REGIONALNI PROGRAM UREĐENJA I UPRAVLJANJA MORSKIM …sibensko-kninska-zupanija.hr/upload/natjecaji/199/Regionalni_program.pdf · Peti dio Programa obuhvaća akcijski plan, tj. tematski

REGIONALNI PROGRAM UREĐENJA I UPRAVLJANJA

MORSKIM PLAŽAMA NA PODRUČJU

ŠIBENSKO – KNINSKE ŽUPANIJE

OPATIJA, 2014.

Naručitelj

Šibensko – kninska županija

Izvoditelj

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija

Temeljem Ugovora o izradi „Regionalnog programa uređenja i upravljanja morskim

plažama na području Šibensko-kninske županije“, (KLASA: 641-02/14-01/25;

UR.BROJ:2156-24-14-01-03) potpisanog dana 08.07.2014.

Voditelj projekta Dekanica

Prof. dr. sc. Dragan Magaš Prof. dr. sc. Dora Smolčić Jurdana

Tajnica projekta

Ivana Ivančić, mag.oec.

Istraživački tim

Prof. dr. sc. Dragan Magaš

Prof. dr. sc. Jože Perić

Doc. dr. sc. Lidija Bagarić

Doc. dr. sc. Dina Lončarić

Doc. dr. sc. Mirjana Kovačić

Marina Barkiđija, mag.oec.


Maja Mamula, mag.oec.

Tehnička obrada


Anita Radnić, mag.oec.

I

SADRŽAJ

UVOD .................................................................................................................................. 1

1. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA MORSKIH PLAŽA NA PODRUČJU

ŠIBENSKO – KNINSKE ŽUPANIJE .............................................................................. 3

1.1. Morske plaže kao resursni temelj razvoja turizma .......................................... 3

1.2. Zakonska osnova za upravljanje plažama ......................................................... 5

1.3. Analiza plažnih resursa Šibensko-kninske županije ...................................... 12

1.3.1. Opća obilježja Šibensko – kninske županije ............................................... 12

1.3.2. Analiza plažnih resursa po PL/14 obrascima ............................................. 16

1.3.3. Dopuna plažnih prostora iz prostornog plana ŠKŽ.................................... 22

1.4. Analiza stavova turističke potražnje ................................................................ 26

1.5. Prikaz dobre prakse konkurentskih destinacija ............................................. 35

2. MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA UREĐENJA I UPRAVLJANJA

MORSKIM PLAŽAMA U ŠIBENSKO – KNINSKOJ ŽUPANIJI ............................ 40

2.1. Stavovi dionika o uređenju i upravljanju plažama ........................................ 40

2.2. SWOT analiza .................................................................................................... 46

3. VIZIJA 2020 .............................................................................................................. 48

4. TEMATIZACIJA, STANDARDI I MODELI UPRAVLJANJA PLAŽAMA U

ŽUPANIJI ŠIBENSKO-KNINSKOJ .............................................................................. 48

5. AKCIJSKI PLAN ...................................................................................................... 77

5.1. Strateški okvir .................................................................................................... 77

5.2. Institucionalno – pravni okvir .......................................................................... 78

5.3. Operativni okvir ................................................................................................. 78

ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 84

BIBLIOGRAFIJA ............................................................................................................ 85

POPIS ILUSTRACIJA .................................................................................................... 86

Popis tablica ...................................................................................................................... 86

Popis grafikona ................................................................................................................. 87

Popis slika .......................................................................................................................... 87

PRILOZI ........................................................................................................................... 88

1

UVOD

U izradi ovog programa primijenjena je znanstvena metodologija koja

podrazumijeva prikupljanje i analizu podataka iz primarnih i sekundarnih izvora.

Provedena je analiza domaće i strane stručne i znanstvene literature kao i važećeg pravnog

okvira upravljanja plažama u Republici Hrvatskoj. Prikupljeni su podaci o broju

posjetitelja i ostvarenim noćenjima, kao i iskorištenosti kapaciteta po pojedinim

područjima obuhvaćenim studijom. U tu su svrhu prikupljani podaci od Državnog zavoda

za statistiku Republike Hrvatske, turističkih zajednica i iz drugih relevantnih izvora.

Sa ciljem analize postojećeg stanja uređenja i upravljanja plažama provedena je

evaluacija plažnih resursa. Instrument istraživanja bio je obrazac za evaluaciju plaža

PL/14 (prilog 1.) kojeg su ispunjavale jedinice lokalne samouprave.

Osim istraživanja sekundarnih podataka provedeno je i istraživanja na terenu koje

je obuhvatilo utvrđivanje stavova ključnih dionika i ispitivanje stavova lokalnog

stanovništva i turista. Kako bi se informirala javnost te utvrdili i usuglasili stavovi

ključnih dionika o problemima uređenja i upravljanja plažama, provedene su tematske

radionice s dionicima javnog, privatnog i civilnog sektora. Organizirano je devet radionica

u razdoblju od 30.09. do 13.10.2014. godine u sljedećim jedinicama lokalne samouprave):

Bilice, Murter-Kornati, Pirovac, Primošten, Rogoznica, Skradin, Šibenik, Tisno i Vodice –

Tribunj. Na radionicama je predstavljen Program i objašnjeni su njegovi ciljevi.

Radionicama su prisustvovali ključni dionici, uključujući predstavnike turističkih

zajednica, lokalne samouprave, gospodarstva i ostale turističke djelatnike. Stavovi dionika

ispitani su pomoću ankete (prilog 2.), a u istraživanju je sudjelovalo ukupno 67 ispitanika.

Mišljenja i stavovi lokalnog stanovništva, turista i drugih posjetitelja plaža o

predmetnoj problematici istraženi su metodom ispitivanja. Ispitivanje je provedeno

pomoću strukturiranog anketnog upitnika koji se sastojao od ukupno 19 pitanja

uključujući pitanja o demografskim karakteristikama ispitanika. Anketni upitnik preveden

je i na engleski, njemački i talijanski jezik. Anketiranje je provedeno tijekom mjeseca

kolovoza 2014. godine na prigodnom uzorku posjetitelja zatečenih na plažama u trenutku

ispitivanja. Anketari su posjetili 27 plaža u općinama Pirovac, Rogoznica, Šibenik, Tisno,

Tribunj i Vodice te ispitali ukupno 393 ispitanika. Nakon prikupljanja podataka, oni su

statistički obrađeni a rezultati su prikazani grafički i tabelarno.

Regionalni program uređenja i upravljanja morskim plažama na području

Šibensko-kninske županije slijed je dogovora na razini Ministarstva turizma, koje

financijski podupire izradu regionalnih programa za sve priobalne županije.

Novina u dosadašnjem načinu upravljanja plažama u Hrvatskoj je tematizacija

plaža s ciljem da se jasnije odredimo prema ciljnim skupinama.

2

Regionalni program uređenja i upravljanja morskim plažama na području

Šibensko-kninske županije podijeljen je u pet cjelina bez uvoda i zaključka.

U prvom dijelu Programa posebno se apostrofiraju morske plaže kao resursna

osnovica, u kojoj se naglašava značaj plaža, dužina obalne crte, podjela plaža, postotak

korištenja obalnog prostora. Naglašava se problem koncesije i koncesijskih odobrenja na

pomorskom dobru, zakonska osnova odnosno ograničenja i preporuke za poboljšanje

sustava upravljanja plažama.

Nakon odrađenih radionica na terenu, drugi dio Programa obrađuje SWOT

matricu, kao rezultat prethodnih analiza i sugestija kroz radionice.

U trećem dijelu obrađujemo VIZIJU 2020. Ista je po svojoj prirodi utemeljena na

utvrđenim zajedničkim interesima dionika javnog, privatnog i civilnog sektora.

Četvrti dio Programa, pod nazivom tematizacija, standardi i modeli upravljanja

plažama u županiji, tabelarni prikaz tematizacije i standarda plaža u županiji, obuhvaća

tematizaciju plaža prema viziji destinacije. U ovom dijelu utvrđuju se i predlažu konkretne

teme i njihovi standardi. Ukupan broj predloženih tema je četrnaest.

Peti dio Programa obuhvaća akcijski plan, tj. tematski plan djelovanja na tri

područja: strateški, normativno i operativno. Strateški okvir podrazumijeva: identifikaciju

dionika, uključivanje dionika u komunikaciju, kreiranje teme s dionicima i

operacionalizacija određene teme. Institucionalni okvir podrazumijeva izradu

odgovarajućih planova. U operativnom dijelu predlaže se optimalan model upravljanja

plažama, izrada izvedbenih planova, tematiziranje plaža.

3

1. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA MORSKIH PLAŽA NA

PODRUČJU ŠIBENSKO – KNINSKE ŽUPANIJE

Analiza postojećeg stanja morskih plaža na području Šibensko – kninske županije

temelji se na spoznajama proizašlih iz prethodnih istraživanja i analizi stanja na terenu. Sa

ciljem prikazivanja navedenoga u ovom se poglavlju apostrofiraju morske plaže kao

resursna osnova za razvoj turizma, naznačena je zakonska osnova za upravljanje plažama,

analizirani su plažni resursi Šibensko-kninske županije, izvršena je analiza stavova

turističke potražnje te je dan prikaz dobre prakse konkurentskih zemalja.

1.1. Morske plaže kao resursni temelj razvoja turizma

Za razvoj turizma u Šibensko-kninskoj županiji, kao i cijelom priobalnom području

Republike Hrvatske, značaj plaža je nemjerljiv. Obalno područje jedno je od najvrednijih

prirodnih i gospodarskih i prirodna bogatstava Republike Hrvatske koja je poznata kao

destinacija mora, sunca i obale te su stoga obalna područja ključna za razvoj turizma.

Plaže kao dio obalnog područja temelj su konkurentske prednosti i generator su prihoda pa

posljednjih godina i u Hrvatskoj raste interes za mogućnost korištenja njihova

rekreacijskog i gospodarskog potencijala. Prema istraživanju Instituta za turizam glavni

motiv dolaska za tri četvrtine turista je pasivni odmor. Tako više od 70% turista navodi

plivanje i kupanje kao najomiljeniju aktivnost. Istovremeno, gosti su najmanje zadovoljni

elementima ponude destinacije, od raznolikosti kulturnih manifestacija, mogućnosti za

kupnju, kvalitete lokalnog prijevoza ali ističu i nezadovoljstvo opremljenošću i uređenosti

plaža.1 Navedeno upućuje na nužnost pravilnog upravljanja plažama kao prirodnog resursa

od iznimnog značaja za hrvatski turizam.

Pod pojmom plaže podrazumijeva se složen sustav objedinjenja kopna i mora,

iznimno vrijedno prirodno stanište te značajan prostor uz koji se usko vezuju specifične

socijalne i ekonomske prilike.2 Autori Williams i Micaleff

3 definiraju plažu kao nakupinu

nekonsolidiranog materijala (npr. pijeska, šljunka, gline ili njihova mješavina) koja se

proteže od kopnenog ruba plaže, što može biti padina sipine ili valobran, do dubine mora

na kojoj nema značajnih kretanja sedimenta. Prema Aniću plaža je „prostor uz more,

rijeku ili jezero uređen za kupanje“.

1Institut za turizam, TOMAS ljeto 2010: Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Zagreb, 2011.

2Simm, J.D., Beech, N.W., John, S.: A Manual for Beach Management, Proceedings of Conference in Costal

Management '95 Putting Policy into Practice, Institution of Civil Engineers, Bournemouth, ThomasTelford,

U.K,, 1995., str. 143-162. 3Williams, A.; Micaleff, A.: Beach Management: Principle & Practice Earth can Publications Ltd., London,

U.K., 2009., str. 10.

4

Plaže uz rijeke i jezera se razlikuju od morskih plaža prvenstveno po tome što one

mogu biti u režimu vlasništva što je suprotno plažama uz more koje spadaju u pomorsko

dobro. Pomorsko dobro je opće dobro što znači da nije i ne može biti u režimu vlasništva i

spada u dobra izvan prometa (resextracommercium).4

U Republici Hrvatskoj morske plaže razvrstane su sukladno Pravilniku o vrstama

morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati5. Podijeljene su na uređene i prirodne

plaže. Prema tom Pravilniku uređena plaža je s morem neposredno povezani uređeni

kopneni prostor sa sanitarnim uređajima, tuševima i kabinama, ograđen s morske strane,

koji je pristupačan svima pod jednakim uvjetima. Prirodna plaža je neuređeni i s morem

neposredno povezani kopneni prostor koji je pristupačan svima.

Nadalje, Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji6 plaže se dijele na:

uređene i prirodne morske plaže. Utvrđuje se da je:

uređena morska plaža unutar ili izvan naselja nadzirana i pristupačna svima

pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama

smanjene pokretljivosti, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog

obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji)

uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s

morske strane;

prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja nadzirana i pristupačna s

kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanoga

zatečenoga prirodnog obilježja.

Sukladno prethodno navedenom, Uredba o postupku davanja koncesije na

pomorskom dobru7 definira plaže kao:

uređene javne plaže - plaže koje služe većem broju turističkih objekata i

građana;

uređene posebne plaže - plaže koje čine tehničko-tehnološku cjelinu jednog

smještajnog objekta u smislu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti;

prirodne plaže - plaže na kojima nisu izvršeni zahvati u prostoru u smislu

propisa kojima se uređuje prostorno uređenje i građenje i koje se ne smiju

ograđivati s kopnene strane.

Plaže su sastavni dio integralnog turističkog proizvoda destinacije. To je visoko

vrijedan resurs s aspekta prirodnog, društvenog, gospodarskog i rekreacijskog potencijala.

4Kundih, B.: Hrvatsko pomorsko dobro u teoriji i praksi, Rijeka, 2005., str. 11.

5Narodne novine 50/95.

6Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12.

7Narodne novine 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10 i 83/12.

5

One turistički proizvod čine privlačnim i predstavljaju motiv dolaska u destinaciju za

određen broj turista. Da bi se plaže stavile u funkciju turističke ponude i pozicioniranja

turističke destinacije na turističkom tržištu te da bi turistički proizvod destinacije postao

atraktivnijim potrebno je obogatiti ponudu plaža sukladno željama tržišnih segmenta uz

uvažavanje načela održivog razvoja. Navedeno se može ostvariti implementacijom

programa uređenja i upravljanja morskim plažama.

1.2. Zakonska osnova za upravljanje plažama

U cilju boljeg razumijevanja predmetne problematike, o ovom se poglavlju definira

pomorsko dobro sukladno zakonskoj regulativi te se utvrđuju oblici upravljanja

pomorskim dobrom, a time i plažama.

Upotreba pomorskog dobra u Republici Hrvatskoj može biti opća, što

podrazumijeva da se svatko ima pravo služiti njime sukladno njegovoj prirodi i namjeni, i

posebna što podrazumijeva korištenje ili izgradnju objekata javne svrhe, npr. kulturnih,

vjerskih i drugo. Pritom je potrebno naglasiti da gospodarsko korištenje podrazumijeva

korištenje pomorskog dobra za obavljanje gospodarskih djelatnosti, sa ili bez korištenja

postojećih građevina ili bez gradnje novih građevina i drugih objekata na pomorskom

dobru.

Sukladno članku 10. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03,

100/04, 141/06, 38/09, 123/11 – ZPDLM) pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o

zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinice područne (regionalne)

samouprave i jedinica lokalne samouprave. Pod upravljanjem pomorskim dobrom

podrazumijeva se održavanje, unapređenje, briga o zaštiti dobra na temelju koncesije ili

koncesijskog odobrenja. O dijelu pomorskog dobra u općoj uporabi koje se nalazi na

njenom području, vodi brigu o zaštiti i održava jedinica lokalne samouprave.

Upravljanje plažama u Hrvatskoj, država je temeljem zakona povjerila jedinicama

regionalne i lokalne samouprave te dala mogućnost primjene instituta koncesija ili

koncesijskih odobrenja. Na taj način upravljanje plažama ima funkciju zadržavanja ili

poboljšavanja plaže kao rekreativnog resursa, kao instrumenta zaštite obale, te veoma

važnu funkciju gospodarenja plažama. U tom kontekstu, dobro upravljanje plažama kao

kontinuirani proces mora osigurati zaštitu plažnog resursa, te održavanje plaže unutar

raspoloživih financijskih sredstava.

6

U tom kontekstu upravljanje plažama u Hrvatskoj može se promatrati sa aspekta

zaštite mora, ekološkog aspekta te aspekta nadležnosti. Koncesije za plaže u Hrvatskoj

daje uglavnom regionalna samouprava, a u nekim županijama tu nadležnost ima i lokalna

uprava. Istovremeno lokalna uprava daje koncesijska odobrenja.

Slijedi prikaz upravljanja pomorskim dobrom sukladno zakonskoj regulativi uz

kratak prikaz postupanja. Navedeno obuhvaća pojmovno određenje koncesijskih

odobrenja i koncesija.

Koncesijsko odobrenje je akt na temelju kojeg se fizičkim i pravnim osobama

daje na korištenje pomorsko dobro za obavljanje djelatnosti koje ne isključuju niti

ograničuju opću upotrebu pomorskog dobra.

Koncesijskim odobrenjem ne ograničava se opća upotreba nad pomorskim

dobrom, a izdaje se pravnim i fizičkim osobama za obavljanje djelatnosti na pomorskom

dobru. Prihod od koncesijskog odobrenja uplaćuje se u korist proračuna lokalne

samouprave (grada ili općine). Koncesijska odobrenja daje Vijeće za davanje koncesijskog

odobrenja na način i po postupku propisanom Uredbom o postupku davanja koncesijskog

odobrenja na pomorskom dobru (NN 36/04, 63/08, 133/13, 63/14). Vijeće djeluje pri

gradovima i općinama.

U slučaju kada je Vijeću dostavljeno više zahtjeva za obavljanje iste djelatnosti na

istoj lokaciji Vijeće će izdati koncesijsko odobrenje podnositelju zahtjeva čiji je zahtjev

vremenski prije zaprimljen i koji je potpun i moguć. Ako je više zahtjeva za istu djelatnost

na istoj lokaciji vremenski zaprimljeno u isto vrijeme koncesijsko odobrenje izdat će se

podnositelju zahtjeva koji zahtjeva obavljanje više djelatnosti na istom dijelu pomorskog

dobra ako je zahtjev potpun i moguć. Podnositelja zahtjeva, čiji zahtjev Vijeće ocijeni

usklađenim s godišnjim planom upravljanja pomorskim dobrom, sukladno stavku 1. ovog

članka, za koji je nadležna lučka kapetanija izdala suglasnost iz stavka 2. ovog članka i u

slučaju utvrđenom u stavku 4. ovog članka, kada je data posebna potvrda nadležnog tijela

u županiji, Vijeće će pozvati da uplati određeni iznos na ime naknade za Odobrenje.8

Na području gradova i općina davanje koncesijskih odobrenja definirano je

Godišnjim planom upravljanja pomorskim dobrom. Djelatnosti koje se mogu obavljati

proizlaze iz Jedinstvenog popisa djelatnosti na pomorskom dobru, razvrstane u skupine:

iznajmljivanje sredstava,

ugostiteljstvo i trgovina,

komercijalno-rekreacijski sadržaji.

8 Uredba o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru, čl. 8., st., 5.

7

Koncesije na pomorskom dobru za plaže u Hrvatskoj daje regionalna samouprava,

a u nekim županijama tu nadležnost ima i lokalna uprava. Koncesija se definira kao pravo

kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz opće upotrebe i daje na

posebnu uporabu ili gospodarsko iskorištavanje pravnim i fizičkim osobama

registriranima za obavljanje obrta.

Zakoni koji reguliraju ovo složeno područje su: Zakon o pomorskom dobru i

morskim lukama (NN 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11), Uredba o postupku davanja

koncesije na pomorskom dobru (NN 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10, 102/11 i 83/12),

a posebno i Zakon o koncesijama (NN 143/12).

Koncesije na pomorskom dobru u Republici Hrvatskoj regulirane su slijedećom

Zakonima i uredbama:

Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 100/04, 141/06,

38/09, 123/11)

Zakonom o koncesijama (NN 143/12), ZOK i drugim podzakonskim aktima i to

Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru 23/04, 101/04,

39/06, 63/08, 125/10, 102/11 i 83/12).

Koncesija, za razliku od koncesijskog odobrenja, može se dati nakon što je

utvrđena granica pomorskog dobra i provedena u zemljišnim knjigama te utvrđena

namjena korištenja prostora sukladno prostornim planovima. Prema ZPDLM koncesija je

definirana kao „ pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz

opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje pravnim i fizičkim

osobama registriranim za obavljanje obrta.“

Godišnji prihod od naknade za koncesiju regulira se ugovorom o koncesiji, a

naknada se ravnomjerno se dijeli i uplaćuje u korist:

državnog proračuna,

proračuna županije i

proračuna grada ili općine.

Koncesije se dijele prema vrstama na:

koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra,

koncesije za javne radove i

koncesije za javne usluge.

8

Postojeća procedura davanja koncesije

Koncesija je pravo koje se stječe ugovorom odnosno odlukom o davanju koncesije,

koja predstavlja upravni akt koji donosi davatelj koncesije na prijedlog stručnog

povjerenstva. Davatelj koncesije, zavisno o tome što je predmet koncesije, može biti:

Hrvatski sabor,

Vlada Republike Hrvatske,

tijela državne uprave, u ime Republike Hrvatske,

nadležna tijela jedinica lokalne i područne samouprave, u ime tijela jedinica

lokalne i područne samouprave, te

pravne osobe koje su ovlaštene posebnim propisima za davanje koncesija.

Koncesija se može dati u različitim područjima i za različite djelatnosti, ali u ovoj

studiji poseban interes stavlja se na koncesije na pomorskom dobru u području turizma,

odnosno koncesije za plaže.

U cilju provođenja učinkovite politike davanja koncesija, skladno ZOK-u, Davatelj

koncesije dužan je dostaviti ministarstvu nadležnom za financije godišnji i srednjoročni

(trogodišnji) plan davanja koncesija. Nadalje Davatelj koncesije dužan je prije isteka

tekuće kalendarske godine izraditi godišnji plan davanja koncesija iz svoje nadležnosti.

Prema ZOK-u godišnji plan davanja koncesija uobičajeno sadrži:

planirani broj koncesija,

predviđene vrste i predmete koncesija,

rokove na koje se koncesije planiraju dati,

pravnu osnovu za davanje koncesije,

procijenjenu godišnju naknadu za pojedinu koncesiju,

popis ugovora o koncesiji koji istječu u godini na koju se plan odnosi s

napomenom za koje se koncesije planira novi postupak davanja koncesije te

obrazloženjem razloga za eventualno neplaniranje davanja nove koncesije.

Godišnji plan davanja koncesija mora biti u skladu sa srednjoročnim

(trogodišnjim) planom davanja koncesija. U slučaju odstupanja godišnjeg plana od

iskazanog srednjoročnog (trogodišnjeg) plana davanja koncesija, davatelj koncesije dužan

je ministarstvu nadležnom za financije dostaviti obrazloženje o navedenom odstupanju

prilikom dostave podataka o godišnjem planu davanja koncesija. Nakon donošenja plana,

a prije samog davanja koncesije potrebno je provesti sve aktivnosti koje prethode početku

postupka davanja koncesije, a to su:

9

imenovanje stručnog povjerenstvo za koncesiju,

izrada studije opravdanosti davanja koncesije ili analize davanja koncesije,

procjena vrijednosti koncesije, te izrada dokumentacije za nadmetanje.

Imenovanje stručnog povjerenstva za koncesiju

Prema članku 14. ZOK-a prije početka davanja koncesije davatelj koncesije

imenuje stručno povjerenstvo za koncesiju. Stručno povjerenstvo mogu sačinjavati

članovi, koji nisu zaposlenici davatelja koncesije, a mogu biti pravne, ekonomske,

tehničke i druge struke, zavisno o predmetu koncesije koja se daje. Zakonu o koncesijama

definira da broj članova stručnog povjerenstva mora biti neparan, no ne smije biti veći od

7 članova.

Prema ZOK-u zadaci stručnog povjerenstva za koncesiju su:

1. Suradnja s davateljem koncesije pri izradi studije opravdanosti davanja

koncesije, odnosno analize davanja koncesije, pri pripremi utvrđivanja uvjeta

za davanje koncesije određenih posebnim zakonom i izradi dokumentacije za

nadmetanje te pri definiranju uvjeta sposobnosti i kriterija za odabir

najpovoljnijeg ponuditelja,

2. Analiza koncesije za javne radove i koncesije za javne usluge radi utvrđivanja

sadrži li koncesija i obilježja javno-privatnog partnerstva,

3. Pregled i ocjena pristiglih ponuda i/ili zahtjeva za sudjelovanje, u skladu s

pravilima postupka davanja koncesije,

4. Utvrđivanje prijedloga odluke o davanju koncesije ili prijedloga odluke o

poništenju postupka davanja koncesije te obrazloženja tih prijedloga,

5. Obavještavanje nadležnog državnog odvjetništva o namjeri davanja koncesije

čija djelatnost će se obavljati na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske ili

koncesijekoja se odnosi na opće dobro ili drugo dobro za koje je zakonom

određeno da je dobro od interesa za republiku hrvatsku prije početka postupka

davanja koncesije te,

6. Obavljanje svih ostalih radnji potrebnih za provedbu postupka davanja

koncesije.

10

Izrada studije opravdanosti davanja koncesije ili analize davanja koncesije

Nakon što davatelj koncesije imenuje stručno povjerenstvo za davanje koncesije

pristupa se izradi studiji opravdanosti davanja koncesije. U izradi studije opravdanosti

davanja koncesije mogu pomoći vanjski stručni savjetnici. Posebna pozornost prilikom

izrade stavlja se na javni interes, utjecaj na okoliš, zaštitu prirode i kulturnih dobara,

financijske učinke na proračune Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne

samouprave. U slučaju kada davatelj koncesije daje više koncesija za isti ili sličan predmet

koncesije moguće je izrada jedne studije opravdanosti davanja koncesije koja bi svojim

sadržajem i analizom obuhvatila sve učinke koncesija koje se daju.

Studija opravdanosti davanja koncesije, po sadržaju je u mnogome je kompatibilna

investicijskoj studiji, a sastoji se od:

operativnog sažetka,

općeg dijela,

tehničke analize,

financijske analize,

ekonomske analize,

pravne analize,

po potrebi utjecaja na okoliš, prirodna i kulturna dobra, te zdravlje

zaključka i

preporuka.

U ZOK-u se navodi da operativni sažetak studije opravdanosti davanja koncesije

sadrži osobito: opis predmeta i svrhe/cilja koncesije, popis i obrazloženje primjene propisa

koji se primjenjuju na davanje koncesije, pregled osnovnih zaključaka studije, izvore

informacija i podataka te podatke o autorima studije.

Opći dio studije opravdanosti davanja koncesije sadrži osobito: određenje vrste i

predmeta koncesije, određenje radova i/ili usluga koji su predmet koncesije, mogućnost

davanja koncesije na zahtjev, mogućnost davanja potkoncesije, uvjeta pod kojima se

radovi izvode i usluge pružaju, načela upravljanja i nadzora nad koncesijom, hodogram

provedbe postupka davanja koncesije i izvršenja ugovora o koncesiji.

Tehnička analiza studije opravdanosti davanja koncesije sadrži osobito: opis

područja/djelatnosti i/ili građevine koja se daje u koncesiju, razradu tehničkih uvjeta i

elemenata vezanih za projektiranje i građenje i/ili rekonstrukciju, opremanje i održavanje

građevine koja je predmet koncesije, tehničke i ostale preduvjete za početak građenja,

procjenu kapitalnih troškova i troškova upravljanja i održavanja građevine te pružanja

usluga koje su predmet koncesije.

11

Financijska i ekonomska analiza studije opravdanosti davanja koncesije sadrži

osobito: analizu troškova i koristi koncesije u odnosu na proračun davatelja koncesije,

odnosno državni proračun Republike Hrvatske i/ili proračun jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave, te financijske izvedivosti koncesije u odnosu na koncesionara, u

skladu sa standardima struke i međunarodnim standardima.

Pravna analiza studije opravdanosti davanja koncesije sadrži osobito: popis i

obrazloženje primjene propisa koji se primjenjuju na davanje koncesije, utvrđenja i

analize imovinskopravnih pitanja te preporuka vezanih za uvjete davanja koncesije,

posebnih uvjeta koje koncesionar i davatelj koncesije moraju ispuniti, razloga/uvjeta za i

posljedica raskida ugovora o koncesiji, pitanja osiguranja izvršenja ugovora o koncesiji,

analize prava financijskih institucija i drugih pitanja financijske podrške koncesije, pitanja

prijenosa objekta s koncesionara na davatelja koncesije te način i uvjete rješavanja

sporova.

Iznimno, studija opravdanosti davanja koncesije može sadržavati samo dio

elemenata iz stavaka 1. do 6. ovoga članka, ovisno o procjeni davatelja koncesije i u

skladu s odredbama posebnog zakona.

Studija opravdanosti davanja koncesije ili analiza davanja koncesije mora uvijek

sadržavati: određenje vrste i predmeta koncesije, procijenjenu vrijednost ugovora o

koncesiji, predložene minimalne uvjete sposobnosti gospodarskog subjekta, rok na koji se

daje koncesija, obrazloženje ima li koncesija značajke javno-privatnog partnerstva, te sve

ostale podatke nužne za izradu dokumentacije za nadmetanje.

Procjena vrijednosti koncesije, te izrada dokumentacije za nadmetanje

Procjena vrijednosti koncesije računa se na bazi podataka studije opravdanosti tj.

analize davanja koncesije. Davatelj koncesije procijenjenu vrijednost iskazuje u kunama

bez poreza na dodanu vrijednost. Procijenjena vrijednost koncesije izračunava se kao

ukupni prihod koji korisnik koncesije može ostvariti postupajući s pažnjom dobrog

gospodarstvenika, umanjen za naknadu za koncesiju, uzimajući u obzir vremensku

vrijednost novca. U postupku izračuna čiste sadašnje vrijednosti diskontnu stopu određuje

davatelj koncesije, pri čemu treba realno odrediti trošak kapitala i rizik koji je

karakterističan za ulaganja u predmet koncesije.

Natječajnu dokumentaciju izrađuje davatelj koncesije. Davatelj koncesije mora

omogućiti jednak pristupu natječajnoj dokumentaciji svim gospodarskim subjektima

zainteresiranim za uzimanje koncesije. Dokumentacija nadmetanja sadrži sve potrebne

podatke o subjektu koji se natječe za koncesiju i o samoj koncesiji koja se daje.

12

U dokumentaciji za nadmetanje potrebno je posebno istaknuti ako davatelj

koncesije ima pravo, na temelju posebnog propisa, određivanja krajnje cijene koju

koncesionar naplaćuje za svoje usluge.

Davatelj koncesije u dokumentaciji za nadmetanje te u obavijesti o namjeri davanja

koncesije navodi kriterije (ekonomski najpovoljnija ponuda i/ili najviša ponuđena

naknada) na temelju kojeg će se najpovoljniji ponuditelj odabrati. Također, obzirom na

složenost izračuna najpovoljnije ponude davatelj koncesije u dokumentaciji za nadmetanje

definira prema važnosti kriterije te način bodovanja vrijednosti kriterija.

Ugovorom o koncesiji davatelj koncesije i koncesionar određuju prava i obveze, a

sam ugovor mora biti u skladu s prethodno objavljenim informacijama i traženim uvjetima

s dokumentacijom koncesije. Iznos i način plaćanja naknade za koncesiju utvrđuje se

ugovorom o koncesiji. Visina naknade za koncesiju zavisi o predmetu koncesije,

procijenjenoj vrijednosti koncesije, roku trajanja, opsegu koncesije, riziku i troškovima,

vrijednosti i stanju imovine koja se daje u koncesiju.

1.3. Analiza plažnih resursa Šibensko-kninske županije

U ovom se poglavlju prikazuju opća obilježja Šibensko-kninske županije, provodi

se analiza upravljanja plažama na području županije, utvrđuju se temeljne odrednice

upravljanja te se daje prikaz postojećeg stanja s popisom plaža.

1.3.1. Opća obilježja Šibensko – kninske županije

Šibensko – kninska županija organizirana je u 15 općina i 5 gradova. Na obalu

hrvatskoga Jadrana izlaze slijedeće općine: Primošten, Rogoznica, Pirovac, Tisno, Murter

– Kornati, Tribunj i Bilice. Tri su grada smještena na moru, gradovi Šibenik, Vodice, i

Skradin. Šibensko – kninska županija obuhvaća 9% površine hrvatskoga Jadrana, ali s

najvećom okupljenošću otoka i razvedenošću obala.

Šibensko – kninska županija obuhvaća ukupnu površinu od 5.670 km2. Zračna

duljina obale iznosi 56,2 km, a stvarna 805,9 km. Prema popisu stanovništva iz 2011.

godine Županija ima 109.375 stanovnika. Broj stanovnika u jedinicama lokalne

samouprave koje se nalaze u obalnom pojasu je 75.002, a detaljnija rasprostranjenost

navedena je u tablici 1.

13

Tablica 1. Broj stanovnika i broj kućanstava prema popisu 2011.

Naziv naselja Broj stanovnika Broj kućanstava

Skradin 3 807 1 448

Šibenik 46 372 17 370

Vodice 8 902 3 459

Bilice 2 312 793

Murter-Kornati 2 047 831

Pirovac 1 878 718

Primošten 2 817 1 084

Rogoznica 2 300 1 001

Tisno 3 041 1 224

Tribunj 1 526 578

UKUPNO 75 002 28 506

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

Kopneni dio obale Šibensko – kninske županije obilježava visoki stupanj

razvedenosti s posebno naglašenom Šibenskom lukom i Prokljanskim jezerom u sustavu

ušća rijeke Krke. Veći zaljevi na kopnu su Rogoznički i Morinjski zaljev.

Obala je vrlo razvedena s brojnim uvalama i lučicama, te sa 285 otoka i hridi na

moru, rijekama i jezerima, 5 planina, 2 nacionalna parka, 2 parka prirode, 10 marina, 8

vodopada i 20 poznatih turističkih mjesta. Njezino središte Šibenik, jedini je izvorni

hrvatski grad.

Brojem i slikovitošću najviše se ističe kornatska skupina otoka. Otok Kornat

najveći je otok šibenskog akvatorija s ukupnom površinom od 32.525 četvornih

kilometara. Sa 237 metara otok Kornat je i najviši šibenski otok, dok su najniži naseljeni

otoci Tribunj sa samo 2 metra i Krapanj sa 1,5 metara nadmorske visine. Najveći pusti

otok je Kakan s površinom 312 četvornih kilometara. Naseljeni šibenski otoci su Kopara

kod Rogoznice, Gola glava kod Primoštena, Krapanj, Zlarin, Prvić, Tribunj, Kaprije, Žirje

i Murter. Stalno je naseljen i otok Visovac na Visovačkom jezeru, dijelu Nacionalnog

parka Krka. A na otocima postoje naselja Rogoznica, Primošten, Krapanj, Zlarin, Kaprije,

Prvić Luka, Prvić Šepurina, Tribunj, Jezera, Betina, Murter, Tisno i Žirje (Selo i Muna).

U Šibensko – kninskoj županiji nema otoka čija je površina veća od 50 km2, što je

kriterij za velike otoke. U sjevernom dijelu šibenskog akvatorija više je manjih otoka.

Otok Murter je tijesnim kanalom povezan s obližnjim kopnom, a južni dio akvatorija

potpuno je otvoren prema moru i bez otoka.

14

Kako se radi o malenim prostornim, a ekološki vrlo osjetljivim prirodnim

cjelinama, kao i na većini hrvatskih otoka, potrebno je vrlo oprezno i usklađeno planirati

moguće gospodarske aktivnosti. One moraju biti u skladu i po mjeri domicilnog

stanovništva, ali u okvirima koje bitno ne narušavaju prirodni sustav.9

Obalno područje Šibensko – kninske županije i pripadajući otoci nalaze se u

mediteranskoj zoni. Područje je to ugodne klime s toplim ljetom i blagom zimom. Jači

vjetrovi nisu učestali. Turisti su posebno zainteresirani za Prokljansko jezero gdje u

okolici Skradina, okruženog bogatom vegetacijom, koriste ugodu hlada i za najtoplijih

ljetnih dana. Područje Šibenika pod utjecajem je mediteranske klime koju karakteriziraju

vruća i suha ljeta i blage, vlažne zime. Srednja godišnja temperatura iznosi 15,7 stupnjeva

Celzijusa, dok je prosječna godišnja dnevna osunčanost 7 sati. Prosječni godišnji broj

sunčanih sati je 2555, a godišnje po četvornom metru padne 886 litara kiše. Snijeg je

velika rijetkost. Ljeti se temperatura zraka kreće u prosjeku između 28 i 34 stupnja

Celzijusa, a more se ugrije od 22 do 25 stupnjeva.

Južno od Šibenika, zbog geografskog položaja i konfiguracije kopna, počinje zona

toplijeg dijela Jadrana. U ovoj zoni tipične sredozemne vegetacije značajne su površine

uređene za uzgoj vinove loze i maslina. Najznačajniji dijelovi zaštićene prirode su10

:

Nacionalni park „Kornati“ – otočno područje, Nacionalni park „Krka“ – priobalno

područje i Park prirode „Vransko jezero“ – dio. Najpoznatiji zaštićeni spomenik kulture je

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku (UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine).

Prometni značaj obalnog područja Šibensko – kninske županije posebno ima

utjecaj na ostvarivanje dostupnosti turistima ovoga dijela akvatorija i nacionalnih parkova.

Položaj Šibenika u prometnoj mreži daje ovom prostoru dodatne mogućnost, jer su se tu

turističke ceste, autocesta i željeznica zajednički najviše približile obali mora.

Obalni dio Županije, a osobito grad Šibenik kao njezino središte, povezani su u

neposrednoj blizini novom autocestom koja ovaj prostor izuzetno dobro povezuje sa širom

mrežom europskih autocesta i suvremenih cesta.

Na obalnom području Šibensko – kninske županije nema zračnih luka. Koriste se

ne daleke zračne luke Zadar i Split.

Šibensko – kninskom županijom prolazi željeznička pruga s putničkom postajom u

u blizini morske obale u gradu Šibeniku.Županijsko središte je grad Šibenik (51.553 st.)

koji ima bogatu prošlost i brojne građevine koje su vrijedni spomenici kulture. Gradovi uz

obalu sa središnjim funkcijama su Vodice (9.407 st.) i Skradin (3.986 st.).

9Magaš, D., Faričić, J., Surić, M.: Prirodno-geografske odrednice razvitka otoka Kaprija, Kaknja i

pripadajućih otočića, Geoadria, Zadar, 2003., Vol. 8/2, str. 45-66. 10

Ibidem, str. 88.

15

Turistička ponuda najvećim dijelom je usredotočena na obalni pojas, gdje se

ostvaruje oko 5 milijuna noćenja. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2013.

zabilježeno je 4.513.814 noćenja turista i 716.849 dolazaka, što je znatan porast u odnosu

na prethodno razdoblje i iz godine u godinu vidljiv je pozitivni trend rasta broja turista, a

vidljiv je i porast raspoloživog broja postelja.

Tablica 2. Dolasci i noćenja turista u 2013.

Naselje Ukupno Domaći Strani

Skradin

Dolasci 7860 1922 5938

Noćenja 20438 8467 11971

Šibenik

Dolasci 225606 39533 186073

Noćenja 1243848 152056 1091792

Vodice

Dolasci 179901 33630 146271

Noćenja 1056517 153497 903020

Bilice

Dolasci 319 25 294

Noćenja 2738 201 2537

Murter-Kornati

Dolasci 32423 7931 24492

Noćenja 214077 42766 171311

Pirovac

Dolasci 23253 4917 18336

Noćenja 183523 37498 146025

Primošten

Dolasci 99580 9351 90229

Noćenja 642350 42704 599646

Rogoznica

Dolasci 60628 3802 56826

Noćenja 462898 26439 436459

Tisno

Dolasci 66431 4630 61801

Noćenja 542633 37258 505375

Tribunj

Dolasci 16104 1673 14431

Noćenja 124444 11673 112771

Izvor: DZS, Statistička izvješća, 2014.

16

Iz prethodne tablice vidljiv je broj dolazaka i broj noćenja turista u 2013.

raspoređenih prema jedinicama lokalne samouprave koje se nalaze u obalnom pojasu, a

koje nose oko preko 90% ukupno ostvarenog prometa Županije.

Slika 1. Analiza sezonalnosti na turističkog prometa na području Šibensko – kninske

županije

Izvor: Hrvatska turistička zajednica:Analiza sezonalnosti turističkog prometa na području Republike

Hrvatske - razdoblje 2007.-2013., str.17.

Šibensko – kninska županija na razini Hrvatske bilježi drugi najveći rezultat

(nakon Zadarske županije) vezan uz koncentraciju turističkog prometa u razdoblju srpanj-

kolovoz. Ipak, za razliku od Zadarske županije, Šibensko – kninska županija bilježi trend

pada prometa u razdoblju pred i posezone, tj. očigledan je sve snažniji fokus na „vršne“

ljetne mjesece.

1.3.2. Analiza plažnih resursa po PL/14 obrascima

U nastavku dajemo tablicu broj 3. koja pokazuje pregled plažnih resursa Šibensko-

kninske županije. Obrazac PL/14 dio je obveze u projektnom zadatku, kojega su morale

popuniti jedinice lokalne samouprave (JLS) s ciljem da se identificiraju postojeće i

potencijalne plaže, te se tako po prvi put stvori baza podataka plažnih prostora. Ista će

naročito služiti za potraživanje novčanih sredstava od Ministarstva turizma, a u svrhu

uređivanja odnosno tematiziranja plaža.

17

Tablica 3. Plažni resursi Šibensko – kninske županije

R.B.

Ime jedinice

lokalne

samouprave

IME PLAŽE

Prema dostavljenim PL/14 Status plaže

Površina

plaže

Dužina

plaže

1. Općina

Pirovac

Plaža Starine Uređena, mjesna 9000 950

Plaža Lolić Uređena, mjesna 5550 600

Plaža Miran Uređena/turistički kompleks 3500 500

Plaža Vrulje Prirodna/udaljena 8500 900

UKUPNO 4 26550 2950

2.

Općina

Murter-

Kornati

Plaža Gradina Prirodna/udaljena 1325 170

Plaža Jersani Uređena/mjesna 3832 580

Plaža Lojena – Otok Kornat Prirodna/udaljena 670 70

Plaža Luke Uređena/mjesna 5300 210

Plaža Mali doci Prirodna/udaljena 3439 260

Podvrške Prirodna 2500 280

Plaža Tužbine Prirodna/udaljena 2390 210

Plaža Veliki doci Prirodna/ udaljena 1175 120

Plaža Vučigrađa Uređena/mjesna 1392 197

Plaža Slanica Uređena/urbana 5469 455

UKUPNO 10 27492 2552

3 Općina

Tisno

Betina, Plaža Zdrače Uređena/mjesna 2000 200

Kosirina–Betina Prirodna/udaljena

Turistički kompleks 10000 800

Tisno, Plaža Sv. Andrija Prirodna/udaljena


Tisno, Plaža Jazina Prirodna/udaljena


Lovišća– Jezera Prirodna/udaljena


Kučine –Jezera Prirodna/ udaljena

Uređena/mjesna 3000 300

UKUPNO 6 33000 2800

18

4 Općina

Tribunj

Plaža Zamalin Uređena/mjesna 1500 150

Plaža Uvala Sovlja Uređena/mjesna 650 160

Plaža Zaglava Prirodna/udaljena 4000 1500

Otok Logorun, Zv. Veliki škoj Prirodna/udaljena 500 100

Plaža Podvrh Uređena/mjesna 1500 450

Plaža Bristak Uređena/mjesna 12000 600

Plaža Kamena uvala žute grede Prirodna/udaljena 500 100

UKUPNO 7 20650 3060

5 Grad Vodice

Strtevica- Prvić Šepurina otok

Prvić Uređena/mjesna 5450 520

Srima Uređena/mjesna 22450 2850

Plaža Imperijal Turistički kompleks 5500 400

Plaža Olympia Turistički kompleks 5940 470

Punta - Blata - Bristak Uređena/mjesna 33150 2210

UKUPNO 5 72490 6450

6 Grad

Skradin

Plaža Skradin Uređena/mjesna 18500 150

Plaža Prukljan Prirodna/udaljena 20000 400

UKUPNO 2 38500 550

7 Grad

Šibenik

Brodarica – Plaža Gaj Uređena/mjesna, urbana 2500 250

Brodarica – Plaža Južna Vala-

Zlatna ribica Uređena/mjesna 5000 500

Brodarica – Plaža Maratuša Uređena/mjesna, urbana 2800 280

Brodarica – Plaža Rezalište –

R. Jadran Uređena/mjesna, urbana 21000 1050

Otok Obonjan - Obonjan Uređena/urbana, plaža

turističkog kompleksa 10500 1050

Grebaštica - Banovci Prirodna/ruralna


Grebaštica - Dumići Prirodna/ruralna


Grebaštica - Galešnica Prirodna/ruralna 1200 150

Jadrija – Kabine – Zapadna

plaža Uređena/mjesna 12000 1000

Jadrija – Kabine - centar Prirodna/ruralna

Uređena/mjesna,urbana 3000 300

Kaprije –Plaža Dno vale i

Sjeverna

Prirodno/udaljena


Kaprije – Velika i Mala

nozdra Prirodna/udaljena, ruralna 4400 550

19

7 Grad

Šibenik

Krapanj – Zapadna plaža Prirodna/ruralna


Krapanj - Mugrad Prirodna/udaljena, ruralna 3500 350

Krapanj – Krbela vela Prirodna/ruralna 1200 150

Kanal Sv. Ante – Uvala

Čapljina – Rt. Baba Prirodna/udaljena, ruralna 8250 550

Kanal Sv. Ante – Uvala Škar Uređena/mjesna 1200 220

Kanal Sv. Ante – Uvala

Minerska Uređena/mjesna 1500 200

Crnica – Plaža Banj Uređena/mjesna, urbana 2800 350

Mandalina – Plaža Sv. Petar Uređena/mjesna, urbana 1200 150

Martinska – Martinska Prirodna/udaljena, ruralna 2250 450

Raslina – Istok-sjever-centar

„Prašak“

Prirodna/ruralna


Raslina – Uvala Sv. Mihovil Prirodna/ruralna


Plaža Solaris Uređena/urbana, plaža

turističkog kompleksa 37000 1850

Šparadići Prirodna/ruralna


Podsolarsko – Plaža

Podsolarsko

Prirodna/ruralna


Zablaće – Zapadna Plaža Prirodna/ruralna


Zablaće - Kamp Prirodna/ruralna


Zaton – Plaža Šarina draga Prirodna/ruralna


Zaton – Plaža Zvizda Prirodna/ruralna


Zlarin – Plaža Uvala Josena Prirodna/udaljena 2880 360

Zlarin – Plaža Maglica Prirodna/ruralna


Zlarin- Uvala Magarna Prirodna/udaljena, ruralna 1500 250

Zlarin – Uvala Zapadna Uređena/mjesna, urbana 3500 350

Zlarin – Uvala Velika i Mala

Lovišća Prirodna/udaljena, ruralna 3600 450

Žaborić – Plaža Centar Prirodna/ruralna


Žaborić – Plaža Jasenovo Prirodna/ruralna


Žaborić – Plaža Mrzla vala Prirodna/ruralna


Žaborić – Pješčana plaža Prirodna/ruralna


Žaborić – Mala oštrica Prirodna/ruralna 1500 250

Žaborić – Uvala Japnenica Prirodna/ruralna 1200 150

20

Žirje – Plaža Muna-Mikavica-

Koromašna

Prirodna/ruralna


Žirje – Uvala Stupica Velika i

Mala Prirodna/udaljena, ruralna 1800 450

Žirje – Uvala Stupica Prirodna/udaljena, ruralna 750 150

Žirje - Uvala Tratinska Prirodna/udaljena, ruralna 1300 250

Žrije – O. Kakanj - U.

Nadprisliga - Borovnjaci Prirodna/udaljena, ruralna 1500 350

Žrije – O. Kakanj - U. Tratica Prirodna/udaljena, ruralna 2000 250

UKUPNO 47 214170 20540

8 Općina

Primošten

Plaža Lokvice Uređena/mjesna 2400 400

Plaža Mala Raduča Uređena/mjesna 1700 220

Poluotok Raduča Uređena/mjesna 18000 1100

Plaža Velika Raduča Uređena/mjesna 3500 250

Plaža Autokamp Adriatic Prirodna/ruralna 5000 800

UKUPNO 5 30600 2770

9

Općina

Rogoznica

Gornji mul Uređena/mjesna 20000 210

Račice Uređena/mjesna 57280 515

Lozica - Šepurina Uređena/mjesna 44600 560

Kanica - Oštrićka luka Uređena/turistički kompleks 28800 395

Kanica Uređena/mjesna 20500 470

Stivašnica 2 Prirodna/ruralna 7000 490

Stivašnica 1 Uređena/mjesna 5300 130

Ražanj 2 Uređena/mjesna 6100 90

Ražanj - Varoš Prirodna/ruralna 4500 440

Ražanj 1 Uređena/mjesna 59750 555

Zatoglav - Kalebova luka Uređena/mjesna 62500 560

Zatoglav - Tvrdača Prirodna/ruralna 4300 370

Zatoglav 1 Uređena/mjesna 73000 730

Medine Uređena/turistički kompleks 55000 560

Kopara (kod Općine) Uređena/mjesna 37600 340

Crljina Uređena/mjesna 79900 925

Stupin-čeline Uređena/mjesna 61544 710

21

Kruščica Uređena/mjesna 3080 80

Lozica Uređena/mjesna 104020 850

Zečevo Uređena/mjesna 58960 470

UKUPNO 20 793734 9450

10 Općina

Bilice

Mikulandre Uređena/mjesna 10000 800

Šparade Uređena/mjesna 5000 500

Vrulje Uređena/mjesna 1000 300

UKUPNO 3 16000 1600

Izvor: Obrada autora prema podacima JLS Šibensko-kninske županije po obrascima PL/14

U nastavku daje se pregled kumulativnih podataka plažnih resursa po JLS

Šibensko – kninske županije.

Tablica 4. Kumulativni prikaz podataka plažnih resursa Šibensko-kninske županije

Red.

br. Ime jedinice lokalne

samouprave Broj plaža Površina / m² Dužina / m

1. Općina Pirovac 4 26550 2950

2. Općina Murter-Kornati 10 27492 2552

3. Općina Tisno 6 33000 2800

4. Općina Tribunj 7 20650 3060

5. Grad Vodice 5 72490 6450

6. Grad Skradin 2 38500 550

7. Grad Šibenik 47 214170 20540

8. Općina Primošten 5 30600 2770

9. Općina Rogoznica 20 793734 9450

10. Općina Bilice 3 16000 1600

UKUPNO 109 1273186 52722

Izvor: Obrada autora prema podacima JLS Šibensko-kninske županije po obrascima PL/14

22

1.3.3. Dopuna plažnih prostora iz prostornog plana ŠKŽ

Na području Šibensko – kninske županije, plaže su smještene u deset različitih

gradova i općina. Uvidom u dostupne planove prostornog uređenja daje se pregled

dodatnih plažnih resursa kako slijedi u tablici 5.

Tablica 5. Dopuna plažnih resursa prema prostornim planovima ŠKŽ

Red.

br. Ime plaže Status plaže

Površina

plaže (m²)

Dužina

plaže (m)

OPĆINA PIROVAC

1 Pirovac Uređena uz ugostiteljsko – turističku

zonu

2 Pirovac – vrulja

Uređena – zasebno građevinsko

područje sportsko rekreativne namjene

uz naselje

8500 900

3 Platine

Uređena – zasebno građevinsko

područje sportsko rekreativne namjene

uz ugostiteljsko – turističku zonu

93000

OPĆINA MURTER-KORNATI

1 Uvala Jersani Prirodna

2 Vršak-Lučica-Podvršak Prirodna

3 Podraduč prirodna/mjesna

4 Uvala V. dolac prirodna

5 Uvala Tužbine prirodna

6 Uvala Kosirina uređena, uz autokamp Kosirina

OPĆINA TISNO

1 Uvala Kosirina - autokamp

2 Uvala Lučica

3 Uvala Sv. Nikole

4 Uvala Kosirina R2

5 Uvala Gušćica (Kamenčine) pored

jezera

6 obalni pojas Brošćica (između

Tisnog i Jezera)

7 obalni pojas od Tisnog do uvale

Lovišća

23

8 obalni pojas od uvale Lovišća do

uvale Kokoč (rt Bisage)

9 od uvale jazine do uvale Makirina

10

od uvale Gušćica do zone rekreacije

u uvali Kosirina (osim uvale sv.

Nikola)

OPĆINA TRIBUNJ

1 Glavičine

GRAD VODICE

2 otok Tijat prirodne

OPĆINA PRIMOŠTEN

1 Marina Lučica

uređena-zasebno građevinsko područje

sportsko-rekreativne namjene uz

turističku zonu

2 Huljerat-Bajna Draga



turističku zonu

3 Huljerat-Adriatic



turističku zonu

4 Dolac naselje



naselje

5 naselje Bilo uređena-zasebno građevinsko područje

sportsko-rekreativne namjene

6 od marine LN do Marine T1 prirodna

7 od Dolca do Bila prirodna

OPĆINA ROGOZNICA

1 Poluotok Koparo prirodna

OPĆINA BILICE

1 Piližotinac uređena-zasebno građevinsko područje

sportsko-rekreativne namjene 22000

2 Lučeva punta



turističko naselje Lučeva punta

3 Žicova punta uređena-zasebno građevinsko područje

sportsko-rekreativne namjene 21000

4 do naselja Vrulja prirodna

Izvor: Obrada autora prema podacima Županijskog prostornog plana ŠKŽ

24

Popis iz tablice 5. sadrži plaže na kojima se obavlja uzorkovanje mora, a koji je

nadopunjen uvidom u Županijski prostorni plan. Ovdje valja naglasiti da podaci o površini

i duljini plaže te statusu, najčešće nisu dostupni, zbog čega popis iz tablice ne sadrži sve

potrebne podatke.

Ipak uvidom u postojeće podatke može se zaključiti da na području Šibensko-

kninske županije ima veći broj prirodnih u odnosu na uređene plaže, koje su plaže

najčešće u funkciji hotelskog ili turističko – rekreativnog smještaja. To je veoma važna

činjenica koja ukazuje na prirodu i moguću namjenu korištenja prirodnih plaža. Naime

kako to definira Uredba o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN 23/04,

101/04, 39/06, 63/08, 125/10, 102/11 i 83/12 - Uredba), prirodne plaže su plaže na kojima

nisu izvršeni zahvati u prostoru u smislu propisa kojima se uređuje prostorno uređenje i

građenje i koje se ne smiju ograđivati s kopnene strane.

Navedeno upućuje na činjenicu da su one dostupne svima pod jednakim uvjetima

te da se mogu koristiti putem koncesije, ali bez mogućnosti gradnje. To je posebno

značajno budući se na njima mogu organizirati samo one djelatnosti koje nisu u

suprotnosti s njihovom namjenom.

Uređene plaže sukladno Uredbi mogu biti:

uređene javne plaže koje služe većem broj turističkih objekata i građana i

uređene posebne plaže što podrazumijeva plaže koje čine tehničko –

tehnološku cjelinu jednog smještajnog objekta u smislu Zakona o ugostiteljskoj

djelatnosti.

Dakle radi se o plažama koje su organizirane bilo za građane ili su u funkciji

hotelskog, smještaja, ali i kampova, posebno naturističkih, kao dio ponude gostima.

Od ukupnog broja utvrđenih plaža na području Šibensko – kninske županije samo

je njih 7 u koncesiji, odnosno samo je 7 plaža organizirano na način da se na njima

obavljaju djelatnosti na veći broj godina. Navedeno omogućuje određenu sigurnost

koncesionaru i poticaj na ulaganje u opremu, te dodatno rasterećuje regionalnu

samoupravu i lokalnu upravu, budući je briga o održavanju i čišćenju plaže obveza

koncesionara.

25

Tablica 6. Koncesije na plažama u Šibensko – kninskoj županiji

Ovlaštenik Lokacija Površina/m2 Trajanje Stalni dio/

Kn Varij.dio

HOTEL

BOROVNIK

Lovišća Veliki

Banj 6.579 2009.-2019. 19.737,00 2%

KRAPANO Hotel Spagniola,

Krapanj 3.795 2009.-2019. 18.975,00 2%

OLIMPYA

VODICE DD

Ispred hotela

Olympia, Vodice 27.280 2013.-2021. 136.400,00

3%

SINJE MORE

d.o.o. Bristak, Tribunj 10.485 2013. -2021. 20.970,00 3%

ŠKOLJIĆ d.o.o.

ispred

autokampa

Lovišća

35.151 2013.-2025. 175.755,00

3%

godišnjeg

prihoda + 1%

od ulaznica

SOLARIS SEM

SERVIS d.o.o.

Predio Mulo

Dvorine na Srimi 10.011 2014.-2022. 30.533,55 3%

KRUŠČICA

d.o.o.

Podglavica

Rogoznica 3.535 2014.-2014. 35.350,00 20%

Izvor:Upravni odjel za pomorstvo, promet i otočni razvoj, ŠKŽ

Određenim brojem plaža na području Šibensko-kninske županije upravlja se putem

koncesijskih odobrenja (nisu dobiveni relevantni podaci o broju), koja odobrenja

predstavljaju privremena, često neorganizirana rješenja. Navedeno utječe i na ponudu na

plaži koja zbog toga može dati suprotne učinke od očekivanih.

Upravljanje plažama u Šibensko – kninskoj županiji zahtijeva integralni pristup,

obzirom da se radi o resursu koji ima svoja ograničenja, ekološka, rekreativna, socijalna i

druga, a koji je veoma osjetljiv u pogledu prihvatnog kapaciteta.

Upravo zbog toga ova studija ukazuje na moguća rješenja koja mogu pomiriti

zahtjeve za gospodarskim korištenjem plaža i integralnim pristupom upravljanju plažama

na području Šibensko – kninske županije.

26

1.4. Analiza stavova turističke potražnje

Sa ciljem utvrđivanja zadovoljstva, mišljenja i stavova posjetitelja plaža u

Šibensko – kninskoj županiji provedeno je istraživanje na terenu. Anketiranje je

provedeno tijekom mjeseca kolovoza 2014. godine na prigodnom uzorku posjetitelja

zatečenih na plažama u trenutku ispitivanja. Anketari su posjetili 27 plaža u općinama

Pirovac, Rogoznica, Šibenik, Tisno, Tribunj i Vodice te ispitali ukupno 393 ispitanika.

Demografske karakteristike uzorka prikazane su tablicom 7.

Tablica 7. Opis uzorka (N = 393)

Obilježje %

Spol

Ženski 53,2

Muški 46,8

Dob

18-24 14,5

25-34 23,7

35-49 34,9

50-64 21,9

65 i više 5,1

Država

Australia 1,8

Austria 5,1

Belgija 0,5

BiH 2,0

Crna Gora 0,3

Češka 0,5

Danska 0,3

Francuska 5,6

Hrvatska 20,1

Irska 1,0

Italia 17,0

27

Mađarska 1,0

Novi Zeland 0,3

Nizozemska 1,5

Norveška 0,8

Njemačka 20,9

Poljska 1,3

Rusija 0,3

SAD 2,0

Slovačka 1,0

Slovenija 2,0

Srbija 0,3

Švedska 1,0

Švicarska 1,5

Velika Britanija 9,2

Nepoznato 2,8

Izvor: rezultati istraživanja

Anketiranje je provedeno pomoću strukturiranog anketnog upitnika koji se sastojao

od ukupno 19 pitanja uključujući demografska. Slijedi prikaz zbirnih rezultata istraživanja

za cijelu županiju.

Prvi set pitanja odnosio se na ponašanje posjetitelja plaža – mjesto njihova boravka

u destinaciji, način dolaska na plažu, učestalost dolaska na plažu i planirano vrijeme

boravka na plaži, izvori informacija o plaži, razloge odabira plaže, sadržaje koje koriste

tijekom boravka na plaži.

Ispitanicima je postavljeno pitanje „U koju skupinu pripadate obzirom na vrstu

boravka u destinaciji?“. Rezultati su prikazani grafikonom 1.

28

Grafikon 1. Pripadnost skupini s obzirom na vrstu boravka u destinaciji (N = 393)


Od ukupnog broja anketiranih 69% se izjasnilo da u destinaciji boravi kao turist.

Znatno manji broj ispitanika izjasnilo se kao lokalni stanovnik (8%), vlasnik kuće ili stana

za odmor (8%), vikend posjetitelj (6%), izletnik (5%), a za 4% ispitanika nije poznato u

kojoj su ulozi boravili u destinaciji. Većina ispitanika, izuzevši lokalno stanovništvo, u

destinaciji je boravila u privatnom smještaju (42%), zatim u hotelima (27,2%),

kampovima (10,7%), vlastitoj kući ili stanu (9,4%), luci nautičkog turizma (4,3%) dok za

6,4% nije poznato kakav su smještaj koristili tijekom boravka u destinaciji.

Grafikonom 2. prikazan je način dolaska posjetitelja na plažu. Najveći broj

ispitanika na plažu je došao pješice (44%) ili automobilom (37,2%), a tek manji broj je

koristio vlastiti čamac (6,6%), bicikl (4,6%), motocikl (3,8%), gradski autobus 83,6%) ili

brod (0,3%).

Nepoznato

4% Lokalni stanovnik

8% Vlasnik kuće/stana

za odmor 8%

Izletnik

5% Vikend

posjetitelj

6%

Turist

69%

29

Grafikon 2. Način dolaska na plažu (N = 393)


Kada je riječ o učestalosti dolaska na plažu 49,6% ispitanika izjasnilo se da na

plažu dolazi svaki dan ili više puta tjedno (13,5%), a 23,2% ispitanika na plažu je bilo prvi

put. Broj ispitanika prema učestalosti dolaska na plažu zorno je prikazan grafikonom 3.

Grafikon 3. Učestalost dolaska na plažu (N = 393)


Pješice

44%

Biciklom

4,6% Motociklom

3,8%

Automobilom

37,2%

Gradskim

autobusom

3,6%

Vlastitim

čamcem

6,6%

Gradskim

brodom

0,3%

1,3%

49,6%

5,3%

13,5%

3,8%

3,3%

23,2%

Nepoznato

Svaki dan

Samo vikendom

Više od jednom tjedno

Nekoliko puta mjesečno

Manje od jednom mjesečno

Ovo mi je prvi put

30

Ispitanici su planirali na plaži provesti uglavnom po nekoliko sati (Grafikon 4).

Najveći broj ispitanika (46,1%) planirao je na plaži provesti više od pet sati, 21,6%

između tri i pet sati, a 16,5% od jednog do tri sata. Samo 4,1% posjetitelja planirao je

boraviti na plaži manje od sat vremena.

Grafikon 4. Planirano vrijeme boravka na plaži (N = 393)


Istraživanjem se nastojalo saznati koji su najvažniji izvori informiranja o plažama.

Rezultati su prikazani grafikonom 5.

Grafikon 5. Izvori informacija o plažama (N = 393)


11,7%

4,1%

16,5%

21,6%

46,1%

Nepoznato

Manje od 1 sat

1 – 3 sata

3 – 5 sati

Više od 5 sati

7,9%

15,3%

2%

12,5%

24,7%

4,6%

16,5%

16,3%

0,3%

Nepoznato

Turistička agencija

Turistički vodič

Hotel /kamp/privatni smještaj

Preporuka prijatelja, rodbine i dr.

Info centar

Prethodno iskustvo

Internet

Oglašavanje (TV, radio, brošure i dr.)

31

Razvidno je da su najvažniji izvor informacija o plažama preporuke prijatelja i

rodbine (24,7%). Također, značajan broj posjetitelja na plaže dolazi potaknut vlastitim

prethodnim iskustvom (16,5%) te informacijama sa Interneta (16,3%) ili informacijama

dobivenim u turističkoj agenciji (15,3%). Ostali izvori informiranja znatno su slabije

zastupljeni.

Jedan od ciljeva istraživanja bio je utvrditi razloge za odabir određene plaže.

Ispitanicima je ponuđen niz odgovora od kojih su mogli izabrati više njih (Tablica 8).

Najveći broj ispitanika odabrao je plažu zbog čistoće plaže i mora (67,4%), blizine mjestu

smještaja (52,2%), ljepote krajolika (51,7%) i osiguranog parkirališta (48,6%).

Tablica 8. Razlozi za odabir plaže (N = 393)

RAZLOG BROJ ISPITANIKA %

Raspoloživost sportskih sadržaja 66 16,8

Raspoloživost zabavnih sadržaja 61 15,5

Raspoloživost sadržaja prikladnih za djecu 49 12,5

Mogućnost dovođenja psa 23 5,9

Čistoća mora i plaže 265 67,4

Osigurano parkiralište i pristup plaži 191 48,6

Mogućnost pristupa čamcem 85 21,6

Mogućnost pristupa za invalide, kolica i dr. 14 3,6

Blizina mjestu smještaja 205 52,2

Ljepota krajolika 203 51,7

Mogućnost korištenja rekvizita (suncobrani,

ležaljke) 57 14,5

Gastronomska ponuda 119 30,3

Ostalo 69 17,5


Ispitano je također ponašanje posjetitelja plaža tijekom boravka na plažama,

odnosno njihova namjera korištenja određenih sadržaja (Tablica 9.)

32

Tablica 9. Korištenje sadržaja tijekom boravka na plaži (N = 393)

SADRŽAJI BROJ

ISPITANIKA %

Samo vlastite rekvizite 214 54,5

Sadržaje za ronioce 13 3,3

Adrenalinske sadržaje (ski lift, bungeejumping i dr.) 51 13,0

Sadržaje za surfere 16 4,1

Ostale sportske sadržaje na plaži (Odbojka, minigolf

i sl.) 37 9,4

Glazbu i ples 37 9,4

Ugostiteljske 187 47,6

Sadržaje za djecu 51 13,0

Rekvizite na plaži (suncobran, ležaljka) 94 23,9

Masaže na plaži 43 10,9

Ostalo 53 13,5


Najveći broj kupača (54,5%) koristi samo vlastite rekvizite, 47,6% ugostiteljske

sadržaje, a 23,9% i rekvizite koji se iznajmljuju na plaži (suncobrani, ležaljke). Ostali

sadržaji se vrlo slabo koriste.

Drugi set pitanja odnosio se na zadovoljstvo posjetitelja plaža pojedinim atributima

plaža. Ispitanici su svoje zadovoljstvo označavali na ljestvici od 1 („potpuno

nezadovoljan“) do 5 („potpuno zadovoljan“). Veliki broj ispitanika nije ocijenio sve

aspekte, pa se ocjene odnose na ankete koje su u potpunosti ispunjene (179 ispitanika).

33

Tablica 10. Zadovoljstvo pojedinim atributima plaža (N = 179)

ATRIBUT PROSJEČNA OCJENA

Raspoloživost sportskih sadržaja 3,60

Raspoloživost zabavnih sadržaja 3,67

Raspoloživost sadržaja prikladnih za djecu 3,80

Mogućnost dovođenja psa 3,30

Čistoća mora i plaže 4,23

Parkiralište i pristup plaži 4,21

Mogućnost pristupa čamcem 4,09

Mogućnost pristupa za invalide, kolica i dr. 3,96

Blizina mjestu smještaja 4,26

Ljepota krajolika 4,27

Mogućnost korištenja rekvizita (suncobrani, ležaljke) 4,11

Gastronomska ponuda 3,83

Kvaliteta plažnih sadržaja 3,83

Odnos kvalitete i cijene usluga 3,89

Površina plaže po kupaču (komfor na plaži) 4,02


Vidljivo je da su ispitanici najviše zadovoljni ljepotom krajolika (4,27) i blizinom

plaže mjestu boravka (4,26), dok su najmanje zadovoljni mogućnošću dovođenja psa

(3,30) te raspoloživošću sportskih (3,60) i zabavnih sadržaja (3,67).

Posebna pažnja u istraživanju posvećena je problemu tematizacije plaža.

Ispitanicima je postavljeno pitanje: „Kada bi u turističkoj destinaciji postojale tematizirane

plaže, koju od navedenih biste rado posjećivali?“. Odgovori su prikazani tablicom 11.

34

Tablica 11. Namjera posjećivanja tematiziranih plaža u turističkoj destinaciji (N =

393)

TEMA BROJ ISPITANIKA %

Plaža za obitelji s djecom 181 46,1

Plaža sa sportskim i rekreacijskim sadržajima 77 19,6

Plaža za surfere 16 4,1

Ronilačka plaža 8 2,0

Adrenalinska plaža 18 4,6

Urbana plaža 13 3,3

Plaža sa zabavnim sadržajima za mlade 16 4,1

Party plaža 23 5,9

Romantična plaža 24 6,1

Nudistička plaža 10 2,5

Plaža sa zdravstvenim pogodnostima 5 1,3

Plaža za LGBT parove 9 2,3

Plaža kulture 8 2,0

Plaža za pse 5 1,3

Eko plaža 27 6,9

Resort (hotelska) plaža 19 4,8


Vidljivo je da su kupači najviše zainteresirani za plaže za obitelji s djecom (46,1%)

te plaže sa sportskim i rekreacijskim sadržajima (19,6%). Interes za ostale teme znatno je

manje izražen. Međutim, ove odgovore treba uzeti s oprezom jer je istraživanje provedeno

na plažama koje se smatraju uređenima pa, na primjer, nisu ispitivani kupači na udaljenim

eko plažama koji bi vrlo vjerojatno iskazali veći interes i za druge teme.

Istraženo je također da li su posjetitelji plaža spremni financijski poduprijeti

unapređenje kvalitete plaža. Utvrđeno je da većina nije spremna na dodatne financijske

izdatke (63,1%). Oni koji su spremni financijski poduprijeti unapređenje kvalitete učinili

bi to kroz dobrovoljno (9,9%) ili obvezno (6,9%) korištenje plažnih sadržaja, odnosno

kroz eko taksu (7,6%) (Grafikon 6).

35

Grafikon 6. Spremnost za financijsko podupiranje unapređenja kvalitete plaža (N =

393)


Oni ispitanici koji su spremni financijski poduprijeti unapređenje kvalitete plaže

spremni su izdvojiti do 20 kuna dnevno (21,6%), odnosno od 20 do 50 kuna (11,2%).

Svega 1,8% ispitanika izjasnio je da bi izdvojio 50 do 100 kuna, odnosno 1,3% bi platio

više od 100 kuna dnevno. Ostali ispitanici nisu odgovorili na postavljeno pitanje.

1.5. Prikaz dobre prakse konkurentskih destinacija

Važnost korištenja plaža kao turističkih resursa i upravljanja njima temelji se na

činjenici da su odmor i kupanje jedan od ključnih motiva dolazaka u priobalne destinacije

te da plaže predstavljaju značajan gospodarski resurs i pružaju mogućnost dodatne zarade

u turizmu. Primjerice, u Španjolskoj se 74% ukupnog turizma odnosi na plažni turizam,

plažni turizam u Novom Južnom Walesu iznosi 57% ukupne zarade od turizma, u SAD-u

godišnja zarada od plaža iznosi 170 milijardi dolara, a održavanje plaže na Malti (zaljev

St. George) povećava vrijednost okolnih nekretnina za 13%.11

Sa ciljem unapređenja kvalitete plaža koje su u funkciji turizma, a sve sa svrhom

tržišnog pozicioniranja priobalnih turističkih destinacija, razvijeni su različiti modeli

ocjenjivanja i nagrađivanja plaža. Istraživanje svjetske prakse upućuje na zaključak da do

danas nema jedinstvenog i univerzalno primijenjenog sustava nagrađivanja i ocjenjivanja

plaža.

11

Marković, M.: „Održivo upravljanje plažama u Hrvatskoj“, The Coastal Management Centre – Priority

Actions Programme, www.dalmacija.hr/portals/0/.../mmarkovic_plaze_mzopu_3010.ppt

4,1%

4,8%

9,9%

6,9%

3,6%

7,6%)

63,1%

Bez odgovora

Da, kroz plaćanje ulaza na plažu

Da, kroz dobrovoljno korištenje plažnih

sadržaja

Da, kroz obavezno korištenje plažnih sadržaja

Da, kroz povećanu naknadu za parkiralište

Da, kroz eko-taksu

Ne

http://www.dalmacija.hr/portals/0/.../mmarkovic_plaze_mzopu_3010.ppt

36

Hrvatskoj konkurentske zemlje kao i u drugim zemljama u svijetu najčešće se

primjenjuje sustav Plave zastave, iako se i kriteriji za dodjelu plave zastave mijenjaju

ovisno o dijelu svijeta kojemu plaža pripada. Osim Plave zastave u međunarodnoj praksi

identificirani su i drugi modeli. Slijedi kratki prikaz najpoznatijih modela ocjenjivanja i

nagrađivanja plaža primijenjenih u hrvatskoj konkurentskim zemljama.

Koncept Plave zastave temelji se na načelu dobrovoljnosti. Utemeljila ga je 1985.

godine u FrancuskojEuropska fondacija za obrazovanje o okolišu (Foundation for

Environmental Education in Europe - FEEE). Danas je široko prihvaćen program u

brojnim zemljama svijeta pa se tako Plava zastava vijori na više od 4000 plaža i marina u

48 zemalja u Europi, Južnoj Africi, Maroku, Tunisu, Novom Zelandu, Brazilu, Kanadi i na

Karibima.12

Prema recentnim podacima po broju Plavih zastava koje su se vijorile na

plažama 2014. godine dominiraju Hrvatskoj konkurentske zemlje - Španjolska (561

zastava), Grčka (396), Turska (379), Francuska (363), Portugal (298) i Italija (269), dok

ih je na Hrvatskim plažama bilo 97.13

Organizacija Coastal& Marine Union – EUCCsa sjedištem u Nizozemskoj razvila

je Program evaluacije i nagrađivanja obalnih destinacija pod nazivom QualityCoast,sa

ciljem uspostavljanja globalne mreže obalnih zajednica koje imaju slične vrijednosti u

pogledu održivog razvoja, prirode i biološke raznolikosti, kulturne baštine i identiteta,

društvene odgovornosti, dok u isto vrijeme održavaju visoke standarde u kvaliteti

turizma.14

Od 2007. godine više od 140 turističkih destinacija u 23 zemlje, uključujući

primorske gradove, odmarališta i otoke, odabrano je za nagradu QualityCoast.15

Otok Rab

je 2010. godine postao prva hrvatska destinacija nagrađena ovom prestižnom nagradom.

QualityCoast zlatna medalja dodijeljena je 2013. godine plažama za nepušače u Baioni

(Galicija, Španjolska) čiji su najčešći posjetitelji obitelji s djecom, plaža u portugalskom

gradu TorresVedras dobila je brončanu QualityCoast medalju u 2013. godini za projekt

unapređenja pristupa plaži.16

12

http://www.lijepa-nasa.hr/images/datoteke/pz2013_kriteriji_plaze.pdf, 15.10.2014. 13

www.blueflag.org, 5.7.2014. 14

http://www.qualitycoast.info, 15.10.2014. 15

Ibidem 16

http://www.qualitycoast.info/wp-content/uploads/2013/08/es-baiona-smoke-free-beaches.pdf , 15.10.2014.

http://www.lijepa-nasa.hr/images/datoteke/pz2013_kriteriji_plaze.pdf

http://www.blueflag.org/

http://www.qualitycoast.info/?page_id=110

http://www.qualitycoast.info/wp-content/uploads/2013/08/es-baiona-smoke-free-beaches.pdf

37

Španjolska kao turistička zemlja sa 8.000 kilometara obale i oko 3.000 plaža17

ima

veći broj programa praćenja kvalitete i ocjenjivanja plaža koje primjenjuju regionalne i

lokalne zajednice sa ciljem upravljanja održivim razvojem i unapređenjem kvalitete u

turizmu. Odgovornost za upravljanje plažama u Španjolskoj je podijeljena između

lokalnih, autonomnih i nacionalnih institucija, a odnosi se na tri područja: (1) regulacija

kvalitete vode, (2) objekte i usluge na plažama i (3) sigurnost i službe spašavanja.18

Primjenjuju se različiti sustavi praćenja, ocjenjivanja kvalitete plaža i certifikacije, kao što

su Sustav upravljanja zaštitom okoliša prema normi ISO 14001 i Europska shema

upravljanja okolišem (EMAS). Osim međunarodnog standarda Plave zastave i BARE

sustava klasifikacije plaža u Španjolskoj je u upotrebi i nekoliko različitih pokazatelja koji

se koriste u svrhu praćenja kvalitete i ocjenjivanja plaža. Ne postoji jedinstven sustav koji

se primjenjuje u cijeloj zemlji jer se dio pravila i propisa donosi na regionalnoj razini. Sa

ciljem unapređenja kvalitete turističkog sektora, španjolska turistička administracija

uspostavila je 2000. godine standard kvalitete "Q" (SCTE).

Standard je posljedica nastojanja da se unaprijedi kvaliteta usluga u turističkom

sektoru, uključujući različite podsektore, među kojima se nalaze i plaže. Španjolski institut

kvalitete u turizmu dodjeljuje prestižni certifikat "Q" onim plažama koje zadovoljavaju

visoke kriterije kvalitete s naglaskom na potrebe krajnjeg korisnika. Standard predstavlja

potvrdu da se sadržaji i usluge kontinuirano unapređuju kako bi se osiguralo zadovoljstvo

klijenata. Između ostalih, kriteriji obuhvaćaju obrazovanje za okoliš, usluge, uklanjanje

arhitektonskih barijera i pomoć osobama s invaliditetom. Jednom dobiveni certifikat mora

se svake godine podvrgavati provjeri kako bi se zadržao. Trenutno više od 170 španjolskih

plaža posjeduje tu prestižnu oznaku kvalitete.19

17

http://www.spain.info/en/reportajes/playas_con_q_de_calidad.html, 29.5.2014. 18

Ariza, E., Jiménez, J. A., Sardá, R.: " An Interdisciplinary Analysis of Beach Management in the Catalan

Coast (North-Western Mediterranean)", Coastal Management, Vol. 40, 2012., 4, str. 442-459 19

http://www.spain.info/en/reportajes/playas_con_q_de_calidad.html, 30.5.2014.

http://www.spain.info/en/reportajes/playas_con_q_de_calidad.html


38

U Italiji je na snazi sustav upravljanja kojim se putem državnih koncesija dio plaža

stavlja u komercijalnu upotrebu uz dopuštanje slobodnog pristupa posjetiteljima u širini

prvih 5 metara od vodene linije. Plaže koje nisu u sustavu koncesioniranja nazivaju se

"slobodne plaže".20

Osim međunarodno prihvaćenog programa Plave zastave21

u Italiji se

provodi dodatni sustav ocjenjivanja plaža. Neprofitna organizacija za zaštitu okoliša pod

nazivom Legambiente22

koja u svome radu primjenjuje znanstveni pristup u suradnji s

turističkom organizacijom TouringClub Italiano provodi evaluaciju plaža i mora

praćenjem kvalitete i čistoće vode, usluge i sadržaje. Ocjenjivanjem je obuhvaćeno više od

300 lokacija u Italiji, a rezultati evaluacije objavljuju se u Plavom vodiču (GuidaBlu).

Osim čistoće mora u obzir se uzimaju dva glavna aspekta: kvaliteta okoliša i kvaliteta

usluga smještaja. Procjena kvalitete provodi se svake godine a temelji se na matrici koja

uzima u obzir više ponderiranih atributa unutar sedam kategorija ocjenjivanja kojima se

dodjeljuju odgovarajući simboli kao što su jedra, zvijezde, valovi i latice. Kriteriji

ocjenjivanja razvrstani su unutar sljedećih sedam kategorija: okoliš, dobrodošlica, more i

plaže, zaobalje, podmorje, prisutnost sadržaja za invalide i održivost. 23

Primjera dobre prakse u upravljanju plažama ima i u Hrvatskoj. Sustavan pristup

upravljanju plažama bilježi se u Splitsko – dalmatinskoj županiji u kojoj je Turistička

zajednica Splitsko-dalmatinske županije je krajem 2008. godine donijela Plan upravljanja

plažama Splitsko-dalmatinske županije, a na temelju kojega je izrađen Plan razvoja plaže

u Makarskoj.24

Također, izrađen je pilot projekt Baška Voda - Održivi razvoj turizma na

hrvatskom priobalju. Pilot projekt Baška Voda rezultat je primjene UNEP-ovog

metodološkog priručnika za održivi razvoj turizma u obalnim područjima koristeći pristup

integralnog upravljanja obalnim područjima (IUOP) – „Handbook on Sustainable

Tourismin Coastal Zones: The ICZM Approach“. Projekt je proveden u razdoblju od

srpnja do prosinca 2007. godine sa ciljem analize prednosti i nedostataka kupališnih

područja u Baškoj Vodi i predlaganja održivog upravljanja tim područjima unutar općeg

konteksta turističkog razvoja.25

20

Williams, A., Micallef, A.: op. cit., str. 182 21

U godini 2014. u Italiji je 269 plaža nagrađeno Plavom zastavom (prema:

http://greenholidayitaly.com/2014/05/19/blue-flag-beaches-italy-2014/, 30.5.2014.) 22

http://www.legambiente.it, 30.5.2014. 23

Williams, A., Micallef, A.: op. cit., str. 182 24

Plan razvoja plaže u Makarskoj, Horwath i Horwath Consulting Zagreb d.o.o, Zagreb, 2009. 25

Održivi razvoj turizma na hrv. priobalju – Pilot projekt Baška Voda, UNEP & CRA/PPA, 2008., str. 1.

http://greenholidayitaly.com/2014/05/19/blue-flag-beaches-italy-2014/

http://www.legambiente.it/

39

Upravljanje plažama kao integralni dio upravljanja obalnim područjem usmjereno

je na očuvanje plaža i unapređenje kvalitete plaža kao rekreacijskih resursa uz očuvanje

zaštite obalnog područja. Međutim, s vremenom je došlo do promjene u evaluaciji plaža -

od sustava klasifikacije i ocjenjivanja plaža koji su usmjereni na ograničeni broj elementa

koji determiniraju okolinu plaže (npr. kvaliteta vode) prema holističkom pristupu koji

uzima u obzir veći broj elemenata (npr. kvalitetu vode, pristup, sadržaje, usluge,

okruženje). Stoga, upravljanje plažama kao turističkim resursom treba uzeti u obzir želje i

interese korisnika plaža te svih dionika turističke destinacije. Takav pristup podrazumijeva

uvažavanje preferencija i želja samih korisnika sa ciljem korištenja informacija dobivenih

istraživanjem tržišta za identificiranje prioriteta u upravljanju plažama i osiguranja

zadovoljstva i lojalnosti korisnika plaža. Korisnici posjećuju plaže s različitim motivima,

od uživanja u suncu i moru, do želje da upražnjavaju različite sportove, što ponekad

dovodi do konflikta interesa. Sa ciljem smanjenja mogućnosti konflikata interesa te

povećanja zadovoljstva posjetitelja plaža, moguće je uvesti sustav zoniranja na plažama,

na primjer posebne zone za sportove na vodi, zone u kojima je dopušten pristup psima ili

zone u kojima je zabranjen pristup zbog zaštite osjetljivog okoliša i sl. Da bi se odredile

zone posebnih interesa na plažama prethodno je potrebno utvrditi obrasce korištenja plaža,

što uključuje utvrđivanje aktivnosti koje se odvijaju na plažama, njihovu popularnost,

odnosno broj sudionika i vrijeme korištenja. Nakon toga, moguće je utvrditi potencijalne

konflikte interesa i odrediti područja i pristup određenim zonama.26

Sustav zoniranja na

plažama može se uvesti na dobrovoljnoj bazi ili donošenjem podzakonskih akata,27

kakav

je slučaj u Velikoj Britaniji. Da bi se osiguralo poštivanje pravila koje se odnose na

korištenje zona, ključno je informirati posjetitelje, što se može učiniti uvođenjem posebnih

oznaka i informativnim pločama na plaži ili ulazu u plažu te isticanjem zastava.

Navedeni pristupi klasifikacije, evaluacije i označavanja plaža ukazuju na nužnost

sustavnog pristupa upravljanja plažama sa ciljem zaštite prirodnih resursa i njihovog

optimalnog korištenja u svrhu pozicioniranja turističke destinacije i unapređenje

zadovoljstva korisnika.

26

Frampton, A.P.R.: "Frampton, A.P.R., 2010. A Review of Amenity Beach Management. Journal of

Coastal Research, 26, 2010., str.1112–1122. 27

Ratcliffe, T.: "Responsibility for water sports management and development", Ocean and Coastal

Management, Vol. 18, 1991., No. 2–4, str. 259–268.

40

2. MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA UREĐENJA I

UPRAVLJANJA MORSKIM PLAŽAMA U ŠIBENSKO –

KNINSKOJ ŽUPANIJI

Slijedi analiza postojećeg modela uređenja i upravljanja plažama u Šibensko-

kninskoj županiji sa aspekta ključnih dionika te analiza snaga i slabosti te mogućnosti i

prijetnji iz okruženja prikazanih SWOT matricom.

2.1. Stavovi dionika o uređenju i upravljanju plažama

Tijekom izrade ove studije održano je devet radionica sa ključnim dionicima.

Radionice su održane od 30.09. do 13.10.2014. godine u sljedećim jedinicama lokalne

samouprave): Bilice, Murter-Kornati, Pirovac, Primošten, Rogoznica, Skradin, Šibenik,

Tisno i Vodice - Tribunj. Na njima je sudjelovalo ukupno 67 dionika koji su ispunili

anketu putem koje su izrazili svoje stavove vezane uz problematiku uređenja i upravljanja

plažama i njihovoj tematizaciji.

Utvrđeno je da 85,1% ispitanika smatra da zna tko upravlja plažama, dok se 13,4%

anketiranih izjasnilo da ne zna. Oni kojima nije poznato tko upravlja plažama uglavnom

smatraju da plažama trebaju upravljati lokalna samouprava ili lokalno komunalno

poduzeće.

Anketirani dionici naveli su niz problema koji se prema njihovom mišljenju

pojavljuju u procesu upravljanja plažama, kao što su na primjer: nedostatak modela

upravljanja plažama, loš zakonski okvir, loša prostorno-planska dokumentacija, granice

pomorskog dobra, neorganiziranost, nedostatak strategije, nečistoća na plažama,

prenapučenost plaža, nedostatak sadržaja na plažama, nedovoljna briga o kvaliteti usluge,

nedostatak financijskih sredstava, nebriga stanovnika, nedostatak parkirališnog prostora,

preklapanje ovlasti, preveliki broj koncesionara, slab nadzor nad radom koncesionara i dr.

Na pitanje da li su zadovoljni kvalitetom usluga koje pružaju nositelji koncesijskih

odobrenja na njihovim plažama samo 10,4% ispitanika odgovorilo je potvrdno, 35,8% je

nezadovoljno, dok je 44,8% anketiranih dionika djelomično zadovoljno kvalitetom usluga

na plažama. Većina dionika (85,1%) također smatra da iznosi koncesija trebaju varirati

ovisno o kvantiteti i kvaliteti ulaganja u pojedinu plažu.

Na pitanje da li je za korištenje uređenih plaža potrebno uvesti neki oblik naknade

dobiveni su različiti odgovori (Grafikon 7).

41

Grafikon 7. Mišljenje dionika o uvođenju naknade za korištenje uređenih plaža

(N=67)


Većina dionika (40,3%) je protiv uvođenja naknade za korištenje uređenih plaža.

Za naknadu u obliku naplate parkirališta zalaže se 11,9%, a za uvođenje ulaznica za ulazak

na plažu 10,4%. Znatno manji broj zalaže se za uvođenje magnetskih kartica (3%),

obvezno korištenje plažnih sadržaja (3%), eko taksu (6%) ili naplatu kroz boravišnu

pristojbu (1,5%). 20,9% dionika je za kombinaciju svih navedenih modela plaćanja.

Dionici su zamoljeni da ocjenama od 1 do 5 ocjene zadovoljstvo atributima plaže pri čemu

je ocjenom 1 označeno potpuno nezadovoljstvo, a ocjenom 5 potpuno zadovoljstvo.

Prosječne ocjene zadovoljstva prikazane su grafikonom 8.

0 5 10 15 20 25 30

Nepoznato

Ulaznica

Magnetska kartica

Obvezno korištenje plažnih sadržaja

Plaćanje parkirališta

Eko taksa

Kombinacija navedenoga

Nije potrebno uvesti plaćanje

Plaćanje boravišne pristojbe

42

Grafikon 8. Ocjene zadovoljstva dionika atributima plaža (N=67)


Vidljivo je da su dionici najzadovoljniji ljepotom krajolika (4,53) i čistoćom mora

(4,19), a najmanje su zadovoljni mogućnošću pristupa plažama za invalide, kolica i dr.

(2,37), sanitarno-higijenskim uvjetima (2,59), raspoloživošću zabavnih sadržaja (2,76) i

sadržaja za djecu (2,76).

Dionicima je postavljeno pitanje "Da li bi ponudu na plažama trebalo usmjeravati

ka određenim ciljnim skupinama?" Na to je pitanje 64,2% dionika odgovorilo potvrdno,

28,4% negativno, dok 7,5% anketiranih dionika nema jasan stav.

Na otvoreno pitanje "Koja vrsta ponude nedostaje na plažama u Vašoj županiji?"

anketirani dionici davali su različite odgovore. Najčešće su spominjani sportsko-

rekreacijski, ugostiteljski, zabavni sadržaji te sadržaji za djecu, ali i bolji sanitarno-

higijenski uvjeti. Međutim, dionici su navodili i nedostatak pojedinih tipova plaža kao što

su plaže za pse, adrenalinske, romantične ili nudističke plaže.

Ispitanicima je ponuđeno 16 tema te su zamoljeni da izraze svoj stav o tome koje

od predloženih tema smatraju prikladnima za tematiziranje plaža u Šibensko-kninskoj

županiji. Moguće je bilo izabrati više odgovora. Rezultati su prikazani tablicom 12.

4,53

4,19

3,85

3,35

3,27

3,11

2,98

2,95

2,85

2,76

2,76

2,59

2,37

Ljepota krajolika

Čistoća mora

Čistoća plaže

Pristup plažama

Raspoloživost ugostiteljskih sadržaja

Sigurnost na plažama

Plažna površina po kupaču - komfor

Raspoloživost parkirališta

Raspoloživost sportsko-rekreacijskih…

Raspoloživost zabavnih sadržaja

Raspoloživost sadržaja za djecu

Sanitarno-higijenski uvjeti

Mogućnost pristupa za invalide, kolica i dr.

43

Tablica 12. Teme prikladne za tematiziranje plaža u Šibensko-kninskoj županiji

(N=67)

Tema %

Plaže sa sportskim i rekreacijskim sadržajima 76,1

Urbane plaže 35,8

Plaže sa zabavnim sadržajima za mlade 50,7

Romantične plaže 32,8

Plaže za surfere 25,4

Ronilačke plaže 23,9

Adrenalinske plaže 13,4

Nudističke plaže 29,9

Plaže za obitelji s djecom 65,7

Party plaže 20,9

Plaže sa zdravstvenim pogodnostima 31,3

Plaže za LGBT zajednice 10,4

Plaže kulture 22,4

Plaže za pse 37,3

Eko plaže 31,3

Resort (hotelske) plaže 31,3


Razvidno je da najveći broj anketiranih dionika smatra prikladnim temama plaže sa

sportskim i rekreacijskim sadržajima (76,1%), plaže za obitelji s djecom (65,7%) te plaže

sa zabavnim sadržajima za mlade (50,7%). Oko trećine anketiranih smatra da bi bile

prikladne i teme urbanih plaža (35,8%), romantičnih plaža (32,8%), plaža za pse (37,3%),

eko plaža (31,3%), "resort" (hotelskih) plaža (31,3%) i plaža sa zdravstvenim

pogodnostima (31,3%). Ostale predložene teme u znatno manjoj mjeri smatrane su

prikladnima za tematiziranje.

Na kraju je ispitanicima postavljeno pitanje da li se slažu s vizijom Šibensko-

kninske županije: "Postati jedna od najjačih destinacija plažne ponude!" i 86,4%

ispitanika složilo se s navedenom vizijom.

44

Tablica 13. Prijedlog plaža za tematizaciju do 2020. od strane JLS

JEDINICA LOKALNE UPRAVE I

SAMOUPRAVE PLAŽE

Općina Pirovac Plaža Lolić

Plaža Starine

Općina Tribunj

Bristak

Zamalin

Sovlja

Općina Murter-Kornati Podvrške

Luke

Grad Vodice Plaža Srima

Punta-Blata-Bristak

Općina Primošten

Plaža Lokvice

Mala Raduča

Poluotok Raduča

Velika Raduča

Autokamp Adriatic

Grad Šibenik

Brodarica – Plaža Gaj

Brodarica – Plaža Južna Vala- Zlatna ribica

Brodarica – Plaža Maratuša

Brodarica – Plaža Rezalište – R. Jadran

Otok Obonjan – Obonjan

Grebaštica – Banovci

Grebaštica – Dumići

Grebaštica - Galešnica

Jadrija – Kabine – Zapadna plaža

Jadrija – Kabine - centar

Kaprije –Plaža Dno vale i Sjeverna

Kaprije – Velika i Mala Nozdra

Krapanj – Zapadna plaža

Krapanj – Mugrad

Krapanj – Krbela vela

Kanal Sv. Ante – Uvala Čapljina – Rt. Baba

Kanal Sv. Ante – Uvala Škar

Kanal Sv. Ante – Uvala Minerska

Crnica – Plaža Banj

Mandalina – Plaža Sv. Petar

Martinska – Martinska

45

Grad Šibenik

Raslina – Istok-sjever-centar „Prašak“

Raslina – Uvala Sv. Mihovil

Plaža Solaris

Šparadići

Podsolarsko – Plaža Podsolarsko

Zablaće – Zapadna Plaža

Zablaće – Kamp

Zaton – Plaža Šarina draga

Zaton – Plaža Zvizda

Zlarin – Plaža Uvala Josena

Zlarin – Plaža Maglica

Zlarin- Uvala Magarna

Zlarin – Uvala Zapadna

Zlarin – Uvala Velika i Mala Lovišća

Žaborić – Plaža Centar

Žaborić – Plaža Jasenovo

Žaborić – Plaža Mrzla vala

Žaborić – Pješčana plaža

Žaborić – Mala oštrica

Žaborić – Uvala Japnenica

Žirje – Plaža Muna-Mikavica-Koromašna

Žirje – Uvala Stupica Velika i Mala

Žirje – Uvala Stupica

Žirje - Uvala Tratinska

Žrije – O. Kakanj - U. Nadprisliga – Borovnjaci

Žrije – O. Kakanj - U. Tratica

Općina Bilice

Plaža Mikulandra

Plaža Šparda

Plaža Vrulje

Plaža u Burama

Grad Skradin Plaža Skradin

Plaža Prukljan

Općina Tisno

Jazina

Plaža Kosirina-Betina

Plaža Kučine - Jezera

Plaža Lovišča - Jezera

Plaža Sv. Andrija Tisno

Plaža Zdrače - Betina

46

Općina Rogoznica

Plaža Zečevo

Plaža Lozica

Plaža Kruščica

Plaža StupinČeline

Plaža Crljina

Plaža Račice

Plaža Gornji Muli

Plaža Kopara

Plaža Lozica-Šepurina

Plaža Medine

Plaža Zatoglav 1

Plaža ZatoglavTvrdača

Plaža Zatoglav Kalebova Luka

Plaža Ražanj 1

Plaža Ražanj Varoš

Plaža Ražanj 2

Plaža Stivašnica 1

Plaža Stivašnica 2

Plaža Kanica

Plaža KanicaOštrićka Luka

Plaža Zečevo

2.2. SWOT analiza

SWOT analiza proizlazi iz analize zakonske i propisne osnove u RH od strane

istraživača, ali isto tako i rezultata istraživanja u kojem su svoje viđenje iznijeli, s jedne

strane koncesionari kao pružatelji usluga na plažama, a s druge strane turisti kao njihovi

krajnji korisnici. Kroz brojne radionice koje su održane u jedinicama lokalne samouprave,

svoj doprinos dali su i ostali dionici destinacije koji su se odazvali pozivu na radionicu.

Među elementima koji su ocijenjeni kao jake strane razmišljanja su ujednačena i

prvenstveno se ističu ljepota krajolika i čistoća mora. Čistoća plaža također je visoko

ocijenjena, iako je nekolicina stanovnika upozorila na nedovoljnu brigu oko čistoće

područja ispred privatnih kuća. Ponuda ugostiteljskih sadržaja je na zadovoljavajućoj

razini, ali zato su kao slabe strane okarakterizirani sadržaji za djecu i razni sportsko

rekreacijski sadržaji, kojih je nedovoljno. Kao slabe strane mogu se istaknuti i sanitarno-

higijenski uvjeti i mogućnost dovođenja pasa, što upućuje na potrebu uređenja plaže za

pse.

47

Tablica 14. SWOT matrica plaža u Šibensko – kninskoj županiji

JAKE STRANE SLABE STRANE

Ljepota krajolika

Čistoća mora

Čistoća plaža

Pristup plažama

Mogućnost pristupa čamcem

Raspoloživost ugostiteljskih sadržaja

Sigurnost na plažama

Dužina obalne crte

Raznolikost prostora

Razvedena obala s velikim brojem otoka

2 nacionalna parka i park prirode

Raspoloživost sadržaja za djecu

Raspoloživost sportskih i zabavnih sadržaja

Sanitarno-higijenski uvjeti

Mogućnost pristupa plažama za invalide

Mogućnost dovođenja psa

Loš zakonski okvir i šuma zakonskih i

podzakonskih akata

Nepostojanje strategije upravljanja plažama

Nedostatak suradnje između lokalne zajednice i

koncesionara

Komplicirana birokratska procedura za dodjelu

koncesije

Pravna nesigurnost za veća dugoročna ulaganja

MOGUĆNOSTI OGRANIČENJA

Usmjeriti ponudu prema određenim ciljnim

skupinama

Tematiziranje plaža

Razvoj dodatnih plažnih prostora

Optimalan upravljački model

Strategija gospodarenja pomorskim dobrom

Prostorni planovi za plaže

Bolja međuresorna i međusektorska

suradnja

Unaprijediti Zakon o pomorskom dobru i

morskim lukama

Unaprijediti Zakon o koncesijama

Izraditi pravilnik o plažama

Sporo utvrđivanje granice pomorskog dobra

Neusklađenost resornih i posebnih propisa

Neriješena imovinsko-pravna pitanja (nelegalne

uknjižbe prava vlasništva na pomorskom dobru)

Rizik nemogućnosti produženja koncesije

Davanje koncesije na pomorskom dobru u

potkoncesiju

Ograničen prostor po kupaču

Izostanak integralnog planiranja plaža u odnosu

na smještajne kapacitete

Preklapanje odgovornosti i nadležnosti između

raznih institucija

Izvor: Autori studije

Što se tiče mogućnosti i ograničenja, ona se uglavnom mogu svesti na loš

zakonodavni okvir i često nejasnu šumu propisa iz kojih proizlaze nadležnosti. Neophodna

je njihova veća usklađenost, brže utvrđivanje granice pomorskog dobra kako bi se

omogućilo širenje koncesijskih aktivnosti. Uz bolju zakonodavnu i propisnu osnovu, kao

mogućnosti se nameće potreba za strateškim dokumentima koji bi bili podloga za

optimalan upravljački model.

48

3. VIZIJA 2020

Vizija razvoja plažnih područja u Šibensko-kninskoj županiji utemeljena je na

zajedničkim interesima dionika javnog, privatnog i civilnog sektora, što na koncu

potvrđuje anketa u kojoj preko 86% dionika prihvaća viziju koja glasi: „Šibensko-

kninska županija postati će jedna od najjačih destinacija plažne ponude“. Rezultat je

to održanih radionica u svakoj jedinici lokalne samouprave u priobalnom dijelu Šibensko

– kninske županije.

Slijedom toga marketinški cilj podrazumijeva vrlo fokusirano određenje ciljnih

skupinaturista/kupača, odnosno strategiju diferenciranja plažnih prostora.

4. TEMATIZACIJA, STANDARDI I MODELI UPRAVLJANJA

PLAŽAMA U ŽUPANIJI ŠIBENSKO-KNINSKOJ

Tematizacija plaža se izvodi prema viziji destinacije, a u cilju optimalne distribucije

kupača odnosno zadovoljavanja njihovih preferencija. Shodno postojećim propisima,

plaže se dijele na prirodne i uređene plaže s pripadajućim tipovima plaža. Obrazac za

evaluaciju plaža predviđa razvrstavanje plažnih resursa na PRIRODNE I UREĐENE

PLAŽE koje se sukladno Uredbi o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN

23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10, 102/11 i 83/12.), definiraju na sljedeći način:

uređene javne plaže − plaže koje služe većem broju turističkih objekata i

građana

uređene posebne plaže − plaže koje čine tehničko-tehnološku cjelinu jednoga

smještajnog objekta u smislu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

prirodne plaže − plaže na kojima nisu izvršeni zahvati u prostoru u smislu

propisa kojima se uređuje prostorno uređenje i građenje i koje se ne smiju

ograđivati s kopnene strane.

Navedena podjela plaža na prirodne i uređene plažne prostore detaljnije se

klasificira prema BARE28

tehnici koja je prilagođena potrebama tržišta i to na način kako

je prikazano u tablici koja slijedi.

28

Sustav registracije i ocjenjivanja plaže BARE (eng. Bathingarearegistrationandevaluationsystem)

BARE sistem je princip klasifikacije plaža temeljem njihove pristupačnosti i obalnog krajolika. BARE

sustavom plaže se klasificiraju u 5 osnovnih kategorija: udaljena, ruralna, mjesna, gradska te resortplažna

područja.

49

Tablica 15.Tipovi plaža (PL/14)

PRIRODNA PLAŽA UREĐENA PLAŽA

Udaljena

Ruralna

Mjesna

Urbana

Plaža turističkog kompleksa

Izvor: Obrada autora prema Narodnim novinama 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10, i 83/12.

U nastavku teksta daje se opis navedenih pet temeljnih tipova plaža:

Udaljene plaže su općenito određene lošom dostupnošću (uglavnom morskim

putem ili pješice − najmanje 300 m hoda). Mogu biti u blizini ili na rubu ruralnih ili,

ponekad, seoskih (mjesnih) područja, ali nikako urbanih. Do njih nema javnoga prijevoza.

U mediteranskom kontekstu, u takvim je područjima moguće naći ograničen broj kuća za

odmor i manji broj ugostiteljskih objekata koji rade u vrijeme ljetne sezone.

Ruralne plaže su smještene u pravilu izvan urbanih/mjesnih sredina, međutim

mogu se nalaziti i unutar naselja. Do njih se ne može doći javnim prijevozom, ali postoje

pristupni putovi te se može doći osobnim prijevozom. Ove plaže nemaju uslužnih

djelatnosti. Ipak, u mediteranskom kontekstu, poneki kopneni rekreacijski sadržaji ili

sezonski plažni sadržaji (npr. pedaline, "banane" ili skijanje na moru) mogu se naći i na

ruralnim plažama. Na ruralnim plažama u principu zaleđe nije u značajnijoj mjeri

izgrađeno, ali može se naći poneka stambena jedinica; ali nema ili ima mali broj trajnih

društvenih sadržaja (osnovna škola, crkva, ambulanta, trgovine, ugostiteljski objekti...).

Korisnici ih cijene zbog mira i očuvanih prirodnih kvaliteta.

Mjesne plaže su smještene izvan veće urbane sredine te povezane s manjom, ali

stalnom populacijom koja ima pristup organiziranim uslužnim djelatnostima koje su,

međutim, manjeg obujma − kao što su osnovna škola crkva, trgovine i ugostiteljski

objekti. Mjesne plaže također se mogu naći u sklopu turističkoga naselja ili kampa, koji se

uglavnom koriste u ljetnim mjesecima, kao i unutar naseljenih područja između urbanih i

ruralnih sredina s razvijenom ponudom obiteljskoga smještaja. Moglo bi se reći da je od

pet predviđenih tipova plažnih područja ovaj najteže definirati. U odnosu na ruralne plaže

osnovna razlika je njihova uređenost, dok su ruralne plaže pretežito prirodne. Do mjesnih

plaža može se doći javnim ili osobnim prijevozom.

Gradske (urbane) plaže smještene su u urbanom području koje opslužuje brojnu

populaciju dobro organiziranim uslužnim djelatnostima kao što su osnovne škole, crkve,

banke, pošte, centri primarne zdravstvene zaštite, ugostiteljski objekti i ostali urbani

sadržaji. U blizini gradskih plaža mogu se naći i luke nautičkoga turizma.

50

Resort plaža (plaža koja čini tehničko-tehnološku cjelinu nekog smještajnoga

objekta) ima tri izrazite značajke:

Plaža je u blizini smještajnih objekata, i većinu njenih korisnika čine gosti tih

objekata.

Upravljanje plažom je odgovornost gore spomenutoga turističkog naselja. To

uključuje čišćenje plaže, osiguranje širokoga spektra rekreacijske ponude i

usluga – ležaljke, pedaline, jet-ski, para-sailing, daskanje, razne aktivnosti

koje uključuju vuču gliserom (kolut, „banana“, skijanje na vodi), jedrenje i

ronjenje te kafiće/restorane za korisnike plaže. Dobar primjer za ovu vrstu

plaža je organizacija Club Med, smještajni kompleks u privatnom vlasništvu

koji se sastoji od hotela/bungalova i obilja ugostiteljskih, rekreacijskih i

zabavnih sadržaja. U nekim slučajevima, kao što su all-inclusive aranžmani,

većina tih usluga je besplatna za goste.

Velika većina korisnika plaže turističkoga naselja istu koristi u rekreacijske

svrhe, a ne samo za odmor (kupanje/sunčanje).

51

Tablica 16. Teme plaža


KLASIFIKACIJA TIPOVI TEME

PRIRODNA PLAŽA

(nema intervencije u prirodi)

UDALJENA PLAŽA Eko plaža

RURALNA PLAŽA

Plaža za surfere Ronilačka plaža Adrenalinska plaža Romantična plaža Plaža za pse

UREĐENA PLAŽA

(određeni građevinski

objekti i zahvati na plaži)

MJESNA PLAŽA

Plaža za obitelji s djecom Party plaža Plaža kulture Nudistička plaža

URBANA PLAŽA

Urbana promenadna plaža Plaža sa zabavnim sadržajima za

mlade Plaža sa sportskim i rekreativnim

sadržajima

PLAŽA

TURISTIČKOGA

KOMPLEKSA Resort plaža – hotelska plaža

52

Teme plaža su definirane kako bi na optimalan način zadovoljile potrebe ključnih

potrošačkih segmenata. Uslijed specifičnosti plažnih resursa na našoj obali, a sve u svrhu

što veće disperzije ponude plažnih sadržaja, u nekim slučajevima može se primijeniti

pravilo da jedna plaža, tj. jedan tip plaže, na svom prostoru, primjenom zoniranja, ima

više tema. Po tom principu jedna uređena plaža, urbanog tipa, sustavom zoniranja na

jednom mjestu može imati urbanu promenadnu plažu, plažu sa zabavnim sadržajima za

mlade, ali i neke ostale teme primjenjive na ovom tipu plaže. U nastavku se daje primjer

mogućeg zoniranja na jednoj plaži.

Slika 2. Primjer zoniranja na plaži

Važno je zaključiti kako jedna plaža može sustavom zoniranja imati više

tema, te također, da jedna tema može biti primjenjiva na više tipova plaža po

klasifikaciji iz tablice 15.

Slika 3. Primjer klasificiranja ronilačke plaže na uređenim i prirodnim plažama

53

Primjerice ronilačka plaža može se prema klasifikaciji svrstati u prirodne ruralne

plaže, ali isto tako ovisno o specifičnosti podmorja, najvažnijeg elementa interesa

ronilaca, ronilačka plaža može biti tematizirana i na uređenim urbanim plažama.

Minimalni tehnički uvjeti i posebni elementi plaža

S obzirom na kompleksnost problematike tematizacije plažnih resursa u nastavku

se donose minimalni tehnički uvjeti koje svaka plaža po temi mora zadovoljiti te

posebni elementi vezani za svaku pojedinačnu temu, uz poseban naglasak na info-ploče

koje su obvezujući element potreban za tematizaciju plaža.

Svaka plaža kao obvezni element minimalnih tehničkih uvjeta mora imati jednu

univerzalnu vizualno identičnu info-ploču. Ministarstvo turizma, u suradnji s drugim

nadležnim ministarstvima, propisat će izgled i sadržaj info-ploče, a ključni elementi,

istaknuti na hrvatskom i engleskom jeziku, trebali bi biti sljedeći:

Naziv teme plaže (s kratkim opisom posebnosti plaže, osobito važno za

eko-plaže) i vizualni identitet brenda plaže (logo).

Kartografski prikaz plaže.

Grafički prikaz (piktogrami) plažnih sadržaja (tuševi, sanitarni objekti,

ugostiteljski sadržaji, sportski, rekreativni, zabavni sadržaji, info-punktovi,

zone spasilačkih službi, i dr.).

Telefonski brojevi:

112 − Državni informacijski i komunikacijski sustav zaštite i

spašavanja

195 − Služba traganja i spašavanja na moru

u slučaju ronilačke plaže naznačiti broj najbliže barokomore.

Pravila ponašanja kupača (osnovna pravila ponašanja su univerzalna, ali

ovisno o temi dodaju se i neke specifičnosti, primjerice, pravila

ponašanja vlasnika i životinja na plažama za pse, pravila ponašanja na eko-

plažama, pravila ponašanja u resort/hotelskim plažama).

Oznaka zabrane pristupa psima (osim u slučaju plaže za pse).

54

Dodatni elementi, ovisno o temi i tipu plaže, mogu biti sljedeći:

Informacije o glavnim obilježjima kvalitete mora (rezultati mjerenja

sanitarne kakvoće mora Zavoda za javno zdravstvo).

Dnevne informacije (prilagođene temi plaže):

temperatura zraka

temperatura mora

razina UV zračenja

vlažnost zraka

kretanje, brzina i jakost vjetra

visina valova.

Ovisno o temi plaže, tj. o ciljnoj skupini koja koristi taj plažni resurs

naznačit će se dnevne informacije; primjerice za surfere: jakost, brzina,

kretanje vjetra; jačina valova, dok će se za obitelji s djecom označiti razina

UV zračenja, temperatura mora i sl.

Posebne oznake upozorenja ovisno o tipu plaže (primjerice oznaka

upozorenja plivačima na oprez u zoni surfanja, zabrana loženja vatre na

otvorenom, zabrana konzumiranja alkohola na plaži, zabrana korištenja

staklene ambalaže na plaži).

55

Tablica 17. Minimalni tehnički uvjeti i posebni elementi plaža

PRIRODNE PLAŽE (nema intervencija u prirodi – dozvoljeno je postavljanje pokretnih i montažnih sadržaja koji neće oštetiti niti jedan prirodni resurs i nakon uporabe (po završetku kupališne sezone)

se moraju ukloniti s plaže bez posljedica na okoliš)

1) PRIRODNE UDALJENE PLAŽE

EKO PLAŽA

MINIMALNI TEHNIČKI UVJETI

- info-ploča s istaknutim opisom ekoloških vrijednosti plaže i s naznačenim pravilima ponašanja na eko-plažama

(isticanje posebnosti u smislu vrijedne flore i faune koja obitava na tom području, isticanje prirodnog staništa pojedinih biljnih i životinjskih vrsta)

POSEBNI ELEMENTI

- organizirano čišćenje i uklanjanje otpada

- siguran i održavan prilaz plaži

- pokretni sanitarni objekti (estetski uklopljeni u ambijent, obloženi prirodnim materijalima, rade na principu kemijskog WC-a)

- prijenosni spremnici s pitkom vodom

- zabrana pristupa motornim plovilima

- marker plutače

- tende za presvlačenje

56

2) PRIRODNE RURALNE PLAŽE

PLAŽA ZA SURFERE


- info-ploča

- čistoća mora (prema rezultatima mjerenja sanitarne kakvoće mora Zavoda za javno zdravstvo)

- čistoća plaže29


- WI-FI

- kolni pristup


- spasioci i oprema za spašavanje

- dostupna oprema za prvu pomoć

- montažna prijenosna konstrukcija za odlaganje surf opreme

- nosivost kapaciteta 15 m²/osobi

POSEBNI ELEMENTI


- minimalno jedan (1) ugostiteljski objekt iz skupina objekata jednostavnih usluga30

- ležaljke i suncobrani

- parkiralište

- surf-oprema za iznajmljivanje

- škola, instruktor

29 Odlaganje otpada, razvrstavanje otpada, čišćenje i odvoz smeća – podrazumijeva se da sve plaže imaju prostore za pravilno odlaganje otpada obložene u drvo (radi estetike, ali i zbog

smanjivanja zagrijavanja otpada i širenja neugodnih mirisa), fiksirane ili pokretne. 30 Sukladno Pravilniku o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata u skupini „Objekti jednostavnih usluga“ su: Objekti jednostavnih usluga u kiosku, Objekti jednostavnih

brzih usluga, Objekti jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu (ili priključnom vozilu), Objekti jednostavnih usluga u šatoru, Objekti jednostavnih usluga na klupi, Objekti jednostavnih usluga

na kolicima (ili sličnim napravama).

57

RONILAČKA PLAŽA


- info-ploča


- čistoća plaže


- ronilačke plovne oznake



- WI-FI

- kolni pristup



- marker plutače


POSEBNI ELEMENTI

- info-punkt o ekološkom sustavu mora na tom području


- minimalno jedan (1) ugostiteljski objekt iz skupina objekata jednostavnih usluga


- parkiralište

- protupožarni sustavi

- montažna prijenosna konstrukcija za odlaganje osobnih stvari

58

ADRENALINSKA PLAŽA


- info-ploča


- čistoća plaže


- minimalno jedan (1) adrenalinski sadržaj na plaži (letenje s litica, skakanje s litica, dizalica za bungeejumping)




- marker plutače


- WI-FI

- kolni pristup

- nosivost kapaciteta 10 m²/ po osobi

POSEBNI ELEMENTI


- minimalno dva (2) adrenalinska sadržaja na plaži (letenje s litica, skakanje s litica, dizalica za bungeejumping)

- minimalno dva (2) adrenalinska sadržaja na moru (morsko surfanje, skijanje s letenjem (flyboardinga) )


- parkiralište


- najam rekvizita

59

ROMANTIČNA PLAŽA


- info-ploča


- čistoća plaže



- ležaljke za dvoje (baldahin)



- marker plutače



- WI-FI

- pristup plaži i moru osobama s posebnim potrebama


POSEBNI ELEMENTI

- najam zabavnih sadržaja (pedalina, sandolina)

- minimalno dva (2) rekreativna organizirana sadržaja na plaži (badminton, stolni tenis, biljar, stolni nogomet)


- parkiralište


- minimalno jedan (1) wellness sadržaj na plaži (masaža)

60

PLAŽA ZA PSE


- info-ploča + dodatni elementi istaknuti na info-ploči s naznačenim pravilima ponašanja vlasnika i životinja


- čistoća plaže





- marker plutače

- rekviziti za čišćenje i odlaganje izmeta kućnih ljubimaca

-spasioci i oprema za spašavanje

- WI-FI

POSEBNI ELEMENTI

- posude za vodu (za pse)

-ležaljke i suncobrani

- odvojeni (zonirani) prostori plaže za kućne ljubimce na povodcu i za kućne ljubimce koji se slobodno kreću

- rekviziti za igru kućnih ljubimaca

- minimalno jedan (1) ugostiteljski objekt iz skupina objekata jednostavnih usluga sa prilagođenom dodatnom uslugom i ponudom za kućne ljubimce

61

UREĐENE PLAŽE (određeni građevinski zahvati i zahvati na plaži)

1) UREĐENE MJESNE PLAŽE

PLAŽA ZA OBITELJI S DJECOM MINIMALNI TEHNIČKI UVJETI

- info-ploča


- čistoća plaže

- pitka voda

- tuševi

- sanitarni objekti


- marker plutače




- uređeni prilazi moru prilagođeni potrebama djece (pijesak, mali šljunak)

- uređeni prostori za boravak djece na plaži

- uređen pristup plaži za kolica (invalidska i dječja) i za osobe s posebnim potrebama

- WI-FI


POSEBNI ELEMENTI

- minimalno dva (2) zabavna sadržaj na moru (tobogani, dječji adrenalinski parkovi na vodi)

- minimalno dva (2) zabavna sadržaja na plaži (ljuljačke, dvorci za igru, umjetne stijene za penjanje)

- rekviziti za igru djece na plaži i u moru (lopte, kantice, lopatice, modeli za igru u pijesku)

- prostori za njegu djece u dobi od 0-12 m

- parkiralište


- minimalno jedan (1) ugostiteljski objekt iz skupine „restorani“ i „barovi“31

- osoba za kontrolu plažnih sadržaja (banjin)

- usluga animacije za djecu

- najam zabavnih sadržaja (pedalina, sandolina)

31

Sukladno Pravilniku o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata u skupini „Restorani“ su: restoran, gostionica, zdravljak, zalogajnica, pečenjarnica, pizzeria, bistro, slastičarnica, objekt brze

prehrane (fastfood); u skupini „Barovi“ su: kavana, noćni klub, noćni bar, disco klub, café bar, pivnica, buffet, krčma, konoba, klet.

62

PLAŽA KULTURE


- info-ploča


- čistoća plaže

- pitka voda

- tuševi

- marker plutače

- WI-FI


-dostupna oprema za prvu pomoć




- info-punkt s informacijama o kulturnim sadržajima

-organizacija minimalno 5 kulturnih zbivanja tijekom trajanja kupališne sezone

- minimalno jedan (1) ugostiteljski sadržaj iz skupine objekata „restorani“ ili „barovi“

POSEBNI ELEMENTI


-parkiralište

-protupožarni sustavi

-organizacija minimalno jednog (1) kulturnog ili eno-gastro događaja tjedno tijekom cijele kupališne sezone (predstave, projekcije filmova, izložbe na otvorenom, predstavljanje gastronomske

ponude, prezentacije vina)

63

NUDISTIČKA PLAŽA


- info-ploča


- čistoća plaže

- pitka voda

- tuševi

- sanitarni objekti

- marker plutače

- WI-FI





- minimalno jedan (1) organizirani zabavno-rekreacijski sadržaj na plaži (šah, stolni tenis)

- minimalno jedan (1) organizirani zabavno-rekreacijski sadržaj na moru (tobogan, vaterpolo, aqua-aerobik)

- minimalno jedan (1) ugostiteljski objekt iz skupine „restorani“ i „barovi“

POSEBNI ELEMENTI


- parkiralište


- prostori za igru i boravak djece

- prostori za njegu djece u dobi od 0-12 mjeseci

- minimalno dva (2) organizirana zabavno-rekreacijska sadržaja na plaži (šah, stolni tenis)

- minimalno dva (2) organizirana zabavno-rekreacijska sadržaja na moru (tobogan, vaterpolo, aqua-aerobik)

64

PARTY PLAŽA


- info-ploča


- čistoća plaže

- pitka voda

- tuševi

- sanitarni objekti


- marker plutače

- glazba



- minimalno jedan (1) ugostiteljski objekt iz skupina „restorani“ i „barovi“

- WI-FI


-služba sigurnosti


POSEBNI ELEMENTI

- prostor za ples


- parkiralište


- minimalno jedan (1) bazen

- 24 sata ponude zabavnih sadržaja (uz maksimalno dozvoljenu toleranciju buke i radnog vremena)

65

2) UREĐENE URBANE PLAŽE

URBANA PROMENADNA PLAŽA MINIMALNI TEHNIČKI UVJETI

- info-ploča


- čistoća plaže

- pitka voda

- tuševi

- sanitarni objekti

- marker plutače

- minimalno jedan (1) ugostiteljski objekt iz skupina „restorana“ ili „barova“

- minimalno jedan (1) organizirani zabavno/sportski sadržaj na plaži (odbojaka na plaži, badminton)





- uređen pristup plaži i moru za osobe s posebnim potrebama

-WI-FI



POSEBNI ELEMENTI

- minimalno tri (3) organizirana zabavno/sportska sadržaj na plaži

- minimalno dva (2) organizirana zabavno/sportska sadržaja na moru

- uređen prostor za igru djece

- parkiralište


- osoba za kontrolu plažnih sadržaja (banjin)

- prostor-terasa za društvene igre

- oprema za osobe s posebnim potrebama


- minimalno jedan (1) ugostiteljski objekt iz skupine „restorani“

- minimalno jedan (1) ugostiteljski objekt iz skupine „barovi“

66

PLAŽA SA ZABAVNIM SADRŽAJIMA ZA MLADE


- info-ploča (s naznačenim ograničenjem radnog vremena i oznakom ograničenja buke)


- čistoća plaže

- pitka voda

- tuševi

- sanitarni objekti

- marker plutače

- minimalno jedan (1) ugostiteljski objekt iz skupine „restorani“ ili „barovi“

- minimalno tri (3) organizirana rekreativna sadržaja na plaži (biljar, stolni nogomet, fliperi)



- glazba

- WI-FI




POSEBNI ELEMENTI

- minimalno pet (5) organiziranih rekreativnih sadržaja na plaži (biljar, stolni nogomet, fliperi)

- minimalno dva (2) organizirana rekreativna sadržaja na moru (banana, hodanje po vodi u lopti)


- parkiralište


- prostor za ples

67

PLAŽA SA SPORTSKIM I REKREATIVNIM SADRŽAJIMA


- info-ploča


- čistoća plaže

- pitka voda

- tuševi

- sanitarni objekti

- marker plutače

- minimalno jedan (1) ugostiteljski objekt iz skupine „restorani“ i „barovi“

- minimalno dva (2) organizirani sportski sadržaj na moru (vaterpolo)

- minimalno dva (2) organizirana sportska sadržaja na plaži (badminton, odbojka na pijesku)

- minimalno jedan (1) rekreativan sadržaj na plaži (aerobic, pilates, yoga)



- WI-FI




POSEBNI ELEMENTI


- parkiralište


- minimalno jedan (1) ugostiteljski objekt iz skupine „restorani“

- minimalno jedan (1) ugostiteljski objekt iz skupine „barovi“

- minimalno tri (3) organizirana sportska sadržaja na moru (vaterpolo)

- minimalno četiri (4) organizirana sportska sadržaja na plaži (badminton, odbojka na pijesku)

- minimalno tri (3) rekreativna sadržaja na plaži (aerobic, pilates, yoga)

68


3) UREĐENE PLAŽE TURISTIČKOG KOMPLEKSA

RESORT/HOTELSKA PLAŽA OPĆI ELEMENTI

- info-ploča (sa naznačenim pravilima ponašanja na resort/hotelskim plažama)


- čistoća plaže

- pitka voda

- tuševi

- sanitarni objekti

- marker plutače



- uređeni prilazi plaži i moru za osobe s posebnim potrebama

-WI-FI




-parkiralište

-protupožarni sustav

- minimalno jedna (1) organizirana zabavno/sportska aktivnost na plaži i moru

- minimalno jedan (1) ugostiteljski objekt iz skupine „restorani“ ili „barovi“, ukoliko se hotelski objekt ne nalazi u neposrednoj blizini plaže

POSEBNI ELEMENTI - uređeni prostori za boravak djece


- prostor za odlaganje osobnih stvari

- osoba za kontrolu sigurnosti i plažnih sadržaja

- WC prilagođen osobama s posebnim potrebama

- minimalno jedan (1) bazen (definirati veličinu bazena)

- organizirana usluga animacije za djecu

- organizirana animacija za odrasle (aquaaerobic, meditacija, yoga)

- minimalno jedan (1) organizirani oblik wellness usluge na plaži

- minimalno tri (3) organizirane zabavno/sportske aktivnosti na plaži

- minimalno tri (3) organizirane zabavno/sportske aktivnosti na moru

69

Navedene teme u tablici 16. sastoje se iz općih i posebnih elementa, a predmet

interes u javnoj raspravi najviše su izazvali zahtjevi u smislu kvadrature po kupaču po

određenoj temi. U narednoj tablici dajemo pregled karakterističnih (orijentacijskih)

standarda koji su danas postali gotovo opće svjetski prihvaćeni standardi.

Tablica 18. Plažni standardi kopnenih površina po kupaču

KATEGORIJA/KVADRATURA OPIS

A – 30 m² po osobi Vrlo visoki standardi („de luxe“ za resorte)

B – 20 m² po osobi Visoki standard („comfort“) za izdvojena turistička

naselja/ vrlo visok standard za javne plaže

C – 15 m² po osobi Srednji standard („medium“) za izdvojena turistička

naselja/Vrlo visok standard za javne plaže

c – 10 m² po osobi Niski standard za izdvojena turistička naselja/

Viši standard za javne plaže

d – 8 m² po osobi Srednji standard za javne plaže

e – 5 m² po osobi Prihvatljivi minimalni standard za javne plaže

f – 3 m² po osobi Prevelika gustoća

Izvor: prema Baud-Bovy, M., Lawson, F.: TourismandRecreationHandbookofPlanningandDesign, 2000.

Prihvaćanjem standarda od 5-30 m², ovisno o temama, držimo da bi napravili visok

kvalitativan iskorak u plažnoj ponudi Hrvatske.

Planom se zadržavaju sve postojeće plaže i omogućuje uređivanje obale u svrhu

formiranja i korištenja plaže i opremanje potrebnim pratećim sadržajima. U PPUO/G

potrebno je planirati područja za uređenje plaža na način da je potrebno izvršiti procjenu

korisnika prostora naselja (broj stalnih i povremenih stanovnika te turista u privatnom

smještaju i dnevnih posjetitelja) te osigurati najmanje 2m² kopnenog prostora obale po

korisniku.32

Istina, prostorni dokumenti Šibensko – kninske županije, u zonama ugostiteljsko-

turističke namjene „traže“ 2 m² po ležaju za pripadajući dio ukupnog broja korisnika

naselja u kojem se zona nalazi, odnosno 6 m² po ležaju u zoni, ali ovdje se ipak radi

disperzija kupača na šire prostore u kojima kvaliteta mora biti neupitna.

32

Prostorni plan Šibensko-kninske županije članak 82., st.4.

70

Opravdanost ovakvog pristupa, potvrđuju i podaci u narednoj tablici koji pokazuju

orijentacioni izračun broja kupača po m² na razini turističkih destinacija. Kad je riječ o

broju kupača uzeti su podaci broja stanovnika i turista u vršnom opterećenju, dok nažalost

nismo mogli doći do podataka o eventualnim izletnicima i vikendašima. Međutim i ovi

podaci pokazuju da smo dosta daleko od standarda koji se predlažu u prethodnoj tablici.

Tablica 19. Broj kupača u periodu vršnog opterećenja

Grad/Općina Broj

osoba

Faktor

istodobnosti

Broj

kupača

UKUPNO

KUPAČA

Ukupno

m² plaža

m²/po

kupaču

Skradin

Stalno

stanovništvo 3 807 0,3 926

3 700 1545 0,42

Turisti 3 905 0,7 2774

Šibenik

Stalno


59 762 87615 1,47

Turisti 65 500 0,7 45850

Vodice

Stalno

stanovništvo 8 902 0,3 2 670

43647 25672 0,59

Turisti 58 538 0,7 40 977

Bilice

Stalno


1139 / /

Turisti 637 0,7 446

Murter-Kornati

Stalno


10 086 9 529 0,94

Turisti 13 531 0,7 9472

Pirovac

Stalno


7 774 6 765 0,87

Turisti 10 301 0,7 7 211

Primošten

Stalno


25 549 47 002 1,84

Turisti 35 292 0,7 24 704

Rogoznica

Stalno


18 017 4 946 0,27

Turisti 24 753 0,7 17 327

Tisno

Stalno


18 239 12 217 0,67

Turisti 24 753 0,7 17 327

Tribunj

Stalno


4 790 1 765 0,39

Turisti 6 189 0,7 4 332

UKUPNO / / / 192 703 197 056 1,02


Naglašavamo da su ovo ipak podaci orijentacioni, međutim kod konačnog pristupa

tematizaciji u određenom prostoru morati će se doći do preciznijih podataka, koliko

zapravo kupača gravitira na to područje.

71

PRIHVATNI KAPACITET

Za određivanje efektivnoga prihvatnog kapaciteta predlaže se model temeljen na

UNEP-ovoj33

procjeni prihvatnoga kapaciteta, a u njega ne ulazi kontaktna zona mora i

kopna (plimnoga vala). Prema tom modelu, prvo se određuje fizički prihvatni kapacitet

plaže, prema sljedećem izrazu:

𝐹𝐼𝑍𝐼Č𝐾𝐼 𝑃𝑅𝐼𝐻𝑉𝐴𝑇𝑁𝐼 𝐾𝐴𝑃𝐴𝐶𝐼𝑇𝐸𝑇 =𝑅𝐴𝑆𝑃𝑂𝐿𝑂Ž𝐼𝑉𝐼 𝑃𝐿𝐴Ž𝑁𝐼 𝑃𝑅𝑂𝑆𝑇𝑂𝑅

𝑇𝑂𝐿𝐸𝑅𝐼𝑅𝐴𝑁𝐼 𝑃𝑅𝐼𝐻𝑉𝐴𝑇𝑁𝐼 𝐾𝐴𝑃𝐴𝐶𝐼𝑇𝐸𝑇 (1)

Dakle, temelj izračunavanja fizičkoga prihvatnog kapaciteta je raspoloživi plažni

prostor po kupaču, odnosno tolerirani kapacitet. Tolerirani kapacitet određuje najnižu i

najvišu razinu broja ljudi na nekoj plaži. Iz površine raspoloživog plažnog prostora

izuzimaju se manji dijelovi plaže nužni za osiguravanje neometanoga protoka kupača na

plaži, što ovisi o vrsti plaže (primjerice, plaža u resortu će zbog zahtijevane veće razine

luksuza zahtijevati i veći prostor po osobi, a samim time ona ima manji raspoloživi plažni

prostor). Gledajući s različitih stajališta, autori različito definiraju tolerirani prihvatni

kapacitet. Razine toleriranoga prihvatnog kapaciteta, ovisno o vrsti plaže, predlažu se u

tablici u nastavku.

Tablica 20. Tolerirani prihvatni kapacitet

Dobivenu vrijednost fizičkog prihvatnog kapaciteta iz izraza (1) potrebno je

modificirati korektivnim faktorom. Korektivni faktor je faktor korekcije utjecaja kupača

na pojedine aspekte na plaži. Veći korektivni faktor znači manji dozvoljen broj kupača na

plaži. Korektivni faktor nastaje kao rezultat funkcionalne analize, prilikom čega se

obično razlikuju korektivni faktori prirodnih vrijednosti i korektivni faktori rekreacijskih

vrijednosti plaže. Funkcionalna analiza podrazumijeva karakterizaciju i evaluaciju

obalnog okoliša kroz prirodni i rekreacijski potencijal, te na taj način omogućava procjenu

stupnja održivosti režima upravljanja nekim područjem.

33

United Nations Environment Programme

Tolerirani kapacitet (u m

2)

Tip plaže Minimalni Maksimalni

Turističko naselje (resort) 10 30

Gradska (urbana) 5 20

Mjesna 5 20

Ruralna 8 30

Udaljena 8 30

72

Prilikom procjene prirodnih vrijednosti, kao ciljne komponente mogu se ocijeniti

kopnena i morska biota. Kopnena biota procjenjuje se na uskom plažnom prostoru, i

neposrednom hridinastom dijelu obale koji se nastavlja na plažu i koristi se za kupanje.

Kao pokazatelji kopnene biote vrednuju se pokrovnost i biološka raznolikost (odnosno,

broj stanišnih tipova). Pokazateljem ukupne pokrovnosti ocjenjuje da li je tlo golo (tj. ima

manje od 10% vegetacije), pokriveno kržljavim žbunjem, rijetkom makijom i travom,

pokriveno gustišem, šikarom i makijom, čine li ga možda močvara i stabla, ili različita

druga stabla, i to skalom od 1‒5, (do 10%‒5, 11-25%‒4, 26-50%‒3, 51-75%‒2, 76-

100%‒1).

Pokazateljem biološke raznolikosti procjenjuje se prisutnost ukupnoga broja

Natura ciljnih stanišnih tipova te karakterističnih vrsta (koje mogu biti endemske,

ugrožene…) za ciljna staništa. Vrijednost ukupne biološke raznolikosti procjenjuje se

također skalom od 1‒5, temeljem stručnoga mišljenja biologa. Rekreacijski potencijal

plažnoga područja ocjenjuje se putem sadržajnih pokazatelja, pokazatelja javnoga

zdravlja, kao i pokazatelja okruženja (odnosno, upotrebe okruženja) i kakvoće mora.

Sadržajni pokazatelji odnose se na prisutnost (odsutnost) ugostiteljskih objekata, sportskih

sadržaja, parkirališta, toaleta, tuševa, ležaljki, kabina za presvlačenje, kanti za otpatke, i

drugih sadržaja. Pokazatelji javnoga zdravlja mogu se ocijeniti putem prisutnosti

naplavina biljnog porijekla, ocjenom boje i prozirnosti vode, ocjenom čistoće odnosno

prisutnosti smeća na plaži. Prilikom ocjenjivanja može se koristi tzv. vizualno

ocjenjivanje. Svaki od elemenata ocjenjuje se skalom od 1‒5. Ocjena okruženja može se

odnositi na podatke o gustoći stanovnika u blizini plaže, kulturnim/arheološkim

lokalitetima, izgrađenosti i poljoprivrednom korištenju, prilazu plaži, pa čak i mogućnosti

zaposlenja na samoj plaži.

Važno je za napomenuti da se primjena funkcionalne analize provodi s

obzirom na dostupnost i značaj podataka ključnih za odabir i vrednovanje ciljnih

pokazatelja.

Ovisno o funkcionalnoj analizi, korektivni faktori prirodnih vrijednosti plaže mogu

obuhvatiti faktore krajobraznih vrijednosti, kopnene i morske biote, dok korektivni faktori

rekreacijskih vrijednosti mogu obuhvatiti sigurnosne, sanitarne, rekreacijske sadržaje i

kakvoću i čistoću mora. Korektivni bi se faktori trebali u pravilu primjenjivati na način da

plaže kod kojih prirodni potencijali imaju veću vrijednost (samim time i značaj) imaju i

veći korektivni faktor prirodnih potencijala, jer se na plaži veće ekološke vrijednosti ne bi

smio dozvoliti i veći broj kupača zbog moguće devastacije tih vrijednosti.

73

Isto tako, plaže koje imaju veću vrijednost sadržaja, ili elemenata javnoga zdravlja,

imat će manji korektivni faktor rekreacijskih potencijala iz razloga što dostupnost većeg

broja sadržaja minimizira mogućnost da kupači na određeni način devastiraju plažu.

Dakle, prilikom računanja korektivnih faktora u obzir se uzimaju rezultati funkcionalne

analize, ali i tip plaže o kojoj je riječ u konkretnom slučaju. Korektivni faktori koji se

primjenjuju odnose se na normalizirane srednje vrijednosti faktora prirodnih i

rekreacijskih potencijala.

Fizički prihvatni kapacitet korigiran vrijednošću korektivnih faktora daje

vrijednosti stvarnoga prihvatnog kapaciteta:

𝑆𝑇𝑉𝐴𝑅𝑁𝐼 𝑃𝑅𝐼𝐻𝑉𝐴𝑇𝑁𝐼 𝐾𝐴𝑃𝐴𝐶𝐼𝑇𝐸𝑇= 𝐹𝐼𝑍𝐼Č𝐾𝐼 𝑃𝑅𝐼𝐻𝑉𝐴𝑇𝑁𝐼 𝐾𝐴𝑃𝐴𝐶𝐼𝑇𝐸𝑇 − (𝐹𝐼𝑍𝐼Č𝐾𝐼 𝑃𝑅𝐼𝐻𝑉𝐴𝑇𝑁𝐼 𝐾𝐴𝑃𝐴𝐶𝐼𝑇𝐸𝑇

∙ 𝐾𝑂𝑅𝐸𝐾𝑇𝐼𝑉𝑁𝐼 𝐹𝐴𝐾𝑇𝑂𝑅)

(2)

Iz vrijednosti stvarnog prihvatnog kapaciteta računa se efektivni prihvatni kapacitet.

𝐸𝐹𝐸𝐾𝑇𝐼𝑉𝑁𝐼 (𝐷𝑂𝑃𝑈𝑆𝑇𝐼𝑉𝐼)𝑃𝑅𝐼𝐻𝑉𝐴𝑇𝑁𝐼 𝐾𝐴𝑃𝐴𝐶𝐼𝑇𝐸𝑇= 𝑆𝑇𝑉𝐴𝑅𝑁𝐼 𝑃𝑅𝐼𝐻𝑉𝐴𝑇𝑁𝐼 𝐾𝐴𝑃𝐴𝐶𝐼𝑇𝐸𝑇∙ 𝐾𝐴𝑃𝐴𝐶𝐼𝑇𝐸𝑇 𝑈𝑃𝑅𝐴𝑉𝐿𝐽𝐴𝑁𝐽𝐴 𝑃𝐿𝐴Ž𝑂𝑀

(3)

Prema prethodnom izrazu, prilikom računanja efektivnog prihvatnog kapaciteta u

obzir se uzima i kapacitet upravljanja plažom. Prema BARE34

metodologiji, kapacitet

upravljanja u slučaju kada plaža nije pod nadzorom ustanove koja praktično upravlja

plažom (tipa koncesija), a nema većih problema (razina svih potencijala je

zadovoljavajuća) iznosi 75%, dok se u slučaju plaža koje nemaju ustanovu pod čijim su

nadzorom, a imaju veće probleme, kapacitet upravljanja evidentno smanjuje. Prema tome,

za plaže u režimu koncesije kapacitet upravljanja iznosi 100%.

PRIMJER:

U svrhu prikazivanja izračunavanja efektivnoga, tj. dopustivoga kapaciteta,

analizirana je urbana plaža. Na plaži je provedena funkcionalna analiza i utvrđeno je stanje

prirodnih i rekreacijskih potencijala plaže. U okviru prirodnih potencijala analizirana je

kopnena biota, a od rekreacijskih potencijala analizirani su sadržaji dostupni na plaži,

okruženje plaže i razina javnog zdravlja na plaži.

34

Bathing Area Registration and Evaluation system

74

Analizirana plaža ima ukupno 20 000 m2. Prema propisanom toleriranom

kapacitetu plaže, analizirana plaža može prihvatiti broj kupača u rasponu 1 000 kupača (u

slučaju toleriranih 20 m2 po kupaču) i 4 000 kupača (u slučaju toleriranih 5 m

2 po kupaču).

S obzirom da bi taj broj kupača mogao ugroziti očuvanje prirodnih i rekreacijskih

potencijala plaže potrebno je, uzimajući u obzir rezultate funkcionalne analize, odrediti

efektivni, odnosno dopustivi kapacitet. U nastavku je prikazan izračun efektivnog

kapaciteta urbane plaže; uz pretpostavku minimalnoga i maksimalnoga toleriranog

kapaciteta.

Kao ogledni primjerak računanja korektivnih faktora, dat će se primjer računanja

korektivnoga faktora kopnene biote. Kopnena biota ocijenjena je putem ocjene

pokrovnosti, i to na način da je ocijenjen udio biljnoga pokrova na konkretnoj plaži.

Uzevši u obzir dobivene ocjene, izračunati su korektivni faktori, kako slijedi u nastavku.

Tablica 21. Korektivni faktori

Biljni pokrov Udio pokrova

(%) Ocjena (1‒5)

Korektivni

faktor35

Golo 0 0 0

Kržljavo žbunje, rijetka makija i trava 0 0 0

Gustiš, šikara i makija 0 0 0

Močvara i stabla 0 0 0

Različita stabla (šuma) 30 3 3/5=0,6

Srednja vrijednost korektivnih faktora − s obzirom da je ocijenjen samo jedan

pokazatelj, nije moguće računati srednju vrijednost faktora (u slučaju da je ocijenjeno dva

ili više pokazatelja, izračunala bi se putem formule za jednostavnu aritmetičku sredinu).

Vrijednost korektivnog faktora kopnene biote: 1 − 0,6 = 0,4

Nakon što se izračunaju svi korektivni faktori (prirodnih i rekreacijskih

potencijala), također je potrebno izračunati njihovu srednju vrijednost.

35

Računa se na način da se u omjer stavi ocijenjena vrijednost pokazatelja i maksimalna ocjena pokazatelja.

75

Tablica 22. Situacijska analiza

Izvor: autori studije

Kao rezultat situacijske analize proizlazi da se fizički prihvatni kapacitet smanjuje prema efektivnom (dopustivom) kapacitetu, i to u

rasponu od 785 kupača do 3140 kupača. No, može se pretpostaviti da će, s obzirom da scenarij B dozvoljava manji broj kupača na određenoj

površini u tom slučaju i mogućnost ugrožavanja plaže biti manja. S obzirom na tu činjenicu, u tom se scenariju neki korektivni faktori mogu i

izostaviti, pa će dozvoljeni broj kupača na plaži biti nešto veći. Može se zaključiti da odluka o tipu i broju korektivnih faktora ovisi o

institucijama odgovornim za upravljanje plažama, ali i konkretnoj situaciji.

Scenarij A

tolerirani prihvatni kapacitet = 5m2

po kupaču Scenarij B

tolerirani prihvatni kapacitet = 20 m2

po kupaču

𝐹𝐼𝑍𝐼Č𝐾𝐼 𝑃𝑅𝐼𝐻𝑉𝐴𝑇𝑁𝐼 𝐾𝐴𝑃𝐴𝐶𝐼𝑇𝐸𝑇 =20000 𝑚2

5 𝑚2= 4000 𝑘𝑢𝑝𝑎č𝑎

𝐾𝑜𝑟𝑒𝑘𝑡𝑖𝑣𝑛𝑖 𝑓𝑎𝑘𝑡𝑜𝑟𝑖: 𝐾𝑜𝑝𝑛𝑒𝑛𝑎 𝑏𝑖𝑜𝑡𝑎: 0,4

𝑂𝑘𝑟𝑢ž𝑒𝑛𝑗𝑒: 0,2 𝐽𝑎𝑣𝑛𝑜 𝑧𝑑𝑟𝑎𝑣𝑙𝑗𝑒: 0,07

𝑈𝐾𝑈𝑃𝑁𝑂 𝑘𝑜𝑟𝑒𝑘𝑡𝑖𝑣𝑛𝑖 𝑓𝑎𝑘𝑡𝑜𝑟: 0,215

𝑆𝑇𝑉𝐴𝑅𝑁𝐼 𝑃𝑅𝐼𝐻𝑉𝐴𝑇𝑁𝐼 𝐾𝐴𝑃𝐴𝐶𝐼𝑇𝐸𝑇 = 4000 − (4000 ∙ 0,215)= 4000 − 860 = 3140 𝑘𝑢𝑝𝑎č𝑎

𝐸𝐹𝐸𝐾𝑇𝐼𝑉𝑁𝐼 (𝐷𝑂𝑃𝑈𝑆𝑇𝐼𝑉𝐼)𝑃𝑅𝐼𝐻𝑉𝐴𝑇𝑁𝐼 𝐾𝐴𝑃𝐴𝐶𝐼𝑇𝐸𝑇= 3140 ∙ 100% = 3140 𝑘𝑢𝑝𝑎č𝑎

𝑆𝑎𝑑𝑟ž𝑎𝑗𝑖: 0,19

𝐹𝐼𝑍𝐼Č𝐾𝐼 𝑃𝑅𝐼𝐻𝑉𝐴𝑇𝑁𝐼 𝐾𝐴𝑃𝐴𝐶𝐼𝑇𝐸𝑇 =20000 𝑚2

20 𝑚2= 1000 𝑘𝑢𝑝𝑎č𝑎

𝐾𝑜𝑟𝑒𝑘𝑡𝑖𝑣𝑛𝑖 𝑓𝑎𝑘𝑡𝑜𝑟𝑖: 𝐾𝑜𝑝𝑛𝑒𝑛𝑎 𝑏𝑖𝑜𝑡𝑎: 0,4 𝑆𝑎𝑑𝑟ž𝑎𝑗𝑖: 0,19 𝑂𝑘𝑟𝑢ž𝑒𝑛𝑗𝑒: 0,2 𝐽𝑎𝑣𝑛𝑜 𝑧𝑑𝑟𝑎𝑣𝑙𝑗𝑒: 0,07

𝑈𝐾𝑈𝑃𝑁𝑂 𝑘𝑜𝑟𝑒𝑘𝑡𝑖𝑣𝑛𝑖 𝑓𝑎𝑘𝑡𝑜𝑟: 0,215

𝑆𝑇𝑉𝐴𝑅𝑁𝐼 𝑃𝑅𝐼𝐻𝑉𝐴𝑇𝑁𝐼 𝐾𝐴𝑃𝐴𝐶𝐼𝑇𝐸𝑇 = 1000 − (1000 ∙ 0,215)= 1000 − 215 = 785 𝑘𝑢𝑝𝑎č𝑎

𝐸𝐹𝐸𝐾𝑇𝐼𝑉𝑁𝐼 (𝐷𝑂𝑃𝑈𝑆𝑇𝐼𝑉𝐼)𝑃𝑅𝐼𝐻𝑉𝐴𝑇𝑁𝐼 𝐾𝐴𝑃𝐴𝐶𝐼𝑇𝐸𝑇= 785 ∙ 100% = 785 𝑘𝑢𝑝𝑎č𝑎

76

Važni elementi potrebni za kvalitetno brendiranje i marketinšku prepoznatljivost

na tržištu su vizualni identitet, Info ploče, ali i univerzalno prihvaćeni nazivi tema na

engleskom jeziku zbog lakše komunikacije samog plažnog resursa s turističkim tržištem.

U nastavku studije shodno tome dajemo nazive tema plaža na engleskom jeziku.

Tablica 23. Engleski nazivi tema plaža

TEME PLAŽA ENGLESKI NAZIVI TEMA PLAŽA

Plaža za obitelji s djecom FAMILY BEACH

Urbana promenadna plaža URBAN BEACH

Plaža sa zabavnim sadržajima za mlade FUN BEACH

Romantična plaža ROMANTIC BEACH

Plaža sa sportskim i rekreativnim sadržajima SPORTS BEACH

Plaža za surfere SURF BEACH

Ronilačka plaža DIVING BEACH

Adrenalinska plaža ADRENALIN BEACH

Nudistička plaža NUDE BEACH

Plaža za pse DOG FRIENDLY BEACH

Party plaža PARTY BEACH

Eko plaža ECO-BEACH

Plaža kulture BEACHES FOR CULTURAL EVENTS

Resort ili hotelska plaža RESORT/HOTEL BEACH


77

5. AKCIJSKI PLAN

5.1. Strateški okvir

Akcijski plan podrazumijeva operacionalizaciju postupaka s ciljem da se dođe do

željenih rezultata navedenih u Studiji.

Uključivanje dionika iz javnog, privatnog i civilnog sektora obveza je nositelja

tematizacije, stoga strateški okvir akcijskog plana podrazumijeva slijedeće korake:

1. identifikacija dionika u destinaciji

2. uključivanje dionika (javnosti)

3. kreiranje teme s dionicima (nominalna grupna tehnika)

4. operacionalizacija određene teme (projekta).

Identificiranje dionika u destinaciji podrazumijeva dobru analizu u destinaciji.

Naime, dobro strukturiranje destinacijske ponude je pretpostavka da identificiramo

dionike koji su bitni za razvoj proizvoda u cjelini. Iako razvoj destinacije podrazumijeva

integralan pristup, razvoj plažne ponude obvezuje sve dionike da žive taj projekt.

Imajući u vidu današnju, našu, najčešću strukturu ponude u priobalnim

destinacijama držimo da možemo razgovarati o slijedećim dionicima: gradonačelnik ili

osoba zadužena za turizam,direktor turističke zajednice, predstavnik udruge posrednika,

predstavnik udruge hotelijera, predstavnik udruge iznajmljivača, predstavnici neposlovnih

udruga (civilno društvo), predstavnici obrta, predstavnici poljoprivrede, predstavnici

političkih stranaka, predstavnik Crkve. Idealna skupina je 12-16 osoba.

Uključivanje dionika podrazumijeva povećanje uloge javnosti u kreiranju

turističkih programa. Ovdje se suočavamo s uključivanjem primjerenih predstavnika

različitih grupa dionika. Obično se vide kao legitimni nositelji ponude oni koji imaju

pravo i mogućnost da se angažiraju u donošenju odluka. Mogućnost proizlazi iz

raspoloživih resursa, raspoloživog vremena, vještina i vjere u zajednički proces

donošenja odluka. Pitanje legitimiteta često se pojavljuje u određivanju tko će

predstavljati grupe nositelja ponude u turizmu. Pretpostavke za ublažavanje takvih

problema su uredno (demokratski) osnovane stručne udruge s legitimnim vodstvima,

komisije i tijela izabrana prije ili neposredno prije donošenja projekta.

Kreiranje teme s dionicima je faza koja nastavlja proces implementacije vođenja

destinacijskog menadžmenta. Naime, sada kada znamo tko su dionici i tko ih predstavlja,

u destinacijskom menadžmentu, otvaramo određene teme za raspravu. Najčešće to radimo

putem nominalne grupne tehnike, koja podrazumijeva početnu izjavu o određenoj temi, na

koju se dionici/predstavnici individualno izjašnjavaju i dijele svoje stavove s grupom.

78

Izražavaju se u pisanom obliku, upisuju se na kompjuter ili ploču i zajednički svi dijele

mišljenje o navedenim problemima.

Operacionalizacija određene temeje postupak koji dolazi nakon pozitivnog

konsenzusadionika/predstavnika, na način da se provodi određena procedura, stvarajući

pri tome projektni tim koji će dovesti sam projekt do kraja.

Navedeni koraci, u strateškom okviru predstavljaju zapravo rješenje problema u

okviru destinacijskog menadžmenta.

U našem primjeru problem tematiziranja plaža je tipičan destinacijski

problem kojeg rješavamo putem destinacijskog menadžmenta.

5.2. Institucionalno – pravni okvir

U prvom dijelu akcijskog plana donose se odgovarajući prostorni planovi, koji čine

pretpostavke za tematiziranje plaža.

Osim istih donose se i godišnji planovi upravljanja pomorskim dobrom.

5.3. Operativni okvir

Kako smo limitirani postojećim propisima, odabir najpovoljnijeg modela

upravljanja svodi se na koncesije odnosno na koncesijska odobrenja. Kad je riječ o

tematizaciji plaža, treba ispoštovati određene tehničke i turističko-ugostiteljske uvjete koje

bi trebao sadržavati budući Pravilnik o plažama.

Ono što danas često limitira optimalan model upravljanja je površina koja ulazi u

koncesiju, stoga bi u narednim rješenjima trebalo prihvatiti standard od 30% ili 1/3 plaže

koja mora imati slobodan pristup.

Od ostalih planova operativnog okvira neophodno je izraditi Plan davanja

koncesija na pomorskom dobru na području Šibensko – kninske županije za svaku godinu,

kao i planove tematiziranja plaže po godinama (dinamiku).

79

1. IZRADA STRUČNE DOKUMENTACIJE ZA TEMATIZACIJU PLAŽA

Cilj: Dokumentacija za tematizaciju plaža

Ocjena

stanja:

Izrada stručne dokumentacije u kojoj bi se detaljnije odredila namjena

plaže koja bi služila i kao podloga za prostorne planove.

Nositelj

aktivnosti:

Jedinice lokalne samouprave

Jedinice regionalne samouprave

Rok

provedbe: 2015. - 2017.

2. IZRADA PROSTORNIH PLANOVA JEDINICA LOKALNE

SAMOUPRAVE ZA TEMATIZACIJU

Cilj: Tematiziranje plaža

Ocjena

stanja:

Izrada prostornih planova koji će odrediti namjenu plaža je osnovna

pretpostavka tematizacije plaža. To se odnosi na one prostore koji nisu za

sada obuhvaćeni prostornim planovima, kao i one gdje se želi raditi

izmjene, a radi određivanja teme.

Nositelj

aktivnosti:


Jedinice regionalne samouprave

Rok

provedbe: 2015. - 2020.

80

3. IDENTIFICIRANJE I UKLJUČIVANJE DIONIKA U TEMATIZIRANJE

PLAŽA

Cilj: Obvezni postupak uključenja dionika u program tematizacije plaža

Ocjena

stanja:

Razvoj plažne ponude tretiramo, zapravo kao razvoj jednog podsustava u

okviru cjelokupnog sustava (turističke destinacije). Odnos svakog

podsustava prema sustavu mora biti kompatibilan. Pretpostavka

navedene kompatibilnosti je uključivanje predstavnika javnog, privatnog

i civilnog sektora u program uređenja i upravljanja plažom. Drugim

riječima dionici imaju pravo pitati i biti pitani u svezi tematizacije jer

zapravo uspjeh iste ovisi koliko dionici živi razvoj te ponude.

Nositelj

aktivnosti:

Upravni odjel zadužen za provedbu postupaka dodjele koncesija na

pomorskom dobru

Upravni odjel zadužen za provedbu postupaka dodjele koncesijskih

odobrenja na pomorskom dobru

Rok

provedbe: 2015. - 2020.

4. KREIRANJE TEME ZA PLAŽE

Cilj: Postići konsenzus oko tematizacije plaža

Ocjena

stanja:

Nakon što identificiramo dionike odnosno njihove predstavnike, dužni

smo organizirati radionice u okviru kojih će se podrobno analizirati

stvarno stanje plažnog prostora, kao i poželjno stanje. Počinje se s

početnim izjavama o temi (temama) koje se daju predstavnicima dionika,

koji o njima individualno razmišljaju i dijele svoje stavove s grupom, te

na koncu potvrđuju prijedloge.

Nositelj

aktivnosti:


Turistička zajednica grada ili općine

Predstavnici dionika

Rok

provedbe: 2015. - 2020.

81

5. IZRADA AKCIJSKIH PLANOVA ZA TEMATIZIRANJE PLAŽA

Cilj: Izrada planova za tematiziranje plaža do 2020. godine

Ocjena

stanja:

Izrada planova za tematiziranje plaža (dinamika), je postupak po kojem

ćemo inicirati prijedloge i po godinama odrediti prijedlog tematizacija.

Nakon što smo se suglasili oko određenih tema za određena područja,

donijeli prostorne planove, slijedi izrada planova za tematizaciju plaža do

2020. godine i to djelomično po godinama. Plan mora sadržavati naziv

plaža po PL/14 obrascu, opće i posebne elemente, karakteristike plaža i

planirane teme.

Nositelj

aktivnosti:


Jedinica regionalne samouprave

Rok

provedbe: 2015. - 2020.

82

6. PLAN UPRAVLJANJA POMORSKIM DOBROM ŠIBENSKO-KNINSKE

ŽUPANIJE

Cilj: Plan upravljanja pomorskim dobrom Šibensko-kninske županije

Godišnji plan davanja koncesija na pomorskom dobru

Ocjena

stanja:

Upravljanje pomorskim dobrom podrazumijeva održavanje, unapređenje,

briga o zaštiti pomorskog dobra u općoj upotrebi, te potrebna upotreba ili

gospodarsko korištenje pomorskog dobra na temelju koncesije ili

koncesijskog odobrenja. Donošenje ovog Plana pridonosi očuvanju i

promicanju pomorske tradicije Šibensko-kninske županije, odražavanje

lučkog i izvan lučkog područja pomorskog dobra, zadovoljenje

preduvjeta za poticanje gospodarskih djelatnosti utvrđivanjem granica

pomorskog dobra i davanjem koncesija na pomorskom dobru, te zaštiti

mora, morske obale i okoliša.

Godišnji Plan davanja koncesija na pomorskom dobru na području

Šibensko-kninske županije mora sadržavati: planirani broj koncesija,

predviđene vrste i predmete koncesija, rokove na koje se koncesije

planiraju dati, pravnu osnovu za davanje koncesija, procijenjenu godišnju

naknadu za pojedinu koncesiju, popis ugovora o koncesiji koji istječu u

godini na koju se plan odnosi s napomenom za koju koncesiju se planira,

novi postupak davanja koncesije i obrazloženjem razloga za eventualno

neplaniranje davanja koncesije.

Nositelj

aktivnosti:


Jedinica regionalne samouprave

Rok

provedbe: 2015. - 2020.

83

Tablica 24. Gantogram predviđenih aktivnosti

Izvor: autori studije

Red.br. AKTIVNOST Period izvršenja aktivnosti

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

1. Izrada stručne dokumentacije za tematizaciju plaža

2. Izrada prostornih planova jedinica lokalne samouprave za

tematizaciju

3. Identificiranje i uključivanje dionika u tematiziranje plaža

4. Kreiranje teme za plaže

5. Izrada akcijskih planova za tematiziranje plaža

6. Plan upravljanja pomorskim dobrom Šibensko-kninske

županije

84

ZAKLJUČAK

Rezultati istraživanja navedeni u Regionalnom programu uređenja i upravljanja

morskim plažama na području Šibensko-Kninske županije, mogu se sažeti u nekoliko crta:

identificirane su plaže na području Šibensko-kninske županije

strategijom diferencijacije ponuđene su određene teme

izrađeni su kriteriji za razvrstavanje plaža po temama

dat je model upravljanja plažama.

U nedostatku aktualnih podataka o broju plaža na području Šibensko-kninske

županije, sačinjen je tzv. PL/14 obrazac, koje su ispunjavale JLS, a objedinjavale su ih

županije. Na taj način smo između ostalog utvrdili da Šibensko-kninska županija

raspolaže sa 109 plaža, ukupne površine 1.273.186 m² odnosno dužine 52.722 m.

Strategijom diferencijacije, uz prethodno istraživanje ponuđeno je 16 tema,

međutim rasprava s dionicima na radionicama je rezultirala s 14 obrađenih i ponuđenih

tema.

Što se kriterija za razvrstavanje tiče, u Programu su date plaže po temama.

Što se modela upravljanja tiče predlaže se model koji bi nadopunio postojeći

model koncesioniranja i koncesijskih odobrenja. Naime, tijela zadužena za koncesije na

razini Županije odnosno za koncesijska odobrenja na razini JLS, dodali bi svojim

zadaćama i samo tematiziranje, te bi po istoj proceduri informirali Ministarstvo turizma.

Operacionalizacija se diže na razinu Pravilnika o plažama koji će se izraditi na nacionalnoj

razini u režiji Ministarstva turizma.

85

BIBLIOGRAFIJA

1. Ariza, E., Jiménez, J. A., Sardá, R.: " An Interdisciplinary Analysis of Beach

Management in the Catalan Coast (North-Western Mediterranean)", Coastal

Management, Vol. 40, 2012., 4, str. 442-459

2. Baud-Bovy, M., Lawson, F.: Tourism and Recreation Handbook of Planning and

Design, 2000

3. DZS, Popis stanovništva 2011.

4. DZS, Statistička izvješća, 2014.

5. Good Pratice Cases in Sustainable Tourism Destinations: Smoke free beaches, Baiona

(Spain),

6. Institut za turizam, TOMAS ljeto 2010: Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj,

Zagreb, 2011.

7. Kriteriji plave zastave za plaže,

8. Kundih, B.: Hrvatsko pomorsko dobro u teoriji i praksi, Rijeka, 2005., str. 11.

9. Magaš, D., Faričić, J., Surić, M.: Prirodno-geografske odrednice razvitka otoka

Kaprija, Kaknja i pripadajućih otočića, Geoadria, Zadar, 2003., Vol. 8/2, str. 45-66.

10. Marković, M.: „Održivo upravljanje plažama u Hrvatskoj“, The Coastal Management

Centre – Priority Actions Programme,

11. Narodne novine 50/95

12. Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12

13. Narodne novine 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10 i 83/12

14. Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju – Pilot projekt Baška Voda, UNEP &

CRA/PPA, 2008., str. 1.

15. Plan razvoja plaže u Makarskoj, Horwath i Horwath Consulting Zagreb d.o.o, Zagreb,

2009.

16. Simm, J.D., Beech, N.W., John, S.: A Manual for Beach Management, Proceedings of

Conference in Costal Management '95 Putting Policy into Practice, Institution of Civil

Engineers, Bournemouth, Thomas Telford, U.K,, 1995., str. 143-162.

17. Williams, A.; Micaleff, A.: Beach Management: Principle & Practice Earthscan

Publications Ltd., London, U.K., 2009., str. 10.

18. http://www.lijepa-nasa.hr/images/datoteke/pz2013_kriteriji_plaze.pdf, 15.10.2014.

19. http://www.qualitycoast.info, 15.10.2014.

20. http://www.qualitycoast.info/wp-content/uploads/2013/08/es-baiona-smoke-free-

beaches.pdf , 15.10.2014.

21. www.dalmacija.hr/portals/0/.../mmarkovic_plaze_mzopu_3010.ppt

22. http://greenholidayitaly.com/2014/05/19/blue-flag-beaches-italy-2014/, 30.5.2014.

23. http://www.legambiente.it, 30.5.2014.

24. http://www.spain.info/en/reportajes/playas_con_q_de_calidad.html, 29.5.2014.

25. http://www.spain.info/en/reportajes/playas_con_q_de_calidad.html, 30.5.2014.

26. www.blueflag.org, 5.7.2014.

http://www.lijepa-nasa.hr/images/datoteke/pz2013_kriteriji_plaze.pdf

http://www.qualitycoast.info/?page_id=110



http://www.dalmacija.hr/portals/0/.../mmarkovic_plaze_mzopu_3010.ppt

http://greenholidayitaly.com/2014/05/19/blue-flag-beaches-italy-2014/

http://www.legambiente.it/



http://www.blueflag.org/

86

POPIS ILUSTRACIJA

Popis tablica

Tablica 1. Broj stanovnika i broj kućanstava prema popisu 2011. .................................................. 13

Tablica 2. Dolasci i noćenja turista u 2013. .................................................................................... 15

Tablica 3. Plažni resursi Šibensko – kninske županije .................................................................... 17

Tablica 4. Kumulativni prikaz podataka plažnih resursa Šibensko-kninske županije .................... 21

Tablica 5. Dopuna plažnih resursa prema prostornim planovima ŠKŽ .......................................... 22

Tablica 6. Koncesije na plažama u Šibensko – kninskoj županiji ................................................... 25

Tablica 7. Opis uzorka (N = 393) .................................................................................................... 26

Tablica 8. Razlozi za odabir plaže (N = 393) .................................................................................. 31

Tablica 9. Korištenje sadržaja tijekom boravka na plaži (N = 393) ................................................ 32

Tablica 10. Zadovoljstvo pojedinim atributima plaža (N = 179) .................................................... 33

Tablica 11. Namjera posjećivanja tematiziranih plaža u turističkoj destinaciji (N = 393) ............. 34

Tablica 12. Teme prikladne za tematiziranje plaža u Šibensko-kninskoj županiji (N=67) ............. 43

Tablica 13. Prijedlog plaža za tematizaciju do 2020. od strane JLS ............................................... 44

Tablica 14. SWOT matrica plaža u Šibensko – kninskoj županiji .................................................. 47

Tablica 15.Tipovi plaža (PL/14) ..................................................................................................... 49

Tablica 16. Teme plaža ................................................................................................................... 51

Tablica 17. Minimalni tehnički uvjeti i posebni elementi plaža ..................................................... 55

Tablica 18. Plažni standardi kopnenih površina po kupaču ............................................................ 69

Tablica 19. Broj kupača u periodu vršnog opterećenja ................................................................... 70

Tablica 20. Tolerirani prihvatni kapacitet ....................................................................................... 71

Tablica 21. Korektivni faktori ......................................................................................................... 74

Tablica 22. Situacijska analiza ........................................................................................................ 75

Tablica 23. Engleski nazivi tema plaža ........................................................................................... 76

Tablica 24. Gantogram predviđenih aktivnosti ............................................................................... 83

Tablica 25. Troškovi prirodnih udaljenih plaža .............................................................................. 91

Tablica 26. Troškovi prirodnih ruralnih plaža................................................................................. 92

Tablica 27. Troškovi uređenih mjesnih plaža ................................................................................. 97

Tablica 28. Troškovi uređenih urbanih plaža ................................................................................ 100

Tablica 29. Troškovi uređenih plaža turističkog kompleksa ......................................................... 102

Tablica 30. Procjena dnevnih količina i prometa ......................................................................... 104

Tablica 31. Prihodi uređenih mjesnih plaža .................................................................................. 105

Tablica 32. Prihodi prirodnih ruralnih plaža ................................................................................. 106

Tablica 33. Prihodi uređenih urbanih plaža................................................................................... 108

Tablica 34. Prihodi uređenih plaža turističkog kompleksa ........................................................... 110

87

Popis grafikona

Grafikon 1. Pripadnost skupini s obzirom na vrstu boravka u destinaciji (N = 393) ...................... 28

Grafikon 2. Način dolaska na plažu (N = 393)................................................................................ 29

Grafikon 3. Učestalost dolaska na plažu (N = 393) ........................................................................ 29

Grafikon 4. Planirano vrijeme boravka na plaži (N = 393) ............................................................. 30

Grafikon 5. Izvori informacija o plažama (N = 393) ...................................................................... 30

Grafikon 6. Spremnost za financijsko podupiranje unapređenja kvalitete plaža (N = 393) ........... 35

Grafikon 7. Mišljenje dionika o uvođenju naknade za korištenje uređenih plaža (N=67) .............. 41

Grafikon 8. Ocjene zadovoljstva dionika atributima plaža (N=67) ................................................ 42

Popis slika

Slika 1. Analiza sezonalnosti na turističkog prometa na području Šibensko – kninske županije ... 16

Slika 2. Primjer zoniranja na plaži .................................................................................................. 52

Slika 3. Primjer klasificiranja ronilačke plaže na uređenim i prirodnim plažama .......................... 52

88

PRILOZI

89

Prilog 1. Evaluacijski obrazac plažnih resursa PL/14

1. Grad, općina, županija, naziv plaže

Županija: Grad/općina: Naziv plaže:

9. Da li plaža ima Plavu zastavu?

a) da Za koje godine?

b) ne

2. Dužina plaže: m

Površina plaže: m2

10. Da li je plaži dozvoljen pristup kućnim ljubimcima?

a) da b) ne

3. Klasifikacija plaže: a) prirodna b) uređena - udaljena - mjesna - ruralna - urbana - plaža turističkog

kompleksa

11. Da li se sustavno prati kakvoća mora po Uredbi o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08)?

a) da b) ne

4. Ukoliko je prethodni odgovor pod a, odredite stupanj zaštite plaže:

- potpuna zaštita - djelomična zaštita - bez zaštite

12. Koliki je procijenjeni sadašnji vršni kapacitet plaže u glavnoj turističkoj sezoni?

kupača

5. Tip plaže prema značajkama plažnog sedimenta:

Geološki sastav Pijesak Sitni šljunak Šljunak Kamen Stijene Beton Ostalo

13. Da li je plaža prilagođena osobama s posebnim potrebama?

a) da b) ne

6. Dostupnost (prilaz) plaži: a) asfaltirana cesta b) samo morski prilaz c) bijela cesta d) morski prilaz

- samo za iskrcaj putnika

- uređeno pristajalište e) pješačka staza f) obalni put

f) nešto drugo, navedite što

14. Temeljem utvrđenog stanja, što karakterizira plažu?

Prirodni resursi zabava animacija sport i rekreacija gastro ponuda odmor i relaksacija bijeg od svakodnevice nudizam ponuda za kućne ljubimce događanja zdravstvene pogodnosti škola plivanja nešto drugo?

90

(Upišite što!)

7. Da li je plaža pod koncesijom? a) da od do

b) ne

15. Da li su određene granice pomorskog dobra? a) da b) ne c)djelomično (objašnjenje)

8. Ako postoji koncesija (koncesijsko odobrenje), što obuhvaća koncesija (koncesijsko odobrenje)?

Koncesija Koncesijsko odobrenje

a) korištenje plaže b) ugostiteljske objekte

c) sportske sadržaje d) parkiralište e) sanitarni čvor f) ostalo (navedite što!)

16. Da li imate interes za uređenje postojećih i novih plažnih prostora?

a) da b) ne

17. Ako je Vaš odgovor na prethodno pitanje DA; da li posjedujete slijedeću dokumentaciju?

DA NE

a) izvod iz katastarskog plana s popisom katastarskih čestica na kopnu koje su predmetom uređenja

b) vlasnički list s popisom čestica (provjeriti da li je upisano pomorsko dobro ili nešto treće)

c) izdana lokacijska informacija (prema Zakonu o prostornom uređenju NN 153/13, članak 36)

d) odluka o koncesiji (Zakon o prostornom uređenju NN 153/13, Zakon o koncesijama NN 143/12, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama NN 158/03, 141/06, 38/09 i 123/11)

e) eventualnu pripadnost plaže sustavu ekološke mreže Natura 2000

f) izvršenu procjenu okoliša, ako je potrebna, a sukladno Uredbi o procjeni utjecaja na okoliš (NN 64/08, 67/09)

g) izrađeni idejni projekt uređenja plaže h) lokacijsku dozvolu (ako je riječ o zahvatu u prostoru npr. nasipavanju i drugo)

91

Prilog 2. Iznos planiranih ukupnih investicija

Podaci o planiranim investicijama prema vrsti plaže prikazane su u sljedećim tablicama:

Tablica 25. Troškovi prirodnih udaljenih plaža

PRIRODNE UDALJENE PLAŽE

R.br. Naziv Trošak Površina

plaže

1 EKO PLAŽA cca 500 m2

I. Koncesijski troškovi

Koncesija -fiksni dio36

Koncesija - varijabilni dio37

II. Ulaganja u uređenje okoline 115.000,00

Info ploča + sustav za mjerenje temperature

vode i zraka, čistoće mora 55.000,00

Uređenje podmorja plaže 20.000,00

Kante za otpad 10.000,00

Prijenosni spremnici s pitkom vodom 15.000,00

Pokretni sanitarni objekti 15.000,00

UKUPNO 115.000,00

36

Visina fiksnog iznosa koncesije određuje se ovisno o kvadraturi zauzetog pomorskog dobra, te o kategoriji

turističkog razreda određene plaže. 37

Varijabilni dio godišnje naknade za koncesiju za obavljanje djelatnosti plaća se u % od ukupnoga godišnjeg

bruto prihoda koji su u prethodnoj godini ostvarili pružatelji usluga obavljanjem određene djelatnosti

92

Tablica 26. Troškovi prirodnih ruralnih plaža

PRIRODNE RURALNE PLAŽE

R.br. Naziv Trošak Površina plaže

1 PLAŽA ZA SURFERE cca 5000 m2 cca 500 m2

I. Koncesijski troškovi 0,00

Koncesija -fiksni dio

Koncesija - varijabilni dio

II. Ulaganja u uređenje okoline 406.000,00 229.500,00

Info ploča + sustav za mjerenje temp.

vode i zraka, čistoće mora 55.000,00 55.000,00

Uređenje podmorja plaže38

50.000,00 20.000,00

Sanacija i dohrane obale39

150.000,00 70.000,00

Kante za otpad 20.000,00 10.000,00

Prijenosni spremnici sa pitkom vodom 10.000,00 7.000,00

Spasilački tornjevi s opremom za prvu

pomoć 25.000,00 10.000,00

Sanitarni objekti 20.000,00 15.000,00

Mreža za more s plutačama 60.000,00 30.000,00

Ploča za zabranu pristupa psima 2.000,00 2.000,00

Uređenje parkirališta 6.000,00 4.500,00

Kabine za presvlačenje 6.000,00 4.000,00

Info ploča upozorenja na oprez zbog

surfera 2.000,00 2.000,00

III. Ostala ulaganja 280.500,00 110.500,00

Ležaljke za plažu40

128.000,00 16.000,00

Suncobrani za plažu41

62.500,00 7.500,00

Ugostiteljski objekt jednostavnih

usluga 80.000,00 80.000,00

Konstrukcija za odlaganje surf opreme 10.000,00 7.000,00

UKUPNO 686.500,00 340.000,00

38

Uređenje podmorja plaže uključuje odstranjivanje krupnog kamenja iz akvatorija plaže, čišćenje morskog dna. 39

Sanacija i dohrana obale uključuje dohranjivanje plaže šljunkom, čišćenje i održavanje čistoće kopnenog dijela. 40

Broj ležaljki po plaži izračunat je na način da ležaljke mogu zauzimati max 50% površine plaže i da pritom

zauzimaju između 4-6 m2.

Web izvor za cijene ležaljki http://www.meridian.hr/hr/ . 41

Broj suncobrana po plaži izračunat je na način da je raspoloživ 1 suncobran na 2 ležaljke + 10 %. Web izvor za

cijene suncobrana http://www.meridian.hr/hr/ .

http://www.meridian.hr/hr/

http://www.meridian.hr/hr/

93

2 RONILAČKA PLAŽA cca 5000 m2 cca 500 m2


Koncesija fiksni dio

Koncesija varijabilni dio




Uređenje podmorja plaže 50.000,00 20.000,00

Sanacija i dohrana obale 150.000,00 70.000,00

Kante za otpad 20.000,00 10.000,00



pomoć 25.000,00 10.000,00

Pokretni sanitarni objekti 20.000,00 15.000,00





Info ploča upozorenja na oprez zbog

ronioca 2.000,00 2.000,00

Ronilačke plovne oznake 10.000,00 5.000,00


Ležaljke za plažu 128.000,00 16.000,00

Suncobrani za plažu 62.500,00 7.500,00


usluga 80.000,00 80.000,00

UKUPNO 686.500,00 338.000,00

94

3 ADRENALINSKA PLAŽA cca 5000 m2 cca 500 m2









Kante za otpad 20.000,00 10.000,00



pomoć 25.000,00 10.000,00






III. Ostala ulaganja 1.720.500,00 1.203.500,00




usluga 80.000,00 80.000,00

Oprema za min 3 adrenalinska

sadržaja na plaži (dizalica za

bungeejumping, skakanje s litica...)

750.000,00 600.000,00

Oprema za min 2 adrenalinska

sadržaja na moru (skijanje na

vodi,banana...)

700.000,00 500.000,00

UKUPNO 2.124.500,00 1.431.000,00

95

4 ROMANTIČNA PLAŽA cca 5000 m2 cca 500 m2









Kante za otpad 20.000,00 10.000,00



pomoć 25.000,00 10.000,00










usluga 80.000,00 80.000,00

Zabavno/rekreativna aktivnost na

plaži(Biljar, Stolni nogomet, Pikado) 58.000,00 26.000,00

Zabavno/sportska aktivnost na moru

(Pedaline) 70.000,00 35.000,00


(Kajaci) 25.000,00 10.000,00

Ležaljke za dvoje (baldahin) 50.000,00 30.000,00

Wellness sadržaj na plaži (Masaža) 30.000,00 20.000,00

UKUPNO 907.500,00 452.000,00

96

5 PLAŽA ZA PSE cca 5000 m2 cca 500 m2









Ploča sa dozvolom pristupa psima 2.000,00 2.000,00



Posude sa vodom 3.000,00 2.000,00

Oprema za čišćenje i odlaganje izmeta

kućnih ljubimaca 3.000,00 2.000,00

Uređen odvojen prostor za kućne

ljubimce na povodcu i koji se slobodno

kreću

5.000,00 35.000,00



usluga 80.000,00 80.000,00

Rekviziti za igru kućnih ljubimaca 20.000,00 15.000,00

UKUPNO 438.000,00 318.000,00

97

Tablica 27. Troškovi uređenih mjesnih plaža

UREĐENE MJESNE PLAŽE

R.br. Naziv Trošak Površina plaže

1 PLAŽA ZA OBITELJI S DJECOM cca 10000 m2 cca 5000 m2

I. Koncesijski troškovi 90.000,00

Koncesija fiksni dio 90.000,00 45.000,00







Kante za otpad 50.000,00 20.000,00

Uređenje tuševa s pitkom vodom 80.000,00 35.000,00


pomoć 32.000,00 25.000,00









Ugostiteljski objekt (uređenje

+oprema) 1.120.000,00 800.000,00

Dječje igralište (drveni grad,

pješčanik, klackalice,ljuljačke) 100.000,00 75.000,00

Trampolin 10.000,00 6.000,00


(Pedaline) 140.000,00 70.000,00


(Kajaci) 50.000,00 25.000,00

Tobogan (aquagan) 5.000.000,00 3.500.000,00

Troškovi zaposlenih na plaži 630.000,00 395.000,00

UKUPNO 8.408.000,00 5.490.500,00

98

2 NUDISTIČKA PLAŽA


Koncesija fiksni dio Koncesija varijabilni dio II. Ulaganja u uređenje okoline 894.000,00 408.000,00







pomoć 32.000,00 25.000,00





Kabine za njegu djece 10.000,00 5.000,00





+oprema) 1.120.000,00 800.000,00


pješčanik, klackalice,...) 100.000,00 75.000,00


(Pedaline) 140.000,00 70.000,00


(Kajaci) 50.000,00 25.000,00

Odbojkaško igralište (pijesak) 50.000,00 50.000,00

Zabavno/sportska aktivnost na plaži

(Biljar, Stolni nogomet, Pikado) 105.000,00 58.000,00

UKUPNO 2.783.000,00 1.676.500,00

99

3 PARTY PLAŽA









Kante za otpad 50.000,00 20.000,00



pomoć 32.000,00 25.000,00










+oprema) 1.120.000,00 800.000,00

Bazen 1.000.000,00 850.000,00

Glazba 10.000,00 5.000,00

Prostor za ples 15.000,00 12.000,00

UKUPNO 3.413.000,00 2.286.500,00

100

Tablica 28. Troškovi uređenih urbanih plaža

URREĐENE URBANE PLAŽE

R.br. Naziv Trošak

1 URBANE PROMENADNE PLAŽE cca 10000 m2 cca 5000 m2





Info ploča + sustav za mjerenje

temp. vode i zraka, čistoće mora 55.000,00 55.000,00



Kante za otpad 50.000,00 20.000,00


Spasilački tornjevi s opremom za

prvu pomoć 32.000,00 25.000,00






Kabine za njegu djece 10.000,00 5.000,00

Oprema i pristup za osobe sa

posebnim potrebama 30.000,00 25.000,00





+oprema) 1.120.000,00 800.000,00


pješčanik, klackalice,...) 100.000,00 75.000,00


(Pedaline) 140.000,00 70.000,00


(Kajaci) 50.000,00 25.000,00



Troškovi zaposlenih na plaži 630.000,00 395.000,00

UKUPNO 3.453.000,00 2.072.500,00

101

2 PLAŽE SA ZABAVNIM SADRŽAJIMA ZA MLADE









Kante za otpad 50.000,00 20.000,00



pomoć 32.000,00 25.000,00






Oznake (ograničenje radnog vremena,

ograničenje buke) 4.000,00 4.000,00





+oprema) 1.120.000,00 800.000,00


(Pedaline) 140.000,00 70.000,00


(Kajaci) 50.000,00 25.000,00


(Banane) 9.000,00 6.000,00



Glazba 10.000,00 5.000,00

Prostor za ples 15.000,00 12.000,00

UKUPNO 2.721.000,00 1.599.500,00

102

Tablica 29. Troškovi uređenih plaža turističkog kompleksa

UREĐENE PLAŽE TURISTIČKOG KOMPLEKSA

R.br. Naziv Trošak

1 RESORT PLAŽA (HOTELSKA PLAŽA) cca 10000

m2 cca 5000 m2









Kante za otpad 50.000,00 20.000,00



pomoć 32.000,00 25.000,00






Oznake (ograničenje radnog vremena,

ograničenje buke) 4.000,00 4.000,00

Info punkt 3.000,00 3.000,00

Prostor za odlaganje osobnih stvari 7.000,00 5.000,00





+oprema) 1.120.000,00 800.000,00


(Pedaline) 140.000,00 70.000,00


(Kajaci) 50.000,00 25.000,00


(Banane, Vodena lopta) 9.000,00 6.000,00

103

PROCJENA PRIHODA PO DJELATNOSTIMA ZA VRIJEME TRAJANJA

KONCESIJE (10 godina)

Na području predmetnog pomorskog dobra obavljat će se djelatnosti pružanja

ugostiteljskih usluga kao što su usluživanje toplih i hladnih napitaka, sladoleda, alkoholnih i

bezalkoholnih pića, toplih sendviča i sl. Nadalje, iznajmljivati će se plažni rekviziti, brodice,

trampolini, zabavne igre te pedaline i kajaci.

Projekcija prihoda je izgrađena na osnovi procjene budućih rezultata te uvažavanja

rizika budućih događaja, a temeljena je na:

iskustvu autora studije i

projekciji desetogodišnjeg razvoja.

Pri procjeni prihoda, bitno je istaknuti sljedeće:

povećanje prihoda u narednim godinama kalkulirano je na razini od 2% za

razdoblje trajanja koncesije.

projekcija prihoda obuhvaća vrijeme trajanja koncesije od 10 godina.



Glazba 10.000,00 5.000,00

Prostor za ples 15.000,00 12.000,00

Prostor za boravak djece

(Dječji dvorac na napuhavanje) 4.500,00 4.500,00

Bazen + dječji bazen 2.000.000,00 1.500.000,00

Wellness usluga na plaži 20.000,00 15.500,00

Animacija za odrasle(aerobic,

meditacija, yoga..) 330.000,00 220.000,00

Osobe zaposlene na plaži( osoba za

kontrolu sigurnosti, osoba za

animaciju djece, osoba za kontrolu

plažnih sadržaja)

300.000,00 175.000,00

UKUPNO 5.385.500,00 3.522.500,00

104

Tablica 30. Procjena dnevnih količina i prometa

Kapacitet

(broj

kom)

*ovisno o

veličini

plaže

Jedinica

mjere

Jedinična

cijena

Iskoristivo

st sezona

/62 dana/

od 01.07. -

31.08.

Iskoristivost pred i

postsezona

/75 dana/

od 15.05.-30.06. i

01.09.-30.09.

Ležaljke

700

400

50

dan 20,00 kn 60% 0%

Suncobrani

400

250

30

dan 20,00 kn 60% 0%

Pedaline

20

10

5

sat 70,00 kn 70% 0%

Kajaci

10

5

2

sat 70,00 kn 70% 0%

Banana na moru 10

6 ½ sata 70,00 kn 60% 0%

Vodena lopta 10

6 ½ sata 50,00 kn 70% 0%

Dječji dvorac 1 sat 30,00 kn 80% 0%

Wellnes na plaži 2 ½ sata 100,00 kn 60% 0%

Trampolin 1 ½ sata 10,00 kn 80% 0%

Rekviziti za igru pasa 20

10 ½ sata 10,00 kn 60% 0%

Tobogan(aquagan)

(iskustvena procjena)

Ugostiteljstvo


Zabavne igre


U sljedećim tablicama, može se pratiti procjena prihoda za razdoblje korištenja koncesije, za

procjenu uzeto je razdoblje koncesije na 10 godina:

105

Tablica 31. Prihodi uređenih mjesnih plaža

UREĐENE MJESNE PLAŽE Ukupno

1 PLAŽA ZA OBITELJI S DJECOM

Plaža cca 10000 m2

Ležaljke za plažu (700) 3.717.588,45

Suncobrani za plažu (400) 3.121.483,55

Ugostiteljski objekti (3) 10.949.721,00

Trampolin 173.793,97

Zabavno/sportska aktivnost na

moru (Pedaline-20 kom) 665.305,05


moru (Kajaci-10 kom) 332.652,52

Tobogan (aquagan) 8.500.000,00

UKUPNO 27.460.544,54

Plaža cca 5000 m2



Ugostiteljski objekti (2) 7.342.199,20

Trampolin 173.793,97





Tobogan (aquagan) 8.759.776,80

UKUPNO 21.912.180,35

2 NUDISTIČKA PLAŽA

Plaža cca 5000 m2



Ugostiteljski objekt (2) 7.342.199,20






plaži(Biljar, Stolni nogomet,

Pikado)

218.994,42

UKUPNO 13.197.604,00

106

3 PARTY PLAŽA

Plaža cca 10000 m2




UKUPNO 17.788.792,99

Plaža cca 5000 m2




UKUPNO 12.479.630,80

Tablica 32. Prihodi prirodnih ruralnih plaža

PRIRODNE RURALNE PLAŽE Ukupno

1 PLAŽA ZA SURFERE

Plaža cca 5000 m2




UKUPNO 12.479.630,80

Plaža cca 500 m2

Ležaljke za plažu (50) 398.313,05

Suncobrani za plažu (30) 234.111,27


UKUPNO 2.730.195,52

2 RONILAČKA PLAŽA

Plaža cca 5000 m2




UKUPNO 12.479.630,80

Plaža cca 500 m2




UKUPNO 2.730.195,52

107

3 ADRENALINSKA PLAŽA

Plaža cca 5000 m2




Adrenalinski sadržaj na plaži

(dizalica za bungeejumping,

skakanje s litica…)

95.000,00

Adrenalinski sadržaj na moru

(skijanje na vodi,banana...) 70.380,00

UKUPNO 12.645.010,80

Plaža cca 500 m2




Adrenalinski sadržaj na plaži

(dizalica za bungeejumping,

skakanje s litica...)

72.000,00

Adrenalinski sadržaj na moru

(skijanje na vodi,banana...) 51.000,00

UKUPNO 2.853.195,52

4 ROMANTIČNA PLAŽA

Plaža cca 10000 m2



Pedaline, kajaci (15 kom) 477.977,17


plaži (Biljar, stolni nogomet, pikado) 218.994,42


Ležaljke za dvoje 244.397,77

Masaža 678.882,70

UKUPNO 17.707.404,66

Plaža cca 5000 m2



Pedaline, kajaci (7 kom) 223.056,01


plaži (Biljar, stolni nogomet, pikado) 164.245,81


Ležaljke za dvoje 146.638,66

Masaža 475.217,89

UKUPNO 8.983.781,89

108

5 PLAŽA ZA PSE

Plaža cca 500 m2 Ugostiteljski objekt (1) 2.097.771,20

Rekviziti za igru pasa 40.732,96

UKUPNO 2.138.504,16

Tablica 33. Prihodi uređenih urbanih plaža

UREĐENE URBANE PLAŽE Ukupno

1 URBANE PROMENADNE PLAŽE

Plaža cca 10000 m2





moru

(Pedaline-20 kom)

665.305,05


moru

(Kajaci-10 kom)

332.652,52


plaži

(Biljar, Stolni nogomet, Pikado)

383.240,23

UKUPNO 19.169.990,80

Plaža cca 5000 m2










Pikado)

218.994,42

UKUPNO 13.197.604,00

109

2 PLAŽE SA ZABAVNIM SADRŽAJIMA ZA MLADE

Plaža cca 10000 m2









moru (Banane 10-kom) 135.776,54



Pikado)

383.240,23

UKUPNO 19.305.767,34

Plaža cca 5000 m2









moru (Banane 6- kom) 81.465,92



Pikado)

218.994,42

UKUPNO 13.279.069,92

110

Tablica 34. Prihodi uređenih plaža turističkog kompleksa

UREĐENE PLAŽE TURISTIČKOG KOMPLEKSA Ukupno

1 RESORT PLAŽA (HOTELSKA PLAŽA)

Plaža cca 10000 m2









moru (Banane-10, Vodena lopta-

10)

570.261,47


(Biljar, Stolni nogomet, Pikado) 383.240,23


(Dječji dvorac na napuhavanje-2) 32.586,37

Wellness usluga na plaži 930.726,28

UKUPNO 20.703.564,92

Plaža cca 5000 m2









moru (Banane-6, Vodena lopta-6) 342.156,88


(Biljar, Stolni nogomet, Pikado) 218.994,42


(Dječji dvorac na napuhavanje-1) 16.293,18

Wellness usluga na plaži 678.882,70

UKUPNO 14.234.936,76

Documents

REGIONALNI PROGRAM UREĐENJA I UPRAVLJANJA MORSKIM …sibensko-kninska-zupanija.hr/upload/natjecaji/199/Regionalni_program.pdf · Peti dio Programa obuhvaća akcijski plan, tj. tematski