Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko kninske ...sibensko-kninska-zupanija.hr/.../65/dokumenti/Akcijski_plan_EnU_SKZ.pdf · Akcijski plan energetske učinkovitosti u neposrednoj

Akcijski plan energetske učinkovitosti

Šibensko-kninske županije

Ožujak 2015.

Naručitelj: Šibensko-kninska županija

Trg Pavla Šubića I. br. 2

22 000 Šibenik

Oznaka projekta: 14116200288

Oznaka ugovora: 14106900196

Energetski institut Hrvoje Požar

Savska cesta 163

10 001 Zagreb

Autori: Marko Matosović

Filip Prebeg

Vlatka Kos Grabar

Ravnatelj: dr.sc. Goran Granić

Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|6

Sadržaj

Popis kratica ....................................................................................................................................................... 8

Sažetak .............................................................................................................................................................. 10

Uvod ................................................................................................................................................................... 12

Šibensko-kninska županija i temeljne postavke......................................................................................... 14

Opis metodologije izrade akcijskog plana ................................................................................................ 20

Način izračuna ............................................................................................................................................. 20

Analiza stanja i potreba u neposrednoj potrošnji energije ..................................................................... 23

Potrošnja energije u sektoru industrije ...................................................................................................... 24

Potrošnja energije u sektoru prometa ...................................................................................................... 25

Potrošnja energije u sektoru opće potrošnje .......................................................................................... 26

Bilanca potrošnje energije Šibensko-kninske županije ............................................................................. 29

Izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije ............................................................................... 31

Prijedlog mjera energetske učinkovitosti po podsektorima.................................................................... 33

Sektor industrije ............................................................................................................................................. 34

Sektor prometa ............................................................................................................................................. 36

Sektor opće potrošnje ................................................................................................................................. 38

Sumarni prikaz predloženih mjera ............................................................................................................. 42

Način praćenja izvršenja plana i izvještavanja ......................................................................................... 44

Izvori financiranja i financijski mehanizmi za provedbu mjera ............................................................... 45

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) .................................................................... 45

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ......................................................................................... 49

Fondovi Europske unije ............................................................................................................................... 50

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ............................................................................................ 51

Europska investicijska banka (EIB) ............................................................................................................ 52

ESCO tvrtke.................................................................................................................................................... 54

Poslovne banke ............................................................................................................................................ 54

Zaključak ........................................................................................................................................................... 56

Dodatak 1 – potencijal obnovljivih izvora energije .................................................................................. 57

Energija vjetra ............................................................................................................................................... 57


Energija Sunca .............................................................................................................................................. 58

Energija biomase ......................................................................................................................................... 61

Geotermalna energija ................................................................................................................................ 64

Hidroenergija ................................................................................................................................................ 66

Popis tablica ..................................................................................................................................................... 73

Popis slika .......................................................................................................................................................... 74


Popis kratica

APN Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama

BAU engl. business-as-usual

BDP bruto društveni proizvod

BU odozdo-prema-gore (engl. bottom-up)

CEI Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija

CTS centralizirani toplinski sustavi

CVH centar za vozila Hrvatske

DIRH Državni inspektorat Republike Hrvatske

DZM Državni zavod za mjeriteljstvo

EBRD Europska banka za obnovu i razvoj

EE energetska učinkovitost (efikasnost)

EED Direktiva 2012/27/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 25.10.2012. o energetskoj

učinkovitosti

EIHP Energetski institut Hrvoje Požar

EK Europska komisija

EMEEES projekt “Evaluation and Monitoring for the EU Directive on En End-Use Efficiency

and En Services”

EnU energetska učinkovitost

EPBD Direktiva 2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada (engl. Energy Performance

of Buildings Directive)

EPBD II Direktiva 2010/31/EC o energetskim svojstvima zgrada (engl. Energy Performance

of Buildings Directive - RECAST)

ESCO pružatelj energetskih usluga (engl. Energy Service Company)

ESD Direktiva 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (engl.

Energy Service Directive)

ETS Europska shema trgovanja emisijskim dozvolama

EU Europska unija


FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

HBOR Hrvatska banka za obnovu i razvitak

HERA Hrvatska energetska regulatorna agencija

HGK Hrvatska gospodarska komora

HOK Hrvatska obrtnička komora

HROTE Hrvatski operator tržišta energije

INA Industrija nafte

IPMVP Međunarodni Protokol za mjerenje i verifikaciju učinka (engl. International

Performance Measurement and Verification Protocol

JLP(R)S Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

MINGO Ministarstvo gospodarstva

MINT Ministarstvo turizma

MGIPU Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

NAPEnU Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti

OIE obnovljivi izvori energije


Sažetak

Izrada Akcijskog plana energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije obveza je prema

Zakonu o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14), a sadrži prikaz i ocjenu stanja te potrebe u

neposrednoj potrošnji energije, ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području

županije, mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, izvore sredstava za financiranje ulaganja

u primjenu mjera poboljšanja energetske učinkovitosti te druge potrebne podatke.

Akcijskim planom daju se strateški ciljevi za racionalizaciju potrošnje i troškova za energiju i

emisiju u okoliš – prema 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti i Zakonu o

energetskoj učinkovitosti te prijedlozi mjera za navedene sektore uz naglasak da je moguće

napraviti podjelu na mjere za koje je odgovorna županija i mjere za koje odgovornost leži na

nacionalnoj razini.

Metodologija za izračun nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

definirana je u Pravilniku o metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije u

neposrednoj potrošnji (NN 40/10), odnosno u skladu s odredbama Direktive 2006/32/EC Europske

komisije o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama.

Analiza postojećih i predviđanje budućih potreba za energijom je polazište za provedbu ostalih

energetskih analiza. Ovom segmentu je neophodno obratiti posebnu pažnju u procesu izrade

energetskog plana. Metodološki koncept za identifikaciju energetskih potreba temelji se na

„bottom-up” pristupu prema kojem se karakteristike potrošnje energije kod samih potrošača,

oblici energije i korištene tehnologije analiziraju za svaki sektor potrošnje posebno. „End-use”

potrošnja se dijeli na dvije kategorije: toplinsku potrošnju za grijanje, kuhanje i pripremu tople

vode te netoplinsku potrošnju za rad kućanskih uređaja, hlađenje i slično.

U dodatku 1 dan je pregled potencijala obnovljivih izvora energije na području županije.

Na slici je prikazana raspodjela potrošnje energije po sektorima za 2013. godinu. Kao što je

vidljivo u ukupnoj potrošnji dominiraju sektor prometa i sektor kućanstva.

15%

42%

36%

7%

Industrija

Promet

Kućanstva

Usluge


SLIKA 1 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGIJE PO SEKTORIMA

Ukupno predviđeno financiranje od strane županije potrebno za provedbu svih predloženih

mjera iznosi 3,04 milijuna kuna godišnje, dok je ukupna vrijednost svih investicija 191 milijun kuna

godišnje.

TABLICA 1 ŽUPANIJSKI CILJ UŠTEDA ZA RAZDOBLJE 2014. - 2016.

Uštede po

godinama (PJ) 1,125% 1,125% 1,125% Ukupno

2014.

2015. 0,037 0,037

2016. 0,037 0,037 0,075

Kumulativno 0,112

Godišnje 0,037

Iz tablice je vidljivo da kumulativne uštede predloženih mjera u razmatranom razdoblju iznose

0,112 PJ, dok je okvirni cilj energetske učinkovitosti 0,104 PJ čime županija ispunjava zahtjeve

sukladno trenutno važećoj zakonskoj regulativi.


Uvod

Akcijski plan energetske učinkovitosti županije predstavlja strateški dokument koji je ujedno i

obveza prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14). Akcijski plan se donosi za period

od 3 godine i njime se utvrđuje 3-godišnja provedbena politika za poboljšanje energetske

učinkovitosti na području županije usklađena s Nacionalnim programom i Nacionalnim akcijskim

planom. U srpnju 2014. usvojen je 3. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje

2014. – 2016.

Akcijski plan županije sadrži prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije,

ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području županije, mjere za poboljšanje

energetske učinkovitosti, izvore sredstava za financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja

energetske učinkovitosti te druge potrebne podatke. Akcijski plan predlaže izvršno tijelo, a

donosi predstavničko tijelo županije.

Akcijski plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije prikazuje jasne smjernice

vezane za tehno-ekonomske i ekološke parametre s terminskim planom, a uključuje:

prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije;

ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području županije;

mjere i pokazatelje za poboljšanje energetske učinkovitosti;

nositelje aktivnosti i rokove provedbe;

izračun planiranih ušteda energije u skladu s pravilnikom za praćenje, mjerenje i

verifikaciju ušteda;

način praćenja izvršenja aktivnosti predviđenih akcijskim planom;

izvore sredstava za financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja energetske

učinkovitosti;

druge potrebne podatke npr. prognozu energetskih potreba za razdoblje 2015. do 2017.,

vremenski plan i dinamiku provedbe identificiranih mjera itd.

Akcijskim planom daju se strateški ciljevi za racionalizaciju potrošnje i troškova za energiju i

emisiju u okoliš – prema 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti i Zakonu o

energetskoj učinkovitosti te prijedlozi mjera za navedene sektore uz naglasak da je moguće

napraviti podjelu na mjere za koje je odgovorna županija i mjere za koje odgovornost leži na

nacionalnoj razini.

Rezultat je jasan popis aktivnosti koje su korelirane sa smjernicama Zakona o energetskoj

učinkovitosti, 3. Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti Republike Hrvatske za

razdoblje 2014. – 2016. i ostalim zakonskim podlogama i obvezama kao i financijskim okvirima

(Plan i program financiranja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje u tekstu:

Fond), Obzor 2020, domaće i strane institucije i sl.). Svaka aktivnost ima svoj broj i mjesto s

definiranim potencijalom uštede, dinamikom implementacije, odgovornim strukturama za

provedbu, financijskim okvirom i izvorima (su)financiranja te ostalim opisnim kriterijima za


rangiranje prema matrici prioriteta (neke mjere su ionako u obvezi JLS/županije, neke mjere su

uobičajena praksa, veliku većinu mjera moguće je financirati putem Fonda/APN-a, EU fondova i

sl.). Fokus akcijskog plana je na energetskoj učinkovitosti, a moguće je izračunati i prikazati

posljedično smanjenje emisija CO2.


Šibensko-kninska županija i temeljne postavke

Šibensko-kninska županija nalazi se u primorskoj regiji Republike Hrvatske, u središnjem dijelu

sjeverne Dalmacije. Na sjeverozapadu graniči sa Zadarskom, a na jugoistoku sa Splitsko-

dalmatinskom županijom. Na sjeveroistoku se nalazi granica s Bosnom i Hercegovinom, dok na

jugozapadu tvori dio jadranske morske granice s Italijom. Šibensko-kninska županija obuhvaća

velik broj hrvatskih otoka, dio jadranske obale te Dalmatinsku zagoru. Ukupna površina županije

je 5.670 km2 što predstavlja udio od 6,31% u ukupnoj površini Republike Hrvatske. Promatrajući

samo kopnenu površinu, površina Šibensko-kninske županije iznosi 2.984 km2 što u ukupnoj

kopnenoj površini Republike Hrvatske predstavlja udio od 5,27%.

Ovaj kraj pretežno je krško područje, a ističe se bogatstvom i raznolikošću reljefnih oblika. Prema

prirodnim obilježjima, županija se može podijeliti na primorski dio, koji čine usko obalno područje,

zaobalni pojas te otoci, i Dalmatinsku zagoru, unutar koje se razlikuju Drniška i Kninska zagora.

Stvarna duljina obale Jadrana u Šibensko-kninskoj županiji iznosi 805,9 km, a zračna 56,2 km, iz

čega je vidljiva vrlo velika razvedenost obale. Obuhvaća velik broj uvala i lučica, 285 otoka,

otočića i nadmorskih grebena, od kojih je 7 stalno naseljenih otoka. Na sjeveru županije

smještena je planina Dinara s istoimenim najvišim vrhom Republike Hrvatske (1.831 m). Prostor

županije fizički je razdvojen na dva dijela kanjonom rijeke Krke i Čikole te Prokljanskim jezerom i

Šibenskim kanalom, no, istodobno rijeka Krka je svojevrsna poveznica koja je integrirala dio

prostora sjeverne i srednje Dalmacije u jedinstveno šibensko područje. Osim navedenih rijeka,

ovaj krajolik krase i Krčić, Cetina, Orašnica, Kosovčica, Butižnica, te uz Prokljansko i jezera

Visovačko, Golubićko, Bjelober, Torak, Šarena jezera (Burum), Bobodolsko, Zmajevo te manjim

dijelom Vransko jezero. Neke od planina u ovom području uz Dinaru su i Promina, Kozjak, Svilaja i

Moseć između kojih su se smjestila brojna polja – Kosovo, Kninsko, Petrovo polje.

Šibensko-kninska županija nalazi se na značajnom prometnom položaju. Jadranskom

magistralom povezana je s priobaljem; magistralna cesta povezuje županiju sa Kninom i Bosnom

i Hercegovinom, a posebnu važnost ima autocesta prema unutrašnjosti Hrvatske. Područje

županije je sa Splitom i glavnim gradom RH, Zagrebom, povezano i željezničkom prugom. Što se

tiče pomorskog prometa, veliki značaj ima šibenska luka, kao i trajektne veze s Italijom. Dobru

zračnu vezu sa Zagrebom, Europom te svijetom, Šibensko-kninska županija ostvaruje preko

zračne luke Split u Kaštelima (45 km) i zadarske zračne luke u Zemuniku (50 km).

U Šibensko-kninskoj županiji nalaze se dva nacionalna parka, NP Krka i NP Kornati, te djelomično i

park prirode Vransko jezero. Nacionalni park Krka obuhvaća područje uz rijeku Krku koja izvire

sjeveroistočno od Knina, teče kroz kanjon dug 75 km i tvori bočne slapove - Krčić, Risnjak,

Miljacku, Roški slap i Skradinski buk. U NP Krka ističu se franjevački samostan na otoku Visovcu i

manastir Krka, te gradić Skradin, zaštićen kao spomenik kulture. Nacionalni park Kornati

obuhvaća skupinu od 125 otoka, otočića i nadmorskih grebena. Vransko jezero najveće je

jezero u Hrvatskoj. Posebnu vrijednost u pogledu biološke raznolikosti daju mu prostrani tršćaci te


uski pojas poplavnih travnjaka, koji se prostiru na području ornitološkog rezervata, a važna su

staništa za ptice. Navedene znamenitosti kao i specifični krajolici i panorame čine županiju

posebno atraktivnom za razvoj turizma.

SLIKA 2 PROMETNI POLOŽAJ ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

Klimu na prostoru županije možemo podijeliti prema različitim klasifikacijama. Prema Köppenovoj

klasifikaciji, koja uvažava srednji godišnji hod temperature i razdiobu oborina, na promatranom

području postoje četiri tipa klime. Obala, otoci i dio Dalmatinske zagore koji su pod utjecajem

Jadranskog mora pripadaju sredozemnoj klimi obilježenoj blagom zimom i suhim i vrućim ljetom.

Najviše oborina ima u zimskim mjesecima, a sekundarni maksimum javlja se u proljeće (od ožujka

do lipnja). Drugi dio zaleđa ima umjereno toplu vlažnu klimu, koju karakteriziraju vruće i suho ljeto

i dva maksimuma oborina, proljetni i jesensko-zimski. Najsjeverniji dio županije nalazi se u

području umjereno tople vlažne klime s toplim, a ne vrućim, ljetom. Ljeta su svježija od

prethodnih tipova klime, sa srednjom srpanjskom temperaturom zraka nižom od 22 °C. Najsvježije

je na području Dinare, gdje prevladava snježno-šumska klima. Temperatura najhladnijeg

mjeseca niža je od -3 °C, a najtoplijeg ljetnog mjeseca od 22 °C. Tlo je pokriveno dugotrajnim

snježnim pokrivačem. Oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu, ali najsuši dio pada u

toplo godišnje doba. Sekundarni maksimum oborina izražen je u proljeće (u travnju), dok se

glavni pojavljuje zimi (u studenome).

Prema Thornthwaiteovoj klasifikaciji klime, baziranoj na odnosu količine vode potrebne za

potencijalnu evapotranspiraciju i oborinske vode, postoji pet tipova, od vlažne perhumidne do

suhe aridne klime. U Hrvatskoj se javljaju perhumidna, humidna i subhumidna klima. Sva ta tri

klimatska tipa postoje i na području Šibensko-kninske županije. Uz obalu i na otocima

prevladavaju subhumidni uvjeti, prema unutrašnjosti se javlja humidni tip, dok se perhumidni tip

javlja na krajnjem sjeveru županije na granici s ličkim područjem. Prema višegodišnjim


mjerenjima dobiveni su podaci o srednjoj godišnjoj temperaturi te maksimalnoj i minimalnoj

godišnjoj temperaturi u Šibensko-kninskoj županiji. Srednja godišnja temperatura za područje

Šibenika iznosi 15,4 C, dok je za područje Drniša i Knina nešto manja i iznosi 13 °C. Maksimalna

godišnja temperatura za Šibenik iznosi 21,7 °C, za Knin 19 °C te za područje Drniša 18,5 °C.

Minimalna godišnja temperatura za Šibenik iznosi 8,9 °C, za Knin 7,8 °C i za Drniš 7,6 °C. Srednja

godišnja količina oborina na području županije kreće se između 490 i 2.440 mm. Najmanje

oborina ima na otocima i u obalnom pojasu. Količine oborina se povećavaju prema

unutrašnjosti te postižu maksimum na dinarskom području. Snijeg je u otočnom i priobalnom

području rijetkost i ne zadržava se duže od jednog dana. Slično je i u Dalmatinskoj zagori. Najviše

snijega ima na višim nadmorskim visinama i dublje na kontinentu, naročito na području Dinare.

SLIKA 3 GEOGRAFSKI POLOŽAJ I OBUHVAT ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

Prema administrativno-teritorijalnoj podjeli, Šibensko-kninska županija obuhvaća pet upravnih

gradova, Šibenik, Knin, Skradin, Vodice i Drniš, te 15 općina, Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik,

Kijevo, Kistanje, Murter-Kornati, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i

Unešić te 199 naselja, a županijsko središte s 46.332 stanovnika je grad Šibenik.

Gospodarstvo Šibensko-kninske županije usmjereno je na djelatnosti trgovine, turizma i

građevinarstva te na djelatnosti prerađivačke industrije kao najznačajnije gospodarske grane.

Pored vodeće aluminijske industrije u županiji postoji brodograđevna i industrija građevnog

materijala, a izgrađeni su veći kapaciteti za finalizaciju proizvoda od mineralnih sirovina.


TABLICA 2 ZAPOSLENI U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI U 2011. GODINI PREMA DJELATNOSTI

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo i ribarstvo 107

B Rudarstvo i vađenje kamena 57

C Prerađivačka industrija 3.312

D Opskrba el. energijom, plinom i parom i klimatizacija 557

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i djelatnost sanacije okoliša

739

F Građevinarstvo 1.040

G Trgovina na veliko i malo 3.286

H Prijevoz i skladištenje 1.354

I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 1.282

J Informacije i komunikacije 218

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 579

L Poslovanje nekretninama 220

M Stručne znanstvene i tehničke djelatnosti 543

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 474

O Javna uprava, obrana, socijalno osiguranje 3.088

P Obrazovanje 2.483

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 2.074

R Umjetnost, zabava i rekreacija 718

S Ostale uslužne djelatnosti 308

Ukupno 22.439

U 2014. godini u Šibensko-kninskoj županiji bilo je registrirano ukupno 6.536 pravnih osoba, od

čega su 3.393 bile aktivne. Od ukupnog broja aktivnih, najveći broj bio ih je u području trgovine,

njih 705. Zatim slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (311 pravnih

osoba), građevinarstvo (304), prerađivačka industrija (292), stručne, znanstvene i tehničke

djelatnosti (233), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (217) te poslovanje nekretninama

(170).

Bruto domaći proizvod Šibensko-kninske županije u 2011. godini prema podacima DZS-a iznosio

je 6.433.793.000 kn, odnosno 865.431.000 EUR, što predstavlja udio od 1,96% u ukupnom BDP-u

Republike Hrvatske 2011. godine. U 2011. godini prema strukturi bruto dodane vrijednosti u

Šibensko-kninskoj županiji najveći udio zauzimalo je poslovanje nekretninama (20,6%), zatim

trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane (19,7%),

javna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (17,1%) te

prerađivačka industrija (13,2%) i građevinarstvo (7,7%). S manjim udjelima sudjeluju stručne,

znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, financijske djelatnosti i

djelatnosti osiguranja, ostale uslužne djelatnosti, rudarstvo i vađenje te ostale industrije,

poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te informacije i komunikacije.


SLIKA 4 STRUKTURA BDP-A ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE U 2011. GODINI

Otvaranjem gospodarskih i poslovnih zona na području Šibensko-kninske županije, omogućen je

brži razvoj gospodarstva, što pozitivno utječe i na broj zaposlenih. Gospodarska zona Podi, koja

je proglašena gospodarskom zonom od županijskog značaja, predstavlja najvažniji prostor za

gospodarski rast. Osim zone Podi, važnije zone za poslovne aktivnosti nalaze se na području

Drniša, zona Drniš i zona Radonić, na području Grada Skradina, zona Kosa, na području Grada

Knina, poslovna zona Preparandija, te na području Grada Vodica, gospodarska zona Čista.

Važan utjecaj na gospodarstvo Šibensko-kninske županije također ima razvoj turizma. Glavnina

turističke ponude još je uvijek usredotočena na obalni pojas gdje se i ostvaruje najveći broj

noćenja godišnje te boravi najveći broj turista. No, i zaleđe ima veliki turistički potencijal kojim bi

se proširila turistička ponuda ove županije. Prema podacima DZS-a, smještajni kapaciteti na

području Šibensko-kninske županije u 2013. uključivali su preko 70 000 ležajeva, od čega preko 25

000 ležajeva u kolektivnim objektima. U 2013. godini zabilježen je dolazak oko 710 000 turista te je

ostvareno oko 4,5 milijuna noćenja.

TABLICA 3 SMJEŠTAJNI KAPACITETI ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

HOTELI I APARTMANSKA NASELJA 8.670

Hoteli (12) 3.650

Apartmanska naselja (4) 1.070

Mali i obiteljski hoteli (27) 1.270

PRIVATNI SMJEŠTAJ 41.760

Sobe 8.200

Apartmani i studio 33.560

KAMPOVI

2%

17%

8%

20%

2% 5%

20%

5%

17%

4% Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostaleindustrijeGrađevinarstvo

Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje,

smještaj, priprema i usluživanje hraneInformacije i komunikacije

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

Poslovanje nekretninama

Stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i

pomoćne uslužne djelatnostiJavna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti

zdravstvene zaštite i socijalne skrbiOstale uslužne djelatnosti


Veliki kampovi (12) 13.140 mjesta

Kampirališta (78) 2.340

ODMARALIŠTA (14) 550

SVEUKUPNO SMJEŠTAJNIH JEDINICA 64.120

MARINE (12) 3.480 u moru

1.320 suhi vez

Prema popisu stanovništva Republike Hrvatske 2011. godine u Šibensko-kninskoj županiji bilo je

ukupno 109.375 stanovnika, što čini 2,55% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Budući da

županija zauzima 2.984 km2 kopnene površine, prostorna gustoća stanovništva iznosi 36,65 st/km2,

što je znatno manje u odnosu na prosjek RH (75,78 st/km2).

SLIKA 5 BROJ KUĆANSTAVA PREMA BROJU ČLANOVA KUĆANSTVA U 2011. GODINI

Ukupno je u Šibensko-kninskoj županiji u 2011. godini 108.272 stanovnika živjelo u 41.237

kućanstava, iz čega proizlazi prosječan broj osoba po kućanstvu u iznosu od 2,65.

11.272 11.560

7.114 6.694

2.876

1.103 375 137 59 24 23

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i

više

Broj članova

kućanstva


Opis metodologije izrade akcijskog plana

Metodologija za izračun nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

definirana je u Pravilniku o metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije u

neposrednoj potrošnji (NN 40/10), odnosno u skladu s odredbama Direktive 2006/32/EC Europske

komisije o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama.

Za potrebe analize trenutne potrošnje kontaktirani su poznati distributeri i opskrbljivači energije

na području županije sa značajnim udjelom u ukupnoj finalnoj potrošnji. Podaci koji nisu

dostavljeni na vrijeme, nisu bili potpuni ili su nedostajali nadomješteni su podacima iz vlastite

baze Energetskog instituta Hrvoje Požar te nadomjesnim modelima i normativima ili iskustvenim

procjenama stručnjaka za specifična područja.

Način izračuna

Nacionalni okvirni cilj ušteda energije izračunava se na sljedeći način:

Neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda

energije izračunava se prema sljedećem izrazu:

𝐸𝑛𝑒𝑝,𝑐𝑖𝑙𝑗 = 𝐸𝑛𝑒𝑝 − 𝐸𝑒𝑡𝑠

u kojem je:

Enep,cilj – neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja

ušteda energije za svaku godinu u petogodišnjem razdoblju koji prethodi razdoblju za koje se

donosi nacionalni program energetske učinkovitosti izražena u PJ,

Enep– neposredna potrošnja energije prema podacima iz energetske bilance za posljednjih pet

godina koji prethode razdoblju za koje se donosi nacionalni program izražena u PJ. Podaci se

uzimaju u obliku u kojem su navedeni u bilanci i ne korigiraju se faktorima kao što su stupanj-dani,

strukturalne promjene, promjene bruto društvenog proizvoda ili promjene opsega proizvodnje,

Eets – neposredna potrošnja energije u industrijskim postrojenjima koja su uključena u shemu

trgovanja emisijskim jedinicama u Planu raspodjele emisijskih kvota (Tablica 1. Popis postrojenja)

prema podacima Ministarstva, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te

Državnog zavoda za statistiku za posljednjih pet godina koji prethode razdoblju za koje se donosi

nacionalni program izražena u PJ.

Prosječna godišnja neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog

okvirnog cilja ušteda energije izračunava se prema sljedećem izrazu:


𝐸𝑠𝑟 =∑ 𝐸𝑛𝑒𝑝,𝑐𝑖𝑙𝑗𝐼5𝐼=1

5

u kojem je:

Esr – prosječna godišnja neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog

okvirnog cilja ušteda energije izražena u PJ,

Enep,cilj – neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja

ušteda energije izražena u PJ,

I – godina na koju se potrošnja energije odnosi.

Dugoročni okvirni nacionalni cilj iskazuje se u apsolutnom iznosu u PJ, a izračunava se prema

sljedećem izrazu:

𝐸𝑐𝑖𝑙𝑗,𝑑𝑢𝑔 =𝑝𝑑𝑢𝑔

100𝐸𝑠𝑟

u kojem je:

Ecilj,dug – dugoročni nacionalni okvirni cilj izražen u PJ,



pdug – postotni iznos prosječne neposredne potrošnje energije relevantne za određivanje

nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije.

Dugoročni nacionalni okvirni cilj ušteda energije ne smije biti manji od iznosa koji na kraju

razdoblja za koji se nacionalni program donosi odgovara kumulativnim uštedama od 1%

prosječne godišnje neposredne potrošnje energije relevantne za određivanje nacionalnog

okvirnog cilja ušteda energije godišnje.

Kratkoročni nacionalni okvirni cilj iskazuje se u apsolutnom iznosu u PJ, a izračunava se prema

sljedećem izrazu:

𝐸𝑐𝑖𝑙𝑗,𝑘𝑟𝑎𝑡 =𝑝𝑘𝑟𝑎𝑡100

𝐸𝑠𝑟

u kojem je:

Ecilj,krat – kratkoročni nacionalni okvirni cilj izražen u PJ,



pkrat – postotni iznos prosječne neposredne potrošnje energije relevantne za određivanje

nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije,

Dugoročni i kratkoročni okvirni nacionalni cilj (Ecilj) predstavljaju količinu energije iskazanu u

apsolutnom iznosu u PJ koja je planirana kao ušteda do kraja razdoblja za koje se donosi


nacionalni program odnosno nacionalni akcijski plan, a treba biti verificirana kao rezultat

poduzetih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti prema pravilniku o mjerenju i verifikaciji

energetskih ušteda.

Za izračun nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije koriste se sumarne i detaljne tablice

sadržane u Prilogu 1. i 2. Pravilnika koje su njegov sastavni dio.


Analiza stanja i potreba u neposrednoj potrošnji energije

Analiza postojećih i predviđanje budućih potreba za energijom je polazište za provedbu ostalih

energetskih analiza. Ovom segmentu je neophodno obratiti posebnu pažnju u procesu izrade

energetskog plana. Metodološki koncept za identifikaciju energetskih potreba temelji se na

„bottom-up” pristupu prema kojem se karakteristike potrošnje energije kod samih potrošača,

oblici energije i korištene tehnologije analiziraju za svaki sektor potrošnje posebno. „End-use”

potrošnja se dijeli na dvije kategorije: toplinsku potrošnju za grijanje, kuhanje i pripremu tople

vode te netoplinsku potrošnju za rad kućanskih uređaja, hlađenje i slično.

Kako bi se provela prethodno opisana analiza, neophodno je prikupiti i analizirati niz podataka i

činjenica, kao npr. indikatore gospodarskog razvoja, raspoložive statističke podatke na

nacionalnoj i lokalnoj razini kao i podatke o potrošnji energije pojedinih kategorija potrošača koji

se prikupljaju iz tvrtki koje distribuiraju energiju.

Na slici je prikazana raspodjela potrošnje energije po sektorima za 2013. godinu. Kao što je

vidljivo u ukupnoj potrošnji dominiraju sektor prometa i sektor kućanstva.

SLIKA 6 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGIJE PO SEKTORIMA

15%

42%

36%

7%

Industrija

Promet

Kućanstva

Usluge


Potrošnja energije u sektoru industrije

Kako je vidljivo na slici, u sektoru industrije dominantan energent je električna energija s udjelom

od 50% u ukupnoj potrošnji energije sektora. Znatne udjele također imaju ukapljeni naftni plin

(34%) i loživo ulje (11%), pri čemu se pod loživo ulje podrazumijeva ekstra lako i specijalno loživo

ulje te nisko i visokosumporno loživo ulje. Udio od 5% u ukupnoj potrošnji energenata ima i

dizelsko gorivo koje se koristi u industrijskim pogonima.

SLIKA 7 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA U SEKTORU INDUSTRIJE

Potrošnja energenata u apsolutnim iznosima u PJ za 2013. godinu prikazana je u tablici.

TABLICA 4 POTROŠNJA ENERGENATA U SEKTORU INDUSTRIJE

PJ

Električna energija 0,437

Prirodni plin 0,005

Loživo ulje 0,095

UNP 0,305

Ogrjevno drvo 0,000

Drvni peleti/briketi/sječka 0,000

Sunčeva energija 0,000

Benzin 0,001

Dizel 0,045

UKUPNO 0,887

49%

1% 11%

34%

5%

Električna energija

Prirodni plin

Loživo ulje

UNP

Ogrjevno drvo

Drvni peleti/briketi/sječka

Sunčeva energija

Benzin

Dizel


Potrošnja energije u sektoru prometa

U sektoru prometa Šibensko-kninske županije dominiraju fosilna goriva pri čemu je dizelsko gorivo

najzastupljenije, s udjelom od 63%, a slijedi motorni benzin s udjelom od 32%. S malim udjelom

prisutni su ukapljeni naftni plin i tekuća biogoriva.

SLIKA 8 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA U SEKTORU PROMETA

Potrošnja energenata u apsolutnim iznosima u PJ za 2013. godinu prikazana je u tablici.

TABLICA 5 POTROŠNJA ENERGENATA U SEKTORU PROMETA

PJ

Tekuća biogoriva 0,041

Ukapljeni plin 0,082

Motorni benzin 0,784

Dizelsko gorivo 1,546

UKUPNO 2,453

2% 3%

32%

63%

Tekuća biogoriva

Ukapljeni naftni plin (LPG)

Motorni benzin

Dizelsko gorivo


Potrošnja energije u sektoru opće potrošnje

Sektor opće potrošnje dijeli se na podsektor kućanstva, usluga, poljoprivrede i graditeljstva. S

obzirom na relativno male iznose potrošnje u sektoru poljoprivrede i graditeljstva u odnosu na

ostale podsektore potrošnje u daljnjoj razradi će ta dva sektora biti obrađena kroz potrošnju

podsektora kućanstva i usluga te se neće iskazivati zasebno.

Potrošnja energije u podsektoru kućanstva

U podsektoru kućanstva dominantan energent na području Šibensko-kninske županije je

ogrjevno drvo s udjelom od 50%, potom električna energija s udjelom od 38%, UNP i ekstra lako

loživo ulje s udjelima od po 5%.

SLIKA 9 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA U PODSEKTORU KUĆANSTVA

U tablici je prikazana potrošnje energenata u apsolutnim iznosima u PJ za 2013. godinu.

TABLICA 6 POTROŠNJA ENERGENATA U SEKTORU KUĆANSTVA

PJ


Prirodni plin 0,000

Loživo ulje 0,098

UNP 0,097

Ogrjevno drvo 1,036

Drvni peleti/briketi/sječka 0,034

Sunčeva energija 0,012

UKUPNO 2,064

38%

5% 5%

50%

2% 0%


Prirodni plin

Loživo ulje

UNP

Ogrjevno drvo


Sunčeva energija


Struktura korištenih energenata za potrebe grijanja prostora, pripremu tople vode te kuhanje

prikazana je na slikama u nastavku. Ogrjevno drvo značajan je energent za grijanje prostora s

udjelom u ukupnoj potrošnji od 84%, potom slijede ekstra lako loživo ulje s 7% i električna energija

s 6%. Zanimljivo je primijetiti i korištenje drvnih peleta/briketa/sječke za potrebe grijanja prostora u

iznosu od 3%.

SLIKA 10 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA ZA GRIJANJE PROSTORA

Priprema tople vode uglavnom se oslanja na električne bojlere odnosno električnu energiju

(75%) te u manjoj mjeri na ogrjevna drva (14%) i ekstra lako loživo ulje (5%).

Za pripremu hrane, odnosno kuhanje, u najvećoj se mjeri koristi UNP (71%), a potom ogrjevno

drvo (15%) i električna energija (14%).

SLIKA 11 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA ZA PRIPREMU

TOPLE VODE

SLIKA 12 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA ZA

KUHANJE

6% 7%

84%

3%


Prirodni plin

Loživo ulje

UNP

Ogrjevno drvo


Sunčeva energija

75%

5%

1%

14%

5% Električna energija

Prirodni plin

Loživo ulje

UNP

Ogrjevno drvo


Sunčeva energija

14%

71%

15% Električna energija

Prirodni plin

Loživo ulje

UNP

Ogrjevno drvo


Sunčeva energija


Potrošnja energije u podsektoru usluga

U podsektoru usluga, za razliku od kućanstva, u strukturi ukupne potrošnje energije dominira

električna energija s udjelom od 62%, a slijedi ekstra lako loživo ulje s udjelom od 32% i UNP s

udjelom od 4%.

SLIKA 13 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA U PODSEKTORU USLUGA

U tablici je prikazana potrošnja energenata u apsolutnim iznosima u PJ za 2013. godinu. Ovdje je

zanimljivo primijetiti da većinu opće potrošnje energije odnosi podsektor kućanstva s više od 2 PJ,

a manjim dijelom podsektor usluga s 0.4 PJ.

TABLICA 7 POTROŠNJA ENERGENATA U SEKTORU USLUGA

PJ


Prirodni plin 0,006

Loživo ulje 0,123

UNP 0,017

Ogrjevno drvo 0,001

Drvni peleti/briketi/sječka 0

Sunčeva energija 0

UKUPNO 0,391

62%

2%

32%

4% 0%


Prirodni plin

Loživo ulje

UNP

Ogrjevno drvo


Sunčeva energija


Bilanca potrošnje energije Šibensko-kninske županije

Bilanca potrošnje finalne energije na području Šibensko-kninske županije dobiva se sumiranjem

iznosa pojedinih sektora potrošnje. Struktura, odnosno zastupljenost pojedinih energenata u

finalnoj potrošnji energije dana je na slici (Slika 14).

SLIKA 14 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGIJE U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI

Najveći udio u potrošnji energenata imaju dizelsko gorivo koje se koristi u prometu s udjelom od

27% te električna energija s udjelom od 25%. U strukturi potrošnje energenata slijede ogrjevno

drvo s udjelom od 18% te motorni benzin s udjelom od 14%. Od značajnijih energenata tu su UNP

s udjelom od 9% te ekstra lako loživo ulje s udjelom od 5%.

TABLICA 8 BILANCA ENERGIJE ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

mjerna jedinica - PJ Industrija Promet Kućanstva Usluge UKUPNO

Električna energija 0,437 0,786 0,243 1,466

Prirodni plin 0,005 0,000 0,006 0,012

Loživo ulje 0,095 0,098 0,123 0,316

UNP 0,305 0,082 0,097 0,017 0,501

Ogrjevno drvo 0,000 1,036 0,001 1,038

Drvni peleti/briketi/sječka 0,000 0,034 0,000 0,034

Sunčeva energija 0,000 0,012 0,000 0,012

Tekuća biogoriva 0,041 0,041

Motorni benzin 0,001 0,784 0,785

Dizelsko gorivo 0,045 1,546 1,591

UKUPNO 0,887 2,453 2,064 0,391 5,796

25%

5%

9%

18% 1% 1%

14%

27%


Prirodni plin

Loživo ulje

UNP

Ogrjevno drvo


Sunčeva energija

Tekuća biogoriva

Motorni benzin

Dizelsko gorivo


Apsolutni iznosi potrošnje pojedinih energenata prikazani po sektorima potrošnje mogu se vidjeti

u tablici – energetskoj bilanci Šibensko-kninske županije (Tablica 8). Najznačajniji sektor potrošnje

je promet s iznosom od 2,45 PJ godišnje, potom kućanstva s iznosom od 2,06 PJ godišnje i usluge

s 0,39 PJ koji zajedno čine sektor opće potrošnje. U sektor opće potrošnje spadaju još i

građevinarstvo te poljoprivreda no zbog nedostatka preciznijih podataka ta dva podsektora

obuhvaćena su kroz potrošnju podsektora kućanstva i usluga.

U sektoru industrije računata je ukupna potrošnja svih industrijskih postrojenja, a za izračun

okvirnog cilja ušteda energetske učinkovitosti koji je prikazan kasnije izuzeta je potrošnja

industrijskih postrojenja u ETS sustavu.


Izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije

Sukladno Pravilniku o metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije u

neposrednoj potrošnji (NN 40/10) koji je u trenutku izrade ovog Akcijskog plana na snazi,

županijski cilj treba biti u skladu s postotkom koji se koristi za određivanje kratkoročnog

nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije koji je iskazan u nacionalnom akcijskom planu, a

korištenje manjeg postotka županija mora opravdati u županijskom akcijskom planu.

Također, županijski cilj predstavlja količinu energije iskazanu u apsolutnom iznosu, iskazanom u PJ,

koja je planirana kao ušteda do kraja razdoblja za koje se donosi akcijski plan. Preuzeti okvirni cilj

treba biti verificiran kao rezultat poduzetih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti prema

Pravilniku o mjerenju i verifikaciji energetskih ušteda. U trenutku izrade ovog Akcijskog plana na

snazi je Pravilnik usvojen u NN 77/12.

Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska je

zajedno s drugim državama članicama, a temeljem Direktive 2012/27/EU Europskog Parlamenta

i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni Direktiva 2009/125/EZ i

2010/30/EU i stavljanju izvan snage Direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ, preuzela obvezu povećanja

energetske učinkovitosti u EU radi ostvarivanja cilja uštede 20 posto potrošnje primarne energije

na razini Europske unije do 2020. u usporedbi s projekcijama (u odnosu na business-as-usual ili

temeljni scenarij potrošnje energije).

Direktiva propisuje da kumulativni cilj uštede energije u krajnjoj potrošnji mora biti barem jednak

ostvarivanju novih ušteda svake godine od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. godine, u

iznosu od 1,5% godišnjeg opsega energije koju su svi distributeri energije ili sva poduzeća za

maloprodaju energije prodali krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1.

siječnja 2013. godine. Iz tog se izračuna djelomično ili potpuno može isključiti količina prodane

energije upotrijebljene za promet. Iz navedenog slijedi da se u izračunu ukupnog iznosa

propisanih ušteda prvo određuje godišnji opseg energije koju su svi distributeri energije ili sva

poduzeća za maloprodaju energije prodali krajnjim kupcima (neposredna potrošnja energije)

prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2013. godine, tj. za 2010., 2011. i 2012. godinu.

Za potrebe određivanja prosječne ukupne neposredne potrošnje energije koriste se energetske

bilance Republike Hrvatske za 2010., 2011. i 2012. godinu prema IEA metodologiji.

Za ispunjenje navedenog cilja, Republika Hrvatska se odlučuje za kombinaciju dvaju pristupa

(sustav obveze energetske učinkovitosti i primjenu alternativnih mjera).

Sukladno metodologiji izračuna ciljeva uštede energije, opisanoj u 3. Nacionalnom akcijskom

planu energetske učinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016., nacionalni cilj uštede energije

u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. godine iznosi 1,938 PJ godišnje, odnosno

kumulativno 54,250 PJ.


Prema prikazanom izračunu, prilikom određivanja okvirnog cilja, koristi se ukupna neposredna

potrošnja energije umanjena za potrošnju energije u industrijskim instalacijama koje su pokrivene

ETS-om i umanjena za potrošnju energije u prometu. Ujedno, u nacionalnom planu iskorištena je

mogućnost smanjenja zahtijevane godišnje stope smanjenja potrošnje od 1,5% za maksimalno

25% i time novi (kratkoročni) cilj za energetske uštede za razmatrano razdoblje iznosi 1,125%

(pkrat%) godišnje.

Sukladno nacionalnom cilju uštede energije u razdoblju 2014. – 2020. te izmjenama u načinu

izračuna za ovaj akcijski plan korištena je modificirana metodologija.

TABLICA 9 IZRAČUN ŽUPANIJSKOG OKVIRNOG CILJA UŠTEDA ENERGIJE

2011 2012 2013

PJ

Neposredna potrošnja energije (Enep) 5,958 5,933 5,793

Industrija 0,948 0,920 0,887

Izuzetak: potrošnja energije u industrijskim instalacijama koje su pokrivene ETS (Eets)

0,380 0,324 0,349

Industrija (bez Eets) 0,568 0,596 0,538

Promet 2,469 2,422 2,453

Ostali sektori 2,542 2,591 2,452

Kućanstva 2,141 2,200 2,064

Usluge 0,400 0,391 0,388

Neposredna potrošnja energije - industrija (ETS) 5,578 5,609 5,443

Neposredna potrošnja energije - industrija (ETS) – promet

3,109 3,187 2,990

Trogodišnji prosjek (Esr) 3,095

Cilj za energetske uštede do kraja razdoblja nacionalnog akcijskog plana (pkrat% Esr)

0,104


Prijedlog mjera energetske učinkovitosti po podsektorima

Shodno dostupnim podacima, analizama te u skladu s dobrom poslovnom i energetskom

praksom, a poštujući smjernice Zakona o energiji, Zakona o energetskoj učinkovitosti i trećeg

Nacionalnog akcijskog plana o energetskoj učinkovitosti (NAPEnU 3), nominirane su grupe mjera

prema bottom-up smjernicama (BU).

Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NAPEnU) Republike Hrvatske donosi se

sukladno zahtjevima članka 14.1 Direktive 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim

uslugama (ESD), kojim se od država članica Europske unije (EU) zahtijeva da svake tri godine

izrade i predaju Europskoj komisiji (EK) planove koji sadrže mjere čijom će se provedbom ostvariti

zacrtani ciljevi ušteda energije u neposrednoj potrošnji do 2016. godine. Treći Nacionalni akcijski

plan energetske učinkovitosti Republike Hrvatske donosi se do kraja 2016. godine kao preduvjet

za ispunjenje EU cilja 20 postotnog smanjenja potrošnje primarne energije do 2020. godine u

usporedbi s temeljnim (business-as-usual - BaU) scenarijem koji je usklađen sa strateškim i

zakonodavnim okvirom Republike Hrvatske - Nacionalnim programom energetske učinkovitosti

Republike Hrvatske (RH) za razdoblje 2008.-2016., Strategijom energetskog razvoja RH (Narodne

novine br. 130/09) i Zakonom o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine br. 127/14).

Donošenjem 3. NAPEnU ispunjava se zahtjev EK u svezi s izvješćivanjem o aktivnostima

provedenim u prethodnom razdoblju i ocjenom ostvarenih ušteda energije u odnosu na ciljeve

postavljene u prvom i drugom nacionalnom akcijskom planu za energetsku učinkovitost RH za

razdoblje od 2008. do 2010. godine te od 2011. do 2013. godine. Prema navedenom predlošku

EK, u dokumentu se ocjenjuje stanje provedbe politike energetske učinkovitosti te utvrđuju

ostvarene uštede energije zaključno s krajem 2010. godine. Temeljem toga, EK radi analize

akcijskih planova svih država članica, uključujući i Hrvatsku, te analizira ostvarenje cilja na razini

čitave EU.

Naglasak je u predstojećem razdoblju potrebno staviti na izradu i provedbu detaljnih i

sveobuhvatnih nacionalnih programa složenih obnova stambenih i nestambenih zgrada, a valja

istaknuti da je bez provedbe tih programa nacionalni cilj u 2016. (i 2020.) godini teško ostvariv.

U nastavku poglavlja dan je pregled predloženih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti

na području Šibensko-kninske županije. Mjere se podijeljene prema podsektorima neposredne

potrošnje – industrija, promet i sektor opće potrošnje. Predložene mjere nalaze se i u 3.

Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti, a iznosi pojedinačnih ušteda te

mogućnosti i potrebe penetracije pojedine mjere u svrhu dostizanja propisanih ciljeva izračunati

su prema specifičnostima Šibensko-kninske županije. U slučajevima kada nisu bili poznati svi

potrebni podaci za izračun uštede, izvršene su procjene temeljene na prethodno izvršenim

proračunima, stručnoj procjeni i studijama sličnih parametara.

Svaka predložena mjera sastoji se od:


naziva mjere,

oznake mjere prema 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti,

opsega provedbe, tj. broju objekata ili vozila temeljem kojeg je izvršen proračun ušteda,

opisa mjere kojim su pobliže opisane predviđene aktivnosti,

životnog vijeka pojedine mjere unutar kojeg se mogu očekivati predviđene uštede,

očekivani ukupni financijski iznos ulaganja pri čemu je naznačen eventualan udio FZOEU,

očekivane uštede u MWh ili tonama ekvivalenta nafte te količine ušteđene vode (ukoliko

postoji),

izvori financiranja, pri čemu je predviđene mjere moguće financirati i iz drugih izvora koji

nisu ovdje opisani,

predviđeni početak primjene mjere,

način praćenje provedbe pojedine mjere.

Sektor industrije

U sektoru industrije predviđene su dvije mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti. Jedna je

mjera uvođenja efikasnih elektromotornih pogona i mreža industrijske energetske efikasnosti

(MIEE), dok je druga predviđena mjera provođenje energetskih pregleda i gospodarenja

energijom u velikim poduzećima

Naziv mjere Mreža industrijske energetske efikasnosti (MIEE) i Uvođenje

efikasnih elektromotornih pogona

Oznaka mjere I.1/I.3.

Kategorija mjere Dobrovoljni sporazumi i kooperativni instrumenti

Opseg provedbe Industrija (postrojenja)

Opis Kroz MIEE će se provoditi čitav niz aktivnosti usmjerenih na

promoviranje energetske učinkovitosti u industriji. Osnovni je cilj

poboljšati svijest i znanje vodstva industrijskih poduzeća i

zaposlenika kako bi se iskoristili cjelokupni potencijali ostvarivih

mjera energetskih ušteda. Na razini tvrtki kao i na razini industrijskih

grupacija potrebno je uspostaviti strukture za upravljanje

potrošnjom energije, te uvesti nadzor i analizu potrošnje energije uz

postavljanje ciljeva.

Koordinacija institucija: Ostvarenje suradnje između

državnih i strukovnih tijela koja se uključuju u razvoj MIEE

Snimka potrošnje: Pregled stanja potrošnje i korištenja

energije prema industrijskim granama

Razrada alata: SGE, M&T, energetski pregledi,

benchmarking, demo projekti

Odabir ključnih industrijskih grana i ciljanih tvrtki za demo

projekte, prema postavljenim kriterijima

Uspostava energetskog menadžmenta:

Prijedlog prikladnih mjera energetske učinkovitosti za svaku


industrijsku granu i plan provedbe

Određivanje financija: Razrada aspekata financiranja,

razmatranje mogućih tzv. "pipeline" projekata, razrada

moguće primjene ESCO principa.

Praćenje provedbe programa i rezultata

Životni vijek 10 godina

Očekivani ukupni

financijski iznos ulaganja

10.000.000 kn godišnje (FZOEU do 40%) - vlastita sredstva

Očekivane uštede 900 MWh

Izvor financiranja FZOEU, vlastita sredstva i krediti vlasnika

Rokovi provedbe Početak: 2015. godina

Tijela za praćenje

(nadzor)

Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija

Šibensko-kninske županije; CEI, MINGO, MGIPU, MZOIP

Naziv mjere Energetski pregledi i gospodarenje energijom u poduzećima

Oznaka mjere I.4

Kategorija mjere Financijski instrumenti

Opseg provedbe Poslovni subjekti ŠKŽ (20 poslovnih subjekata godišnje)

Opis Ovom mjerom treba osigurati potporu za procjenu potencijala

uštede energije u velikim poduzećima putem sufinanciranja

provedbe energetskog pregleda. U izradi Pravilnika za energetske

preglede velikih poduzeća, uzet će se u obzir standard ISO 50001 i

slične smjernice za kompletni energetski menadžment u

poduzećima


Očekivani ukupni



Očekivane uštede 500 MWh



Tijela za praćenje

(nadzor)


Šibensko-kninske županije; CEI, MINGO, MGIPU, MZOIP


Sektor prometa

U sektoru prometa predviđene su tri mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti:

trening i promocija eko vožnje,

poticanje kupovine energetski učinkovitih vozila i vozila na alternativna goriva,

razvoj intermodalnog prijevoza tereta, promicanje integriranog prometa i razvoj

infrastrukture za promociju alternativnih goriva.

Naziv mjere Trening i promocija eko vožnje

Oznaka mjere T.1


Opseg provedbe 3.000 vozača godišnje (javna služba i privatne osobe)

Opis Ovom mjerom želi se postići maksimalna razina osviještenosti svih

građana i vozača u Republici Hrvatskoj o prednostima eko vožnje,

kroz aktivno provođenje treninga eko vožnje te promotivnim

aktivnostima među vozačima koji su stekli licencu prije donošenja

Pravilnika o osposobljavanju kandidata za vozače (NN 13/09).

Posebni elementi nacionalne kampanje trebaju biti posvećeni

edukaciji o eko vožnji za: vozače osobnih automobila, autobusa i

teretnih vozila > 3,5 tone.


Očekivani ukupni


2.000.000 kn godišnje (FZOEU do 40%) + gradovi i općine ŠKŽ-

učešće županije - samo za vlastiti vozni park)

Očekivane uštede 100 tona nafta(eq)

Izvor financiranja FZOEU, proračuni JLS i županija za vlastita vozila/vozače vlastita

sredstva (privatna vozila)


Tijela za praćenje

(nadzor)


Šibensko-kninske županije; CEI – praćenje ostvarenih ušteda

(SMIV)

Naziv mjere Financijski poticaji za energetski učinkovita vozila

Oznaka mjere T.6


Opseg provedbe 50 elektro vozila, 50 hibridnih vozila i 200 CNG/LPG vozila (godišnje)

Opis FZOEU u svom radu sufinancira projekte čistijeg prometa. Sastavni

dio su linije sufinanciranja za kupnju električnih i hibridnih vozila te

linije sufinanciranja za pregradnju/kupnju vozila s pogonom na

ukapljeni naftni plin (UNP) i stlačeni prirodni plin (SPP)

Životni vijek 8 - 10 godina

Očekivani ukupni


60.000.000 kn godišnje (FZOEU do 40% / 70.000 kn po vozilu) +

gradovi i općine ŠKŽ - učešće županije - samo za vlastiti vozni park


Očekivane uštede 150 tona nafte(eq)

Izvor financiranja FZOEU, proračuni JLS i Županije za vlastita vozila, vlastita sredstva i

krediti vlasnika (privatna vozila)


Tijela za praćenje

(nadzor)



(SMIV)

Naziv mjere Intermodalni prijevoz tereta; Promicanje integriranog prometa;

Razvoj infrastrukture za alternativna goriva

Oznaka mjere T.2/ T.4/T.7


Opseg provedbe -

Opis Intermodalni prijevoz uključuje više načina prijevoza u teretnom

prometu. Ova se mjera fokusira samo na teretni promet i

potencijal koji on nudi za rasterećenje cestovnih pravaca i

smanjenje potrošnje goriva korištenjem željezničke infrastrukture i

unutrašnjih plovnih putova. Potrebno je promovirati održivi razvoj

gradskih prometnih sustava i to kroz:

optimiranje gradske logistike prijevoza tereta,

inteligentno upravljanje javnim parkirnim površinama,

pružanje potpore razvoju infrastrukture javnih gradskih

bicikala,

uvođenju car-sharing sheme u gradovima.

Cilj T.7 mjere je olakšati prihvaćanje alternativnih goriva od strane

korisnika/potrošača jačanjem infrastrukture za distribuciju

alternativnih goriva i provedbom zajedničkih tehničkih

specifikacija za ovu infrastrukturu.


Očekivani ukupni



Očekivane uštede 100 tona nafte(eq)

Izvor financiranja FZOEU, vlastita sredstva i krediti vlasnika, sredstva JLS i županije


Tijela za praćenje

(nadzor)


Šibensko-kninske županije; CEI, MPPI, MZOIP


Sektor opće potrošnje

Mjere u sektoru opće potrošnje odnose se na zgrade i građevine, elektroničke uređaje, javnu

rasvjetu te procese i usluge. Osim toga, mjere su podijeljene na sektor kućanstva i sektor usluga,

pa je unutar usluga posebno izdvojen javni sektor.

Naziv mjere Program energetske obnove višestambenih zgrada

Oznaka mjere B.3


Opseg provedbe Višestambene zgrade ŠKŽ (100 godišnje)

Opis Planom se pozornost primarno usmjerava na višestambene zgrade

građene prije 1987. godine te na njihovu obnovu na

niskoenergetski standard i postizanje energetskog razreda B, A ili

A+.

Obnova zgrade minimalno uključuje toplinsku izolaciju vanjske

ovojnice, a prema preporukama energetskog pregleda i druge

mjere kojima se smanjuje potrošnja toplinske energije u zgradi.

Mjera uključuje:

1. Poticanje integralne obnove višestambenih zgrada:

a. Povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice;

b. Zamjena prozora;

c. Unaprjeđenje ili zamjena sustava grijanja; OIE


Očekivani ukupni


40.000.000 kn godišnje

Očekivane uštede 2.000 MWh godišnje

Izvor financiranja FZOEU, županijski proračun i proračuni JLS (bez obveze), vlastita

sredstva i krediti građana


Tijela za praćenje

(nadzor)


Šibensko-kninske županije; CEI u suradnji s MINGO i MZOIP –

praćenje ostvarenih ušteda

Naziv mjere Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada

Oznaka mjere B.4


Opseg provedbe Komercijalne nestambene zgrade ŠKŽ (10 godišnje)

Opis Energetska obnova postojećih komercijalnih nestambenih zgrada

usmjerena je na zgrade izgrađene prije 1987. godine te na njihovu

obnovu na niskoenergetski standard i postizanje energetskog

razreda B, A ili A+. Mjerom se predviđa izrada energetskih

certifikata zgrada javne namjene i to prije i poslije obnove.



Očekivani ukupni


30.000.000 kn godišnje (učešće županije - nije obvezno)


Izvor financiranja FZOEU (minimalno - bez obveze za 2015.), vlastita sredstva i krediti

vlasnika


Tijela za praćenje

(nadzor)




Naziv mjere Energetsko označavanje kućanskih uređaja i energetski standardi

Oznaka mjere B.5


Opseg provedbe Građanstvo (500 kućanstava/uređaja godišnje)

Opis Energetskim oznakama kupcima se daju informacije o potrošnji

energije tog uređaja i odabir usmjerava prema učinkovitijima.


Očekivani ukupni


2.500.000 kn godišnje (FZOEU do 800 kn/uređaju) - vlastita sredstva

Očekivane uštede 50 MWh električne energije + 1000 m3 vode



Tijela za praćenje

(nadzor)


Šibensko-kninske županije; CEI

Naziv mjere Program energetske obnove obiteljskih kuća

Oznaka mjere B.6


Opseg provedbe Obiteljske kuće ŠKŽ (model 100 kuća godišnje)

Opis Obnova postojećih obiteljskih kuća.

Mjera uključuje:

1. Poticanje obnove vanjske ovojnice:

a. Povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice

b. Zamjena prozora

2. Poticanje zamjene sustava grijanja:

a. Zamjena postojećih sustava grijanja koji koriste

električnu energiju ili fosilna goriva novim sustavima

(OIE)


Očekivani ukupni


20.000.000 kn godišnje



Izvor financiranja FZOEU, županijski proračun i proračuni JLS (minimalno - bez

obveze za 2015.), vlastita sredstva i krediti građana


Tijela za praćenje

(nadzor)

Šibensko-kninska županija i Razvoja agencija Šibensko-kninske

županije

Naziv mjere Program energetske obnove zgrada javnog sektora

Oznaka mjere P.2


Opseg provedbe Zgrade u vlasništvu ŠKŽ (3 objekta godišnje)

Opis Mjerom se predviđa osmišljavanje Programa energetske obnove

zgrada javnog sektora. Programom se pozornost primarno

usmjerava na zgrade javnog sektora građene prije 1987. godine te

na njihovu obnovu na niskoenergetski standard i postizanje

energetskog razreda B, A ili A+.


Očekivani ukupni


5.000.000 kn godišnje (učešće županije - 40-60% - manje su uz

učešće ministarstava i/ili ESCO/EPC model obnove)

Očekivane uštede 300 MWh godišnje

Izvor financiranja FZOEU, županijski proračun i proračuni ministarstava (MGIPU,

MZOIP, MZOS); ESCO/EPC


Tijela za praćenje

(nadzor)




Naziv mjere Program „Energetski učinkovita javna rasvjeta“

Oznaka mjere P.4


Opseg provedbe Javna rasvjeta JLS ŠKŽ (10% sustava JR godišnje)

Opis Ovom mjerom potiče se energetska učinkovitost u sustavima javne

rasvjete kroz različite financijske mehanizme: sufinanciranjem

mjera putem FZOEU-a i jedinica lokalne samouprave te

energetskim uslugama ESCO poduzeća


Očekivani ukupni


9.000.000 kn godišnje (FZOEU do 1,4 milijuna kn po projektu +

gradovi i općine ŠKŽ)

Očekivane uštede 465 MWh električne energije godišnje

Izvor financiranja FZOEU, proračuni JLS


Tijela za praćenje

(nadzor)



(SMIV)


Naziv mjere “Zelena” javna nabava

Oznaka mjere P.5


Opseg provedbe JLS/županija

Opis Potrebno je intenzivirati aktivnosti kojima će se osigurati pravna i

tehnička znanja i vještine javnih nabavljača za uključivanje i

vrednovanje zahtjeva za energetskom učinkovitosti u postupcima

javne nabave primjenom kriterija ekonomski najpovoljnije ponude.


Očekivani ukupni


Očekivane uštede 100 MWh primarne energije

Izvor financiranja MZOIP MINGO


Tijela za praćenje

(nadzor)


Šibensko-kninske županije; CEI, MZOIP

Naziv mjere Promocija energetskih usluga i mjera EnU i OIE

Oznaka mjere H.8

Kategorija mjere Informacijske i obvezne informacijske mjere

Opseg provedbe Svi oblici i sustavi potrošnje energije u zgradarstvu i industriji

Opis Ovom mjerom nastoji se povećati svijest korisnika zgrada,

transformirati tržište prema sve učinkovitijim zgradama. Info

kampanjom podići svijest ciljanih skupina o koristima i

mogućnostima provedbe mjera energetske učinkovitosti kroz

energetske usluge. Informirati i educirati širu javnost o ESCO

tvrtkama, modelima i principu pružanja energetskih usluga.

Uspostava propisa kvalifikacija pružatelja energetskih usluga.

Izrada i vođenje evidencije o pružateljima energetskih usluga.


Očekivani ukupni


500.000 kn godišnje (40-60% županija)

Očekivane uštede 20 MWh primarne energije godišnje

Izvor financiranja FZOEU, JLS, županija


Tijela za praćenje

(nadzor)


Šibensko-kninske županije; CEI, APN, MINGO, MGIPU.


Sumarni prikaz predloženih mjera

Sumarni prikaz potrebnih financijskih sredstava za provedbu predloženih mjera dan je u nastavku,

a podijeljen je na objekte koji su u vlasništvu županije te one koji to nisu.

Za objekte koji nisu u vlasništvu županije ukupan iznos potrebnih ulaganja je 183 milijuna kuna, od

čega predviđeno sufinanciranje od strane županije iznosi 290 tisuća kuna.

TABLICA 10 PREGLED MJERA ZA OBJEKTE KOJI NISU U VLASNIŠTVU ŽUPANIJE

MJERA NOSITELJ TROŠAK MJERE

(godišnje)

SUFINANCIRANJE

ŽUPANIJE

Program energetske obnove obiteljskih

kuća Vlasnik 20.000.000,00 kn 50.000,00 kn

Program energetske obnove

višestambenih zgrada Vlasnik 40.000.000,00 kn 50.000,00 kn

Program energetske obnove

komercijalnih nestambenih zgrada Vlasnik 30.000.000,00 kn 20.000,00 kn

Program „Energetski učinkovita javna

rasvjeta“ JLS 9.000.000,00 kn 20.000,00 kn

Financijski poticaji za energetski

učinkovita vozila Vlasnik 59.500.000,00 kn 20.000,00 kn

Trening i promocija eko vožnje Vlasnik 1.800.000,00 kn 20.000,00 kn

Energetski pregledi i gospodarenje

energijom u poduzećima Vlasnik 2.000.000,00 kn 0,00 kn

Energetsko označavanje kućanskih

uređaja i energetski standardi Vlasnik 2.500.000,00 kn 10.000,00 kn

Mreža industrijske energetske efikasnosti

(MIEE) i Uvođenje efikasnih

elektromotornih pogona

Vlasnik 10.000.000,00 kn 0,00 kn

Intermodalni prijevoz tereta; Promicanje

integriranog prometa; Razvoj

infrastrukture za alternativna goriva

Vlasnik 8.000.000,00 kn 50.000,00 kn

Promocija energetskih usluga i mjera

EnU i OIE JLS 400.000,00 kn 50.000,00 kn

UKUPNO 183.200.000,00 kn 290.00,00 kn

Ukupan iznos ulaganja za mjere u vlasništvu županije iznosi gotovo 8 milijuna kuna, pri čemu

potrebno financiranje od strane županije iznosi gotovo 2,4 milijuna kuna.

TABLICA 11 PREGLED MJERA ZA OBJEKTE KOJI SU U VLASNIŠTVU ŽUPANIJE

MJERA NOSITELJ TROŠAK MJERE

(godišnje)

SUFINANCIRANJE

ŽUPANIJE

Program energetske obnove zgrada

javnog sektora Županija 5.000.000,00 kn 2.000.000,00 kn

Financijski poticaji za energetski

učinkovita vozila Županija 500.000,00 kn 200.000,00 kn

Trening i promocija eko vožnje Županija 200.000,00 kn 100.000,00 kn


Promocija energetskih usluga i mjera EE i

OIE Županija 100.000,00 kn 50.000,00 kn

Intermodalni prijevoz tereta; Promicanje

integriranog prometa; Razvoj

infrastrukture za alternativna goriva

Županija 2.000.000,00 kn 20.000,00 kn

“Zelena” javna nabava Županija

UKUPNO 7.800.000,00 kn 2.370.000,00 kn

Ukupno predviđeno financiranje od strane županije potrebno za provedbu predloženih mjera

iznosi 3,04 milijuna kuna godišnje.

Iako se ovaj akcijski plan donosi za razdoblje od 2014. do 2016. s obzirom da se implementacija

svih predloženih mjera predviđa za 2015. godinu uštede nastale provedbom aktivnosti županije

u 2014. nisu ovdje prikazane i razmatrane. Rezultati aktivnosti provedenih u 2014. godini bit će

obrađene i analizirane u Izvješću o provedbi programa energetske učinkovitosti u neposrednoj

potrošnji energije u Šibensko-kninskoj županiji za 2014. godinu.


Uštede po


2014.

2015. 0,037 0,037

2016. 0,037 0,037 0,075

Kumulativno 0,112

Godišnje 0,037





Način praćenja izvršenja plana i izvještavanja

Praćenje izvršenja plana te pravodobno izvještavanje o implementiranim mjerama i aktivnostima

važan je segment provedbi Akcijskog plana energetske učinkovitosti. Važnost praćenja ušteda

energije prepoznata je i u Zakonu o energetskoj učinkovitosti u kojem se prema članku 22.

definira Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije kao računalni sustav za

prikupljanje, obradu i verifikaciju informacija o energetskoj učinkovitosti i ostvarenim uštedama

energije (SMIV). Navedeni sustav vodi i održava Nacionalno koordinacijsko tijelo u skladu s

Pravilnikom za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije.

Istim člankom određena je obaveza odgovornih osoba javnog sektora unositi sve potrebne

informacije u Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda.

Web aplikacija SMIV sustava puštena je u rad u lipnju 2014. godine, a cilj navedene aplikacije je

uspostava sustava praćenja, mjerenja i verifikacije kojim će se omogućiti kontinuirano

ocjenjivanje uspješnosti politika energetske učinkovitosti te ispunjenje zadanih ciljeva.

Kontinuirano praćenje aktivnosti također će omogućiti i olakšanu reviziju Nacionalnog akcijskog

plana energetske učinkovitosti te olakšati njegovu izradu.

Ostvarenje Akcijskog plana energetske učinkovitosti prati se i analizira na godišnjoj razini kroz

izradu Godišnjeg plana energetske učinkovitosti za pojedine godine unutar promatranog

razdoblja. Tako se u Godišnjem planu energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za 2015.

godinu analiziraju aktivnosti i ostvarenja ušteda temeljem provedenih aktivnosti u 2014. godini.

Ukoliko godišnje uštede predviđene Akcijskim planom nisu postignute, u narednoj godini se

predviđeni resursi i mjere korigiraju tako da na kraju razdoblja županijski okvirni cilj bude ispunjen.


Izvori financiranja i financijski mehanizmi za provedbu mjera

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osnovan je kao izvanproračunski fond s ciljem

sudjelovanja svojim sredstvima u financiranju nacionalnih energetskih programa imajući u vidu

postizanje energetske učinkovitosti, odnosno korištenja obnovljivih izvora energije. Sredstva

Fonda se dodjeljuju na temelju javnog natječaja objavljenog u Narodnim novinama, na Internet

stranicama Fonda, te u javnim glasilima.

U nastavku je dan godišnji program javnih poziva i natječaja za 2015. godinu s pripadajućim

iznosima i namjenama koji pokrivaju područje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora

energije.

Naziv javnog

poziva/natječaja

Maksimalno

po

pojedinačnom

ugovoru

Namjena

PROVEDBA NACIONALNIH ENERGETSKIH PROGRAMA

Javni poziv za

sufinanciranje

energetskih pregleda

sustava javne rasvjete

50.000 Poziv je namijenjen jedinicama lokalne i područne

(regionalne) samouprave (JLP(R)S). Sufinancirat će

se izrada energetskih pregleda sustava javne rasvjete

u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti.

Raspisivanje je predviđeno nakon usvajanja

Pravilnika koji slijedi iz Zakona. Zakonska obveza mora

se ispoštovati do 1. srpnja 2015. do kada će i trajati

ovaj poziv.

Javni poziv za

sufinanciranje izrade

projektne

dokumentacije za

projekte energetski

učinkovite i ekološke

javne ili vanjske rasvjete


(regionalne) samouprave, javnim ustanovama i

ostalim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima

koji u vlasništvu imaju sustav javne ili vanjske rasvjete ,

a sufinancirat će se izrada glavnih/izvedbenih

projekata rekonstrukcije/izgradnje ekoloških i

energetski učinkovitih sustava javne rasvjete u skladu

sa Zakonom o gradnji i tehničkim smjernicama

Fonda.

Javni poziv za

sufinanciranje

projekata

rekonstrukcije/izgradnje

energetski učinkovite i

ekološke javne ili

vanjske rasvjete

1.400.000 Poziv je namijenjen jedinicama lokalne i područne

(regionalne) samouprave, javnim ustanovama i

ostalim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima

koji u vlasništvu imaju sustav javne ili vanjske rasvjete,

a sufinancirat će se investicijski projekti

rekonstrukcije/izgradnje ekoloških i energetski

učinkovitih sustava javne rasvjete koji zadovoljavaju

tehničke smjernice Fonda.


Javni natječaj za

sufinanciranje

projekata energetski

učinkovitih

elektromotornih

pogona i ostalih mjera

energetske

učinkovitosti u

proizvodnim procesima

1.400.000

*(13.000.000)

Natječaj je namijenjen trgovačkim društvima i

obrtnicima, a sufinancirat će se investicijski projekti za

poboljšanje energetske učinkovitosti elektromotornih

pogona kao i druge mjere energetske učinkovitosti u

proizvodnim/ opskrbnim procesima kojima se

smanjuje potrošnja energije i prelazi na energetski i

okolišno povoljnije energente. Po javnom pozivu bit

će moguće dobiti subvencije investicije ili

beskamatne zajmove.

Javni poziv za

sufinanciranje kupnje

energetski učinkovitih

kućanskih uređaja

500 Poziv je namijenjen građanima, a moći će se ostvariti

bespovratna sredstva za kupnju energetski

najučinkovitijih uređaja na tržištu, prema tehničkim

smjernicama Fonda.

PROVEDBA ENERGETSKIH PREGLEDA I DEMONSTRACIJSKIH AKTIVNOSTI

Javni poziv za

sufinanciranje

energetskih pregleda i

uvođenja sustava

upravljanja energijom u

velikim poduzećima

50.000 Poziv je namijenjen trgovačkim društvima koja

pripadaju kategoriji velikih poduzeća , a sufinancirat

će se izrada energetskih pregleda i/ili uvođenje

sustava upravljanja energijom u skladu s normom

ISO50001 u skladu sa Zakonom o energetskoj

učinkovitosti. Raspisivanje je predviđeno nakon

usvajanja Pravilnika koji slijedi iz Zakona. Zakonska

obveza mora se ispoštovati do 5. prosinca 2015. do

kada će i trajati ovaj poziv.

Javni poziv za

sufinanciranje


uvođenja sustava

upravljanja energijom u

malim i srednjim

poduzećima

50.000 Poziv je namijenjen trgovačkim društvima i

obrtnicima koji pripadaju kategoriji malih i srednjih

poduzeća, a sufinancirat će se izrada energetskih

pregleda i/ili uvođenje sustava upravljanja energijom

u skladu s normom ISO50001 u skladu sa Zakonom o

energetskoj učinkovitosti. Raspisivanje je predviđeno

nakon usvajanja Pravilnika koji slijedi iz Zakona.

POTICANJE KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Javni poziv za

sufinanciranje

projekata obnovljivih

izvora energije u

turističkom sektoru

1.400.000

*(13.000.000)

Poziv je namijenjen vlasnicima kampova, hotela,

apartmana i drugih turističkih objekata koji žele

investirati u projekte korištenja obnovljivih izvora

energije. Po javnom pozivu dodjeljivat će se

bespovratna sredstva, kao i beskamatni zajmovi.

Javni natječaj za

sufinanciranje

projekata obnovljivih

izvora energije

1.400.000

*(13.000.000)

Natječaj je namijenjen trgovačkim društvima,

obrtnicima i pravnim osobama iz javnog sektora

(JLP(R)S, javnim ustanovama i ostalim proračunskim i

izvanproračunskim korisnicima) koji žele investirati u

projekte korištenja obnovljivih izvora energije. Po

javnom pozivu dodjeljivat će se bespovratna

sredstva, kao i beskamatni zajmovi.

POTICANJE ODRŽIVE GRADNJE

Javni natječaj za

sufinanciranje

energetske obnove

nestambenih zgrada

1.400.000

*(13.000.000)

Natječaj je namijenjen trgovačkim društvima,

obrtnicima i pravnim osobama iz javnog sektora

(jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave, javnim ustanovama i ostalim

proračunskim i izvanproračunskim korisnicima) za


projekte energetske obnove zgrada u njihovom

vlasništvu. Projektima obnove moraju se zadovoljiti

tehnički uvjeti Fonda. Na natječaj se mogu prijaviti i

projekti izgradnje novih zgrada, koje su namijenjene

za vlastitu uporabu, a moraju biti najmanje

energetskog razreda A ili bolje. Po natječaju će se

dodjeljivati bespovratna sredstva, kao i beskamatni

zajmovi.

Javni poziv za

sufinanciranje

niskoenergetske

novogradnje

1.400.000 Poziv je namijenjen građanima za sufinanciranje

izgradnje novih zgrada, koje moraju biti energetskog

razreda A ili boljeg. Raspisivanje ovog javnog poziva

ovisit će o raspoloživim sredstvima Fonda.

POTICANJE ČISTIJEG TRANSPORTA

Javni poziv za

sufinanciranje

električnih, plug-in

hibridnih i hibridnih

vozila za građane

70.000 Poziv je namijenjen građanima, a sufinancira se

kupnja električnih, plug-in hibridnih i hibridnih osobnih

vozila.

Javni poziv za

sufinanciranje

električnih, plug-in

hibridnih i hibridnih

vozila za trgovačka

društva i obrtnike


obrtnicima, a sufinancira se kupnja električnih, plug-

in hibridnih i hibridnih osobnih vozila.

Javni poziv za

sufinanciranje treninga

eko vožnje


obrtnicima za sufinanciranje treninga eko-vožnje.

Javni poziv za

sufinanciranje ostalih

mjera energetske

učinkovitosti u prometu

1.400.000 Poziv je namijenjen trgovačkim društvima, obrtnicima

i pravnim osobama iz javnog sektora (JLP(R)S, javnim

ustanovama i ostalim proračunskim i

izvanproračunskim korisnicima) za sufinanciranje

različitih mjera kojima se smanjuju emisije

onečišćujućih plinova te potrošnja goriva u prometu.

POTICANJE OBRAZOVNIH, ISTRAŽIVAČKIH I RAZVOJNIH SKTIVNOSTI U PODRUČJU ENERGETSKE

UČINKOVITOSTI

Javni poziv za

provedbu obrazovnih,

istraživačkih i razvojnih

aktivnosti

200.000 Poziv je namijenjen pravnim osobama i obrtnicima

koje provode obrazovne, istraživačke i razvojne

aktivnosti u području EnU i OIE. Poticat će se

provedba aktivnosti kojima se utječe na povećanje

razine svijesti o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim

izvorima energije, razvoj novih tehnologija, analitičkih

modela i alata u ovom području.


Javni pozivi za izradu

programa i planova

energetske

učinkovitosti JLP(R)S


(regionalne) samouprave, a sufinancirat će se izrada

akcijskih planova u skladu sa Zakonom o energetskoj

učinkovitosti, izrada planova održivog energetskog

razvoja u sklopu inicijative Sporazum gradonačelnika

te izrada programa energetske učinkovitosti u

gradskom prometu.

PROGRAM OBNOVE VIŠESTAMBENIH ZGRADA - PROVEDBA

Javni natječaj za

sufinanciranje

energetske obnove

višestambenih zgrada

1.400.000 Natječaj je namijenjen upraviteljima zgrada, koji u

ime i za račun suvlasnika vode projekt energetske

obnove. Mjere koje se potiču su toplinska izolacija

ovojnice, zamjena stolarije, rekonstrukcija zajedničkih

tehničkih sustava zgrade (grijanje, ventilacija,

rasvjeta).

Javni poziv za ugradnju

uređaja za mjerenje

potrošnje toplinske

energije u

višestambenim

zgradama

2.000.000 Natječaj je namijenjen upraviteljima zgrada, koji u

ime i za račun suvlasnika organiziraju ugradnju

uređaja za mjerenje potrošnje energije u

višestambenim zgradama priključenima na centralne

toplinske sustave, u skladu sa Zakonom o tržištu

toplinske energije. Sufinancira se ugradnja uređaja za

mjerenje, termoregulacijskih ventila te balansiranje

sustava.

PROGRAM OBNOVE VIŠESTAMBENIH ZGRADA - SUFINANCIRANJE IZRADE ENERGETSKIH PREGLEDA,

ENERGETSKIH CERTIFIKATA I PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Javni poziv za izradu


energetskih certifikata


200.000 Pozivi su namijenjeni upraviteljima zgrada, koji u ime i

za račun suvlasnika organiziraju provedbu

energetskih pregleda, izradu energetskih certifikata ili

glavnih projekata za energetsku obnovu.

Javni poziv za izradu

projektne

dokumentacije za

energetsku obnovu


200.000

PROGRAM OBNOVE OBITELJSKIH KUĆA

Javni poziv za

sufinanciranje mjera

energetske

učinkovitosti u

obiteljskim kućama

2.000.000 Poziv je namijenjen za sufinanciranje provedbe mjera

energetske učinkovitosti (toplinska izolacija vanjske

ovojnice, zamjena vanjske stolarije, zamjena sustava

grijanja) ili ugradnju sustava za korištenje obnovljivih

izvora energije (fotonaponski, sunčani toplinski

sustavi, kotlovi na biomasu, dizalice topline) u

obiteljskim kućama. Javni poziv za

sufinanciranje sustava

obnovljivih izvora

energije u obiteljskim

kućama

2.000.000

ZAJEDNIČKI NATJEČAJ SEKTORA ZAŠTITE OKOLIŠA I SEKTORA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

Javni natječaj za

sufinanciranje

100.000 Natječaj je namijenjen organizacijama civilnog

društva za projekte iz područja zaštite okoliša i


projekata u području

zaštite okoliša i prirode,

energetske

učinkovitosti i

obnovljivih izvora

energije

prirode (biološka i krajobrazna raznolikost, ruralni

razvoj, obrazovne, istraživačke i razvojne studije,

programi i projekti), te projekte iz područja

energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

MEĐUNARODNA SURADNJA

Javni poziv za

sufinanciranje

međunarodnih

projekata

sufinanciranih

sredstvima EU

200.000 Poziv je namijenjen pravnim osobama i obrtnicima,

koji sudjeluju u projektima sufinanciranim iz programa

EU, a sufinancirat će se domaća komponenta.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)

HBOR je razvojna i izvozna banka osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskog

gospodarstva. Za pružanje financijske potpore i poticanje ulaganja u projekte zaštite okoliša,

energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije uvedeni su posebni financijski

programi. Kredite je moguće realizirati izravno ili putem poslovnih banaka koje surađuju s HBOR-

om.

Naziv programa PROGRAM KREDITIRANJA ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA

Namjena programa adaptacija i rekonstrukcija građevinskih objekata

oprema i uređaji

Korisnici programa pružatelji energetske usluge (trgovačka društva i obrti koji izvršavaju

uslugu poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora,

a koji su odabrani na javnom nadmetanju)

naručitelji energetske usluge (tijela državne uprave, jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanove, agencije,

škole i bolnice u njihovom vlasništvu),

sva trgovačka društva i obrti koji ulažu u energetsku učinkovitost.

Vrsta sredstava kredit - putem poslovnih banaka1 ili izravnim kreditiranjem

Iznos ukupnog budžeta

i pojedinačnog

ugovora

najveći iznos kredita nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim

mogućnostima financiranja, konkretnom investicijskom programu,

kreditnoj sposobnosti korisnika kredita, prihvatljivosti projekta

temeljem Potvrde o tehničkoj i financijskoj izvedivosti projekta APN-

a, odnosno stručne komisije te vrijednosti i kvaliteti ponuđenih

instrumenata osiguranja

krediti se odobravaju u kunama uz valutnu klauzulu.

1 Croatia banka d.d., Zagreb; Erste & Steiermärkische bank d.d., Rijeka; Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb; Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., Zagreb;

Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag; OTP banka Hrvatska d.d., Zadar; Podravska banka d.d., Koprivnica; Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb;

Societe Generale - Splitska banka d.d., Split; Slatinska banka d.d., Slatina; Zagrebačka banka d.d., Zagreb


HBOR može razmatrati kreditiranje do 50% predračunske vrijednosti

investicije bez PDV-a.

Uvjeti financiranja kamata: 4% s mogućnošću snižavanja

poček: 1 godina

rok otplate: do 14 godina uključujući i poček

Naziv programa PROGRAM KREDITIRANJA PROJEKATA ZAŠTITE OKOLIŠA, ENERGETSKE

UČINKOVITOSTI I OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Namjena programa osnivačka ulaganja,

zemljište,

građevinski objekti,

oprema i uređaji

trajna obrtna sredstva - do 30% ukupnog iznosa kredita

Korisnici programa jedinice lokalne i regionalne samouprave

komunalna društva

trgovačka društva, obrtnici i ostale pravne osobe

Vrsta sredstava kredit - kreditiranje krajnjih korisnika putem poslovnih banaka 2 i

izravno kreditiranje


i pojedinačnog

ugovora

najveći iznos nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim mogućnostima

financiranja, konkretnom investicijskom programu, kreditnoj

sposobnosti korisnika kredita, vrijednosti i kvaliteti ponuđenih

instrumenata osiguranja

HBOR kreditira do 75% predračunske vrijednosti investicije bez PDV-

a

zahtjevi manji od 100.000,00 kn u pravilu se neće razmatrati

Uvjeti financiranja kamata: 4% s mogućnošću snižavanja za projekte okoliša i

energetske učinkovitosti

poček: 3 godine

rok otplate: do 14 godina uključujući i poček

Fondovi Europske unije

Europski fondovi su zamišljeni kao financijski instrumenti koji podupiru provedbu pojedine politike

Europske unije u zemljama članicama. Jedna od najznačajnijih je kohezijska politika, koja se

provodi kroz strukturne fondove (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond) i

Kohezijski fond, ali i kroz druge strukturne fondove: Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i

2 Banco Popolare Croatia d.d., Zagreb; Banka Kovanica d.d., Varaždin; BKS Bank d.d., Rijeka; Croatia banka d.d., Zagreb; Erste & Steiermärkische

bank d.d., Rijeka; Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb; Hypo-Alpe-Adria Bank d.d., Zagreb; Imex banka d.d., Split; Istarska Kreditna banka Umag

d.d., Umag; Kentbank d.d., Zagreb; Kreditna banka Zagreb d.d., Zagreb; OTP banka Hrvatska d.d., Zadar; Partner banka d.d., Zagreb; Podravska

banka d.d., Koprivnica; Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb; Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb; Sberbank d.d., Zagreb; Slatinska banka d.d.,

Slatina; Société Générale-Splitska banka d.d., Split; Štedbanka d.d., Zagreb; Zagrebačka banka d.d., Zagreb


Europski fond za ribarstvo. Prema Direktivi 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti države članice i

regije bi trebalo poticati da u potpunosti iskoriste strukturne fondove i Kohezijski fond kako bi

potaknule ulaganja u mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti.

Prema Operativnom programu - Konkurentnost i kohezija (2014.-2020.), usvojenom u prosincu

2014. godine, planirana je alokacija od 531.810.805 eura za prioritetnu os Promicanje energetske

učinkovitosti i obnovljivih izvora energije iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U tablici je dan

pregled iznosa financiranja specifičnih ciljeva. Nositelj financiranja te način na koji će se

financijska sredstva distribuirati krajnjim korisnicima bit će određen naknadno.

Prioritetna os 4: Promicanje energetske učinkovitosti i

obnovljivih izvora energije

Ukupna alokacija

za Prioritetnu os 4:

531.810.805 €

Investicijski prioritet 4b

Promicanje energetske

učinkovitosti i korištenja

obnovljivih izvora energije u

poduzećima

Specifični cilj 4b1

Povećanje energetske

učinkovitosti i korištenja OIE u

proizvodnim industrijama

60.000.000 €

Specifični cilj 4b2

Povećanje energetske

učinkovitosti i korištenja OIE u

privatnom uslužnom sektoru

(turizam, trgovina)

40.000.000 €

Investicijski prioritet 4c

Podupiranje energetske

učinkovitosti, pametnog

upravljanja energijom i

korištenje OIE u javnoj

infrastrukturi, uključujući

javne zgrade i u stambenom

sektoru

Specifični cilj 4c1

Smanjenje energetske

potrošnje u zgradama javnog

sektora

211.810.805 €


Smanjenje energetske

potrošnje u stambenim

zgradama

(u više stambenim zgradama

i obiteljskim kućama)

100.000.000 €


Povećanje učinkovitosti

sustava toplinarstva

80.000.000 €


Povećanje učinkovitosti javne

rasvjete

20.000.000 €

Investicijski prioritet 4d

Razvoj i provedba pametnih

sustava distribucije koji

djeluju pri niskim i srednjim

razinama napona

Specifični cilj 4d1

Uvođenje pametnih mreža

na pilot područjima

20.000.000 €

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD)


Europska banka za obnovu i razvoj je najmlađa međunarodna financijska institucija, čija je misija

financirati prvenstveno projekte u privatnom sektoru koji ne mogu pronaći izvor financiranja na

tržištu, no samo one projekte koji potpomažu tranziciju prema tržišnoj ekonomiji i demokratskom

društvu.

EBRD u Hrvatskoj ima mogućnost izravnog kreditiranja ili kreditiranja putem poslovnih banaka. U

pravilu, izravno kreditira samo velike projekte (vrijednosti minimalno oko 3 milijuna eura), a sve

ostale projekte financira preko poslovnih banaka. Za prihvaćanje velikih projekata, EBRD

razmatra kreditnu sposobnost klijenta te isplativost projekta, a potom kredit i financiranje

određuje putem financijskog modela. EBRD u sklopu kredita nudi i bespovratna sredstva krajnjim

korisnicima (određen postotak od iznosa kredita) kojim se umanjuje glavnica kredita. Krajnji

korisnik će imati pravo na bespovratna sredstva ukoliko je zadovoljio određene uvjete (npr.

ostvario određeno postotno smanjenje CO2, smanjenje potrošnje energije).

U Hrvatskoj je trenutno aktualna jedna kreditna linija namijenjena financiranju projekata

energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije: Western Balkans Sustainable Energy

Financing Facility II (WEBSEFF II). Sredstva iz ovih kreditnih linija se distribuiraju putem sljedećih

poslovnih banaka koje samostalno određuju komercijalne uvjete:

Privredna banka Zagreb (budžet 20 milijuna eura)

Zagrebačka banka (budžet 20 milijuna eura)

Erste & Steiermärkische banka (budžet 10 milijuna eura)

Naziv programa Western Balkans Sustainable Energy Financing Facility II (WEBSEFF II)

Namjena programa energetska učinkovitost (energetska obnova zgrada, poboljšanje

energetske učinkovitosti)

obnovljivi izvori energije

Korisnici programa javni sektor

privatni sektor

Vrsta sredstava kredit

grant

besplatna tehnička pomoć


i pojedinačnog

ugovora

ukupan budžet za Hrvatsku iznosi 50 milijuna eura, maksimalnog

iznosa 2,5 milijuna eura po projektu za javni sektor te 2 milijuna eura

za privatni sektor

Uvjeti financiranja uvjete financiranja određuje banka sudionica pojedinačno za

svakog korisnika kreditne linije

Europska investicijska banka (EIB)

Europska investicijska banka je razvojna banka Europske unije čija je uloga doprinijeti integraciji i

uravnoteženom razvoju te gospodarskoj i socijalnoj koheziji zemalja članica EU, a slične ciljeve

provodi i izvan teritorija EU. EIB i u Hrvatskoj sudjeluje u financiranju projekata javnog i privatnog

sektora, i to direktnim financiranjem ili preko poslovnih banaka partnera.


EIB direktno financira samo projekte ukupne vrijednosti veće od 25 milijuna eura, a sve manje

projekte financira putem poslovnih banaka.

Kreditna sredstva te pripadajuća bespovratna sredstva namijenjena financiranju energetske

učinkovitosti i obnovljivih izvora energije plasira putem kreditnih linija preko Raiffeisen banke i

Erste & Steiermärkische banke.

Naziv programa Raiffeisen banka

Namjena programa proširenja i modernizacije proizvodnih kapaciteta, infrastrukture,

ekonomije znanja, obrazovanja, energije, okoliša i zdravstva

Korisnici programa mala i srednja poduzeća (do 250 zaposlenika na konsolidiranoj

osnovi) i srednje kapitalizirana poduzeća (do 3000 zaposlenih)



i pojedinačnog

ugovora

maksimalan iznos je 25 milijuna eura

za male i srednje poduzetnike i srednje kapitalizirana poduzeća do

100 % ukupnog iznosa projekta (do 12,5 milijuna EUR)

za jedinice javne uprave i ostale subjekte do 50 % ukupnog troška

projekta (do 12,5 milijuna EUR za infrastrukturne projekte za

pružanje javnih usluga, koji su kandidati za odobrenje EU

bespovratnih sredstava do 2,5 milijuna EUR)

Uvjeti financiranja uvjete financiranja određuje poslovna banka

u dogovoru s EIB-om, kamatna stopa je povoljnija od tržišne

kamatne stope

Naziv programa Erste & Steiermärkische banka

Namjena programa energetska učinkovitost

Korisnici programa mali i srednji poduzetnici

velika poduzeća

javni sektor i ostali poslovni subjekti

Vrsta sredstava kredit + dio bespovratnih sredstava


i pojedinačnog

ugovora

bespovratna sredstva u visini 15% glavnice kredit

minimalan trošak projekta je 40.000 eura, a maksimalan 2,5 milijuna

eura za modernizaciju proizvodnje (energetski učinkovitiju

tehnologiju) te 250.000 eura za poboljšanje energetske učinkovitosti

zgrade

Uvjeti financiranja povoljniji uvjeti financiranja (kamatna stopa) od komercijalnih

Hrvatskoj su dostupna i sredstva iz Green for Growth (GGF) Fonda koji je pokrenut kao javno-

privatno partnerstvo u prosincu 2009. od strane njemačke razvojne banke KfW i Europske

investicijske banke (EIB), uz financijsku potporu Europske komisije, njemačkog federalnog

ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj (BMZ) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Za sada su dvije poslovne banke, Privredna banka Zagreb (budžet 25 milijuna eura) i

Zagrebačka banka (budžet 20 milijuna eura) potpisale ugovore o financiranju s GGF-om.


Naziv programa Green for Growth (GGF)

Namjena programa energetska učinkovitost

obnovljivi izvori energije

Korisnici programa veliki korporativni klijenti

malo i srednje poduzetništvo

kućanstva

industrija

javni sektor



i pojedinačnog

ugovora

mali projekti: do 500.000 eura za projekte koji će rezultirati 15%-tnim

smanjenjem emisije CO2 ili uštede u energiji

veliki projekti: više od 500.000 eura za projekte koji će rezultirati 20%-

tnim smanjenjem emisije CO2 ili uštede u energiji

Uvjeti financiranja uvjete financiranja određuje poslovna banka

ESCO tvrtke

Primjena ESCO modela osigurava niže troškove za energiju i održavanje ugradnjom nove

opreme i optimiziranjem energetskih sustava. Što je veća potrošnja energije, to je i primjena

ESCO modela isplativija. ESCO model najčešće se primjenjuje na postojećim objektima

(rekonstrukcija, sanacija, zamjena ili modernizacija), jer je na taj način moguće uspoređivanje

sadašnje i buduće potrošnje energije.

ESCO projekti garantiraju uštedu u potrošnji energije i troškovima za energiju te investiciju

isplaćuju iz postignutih ušteda, a obuhvaćaju razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljem

poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje.

Poslovne banke

Brojne poslovne banke su u svoje ponude uvrstile različite kreditne linije i modele financiranja kao

temelj za strateško opredjeljenje ka ponudi financijskih rješenja za projekte energetske

učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, u cilju povećanja sudjelovanja na ovom rastućem tržištu

energije.

Neke od poslovnih banaka su već spomenute kao partneri HBOR-a te kao partneri na velikim

europskim kreditnim linijama, dok je ostatak banaka razvio vlastite modele financiranja.

Pregledom svih modela financiranje od strane poslovnih banaka uočava se širok spektar

kreditnih linija s različitim kamatnim stopama, uvjetima odobravanja samog kredita i rokovima

otplate prilagođenih svakoj pojedinoj namjeni financiranja.



Zaključak

Ovim akcijskim planom analizirana je trenutna potrošnja energije na području Šibensko-kninske

županije te izračunat okvirni cilj uštede energetske učinkovitosti sukladno trenutno važećem

zakonu i pravilnicima. Uz to opisane su mjere energetske učinkovitosti koje se predlažu za

implementaciju u narednom razdoblju na području županije uz analizu potrebnih financijskih

sredstava za njihovu implementaciju. Način praćenja izvršenja plana i izvještavanje većim je

dijelom definirano zakonom te dosadašnjom praksom i aktivnostima županije i Regionalne

razvojne agencije Šibensko-kninske županije.

Ukupno predviđeno financiranje od strane županije potrebno za provedbu svih predloženih

mjera iznosi 3,04 milijuna kuna godišnje, dok je ukupna vrijednost svih investicija 191 milijun kuna

godišnje. Za županiju je zanimljiva činjenica da ukupan iznos ulaganja za mjere u vlasništvu

županije iznosi gotovo 8 milijuna kuna, pri čemu potrebno financiranje od strane županije iznosi

gotovo 2,4 milijuna kuna.

Županijski cilj ušteda energetske učinkovitosti za razdoblje 2014. – 2016. prikazan je samo za

preostalo vrijeme unutar promatranog razdoblja.


Uštede po


2014.

2015. 0,037 0,037

2016. 0,037 0,037 0,075

Kumulativno 0,112

Godišnje 0,037





Dodatak 1 – potencijal obnovljivih izvora energije

Smještaj Šibensko-kninske županije te klimatske i reljefne specifičnosti utječu i na potencijal

obnovljivih izvora energije, tj. na prirodni potencijal svih oblika obnovljivih izvora energije (OIE) -

energije vjetra, Sunca, biomase, geotermalnih izvora te hidroenergije. Obzirom da se efekti

energetske učinkovitosti često vežu na potencijale OIE, neki od njih, bazirani na projektu REPAM,

opisani su u nastavku.

Energija vjetra

Čimbenici koji u najvećoj mjeri utječu na vjetrovne prilike nekog području su zemljopisni položaj i

raspodjela baričkih sustava opće cirkulacije, a znatan utjecaj imaju i more, kopneno zaleđe,

izloženost terena te nadmorska visina. U najvećem dijelu Šibensko-kninske županije prevladavaju

bura (mahovit, relativno hladan i suh vjetar koji puše okomito s planina istočne obale Jadrana

prema moru) i jugo (vjetar koji puše uzdužnom osi Jadrana, najčešće je jugoistočnog smjera), a

ljeti uz obalni pojas osvježavajući maestral (sjeverozapadni vjetar koji u toplim danima puše s

mora na kopno). Raspoloživi prirodni potencijal energije vjetra u Šibensko-kninskoj županiji je,

prema dostupnim podacima, znatan. Pretpostavka je kako na vremenske prilike šireg područja

najveći utjecaj ima dinarsko kopneno zaleđe. Najbolji potencijal energije vjetra u županiji može

se očekivati na izloženim planinskim vrhuncima Dinare u krajnjim sjeveroistočnim dijelovima

županije. Prema dostupnoj karti vjetra na 10 m iznad razine tla, najvjetrovitija su područja u

kontinentalnom dijelu, na višim nadmorskim visinama. Karta vjetra je dobivena korištenjem

modela ALADIN/HR (mezoskalni model vremena koji koristi DHMZ, a ima rezoluciju 2 km).

SLIKA 15 KARTA VJETRA ZA PODRUČJE ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE


Za iskorištavanje energije vjetra najpovoljnija je snaga koju nose stalni i umjereni vjetrovi. Budući

da je lokalna obalna cirkulacija pokretač takvih vjetrova koji noću pušu s kopna prema moru, a

danju s mora prema kopnu, u Šibensko-kninskoj županiji povoljni utjecaji mogu se očekivati za

lokacije koje se nalaze u široj okolici obalne linije. Mogući ograničavajući čimbenik je nepovoljni

utjecaj bure, koji može uzrokovati gubitke u proizvodnji, o čemu se mora voditi računa pri

planiranju i izgradnji postrojenja.

Tehnički potencijal vjetra određen je kapacitetom lokacija koje su pogodne za iskorištavanje

njegove energije. Takve lokacije moraju zadovoljavati niz zahtjeva, a najvažniji su

vjetropotencijal, mogućnost evakuacije snage, prihvatljivost s obzirom na utjecaje na okoliš,

zaštita prirode, pristup. Raspoloživi tehnički potencijal u Šibensko-kninskoj županiji procijenjen je

na 250 MW, a mogao bi se i povećati ukoliko se promijeni zakonska odredba prema kojoj je

zabranjena gradnja vjetroelektrana unutar zaštićenog obalnog pojasa (ZOP), jer je raspoloživi

potencijal energije vjetra na otocima znatan, osobito ako se uzme u obzir veličina otoka.

Energija Sunca

Većina dostupnih energetskih oblika u prirodi nastala je djelovanjem energije Sunca, jedne od

osnovnih komponenti za razvoj života na Zemlji. Iako je Sunčeva energija dostupan i besplatan

oblik energije, sustavi za korištenje Sunčeve energije nerijetko predstavljaju značajnu investiciju. Iz

tog razloga potrebno je unaprijed izračunati i procijeniti koliko bi se energije moglo proizvesti iz

Sunčevog zračenja.

Godišnja ozračenost vodoravne plohe osnovni je parametar kojim se može procijeniti prirodni

potencijal energije Sunca na nekoj lokaciji ili širem području. Ozračenost vodoravne plohe na

širem području (poput područja županije) je prostorno distribuirana ovisno o zemljopisnoj dužini

(povećava se u smjeru sjever-jug), topografiji terena (smanjuje se u smjeru od mora prema

kopnu) te klimatološkim značajkama samog prostora. Šibensko-kninska županija geografski se

proteže od obale Jadranskog mora s otocima do padina Dinare u zaleđu u smjeru jugozapad-

sjeveroistok. Taj smjer prati i prostorna razdioba Sunčevog zračenja, koja se pod utjecajem

obalne linije i rasporeda planina smanjuje u smjeru jugozapad-sjeveroistok. Srednja godišnja

ozračenost vodoravne plohe kreće se između nešto više od 1,55 MWh/m2 za područje otoka i

obale, do 1,30 MWh/m2 za područje zaleđa, odnosno Dinare. Ipak, na najvećem prostoru

županije godišnja ozračenost iznosi do 1,45 MW/m2. Na slici (Slika 16) prikazana je prostorna

raspodjela srednje godišnje ozračenosti na području Šibensko-kninske županije.


SLIKA 16 KARTA SREDNJE GODIŠNJE OZRAČENOSTI VODORAVNE PLOHE NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE

ŽUPANIJE

Detaljni podaci o Sunčevom zračenju na području Šibensko-kninske županije dostupni su za dvije

lokacije na kojima se provode meteorološka mjerenja: Šibenik i Knin. U tablici (Tablica 14)

prikazane su srednje dnevne ozračenosti vodoravne plohe po mjesecima, a tablici ozračenosti

(Tablica 15) srednje dnevne ozračenosti prema jugu nagnute plohe za godišnje optimalne

kutove nagiba za lokaciju Šibenik, kao tipičnog predstavnika područja Šibensko-kninske županije.

TABLICA 14 SREDNJE DNEVNE OZRAČENOSTI VODORAVNE PLOHE PO MJESECIMA (KWH/M2)

Lokacija Šibenik

Mjesec Ukupno Raspršeno Izravno

Siječanj 1,62 0,82 0,80

Veljača 2,61 1,12 1,49

Ožujak 3,92 1,64 2,28

Travanj 5,21 2,09 3,12

Svibanj 6,22 2,49 3,73

Lipanj 6,90 2,54 4,36

Srpanj 6,90 2,39 4,51

Kolovoz 5,92 2,18 3,74

Rujan 4,68 1,68 3,00

Listopad 3,33 1,26 2,07

Studeni 1,89 0,91 0,98

Prosinac 1,40 0,73 0,67

Uk. god.

(MWh/m2)

1,54 0,60 0,94

TABLICA 15 SREDNJE DNEVNE VRIJEDNOSTI OZRAČENOSTI PREMA JUGU NAGNUTE PLOHE ZA OPTIMALNE KUTOVE

NAGIBA (KWH/M2)

Lokacija Šibenik

Optimalni kut 31˚


Mjesec Ukupno Raspršeno Izravno Odbijeno

Siječanj 2,57 0,77 1,78 0,02

Veljača 3,74 1,04 2,67 0,04

Ožujak 4,77 1,53 3,19 0,05

Travanj 5,53 1,94 3,52 0,07

Svibanj 6,02 2,31 3,62 0,09

Lipanj 6,42 2,36 3,96 0,10

Srpanj 6,54 2,22 4,22 0,10

Kolovoz 6,06 2,03 3,95 0,08

Rujan 5,47 1,57 3,84 0,07

Listopad 4,57 1,17 3,36 0,05

Studeni 2,92 0,84 2,05 0,03

Prosinac 2,32 0,68 1,63 0,02

Uk. god.

(MWh/m2)

1,73 0,56 1,15 0,02

Energiju Sunčevog zračenja moguće je koristiti na dva načina – korištenjem sunčanih toplinskih

sustava za zagrijavanje potrošne tople vode i podršku grijanju te korištenjem fotonaponskih

sustava za proizvodnju električne energije.

Uobičajena primjena sunčanih toplinskih sustava je u objektima koji se koriste kroz cijelu godinu,

poput obiteljskih kuća, bolnica ili domova umirovljenika, ali i u objektima koji se koriste sezonski,

poput hotela ili apartmana za iznajmljivanje. U obiteljskim kućama se najčešće koristi relativno

mali sustav koji se sastoji od sunčanih kolektora površine oko 4 m2 i spremnika tople vode

volumena 300 l. Takav sustav, na području Šibenika, može zadovoljiti nešto manje od 90%

energetskih potreba za zagrijavanje potrošne tople vode u slučaju kućanstva od četiri člana. Na

slici (Slika 17) prikazana je procjena pokrivanja energetskih potreba kroz godinu, kao i stupanj

korisnosti sunčanog toplinskog sustava.

SLIKA 17 GODIŠNJI TIJEK SUNČANOG STUPNJA POKRIVANJA POTREBA ZA TOPLOM VODOM I STUPNJA KORISNOSTI

SUNČANOG TOPLINSKOG SUSTAVA


Fotonaponski sustavi tradicionalno se koriste za opskrbu električnom energijom objekata

udaljenih od elektroenergetske mreže, a u novije vrijeme i za proizvodnju električne energije u

mrežno vezanim sustavima, posebice radi poticajnih cijena otkupa takve energije (tzv. feed-in

tarifa). Fotonaponske sustave moguće je instalirati na stambenim objektima, objektima

komercijalne ili proizvodne namjene kojima proizvodnja električne energije nije osnovna zadaća.

Uobičajeno je da se fotonaponski moduli u ovim slučajevima postavljaju na krovove objekata

(ravne ili kose), ali se u posljednje vrijeme sve češće primjenjuju specijalni fotonaponski moduli

kao elementi fasade. Proizvodnja električne energije u fotonaponskom sustavu, osim o

dozračenoj energiji na lokaciji, ovisi o cijelom nizu čimbenika poput zasjenjenja, kuta nagiba i

orijentacije fotonaponskih modula, tehničkim karakteristikama modula, temperaturi okoline,

karakteristikama izmjenjivača, gubicima u kabelima. Fotonaponski sustav snage 10 kW

postavljen pod optimalnim kutom, bez zasjenjenja na području Šibenika može proizvesti oko 14

000 kWh električne energije godišnje.

TABLICA 16 PROCJENA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA FN SUSTAV SNAGE 10 KW NA PODRUČJU

ŠIBENIKA

Mjesec Generirana

električna energija

u FN modulima

(kWh)


isporučena u mrežu

(kWh)

Siječanj 695 665

Veljača 916 881

Ožujak 1.268 1.221

Travanj 1.340 1.288

Svibanj 1.442 1.382

Lipanj 1.428 1.368

Srpanj 1.485 1.423

Kolovoz 1.405 1.348

Rujan 1.281 1.231

Listopad 1.184 1.139

Studeni 730 700

Prosinac 608 581

Ukupno 13.782 13.226

Proizvodnost fotonaponskog sustava je količina električne energije koju može proizvesti sustav

jedinične snage. Za Šibenik bi ona iznosila oko 1.320 kWh/kW godišnje. Za različite lokacije na

području Šibensko-kninske županije proizvodnost bi iznosila između 1.200 kWh/kW (područje

Dinare) do 1.400 kWh/kW za područje otoka.

Energija biomase

Prema Prostornom planu Šibensko-kninske županije iz 2010. godine, poljoprivredne površine

zauzimaju 178.886 ha, od čega na obradive površine otpada 46.875 ha. Prema podacima iz


digitalne baze podataka CORINE Land Cover Hrvatska, poljoprivredne površine u županiji

zauzimaju površinu nešto manju od 152.691 ha. Na slici je prikazana karta zemljišnog pokrova i

namjene korištenja zemljišta Šibensko-kninske županije.

SLIKA 18 KARTA ZEMLJIŠNOG POKROVA I NAMJENE KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

Područje županije većim je djelom marginalno pogodno ili nepovoljno za poljoprivredu, a

osnovu tla čini vapnenački reljef. Zemljište građeno od mekših stijena (lapora) značajno je za

poljoprivredu, ali su njegove površine male, uglavnom na područjima polja.

Prema Prostornom planu Šibensko-kninske županije na području županije nalazi se 73.000 ha

obraslog i 65.112 ha neobraslog šumskog zemljišta. Prema CORINE Land Cover Hrvatska, šumske

površine zauzimaju 39.091 ha. Primarno se gospodari šumskom sječom i prodajom drva.

Cjelokupno područje (osim šume pograničnog kontinentalnog dijela koje su i proizvodne šume)

pripada području tzv. degradiranih oblika šuma u kojem one imaju pretežito zaštitnu funkciju.

Ovisno o primijenjenoj tehnologiji, iz poljoprivredne biomase je moguće proizvoditi toplinsku,

električnu i mehaničku energiju (motorna goriva), kao i derivate iz kojih se dobiva korisna

energija. Najčešći primjeri derivata poljoprivredne biomase su briketi, peleti, bioplin te biogoriva.

TABLICA 17 ENERGETSKI POTENCIJAL PROIZVODNJE BIOPLINA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI NA GODIŠNJOJ

RAZINI

Sirovina Raspoloživost stajskog

gnoja (t/god)*

Teoretski energetski

potencijal (MWh/god)


potencijal (TJ/god)


Proizvodnja bioplina u monodigestiji

Goveđi stajski gnoj 52.457 28.851 104

Svinjski stajski gnoj 6.095 1.015 4

Gnoj peradi 3.411 3.377 12

Sirovina Površina potrebna za

uzgoj kukuruzne silaže

(ha)




potencijal (TJ/god)

Proizvodnja bioplina u kodigestiji s kukuruznom silažom (maseni udio silaže 30%)

Goveđi stajski gnoj +

silaža

669 52.160 188

Svinjski stajski gnoj +

silaža

78 3.724 13

Gnoj peradi + silaža 43 4.893 18

*Izračun se temelji na podacima o broju životinja iz Statističkih ljetopisa Republike Hrvatske za razdoblje od 2007. do 2009. godine

Najčešći oblici drvne biomase koji se koriste u energetske svrhe su ogrjevno drvo, sječka, kora,

piljevina, blanjevina, briketi i peleti. Drvnu biomasu moguće je pretvoriti u toplinsku i električnu

energiju te u tekuća i plinovita goriva koristeći različite termokemijske i biokemijske tehnologije.

Ovisno o karakteristikama drvne biomase, tj. veličini, distribuciji veličine, vlažnosti, udjelu pepela i

onečišćenja (npr. kamenje, zemlja i pijesak) ovisi i tehnologija njezinog iskorištavanja. Izgaranje je

najrazvijenija i najčešće korištena tehnologija za energetsko iskorištavanje drvne biomase.

SLIKA 19 PRIKAZ RASPODJELE UKUPNIH DRVNIH ZALIHA NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE


Teoretski potencijal je ukupni raspoloživi energetski potencijal drvne biomase na određenom

području koji se izračunava kao umnožak ukupne drvne biomase (kg) i ogrjevne vrijednosti

biomase (MJ/kg). Podaci za Šibensko-kninsku županiju prikazani su u tablici (Tablica 18).

TABLICA 18 TEORETSKI POTENCIJAL PROIZVODNJE ENERGIJE IZ DRVNE BIOMASE U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI

Ukupna

drvna

zaliha

(m3)

Ukupni

godišnji

prirast

(m3)

Godišnji etat

prostornog drva

(uključujući

četinjače) (m3)

Teoretski energetski potencijal

godišnjeg etata prostornog drva

(uključujući četinjače)

Planirana sječa Ostvarena

sječa

1.906.926 45.884 Planirana

sječa

Ostvarena

sječa

GWh TJ GWh TJ

769 22 2 7 0 0

Iz tablice je vidljivo da energetski potencijal prostornog drva (industrijsko i ogrjevno drvo), koji je

moguće iskorištavati za energetske potrebe iznosi 7 TJ godišnje. U 2007. godini ostvarena sječa

prostornog drva iznosila je 22 m3 (0 TJ) što čini oko 3% godišnjeg etata (dopuštene sječe). Iz

tablice je vidljivo da su potencijali korištenja drvne mase za dobivanje energije mali, uglavnom

zbog strukture šumskog fonda u kojoj prevladavaju degradirani oblici. Potrebno je napomenuti

da prikazani energetski potencijal predstavlja teoretski potencijal. Tehnički potencijal, odnosno

razina praktičnog iskorištavanja ovog potencijala ovisit će o učinkovitosti postrojenja za

proizvodnju korisne energije (peći, toplane, elektrane, kogeneracijska postrojenja).

Otpad iz drvno-prerađivačke industrije uključuje otpad od prerade drva, proizvoda od drva i

pluta (osim namještaja), proizvodnje namještaja od slame i pletarskih materijala. Proces

izgaranja se najčešće koristi za iskorištavanje ovakve sirovine. Pri izračunu potencijala iz drvnog

otpada uzeta je relativna mokrina materijala od 10%.

TABLICA 19 TEORETSKI ENERGETSKI POTENCIJALI DOBIVENI IZ OTPADA NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE

ŽUPANIJE

Vrsta otpada Raspoloživost otpada

(t/god)*




potencijal (TJ/god)

Klaonički otpad 271 1.355 4,9**

Ostaci iz drvne

industrije

0,7 3,3 0,01

Biorazgradiva

komponenta

komunalnog otpada

22.105 14.921 51,7

*izvor: Registri otpada za razdoblje 2008-2010 (Agencija za zaštitu okoliša), **dobiven tehnologijom proizvodnje bioplina

Geotermalna energija

Šibensko-kninska županija pripada području jadranskog priobalja i otoka (području Dinarida)

koje karakterizira niski geotermalni gradijent i niske vrijednosti gustoće toplinskog toka. Županija


pripada geološkoj jedinici vanjskih Dinarida oblikovanoj najvećim dijelom mezozojskim i

tercijarnim karbonatima te tercijarnim klastičnim naslagama. Priobalno područje oblikovano je

uskim i dugačkim, uspravnim, kosim i poleglim borama dinarskog smjera pružanja te nizom

reversnih rasjeda koji tvore ljuskave strukture izgrađene od gornjokrednih i paleogenskih naslaga.

Središnji dio obuhvaća prostor tercijarnih i boranih, tzv. Promina naslaga koje predstavljaju

debelu karbonatno-klastičnu sukcesiju okopnjavanja. Istočni dio pripada područjima Svilaje i

Dinare, a karakteriziran je mezozojskim karbonatima te složenom strukturnom građom koja je

rezultat poremećaja duž navlačnih ploha i regionalnih rasjeda. Mjestimično su prisutna područja

jezerskih, barskih i aluvijalnih kvartarnih naslaga uz prirodne vodotoke i jezera, crvenica i erozijske

kvartarne naslage.

U Republici Hrvatskoj je geotermalni gradijent pod najvećim utjecajem dubine Mohorovičićevog

diskontinuiteta (koji predstavlja granicu između Zemljine kore i plašta), odnosno debljine

kontinentalne kore. Dubina Mohorovičićevog diskontinuiteta u Šibensko-kninskoj županiji

odražava podvlačenje Jadranske karbonatne platforme pod Dinaride i u izravnoj je vezi s

geološkim postankom tog prostora. Dubina Mohorovičićevog diskontinuiteta u Šibensko-kninskoj

županiji je između 30 i 35 km. U skladu s time je i niska gustoća toplinskog toka te geotermalni

gradijent. Na nisku gustoću toplinskog toka utječe i sastav stijena. Naime, karbonatne stijene

(vapnenci i dolomiti) imaju nisku prirodnu radioaktivnost, koja također predstavlja jedan od

izvora geotermalne energije.

SLIKA 20 KARTA DUBINA MOHOROVIČIĆEVOG DISKONTINUITETA U JUGOISTOČNOJ EUROPI

Najveći dio županije ima gustoću toplinskog toka između 20 i 30 mW/m2, što odgovara prosjeku

za obalno područje Hrvatske koji iznosi 29 mW/m2.


Na području Šibensko-kninske županije nisu pronađeni izvori termalnih voda. Geotermalna

energija se u Šibensko-kninskoj županiji može koristiti putem dizalica topline koje su pogodne za

nisko temperaturne sustave grijanja i/ili hlađenja te zagrijavanja potrošne tople vode.

Hidroenergija

Na području Šibensko-kninske županije detektiran je određeni energetski potencijal unutar

skupine energetskih izdašnijih vodotoka, što je prikazano u tablici (Tablica 20). Kako se radi o

skupini vodotoka nad kojima su provedene detaljnije analize, prezentirani numerički podaci

odnose se na neto energetski potencijal. Ovdje je potrebno naglasiti da se neki vodotoci

dijelom nalaze u drugim županijama, a s obzirom na nedostupnost odgovarajućih podloga

temeljem kojih bi se mogao razgraničiti potencijal između Šibensko-kninske i drugih županije, nije

bilo moguće odrediti koliki je dio tog potencijala prostorno lociran na području Šibensko-kninske

županije. Iz tog razloga je podatke o instaliranoj snazi i mogućoj godišnjoj proizvodnji za takve

vodotoke kao i podatke o ukupnoj instaliranoj snazi i mogućoj godišnjoj proizvodnji potrebno

uzeti s rezervom.

TABLICA 20 NETO ENERGETSKI POTENCIJAL ZA VODOTOKE S DEFINIRANIM POTEZIMA KORIŠTENJA NA PODRUČJU

ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

Redni

broj

Ime

vodotoka

Ukupni

broj

poteza

korištenja

na

vodotoku

Instalirana

snaga

(kW)

Moguća

godišnja

proizvodnja

(GWh)

Primjedba

1. Butišnica 38 5.398 26,26 *Dijelom u Zadarskoj županiji

2. Cetina 8 2.287 8,10 *Dijelom u Splitsko-dalmatinskoj

županiji

3. Čikola 41 38.582 105,02

4. Goduča

(Guduča)

12 2.228 6,94

5. Radljevac 10 662 2,13

UKUPNO 109 49.157 148,45 *Dijelom u drugim županijama

*Dijelom u drugim županijama

Što se tiče druge spomenute skupine vodotoka (vodotoci sa skromnijim mogućnostima

energetskog korištenja), na području Šibensko-kninske županije detektiran je energetski

potencijal koji je prikazan u tablici (Tablica 21). Ovdje je potrebno naglasiti da se dio vodotoka

Vrba nalazi u susjednoj Splitsko-dalmatinskoj županiji, a s obzirom na nedostupnost


odgovarajućih podloga temeljem kojih bi se mogao razgraničiti potencijal između Šibensko-

kninske i Splitsko-dalmatinske županije za spomenuti vodotok, nije bilo moguće odrediti koliki dio

tog potencijala je prostorno lociran na području Šibensko-kninske županije. Iz tog razloga je

podatke o instaliranoj snazi i mogućoj godišnjoj proizvodnji za vodotok Vrba, kao i o ukupnoj

instaliranoj snazi i mogućoj godišnjoj proizvodnji potrebno uzeti s rezervom.

TABLICA 21 BRUTO ENERGETSKI POTENCIJAL ZA VODOTOKE BEZ DEFINIRANIH POTEZA KORIŠTENJA NA PODRUČJU

ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

Redni

broj

Ime vodotoka Instalirana snaga

(kW)

Moguća

godišnja

proizvodnja

(GWh)

Primjedba

1. Vrba 309 2,71 *Dijelom u Splitsko-dalmatinskoj

županiji

UKUPNO 309 2,71 *Dijelom u Splitsko-dalmatinskoj

županiji

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u Odjelu za obnovljive izvore i energetsku

učinkovitost vodi Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i

kogeneracije te povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP) koji su u sustavu poticanja odnosno u

procesu stjecanja statusa povlaštenog proizvođača. Registar OIEKPP je jedinstvena i aktualna

evidencija o projektima obnovljivih izvora energije i kogeneracije u Republici Hrvatskoj,

postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije, odnosno kogeneracijskim postrojenjima te

povlaštenim proizvođačima na području Republike Hrvatske.

U Registru OIEKPP vodi se evidencija o nositelju projekta, povlaštenom proizvođaču električne

energije i postrojenju. Sadrži podatke o lokaciji i tipu postrojenja, tehničko-tehnološkim

značajkama i uvjetima korištenja ovisno o primijenjenoj tehnologiji, osnovnim pogonskim

podacima (instalirana snaga postrojenja, planirana proizvodnja električne energije i toplinske

energije) te drugim podacima iz prethodnog energetskog odobrenja i energetskog odobrenja,

prethodnog rješenja i rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije

(lokacija, geodetske točke, rokovi, dužnosti). Registar je javno objavljen na stranicama

Ministarstva u obliku strukturiranih izvještaja-tablica i grafičkom obliku kako bi se mogli generirati

izvještaji za potrebe Ministarstva, ali i šire javnosti, te za prikaz sumarnih podataka i lokacija

postrojenja na interaktivnoj karti na javnom web portalu.

Ukupno je u Registru evidentirano 810 projekata u Republici Hrvatskoj. Ukupna električna snaga

svih postrojenja je 4.126,8469 MW, dok toplinska snaga iznosi 111,4250 MW.

Od ukupnog broja projekata, njih 37 je na području Šibensko-kninske županije, što u ukupnom

broju projekata u RH predstavlja udio od 4,57%. 28 postrojenja je u planu, dok je njih 9 u pogonu.

Ukupna električna snaga je 436,5133 MW, što predstavlja udio od 10,58% u ukupnoj električnoj

snazi na području Republike Hrvatske.


SLIKA 21 BROJ PROJEKATA UPISANIH U REGISTAR OIEKPP

Od 37 projekata, ako se promatraju prema vrsti OIE, na području Šibensko-kninske županije

nalaze se 22 sunčane elektrane, jedna hidroelektrana, 12 vjetroelektrana, te jedna elektrana na

biomasu i jedna elektrana na bioplin. U nastavku je tablično i grafički prikazan broj projekata iz

Registra OIEKPP prema vrsti postrojenja, te udjeli u ukupnom broju projekata i prema električnoj

snazi.

TABLICA 22 BROJ PROJEKATA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI PREMA REGISTRU OIEKPP

Vrsta postrojenja Broj projekata Električna snaga, MW

Sunčana elektrana 22 8,97

Hidroelektrana 1 1,76

Vjetroelektrana 12 423,80

Elektrana na

biomasu

1 0,99

Elektrana na bioplin 1 0,99

Ukupno 37 436,51

37; 4,57%

773; 95,43%

Šibensko-kninska županija

Ostalo u RH


SLIKA 22 BROJ PROJEKATA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI PREMA VRSTI ELEKTRANE

SLIKA 23 UDJELI POJEDINIH VRSTA ELEKTRANA PREMA ELEKTRIČNOJ SNAZI

Iz navedenih podataka vidljivo je da najveći udio u broju projekata imaju sunčane elektrane, 22

projekta predstavljaju udio od 59,46% u uklupnom broju svih projekata OIE na području Šibensko-

kninske županije. Najmanji je udio elektrana na biomasu i bioplin te hidroelektrana, budući da se

u županiji nalazi po jedna takva elektrana.

Kako je već spomenuto, od svih projekata upisanih u Registar OIEKPP samo je dio u pogonu, dok

je dio u fazi planiranja. Prema podacima na dan 2.3.2015. na području Šibensko-kninske

županije u pogonu je bila jedna mala hidroelektrana, 4 sunčane elektrane te 4 vjetrolektrane

ukupne električne snage 120,66 MW. Elektrane Šibensko-kninske županije koje su u pogonu

prikazane su u tablici (Tablica 23).

22; 59,46% 1; 2,70%

12; 32,43%

1; 2,70% 1; 2,70%

Sunčana elektrana

Hidroelektrana

Vjetroelektrana

Elektrana na biomasu

Elektrana na bioplin

8,97; 2,05%

1,76; 0,40%

423,80; 97,09%

0,99; 0,23% 0,99; 0,23%

Sunčana elektrana

Hidroelektrana

Vjetroelektrana

Elektrana na biomasu

Elektrana na bioplin


TABLICA 23 ELEKTRANE U POGONU U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI

Redni

broj

Elektrana Električna snaga,

MW

1. Mala hidroelektrana ROŠKI SLAP 1,76

2. Fotonaponska elektrana 30 kW 0,03

3. Fotonaponska elektrana 30 kW Drinovci 2 0,03

4. Fotonaponske elektrane 30 kW Drinovci 3 0,03

5. Fotonaponska elektrana na krovu Tehničke škole

Šibenik

0,01

6. VE Trtar-Krtolin 11,20

7. VE Crno Brdo 10,00

8. VE Velika Glava, Bubrig i Crni Vrh 88,00

9. VE Orlice 9,60

Ukupno 120,66

Ukupna instalirana električna snaga elektrana u pogonu u iznosu od 120,6640 MW čini udio od

27,64% u ukupnoj električnoj snazi svih elektrana (planiranih i u pogonu) u županiji.

Elektrane upisane u Registar OIEKPP koje su u pogonu u Šibensko-kninskoj županiji prikazane su

na karti na slici (Slika 24).

SLIKA 24 ELEKTRANE U POGONU U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI


VE Velika Glava, Bubrig i Crni Vrh je elektrana najveće električne snage (88 MW) na području

Šibensko-kninske županije, a službeno je u pogon ušla 2014. godine.

Planirane elektrane u Šibensko-kninskoj županiji prema Registru OIEKPP prikazane su u tablici

(Tablica 24) te na karti na slici (Slika 25).

TABLICA 24 ELEKTRANE U PLANU U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI

Redni

broj

Elektrana Električna snaga,

MW

1. Solarni krov Kadina Glavica 0,0061

2. Fotonaponska elektrana Promina PS 1 0,9500

3. Fotonaponska elektrana Promina PS-2 0,9500

4. Fotonaponska elektrana Karalić - Bogatić 1 0,9500

5. Fotonaponska elektrana Karalić - Bogatić 2 0,9500

6. Sunčana elektrana Kaočin 1 0,9990

7. Sunčana elektrana Kaočin 2 0,9990

8. Sunčana elektrana Etnolend 1 0,0296

9. Fotonaponska elektrana Drniš 0,9900

10. Fotonaponska elektrana Radonić 0,9900

11. Fotonaponska elektrana Radonić 2 0,9900

12. Sunčana elektrana Krnić 1 0,0100

13. Solarni krov Radačić 0,0089

14. Sunčana elektrana Tomting 2 0,0080

15. Sunčana elektrana Adria Vlahov 1 0,0090

16. Solarni sustav na krovu Općine Primošten 0,0100

17. Fotonaponska elektrana BOSNA 1 0,0099

18. Solarna elektrana Murter solar 1 0,0098

19. VE Krš Pađene (KPA) 1. faza 80,0000

20. VE Pađene 20,0000

21. VE Krš-Pađene Proširenje 42,0000

22. VE Ljubač faza 1 10,0000

23. VE Svilaja 64,0000

24. VE Mideno brdo 21,0000

25. VE Glunča 23,0000

26. VE Boraja II 45,0000

27. Energetsko postrojenje na drvni plin Podi Šibenik 0,9900

28. Energetsko postrojenje na bioplin Podi Šibenik 0,9900

Ukupno 315,8493


SLIKA 25 ELEKTRANE U PLANU U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI

Iz podataka je vidljivo da je VE Krš Pađene (KPA) 1. faza prema planiranoj električnoj snazi od 80

MW najveći planirani projekt na području Šibensko-kninske županije. Zatim slijede VE Svilaja (64

MW), VE Boraja II (45 MW) te proširenje VE Krš Pađene (42 MW).


Popis tablica

Tablica 1 Županijski cilj ušteda za razdoblje 2014. - 2016. ....................................................................... 11

Tablica 2 Zaposleni u Šibensko-kninskoj županiji u 2011. godini prema djelatnosti ............................ 17

Tablica 3 Smještajni kapaciteti Šibensko-kninske županije ..................................................................... 18

Tablica 4 Potrošnja energenata u sektoru industrije ................................................................................ 24

Tablica 5 Potrošnja energenata u sektoru prometa ................................................................................ 25

Tablica 6 Potrošnja energenata u sektoru kućanstva ............................................................................. 26

Tablica 7 Potrošnja energenata u sektoru usluga .................................................................................... 28

Tablica 8 Bilanca energije Šibensko-kninske županije ............................................................................. 29

Tablica 9 Izračun županijskog okvirnog cilja ušteda energije ................................................................ 32

Tablica 10 Pregled mjera za objekte koji nisu u vlasništvu županije ...................................................... 42

Tablica 11 Pregled mjera za objekte koji su u vlasništvu županije ......................................................... 42

Tablica 12 Županijski cilj ušteda za razdoblje 2014. - 2016. ..................................................................... 43

Tablica 13 Županijski cilj ušteda za razdoblje 2014. - 2016. ..................................................................... 56

Tablica 14 Srednje dnevne ozračenosti vodoravne plohe po mjesecima (kWh/m2) ....................... 59

Tablica 15 Srednje dnevne vrijednosti ozračenosti prema jugu nagnute plohe za optimalne

kutove nagiba (kWh/m2) ............................................................................................................................... 59

Tablica 16 Procjena proizvodnje električne energije za FN sustav snage 10 kW na području

Šibenika ............................................................................................................................................................. 61

Tablica 17 Energetski potencijal proizvodnje bioplina u Šibensko-kninskoj županiji na godišnjoj

razini ................................................................................................................................................................... 62

Tablica 18 Teoretski potencijal proizvodnje energije iz drvne biomase u Šibensko-kninskoj županiji

............................................................................................................................................................................ 64

Tablica 19 Teoretski energetski potencijali dobiveni iz otpada na području Šibensko-kninske

županije ............................................................................................................................................................. 64

Tablica 20 Neto energetski potencijal za vodotoke s definiranim potezima korištenja na području

Šibensko-kninske županije .............................................................................................................................. 66

Tablica 21 Bruto energetski potencijal za vodotoke bez definiranih poteza korištenja na području

Šibensko-kninske županije .............................................................................................................................. 67

Tablica 22 Broj projekata u Šibensko-kninskoj županiji prema Registru OIEKPP .................................. 68

Tablica 23 Elektrane u pogonu u Šibensko-kninskoj županiji .................................................................. 70

Tablica 24 Elektrane u planu u Šibensko-kninskoj županiji ....................................................................... 71


Popis slika

Slika 1 Struktura potrošnje energije po sektorima...................................................................................... 11

Slika 2 Prometni položaj Šibensko-kninske županije .................................................................................. 15

Slika 3 Geografski položaj i obuhvat šibensko-kninske županije ............................................................ 16

Slika 4 Struktura BDP-a Šibensko-kninske županije u 2011. godini .......................................................... 18

Slika 5 Broj kućanstava prema broju članova kućanstva u 2011. godini ............................................. 19

Slika 6 Struktura potrošnje energije po sektorima...................................................................................... 23

Slika 7 Struktura potrošnje energenata u sektoru industrije ..................................................................... 24

Slika 8 Struktura potrošnje energenata u sektoru prometa..................................................................... 25

Slika 9 Struktura potrošnje energenata u podsektoru kućanstva .......................................................... 26

Slika 10 Struktura potrošnje energenata za grijanje prostora ................................................................. 27

Slika 11 Struktura potrošnje energenata za pripremu tople vode ......................................................... 27

Slika 12 Struktura potrošnje energenata za kuhanje ................................................................................ 27

Slika 13 Struktura potrošnje energenata u podsektoru usluga ............................................................... 28

Slika 14 Struktura potrošnje energije u Šibensko-kninskoj županiji .......................................................... 29

Slika 15 Karta vjetra za područje Šibensko-kninske županije .................................................................. 57

Slika 16 Karta srednje godišnje ozračenosti vodoravne plohe na području Šibensko-kninske

županije ............................................................................................................................................................. 59

Slika 17 Godišnji tijek sunčanog stupnja pokrivanja potreba za toplom vodom i stupnja korisnosti

sunčanog toplinskog sustava ....................................................................................................................... 60

Slika 18 Karta zemljišnog pokrova i namjene korištenja zemljišta Šibensko-kninske županije ........... 62

Slika 19 Prikaz raspodjele ukupnih drvnih zaliha na području Šibensko-kninske županije ................. 63

Slika 20 Karta dubina Mohorovičićevog diskontinuiteta u jugoistočnoj Europi .................................. 65

Slika 21 Broj projekata upisanih u Registar OIEKPP .................................................................................... 68

Slika 22 Broj projekata u Šibensko-kninskoj županiji prema vrsti elektrane ........................................... 69

Slika 23 Udjeli pojedinih vrsta elektrana prema električnoj snazi ........................................................... 69

Slika 24 Elektrane u pogonu u Šibensko-kninskoj županiji ........................................................................ 70

Slika 25 Elektrane u planu u Šibensko-kninskoj županiji ............................................................................ 72

Documents

Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko kninske ...sibensko-kninska-zupanija.hr/.../65/dokumenti/Akcijski_plan_EnU_SKZ.pdf · Akcijski plan energetske učinkovitosti u neposrednoj