Vodicama je u organizaciji tvrtke Business Media Croatia, redakcije Tehnoeko magazina, od 27.-28. svibnja održana Konferencija na kojoj su anali-zirane trenutno najaktualnije teme gospodarenja posebnim kategorijama otpada. Ovogodišnja kon-ferencija realizirana je pod pokroviteljstvom Mi-

nistarstva zaštite okoliša i prirode, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva poljoprivrede, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Agencije za zašti-tu okoliša. Tvrtke TEHNIX i KOVA su usprkos recesiji, financij-ski podržale održavanje Konferencije, a svoj su doprinos kroz sponzorstvo dale i tvrtke KOMOP, TERRA JASKA, STP i GRADATIN.

U Stručni odbor su uključeni poznati stručnjaci s dugo-godišnjim iskustvom u problematici gospodarenja otpadom: dr.sc. Zlatko Milanović, dr.sc. Ljubomir Jeftić, prof.dr.sc. Mla-den Šercer, prof.e.dr.sc. Stanislav Tedeschi, dr.sc. Dinko Sin-čić, doc.dr.sc. Sanja Kalambura i Nenad Žunec dipl.ing. Za-hvaljujući susretljivosti tvrtke Joly-JBS, na kraju Konferencije svi zainteresirani sudionici su posjetili Centar za održivo gospodarenje otpadom – Radonić. To je bila jedinstvena prili-ka da se iz prve ruke upozna praktična provedba procesa od-govornog gospodarenja ambalažnim otpadom.

SPONZORI

POKROVITELJIMinistarstvo zaštite okoliša i prirode Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastruktureMinistarstvo poljoprivrede

[autor] dr.sc. Zlatko Milanović

GOSPODARENJE PLASTIČNIM I AMBALAŽNIM OTPADOM,

MORSKIM OTPADOM IOTPADNIM MULJEM

27. – 28. SVIBANJ 2015.HOTEL OLYMPIA

VODICE

S R P A N J / J U L Y 2 0 1 5 .14

Konferencija o zaštiti okoliša, Vodice REPORTAŽA

Tijekom dva dana održano je sedamanest prezentacija, koje su bile razvrstane u tri sekcije: Gospodarenje plastičnim i ambalažnim otpadom, Gospodarenje morskim otpadom i Zbri-njavanje otpadnog mulja. U posljednje su vrijeme već usvojeni neki novi propisi koji se odnose na gospodarenje tim vrsta-ma otpada, a još ih je dosta u pripremi, kako u Europskoj uniji tako i u Republici Hrvatskoj. Konferencija je bila izvrsna prili-ka da se razmjene iskustva i praksa gospodarenja plastičnim, ambalažnim i morskim otpadom. Zbrinjavanje otpadnog mulja trenutno predstavlja veliki problem čak i u mnogim razvijenim zemljama, a tako će i ostati do daljnjega.

I. SEKCIJA: Gospodarenje plastičnim i ambalažnim otpadomU izlaganju prof.dr.sc. Mladena Šercera, ispred grupe auto-

ra, istaknut je globalni ekološki problem plastičnog otpada u morima. Plastični otpad općenito može dospjeti u more iz broj-nih izvora na kopnu ili izvora vezanih uz samo more (trgovač-ki i putnički brodovi, trajekti, turistički plovni objekti, ribarske aktivnosti – naročito odbačene ili izgubljene ribarske mreže, vojna flota, istraživački i eksploatacijski plovni objekti, plat-forme, ribogojilišta, osobna plovila, itd). Aktivnosti smanjenja ulaska plastičnog otpada u mora trebale bi uključivati smanje-

nje plastičnog otpada u otpadnim tokovima (primjerice, odvoje-nim sakupljanjem plastičnog otpada), poboljšanje infrastruktu-re sustava gospodarenja otpadom, te povećanjem sakupljanja plastičnog otpada u moru (npr. pojačani nadzor u povratku smeća s brodova, akcije čišćenja, nepomične mreže, itd.).

Dr.sc. Dinko Sinčić iznio je zanimljive činjenice iz europske prakse postupanja s plastičnim otpadom i rekao nešto o pla-novima u budućnosti. Tako smo doznali da se na EU-27 područ-ju odlaže 38 %, reciklira se 26 %, a energetski se oporablju-je 36 % plastičnog otpada. Švicarska zahvaljujući termičkoj obradi uopće ne odlaže plastični otpad, a Malta odlaže 87 %. Poseban problem predstavljaju jednokratne plastične vrećice

U ime organizatora i stručnog odbora konferencije, kojim je predsjedavao dr.sc. Zlatko Milanović, skup je pozdravio Nenad Žunec, direktor tvrtke Business Media Croatia

prof.dr.sc. Mladen Šercer Dr.sc. Dinko Sinčić

dr.sc. Sanja Radović-Josićdoc.dr.sc. Sanja Kalambura

S R P A N J / J U L Y 2 0 1 5 . 15

Konferencija o zaštiti okoliša, Vodice REPORTAŽA

(tanje od 0,05 mm), kojih se 2010. potrošilo oko 170 komada po stanovniku, pa zemlje EU do kraja 2019. namjeravaju smanjiti njihovu potrošnju na 90 komada, a do kraja 2025. na 40 koma-da po stanovniku. Nakon 2018. u EU se takve plastične vrećice više neće smjeti davati kupcima besplatno!

Doc.dr.sc. Sanja Kalambura u svom se predavanju osvrnula na ciljeve i mjere gospodarenja ambalažnim otpadom u Repu-blici Hrvatskoj. Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu ostvareni su preduvjeti za uspostavu sustava gospodarenja polimernim otpadom, no postavlja se pitanje koliko zapravo resursa Republika Hrvatska ima izvan ovoga sustava te koli-ko dobra organizacija i koordinacija svih sudionika u sustavu može doprinijeti ostvarivanju postavljenih dugoročnih ciljeva!

Dr.sc. Sanja Radović – Josić, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom Ministarstva zaštite okoliša i prirode pojasnila je odredbe novog Pravilnika o ambalaži i ambalaž-nom otpadu. Ukidaju se povratne naknade od 50 lipa za am-balažu od mlijeka, a uvodi se u sustav sakupljanja ambala-

ža onečišćena opasnim tvarima. O prijedlozima mišljenjima ili primjedbama na Nacrt novog Pravilnika može se saznati više na Internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i pri-rode (www.mzoip.hr).

Marijan Galović je kao koautor predavanja “Odvojeno pri-kupljanje - 2, 3, 4 ... ili 12 posuda” razložio komparativnu ana-lizu modela prikupljanja otpada u Italiji. Pri tom je naročito istaknuo činjenicu kako sustav prikupljanja otpada iz doma-ćinstava od vrata do vrata trentuno u Italiji koristi 20 miliju-na stanovnika, s rezultatima uspješnosti od 60% u Torinu do 84% u Trevisu. Ovaj način prikupljanja otpada od građana za-htijeva razdvajanje sljedećih frakcija otpada iz domaćinstava: biootpad koji se naziva “mokri otpad”, te staklo, papir, limen-ke i plastiku koji se smatraju “suhim otpadom”. Da bi taj su-stav uspješno funkcionirao potrebno ga je održavati jedno-stavnim, komotnim i ekonomičnim.

Mr.sc. Maja Rujnić–Sokele održala je ispred grupe auto-ra predavanje o primjeni biorazgradljivih plastičnih materi-jala u morskom okolišu. Istaknula je da treba znati kako se različiti tipovi biorazgradljive plastike biološki razgrađuju u različitim uvjetima, koji moraju biti točno definirani - neki u uvjetima kompostiranja (kompostabilna plastika), drugi u anaerobnim, a neki u tlu ili u morskim uvjetima. Većina bio-razgradljivih plastičnih materijala optimirana je za oporabu kompostiranjem u industrijskim uvjetima, koji propisuju odre-đenu temperaturu, vlažnost i mikroorganizme da bi se proi-zvod razgradio u predviđenih 6 do 12 tjedana. Općenito, debe-lostijeni proizvodi nisu prikladni za biorazgradnju, pogotovo u morskom okolišu, jer na njihovoj površini vrlo brzo dolazi do akumuliranja živih organizama čime se sprječava razgradnja.

Janez Navodnik iz Tehnološkog centra za polimere Poli-Eko iz Celja održao je izlaganje na temu sprječavanja ulaza pla-stičnog otpada u more. Pri tom je istaknuo da više od 5,6 mili-juna tona plastike godišnje ulazi u svjetska mora i oceane te predstavlja veliki zdravstveni i ekološki problem. Predstavljen je projekt MarineClean u sklopu kojeg je uz pomoć EAC-a (Eu-ropske agencije za konpetitivnost i inovacije) razvijena vrlo lagana povlačna mreža jednostavna za rukovanje, koja služi za sakupljanje otpada na morskim i drugim vodenim površi-nama. U projekt su uz Tehnološki centar Poli-Eko uključeni i Morska biološka postaja Piran, Fakultet strojarstva i brodo-gradnje iz Zagreba, znanstvene institucije iz Litve i nekoliko tvrtki iz Slovenije i Hrvatske.

II. SEKCIJA: Gospodarenje morskim otpadomDr.sc. Ljubomir Jeftić upozorio je kroz kroz svoje preda-

vanje o Regionalnom planu gospodarenja morskim otpadom u Mediteranu na međunarodne obveze Republike Hrvatske i istakao je problem morskog otpada kao ozbiljan problem oko-liša, ali također kao ekonomski, zdravstveni i estetski pro-blem. On predstavlja kompleksni i multi-dimenzionalni izazov sa značajnim posljedicama za morski i obalni okoliš te ljud-ske aktivnosti na cijelom svijetu.

Dr.sc. Ivan Radić iz Ministarstva zaštite okoliše i prirode po-jasnio je obveze Republike Hrvatske u pogledu izrade “Morske strategije” istaknuvši kako se problematika morskog otpada

Dr.sc. Pero Tutman, Tomislav Ćurko, dr.sc. Ivan Radić, dr.sc. Zlatko Milanović, dr.sc. LJubomir Jeftić i dr.sc. Dubravka Lulić-Krivić u diskusiji o morskom otpadu

Otvorena diskusija o gospodarenju plastičnim i ambalažnim otpadom

Dr.sc. Dubravka Lulić-Krivić Dr.sc. Ljubomir Jeftić

Konferencija o zaštiti okoliša, Vodice REPORTAŽA

S R P A N J / J U L Y 2 0 1 5 .16

sagledavana iz kuta održivog i integralnog gospodarenja otpa-dom, s ciljem smanjenja mogućnosti njegovog unosa u more i gledano kroz prizmu prioritetnih aktivnosti EU, oslanja na pro-vedbu EU zakonodavstva vezanog za otpad, vodno gospodar-stvo, Okvirnu direktivu o morskoj strategiji (ODMS) kao i dru-ge usvojene dokumente, te razvoj infrastrukture za integralno upravljanje otpadom. Republika Hrvatska je sukladno obvezama koje proizlaze iz ODMS-a, pristupila razvoju Strategije upravlja-nja morskim okolišem i obalnim područjem (Morska strategija).

Dr.sc. Dubravka Lulić-Krivić iz Ministarstva pomorstva, pro-meta i infrastrukture je u izlaganju o otpadu s plovnih obje-kata upozorila da politika upravljanja morskim okolišem mora osigurati obvezu stalnog poboljšavanja i sprječavanja oneči-šćenja morskog okoliša s plovnih objekata i obvezu unaprje-đenja propisa u pogledu zaštite morskog okoliša izbaciva-njem otpada s plovnih objekata. Od 1992. godine Hrvatska je notificirala MARPOL (Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova). Za razliku od proteklih vremena, kad

se kod onečišćenja mora pozonost više posvećivala u prio-balnom pojasu, novi propisi zabranjuju brodarima da se rje-šavaju otpada čak i daleko od očiju javnosti, na otvorenom moru, a ako to već moraju činiti, i tu se uvode norme ponaša-nja i okviri sve užih i ograničavajućih parametara.

Dr.sc. Pero Tutman iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita u svom je izlaganju o ulozi znastvenih institucija u gos-podarenju morskim otpadom u Hrvatskoj, između ostalog na-glasio kako je Jadran svojom površinom malo i plitko poluza-tvoreno more povezano s Mediteranom 70 kilometara širokim Otranskim vratima. Obzirom na gusto naseljene i visoko indu-strijaizirane obale te intenzivan brodski promet, pod značajnim je utjecajem problema morskog otpada. Glavnina morskog ot-pada potječe s kopna, a tek manji dio nastaje na samom moru. Plastični otpad pogotovo opterećuje more, jer je vrlo otporan i razgrađuje se izuzetno sporo. Njegovim raspadanjem nasta-ju sitne čestice mikroplastike koje morski organizmi mogu uzi-mati s hranom ili zamjenjujući je za hranu, što može dovesti do

KOVA d.o.o.

TERRA JASKA d.o.o.

TEHNIX d.o.o.

KOMOP d.o.o.

Prof.e.dr.sc. Stanislav Tedeschi Doc.dr. Dražen Vouk Fani Bojanić

Konferencija o zaštiti okoliša, Vodice REPORTAŽA

S R P A N J / J U L Y 2 0 1 5 . 17

GOSPODARENJE PLASTIČNIM I AMBALAŽNIM OTPADOM, MORSKIM OTPADOM I OTPADNIM MULJEM

ozljeda probavnih organa i stradavanja životinja. Kemijske tva-ri sadržane u česticama mikroplastike nakupljaju se u hranid-benom lancu, pa tako na kraju mogu doći i do ljudi.

Tomislav Ćurko iz poduzeća Ćistoća, Zadar prezentirao je tehnologiju rada i napredak postignut u gospodarenju otpa-dom na otocima grada Zadra. Opisan je razvoj sustava saku-pljanja otpada s otoka, te procedure sanacija i zatvaranja od-lagališta na otocima.

III. SEKCIJA: Zbrinjavanje otpadnog muljaVeliki je interes pobudilo predavanje prof.e.dr.sc. Stanisla-

va Tedeschia o zbrinjavanju mulja otpadnih voda, jer ta pro-blematika još nigdje kod nas nije cjelovito rješena, a i mnoge razvijenije zemlje se muče s tim problemom. U radu se pod-sjeća kako količina mulja iz uređaja za pročišćavanje otpad-nih voda, kao i njegova svojstva, odnosno sastav te koncen-tracija pojedinih tvari, ovise o načinu pročišćavanja otpadnih voda. Proizvodnja mulja procjenjuje se tijekom projektiranja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV), a stvarna ko-ličina kontrolira se tijekom rada UPOV. Mulj iz komunalnih ot-padnih voda nije bezvrijedan otpad. On sadrži 70% organske tvari čija se energetska vrijednost može iskoristiti. Mulj sadr-ži i hranjive tvari koje se također mogu iskoristiti. Razmatra-jući prilike u Republici Hrvatskoj vrlo opširna analiza i studija (WYG International, 2013) predlaže izgradnju 4 do 5 monospa-lionica mulja, i to u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, a možda

i u Varaždinu. Međutim, nije predloženo konačno zbrinjavanje šljake i lebdećeg pepela iz spalionica.

Doc.dr.sc. Dražen Vouk s Građevinskog fakulteta iz Zagre-ba izložio je ispred grupe autora rad na temu Mogućnosti i opravdanosti ponovne upotrebe mulja s uređaja za pročišća-vanje otpadnih voda. U radu se ističe kako je konačno odla-ganje kanalizacijskog mulja skup i ekološki osjetljiv postu-pak, s kojim se čak i danas muče gotovo sve razvijene zemlje svijeta. U velikom broju zemalja EU do danas nije cjelovito ri-ješen problem zbrinjavanja mulja s uređaja za pročišćavanje, niti je isti određen propisima, uputama ili smjernicama. Pro-blem zbrinjavanja mulja ne može se, zbog velikog broja vari-jabli koje utječu na ekonomska i ekološka ishodišta, rješavati na razini lokacije jednog UPOV, već na razni velikih prostor-nih cjelina (županija, država pa čak i na međudržavnoj razini). Zbog različitih tehnoloških mogućnosti obrade i zbrinjavanja mulja i mogućih negativnih utjecaja na čovjeka i okoliš, znan-stvena i stručna javnost trebala bi postići konsenzus na dr-žavnoj razini o tome koja su rješenja prihvatljiva i na temelju tog konsenzusa izraditi plan gospodarenja muljem.

Fani Bojanić iz Hrvatskih voda navela je kako se njihove pro-cjene za buduću proizvodnju mulja temelje na procjenama za 2024. godinu, pod pretpostavkom da je Hrvatska u mogućno-sti pridržavati se dogovorenih rokova za provedbu zahtjeva iz Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEZ), što znači da će u svim aglomeracijama većim ili jedna-kim od 2000 ES, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda biti u funkciji. Dodatni problem u priobalnom području su sezonske oscilacije u proizvodnji mulja, iz razloga što se 70% turističkih noćenja ostvaruje u razdoblju od dva do tri mjeseca.

Vesna Šumberac iz tvrtke Ecorec prezentirala je procedu-ru zbrinjavanja mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Holcimovoj tvornici cementa u Koromačnom. U izlaga-nju je između ostalog naglašeno da je tvrtka Holcim Hrvatska, od 1999. godine do danas, u svom postrojenju za proizvodnju cementa oporabila više od 1.000.000 tona raznih vrsta otpa-da. Riječ je o istrošenim auto gumama, otpadnim mazivim ulji-ma, nekloriranim emulzijama, mesnokoštanom brašnu, drvenoj prašini, gorivom otpadu (SRF), lebdećem pepelu od izgaranja ugljena, gipsu od odsumporavanja dimnih plinova, a od ove godine započelo se i sa zbrinjavanjem osušenog otpadnog mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Obilazak suvremenog postrojenja za sortiranje ambalažnog otpada JOLLY-JBS u Radoniću

Tvrtka STP je prezentirala plutajući ponton s tri MOLOK polupodvodna spremnika za različite frakcije otpada

Konferencija o zaštiti okoliša, Vodice REPORTAŽA

S R P A N J / J U L Y 2 0 1 5 .18

ZAKLJUČCI KONFERENCIJE

Količina plastičnog otpada u Europskoj uniji povećala se od 24,6 miliju-na tona u 2006. na 25,1 milijun tona u 2012. godini. Iako se ne radi o dra-matičnom porastu, mora se primijetiti da se to događa unatoč brojnim do-kumentima koji potiču promjenu neodrživih potrošačkih navika. Prevencija otpada, kao prvo načelo iz reda prvenstva u postupanju s otpadom, još se uvijek ne provodi uspješno. Zato treba i dalje stalno na svim razinama po-ticati komunikaciju s javnošću. U EU se uspjelo povećati reciklažu plastike (40%), a smanjiti odlaganje (26%). Međutim, u nekim EU zemljama odlaže se i dalje gotovo 90% (Malta). U Hrvatskoj se također odlaže vrlo velika količi-na plastike. Sadržaj energije plastičnog otpada, približno odgovara sadrža-ju energije dizel goriva. Zato se ponekad plastika naziva “smrznuta nafta”. Potrebno je, po ugledu na druge zemlje, i u Hrvatskoj zabraniti nerazumno bacanje energije u odlagališta. Dokumenti EU zahtijevaju da zemlje članice do 2025. godine donesu propise za zabranu odlaganja i povećanje reciklaže plastike na najmanje 60%. EU također zahtijeva smanjenje upotrebe jedno-kratnih plastičnih vrećica (tankih, < 0,05 mm) sa sadašnjih 170 na 40 koma-da po stanovniku (do 2025. godine). EU propisuje da se 2018. više ne dijele besplatne plastične vrećice u trgovinama, a zemljama članicama ostaje mo-gućnost zabrane biološki teško razgradivih vrećica. I u Hrvatskoj je potreb-no, po mogućnosti i prije tog roka, izraditi Akcijski plan zabrane odlaga-nja plastičnog otpada uz postupno povećanje reciklaže na najmanje 65%. Pritom je potrebno za svaku godinu utvrditi ciljane vrijednosti, te na kraju svake godine dokumentirano prikazati usporedne ostvarene rezultate svake pojedine jedinice lokalne samouprave (JLS). Sredstvima FZOEU treba ubudu-će poticati JLS koje dostižu, a naročito one koje prestižu postavljene cilje-ve gospodarenja otpadom. JLS koje su zanemarile odgovorno postupanje s otpadom treba javno prozivati i financijski destimulirati! Dosadašnju prak-su obrnute stimulacije treba čim prije napustiti. JLS koje su prve, vlastitim finacijskim sredstvima, provele sanaciju neuređenih-neusklađenih odlaga-lišta, nemaju prioritet u FZOEU, već su bile zapostavljene.

Gospodarenje ambalažnim otpadomPotrebno je još snažnije stimulirati, a ne ukidati ili smanjivati postojeće

naknade za odvojeno prikupljanje i reciklažu ambalažnog otpada. Potreb-no je analizirati i stimulirati korištenje pozitivnih iskustava sa sustavom odvojenog sakupljanja “od vrata do vrata” iz susjednih zemalja (Slovenije, Italije, Austrije). Potrebno je stalno provjeravati i dograđivati sustav odvo-jenog sakupljanja, reciklaže i oporabe ambalažnog otpada (spriječiti poti-canje “turizma otpada”, bez obzira kako su planirani pojedini centri za gos-podarenje otpadom). Nužno je stimulirati uključivanje komunalnih tvrtki u gospodarenje ambalažnim otpadom, ali prvenstveno na ekonomskim uteme-ljenim osnovama. Potrebno je poticati ekonomski utemeljene sortirnice ot-pada, nadasve one koje koriste opremu proizvedenu u Republici Hrvatskoj. Potrebno je obnoviti i osnivanje Burze otpada, uz podršku FZOEU u održa-vanju najniže cijene preuzimanja sekundarnih sirovina, kao i goriva iz ot-pada (GIO). Na razini države nužno je odrediti ekotoksikološke bilance za energetsko iskorištavanje GIO, uključujući i otpadni mulj.

Gospodarenje morskim otpadomPotrebno je u potpunosti provoditi međunarodnu i nacionalnu legislativu

koja se odnosi na problem otpada u moru svih vrsta (morski otpad), brod-ski otpad, otpad s drugih plovila, komunalni otpad u priobalju, otpadni ri-bolovni pribor i drugi). Potrebno je primijeniti Regionalni plan gospodare-nja morskim otpadom u Mediteranu, koji je stupio na snagu 8. srpnja 2014. godine, što je i obveza Republike Hrvatske te svih Mediteranskih zemalja,

kao i čitave EU. Hrvatska treba u potpunosti primijeniti EC Direktive o luč-kim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostatka tereta. Sustav nakna-de za iskrcaj brodskog otpada treba biti stimulativan i treba se temeljiti na principu “onečišćivač plaća”. Potrebno je postaviti ciljeve, te izraditi i pri-mjenjivati program smanjenja morskog otpada, vezano za najzastupljenije izvore. Potrebno je razviti suradnju s regionalnim programima kako bi se razradila inicijativa i programi po pitanju prekograničnog onečišćenja mor-skim otpadom (sprječavanje, smanjivanje, gospodarenje). Potrebno je us-postaviti sustav prikupljanja i evidentiranja podataka, kao i sveobuhvat-nu procjenu stanja (količina, sastav, prostorna rasprostranjenost, utjecaji) morskog otpada u hrvatskom dijelu Jadrana kroz usklađene i koordinirane aktivnosti monitoringa. Potrebna ja uspostava sustava za prikupljanje i re-ciklažu napuštene ribarske opreme i provedba “Fishing for Litter” aktivno-sti na ekološki prihvatljiv način. Stimulirati uspostavu CSGO (Cjelovitog su-stava gospodarenja otpadom) na otocima, poduzimanjem sljedećih koraka:(i) sanacija otočnih odlagališta;(ii) uspostava transfer stanica;(iii) uspostava prijevoza otpada s otoka;(iv) uspostava odvojenog sakupljanja otpada.

Potrebno je razviti sustav jačanja svijesti o ovoj problematici na svim ra-zinama, kao i provedbu inicijative za prevenciju morskog otpada, uključu-jući odgovorno ponašanje.

Zbrinjavanje otpadnog muljaUređaji za pročišćivanje otpadnih voda na kojima nije predviđena obrada

mulja za konačno zbrinjavanje, nisu cjeloviti niti konačni uređaji za proči-šćavanje otpadnih voda! Ne postoji jedinstveni način gospodarenja muljem. Obradu mulja na svakom uređaju treba odrediti prema mogućnostima ko-načnog zbrinjavanja, u skladu s osnovnim načelima gospodarenja otpadom, a u ovisnosti o veličini uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, svojstvi-ma i količini proizvedenog mulja, zakonskim propisima, mjesnim prilikama i troškovima gospodarenja muljem. Za uređaje veće od 150.000 ES (posebi-ce Zagreb, Osijek, Rijeka, Split) ili za grupe uređaja ukupne navedene veli-čine, a koji se nalaze na troškovno prihvatljivim udaljenostima, prihvatljivo je rješenje termička obrada u mono-spalionicama. Naglašavaju se mono-spalionice, jer se jedino iz pepela iz ložišta, koji je ostatak mono-spaljiva-nja može daljnjom obradom odvajati fosfor, koji je bitan element za preživ-ljavanje na zemlji, a svjetske zalihe fosfatne rude su ograničene. Konačno, zbrinjavanje mulja podrazumijeva i dispoziciju pepela iz ložišta od termičke obrade mulja iz mono-spalionica. On se nakon odvajanja fosfora može kori-stiti u proizvodnji građevnog materijala (beton, opeka, donji ustroj promet-nica). Prijevoz krutog mulja (do 75% suhe tvari) do mjesta termičke obrade znatno smanjuje troškove. Ukupni troškovi prijevoza krutog mulja (uključu-jući sušenje) manji su od troškova prijevoza vlažnog mulja (do 30% suhe tvari) na udaljenostima preko 40 do 50 kilometara. Za sušenje mulja treba čim više koristiti sunčevu energiju. Za manje uređaje, kod kojih su troško-vi prijevoza neprikladni (otoci) ili izazivaju povećane troškove, moguća su i alternativna rješenja. Primjerice, proizvodnja komposta, odlaganje u povr-šinske bazene (ozemljavanje mulja) ili trajno skladištenje u napuštene rud-nike, u skladu s Pravilnikom o održivom gospodarenju otpadom (NN 23/2014) te Pravilnikom o nusproizvodima i ukidanju statusa mulja (NN 117/2014). Ko-rištenje u poljoprivredi ograničeno je zahtjevima Pravilnika o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanja otpadnih voda, kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/2008). Osim navedenih ograničenja treba uzeti u obzir negativni sociološki aspekt, vezan uz korištenje mulja u poljoprivredi, što predstavlja još jednu otežavajuću okolnost. Općenito je u Europi korištenje mulja na poljoprivrednim površinama sve manje.

Konferencija o zaštiti okoliša, Vodice REPORTAŽA

S R P A N J / J U L Y 2 0 1 5 . 19

GOSPODARENJE PLASTIČNIM I AMBALAŽNIM OTPADOM, MORSKIM OTPADOM I OTPADNIM MULJEM