Embed Size (px)
Citation preview
REGIONALNA GEOGRAFIJA
SREDOZEMLJA
GEOGRAFSKI POLOŽAJ,
HISTORIJSKO-GEOGRAFSKI
RAZVOJ
Doc.dr. S. Lozić
Odjel za geografiju
Sveučilište u Zadru
HISTORIJSKO-GEOGRAFSKI RAZVOJ (2)
Doc.dr. S. Lozić
Odjel za geografiju
Sveučilište u Zadru
SREDNJOVJEKOVNO RAZDOBLJE
početak srednjeg vijeka – prevlast feudalnih društvenih odnosa
katolička crkva – golema ekonomska moć
feudalizam se temelji na agrarnoj ekonomiji
trgovina s istoka na zapad i dalje postoji (s istoka: začini, ljekovito bilje, tamjan,
papirus itd.)
pomorska trgovina – skupa, luksuzna roba za feudalnu aristokraciju i crkvenu
hijerarhiju
Europa 700. god.
Europa 700. god.
nakon rimskog imperija javljaju se brojne manje države – franačka i
germanska dominacija na zapadu (uz plemenske saveze doseljenih
Slavena), bizantska na istoku i arapska na jugu
nastanak Franačke države – ekonomski su ojačali transalpski krajevi i
transalpske trgovačke veze
Europa 700. god.
na zapadnom Sredozemlju dolazi do propasti Rimskog Imperija; na istoku se
održao Bizant - stoljećima predstavlja štit protiv arapskih i turskih napada
u 6. st. pod vlašću Bizanta (Justinijan) bio je veliki dio Balkanskog poluotoka,
Turska, ist. obala Sredozemlja, sjev. Afrika, dio južne Španjolske i Portugala,
Sicilija, Korzika, Sardinija i veliki dio Italije
uspješna trgovina s Istokom (kineska svila, začini, drago kamenje,
skupocjeno drvo); Carigrad (Konstantinopolis) = most između Istoka i Zapada
1170.
476.
550.
717.
1025
1095.
razvoj
Bizanta
pojava Arapa na obalama Sredozemlja (u 7. st.) razbija se kulturno i religijsko
jedinstvo tog prostora – nastanak kršćanskog i islamskog kulturnog prostora
Arapi – filozofija i znanosti (medicina, matematika i dr.)
glavni trgovački posrednici između Istoka i Zapada
utjecaj na kulturni krajolik - islamska arhitektura, običaji
Alhambra (Granada)
711. god. preko Gibraltara prelaze u Španjolsku, Portugal i južnu Francusku
zaustavljeni 732. god. (poraz kod Toursa) – reconquista na Pirenejskom
poluotoku, oružani obračuni na području Bizanta; posljedica – križarski ratovi
Arapi nisu uspjeli steći prevlast na moru pa je njihova snaga na Sredozemlju
počela slabiti; ometanje trgovine (pirati)
Emirat Cordoba, 756–1031
sve do danas na Sredozemlju su vidljivi tragovi arapskog utjecaja
tragovi arapske prisutnosti na Pirenejskom poluotoku – toponomastika, folklor,
urbanizam → planovi nekih gradova (npr. Cordoba) – nepravilna struktura ulica
Cordoba – prastari fenički grad, kasnije rimski; most preko Guadalquivira,
irigacijska poljoprivreda = materijalna osnova ekspanzije → prijestolnica
Omajadskog kalifata i kulturno središte tadašnjeg svijeta
Velika džamija u Córdobi
Kalifski kotač za opskrbu vodom
Rimski most preko Guadalquivira
nepomirljive suprotnosti između
kršćanskog i islamskog svijeta
dovele su do križarskih ratova
(1096.-1270.)
razdoblje velike snage kršćanstva;
ipak neuspjeh ratova; posljedica:
raspad kršćanskog Zapada i
jačanje istočnjačkih utjecaja
nova faza postupnog nastanka
europskih nacionalnih država;
ekonomska ekspanzija; neprekidni
ratovi
Razdoblje od 11. – 15. st.
Venecija i Genova - uspon za vrijeme križarskih ratova – pomorski pravci prema
Carigradu i Rodosu – prijevoz i opskrba križara - politički i ekonomski vrlo unosan
posao - izgradnja kolonija, arsenala i utvrđenih luka
slično i Marseille i Barcelona - važnost trgovine
posrednici u trgovini između Istoka i Zapada - dovoz žita, pamuka, svile, začina i
dr. – prodaja u srednjeeuropskim i zapadnoevropskim lukama i gradovima; izvoz
drva, željeza, kože, robova
Venecija – prosperitet; golema važnost trgovine sa zapadnom i istočnom obalom
Jadrana; i sama je veliki proizvođač (npr. brodogradnja); transalpske trgovačke
veze; plodna okolica – prednost pred Genovom, Pisom, Firencom,
južnofrancuskim gradovima i Barcelonom
1000.
Granice Republike Venecije 1796.
Sredozemlje 1500.
luke na sjevernim obalama Sredozemlja → kopneni putovi prema unutrašnjosti
npr. Marseille → dolina Rhone → Pariz; ili → dolina Rajne → srednja Europa
Venecija → alpski prijevoji (St. Gotthard i Brenner) → dolina Rajne i Dunava →
veći gradovi srednje, zapadne i sjev. Europe
Dubrovnik i drugi gradovi na ist. obali Jadrana – posrednici u trgovini: Sredozemlje
i Bliski istok ↔ unutrašnjost Balk. poluotoka
Brenner St. Gotthard
RENESANSA
utjecaj na izgled krajolika – krajobrazna arhitektura, urbanizam
značajke: uzor - antička arhitektura; oživljavanje antičkih estetskih principa:
simetrija, proporcija i harmonija; težnja da se dijelovi koji su u gotičkoj arhitekturi
težili razjedinjavanju, objedine u prostorno jasne arhitektonske cjeline.
temeljne odlike renesansnog vrta: povezivanje kuće s vrtom, povezivanje vrta s
njegovom okolicom i longitudinalni, simetrični koncept vrta
Brenner
OSMANLIJSKO CARSTVO
Od 14. st. – uspon
razvoj islamsko-orijentalnog
tipa gradova i u manjoj mjeri
islamizacija ruralnih sredina
→ razvoj drugačijeg kulturnog
krajolika
rušenje ili zapuštanje
srednjovjekovnih burgova,
ukidanje i nestanak feudalne
rascjepkanosti agrarnog
prostora
islamizacija u JI Europi (vidljivo iz poreznih registara) → promjene u
prostoru i u demografskoj (vjerskoj i nacionalnoj) strukturi stanovništva
migracije – uglavnom se radi o domaćem stanovništvu
Počitelj
Stari most - Mostar
osnovna geografska obilježja
fizionomije islamsko-
orijentalnih gradova:
- razvijaju se slobodno u
prostoru, bez ograničenja
utvrda i bedema;
- heterogenost socijalne,
religijske i etničke strukture;
- segregiranost gradskih
četvrti (mahala)
islamsko-orijentalni
mentalitet: težnja za strogim
odvajanjem privatnog i
javnog života → povećani
zahtjevi za prostorom,
osobito stambenih zona
Istanbul
Bursa
NOVI VIJEK
postojanje Turskog carstva – spriječena trgovina s Istokom – prebacivanje težišta zbivanja sa Sredozemlja na Atlantik kao posljedica geografskih otkrića
inicijatori: Španjolska i Portugal – postaju svjetske pomorske velesile
počinje stagnacija i nazadovanje gradova u Italiji – porast važnosti gradova na Pirenejskom poluotoku
1500.
Fernand Braudel: “Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II”
djelo o Sredozemlju kao povijesnom, zemljopisnom i civilizacijskom fenomenu, viđenom u trenutku velike ekspanzije pod Filipom II., u XVI. stoljeću.
1. dio: UDIO SREDINE
1. Poluotoci: planine, visoravni i ravnice
2. U srcu Sredozemlja mora i primorja
3. Granice ili najšire Sredozemlje
4. Fizičko jedinstvo: klima i povijest
5. Ljudsko jedinstvo: putovi i gradovi
odnos čovjeka i prirodne sredine
• osvojena izvaneuropska područja europske države pretvarale su u svoje kolonije
koje su ekonomski iskorištavale. Kolonije - izvor sirovina i izvozna tržišta.
• između Amerike i Europe razmijenjene su mnoge biljne i životinjske vrste
• iz Europe u Ameriku preneseni su konj, krava, ovca, koza i svinja, a od biljaka
vinova loza i pšenica. Iz Amerike u Europu preneseni su puran, krumpir, kukuruz,
duhan
• iako je trebalo dugo vremena da stanovništvo Europe prihvati nove kulture, one
su tijekom vremena zauzele svoje mjesto među najvažnijim prehrambenim
proizvodima europskog stanovništva → promjene poljoprivrednog krajolika
1600.
• u novijoj povijesti važna je činjenica da 1704. god. Britanci zauzimaju Gibraltar –
postaju dominantan vojno-politički faktor na Sredozemlju
• austrougarsko i talijansko jačanje – kratkotrajno; ne može izmijeniti činjenicu da je
Sredozemno more područje interesa “nemediteranskih” zemalja (velesila) – Britanija,
Rusija
1800. 1700.
Sueski kanal
gradnja je započela 1856. (Lesseps) a završila 1869.
spoj Atlantskog i Indijskog oceana preko Sredozemnog mora → Sredozemlje ponovno dobija veliko značenje u svjetskoj trgovini i pomorstvu
promjena političkih odnosa: Turska gubi vodeću poziciju a sve više jača uloga europskih zemalja: Francuske, Velike Britanije, Španjolske, Italije i Rusije
Brodovi u Port Saidu čekaju na prolaz kanalom (oko
1880.)
Francuzi – 1830. osvojili primorske dijelove Alžira, kasnije i južna pustinjska područja; 1881. zauzimaju Tunis; 1912. Maroko
u vrijeme gradnje kanala bili su na vrhuncu kolonijalne ekspanzije u sjev. Africi
nakon poraza Turske u 1. svj. ratu. dobivaju upravu nad današnjom Sirijom i Libanonom
Britanci dominiraju Sueskim kanalom; kontrola nad Gibraltarom, 1878. zauzimaju Cipar a 1882. Egipat; 1920. dobivaju na upravu Palestinu i Transjordaniju
Talijani – 1911. zauzimaju Libiju, neke otoke u egejskom moru, Istru i dijelove dalmatinske obale
slabljenje Turske potkraj 19. i početkom 20. st. – smanjen je njezin utjecaj na Sredozemlju, osobito nakon poraza u 1. svj. ratu.
nakon 1. svj. rata Francuska i Velika Britanija zauzimaju Bospor i Dardanele i smanjuju utjecaj Rusije na Sredozemlju
1923. savezničke sile vratile su Turskoj pravo nadzora nad Bosporom i Dardanelima – ponovno političko jačanje, zapreka ruskom utjecaju
nakon 2. svj. rata – raspadanje kolonijalnog sustava i stvaranje novih država
osamostaljenje od Francuske: Libanon (1943.), Sirija (1946.), Tunis i Maroko (1956.), Alžir (1962.)
Libija se osamostalila od Italije 1951. god.
osamostaljenje od V. Britanije: Malta (1964.), Cipar (1960.) i Egipat (1953.)
na mandatnom području Palestine i Transjordanije stvorene su nezavisne države Izrael i Jordan (1948.), neriješeno pitanje Palestine
Velika Britanija uspjela je zadržati Gibraltar
Gibraltarska vrata: 13 – 37 km širine
jedna od najvažnijih ključnih točaka za ulaz u Sredozemno more i put prema Bliskom, Srednjem i Dalekom istoku
europska strana: stjenovito uzvišenje The Rock
afrička strana: masiv Djebel Musa
podzemna skladišta hrane i municije, rezervoari za vodu, skloništa za podmornice i manje ratne jedinice
