Č IZMEĐU REPUBLIKE I CARSTVA (1420.–1797.) - crsrv. · PDF file– Kasni zapadni feudalizam – Manjinski društveni model – 12 mletačkih feudalnih jurisdikcija – Istarski

Kopar, vrata Muda (XVI. st.)

Če t v r t o p o g l a v l j e

IZMEĐU REPUBLIKE I CARSTVA (1420.–1797.)

1. OBLICIVLADANJA DVA RAZLIČITA SUVERENITETA – Štit Serenissime

–Političkaravnoteža–NapetostiokoTrsta–1508.godina:mletačko-habsburški rat – Rat Cambraiske lige – Sukobiu regiji – 1516. godina: novi mletački posjedi – Podjela– Stalne trzavice – Uskoci – Rat 1615.–1617. godine– Utvrde i napetosti – XVII. stoljeće – XVIII. stoljeće–1797.godina:krajjednogdoba–MLETAČKIMODEL– Tri razdoblja mletačke vladavine – Koparski podestat ikapetan–PokrajinaIstra–Rašporskikapetan–Podesterie/Načelništva – Komunalne uprave – Podestat – Koparskisudac–Javniproračun–TroškoviiprihodimletačkeIstre–Vojnaorganizacija–HABSBURŠKIMODEL–Sredstvokompenzacije–Pazinskagrofovija–Upravniustrojgrofovije–StagnacijauXVII.stoljeću–ObiteljiPorzia iAuersperg–Napetosti1712.godine–Austrijskoprimorje–KastavskakapetanijaiRijeka

301IZMEĐU REPUBLIKE I CARSTVA (1420.–1797.)

2. STANOVNIŠTVOIGOSPODARSTVO

PROŠLA VREMENA – Razvojni ciklusi – Prošlost iizvori–XV.STOLJEĆE–Kopar–Gradovi–Privredaiproizvodi–Nestanakmanjihsela–“Propadanje”–XVI.STOLJEĆE – Ratovi i epidemije – Kolonizacija – Pro-mjenaproizvodnihmodela–“Starosjedioci”i“pridošlice”– Lokalni mikrosukobi – Gospodarska kriza – Podregi-onalni modeli – XVII. STOLJEĆE – Stagnacija 1580.–1620.–Novitrendovirasta–Stabilnostnaselu–Preokret–XVIII.STOLJEĆE–Kriza1693.–1718.–Proizvodnjaulja–Uvoz/izvoz–Slanariba–Rovinj–Ekspanzija–Do-stizanjevrhunca–Kriza1780.–1817.

3. DRUŠTVO

STARI REŽIM – Predmoderna dimenzija – Granica i is-ključivost – Identitet društvene zajednice – GRADOVI– Primorska središta – Društveni slojevi – Kopar – SlučajRovinja–Piran–Sol–SlučajPoreča–Plemstvo–Puk–La-ičkebratovštine–DrugapolovicaXVIII.stoljeća:društvenenapetosti–SEOSKIOKRUZI–Imigracijskitokoviiinsti-tucionalnaustrajnost–Uključivanjeiprilagodba–Dugotra-janproces–Nasiljeirazbojstva–Oblikovanjesela–FEUDI– Kasni zapadni feudalizam – Manjinski društveni model– 12 mletačkih feudalnih jurisdikcija – Istarski feudalci–Crkvenifeudi–Ruralnefeudalnezajednice–NADVOJ-VODSKIPOSJEDI–Naseljenamjesta–Društvo–Kvar-nerskekomune

4. KULTURE

IDENTITET I KULTURA – Pripadnost – Jezici i lokal-nekulture–Pobožnost–Raznolikostmodela–Društvenezajednicekojesemijenjaju–Međusobnarazmjenaisuživot– PROTESTANTIZAM I KATOLIČKA REFORMA–Luteranstvo–VlačićiVergerije–Pučkijezik–VizitacijakardinalaValiera–ReformaKatoličkecrkve–Disciplinira-njevjernika–UČENAKULTURAIPUČKAKULTURA–BlizinaVenecije–Narodiikultura–Ugled–Obrazovanjeiakademije–Pučkakultura–Seoskakultura–SlavenskaIstra

302 Če t v rto p ogl av lj e

razdoblju od 1420. do 1797. istarski je poluotok bio podijeljen izme-

đu dvaju vladara – Mlečana i Habsburgovaca – i dvaju različitih

političkih, institucionalnih i upravnih modela. Gotovo tri četvrtine poluoto-

ka pripadalo je Mletačkoj Republici. Istra je za Veneciju bila pomorska pe-

riferija u pravom smislu riječi, produžen dio njihovih laguna. Za Habsbur-

govce istarski su posjedi bili udaljena pogranična zemlja, skup teritorija koji

su davani u najam najvjernijim vazalima. Mletačka je Istra bila komunalno

ustrojena, to je bilo područje u kojem je u XVII. stoljeću uveden pokus provin-

cijskog uređenja utjelovljenog u liku koparskoga podestata i kapetana. Time

se izravnije izvršavala sudska vlast, utjecalo na javno gospodarstvo općina i

na skladišta žitom, organizacija obrane postala je pokretljivija, a ojačao je i

općenit osjećaj pripadnosti jednoj državi, iako “starog režima”. Habsburška se

Istra nije bitno promijenila na društvenom i institucionalnom planu u raz-

doblju od srednjeg vijeka do XIX. stoljeća (feudi su ukinuti 1848.). Ostala je

zajednica feudalnih posjeda, među kojima su se isticale Pazinska grofovija i

Kastavska kapetanija.

Malo se ratova (iako su bili katastrofalni) zbilo na istarskom tlu. Najveći

problem za vladare (što su stalno ponavljali u svojim ispravama) bila su opu-

stošena sela, a u nekim slučajevima i gradovi (Pula, Poreč, Novigrad) zbog

raznih razloga (nestašica hrane, strukturalni problemi poljoprivrede, sukobi

između starih i novih stanovnika). Takvo je stanje ugrožavalo sigurnost i

štetilo lokalnom razvoju jer je riječ o pograničnom području, pa se sustavno

poticalo naseljavanje. Proces koji nazivamo kolonizacijom (prije svega seoskih

okruga) trajao je dugo, od 1520. do 1670., i u raznim je razdobljima obuhva-

tio gotovo cijeli poluotok. Historiografija je proces naseljavanja dugo smatrala

ključnim za shvaćanje novovjekovne Istre, prije svega etničko-kulturne slike

u osvit stvaranja nacija (XIX. st.). Doista, nakon stabilizacije sela u XVIII.

stoljeću, naselja i prezimena u idućih dvjesta godina, do 1943. odnosno 1947.,

a i poslije, ostaju gotovo ista i na selu i u gradovima. Smatralo se da je kolo-

nizacija promijenila prethodnu etničku sliku na štetu romanskih zajednica.

U


U stvarnosti je stagnacija na zapadnom istarskome pojasu (gdje je romanska

prisutnost bila izraženija) počela u XIV. stoljeću. Taj se dio Istre svakako pro-

mijenio. No etničko-kulturna podjela između gradova, kaštela i naselja – u

okviru snažno integriranog (nemojmo to zaboraviti) institucionalnoga, gos-

podarskog i društvenog sustava, iako ne i jezično-etničkog – ostala je gotovo

jednaka u razdoblju od XIV. do početka XIX. stoljeća. Do promjena je došlo

kod slavenskog stanovništva regije: zajednice takozvanih Vlaha, podrijetlom

iz unutrašnjosti Dalmacije, po mnogo čemu se razlikuju od prijašnjih autoh-

tonih Slavena. Njihova integracija nije bila ni jednostavna ni neposredna, o

čemu svjedoči pojava razbojništva u selima.

U cjelini je Istra pretrpjela teško razdoblje, pogotovo između XVI. i XVII.

stoljeća,zbog gospodarske i demografske stagnacije, unatoč migracijskim toko-

vima i promjeni etničkih sastavnica na selu (kolonizacija). Poluotok je izašao

iz krize u XVIII. stoljeću, nakon završetka mletačko-turskih ratova, kada je

doživio jasan procvat, prepoznatljiv na cijelom području.


Št i t S e r e n i s s i m e

Pol i t ičk a ravnoteža

1. OBLICI VLADANJA

Dva različita suverenitetaMletačka je Republika u prvoj polovici XV. stoljeća bila

neštosasvimdrugonegosamopedesetgodinaprije.Tajedržavavladala dobrim dijelom Padske doline, bogatim gradovima kaoštosuPadova,Vicenza,Verona,Brescia,Bergamo;Dalmacijom(uglavnom njezinim otocima); kontrolirala je Furlaniju; imalaje posjede na albanskom primorju; na jonskim otocima; držalajeKretu,aželjelajeineštoviše:Cipar.Istrajebiladrugastranavenecijanskemorskeobale,najbližaperiferija,nekavrstazaštitnogplašta zajedno s lagunama. To je bio prostor koji je spajaomletačko kopno i lagune s morskim posjedima. Nije slučajnostda je u XVI. stoljeću Istra nazvana “štitom Serenissime” (Scudo della Dominante). Do srca Istre dosezala su krajnja područjaSvetogaRimskogCarstvaukojimasuvladaliHabsburgovci,oštriprotivnici Venecije na sjevernom Jadranu. Istarski je poluotok,dakle, bio podijeljen između dva različita državna uređenja: sjednestraneRepublikakojaseodAlpaiPadskedolineprotezalapreko Jadranskog i Jonskog mora do istoka, s druge Carstvo,srednjoeuropska konglomeracija čiji su najjužniji dijelovi biliTrst i Pazinska grofovija. Dvije suprotstavljene političke logikesukobljavatćeseuregijiodXV.dopočetkaXVIII.stoljeća.

Razdobljeod1420.do1520.vrijemejeodređivanjapolitičkeravnoteženapodručjuodAkvilejedoKvarnera.VenecijanijejošposveodustalaodželjezakontrolomTrstaicijelogistarskogapo-luotoka.Granicaizmeđumletačkogakomunalnogdijelaifeudal-nogahabsburškogbilaje jošnejasnaineodređena.Tršćanskajeopćinatijekomnekolikodesetljećabilapovodnapetostimaizme-đuSerenissimeiHabsburgovaca.OddrugepoloviceXV.stoljećaTršćanisuvišeputapokušalipreuzetiunosnutrgovačkurazmje-


Kopar, Kaštel “Leone”nukojaseodvijalaizmeđuKranjske(žitoiželjezo)iKopra,MiljaiPirana(solidrugiobrtničkiproizvodi).Napetostjedostiglavrhu-nac1462.nakonjošjednogpokušajatršćanskevojskedazaustavitrgovinu.Venecijajereagirala1463.,poslavšivojskunaprijelazimapremaKranjskoj,apotomzauzevšiutvrdeuokoliniTrstakojijestavljenpodopsadu.Kranjcinisupružilistvarnupomoć(usprkoscarevojnaredbi)Trstukojijepokušavaoometatinjihovutradicio-nalnurazmjenudobarasKoprom,takodasegradnakrajumoraopredati.MlečanisuvojnozauzeligradskeutvrdeSv.Sočerb,MoccòiCastelnuovoiprimoraliTršćanenaprodajusoliVenecijipocijenikojajevrijedilazaostaleistarskegradove.TakosenijeostvarilaželjaTršćanadapostanupomorskiizlazKranjske.Shvatilisudanijebilodovoljnobiticarskimgradomdabisepostalovažnogospodarskosredište.PolitičkiiprivrednisustavkojijeVenecijauspostavilana


Napetost ioko Trsta

1508. godina: mletačko –habsburšk i rat

moruonemogućavaojebilokakveambicije.Trebaloseprilagoditinjezinimpravilima,iliostatiodsječen.

Takvojestanjedovelodonovetršćanskekrize1468.,nakonšto se gradski upravljački stalež podijelio u dvije frakcije, vene-cijanskuicarsku,štojepotomprouzročilonjihovsukob.Bilajetonekavrstagrađanskogrataumalom.Dolazakugradcarskogizaslanika,kapetanaNikoleLuogara,gospodaravipavskogdvor-ca, i njegov pokušaj ukidanja komunalnog uređenja, izazvao jeotvoreniustanak.Luogarjeizbačenizgrada,aTršćanisu1469.čakuputilimolbuVenecijidaihpokore.Tojeizazvaloreakcijucarskefrakcije.Načelusvojemalevojske,Luogar je istegodinezauzeograd,osvetioseprovenecijanskojfrakcijiinametnuogra-ducarskuvlast.Tekje1478.carFridrichIII.ponovnoodobrioTrstu komunalno uređenje i primorao kranjske trgovce da zasvojudjelatnostkoriste tajgrad,anegradove izmletačkeIstre.Umeđuvremenuje1470.KranjskisaborzatražiokontrolunadTrstomiuvođenjeobvezeplaćanjaporeza,kaoštosučinilidrugisubjektiusastavuvojvodine.Takav jezahtjevponovljen1485.,alisuseTršćani,uzcarevupodršku,tomežestokooduprli.TesugodineponovnozapriječiliputoveizmeđuKrasaiistarskihluka.Venecija je na to odgovorila dokazavši još jednom svoju snagu.Sporseokončaootvaranjemcesta,aTrstjemoraoplatitištete.

Nosvesetečarkenisuzaustavilenatome.Gradovisuima-livanjskupodršku,štojeizazvaloantagonizamisuparništvoiz-međuTrsta,sjedne,iKoprateostalihistarskihgradova(Milje,Izola,Piran),sdrugestrane,atakvoćestanjepotrajaticijeloXVI.iXVII.stoljeće.UVenecijisu,nakonstalnihtršćanskihincidena-ta,bilipotpunosvjesniopasnostiismetnjakojejemoglaizazvatihabsburškaprisutnostnakonštojedinastija1500.pripojilaGo-ričkugrofoviju,usamojblizinisrcamletačkedržave.Morskajesila,nakonpromjenestanjauAlbanijiukoristosmanskedržave(gubitakDračaipovlačenjedoBokekotorske1499.)počelaraz-matratistvaranjepolitičkeravnotežebaremnasjevernomJadra-nu,takodasasvojihposjedaudaljiodvećbliskeHabsburgovce.Utakvimpolitičkimprilikamatrebatražitirazlogeprvogoddvajuratovakoje jeVenecijavodilauIstriumodernodoba(drugi je


Motovun, Nova vrata

R at Cambraiske l ige

bioGradiškiiliUskočkirat1615.–1617.).IHabsburgovcisu,uostalom,težiliširenjusvojihposjedaosvajanjemFurlanije.

RatizmeđucaraMaksimilijanaiMle-tačke Republike izbio je u ožujku 1508.Povod jebiozabranaprolaskacaruSveto-ga Rimskog Carstva i njegovoj vojsci krozpodručja u vlasništvu Venecije (car je doMilanaželiodoćiprekoFurlanije).Napadsupokrenulecarske snageupadomuFur-laniju. Venecija je odgovorila munjevitimratom: njezine su čete (obje su vojske bileplaćeničke) uspješno prodrle do Krasa iunutarnjegdijelaIstreirazbilecarsketrupe.DokoncasvibnjaosvojenisuDevin,Gori-ca,Postojna,Trst,PaziniRijeka,aulipnjuje potpisano trogodišnje primirje. Maksi-milijanjeodustaoodsvihsvojihjadranskihposjeda,aVenecijajeuspostavilateritorijal-nikontinuitetodlagunadoRijeke,aposje-domPostojnedošlapredvrataKranjske.ZaVenecijujetobioidealanrezultat.

Potpunom prevlasti na cijelomesjevernomJadranupotaknutoje,međutim,neprijateljstvodrugihdržavapremaVeneciji(unekolikojegodinaRepublikaproširilasvoju vlast na luke pokrajine Puglije, na gradove Cremona iGhiara d’Adda te, naposljetku, na Trst i Rijeku). Šest mjesecinakon primirja utemeljen je protuvenecijanski savez na čijemje čelu bio papa Julije II., a članovi su, osim Papinske Države,bili Habsburgovci, Kraljevina Ugarska (i Hrvatska), KraljevinaFrancuska, krune Španjolske i Napulja, markiz iz Mantove ivojvoda iz Ferrare. Savez u kojem su bile gotovo sve europskesile, nazvan je Cambraiska liga. Napadnuta premoćnim silama,Venecija je pretrpjela težak poraz kod Agnadella 1509. godine.Njezinasevojskapovuklaiokupilanaulaskuulagunu,iakosusenekigradovi,kaoPadova,pokazalivjerniRepubliciupružanju


Sukobi u regi j i

1516. godina: novi mletačk i posjedi

otpora(alternativa jebilaCarstvo).Utrenutkukada jetrebalozadati posljednji udarac, protivnici su posustali. Papa je prvirazbiosavez,zabrinutzbogprevelikogjačanjaFrancuzauItaliji.Sdrugestrane,svimjedrugimprotivnicimavraćenoonoštoimje Venecija oduzela. Zasebnim su sporazumima sve sukobljenestranesklopilemiruVeneciji,osimcaraMaksimilijanakojiniježelionapustitimletačkokopno.Nakonštojeponovnoprikupilasnage,Republikajepotuklacarskuvojsku.

UtomratuIstrajeplatilavelikucijenu.NajprijejeVenecijazauzelahabšburškuIstruiKvarner(svibanj1508.),nakončegajeuslijedilobrzopovlačenje iprepuštanjeopćinasamoobrani.GrofFrankapan(hrvatsko-mađarskipodanik)opljačkaoje1509.istar-skasela.Sljedećegodine,dokseratsmirivaonamletačkomkopnu,uIstrisenastavljao.ZasebanratunutarratavodilisuTrstiMiljenapadajućiseiopsjedajućismoraikopna.Rašporskikaštelbiojepoprišteteškihsukobasvedoknakrajuodstarevenecijanskeutvr-denisuostalesamoruševine.Godine1511.,utrenutkuprimirja,dogodiose jedanodrijetkihupadaTurakauIstru.Osmanlijesutada ušli u pazinsko područje, ali su se utvrđena naselja uspjelaobranitiodnapada.Od1513.do1516.trajalajedrugafazarata.Venecijansko-habsburškisukobuIstriiFurlanijizapravonijeni-kadniprestao,anajtežesuposljedicesnosilaselauunutarnjemdi-jelupoluotokaisusjednaselauzapadnomeprimorskompojasu.

Primirjemuprosincu1516.okončanisusukobikojisutadaveć bili lokalnog karaktera, neka vrsta gerile. Počeli su mirovnipregovori oko podjele feudalnih teritorija između Republike iHabsburgovaca.Venecijajeproširilapodručjepodsvojomvlašćus2.000na2.400četvornihkilometara.Poredkomuna,Mlečanisuuspostavilivlastnadnekolikovelikihfeuda:BarbansRakljom,ZavršjesVižinadomteSvetvinčenta,imanjih:Momjan,Grimal-dasMarčeniglomiRačice.HabsburgovcimajeostalauposjeduPazinskagrofovijaspripojenimfeudimaMahrenfelsiWachsen-stein(LupoglaviKožljak),ograničeniposjediPićanskebiskupije,gospodstvaGrdoseloiPazsGradinjamatesamostanSv.PetrauŠumi. Sveukupno 750 četvornih kilometara površine, odnosno1.000četvornihkilometarasKrasomiKastavskomkapetanijom.


Podjela

Vižinada, mletački lav

Stalne t r zavice

Za razlikuod prethodnog

stoljeća, podjelaIstre na mletački inadvojvodski dio

činila se sada punojasnijom.Prihvaće-naje1535.godine.Samo se područ-je dvojako moglotumačiti,ovisnootočki gledišta: zaAustrijance mle-tački su posjedi

okruživaliPazinskugrofoviju,azaMlečanejegrofovijabilauvu-čenapoputklinauvenecijanskovlasništvo.Graničnajecrtapo-lazilaizdolineMiljapremaistoku,dužKrasadoBrgudca,dabipotomskrenulanazapad,južnijeodHuma,DragućaiGrimal-de,zatimjugoistočnoodmotovunskogokrugadoLimskedrage(istočnoodSv.Lovreča)inastavljalaseuširokomlukujužnijeodžminjskogokruga(habsburškovlasništvo),prekoRaškedoli-nedokvarnerskeobaleistočnoodPlomina(izaBrestove).DvijesuIstresadabileteritorijalnohomogene,tj.nisuvišepostojaleenklave,kaoujužnojiistočnojFurlaniji.Graničnajecrta,me-đutim, postala usijano područje na kojemu gotovo nikad nisuprestali sukobi među ljudima koji su živjeli s jedne ili s drugestrane granice. Lokalni konflikti i odmazde, tipični za ruralnodruštvotogadoba,poticanisuupravoprisutnošćugraničnecrtekojajeomogućavalaizbjegavanjekazne.Svesudodatnozamrsilazasebnapodručjanazvanadifferenze,nekavrstaničijezemlje,ukojimajepravonapašnjakeišumebilonajčešćirazlogizbijanjasukoba iosvete izmeđuobiteljikoje suživjele s jedne ilidrugestranegranice,uLimskojdragiinaKrasu.

TrzaviceizmeđuVenecijeihabsburškogcarstvanastavilesuseucijelomXVI.stoljeću.NakonporazauAgnadellu,Venecijanijevišebilaistakaoprije.Njezinapolitikanijevišebilaekspan-


Uskoci

zionistička,većusmjerenanazadržavanjeposjedastečenihuXV.stoljeću.Mlečanisu,međutim,idaljebilipomorskasilakojunijebilomogućeizravnonapasti(štodokazujepobjedanadOsmanli-jamaupomorskojbicikodLepanta1571.).Habsburškasepoliti-kastogausmjerilanaizazivanjenapetostinebilitakopotkopalapomorsku superiornost Republike. Razna podbadanja te uzne-miravanja uskoka (izbjeglice s područja pod Osmanlijama, kojisupronašliutočišteuSenju)kojesuHabsburgovcikoristiliradiometanja mletačke plovidbe, započela su osamdesetih godinaXVI.stoljećainastavilasejošvećomžestinomdoprvogdesetlje-ćaidućegstoljeća.Uskocisu1597.napaliPuluiRovinj,kojisuimseuspjelioduprijeti.Dvijegodineposlijenapadnut jeLabinkojisedonekleobranio,iPlominkojisuuskocizauzeli.Nijetre-balodugočekatimletačkuodmazdu:Trst jeopsjednut smora,Rijeka iLovransubombardirani,Pazinskagrofovijapodvrgnu-ta ječestimupadima.Napetosti sudodatnoporasle ipogoršaleodnose između mletačkog i habsburškog dijela Istre. Uskočkisu prepadi u valovima pogađali istarske primorske gradove.Godine1607.ponovno jenapadnutaPula.Kvarnerskigradićiu vlasništvu Habsburgovaca morali su istovremeno podnositineugodnuprisutnostuskokaistalnuosvetumletačkeflote,kaonpr.Trstkojijeuvijekbioprvinaudaru.Ueskalacijisukoba,aposebnoudramatičnimgodinamakaoštosubile1609.,1612.i1614.,cijelijeistarskigospodarskisustavbačennakoljena.Nakraju je 1615. započeo pravi rat. Gradiški (po mjestu Gradis-cakojisenalazionamletačko-habsburškojgranici)iliUskočkirat(kojijetrebaokonačnoriješitiproblemuskočkihprepada)trajao je ukupno dvije godine (na nekim područjima gotovotri), od 1615. do 1617. Najteže je posljedice, kao u ratovima1508.–1516.,pretrpjelaunutrašnjostIstre–područjeokoPa-zinskegrofovije–teistočnaFurlanija,kojisubilimetastalnihupadamletačkihinadvojvodskihčeta.PosebnosuteškenapadeHabsburgovacapretrpjeliLabiniPlomin,aBaleiVodnjangro-fa Frankapana. Nakon početne nadvojvodske inicijative, došlisu na red Mlečani koji su zauzeli Tinjan i Žminj (opljačkan ispaljen). Nakon više desetaka godina demografske stagnacije,

R at 1615.–1617. godine


Pula, mletački kaštel (De Ville) kojunijebitnoublažilanikolonizacija,uslijediojedramatičanpadbrojastanovnika.MirovnisporazumuMadriduustudeno-me1617.označiojezavršetaksukoba,iakosenjegoveodredbenisuodmahprimijenilenabojnompolju(okršajisusenastaviliuprvimmjesecima1618.).Nakonmirovnogsporazumanijed-naodsukobljenihstrananijeosvojilanitidobilanovapodručja.Potvrđenjezapravostatus quo,jedinojeodlučenodaseuskociudalje.Važnojepodsjetitidaod1617./18.dokraja1943.Istranijevišebilapoprišteratnihrazaranjanitisukoba.

Sukobi Habsburgovaca i Mlečana nastavili su se u cijelomXVII.stoljeću,alisadanarazinipograničnihkavgi.Bilajetonekavrsta hladnog rata. Iako zadovoljna postignućima iz mirovnogsporazuma,Serenissima jeodmahnakonratavojnoojačalasvoje


Ut vrde i napetost i

Vodnjan krajem XVII. st. (Petronio)

posjedeuregiji.SagrađenjekaštelnaPulskomkaptolu(1631.–1633.)iobnovljenkaštelLeonenamostukojijespajaoKoparskopnom.Obalomsuneprekidnopatroliralivojnibrodovi.NisuprestaleninapetostinagraniciporedTrstagdjesuTršćaniinad-vojvodskecarinskestražepokušavaleomestiprirodniprotokrobeizmeđuKranjskeiKopra.Venecijajeutakvimslučajevimaodgo-vorilakao iuvijekdotada:opsadommora ispredTrstamalomflotomratnihbrodova.

Sveukupnopromatrajući,stogodišnjujemletačkuregionalnupolitiku,oddrugepoloviceXVI.stoljećado1645.,odredilostalnoodmjeravanjesnagasHabsburgovcimakojitežezasmanjivanjemvenecijanske pomorske moći. Godine 1645. izbio je Kandijski(Kreta)rat.Osmanlijesuzaprijetilevenecijanskimposjedima.Bioje to dugotrajan rat koji se okončao1699. mletačkom uvjetnom preda-jom.Sporednafrontatogarata,alinei manje važna, bila je ona dalmatin-ska.SvataratnazbivanjaskrenulasupažnjuVenecijeodHabsburgovacaskojimajepokušavalazadržatineutral-nost. Sami su Habsburgovci, uosta-lom,od1618.do1648.biliupleteniurazne fazeTridesetogodišnjegrata,anakontogaunoviratsTurcima,kojije dosegnuo vrhunac opsadom Beča1683. godine. Ukratko, u razdobljuod1618.do1645.mletačko-nadvoj-vodski sukobi više nisu imali smislanasjeveroistočnomJadranu.

U idućih sedamdesetak godina,od 1645. do 1718., trebalo je voditiratove protiv Osmanskoga Carstva.VenecijaiHabsburgovcipostajusave-zniciuratovima1685.–1699.i1715.-1718.NakonmirovnihsporazumaizSremskihKarlovacaiPožarevca,Mle-


X VI I I . s tol jeće

1797. godina:k raj jednog doba

X VI I . s tol jeće

čanisubitnoproširilisvojeposjedeuDalmaciji,kao,uostalom,iHabsburgovcikojimajepripalacijelaKraljevinaMađarskaidijelo-viSrbije.Doksuratovitrajali,primorskajeIstrastrahovalaodmo-gućihosmanskihupada,prijesvegaodulcinjskihgusara.Kandijskijerat(1645.–1699.)izazvaomnogostraha(ojačanisuobrambenizidovi),alinitijednuizravnuprijetnju.TijekomrataSveteAlijanseprotivTuraka,1688.ulcinjski sugusariupaliuNovigrad.Malo-brojnojestanovništvo(svegastotinjakosoba),uključujućimletač-kogapodestatainjegovupratnju,zarobljenoiodvedeno.

Od 1718. započinje na istočnom Jadranu razdoblje stabil-nosti i neutralnosti koje je Mletačka Republika snažno željela(iakosusukobiuItalijiidaljepostojalite,posljedično,napetostiiupadineprijateljskihflotazbogratovazanaslijeđeuAustriji iPoljskojsvedo1748.).Nijednaodsila(Venecija,Habsburgovci,Osmanlije)niježeljelapromijenitipolitičkukartujadranskeoba-le.Nakonstoljećaipolnapetosti(najprijeuIstriinaKvarneru,zatimuDalmaciji iAlbaniji) tezastojakoji jepočeo jošuXV.stoljeću,takvajepolitičkavoljadonijelamiriosiguralauvjetezarazvojobaleiprimorskihgradova.

NapoleonovjepothvatuItalijidoveodoukidanjaMletačkeRepublike1797.ikrajaravnotežesilanaJadranu.Habsburškojecarstvoostalojedinasilauregijiipostaloočekivanimnasljedni-komvenecijanskihposjedauIstriiDalmaciji.Većulipnju1797.,četirimjesecaprijekrajaSerenissime(listopad1797.),austrijskajevojskazauzelamletačkeposjedeuIstri.GubitakIstredoživljenjeuVenecijikaoneštonajgoreštosemoglodogoditi,punotežeodgubitkavenetskogkopnajerseprekidalastoljetna(nanekinačini tisućljetna) tradicionalna pomorska, gospodarska, društvena ikulturnapovezanost.

Istrajeudugomepovijesnomrazdobljuod1420.do1797.bila pomorska periferija Venecije, prva (i dakle nezamjenjiva)morska obala mletačke države. Istovremeno je bila i najjužnijaperiferijaizravnihposjedaHabsburgovaca.Uobajeslučaja,da-kle,bilaperiferija:uključenauMletačkuRepublikuteudaljenaidrugorazrednauslučajuHabsburgovaca.UIstrisuistovremenodjelovaladvarazličitaupravna,političkaidruštvenamodela.


Tr i razdobl jamletačke v ladavine

Pretorska palača u Kopru,lav sv. Marka

Mletački modelPovijesni razvoj upravnog uređenja mletačkog dijela Istre

može se okvirno sažeti u tri razdoblja. Prvo razdoblje odavanjavjernosti i osvajanja počinje 1267. (prisega Poreča), a završava1420./21. uspostavom vlasti nad svim općinama regije. U dru-gomrazdobljukojetrajeod1420.do1584.sveopćinenačijemsečeluvećnalaziomletačkipodestat,održavalesuposredneodnosesasredišnjomvlasti,odnosnosmletačkimSenatom.Državnajevlast,radiprovjereradasvojihpodestata,povremenoslalauIstruauditoreisindikekojisuprikupljaliprigovoreipritužbepodani-ka.Takavjesustavdavaoopćinamaosjećajpovlaštenoginanekinačinekskluzivnogiparitetnogodnosasvladajućomsilom(kojajepažljivoosluškivalapritužbeineraspoloženja),alijeistovreme-no,kakosuraslepotrebemodernedržave(kojunetrebamiješatisdržavnimmodelimakojisuserazviliodXIX.stoljećadodanas),biosvetežeprimjenjivupodručjuporeza,vojnesigurnosti,poli-tičkeekonomijeiuprave.

UdrugojpoloviciXVI.stoljećagotovosesvagdjeuzapad-noj Europi pojednostavnjuje sustav upravnih tijela. Dolazi dodecentralizacijepojedinihovlastiglavnihgradovaijačanjakom-

Koparsk i podestat i k apetan


R ašporsk i k apetan

Pok raj ina Ist ra

petencijanalokalnoj,komunalnojrazini.Godine1584.počinje,dakle,trećafazaupraveumletačkojIstrikadajekoparskipode-statikapetanovlaštendaodlučujeuparničnimsporovimadru-gogstupnjaokojimaseprethodnoraspravljalonavenecijanskimsudovima.Koparskijepodestatstoganazvankoparskimsucem,sovlastimapraćenja inadzorasudskogdjelovanjadrugihmletač-kihpodestatauIstri.Biojetoprvikorakujačanjunjegovedele-giranemoći.OdtridesetihgodinaXVII.stoljeća,uzsudskuvlast,koparskomjepodestatudanauzadatakprovjerajavnihprihoda(proračuna),politikeopskrbe(skladištažitomibrašnom),djelo-vanjagrađanskihbratovština(bile suveomabrojne, svlastitomsamoupravom, utjecajne na regionalnome kreditnom tržištu) upetnaest komuna te kontrola poslovanje koparske zalagaonicekojajebilanekavrstakreditneštedionice.

Dužnosti koparskoga podestata u razdoblju od 1584. do1650.bitnosuporasle,takodajepostaonekavrstaprvogistar-skogapodestata,poglavaramletačkihposjedauIstri.SamimtimeIstrasepreobrazilaodzajednicekojujetvorilovišesamostalnihdijelova–komuneifeudi(oviposljednjinakon1521.)–upro-vincijskotijeloskoparskimpodestatomnačelu.ZaIstruuizvo-rima izXVII. stoljećanalazimoriječprovincija kao jedinstvenoupravnotijelosvedosljedećegstoljećakadaseizričitoupotreblja-vaterminmletačka Istra(regionalnacjelina).

Koparskipodestatikapetan–podestatjerjevrhovnipred-stavnik civilne vlasti, odgovoran za sveukupnost uprave (prijesvegasudske),akapetanjerizražavavojnuvlast,odgovoranzasi-gurnost–nijebiojediniautoritetmletačkeIstre.NjemuuzbokstajaojerašporskikapetankojijezapravobiobuzetskipodestatnakonštojeRašporuništenuratu1508.–1516.godine.Naslovrašporskogkapetanakaovojnogpredstavnikaustanovljenjekra-jemXIV.stoljeća,atradicionalnijenazivopstaodo1797.godine.NjegovajevažnostporaslauXVI.stoljećukadajepostaoodgo-voranzanaseljavanjenapuštenihpodručjaipodručjabezstanov-ništvauraznimkomunalnimokruzima.Rašporskomjekapetanupovjerena i provjera djelovanja piranskoga podestata, drugogagradapovažnostiutojregiji,jerPirannebipodniokontroluko-


Mletačka Istra

Po d e s t e r i e / Načelništ va

parskogautoriteta.UcijelomXVII.ipočetkomXVIII.stoljećarašporskijekapetanobnašaosudbenuvlastnaddoseljenicimainanekinačinštitionjihoveintereseuodnosunaautohtonostanov-ništvokojejebilopodnadležnostiraznihlokalnihpodestataiko-parskogkapetana.Biloje,dakako,inesuglasicaizmeđutihdvajuautoritetakojisuparalelnodjelovalinateritoriju,posebiceuraz-dobljimasnažneimigracije.Prizavršetkukolonizacije,negdjeoko1670./75., smanjuje se važnost rašporskog kapetana koji je ipakzadržaosvojunadležnostuodnosunapiranskogapodestata.

U mletačkoj je Istri djelovalo 18 načelništva (podesteria),uključivšiKopar(glavnoprovincijskosredištekrajemXVI.sto-ljeća)iBuzet,sjedišterašporskogkapetana.Načelništvasubila


Komunalneuprave

Pulski okrug 1630. (De Ville)

nadležna za veće gradove s pripadajućim okruzima. Uz načel-ništvadjelovalisuifeudi,tzv.feudalnejurisdikcije.Zvalesusejurisdikcije zato što je u jednostavnijim slučajevima sudbenuvlast obnašao predstavnik vlasti koji je imao i pravo ubiranjaporezakojejesmatraoutjerivim.NajvećisufeudibiliBarban,Svetvinčenta,Završje iVižinada.Ukomunamajevrhovniau-toritet–predstavnikdržave–biomletačkipodestatkojemjeu obavljanju sudskih i civilnih dužnosti pomagalo nekolikokancelara (neka vrsta tajnika) i sudaca, koje su izabrale lokal-nezajednice.VećimsugradovimakaoštosubiliKopar,Poreč,Novigrad iPula,uzpredstavnike središnjevenecijanskevlasti,upravljalaopćinskavijeća, tzv.plemenitovijećečiji sučlanovi


Podestat

bilipripadnicitamošnjegarukovodećegstaleža,skupina(manjailiveća)utjecajnihobitelji.

Uopćinskomsevijeću,podrukovodstvompodestata,odre-đivaocjelokupancivilniživotgrada/komune:izborosobazadu-ženihzaskladištenježitaibrašna,cijenakruhaicarinenarobukojajeulazilaugradiliseprodavalanatržnici,cijenanajmašuma,livada, pašnjaka, ribarskih područja, troškovi održavanja javnihfontana, plaće nastavnika (u pravilu klerici), troškovi obnovejavnihzgrada,plaćeidarovi(regalia)podestata.Svesuseodluketemeljilenaodredbamakomunalnogstatuta.Uiznimnimsluča-jevimavijećejeodobravaloodređenaodstupanjaodnormi.Kaoposrednik mletačke vlasti, podestat je predstavljao glavni grad(Venecija) injezinrukovodećistaležuposlovimasvakeopćine.Takva jeorganizacijaprisutnaucijelojRepublici sv.Marka,odBergamaiBrescijedoJonskihotokaiKrete(do1699.).

Zaštojepodestatbiovažan?Zatoštojestvarnopredstavljao“državu”.Akobi,primjerice,seljakizŠišanaupulskomokrugubiožrtvakakvenepravdeili,jošgore,kakvazločinačkogdjela,pri-jesvegabiseobrationačelnikusela–županuilimerigi–anakontogabiotišaouPuludogradskevijećnicenastaromforumudaprijavi podestatovoj kancelariji pretrpljenu nepravdu ili zločin.Kancelarijajeodmahpokretalamehanizmemletačkepravde,od-nosno počinjala istražne radnje. Ako je slučaj bio teže prirode,do1584.predmetbiseizravnoproslijediouVeneciju.OdkrajaXVI.stoljeća,apogotovouXVII.stoljeću,slučajevisuupućiva-niuKopargdje jepodestat ikapetan,odnosnokoparskisudac,preko svojih službenika-kancelara primao prijavu na znanje tepokretao istraguradiutvrđivanjanepravde/štete/zločina,otkri-vanjekrivcaiizricanjapresude(prihvaćajući,ovisnooslučajevi-ma,mišljenjedrugihmletačkihsudskihtijela).Svejetopodanikudavaloosjećajčvrstedržave/vlasti.Udruštvimaprijemodernogdoba(doXIX.st.)podanicisuzahtijevaliprijesveganepristranogsuca,autoritetkojijebioiznadsukobljenihstrana.

Koparskijesudac,odnosnopodestatikapetan,tijekompo-vremenihposjetanačelništvima(bilajetovišedeklarativnanegostvarnapraksasobziromnateškoćeputovanjadoraznihkomuna

Koparsk i sudac


Javniproračun

Kopar, plan središta grada 1745.(Državni arhiv, Venecija)

uIstri)prikupljaopritužbeodjelovanjunjemupodčinjenihpo-destata.Zbogtogasuseusvakojopćinijavljalenapetostiizmeđutradicionalnihvlastodržaca(obiteljikojesubilečlanovikomunal-nogvijeća)iosobaisključenihizlokalneuprave.Prijavesuslužileza davanje oduška nezadovoljstvu koje bi se moglo pretvoriti upobunu,iakosuseipobunevišeputadogodile,pogotovouPira-nu.Službeno,ikoparskisudaciVenecijaizjavljivalisudačinesvekakobi“pravednovladali”(buon governo).Pravednojevladanjepodrazumijevalodavanjepravaglasaonimakojinisubiliuključe-niuobnašanjevlastiustaleškomdruštvu.Biojetomehanizamkojijejamčiodruštvenimir.

Mletačkaseuprava,dakle,ostvarivalaponajprijeprekoko-muna, iakoni feudinisuraspolagalinekomvećomsamostalno-šću, sličnojonojkojusu imaliusklopuCarstva.Upravni ivoj-


Troškovi i pr ihodi mletačke Ist re

Vojna organizaci ja

niaparat financiraosenaprovincijskojrazini iz javnihprihodaKopraiBuzeta.ObjesuslužbeuXVII./XVIII.stoljećudjelovalesastalnimpoteškoćamairedovitozatvaraleproračunsgubicima.Troškovizaplaće,nepredviđeniizdaciipotrebevojnesigurnostiuvelikesuprelaziliprihodeodporezanaproizvodnjuitrgovinuistarskim uljem koje se stalno krijumčarilo. U predmodernomdruštvu,usprkosrevnostislužbenika,nijebilomogućevoditista-tistike,astvarnajegospodarskadjelatnostpotpunoizmicalakon-troliporeznihnormi(carine,dažbine).Svakajeopćinaimalasvojproračuntakodajepostojalosveukupno18komunalnihblagaj-na.Osimpiranskogproračuna,bogatogzbogprihodaodprodajesoli,svisuostaligotovoredovitobiliugubitku.Financijskimno-gosnažnijabilasuraznaskladištažitaibrašna,odkojihjeovisioopstanaksvakogmjesta.

Istra je,kao iDalmacija,podnosilapunonižiporeznipriti-saknegobogatijevenetskokopnoiFurlanija.Izvenecijanskogjeproračunaodlazilovišenovca(dokazano)naodržavanjeupravnogsustavauistarskimposjedimanegoštogasejeprihodovalouregiji.Usprkos tome, Istra je imala veliku vrijednost za Veneciju zbogopskrbečitavimnizomproizvoda:od“energetskihizvora”(drvozaogrjev,uljezarasvjetu)doveomavažnesoli(visokekvalitete),prehrambenihnamirnica(govedina,vino)ikože.Tejegospodar-skegraneglavnigradpratioposebnomgospodarskompolitikom.

Upokrajini subileprisutnedvijevrstevojnihsnaga:“pro-fesionalci”uKopruiBuzetu(konjičkieskadronzabrzodjelova-nje)tepulskomkaštelu(samoograničenovremenskorazdoblje)iteritorijalne jediniceukaštelimaiselima,kojesupredstavljalevećinupotencijalneregionalnevojske.Uprimorskimsugradovi-madjelovalejedinicenaoružanepuškama,kojejeutemeljilasamaopćina.TeritorijalnejediniceuXVII.iXVIII.stoljećuuglavnomsuimalezadataknadziratiduguisloženugraničnucrtu,pogoto-vokadabisepojavilaopasnostodširenjaepidemijekugeizDal-macijeiliturskihpodručjanagraniciscarskimposjedima.Dabiizbjegla zarazu, istarska se provincija tada zatvarala poput ježa.Zaštitiregijepridavalaseiznimnavažnostjerbiodkugekojabisepojavilanaistarskojobali,bilaugroženasamaVenecija.


Sredst vokompenzaci je

Pazinska grofovija i susjedni feudi (De Franceschi)

Habsburški modelSudbinunadvojvodskihposjedauIstri–Pazinskegrofovije

ipripadajućihfeudavišenegoKastavskekapetanije–urazdobljuodXV.doXVIII.stoljećaodredilojeimovinskoinovčanostanjeHabsburgovaca.Tezemlje(ijošnekemanje)služilesudinastijikao sredstvo naknade za vazale i podčinjene kreditore. Povijest

Boje označuju

Pazinsku grofovijuGospoštiju Mahrenfels “ Wachsenstein “ Kršan “ Grdoselo “ PazBeneficiji GologoriceSamostan Sv. Petra u ŠumiFeudalna dobra pićanskog biskupa


Lupoglav, kaštel

stvarne vlasti na nadvojvodskim po-sjedimaIstre,popisjevlastela,najmoprimaca, pljenite-lja,ovlaštenihkapeta-na. Rascjepkanost,geostrateški polo-žaj, teritorijalnaograničenost, ne-naseljenost, slaborazvijeno gospodar-stvo te, posljedično,nedostatak plemstva i ru-kovodećegstaležačimbenicisukojisudovelidopolitičkemarginaliza-cijeistarskihimanjapodHabsburgovcima.

Tasupodručja,međuraznimposjedimakojesuHabsbur-govci naslijedili, imala svoj subjektivitet, iako nisu bila jedin-stvenopravnopodručjebudućidasuihGoričkigrofovisteklikaoraznoraznedijelove.Habsburgovcisenisunipotrudili(svedoreformeuXIX.st.)ujednačitiupravnuvlastnasvojimposje-dima.Tajepodručjaobilježavalaupravonjihovaopćenitost.Zarazlikuodaustrijskihposjeda,ovdjenijepostojala“regionalnadržava” s nekim, barem minimalnim, saborom ili skupštinomplemića.Nije,dakle,postojalonikakvoskupštinskotijelokojebi moglo uravnotežiti moć koju su Habsburgovci povjeravalipovremenim vlasnicima. U sklopu centralizacije i usklađiva-njavlastinadteritorijima,istarskesuhabsburškezemlje1522.potpalepodnadležnostdvorskekomoreuGrazu,adjelovanjepazinskihkapetanaprovjeravaojeuredzamjenikanamjesnikauLjubljani,ukojemsuserješavalidrugostupanjskisudskipred-meti.Time,kaoštosetvrdilo,PazinisusjednifeudinisupostalidijelomKranjske(povijesno,središnjepodručjeslovenskihze-malja) već u XVII. stoljeću, nego su se istarski posjedi tijesnovezalizaLjubljanu,iakosuzadržaliupravnusamostalnostiin-dividualnost.Habsburgovci,baremuovomepovijesnomrazdo-blju,nisuodustaliodtakvauređenja.


Upravni ustroj grofovi je

Stagnaci ja uX VI I . s tol jeću

RazlogjetomeštosePazinskagrofovijadavalauzalog,uza-mjenuzavelikenovčanepozajmicekojesuHabsburgovciuzimalidabipokrilivojneiliupravnetroškove.Nakonprvograzdoblja,od1444.do1532.,ukojemsuPazinskomgrofovijomvladalika-petani,koje suodređivali iupućivaliHabsburgovci,1533.vlastjenadtimpodručjem,uključivšiiplemićkinaslov,danaobiteljiMosconi,trgovcimaizPtuja,alipodrijetlomizBergama,kojimasetakoostvariosandapostanuplemići.Zatosuplatili26.000rajnskihforinti–tadavelikusvotu–kojesuutomtrenutkubilepotrebneHabsburgovcima.NakonobiteljiMosconikojajeizme-đu1533.i1558.zbogmalverzacijaukupnjineobrađenezemljezapala u teškoće, 1558.–1570. došao je na red pljenitelj AdamSchwetkowitz. U drugoj polovici XVI. stoljeća povećao se brojstanovnika grofovije tako da je 1571., 1578. i 1598. provedenaprocjenaukupneekonomskemoćiposjeda,njegovevrijednosti,njegovihprinosaiporeznihobvezapodanika,štojebilopopraće-nodruštvenimnapetostimaižestokimprigovorima.UXVI.sto-ljećubilježiseveomaspor,alistalanrastmalihopćinaKastavskekapetanije te razvojRijekekojanijenikad izgubilavažnostkaosredištetrgovačkerazmjeneukvarnerskojpodregiji,stečenujošuXV.stoljeću.

Stvarni vladar Pazinske grofovije, najvećeg istarskogahabsburškogposjeda,nijebionivlasnik(pljenitelj)niovlaštenikapetan(Hauptmann),većnjegovzamjenikipovjerenik,nazvanvicekapetan,namjesnik iliupravitelj (Verweser, Verwalter),kojije bio zakupac imanja. Njemu je bilo povjereno sudsko pravo isudskamoćkapetanailinajmoprimca,kojusuovidobiliodvla-dara(Habsburgovci).Uobavljanjusudskedužnosti,upraviteljujepomagaosudaczazlodjela,Landrichter,važnaosobabiranaizredovatamošnjegaplemstva,kojemjepakpomagalovijećeodde-setžupana,nazvanihdesetljani.

OpćesestanjeuhabsburškojIstribitnopogoršalozbogGra-diškograta1615.–1617.,kojijeuništiosvapostignuća–rastna-seljaigospodarskihdjelatnosti,povećanjestanovništva–ostvare-nakrajemXVI.stoljeća.Nakon1630.Habsburgovcirazmatrajumogućnost prodaje grofovije jer su zauzeti Tridesetogodišnjim

Pazinsk a grofovi ja


Ćepić, XVIII. st. (Valvasor)ratom. Čak su je (izravno i neizravno) nudili Mletačkoj Repu-blicikojaihje,međutim,odbila.ZaVenecijujetovjerojatnobiopreveliktrošakjerjetapodručjabilostrateškijednostavnonad-zirati, što je pokazao i rat 1615.–1617. godine. Braća Flangini,venecijanskitrgovci,odlučilisu1644.kupitigrofovijuza360.000forinti,štojetadabilaveliknovac.

Flanginisudobiligrofovijuuvječitizalog,alijeunatočpre-laskuvlasništvaurukemletačkihtrgovaca,nadposjedomzadržanhabsburškisuverenitet.PorezniprohtjeviFlanginijaiKranjskogsabora (nameti na promet soli i vina te robu najšire potrošnje)doveli su 1653. do ustanka seljaka Pazinštine, čije se stanje po-goršalo nakon opće nestašice hrane 1648.–1649. godine. Zbogustankajebiložrtavameđupodanicima,aFlanginisushvatilidasusklopililošposaopaje1660.posjedustupljenGiovannijuFer-dinandu Porziji, austrijskome podaniku furlanskog podrijetla,bliskomcaru.Porzia je,kaonitkoprijenjega,dobiosvaprava i

Obitel j i Por z ia i Auersperg


Napetost i1712. godine

Belaj

povlasticeuPazinskojgrofoviji,uključujućipravonadrugostu-panjske sudbene presude – postajući tako neovisan o Ljubljani(Kranjska), porezna prava, zaštitnička prava, crkvene beneficije(važnosredstvozapotkupljivanje)ipravodapredlažepićanskogbiskupa.Pazinskajegrofovijatakopostalasamostalnopodručjeusklopuhabsburškihzemlja.Kranjskisesabor,dakako,protiviotakvojcarskojpolitici,svedootvorenogprosvjedakadajePorziadobio naslov carskoga kneza, odnosno kada su se njegovi istar-skiposjedipočelismatratikneštvom(štobipromijeniloznačenjedotadmalogimarginalnogPazina).NačeluljubljanskihplemićakojisuseprotivilikidanjuvezaizmeđuistarskihposjedaiKranj-ske,staojemoćniiutjecajniknezAuerspergkojije1663.uspioosujetitiPorzijinenamjere.Nakonštonijeuspiousvojimnaka-nama,samjePorziaustupioistarskeposjedesvomeprotivniku,knezuAuerspergu.

Urazdobljuodpet-šestgodinagrofovijajepromijenilapetvlasnika, da bi se nakon toga vratila u još tješnju vezu s Kranj-skom, ovaj put kao posjed kranjskoga kneza. Između 1665. i1671. Pazinština se, međutim, razvija jer kranjski plemići nisupooštriliporezneobvezesvojimpodanicima(nisuimbilepotreb-nesobziromnabogatstvakojimasuraspolagali),većsupromicalipreradunovihbiljaka(maslina,murva),anačeloupravepostavili

sposobnekapetane.


Austr i jsko pr imorje

Godine 1701. markizi Turinetti (austrijski podanici pije-montskog podrijetla), dobili su od dvorske komore u Grazu, uzamjenuzasvojposjedizmeđurijekeMureiSave,Pazinskugro-fovijutegospodstvaSv.SočerbiPodgradnaKrasu.Cijelipostu-pakprijenosaimovineipovlasticazavršioje1708.godine.Novisuvlasnicinakonprehrambenenestašiceiz1709.–1710.,odmahpooštriliporezneprohtjeve,štojedovelodoustankaseljakauteš-koj1712.godini.Turinettisuhtjeliukinutiinarodnisuddeset-ljana ionemogućiti slobodan izboržupana, što je izazvaloopćenezadovoljstvo.Prosvjedpazinskihvođa,budućidasezadiraloutradicionalna prava sela i kaštela, upućen je dvorskoj komori uGrazu.Komorajeprihvatilaprigovoreiosnovalakomisijukojajetrebalariješitinastaleprobleme(boljerečeno,posredovatimeđuzavađenimstranama).Dogovorjepostignut1718.iteksutada,nakonsedamnaestgodina,markiziTurinettidiPrièpostalistvar-nivlasnicigrofovije.

Turinettijevisuvladaliod1718.do1766.,anakontoga,do1848.,nastupadobagrofovaMontecuccolijaizModene.NegdjesredinomXVIII.stoljećazabilježenisuprvipokušajipoboljšanjaživotauhabsburškojIstri.TojedobavladavineMarijeTerezije(1748.–1780.),kadajesagrađenacestakojajespajalaPazinsRije-kom(radovisuzavršeni1785.).Austrijsko primorjeustanovljenoje1749.godine.BilojetopodručjeukojesupostupnoušliTrstsasvojimokrugom,Rijeka,Bakar,Senj,KarlobagiAkvileja.Pazin-skagrofovijaiKastavskakapetanijanisuušleunjegovsastav,iakojezatakvošto1762.postojaokonkretanprijedlog.Austrijskojeprimorjekaozasebnaupravnacjelinaraspušteno,anekisusedije-lovi1776.odcijepili.TrstiRijekapostalisugubernije.UpočetkusuRijekaiBakarstavljenipodhrvatskuupravu,azatimpodma-đarsku.ZapravojepokušajHabsburgovacadaujednačeupravnouređenjejadranskogprimorjapropao,takodajevraćenoprijašnjestanje.Upokušajuupravneracionalizacijeicentralizacijezavri-jemeJosipaII.(1780.–1790.),Pazinskajegrofovijaspripadaju-ćimfeudimapostalasastavnidioKranjske(ovajputustvarnosti)ipotpalapodnadležnostokružnekapetanijeuPostojni(zajednosKrasom).


K astavsk a k apetani jai R i jek a

KastavskajekapetanijasupravnogagledištadoživjelasličnusudbinukaoPazinskagrofovija.IovdjeseuXVI.stoljećuizredaočitavnizpljeniteljakojisubilivlasnicitogapodručja.Nakonrata1615.–1617.,pritisnutinovčanimpotrebazbogvođenjaTridese-togodišnjegrata,Habsburgovcitražekupcaizatajposjed.Izme-đu1625.i1630.pregovarasesriječkimisusovcimakojinakrajustječupravonadcijelomkapetanijom.Od1630.do1773.,kadaje ukinut isusovački red u Habsburškome Carstvu, kvarnerskasumjestaživjelausjenimoćnogacrkvenogkolegijaskojimsusevišeputasukobili,pogotovouKastvu,zbogpokušajapromjenekomunalnihstatutarnihnormi.Svakipokušajpromjeneporeza,institucionalnihpravaipostojećihnormadovodiojedootvore-nog sukoba između podanika i isusovaca. Za razliku od naseljauunutrašnjostiIstre,kvarnerskesukomunebileveomaratobor-neuobranisvojihpovlastica.Zbogprigovora,pritužbi,sporovaisukoba(manjeilivišenasilnih)spominjuseove“teškegodine”:1635., 1638., 1664., 1684., 1695., 1723., 1738., 1756. i 1772.Velikbrojsukobaizazvanjeodređivanjemgraničnecrteizmeđubrdskihiprimorskihzajednica.Rijekaseformalnoodcijepilaodkapetanije 1719., kada je postala slobodna luka. Nakon toga jebilausastavuAustrijskogprimorja,aod1776.gubernija,najprijepodhrvatskom,azatimpodmađarskomupravom.Razvojcestaikopnenihputovabiojepresudanzasudbinukvarnerskogatrgo-vačkogsredišta.


R az vojni c ik lus i

2. STANOVNIŠTVO I GOSPODARSTVO

Prošla vremenaObilježjaistarskogstanovništvauXVIII.stoljeću,njegovo

prostornoširenje,narodikojigačine,čakivelikdioprezimena,ostalisugotovonepromijenjenidosredineXX.stoljeća.Goto-voposvudaudrugojpoloviciXIX.stoljećazabilježenjebrojčanirast,zbogvelikeimigraciješiresegradovi,prijesvegaPula,me-đutim,Istrakakvajebilauposljednjihstotinugodinamletačkevladavineostalajenanekinačinnepromijenjenaitakvajedo-čekalamodernodoba.Atemeljimodernogdoba,razlozičitavanizabudućihdruštvenih,apotomipolitičkihzbivanja,nalazeseuXVIII.stoljećuukojemseIstrabitnorazlikovalauodnosunaprethodnostoljeće:punojevišesličnostiurazdobljuizmeđu1750. i 1850. nego između 1650. i 1750. godine. Šesnaesto jestoljećepakposverazličitouodnosunaXVII.stoljeće.Dakle,nijesamoXIX.iXX.stoljećerazdobljedinamičnihpromjena;velikisusepreobražajidogodiliiuXII.iXIII.stoljeću(uDan-teovo doba), a važne su i promjene koje obilježuju razdobljeodXV.doXIX.stoljeća.IakosuseustanoveinačinvladanjaudugomevremenskomrazdobljuodXIII./XIV.stoljećadodo-laskaNapoleona(1815.–1813.)tekmalopromijenile,bitnesusepromjenedogodileusastavustanovništva,uljudimakojisunaseljavaliIstru,udruštvimakojasubilaodraztihstanovnika.Upravododirizmeđunovihstanovnikakojisunastanilipoluo-tok,usvakomokruguiusvakojkomuni,tepostojanostnavika,običajainormiskojimasusesusreli,obilježavapovijest“starogrežima”uIstri,odnosnopovijestsvijetaonakvogakakavjebioprijegospodarske,društvene,političkeikulturnemodernizacijeuXIX.stoljeću,ukojemsuserazvilipojmovinacijeinacional-nihidentiteta.


Prošlost i i z vor i

Istra 1797. (Capelaris)

Kadaseproučavapovijestodređeneregije–unašemsluča-juIstre–svasustoljeća“starogrežima”međusobnopovezana.Jednosestoljećenemožeshvatitiupotpunostiakoseneuzmeu obzir prethodno. Zapravo, XVIII. je stoljeće nejasno ako senepoznajeXVII. stoljeće, i takounatragdoXV.stoljećakojesenipočemuposebnomnerazlikujeoddrugih,alije,zajednosasljedećimstoljećem,nekavrstaprekretnicezbograspoloživihizvorazahvaljujućikojimasemožerekonstruiratiprošlost.Kaoštojeznano,zaXIV.stoljećeimamalodokumenatapapovje-sničari stvaraju pretpostavke i hipoteze na temelju skromnihtragovakojimaraspolažu.UXV.stoljećunalazimovišeraznihizvora jer se u gradovima pojavila težnja za dokumentiranjemjavnog života. Na primjer, pišu se bilježnički akti. Sljedeće je

stoljećejošbogatijeizvorima:prvipodaci o stanovništvu, opisi, kro-nike,velikbrojporeznihdokume-nata.Dakle,zaXV.iXVI.stoljećemože se dati sigurnije mišljenje,donositi određeni zaključci. Riječje,naravno,oopćimzaključcima,uglavnom opisnim. Na privrednedjelatnosti tog razdoblja, snažnovezane uz poljoprivredu, različitosuutjecalaopćazbivanja,odnosnotzv.dobreislabekonjunkture.Ra-zvojniilikrizniciklusirazličitosudjelovali na lokalnoj razini, ovi-snoosvakojpojedinojzajedniciinjezinomreferentnompodručju,tako da možemo govoriti o mi-krogospodarstvima, o pluralitetulokalnihgospodarstva.Regijaka-kvudanaspojmimojenaš(suvre-meni) parametar, općenit, iakoznakovit,parametarzashvaćanjeprošlostiIstre.


Kopar

Gradovi

XV. stoljećeNakonpogoršanjaopćegstanjaudrugojpoloviciXIV.sto-

ljeća(epidemijakugeiz1348.,ratzaChioggiju),uprvimdeset-ljećimasljedećegstoljećapojavilisuseprviznakoviboljitka.Napresudnom području za sveukupan razvoj istarskog poluotoka–zapadnojobali–dvanajvažnijagrada,PulaiPoreč,jošuvijeksupriličnosnažnausprkosznakovimadepopulacijesusjednihsela.

Putnikukojijedolaziosmora,Koparjedjelovaokaonajvećiinajbogatijiistarskigrad.ProizvodiojedovoljnosolikojajeprekoKrasa stizala do Kranjske čiji su trgovci zauzvrat donosili u graddrugadobra.Ukoparskomseokruguproizvodilovino,žitoiuljekojeseprodavalouostalomdijelupoluotoka,uVenecijiiFurlaniji.RealnajepretpostavkadajestanovništvoKopranegdjesredinomXV. stoljeća imalo 6–7.000 stanovnika (Marin Sanudo, poznatimletačkiljetopisacnavodi1483.pretpostavkudajegraduprethod-nimrazdobljimaimaookodesettisućastanovnika,alinerazlikujesamgradodnjegovaokruga).NijeslučajnodauKopru,kaoniujednomedrugomistarskomesredištu,dolazidoizražajarenesansnaumjetnostidasuseovdjerodilevažneličnostihumanizmapoputPietraPaolaVergerijastarijeg.KrajemstoljećauKoprujepočeladjelovatiknjiževnaakademija,augradujeutodobaboravioVitto-reCarpaccio,jedanodnajboljihvenecijanskihslikara.

Pula,najvažnijiistarskigradXIII.stoljeća,nijebilavišeona-kvakao1290.–1340.,kadajevjerojatnodosegnulasvojsrednjo-vjekovnivrhunac.Epidemijakuge1348.iratzaChioggijudovelisudodemografskogsmanjenjagrada.PočetkomXV.stoljećaPulaje mogla imati 1.400.–1.500 stanovnika. Taj je broj oko 1480.porastaonaotprilike2.000stanovnika.Nounatočtakvomede-mografskomstanju,Pulajejošuvijekbilapriličnobogatosredišteukojemjedjelovalakiparskaškola.Njezinojestanovništvočini-lo20%imigranata(ponajvišeizDalmacije).Odostalihgradova,negdjesredinomstoljeća,Porečjeimao2.000stanovnika,Pirannajviše3.500(potvrđenajeurbanaekspanzijagradautomrazdo-blju).ULabinuje1483.živjelo,premaprocjenamaMarinaSa-nuda,1.200–1.500stanovnika.UmletačkomjedijeluIstreoko1480.živjeloizmeđu45.000i47.000,anacijelompoluotoku,u


Pr ivreda i proiz vodi

Pula u prikazu iz kasnogsrednjeg vijeka

istomrazdoblju,negdje55–60.000,sTrstomiRijekommoždai70.000stanovnika.

Svasuvećapomorskasredišta(Trst,Kopar,Piran,Poreč,Ro-vinj,Pula,Rijeka)zadržalavažnostkojusuimalakaotrgovačkamje-sta.Kopar(sTrstom,Piranomte,umanjojmjeri,Miljama)pokri-vaojepodručjeKrasaiKranjske,Rijekajepostalasredišterazmjenedobarakvarnerskihobalaiunutrašnjosti(područjeodPostojnedoGorskogkotara),aPoreč,RovinjiPulabilisuzasredišnjuizapad-nuIstruprirodanizlaznamore.LabiniPlomintradicionalnosuposredovaliutrgoviniizmeđuhabsburškeIstreiKvarnera,ponaj-prijeotokaCresaiLošinja.UPorečiPulustizalajeizunutrašnjo-stidijelaIstrekožakojasepotomprodavalanatržištimasredišnjeItalije. Vina su redovito nalazila kupce na brodovima u prolazu.

Općenito, glavni istarski proizvodi bili su: građevno drvo(trupci),ogrjevnodrvo(svežnjevi),kamenje(građevnoizanasi-pe)–sviusmjerenipremaVeneciji;vinozaVenecijuibrodoveuprolazu;uljezaVenecijuiFurlaniju;solzacijeluregiju,Veneci-ju,Kras,KranjskuiFurlaniju;riba;stoka,krupnaisitna(govedaiovce);pčelinjivosakimedzavlastitupotrošnjuizaVeneciju;kožazaVenecijuiobalnatržištaupokrajinamaRomagnaiMar-che.Istrajeuglavnomkupovalažitoirazneobrtničkeproizvode,odnamještajadotkanina.


Nestanak manj ih se la

“Propadanje”

Sveusvemu,poluotočnajeprivredauspijevalaopstati,iakojebiloznakovaopadanjapoljoprivrednedjelatnosti(smanjenjeobradivihpovršina,vinograda,maslinika,povećanjeneobrađe-nogzemljišta)inapuštanjaselasredišnjeizapadneIstre,Pazin-štine i Puljštine. Početkom XV. stoljeća zabilježena je pojavanapuštanja najmanjih naselja, seoskih domaćinstava sastavlje-nih od dvije-tri obitelji, koji su postojali negdje do 1330./50.godine. Nakon toga nestaju manja sela, a stanovništvo seli uveća naselja, međutim, tek se u razdoblju 1480.–1508. bilježiizraženiji pad broja stanovnika Pule i Poreča, čemu pridonosirat1508.–1516.iepidemijakuge1527.godine.

Treba tek ustanoviti razloge propadanja primorske Istre.DugosesmatralodajezatakvostanjebilaodgovornaVenecijakojajesvojimrestriktivnimnormamaugušilaistarskutrgovinu,međutim,tajepretpostavkaneodrživajersuistovremenonekigradovinapredovali,prijesvegaKopariPiran,anekidrugi,kaoTrstiRijeka,imalisuposrednihkoristi.Naravno,sVenecijom,kaosusjedom,moglosenapredovatisamodoodređenerazine.Razlogeslomaselaigradovazapadneobale,međutim,netrebatražitiudjelovanjuvladajućesile.Kaoiuvijek,samojedanra-zlognijedovoljandabiseobjasniocijelifenomen.Vjerojatnojepadbrojastanovnikabiopostupan.PulaiPorečsustagniralijersunjihovireferentniseoskiokruzi-područjagubilistanovnike.Mnogojerazlogazatakvostanje.PazinskusugrofovijuuXV.stoljećuvišeputanapaliMađaripaiakosedjelomičnooporavi-laodtihupada, svoje jeproizvodesvevišeusmjeravalapremaRijeci,asvemanjepremaPuli.Osimsmanjenjaopsegaproizvo-daizunutrašnjosti,uPorečuiPuli jezbogratnenestabilnostisredišnjeItalijeipoteškoćakojeimajutamošnjatržištaizmeđuXV.iXVI.stoljeća,palaipotražnjazakožom.Fenomensma-njenjastanovništvauselimazapadneIstrenijese,međutim,lošeodrazio na one koji su ostali na selu jer su sve bolje živjeli odprodajestoke idrvaVeneciji.Nedostatakprehrambenihproi-zvoda,pogotovovina,kojimasuseopskrbljivalitranzitnibro-dovi,nadomjestilasuselaKoparštineiPiranštine,ukojimanijebilo“depresije”.


R atovi i epidemije

Poreč, ostaci zidina

XVI. stoljećeŠesnaestostoljećezapočelojemletačko-habsburškimratom

koji jetrajaogodinama.Isprekidanisukobidovelisudoslablje-njatrgovineusjevernojIstriiusporiliuzletKopra,alinajvišesupogodilisredišnjidiopoluotokatekraškoipograničnopodručje.Godine1527.epidemijakugeopustošilajePuluiokolnasela.Iz-među1526.i1533.zabilježenojenizprehrambenihnestašica,odkojihsenajgoradogodila1528.godine.Nakontogateškograz-doblja uslijedila su dva desetljeća, od 1534. do 1553., u kojimaseposebnonespominjutežekrize.Stanovništvoregijeponovnopočinjerasti,iakoseodređenatamošnjaprivredapotpunoizau-vijekpromijenila.

Povećanjestanovništvauslijedilojenakonposrednogdjelo-vanjavladajućihsilaiumletačkomiuhabsburškomdijelupolu-otoka,kojesupotaknuledolazakkolonauregiju,novihljudiizunutarnjegdijelaDalmacijeizapadneBosne,područjausastavuHrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, koji su bježali pred sve žešćimosmanlijskimpritiskom.Upazinskisuokrugpremještenistanov-niciizLikeizapadneHrvatske(Gorskikotar),aumletačkuIstrustizalesuizbjeglicekojisuprolazilikrozvenecijanskedalmatin-skeposjede,nazvaniVlasimajersupotjecaliizplaninskih,dinar-skih područja. Broj kolona u razdoblju od 1520./25. do 1550.


Kolonizaci ja

Pulski seoski okrug 1565.(Državni arhiv, Venecija)

tolikojenarastaodajepromijenioetničkufizionomijuistarskihsela,pogotovouzapadnomisredišnjemdijelupoluotoka.IuXV.stoljećubilojeorganiziranihimigracija(npr.uBujštini),alisutouglavnombiliosamljenislučajevi.Masovnakolonizacijapočinjenakon1520.iprotežeseuglavnomkrozčetirirazdoblja:početakXVI.,drugidioXVI.stoljeća,razdobljenakonrata1615.–1617.iuvrijemeKandijskograta(1645.–1699.).Nakon1670./75.brojimigranatauselimaiznenadaopada.Utih150godinakoloniza-cijevišejeuIstrustigloosobanegoštoihjetamodotadživjelo.Njihovjedolazakobilježiodemografskirast.Istraje1520.moglaimatiotprilike55.000stanovnika,aoko1580.,zahvaljujućikolo-nizaciji,brojjestanovnikaporastaona85.000.

NaseljavanjemIstreudrugojpolovicistoljeća,vladarisu,pri-je svega mletački, željeli ojačati poljoprivredu proizvodima kojisuseuzgajaliuXV.stoljeću,daklepojačatiuzgojžitarica(kojesustalnonedostajaleuregiji),maslinarstvo(proizvodnjauljabilajenajrentabilnija)ivinogradarstvo(tradicionalnisektor),odnosno


Promjena proiz vodnih modela

“Starosjedioci ” i “pr idošl ice”

Lok alnimik rosukobi

kruh,vinoiulje.Venecijijebilouinteresuposjedovatidobrona-seljenu(inahranjenu)pokrajinuizbogsigurnosnihrazlogaizbogtogaštojeIstraoduvijeksmatranaprodužetkomvenetskelagune.No stvarnost je bila sasvim drukčija. Zbog depopulacijskih kri-za sve je više bilo neobrađenih površina. Nije bilo jednostavnoiskorijenitikorovnakraškomzemljištukojejesamoposebibilonepogodnozauzgojžitarica.Usprkospovlasticamaiodređenojpomoćikojusudobiliodmletačkihvladara,ljudikojisudolaziliuIstrunašlisusepredgolemimzadatkom–pretvoritišikaruuplodnozemljište.

UXVI.stoljeću,kaoštosmorekli,dogodilesusedvijefazekolonizacije–uprvojiudrugojpolovicistoljeća.Od1560.do1570.nenaseljenapodručjapopunjavanasuzajednicamadošlja-kailiskupinamaobitelji.Uposljednjimdesetljećimatogastoljećajavljaju se prve razmirice između “starosjedioca” i “pridošlica”.Jedanodglavnihrazloga sukobabio je različitopoimanjenači-naiskorištavanjapodručja.ZboggospodarskogprestrukturiranjaPuleiPoreča,naseljeniciizprvogvala,urazdobljuod1520.do1560.,kojisusebrojčanoprepoloviliuodnosunaprethodnosto-ljeće,usmjerilisusenauzgojkrupneisitnestoketenaiskorištava-nješuma,zadovoljavajućitakoprimarnepotrebeglavnogagrada,Venecije:drvozagrađevinarstvoiogrjev(volovisusekoristilizaprijevoztrupacaizunutrašnjostipoluotokadoposebnihobalnihmjestanazvanih“karigadori”)imeso,naravno.

Takvasedjelatnostusavršilanacijelomzapadnomepojasupoluotoka,dokseusjevernomdijeluidaljeproizvodilovinoiulje.Tajedjelatnostdopunjavalagospodarskiživotgradovačijaseprivreda temeljilana soli (uonovrijemeKopar,Piran,Mi-ljeiIzola).Urazdobljuod1560.do1590.uIstrudolazenoveskupinestanovnika,nesamoVlasi,većiGrci,Mlečani,Bolonje-zi. Oni usmjeravaju razvoj poljoprivrede prema nekim novimproizvodimakojidobivajupodrškumletačkihvladara,aline ipridošlogstanovništvaizprvogvalaiupravljačkogstaležaPuleiPoreča.Tamošnjimjemoćnicima,iakoihjebiloosjetnomanjenegostotinugodinaprije,biloisplativijespekuliratinatrgovinistokom i drvom. Zbog toga je došlo do otvorenog sukoba iz-


Dvigrad, mjesto napuštenou drugoj pol. XVII. st.

Gospodarsk a k r iza

međudvasuprotnapoimanjarazvojaza-padnogprimorja,koji suproizveličitavnizlokalnihčarki.

Kolonizacijajetakodosegnulasvojukrajnost. Nije više bilo dovoljno uvozitiljudenapoluotok,trebalojepromišljationovom načinu korištenja resursa, prijećiizniskorentabilnogagospodarstvauviso-korentabilnokojebiomogućiloopstanakvećembrojustanovnika.Tose,međutim,nijedogodilo.Nakondemografskograstaod1520.do1580.,ponovnoje,usprkosstalnomuvođenjunovihkolona,zabilježenpadukupnogbrojastanovnika.Stoljećeseza-vršilonovomkrizomzbognestašicahrane1594.–1596.godine.Savporastpopulacijekojiseakumuliraotijekomvišedesetljećapolakojekopnio,takodaseurazdobljuod1580.do1610.bilježivelikpadstanovništva.

Svasuprimorskasredištaosjetilateškoće.UKoprusenakonepidemijekuge1554.brojstanovnikasmanjiosa5.700na3.500.Poreč,Rovinj,PulaiLabinbilisutijekomvišedesetljećaizloženiprijetnjamasenjskihuskoka.PritisakgusarapogoršaojestanjeujužnojiistočnojIstri,poništivšinaporekolonizacije.Nakonfazerastaod1520.do1580., iPazinskajegrofovijaušlaurazdobljestagnacije.Višejerazlogatakvustanju:velikopovećanjeporeznihdavanja koje su zahtijevali vlasnici posjeda, slom trgovine zboguskočkoganeprijateljskogdjelovanja,mletačkaodmazda(osvet-ničkiupadinapodručjagrofovijenakon1590.).Kastavskujeka-petaniju–tradicionalnoemigrantskopodručje–proceskoloni-zacijemarginalnodotaknuo.

U XVI. stoljeću istarske su gospodarske podregije jasnoodređene.SjevernuIstru,područjekojenijedoživjelobitnegos-podarske promjene, tvore Milje, Kopar, Izola i Piran. U doliniMirneusavršenajedjelatnostšumarstvaisječetrupacazapotrebemletačkogArsenala,aMotovunjesasvojimokrugompostaosre-dište tržišta žitaricama. Zapadna obala, od Umaga do Puljštine(rijekeRaše),usmjerilasenauzgojstokeiiskorištavanjedrvaza


Istarske podregijeod XVI. do XVIII. st.

ogrjevzapotrebeVenecije.Unjezinususeokvirunalazilainekavažna poljoprivredna naselja, kao što je Vodnjan. Kraška IstraobuhvaćenaRašporskomkapetanijom,istovjetnabuzetskompo-dručju(dopadinaUčke),ostalajemalonaseljenopodručje,sov-čarstvom kao pretežnom djelatnosti. Labinštinu, kao podregijukojasenalazilaizmeđuhabsburškihposjeda,KvarneraiRaškogkanala,obilježavalojestočarstvoitrgovinasasusjednimotocima.DvijesuzasebnepodregijebilePazinskagrofovijaspripadajućimfeudima i Kastavska kapetanija. Njihova su gospodarstva bilausmjerenanapronalaženjetrgovačkihizlazauzapadnojIstriinakvarnerskompodručju(kupnjauljauzamjenuzamanjevrijednežitarice,ilizazobkojajebilaposebanproizvodsredišnjeIstre).

Podregionalni model i

I. Sjeverna mletačka IstraII. Zapadna mletačka IstraIII.MirnaIV.BuzeštinaV. LabinštinaVI. Pazinska grofovija


Stagnaci ja 1580.–1620.

XVII. stoljećeRazdobljeizmeđu1585.i1590.te1630.i1631.godinemože

sesmatratidugimvremenomstagnacije.Uskočkijepritisakobi-lježio i nekoliko užasnih godina za ljetinu (žitna kriza u cijelojEuropidevedesetihgodinaXVI.st.).Vrhunacdepresijedosegnutjeratom1615.–1617.iepidemijomkuge1630.–1631.Ratjeuni-štioiraseliosredišnjidioIstre,dugopograničnopodručjeizme-đumletačkihinadvojvodskihposjedanapoluotoka.KugajepodrugiputpogodilaKopar,azatimNovigradiBrtoniglu.PosebnodramatičnostanjebilojeuKoprugdjejeusveganekolikomjesecibrojstanovnikapaosa4.500na1.700/1.800.Ostalidiopoluoto-kaepidemijanijezahvatilatakodrastično,sobziromnamalibrojstanovnika(ograničilasenaobalu,naiskrcajnimmjestimakojasupohađaliputniciizVenecije).

NakonrataikugenastavljenajekolonizacijaobadijelaIstre:mletačkogihabsburškog.Istraje1580.imalavjerojatno85.000stanovnika, 1610. možda 65.000, a 1632., nakon kuge, između40.000i42.000.Bilajetonajnižatočkanaseljenostiodsrednjegvijekanaovamo.Onedostatkuljudiinapuštenimselimaupravi-teljisustalnopodnosiliizvještajeVenecijiihabsburškimveliko-dostojnicima. Novi su koloni traženi u Dalmaciji, u graničnimpodručjimaizmeđuMletačkeRepublikeiOsmanskogCarstva,ukojimaježivotbiotežak.Tosubilapodručja(dalmatinskiiher-cegovačkikras)izkojihsestanovništvostalnoiseljavalo.Uztuet-ničkusastavnicu,oduvijekzvanu“vlaškom”,bilojezajednicakojesudolazileizBokekotorske,aopćenitosuseodređivalekao“Al-banci”budućidasetopodručjezvaloMletačkaAlbanija.UIstrusudošleistvarnezajedniceAlbanacanaselivšinekamjestaporeč-kogokruga(Mugeba,Musaleš,Valkarin).UovomeposljednjemrazdobljukolonizacijenaseljenisuTinjan,Kringa,Pićan,ŽminjiSv.PetaruŠumiuhabsburškomdijelu,tePoreština,Puljština,Dvigrad,Sv.LovrečiUmaškiokrugumletačkomdijeluIstre.Za-jednicedoseljenikabilesuuglavnomorganiziraneposkupinamaod12do80/100obiteljiodjednom.

Rezultatinaseljavanapočelisuseosjećatiučetrdesetimgodi-namaXVII.stoljećausprkosvelikojnestašicihraneod1648.do


Novi t rendovirasta

Stabi lnostna selu

Preok ret

1649. godine. Kolonizacija koja je u prethodnim razdobljimaostavilanaistarskomteritorijumalepreostaleljudskezajednice,počelajedavatiplodove.Sredinomstoljećastariinovistanovni-cisvesevišebaveobrađivanjemzemlje.UzgojmaslinaproširiosespodručjaKoparštine(gdjenijenikadprestao)nazapadnoprimorje.Vinogradariimaslinaristalisuuzbokstočarima.Nasvimmjestimadužobaleiskorištavanješumaidrvasastavni jediosvakodnevnogživota,alijeporaslozanimanjeizapoljodjel-stvo.Stokanijevišebilaslobodnanaispaši,zatvaralaseuzatopredviđena mjesta omeđena suhozidima. Neki su se poljopri-vredniokruzispecijaliziralizaproizvodnjužitarica:Bujeužitu,Motovunužituizobi,južnaIstrauječmu(sazrijevaprijeljetnihsušakojesuredovitopogađaletajdiopoluotoka).Ucijelojsuseunutrašnjostipoluotoka,odBuzeštinedoPazinštineiLabinšti-ne,proizvodiležitaricesekundarnevrijednosti(heljda,sijerakidruge,tzv.mješavine).Proizvodnjavinaporaslajezahvaljujućiširenjuvinogradanastupovima(većaosunčanost,većiprinosi)umjestouzgojauoblikugrma.U“visokim”vinogradima,međugrožđemsesadiložito.

Svetepromjenedovelesudojačanjapreostalihskupina.Ko-lonizacijajegotovopotpunoprestalanakon1670.iKandijskograta,kadasuizDalmacije,aliisKrete(uPoreč)stigleposljednjeskupineizbjeglica.Uidućemjedesetljeću(1670.–1680.)useli-mazapočelorazdobljestabilnosti, štonetrebashvatitikaone-dostatakmobilnosti,većkaonovufazuuodnosunaprethodnukoja jeobilježenastalnimdolaskomnovih ljudi.Selasupočelarastiimijenjatise,iakotajdruštveniprocesnijebiolinearan(kaošto će se poslije vidjeti). U svakom slučaju, od polovice XVII.dopoloviceidućegstoljećadužzapadneobalestanovništvopo-stupnoprelazi sa stočarstva,koje jedotadprevladavalo,napo-ljoprivredu. Svako je seosko područje zadržavalo širok spektardjelatnosti:odproizvodnjevinadotrgovineogrjevnimdrvomiuzgojemposebnihžitarica.Sveukupnopromatrano,objesuIstreizlazileizstagnacije.Brojstanovnikaporastaojesoko45.000iztridesetihgodinana70.000okošezdesetih,dabi1690.–1695.dosegnuo90.000.Preokretjezapočeo.


Kanfanarska draga

K r iza 1693.–1718.

XVIII. stoljećeOsamnaesto je stoljeće bilo stoljeće gospodarskog i de-

mografskog uzleta cijele istarske regije, ne samo pojedinačnihprivrednihgrana.KaoštojeizmeđuXVI.iXVII.stoljećabilopedeset godina stagnacije (1580.–1630.), tako se dogodilo inaprijelazuizXVII.uXVIII.stoljeće,točnije između1693. i1695. te1715. i1718.godine.Bio je to tekprivremenizastojkojinijeutjecaonaželjuzaširenjemmaslinika(aliipoljapodžitaricamatevinograda)dužobalnogpojasa,nazemljikoja jeprijesamopedesetgodinabilašikara.Razvojjezaustavilakrizana tržištu žitarica devedesetih godina XVII. stoljeća, a nakontoga smrzavanje maslina 1708., događaj s veoma štetnim po-sljedicama.Slijedilajenestašicahrane1712.–1713.iepizootijagoveda(pomorstoke)1715.–1716.godine.Bilasutodvadeset-ljećahladnihzimakojesugotovosvagdjepovećalesmrtnesluča-jeve,prijesvegameđudjecom(kaonajslabijemineishranjenomdijelustanovništva).

Oko1720. svesepočinjemijenjati.MaslinarstvoserazvijasnažnijenegoikadaprijeidoosamdesetihgodinaXVIII.stoljećapotaknuto je velikom potražnjom istarskoga ulja. Ulje se samodjelomičnoprodavalonatržištu(proračunkoparskogapodestata


Proiz vodnjaul ja

Labin, Gradska vrata Sv. Flora

ikapetanatemeljiosenaporezimaprikupljenimodproizvod-njeiprodajeulja)budućidajevećrazvijenokrijumčarenjeraslousporednospovećanjemproizvodnje.Kolikoseuljaprerađiva-louprešamaiupisivalouzatopredviđeneprijavnice,ostalojenepoznanica.Uzslužbenepreše,čijijebrojneprestanorastaouzadnjemstoljećumletačkevladavine,postojaoječitavnizskri-venih,nelegalnih.Najvažnijapodručjaproizvodnje,uztradicio-nalnuKoparštinu,postalisuPiraniRovinj,iakosuraspolagalismalimpoljoprivrednimokruzima,tePoreštinakojajekonačnoizašla iz demografske stagnacije. Slijedila su ostala primorskamjesta.

Širenjeobradivogzemljištapo-taknulo je druge privredne granei povećalo proizvodnju vina, trgo-vinu kožom i neke nove do tada uregijinepoznatedjelatnosti,primje-rice uzgoj murve (duda) i svilca zaproizvodnju sirove svile. Općenito,usvimnovimilipostojećimprivred-nimdjelatnostimanijepostignutvi-sok stupanj prerade. Sirova se svilaprevozila u Veneciju na obradu,vuna je također ostajala sirova i odnjesusepleleobičnetkanine.Iakou stalnom širenju, i obrtništvo jebilo usmjereno na zadovoljavanjelokalnih i hitnih potreba (bilo jemnogopostolara).Istra jenastavilakupovati gotove proizvode i ruko-tvorinenavelikomevenecijanskomtržištu (bliskom i dostupnom), uTrstukojije1719.postaoslobodnacarinska luka i ostalim jadranskimtržištima, kao, naprimjer, na sajmuuSenigalliji(odlaziloseinaudalje-nijesajmove,npr.uBolzano).Iako


Uvoz/ iz voz

S lana r iba

Rovinjski ribarina starom “batièlu”

jeIstrabilavelikizvoznikdrva,uvozilajedrv-neprerađevine:namještaj,bačve,vjedra,čakiobrađenedaske,zatim,naravno,svevrstetka-nina,oddragocjenihsvilaibrokatadobaršu-na,raznevrstešeširaikapa,predmeteodke-ramike iz Romagne (“bukalete” iz folklornetradicije). Velike količine češnjaka kupovalesuseuPugli.

Primorski gradovi, s Rovinjom na čelu,počevši od 1720./30., doživjeli su pravu re-volucijuuribarstvu,povećanulovplaveribei ekspanziju konzervirane ribe. Slane srdeleu bačvama postat će jedno od najpoznati-jih istarskih proizvoda ne samo u susjednimpokrajinama (Furlanija, Veneto, Romagna),većiuLombardiji iusredišnjojItaliji(Um-briaiLazio).Industrijaslaneribe(srdele,in-ćuni, skuše), jer je doista riječ o industriji upredindustrijsko doba, razvila se najprije uRovinju,azatimseproširilanaPoreč,PiraniPulu.URovinjubrojribarskihbrodicavrtoglavorasteucijelomXVIII.stoljeću.Istarskajeslanariba(službenoprodavanauVeneciji,akrijum-čarenasvagdjebudućidajeproizvodbiooporezovan)odgova-ralapotrebamabrzorastućihtržišta.Zboguvođenjakukuruzai palente u prehrambene svrhe, broj stanovnika u stalnom jeporastu,prijesveganapodručjuPadskedoline.Inačeslabapo-trošnjamesautimpodručjimadodatnosesmanjilajersuispašepretvaraneuobradivozemljištenakojemsesadiokukuruz.Dabi se nadomjestilo nedostajuće meso, povećala se potražnja zaslanomribomkaoproteinskimnadomjeskom.Velikujekoristodtakvastanjanatržištu imaoRovinjukojemseupravobilarazvilanovatehnikaribarenjakojajebitnopovećavalakoličineulovljeneplaveribe(pravastvarupravovrijeme).

Rovinj je tako postao najdinamičnije istarsko središte uXVIII.stoljeću.Njegovosegospodarstvobrzoprilagodilopotre-bamatržištaiusmjerilonatrgovinuuljem,slanomribom,građe-


Rovinj

Rovinj 1619. (Državni arhiv, Venecija)

vinskimkamenom(nesamokamenimblokovima,većivapnomza potrebe Ferrare i Romagne). Gradić je postao najnaseljenijeistarsko mjesto te je s oko 3.600 stanovnika, koliko ih je imao1645.,1710.prešaona5.600,a1780.čak10–11.000,dokseKo-par vrtio oko brojke od 4.500–5.000 stanovnika. Ribarstvo jepotaknulorazvojpomorstvaiuporabuvećihbrodova.Rovinjskisukapetaniuosamdesetimgodinamaovogstoljećaredovitoplo-viliSredozemljem,takodajekanonikAngelinimogaoslobodnozamolitiprijatelja,kapetanaBenussija,damuneštokupinalon-donskomtržištu.

RovinjskiuzletposrednojedjelovaoinaPorečukojisupo-hrliliribariipoduzetnicikojisuseuRovinjuosjećaliviškomiliimjegradpostaopretijesan.Koparjeostaoidaljenajvažnijigradmletačke pokrajine, s najuglednijim plemstvom, najpoznatijimškolamaiintelektualcima,alinjegovogospodarstvonijevišebiloonoizXVI.stoljeća.IndustrijasolizapalajeustagnacijuitekjekrajemXVIII.stoljećadobilanovusnagu,napoticajmletačkedr-žave.Piranjebiopunodinamičnijigradukojemsetradicionalno


Ekspanzi ja

Sječa trupaca, 1720.

obavljalo više gospodarskih djelatnosti (kvalitetna proizvodnjasoli,ulja,vina,zatimobrtništvo,ribarstvoiodtogstoljećakožar-stvo).

NakonusponaTrstaušezdesetim-sedamdesetimgodinamaXVIII. stoljeća, sva su se istarskagospodarstvausmjerilaprematomenovomtržištu.Trgovačkosredištekojejeutrostručilosvo-juveličinu,upijalojegotovocijeluistarskuproizvodnjužitarica,zobizakonje,sirovihtkaninatevelikekoličinevinairadnesnage.Krajemstoljećamalemanufakture,podružnicetršćanskih,poči-njudjelovatiuKopruiPiranu.

Urazdobljuod1720./30.do1760./80.usvimseistarskimpodregijamapojavljujuznakovijakogagospodarskogidemograf-skoguzleta.Pazinština,Buzetskikras iLabinosjećajukoristodrazvojaRijeke,slobodnetrgovačkelukeikomercijalnogsredištakroz koji prolazi roba iz puno širih gospodarskih područja odprijašnjega,ograničenog,kvarnerskogobalnogpojasa.IPulara-ste,iakojejošdalekoodvelikePuleizXIV.stoljeća.Poreč,iakojošuvijekmalihdimenzijasa1.500–1.800stanovnika,preporo-đenjegradnakongotovopotpunedepopulacijeinestankazbogepidemije kuge 1630. (preživjelo je svega dvadesetak stanovni-ka).UXVIII.stoljećuuPorečujenastaoplemićkistaležkojijenakon koparskog i piranskog, postao treći po važnosti u regiji.


Dost izanjevrhunca

K r iza 1780.–1817.

RazvojIstrezamjetljivjepourbanističkomširenju,arhitek-turi(mnogonovihžupnihcrkviugradovimai selima) iumjet-nosti.Uz“službeno”gospodarstvo,onokojebilježevladari,dje-lovalajesivaekonomija,krijumčarenje.Poznatisusamonjeziniokviri,aliposljedicesuvidljiveuživotnomstandardustanovnika,posjedovanjuluksuznihdobaravelikogbrojagradskihiruralnihobitelji(dopodatakasedolaziprekooporukaiztogadoba),upo-boljšanimuvjetimastanovanja,anesamoudemografskimpoda-cima.

Od90.000stanovnikakolikojeotprilikeimala1690.,Istrajedostigla100.000negdje1740.iprešla120.000godine1780.Razvoj potiče raspoloživost žitom i kukuruzom, uvezenim poniskoj cijeni iz venetskih nizina, te veće novčane mogućnostistanovništva.Cijelojeovostoljećeobilježenorastombrojabra-tovština,tzv.laičkihškolakojesepojavljujunesamougradovi-ma,većiuselima.ProcjenjujesedajeumletačkojIstridjelovaloviše od 700 laičkih škola, a u cijeloj regiji više od 850. To susredišta religioznog i pučkog okupljanja zajednice, ali i mjestanakojimaseskupljagospodarskamoćunovcuizemljišnojimo-vini.Bratovštine,dakle,nisubilesamomjestaizražavanjareligi-ozneprivrženosti,većikreditneustanove.

Potkrajstoljećagospodarskiuzletslabi.Krizauopskrbiine-stašica hrane na europskoj razini krajem šezdesetih godina, po-većavajucijenužitarica.Mnogesuistarskezajednicespašeneodgladizahvaljujućiposredovanjumletačkogureda(Magistrato)zažito.Takriza,međutim,nijetolikozaustavilarazvojuregijiko-likosmrzavanjemaslinazimi1781./82.teukupanpadpotražnjezaistarskimproizvodimausprkosširenjuTrsta.Krizeosamdese-tih idevedesetihgodinaovog stoljećadodatno suusporile rast,alisvetonijebiloništauusporedbisnestašicomhraneiepide-mijomtifusa,kojećetekuslijediti1812.–1817.godine.Zajednos pomorskom blokadom jadranske trgovine u doba Napoleona(1805.–1813.),tasuzbivanjavratilaIstrunagospodarskurazinuiz1740.godine.Kraj“starogrežima”biojenekavrstablijeskapri-jemodernogdoba.


Predmodernadimenzi ja

Obala sjeverozapadne Istreu XVIII. st. – nacrt G. Valle (detalj)

3. DRUŠTVO

Stari režimTumačeći prošlost, povjesničari su dugo primjenjivali poj-

moveirazmišljanjatipičnazarazdobljeukojemsuživjeli.Proš-lostjetakoneizbježnopostajalaodrazsadašnjosti.Zaproteklasusevremenaupotrebljavalipojmoviikategorijebližinašojstvarno-sti,naprimjerdržava,nacija,društveneklase.Čestosuutumače-njudruštvenoguređenjaprošlihstoljećaprimjenjivanisuvremeniparametriindustrijaliziranogdruštva.Proučavanjemdokumena-tashvatilosedasuvremenakojasuprethodilamodernomedobu(industrijalizacija,razvojnacija,suvre-menodruštvo)bilaneštosasvimdru-go,neštoosobito.Biojeto“izgubljenisvijet”koji jenestaomodernizacijomdruštva.Sobziromnapravila,znače-nja ivrijednosti, “stari režim”(franc.ancien régime)uodnosunanašsvijetbio svijet za sebe, odraz društva kojeje uvelike ovisilo o poljoprivredi i ukojemsuseugledičast,odnosispramživotaivlastibitnorazlikovaliodda-našnjih. Vjerski osjećaji, uloga žene,poimanjevrijednostinovcailizemlje,potrošna dobra, glad, obilje, ljubav,obitelj, djetinjstvo, identitet (lokal-ni, staleški, etnički, kulturni, jezični)shvaćalisusedrukčijenegodanas.

Istra iz doba “starog režima” nerazlikujeseoddrugihsredozemnihpo-dručja.Postojesličnostiudruštvenom


Granicai i sk l juč ivost

Cres, mletačka kula

uređenju i gospodarskoj strukturi s Dalmacijom, pokrajinamaMarche i Liguria, s južnom Francuskom, dakako uzevši u obzirteritorijalnurasprostranjenostsvakeodnjihpojedinačno.Istrajeostalapograničnopodručjeiuvrijeme“starogrežima”.Napolu-otoku je djelovalo komunalno i feudalno uređenje. Mletačke sukomunalne ustanove bile suprotstavljene carskima. No njezineunutarnjerazlike,uzmeliseuobzircijelieuropskikontekst,nisuiznimka.Isticalase,aidaljeseističe,prisutnostrazličitihnarodaijezikaugradovimaiselima,međutim,tojeobilježje–čestoislože-nije–svihprimorskihpodručjaBaltičkogamora,iliKranjskegdjejeuLjubljaniprevladavajućijezikbionjemački,kaouostalomiuZagrebuuvrijeme“starogrežima”.Takvujezičnurazličitostnala-zimoucijelojKraljeviniPoljskoj,umnogimrajnskimgradovima,uFlandriji,Dublinu,nagrčkimotocima.Pritemeljituproučava-njueuropskepovijestidolazisedospoznajedaniIstranijeiznim-ka.Uostalom,inajezičnohomogenimpodručjimaseoskijesvijet

govoriosvojimposebnimnarječjemkojisera-zlikovao od jezika grada-komune, od NapuljailiMilana,doMünchenailiKopenhagena.

Osimjezika,društva“starogrežima”obi-lježavalokalni identitetzajednice.Postojaojepojamnacije,alidrukčijeshvaćannegodanas.NisupostojaliVenecijanci,Dalmatinci,Pado-vanci,Milanezikaonacija,većpodanicidužda,pape,francuskogkralja,austrijskognadvojvo-de (u Pazinu). Odjeća nije odražavala modu,negodruštvenistatus(plemić,svećenik)ilika-kvuregionalnuietničkuinačicu.Uistarskimizvorima nalazimo furlansku, vlašku, dalma-tinsku, istarsku odjeću, što ne mora obveznoznačiti da je osoba tako odjenuta bila FurlaniliVlah.Poštovanjepravilaizakonaovisilojeoosjećajuidentifikacijesazajednicom.URovi-njusekrijumčariloiizbjegavaloplaćanjeduž-devihporeza(poreziMletačkeRepublike)nasvemogućenačinejerse,sveusvemu,plaćalo


Ident i tet društ vene zajednice

Pr imorsk asredišta

Društ venis lojevi

komunalnenamete,aliRovinjanimanijepadalonapametdara-spravljajuosvojempodaništvupremaVeneciji iduždu,štosuidokazali1797.kadajeSerenissimaprestalapostojati.Suverenitetserazlikovaooddržavljanstva,kojejebilolokalno,rovinjsko(ilipulsko,venecijansko,torinskoitd.).Ljudisuprijesvegabiligra-đani,pripadniciodređenezajednice,atekpotompodanici,zara-zlikuoddanašnjegdobakadasuprijesvegapripadniciodređenenacije,atekpotomstanovniciodređenogagradailimjesta.

GradoviDugoseuIstrustizaloprijesvegasmora.Skontinentasudo-

lazilistanovniciKrasa,Kranjci.Prvijesusretbiodaklesistarskimprimorskimgradovimaigradićima.UrbanajeIstrabilazapravokoncentrirananaobali,uključivšiiLabinkojisenalazitekmalouunutrašnjosti.Riječjeodesetsredišta,svapodmletačkomvlašću:Milje,Kopar,Izola,Piran,Umag,Novigrad,Poreč,Rovinj,PulaiLabin.NekasuodnjihbilistvarnigradovikaoKopariRovinj,nekamikrogradovi(PiraniPoreč),iligradići(UmagiNovigrad),iliostacinekadašnjegagrada(Pula).Milje,IzolaiLabinbilisuusvakompogledumjesta-terre,daklemanjekomune.

Uunutrašnjostipoluotokabrojnisukašteliimjesta-terre.Naj-naseljenijamjestaodXV.doXVIII.stoljećabilasuMotovuniBuje,apotomGrožnjan,Oprtalj,Bale,Vodnjan,Buzetikašteli-gradićiPazinštine-Pićan,Gračišće,Pazin.Tepoluurbanesredineimalesunekaobilježjavelikihprimorskihkomuna(trg,župnacrkva,vijeć-nica,lokalniuglednici),alitosuponajvišebilapoljoprivrednasre-dištaukojimasuseprikupljalitamošnjiproizvoditesjedištausta-novaiuprave.Obalnigradovi/gradićibilisuistotakovezaniuzazemlju ipoljoprivrednuproizvodnju(primjeriPirana iRovinja),alijeruralnadimenzijabilakomplementarnaostalimdjelatnosti-ma:trgovini,obrtu,pomorstvu,ribarstvu.Primorskasredištaika-šteliizunutrašnjostismatralisusezasebnimzajednicamauodnosunamanjaruralnanaseljakaoštosubilaselaiseoskadomaćinstva.

Zbogsameprirodegospodarskihdjelatnosti,uprimorskimje urbanim središtima (gradovi ili gradići) dolazilo do većegadruštvenograslojavanja.Uzplemićeipripadnikecrkvenogstale-


Kopar

S lučaj Rovinja

ža,postojalajemanjailivećaskupina,ovisnoomjestima,obrtni-ka,trgovacanavelikoimalo,uslužnihradnika,pomoraca,ribara,solara te urbaniziranih seljaka. Ovisno o mjestima i fazama de-mografskog, privrednog i društvenog rasta, odnosno stagnacije,brojčanisuseodnosiizmeđutihkategorijamijenjali.

Kopar se postupno razvio između XIV. i XV. stoljeća po-stavšinajnaseljenijigraduregijisnajuglednijimplemstvom.Nijeslučajnoupravotajgradpostaoglavnosredištemletačkepokraji-ne.Nakon1554.,međutim,nijezabilježendaljnjirazvoj.Dose-gnuvšisvojuoptimalnuveličinuodoko4.000stanovnika,gradsenijedaljemijenjao.UKopruseživjeloodsolana,trgovineiuslugabudućidajegradbiosredištevelikogokrugainajvažnijemjestosjeverneIstre.Svaki jedanuKoparulazilomnoštvoseljaka,a ikruhsunosilepekaricesasela.Toštojegradveličinomostaoistiskorodvastoljeća,navodinazaključakdajenjegovodruštvodo-segnuloodređenuravnotežuizmeđugospodarskihmogućnostiidruštvenograzvoja,integrirajućisespoljoprivrednimokrugom.Istovremenotopokazujenepropusnostizatvorenosttogadruš-tva.Takavdruštvenimodelnaizgledzatvorenih,iliveomamalootvorenihdruštava,demografskinepromijenjenihtijekomstolje-ća,nalazimodjelomičnoiuTrstuiMiljamateuLabinu.

Rovinjje,uodnosunaKopar,potpunasuprotnost.Mjestokojeseoduvijekbaviloribarstvom,prihvatilojemnogobrojnedo-seljenike.StalanusponuXVII.idodatnoubrzanjeuXVIII.sto-ljeću upućuje na postojanje dinamičnog urbanoga društva kojejeuodređenomtrenutkupostaloprenapučeno,takodapočinjeizvozitikvalificiranuradnusnagu(ribare)uPoreč,Fažanu,Pulu,NovigradiUmag.Uzčlanoveuglednihobiteljičijapravapotječuizdavnihvremena,akojisujedinimoglipristupitiinstitucional-nomgradskomživotuprekokomunalnogvijeća,uXVIII.stolje-ćupostojalojeuRovinjuvelikousporednotijeloosobaizuzetihodmogućnostisudjelovanjautamošnjojvlasti,kojisu,međutim,bilibogatijiiposjedovalivišenekretnina,zemlje,poduzetničkihdjelatnosti pa čak i plemićkih titula nego članovi vijeća. Ti će“noviljudi”–trgovci,kapetani,bilježnici,aliifeudalci–preuzetivlastuustanovama1797.,kadajeutemeljen,nazalaskuMletačke


Porečki urbani ambijenti u XVIII. st. (Državni arhiv, Venecija)

Republike,prvidemokratskimunicipalitet.VelikprivrednirastidruštvenipreobražajRovinjapodsjećanaTrstiRijeku,iakojeekspanzija tih mjesta poticana odozgo, uredbama habsburškihvladara.

Negdjenapolaputaizmeđukoparskogirovinjskogslučajanalazi se Piran, manji jadranski grad, ali oduvijek bogat zahva-ljujućiunosnojindustrijisoli.ZarazlikuodKopraiMiljačijajeproizvodnjasolibilaneovisna iusmjerenanapokrivanjepotre-bakranjskogtržišta,PiranjebioslužbenidobavljačVenecije.UgradusutočnoznalikolikoćenovcaVenecijauplatitiu jednojgodini.Tojenanekinačinbilofinancijskojamstvo,aliiograni-čenje jerproizvodnjanije smjelaprelazitiodređenurazinukojabi mogla prouzrokovati pad cijena ili potaknuti krijumčarenjeodnosno nekontroliranu trgovinu. Tijekom cijeloga mletačkograzdobljasudbinaPiranabilajevezanauzugovorekojesusklapalivenecijanskislužbeniksoliimjesniproizvođači(količinaicijena,dakledohodakzagrad).Bogatstvoiugledugradubilisuvezani

Piran


Sol

Slučaj Poreča

uzposjedovanjebazenaizkojihsevadilasol,doksusolarikojisuunjimaradiliuglavnomjedvapreživljavali.

ProizrodnjasoliuKopruiMiljamadoživljavastagnacijupo-četkomXVIII.stoljećakadajetrgovinasKranjskom,zboginter-vencijanagranici,prekinutaipreusmjerenapremaTrstu.Veneci-janskijeslužbenikzasolodlučiospasitiproizvodnjutihgradova“podržavljenjem”,odnosnojamčećiotkupodređenihkoličinasoli,kaoštosetradicionalnopostupalouPiranu.Noviodnosisistar-skimgradovimasolipotaknulisugospodarstvoKopraiMilja,alisuistovremenopočeligušitipiranskuproizvodnjukojajeizgubilasvojudinamičnost;smanjilesuseinvesticijeizapočelojerazdobljepropadanjakojejetrajalodosedamdesetihgodinaXVIII.stoljeća,kadasupiranskesolanedosegnulesvojpovijesniminimum.Rece-sija,međutim,nijezahvatilagradidruštvoucjelinijersuinvestici-jespretnoprebačenenadrugedjelatnosti:maslinarstvo,vinogra-darstvoiribarstvo.Sedamdesetihgodinavenecijanskijeslužbenikzasoluveopoticajnijupolitikuproizvodnjesfleksibilnijimodre-đivanjemdopuštenihkoličinazaberbu.Tojeponovnopotaknulocijeluindustrijusoliukojojsepojavljujuistraniulagači.

Sva su urbana središta, s iznimkom Rovinja, pogođena de-mografskom stagnacijom u XVII. i XVIII. stoljeću. Bila je tosudbinaPule,Poreča,NovigradaiUmaga.Posljednjadvagradaoduvijek su bila mikrogradovi, zapravo morske luke s nekolikostotinastanovnika(iakojeNovigradbiobiskupskosjedište),aliPoreči,pogotovo,Puladoživjelisudrastičnosmanjenjeveličineivažnostikojesuimaliusrednjemvijeku.UXVII.stoljećuPulajeimalanekolikostotinastanovnika,aizmeđu1630.i1650.Porečsesveonanekolikodesetakastanovnika,postajućitakosablasnigradkojijeulijevaostrahsvakometkojetamomoraodoćislužbo-vati.UpečatljivjeporaststanovništvakojijePorečdoživionakon1670.,kadasuseugraddoselilemletačko-kretskeizbjeglice.Od30–40stanovnika,kolikoihjegradimao1650.,došlosedo1.000početkomte1.500–1.800sredinomXVIII.stoljeća,kadasesta-novništvokonačnostabiliziralookotebrojke.Pula,Novigrad iUmagistosutakobitnoporasliuzmuliseuobzirpostoci,alini-jedansegradnijeizjednačiosPorečomuvezisobnovommalog,


Poreč krajem XVIII. st.ali pokretnog urbanoga društva sa svojim plemićkim staležom.UzKopar,PuluiNovigrad,sjedištebiskupije,Porečjebiojedanodpravihistarskihgradova.Gradskivijećnicipripadalisustaležugradskog plemstva, bili su “plemeniti vijećnici”. U Puli i Novi-gradu,kojisubiligradovi-sablasti,takvafunkcijanijeimalavećeznačenje,aliPorečjeveomabrzovratioizgubljeniugledznatnopovećavajućibrojzahtjevazapripadanjemgradskomvijeću.Biti“plemenitivijećnik”,pamakar iumikrogradu,značilo jeneštou odnosima s trgovcima, vojnicima, pučkim imućnicima, puča-nima,aliistvarnimplemićima(grofoviibaruni)kojinisuživjeliuodređenojkomunimletačkogkopna,DalmacijeilisameIstre.Do1750.uporečkomsuvijeću,zahvaljujućimnogimdošljacima,sjediligrofoviibaruni,doktori,pripadnicislobodnihzanimanja(bilježnici, liječnici), pukovnici, posjednici. Nakon što se novodruštvokristaliziralo,plemićkosevijećezatvorilousebepostav-šiustanovomtamošnjeelitekoja jezapravobilavlasnikgrada igradskogokrugaucijelomXIX.stoljeću(ipočetkomXX.).Porečseuspješnopodignuoizvlastitapepela;unjemujestvorenopot-punonovodruštvotemeljenonamodelima“starogrežima”.

Usvimurbanimilipoluurbanimsredinamadruštvosedije-liloprematipičnomobrascu“starogrežima”:uglednici,puk,sve-


Plemst vo

Koparska lođa

ćenstvo.Uglednici(nazovimoihtako)moglisubitistvarniple-mići,odnosnoobitelji(titulaseprenosilamuškomlinijom)kojejepriznavaovladar,dakleduždilicarskavlast(bezobziranatojeliosobabilamletačkipodanik).Plemićkesutitule,premaredo-slijeduvažnosti,bilemarkiz,grofibarun.Titulasamaposebinijebiladovoljnazaugled.Plemićisenisutolikorazlikovalipoimovi-ni(kojasemoglasastojatiodbazenazaberbusoli,livada,pašnja-ka,šuma,kuća),kolikopoposjedovanjuiprirodifeudalnihprava.Tojemoglobitiobičnoporeznopravokojejedonosilostanovi-teprihodeodsela(poreznavino,janjad,perad,jaja,lovitd.)iliposjedodređenogteritorijasasudbenomvlastinadstanovnicimasela.ČlanovikoparskeobiteljGravisitakosubilimarkiziKostel-skogfeuda.Staritradicionalniplemićiimalisupravobitičlanovigradskihvijećakojasučestonazivana“plemenitimvijećima”.Uzastvarneplemiće,postojalisupravigrađani,daklegrađanikojimajebilopriznatopravopristupagradskomvijeću.Pučanisuinjihsmatrali “plemićima”, iako nisu imali ništa zajedničko s marki-zimaigrofovima.Koparjebiogradsnajuglednijimplemstvom.SlijediojePoreč,alisamouXVIII.stoljeću,tePirankojinijebiograd, već samo terra, ali su njegovi gradski uglednici bili međunajbogatijimauregiji.PlemićkesuobiteljibileprisutneiuNovi-gradu,Labinu,PuliiRovinju.Čestosuplemićkeobiteljisklapale


Puk

Laičke bratovšt ine

međusobombrakove.Uglednicisuusvakomgradunadziralinaj-važnijeustanovekaoštosuskladištabrašnaižitailikomunalniproračun,imoglisuobnašativažnedužnosti:javnogbilježnika,advokata,kanonikakatedrale,svećenika.Višejesvećenstvobilounadležnostiuglednika/plemića.Samojeseoskosvećenstvo,kojejemoralopoznavatitakozvaniilirskijezik(slovenskiilihrvatski),biloruralnogpodrijetla(alitadaizvodećihobitelji).

Pukseupraviludijeliopoprofesijama:težak,ribar,pomorac,postolar,trgovacitd.UvećimmjestimakaoštosubiliKopariPi-ran,pučanisuseokupljaliugradskimčetvrtima(contrade),takodasupostojalimjesnivođe,šefovičetvrti.Gotovosvagdjenarodseskupljaoubratovštine,nazvanecivilneškole.Civilnesuškolebileustanovevjerskogtipa,alisunjimaupravljalecivilneosobe.Bile suveomaraširenepocijeloj Istri, iugradskim iu seoskimsredinama,povezanesažupnomcrkvomilikakvommanjomcr-kvicom,akatkadsnajobičnijimsporednimoltarom.Velikaraši-renostmalihcrkva(ioltara)iobnavljanjestarihcrkavaizXVII.iXVIII.stoljećaposljedicasuširenjacivilnihbratovštinautomrazdoblju.Gotovosusvebratovštineimalezajedničkublagajnuiregistarukojisuupisivalesvojuimovinu(kuće,terene,vinogra-de,maslinike).Nagospodarskomplanubratovštinesudjelovalekaonekavrstakreditnezadruge;nekesuizražavaleodređenavjer-skauvjerenja,anekesuokupljaleraznedruštveno-profesionalnekategorije,kaonaprimjerbratovštinaSv.Nikolezapomorce,Sv.Petrazaribare,Sv.Martinazatežake.

Dinamičnostgospodarstva,koja jezahvatilaIstruudrugojpoloviciXVIII.stoljeća,odrazilasenaekonomskojačanjepučkihslojeva,kojinisubiliuključeniuslužbeneustanove(komunalnovijeće),atonijenailazilonadruštvenopriznanjeninaboljedruš-tvenemogućnosti.Uvećimsusegradskimsredinama,primjericeuKopru,PiranuiRovinju,razvile“političke”pučkestrujekojesuseprotivilepovlaštenimstaležima.

Nova jeelita,kojususačinjavaliposjednici,pripadnici slo-bodnihzanimanja,novibogataši,aliipropaliplemići,zahtijevalavlastnadgradomilakonalazilapodrškupuka.Zadnjerazdobljemletačke vladavine obilježile su napetosti između vlastodršca


Druga polovica XVIII. stoljeća: društvene napetosti

Istarski seoski krajolik

ionihkojisuobičajnobili isključeni izvlasti, iakosusepobo-gatstvu i ugledu izjednačili s vladajućim slojevima društva. Na-rod jevišeputanahuškannapobunu,aonda jekrajemsvibnja1797.izVenecijestiglavijestdajeduždsvrgnutspoložaja,daje“starirežim”prestaopostojatiidasezapočelosutemeljivanjemdemokratskihmunicipalitetapouzorunaFrancuskurevoluciju.Unekimsumjestima,primjericeuKopruiIzoli,pučaninapalipodestata iplemiće;drugdje je,kaouPiranu iRovinju, smjenavlastiodslužbeneelitena“noveljude”proteklamirno.Unekimse mjestima, kao u Poreču i Motovunu, tamošnja elita brzo re-ciklirala i naziv gradskog ili plemičkog vijeća promijenila u de-mokratskimunicipalitet,ostajućinavlasti.Cijelijeeksperimenttrajaosveganekolikotjedana,dokaustrijskavojskanijezauzelaregijuiponovnouspostavilastarired.

Seoski okruziSvi su seoski okruzi, ruralna područja komuna, doživjeli

depopulacijuuXV. stoljeću;uXVI. iXVII. stoljećuzahvatilisu ih snažni imigracijski tokovi, a u XVIII. stoljeću uslijedilaje stabilizacija stanja praćena gospodarskim i demografskimusponom. U samom području i u seoskim naseljima mijenja-


Imigracijski tokovi i institucionalna ustrajnost

Uključivanjei prilagodba

losestanovništvoinjihovaetničko-jezičnapripadnost.Proces“promjenestanovništva”,kakojetonekoćnazivalahistoriogra-fija, jedan jeodnajvažnijihtrenutakamodernepovijesti Istre.PunosepisalooetničkompreobražajuselaicijeleregijeuXVI.iXVII.stoljeću,osrazuizmeđuslavenskihkolonistaidomaćegstanovništva.

Danas sveukupnost imigracijskih procesa koje nazivamokolonizacijom (sveukupnost zato što je bilo raznovrsnih fazakolonizacijekoje senemogupovezatiu jedanmodel),djeluje idalje,zanimljivoiotvorenozapovijesnoistraživanje.Uzasvetepromjene,dolaskeiodlaskeljudskihzajednica,mjesnihsukoba,organiziranograzbojništvauselima,trebaistaknutidasuucije-lometomrazdobljuod1520.do1670.ustanoveioblicivladanjau svakome pojedinom okrugu ostali gotovo isti, kao što je istoostaloiznačenjegradaiokruga.Svakijeokrug(isvakifeud)biozasebnopodručje,gotovozasebansvijetukojemsuvladaliporeziiobveze.Doseljenicisudonosilisasobomsvojeobičajeijezik,alisuistovremenomoraliprihvatitivažećapravilamjestaukojasudošliživjeti.Uklapanjeunovustvarnostmoglojebitidugotraj-no,napornoitraumatično.DanassesasigurnošćumožerećidajetaprilagodbabilauspješnajedinokadajeuIstrudolazilovišeobiteljiizistogpodručja,odnosnokadajeskupinabilavećformi-ranoseloodstotinjakljudi.

Cijelukolonizacijudanastrebapromatratikaovelikprocesprilagodbe postojećim institucionalnim, upravnim, gospodar-skimidruštvenimustanovamanarodaizajednicadoseljenikakojisustizaliuIstruupotrazizanovimživotom.Nanjihsegledalokaonaprotivnikeukorištenjuzemljeibogatstava(šume,stada),kaonaosobekojetrebaiskoristitiilikaonaobičnebrojkekojimatrebapopunitiopustošenipoluotok.Srazkolonizacijebiojesveto: mješavina interesa vladajućih, beznadnih doseljenika i stra-haonihkojimasuodjednomuzurpiranešumeipašnjaci.Prekoizvoramožeserekonstruiratipovijestsukoba,propastiiuspjeha.Opstanakpojedinacaovisiojeoprilagodbi.Trebalojeprihvatitipravila, odnosno mletačko pravo, autoritet rašporskog kapeta-na(upočetnovrijemekolonizacije,prvihdvadesetakgodina),a


Dugotrajan proces

Nasilje i razbojstva

zatimpodestata.Trebalojeorganiziratizajednicusnačelnikomsela–županomilimerigom–sasucima,svijećemglavaobitelji.Županjerazvijaoodnosesreferentnomkomunomilisdrugimselima.Jezikgradanijesepoklapaosjezikomzajednicedoseljeni-kapasubilipotrebniljudikojisuznaliuspostavitikomunikaciju.Novazajednicaje,uzasveto,bilaunadležnostiodređenežupe.Reorganizacija župa provedena je u XVII. stoljeću, nakon Tri-dentskereforme.Doseljenicisutakouvedeniusustavvjerskogateritorijalnogustrojstva.

Uklapanjeuistarskustvarnostbilojeidaljedugotrajanproces,a prilagodba je trajala više generacija. Upravo kroz prilagodbunove su skupine prihvaćale uvjete koje je poluotok nudio:obrada vinograda i maslina, nedostatak žitarica, iskorištavanješuma i sudjelovanje u prijevozu drva na volovskim zapregamado ukrcajnih mjesta (karigadori) na obali, usvajanje običajaautohtonihskupina.Zbogdrukčijegjezika,običajainavika,gradsudoživljavalikaoneštosasvimnovoirazličito.Tipičanjeistarskifenomenbrojnebratovštineukojimasezbivaodruštveniživot(uzajednicamaodstotinjakosoba,uključivšiženeidjecu,biloječak8–9bratovština).

Seloječestobilosvijetnasiljasizraženijomdruštvenomdi-menzijomagresivnostinegougradovimaikaštelima.Šesnaestosustoljeće,pogotovodrugidio,obilježilisukobiizmeđustarihino-vihstanovnika,ponajvišeizmeđupoljoprivrednikaistočara.Na-petostizmeđutihdvijuskupinanastavilasusedoXVIII.stoljeća.Uztojedužmletačko-nadvojvodskegranicepostojaloendemskonasilje,asukobisuizbijalizbogpašnjaka,šumaitzv.ničijezemlje.Tadabisekonfliktidogađalinarelacijistočari–poljoprivrednici(jednisuhtjelidovoditivolovenaispašu,drugisaditižitoiliku-kuruz)itrajalisugotovoneprekidnoodXVI.dodrugepoloviceXVIII.stoljeća.Teškoćeuprihvaćanjusustavakojijesvakiseoskiokrugnametaonovopridošlimkolonistima,dovodedoorganizi-ranograzbojstva,pojavekojajevrhunacraširenostidoživjelaiz-među1620.i1630.te1720i.1730.,dakleutrenucimakadajekolonizacijazavršavalaikadajepočinjalorazdobljestabilizacije.Razbojstvoodražavaegzistencijalnonesnalaženjeiodbijanjepra-


Pulski seoski okrug (južna Istra), XVI. st.

vilanesamovlastitezajedni-ce,većisuživotasasusjednimzajednicama. S određenimporastom proizvodnosti useoskimokruzimaismanje-njem neobrađenih površinakoje zamjenjuju vinogradi imaslinici, te u skladu s timstvaranja novog dohotka,fenomen razbojstva poči-njeopadati.Između1730. i1740.smanjujesebrojsuđe-nja zbog nasilja. Razbojstvokaotakvonenestaje,aliopa-da njegov opseg djelovanja.Istrom su djelovale dvije ilitri velike skupine razbojni-ka,kojesusekretaleodFur-lanijedoKranjske,napadalekočije na putu od Trsta doLjubljane i koristile granicu za sakrivanje s jedne ili druge stra-ne.Bilajetonekavrstaprofesionalnogorganiziranogakriminala.UmletačkojIstribilojeveomarazvijenoikrijumčarenjeduha-nom,takodasurazbojniciikrijumčaričestodjelovalijedniporeddrugih.TjednekronikezadnjegavenecijanskograzdobljauIstriiznosečeste slučajeve sukoba izmeđurazbojnika imačevalacaupotrazizakrijumčarima.

Istarsko se selo preobrazilo između XVI. i XVIII. stoljeća,adjela ljudskihrukuzabilježenasuponajvišeuposljednjih150godinaSerenissime.Sagrađenesukuće,crkve,seoskiputovi.Sva-kojeseloodredilopodručjaiskorištavanja:pojilazastoku,poljasažitom,vinograde,pregrađeneterenenakojimasedržalastoka,zajedničku ispašu i šume kojima su se koristile cijele zajednice.Sagrađenojenatisućekilometarameđašnihsuhozidakojimaseodređivalaprirodapolja(zaobradu,odnosnozastoku)ivlasniš-tvo.Cijelijetajprocesdoveodointegracijeizmeđunekadašnjih


Obl ikovanje sela

Istarski ruralni krajolici

imigranata i stanovnika gradova. Bogatiji seljaci odlazili su ugradoveradisklapanjaposlova,kupnjezemljeistoke,upisivanjaimovine kod javnih bilježnika ili sastavljanja oporuke. Upravoizbilježničkihspisaproizlazivelikstupanjintegracijeraznihza-jednicakojesuživjele,naprimjer,napodručjuPuljštine,između“vlaške”MarčaneiLoborike,istroromanskihGaližaneiŠišanaicrnogorsko–pravoslavnogPeroja.

FeudiMletačkajeIstraizmeđuXVI.iXVIII.stoljećaimalasvaobi-

lježjafeudalizmazapadneEurope.Kmetstvousrednjovjekovnomoblikunijevišepostojalo,avezeizmeđuseljakaizemljeteseljakaivlastele,postupnosuoslabile.NegdjeokoXV./XVI.stoljećaob-vezeseljakapočelesusesmanjivatiisvelesusenaplaćanjeodre-đenihporezaunaturi(stoka,vino,žito,drvo)iradnafeudalnomimanjuuodređenovrijeme.Vlastelin,odnosnoupraviteljfeudal-nogimanja,zadržavaojesudbenuvlastzaprekršajeikaznenadje-


K asni zapadnifeudal izam

Manj insk i društ veni model

12 mletačk ihfeudalnih jur isdikc i ja

lamanjevažnosti,dokjeuslučajevimaubojstvasuđenje(istražneradnje)bilounadležnostikoparskogsuca.RazlikaizmeđuseljakaizRovinjskogSelaiKanfanara,dvarazmjernobliskamjesta,sa-stojalaseureferentnojvlasti:komunaRovinjzaprveiupraviteljDvigradskogfeudazadruge.

Zaistarskodruštvouvrijeme“starogrežima”moždabiumje-sto mletačko-habsburškoga političko-upravnog dualizma bilobolje govoriti o feudalnoj i komunalnoj Istri. Mletačka se Istraprostiralana75–77%površinepoluotoka(bezKrasaiRijeke),akomunalnajeIstra(sgradovimaigradskimokruzima)zauzima-laoko63%područjanakojemježivjelootprilike65%ukupnogbroja stanovnika. Feudalizam je dakle bio, uključivši i područjePazinskegrofovijespripadajućimfeudima,manjinskimodeldruš-tvenoguređenjaregije.Nijejednostavnoodredititočnegraniceiz-međukomunalnogifeudalnogdijelajersunapodručjuKastavskekapetanijeisamePazinskegrofovijepostojalemalekomune(pri-morskekomunekaoMošćenice,Brseč,Lovran,Rijeka,Volosko,iliKastaviVeprinacuunutrašnjosti,tenaseljakaoštosuGračišće,Pićan,Tinjan)ukojimajekomunalniživotbiouzačetku,kaoštojetoopisaoCamilloDeFranceschi.Takvosekomunalnouređe-nje,međutim,nemožeusporeditisonimugradovimaigradićimamletačkeIstre.Istovremeno,koparskijegradskiokrugbiooptere-ćenfeudalnimobvezama.Doslovcesvakoselomoralojeplemić-kimobiteljimaGravisi,Manzini,Verzi,Carli,kojesuimalenekemalevlastelinsketitule,godišnjeplaćatiodređenafeudalnapravauoblikupravdi(uperadi,jajima,vinu,uljuižitu).

Dvanaest glavnih feudalnih jurisdikcija (ili, jednostavnije,feuda) u mletačkom dijelu poluotoka može se odrediti premavlasniku.Postojalisuvelikifeudivenecijanskihpatricija,kupljenioko1530.kadasuodređenarazgraničenjaiovlastiizmeđumle-tačkogihabsburškogsuvereniteta.Barbanskijefeudpripaoobi-telji Loredan di Santo Stefano, Svetvinčenat i Vižinada obiteljiGrimani di San Luca, Završje obitelji Contarini. Bilo je važnoda Barban i Svetvinčenat kao pogranični feudi budu u rukamavenecijanskihobitelji,kaoštojebilavažnaprisutnostmletačkihfeudalacaudolinirijekeMirne.


Momjan, ruševine dvorca

I s tarsk ifeudalc i

IstarskifeudizaMlečanenisubiliposebnodohodovni,pogo-tovokadaseusporedesposjedimanavenetskomkopnu.ObiteljLoredanje,primjerice,ostvarivalavećukoristoddrvazaogrjevnegoodporezauvinuižitu,iakojebilopokušajaobnovegospo-darstvapokretanjemproizvodnjesoliiuspostavomrižinihpoljanaušćurijekeRaše.Prihodi,dakle,nisubiliosobitoveliki,aliuodnosu na prihode istarsko-mletačkih plemića i na raspoloživeresurse, venecijanski su plemići ostvarivali puno više koristi oddrugihtamošnjihfeudalaca.

Odistarskogplemstvakojejeposjedovalovažnijefeude,trebaistaknutimarkizeGravisiinjihovKostelskimarkezat,zajednicuraspršenih sela između koparskoga gradskog okruga, Rašporskekapetanije (dakleBuzet sa svojimpodručjem) igranicenadvoj-vodskihposjeda.ObiteljGravisiživjelajeuKopruiosimprihodaodpravde(vino,ulje,drvo,sitnastoka)posjedovalajebazenezaberbusoli.Jediniplemićikojisuživjelinasvomfeudubilisugro-fovi Rotta iz Momjana i grofovi Walderstein (ili Boltristan) izRačica.Uobaslučaja,sobziromnamalibrojstanovnika,radiloseoplemićimaspriličnoskromnimprihodima,usprkosnjihovojtituli.ŽivotnistandardWaldersteinovihbiojetekneštoboljiodonognjihovihslugu.Drugasusela-feudibilimaliposjedGradi-nekoparskeobiteljiMorosini,potomrovinjskeobiteljiCaliffi,teimanjeFuntanekoparskihgrofovaBorisi(od1595.kadajepo-


Crk venifeudi

Svetvinčenat, sajam sredinom XIX. st. (Tischbein)

sjedutemeljen).Dvigradjebioposebanslučajkaofeudalnajuris-dikcijakoparskekomunekojajetamoslalasvojegupraviteljakojijeizabranuredovimatamošnjihpatricija.Odcrkvenihfeudalnihjurisdikcijapreživjela jesamomalaVrsarskažupanijauposjeduporečkihbiskupa(znaniikaovrsarskižupani),kojujemletačkavlastukinula1778.usklopuopćepolitikeukidanjacrkveneimo-vine.NakontogajeVrsarpostaoprovincijskoizaslanstvopodlož-noupravikoparskogapodestataikapetana.PostojaojejošfeudSv.MihovilanadLimom,vlasništvobenediktinacaizsamostanaSv.MatijeizMurana,kojije1772.kupilaobiteljColettiizCo-negliana.UdrugojpoloviciXVIII.stoljećamotovunskajeobiteljPolesini–građaniKopraiPoreča–dobilatitulumarkizaineko-likoselanagranicisPazinskomgrofovijom.

Organizacijaruralnogdruštvanavećimfeudimabilajeslič-na onoj u drugim selima i kaštelima. Vrsar, Svetvinčenat, Viži-nada,Završje,BarbaniMomjanprematipologijinaseljadjelujukaokašteli.USvetvinčentuje,primjerice,djelovaloVijećestaracakoje je svake godine ovjeravalo statutarne odredbe feudalne ju-risdikcije,određivaloljudekojejetrebaloposlatiuVenecijuobi-telji Grimani radi postavljanja zahtjeva, imenovalo dva suca zarješavanjemanjihsporova,kojisudjelovalizajednosfeudalnimkapetanom,odnosnopostavljenimupraviteljem.Vijećeje,uzto,imenovalo dva pučka predstavnika koji su ga sazivali. Biralo jeosobuzaduženuzaskladištežita,procjeniteljevrijednostizemlji-štaiimovine,crkvenjaka,orguljaša,potvrđivalokirurgakojegje


Ruralne feudalne zajednice

“Vlaška” Istra

odabiralaobiteljGrimani,odobravaloboravakobrtnika iodre-đivalocijenežitarica,vinaiulja.Sveusvemu,priličnonezavisnazajednica,mnogovišeodonogaštobisemoglopretpostavitizanekifeudalniposjed.Svetvinčenatjebiovelikifeud,aGrimanisubilidalekouVeneciji.Njihovživotnijezasigurnoovisioopriho-dimatogistarskogafeuda.Stanjeje,međutim,biloposvedrukčijenamalimfeudimailiselima-feudimagdjesuseljaci-kmetovijačeiskorištavaniiodnjihsezahtijevalovišeporezairabote.Stanov-nici koparskoga seoskog okruga podnosili su najveće poreznoopterećenjenarazinicijelemletačkeprovincije,amoždaicijelogpoluotoka.


Nasel jena mjesta

Društ vo

Nadvojvodski posjediZahvaljujućinaseljavanju,uPazinskojsusegrofovijiuXVI.

stoljeću naselja počela razlikovati. Godine 1578. spominju sečetiri kategorije naseljenih mjesta: gradovi (Statt), a bila su tri:Pićan,GračišćeiTinjan;gradići(Stadtl)Pazin,Beram,Lovran;zajednice(Comaun)ukojesuspadaliŽminj,StariPazin,LindariBoljuniseoca(Flekhen)Kašćerga,Trviž,Kringa,Novaki,Borut,Brseć.UKastavskojsukapetanijipostojalekomuneKastav,Ve-prinac,MošćeniceiRijeka.UXVII.stoljećuPazinseproširioiušaoukategorijugradova.Ustvarnostitasumjestabilakaštelijerjenjihovadruštvenaiinstitucionalnaorganizacijabilajošdalekoodoneuprimorskimgradovima,iakonekiodnjih(NovigradiUmag)nisubilimnogovećiodkaštela.

Ishitreno bi bilo ova mjesta definirati kao ruralne sredine.Tipologijaodređenihsredišta imala jeustvarnostisvojuvrijed-nost i prikazivala je društveno stanje habsburških posjeda, jed-nakokaouostalomdijeluIstrepodMlečanima.UbiskupskomesjedištuPićnu iuGračišćudjelovale susvedruštvenestrukturekarakterističnezapravegradiće:određeniobrtničkisloj,crkveniuglednici,malobrojnoplemstvo.Bilisutogradićiunutargrofo-vije.Okolnaselainjihovaelitabilisutijesnovezaniuztakvegra-diće, iliuzkaštelkaoštojebioTinjan.Stanje jebiloistokaoumletačkojIstri:bilesutodvijestvarnostikojesusemeđusobnonadopunjavale.Uselima,bilaonapodmletačkimilihabsburškimsuverenitetom,vlastjeobnašaomalibrojuglednihobitelji.Služ-bekaoštosužupanilisudacprenosilesuseskoljenanakoljenouistojobitelji.Bilajetovažnadužnostjersuseprekonjeostvarivaliodnosiselasdrugimustanovamavlasti.Uostalom,najvažnijisužupani imališirokumrežupoznanstavameđusebiravnima.Uztakostrukturiranucivilnuvlast,ugrofoviji jedjelovalaimoćnacrkvenahijerarhija.Zbogodržavanjaliturgijenailirskomjeziku(uovomslučajuhrvatskom)kojimsuljudigovorili,svećenicisubilipodrijetlomizvećihmjesta(Žminj,Boljun,Lindar)ipripa-dalisuuglednimtamošnjimobiteljima, ilisudolazili izKrčkeiSenjskebiskupije.Svećenikjebioinekavrstaposrednikaizmeđuplemića,vlastodršcagrofovijekojijegovoriotalijanskimjezikom,


Kvarnerskekomune

inačelnikaselakojisuvrlorijetkopoznavalijezikvladajućih.Uposebnimprigodamakaoštojebilaizgradnjailiposvećenjecrkve(čestslučajuXVIII.stoljeću),zahvaljujućisvećenstvudolazilojedosusreta svihdruštvenihslojevanabanketima izabavama,uzobostranopoštovanjeulogainadležnosti.

Usporednosrastomgrofovije,povećaoseuvećimmjestimaibrojobrtnikaitrgovacakojisugotovoupravilupotjecaliizFurla-nijeiKarnije.TesumanjinskeskupinetijekomstoljećaobilježileživotunaseljimaPazinštine,postajućinjihovsastavnidioiprido-nijevšidvojezičnostikojajeprisutnaupravou“gradovima”gro-fovije:Gračišću,PićnuiPazinu.Obrtništvojebilousmjerenonazadovoljavanjetamošnjihpotreba.UsprkosrazvojupoljoprivredeusredišnjojIstriuXVIII.stoljeću,samonakonprobijanjacestedoRijekeipojačanogprometaulukamaPlominiRabacdošlojedoodređenogadinamičnijegrazvojatrgovineugrofoviji.

PrimorskesuopćineKastavskekapetanijeimalemalopri-rodnihbogatstvazbogsvogapoložajanapadinamaUčke.Glav-naitradicionalnaprivrednadjelatnostbila jeribarstvokojejenalazilosvojetržišteuraznimkraškimmjestima.CijelajeKa-stavštinabilapodručjeemigracije.Kmetovikastavskogpodrije-tlazaduženizačuvanjestadadolazilisuraditinapašnjakePulj-štineiBala.Uzgojstoke,obradamalihkraškihpolja,sezonskaemigracijazbogispašeiiskorištavanješuma–obilježavalisuza-jedniculjubomornunasvojutradicijuisvojepovlastice.Riječkijeslučaj,dakako,bioiznimka.Gradićjesvevišepostajaojedinogospodarskoitrgovačkosredištecijelogpodručja.Sudbinasvihnaselja, primorskih i na padinama Učke, tijesno je vezana uzRijeku,uznjezinrastipriraststanovništva.OkoRijekeposto-jalajeuXVIII.stoljećučitavaskupinamanjihmjestaskojimajegraduzajamnotrgovao.NariječkomesetržištunalazilosveštosuKastavštinaiKrkmogliponuditi(vino,ulje,sol,žitarice,drvo,mahunarke,vunu)jednakokaoštojeTrstdjelovaouod-nosunasjevernuIstru.UzamjenuzateproizvodeRijekajenu-dilatkanine,mirodije,novčarskeusluge,raskoš.UgradususenaziralizačecigrađanskogstaležanaKvarneru(javnibilježnici,ljekarnici,trgovcinavelikoimalo,kapetani).


Pr ipadnost

4. KULTURE

Identitet i kulturaUodnosunamnogeidentitetekojedanašnjipojedinacmože

imati (nacionalni, kulturni, profesionalni, sportski, roda itd.),pripadnost određenoj zajednici i obitelji (u smislu mikrozajed-nice) imalo jepunovećeznačenjeudruštvima“starogrežima”.Obitelj izajednicadavalesuodređena jamstvasigurnosti,uzdr-žavanja,budućihočekivanja.Zatim je slijediodruštveni ilipro-fesionalni status, odnosno što je tko bio u zajednici, naprimjerjavnibilježnik, sudac,grof, svećenik,postolar, trgovac,načelniksela(župan),seljakitakodalje.Izvanokviravlastitezajednicepo-stojaloješiredruštvo(susjednasela,okrug,regija,država),čegasuljudibili itekakosvjesni,kaošto jepostojaoosjećajpripadnostiodređenoj državi te podaništvo (ne državljanstvo) i pripadnostjednojvjeri–katoličkoj.Govorni jezik,kadanijebiohomogenkaouslučajuIstre,biojejošjedanelementidentifikacije,zajednosobičajimaitradicijamakojejeodređenazajednicapoštovala,ilisnovinamakoje jeprihvatila.Svi su timeđusobno isprepleteničimbenicitvorilionoštoseopćenitonazivakulturazajednice.Tajekultura,kojunazivamonarodnomdabismojerazlikovaliodučene–štojepovlasticapismenihosoba–imalamnogonijansi,aliodnjenamjepreostalovrlomalosvjedočanstavadabismojemoglirekonstruirati.Tipična lokalnasituacijaurazdoblju“sta-rogrežima”odajeprisutnostmnogihkulturazbogsamepriroderegije,alimožemosamozamislitikakvesutekulturebile.

Uzevšiuobzirtakvapromišljanja,priličnojesmionoupotri-jebitipojamnaroddabiseodredilakulturnazajednica(drukčijeznačenje ima riječ stanovništvo/puk u društvenom, demograf-skomigospodarskomsmislu),znajućikakavjebiosvijetudoba“starogrežima”.Usvakomslučajunarodisusekoristiliodređe-


Jez ic i i lok alnekulture

Pobožnost

nimjezikomkojinanekinačinpostajeelementrazlikovnosti,po-gotovoupograničnimpodručjima.

VratimoseIstri.Napoluotokuživenarodiistrovenetskog,hrvatsko-čakavskogislovenskogjezika,aliti jezicinisunužnoodredili/obilježili njihovu kulturu. Kulture (potrebno je upo-trijebiti množinu), uglavnom lokalne, posjedovale su mnogevlastite posebnosti, ali i isto toliko sličnosti vezano uz jezik,običaje,vjerskutradiciju,kolektivnumaštu,mentalitet.Povje-sničara,naravno,višezanimajusličnostidabimogaoprikazatislikukojanemasamolokalnaobilježja.Nekisuelementizajed-ničkicijelojIstri,nasuprotonima“posebnima”(jezik,društvo,načinživota,gradovi-kašteli-sela,političkapodjelanamletačkii austrijski dio, drukčije društveno uređenje komuna i feuda),a to jeprije svegaopća sveprisutnostcivilnihbratovštinakojajeulazilausveporesvakodnevnogživota,odgradovanaobalido najmanjih mjestašca na padinama Učke, zatim ista vjerskapripadnostkojajeprekosvojihoblika,uzosjećajvjere,značilakulturusamuzasebe.Iznjesuproizlazilaosobnaimena,mjere-njegodina,tjedniidnevnirituali.

Stupanjreligioznostiinjezinupovezanostslokalnimkultu-ramanetrebashvaćatikaokonstantudruštva,kaofiksniinepro-mjenjivelementdruštva“starogrežima”.Tosunesekulariziranadruštva.IzmeđuXIV.iXV.stoljećaCrkvakaoustanovadoživ-ljava krizu. U XVI. stoljeću dogodio se raskol između katolikavjernihpapiiprotestanata.UXVII.stoljećuuregijiponovnojačakatoličkiobred,alidrukčijihoblika.UXVIII. stoljećukonsoli-dirase laicizacija ivizijadruštvakojanijeviševezanauzvjeru ivjeroispovijest.SvasutazbivanjaprošlaikrozIstru,ostavljajućimanjeilivišeočitetragove,alisvakakovažne.

Analizirajućirazlikeimnogobrojnenijansekojesusrećemou istarskim lokalnim sredinama, mogli bismo odrediti postoja-njeurbanekulturemletačkogtipadužobaletečitavnizkulturau unutarnjem dijelu poluotoka, koje sačinjava arhipelag naselja(kašteliiterre)istrovenetskogiistriotskogagovoraunutarčakav-sko-hrvatskogmorakojesesastojiod“vlaških”selaukojimasugeneracijedoseljenikazadržale,ali ipromijenileprvobitni jezik,


R aznol ikostmodela

Vižinada krajem XVII. st. (Petronio)

zatimdrugaslavenskaselainaselja(danasbismoreklislovenskaihrvatska)mnogostarijegpodrijetla te razne iznimkekaoĆići(Istrorumunji)ilipravoslavniCrnogorciizPeroja.Nasamojgra-nicijednepograničneregijekaoštojeIstranalazimopakdrugenarode:Bizjake,Šavrine iKastavce.Svi suoniživjeli s jedne ilidrugestraneKrasa,daklenaistarskojgranici, iodržavalitijesnevezesasvimistarskimmjestimakaokrijumčarisoliidrugoga(Ša-vrini)ilikaoslugeipastiri(Kastavci).

Teškojeodreditigeografskuslikuraznihzajednicaimogu-ćihkulturaregijejerbiiztogamoglaproizićistatičnaslika,dakle


Društ vene zajednicekoje se mi jenja ju

Međusobna razmjenai suživot

nerealna.Usvakojsuzajedniciživjeliipojedincikojinisunužnomoralibitinjezinsastavnidio.Mnogiizvoripotvrđujustalnupri-sutnost priličnog broja Furlana i Krnjela (doseljenika iz Karni-je),kojiodražavajuindividualnusezonskuemigraciju,poglavitomušku,tipičnuzastanovnikebrdskihpodručja.Takvasesezon-skaemigracijamoglapretvoritiustalnu.Furlanskaseprisutnostmože raspoznati u nekim toponimima manjih mjesta u blizinislavenskihsela.FurlaniiKrnjeličestosusespajalisaslavenskimzajednicamaizunutrašnjostipoluotoka.Doprinostihimigranatanijenikadapotpunoistražen,iakosusasobomdonijelinekeobi-čajekojisudotadabilistranitamošnjimzajednicamakojesuihugostile(npr.sušenjepršuta).

Statičnostslikekojapretpostavljapostojanjetočnihetnič-ko-jezičnihpodručja,zanemarujeobostranurazmjenukoja jepostojalaizmeđuraznihlokalnihkulturatemeđusobneutjeca-je–oduvođenjaslavenskihriječiujezikgradovadoširenjati-pičnihgradskihnadimakauseoskimokruzima.Povjesničarimaostajeotvorenoistraživanjedimenzije“suživota”–kakoostatisvojživećiupotpunosti skulturom“drugih”–dakle istovre-mena prisutnost različitih modela lokalne kulture u Istri. Je-danodprimjeračest jeslučajžupanakojisuuseluzadržavali“slavenske”običajeijezikzajednice,akodgradskogsujavnogbilježnikaistovremenosastavljalioporukenatalijanskomjezi-ku,održavajućivezesosobamaposvedrukčijihobičaja,navikai jezika. Dakako, ta oporuka pisana na jeziku koji župan nijeznaočitati ikojimsetekpovremenoslužio, imala jenesamosimboličnu,većistvarnutežinuuodnosunaseoskuzajednicu.Timejelokalnakulturapriznavalalegitimitetbogatstvanačel-nikasela(ali idrugihbogatihseljaka ilicivilnihbratovština).Taj je dokument vrijedio u zajednici u kojoj se nije govorilotim jezikomiukojoj je svećenikmoždapisaoglagoljicomnakamenimstupovimaivodiomisunalatinskom.Timalobrojniprimjeriomogućavajunamdashvatimokolikojebilasloženakulturamalogaseoskognaseljaikolikonampolaznihtočakazaistraživanjenudi.


Luteranst vo

Vlačići Verger i je

Protestantizam i katolička reformaZa razliku od obalnog pojasa poluotoka koji je stoljećima

kulturnogravitiraopremaVeneciji,uXV.stoljećuuunutrašnjostipoluotoka,kaoiuFurlaniji,dolazidojačanjasrednjoeuropskogakulturnog utjecaja, što je vidljivo u slikarstvu kasnogotičkogstila.Ti suodnosi/razmjenevećzapočeliutrenutkukadasusa“sjevera” počeli stizati novi protucrkveni stavovi i novi načinitumačenjavjerskogživotakojeodređujemokaoprotestantizam.LuteranizamizsusjedneKranjskeseprošironaseoskezajednicesvedojužneIstre,dokjeprekoVenecijeinjezinihkrivovjernihkrugova (koji nisu podržavali službenu liniju Crkve) stigao dopripadnikavišihstaleža.

ProtestantizamluteranskognadahnućairaznoraznihinačicabiojedruštvenifenomenširokaznačenjauIstrijerjepovukaozasobomnesamoučenepojedince,većicijelezajednice.Sjednesustranepovijesni likovivelikihprotestanatakaoštosuLabinjaninMatijaVlačić,odnosnoFlaciusIllyricus,ikoparskibiskupPetarPa-vaoVergerije,asdrugemanjevažneosobeicijelezajednice.Povra-takEvanđeljuiodbijanjenekihpravilaRimskecrkvebilisuključnielementipobuneprotivustanovljenogacrkvenogreda.Ljudisuže-ljelidrukčijuCrkvu,bližuvjerskimpotrebamastanovništva,sma-njimdruštvenimigospodarskimznačenjemipojednostavnjenomhijerarhijom.PodraznimoblicimaprotestantskesustrujedjelovaleuIstriod1540.do1570.godine.Zahvatilesudruštveneskupineukojimanijeprevagnulakolonizacija.VenecijanskiuredSvetein-kvizicijesuprotstavioseprotestantimamletačkogdijelaIstreinakrajuihpokorio.ZanadvojvodskidioIstreneraspolažemodovolj-nimbrojempodatakazarazmatranjezasigurnoširokogfenomena.Izsudskihzapisnikaizlazinavidjelostvarnostistarskihzajednica.Akojebiloprocesa,značidajediostanovništvabioprotivprote-stantskepobuneidasezapravodruštvouodređenomsmislupola-riziralo.Tajepolarizacija,međutim,moglabitipotaknutaidrugimrazlozima, ne samo vjerskim, vjerojatno sukobima unutar samihlokalnihdruštava.VelikimisliociVlačićiVergerijeizabralisuna-ravnoegzilunjemačkimzemljamakojesu1554.postaleislužbenoprotestantske. Matija Vlačić istaknuo se kao veliki intelektualac,teologizačetniknovognačinapoimanjapovijesti.


Viz i tac i jak ardinala Val iera

Protestantizamjeopćenitozahtijevaoširenjevjerskihknji-gananarodnom jeziku.Takva jepotrebabila izraženapogoto-vouNjemačkojgdjejelatinskidoživljavankaonekidalekijezik.Vrednovanjemnarodnogjezikarastevažnostslavenskihjezikaioživljavaslavenskijezičniidentitet.Vlačićjebiopoborniktakvepotrebe i u svom je nazivu Illyricus isticao svoje slavenstvo, alisuidrugiprotestantiizKranjskezahtijevaliuvođenjenarodnogjezikauSvetopismo,prijesvihPrimožTrubarkojisezaložiozaprijevodBiblijenaslovenskijezik.Specifičnostidignitetslaven-skihjezikanacrkvenomplanu,padakleinakulturnom,kojujestoljećimazahtijevalaipodržavalahrvatskaKatoličkacrkvapre-kosvojihglagoljaša,protestantizmomdobivajunovpoticaj,takodaseuIstriponegdjespojilaglagoljaškaiprotestantskatradicija.

Vjerskapripadnostivjerskiidentitetbilisunajosjetljivijiele-mentiudruštvu“starogrežima”,avladajućisuimslojevipridava-livelikuvažnost.Iakotolerantnapremamanjinamaipojavipro-testantizma, Venecija nije mogla dopustiti veće uznemiravanjedruštveno-vjerskogporetka.OdnosizmeđudržaveiCrkvebiojetemeljonogaštobisemoglonazvati“civilnimdruštvom”“starogrežima”.ProtestantizamjenestaodogovoromlaikaivjernikajošiprijenegoštoseKatoličkacrkva,nakonvlastitereformenaTri-dentskomkoncilu(1545.–1563.),uplelauregiju.

Trenutakpreokretakojijezaključioprotestantskapreviranjabio je posjet Papina izaslanika kardinala Agostina Valiera istar-skimbiskupijama1579.godine.PapajeposlaokardinaladaizvidistanjeuIstriiDalmaciji,kojejeKatoličkacrkvasmatralapogra-ničnimregijama.StanjeCrkveuIstriValierovakoopisuje:mno-gomalihbiskupijasnedovoljnimprihodimasobziromnamalenbrojstanovnika,dokseistovremenopojavljujupoteškoćesnovimstanovnicimakojigovore ilirski jezik.Uzto,nedostajedovoljnoobrazovanosvećenstvo.UKoparskojbiskupiji(sjevernaIstra)sta-njejebilonormalno,aliNovigradska,PorečkaiPulskabiskupijadjelovalesukaoudaljenasjedištapodložnasvakovrsnimnevolja-ma.NakonposjetakardinalaValierapočinjesporprocesreformeCrkve,sneznatnimrezultatimajedinouKoparskojbiskupiji,dokseudrugimdijecezamanatotrebaločekatidosredineXVII.sto-

Pučk i jez ik


Bale, Kaštel Bembo(De Franceschi)

ljeća.Čitavniznepovoljnihdogađanja–odpritiskauskokadorata1615.–1617.,odepi-demijekugedoposljednje fazekolonizacije–spriječiojebilokakavpokušajreformiranjacrkve.Tekseutridesetim-četrdesetimgodi-namaXVII.stoljećaodržavajucrkvenisino-di (sabori) u Porečkoj biskupiji. To je po-granična biskupija čiji je teritorij podijeljenmletačko-habsburškom granicom, a sastavstanovništva obilježavaju svježi doseljenici,međukojimapriličnopravoslavnihkolonainemalibrojislamskihvjernika.

Ukupna reforma Crkve u Istri, koja jepodrazumijevala pastoralne posjete, uvođe-nježupnihmatičnihknjigakrštenih,vjenča-nihimrtvih,opisstanovnikažupesboljomteritorijalnomprisutnošćusvećenstvakojejetrebalouključitiuvjerskiživotzajednicesvestanovnike,“nove”i“stare”,ostvarenajeurazdobljuod1650./70.(kraj kolonizacije) do 1730./40. kada je dovršena stabilizacijasela.Brojčlanovasvećenstva–svjetovnog(popovi,kanonici,kle-rici) i redovničkog (članovi samostana), udvostručio se između1640./50.i1750./60.,dosegnuvšisvojvrhunacupravosredinomXVIII.stoljeća.TakvojačanjeCrkvepratiojeprocestakozvanogdiscipliniranjaduša,odnosnousklađivanjanavikaireligioznogna-činaizražavanjavjernikasnjezinimočekivanjima.BiojetopriličnouspješanpokušajCrkveuskladusvjerskompolitikomucijelomkatoličkomsvijetu,kojaježeljelaeliminiratilokalneposebnostiitakoojačatikontrolunadvjernicima.TajjeprocesuIstripridoniobržemuključenjuimigrantskihzajednicaujednakevjerske(dakleikulturne)oblike.Poštovanjesakramenatakrštenja,pričesti,ispo-vijesti,vjerskigodišnjiobredizbližilisuzajednicerazličitihjezikainavika(paimeđuSlavenima).DiscipliniranjezajednicevjernikanakonTridentskogkoncilapridonijelojereligioznojinanekina-čin kulturnoj homogenizaciji složenog etničko-jezičnoga sastavastanovništva,kojijenastaokolonizacijom.

ReformaK atol ičke crk ve

Disc ipl in i ranjevjernik a


Bl iz ina Veneci je

Učena kultura i pučka kulturaIzmeđuXV.iXVII.stoljećauIstriserodiopriličanbrojzna-

menitihkulturnihosoba,ali jemalonjihproveločitavživotnapoluotoku.Upravilu,povijestučenekulture,odnosnopovijestknjiževnosti,likovnihumjetnosti,glazbeisvegaštodugovremenaostajezajedničkombaštinom,odražavamarginalnostkulturnogživotanekihregionalnihsredišta.KadabiseIstraizvuklaizpovi-jesnogkontekstaukojemježivjela,ipromatralakaosamostalnisubjekt,dobilibismootužnuslikunjezinakulturnogživota.Akobisektomeuzelauobzirsamohrvatskailislovenskasastavnica,kaoštosuučinilinekipovjesničariiknjiževnici,dobilabiseslikamračnogdobaukojemsuseSlavenimogliizražavatijedinoprekoglagoljaškihnatpisa,svedoksenisupojaviliknjiževnicikojinisunosilitalijanskaprezimenakaoštosubiliPietroStancovich(Pe-tarStanković)iliJosipVoltić.

Takvimnačinomrazmišljanjagubeseizvidanekitemeljniaspekti društva u razdoblju “starog režima”. U Poreču i Koprunijebiloisplativoproizvoditinekepredmete,uključivši ibačve,jerjebilojeftinijedopremitiihizVenecije.OdistarskeseobaledoVenecijeplovilo12–15sati.GianRinaldoCarlijednogjevje-trovitogdana1739.prešaoputodKopra(jednogodnajudaljeni-jihmjesta)doVenecijezasamodesetsati.Istarskisugradovabiliudaljeni od Venecije kao Vicenza, ali manje udaljeni od UdinailiVerone,aoBergamuiBrescijidanegovorimo.Morejebiloneposrednosredstvokomunikacije,aVenecijaseuistinudoživ-ljavalakaoglavnigrad,metropolakojajesistarskoggledištabilanadohvatruke.Dakleikulturniglavnigrad,anesamoupravniigospodarski.UpravilusukoparskiplemićiodlazilistudiratiuPadovu gdje su sklapali prijateljstva s drugim mletačkim poda-nicima.NemalibrojKopranaposrednojeilineposrednoimaoprigodusudjelovatiuknjiževnim,glazbenimilikazališnimdoga-đanjimauVeneciji.

Uistarskimmjestimaukojimajepostojalamogućnostdaseostvari,učenajekulturaiostvarena.Udoba“starogrežima”bilojepotrebnomnogovišeljudiisredstavanegodanas,urazdobljuma-sovnogopismenjivanja.Dabisedostiglaodređenakulturnarazina


Narodi i kultura

Santorio Santorio (1561.–1636.)

bilesupotrebneiodređenedimenzije.Vene-cijajeimala140–150.000stanovnika,Padova30–40.000, a cijela Istra najviše 80–90.000.Primorski gradovi i gradići Istre na vrhuncusvogarazvojauXVIII.stoljećuimalisuuku-pnootprilike35.000stanovnika,poputnekihprosječnovelikihgradovavenetskogakopna.IstrajebilasastavnidioteritorijalnogsustavakojijegravitiraopremaVenecija(slagunamaje tvorio tzv. dogado – duždevinu), a premaVeneciji su naginjali i njezini stanovnici. Uurbanim istarskim središtima, ovisno o po-jedinačnome društvenom i demografskomrazvoju(nesmijemozanemaritigospodarskukrizuuXVI.st.),djelovalisuučeniljudi,pri-lagođenisituacijiukojojsusenalazili.Nobilojeiiznimaka.TakojebiskupGiacomoFilip-po Tomasini djelovao u pustom NovigradučetrdesetihgodinaXVII.stoljeća.Biojevelikiučenjakpoznatpoprozopografijiučenihoso-bapadovanskogSveučilišta,aostavionamjeitemeljnirukopisoIstrisvogadoba.UPorečukojijebioodnedavnaponovnonaseljen,pisaojeidjelovaobiskupGasparoNegri,uče-njakicijenjenipoznavateljantičkogadoba.

Učena jekulturapodizalaugledkojisuelitnistaleživoljeliisticati.Krugučenihljudikojisuznaličitatiikojisubiliustanjustvaratipisanadjelabiojeograničennaplemstvo,nekolikogra-đana i na svećenstvo. Kopar je nazvan Atenom sjeveroistočnogJadranajerjezahvaljujućisvojemplemstvupostaovažnokultur-nosredišteuXV.,aposlijeiuXVIII.stoljeću.Duhhumanizmai renesanse proširio se gradom već u XV. stoljeću. Nekoliko jeučenjakaosnovalohumanističkuškolukojusupohađalipotomciplemićkihobiteljiizcijeleIstre.Ugradukojiseobogatiotrgovi-nom,posebnotrgovinomsoli,djelovalojevećkrajemXV.stolje-ćanekolikorenesansnihknjiževnihakademija–Compagnia della Calzautemeljena1478.,akademijaDesiosi iakademijaPalladia-


Ugled

Obrazovanjei ak ademije

na.UKopruserodilonekolikovelikanaeuropskekulturekaoštosubiliPetarPavaoVergerijemlađiistariji.Međunajznameniti-jimličnostimatogadobasvakakotrebaspomenutiSantorijaSan-torija(1561.–1636.),poznatogsvojimsuvremenicimaikasnijimgeneracija najviše zbog djela De statica medicina i izuma preci-znih medicinskih instrumenata. Arhitektonska i kulturna djelauKopruurazdobljuizmeđu1400.i1550.istosutakoznačajna,pogotovokadaseuzmeuobzirblizinaVenecije.

UdrugojpoloviciXVI.stoljećauKopruiuPiranuzabilježe-najevrijednaglazbenaikazališnadjelatnostkojajeuidućemsto-ljeću,nakon1630.,počelapostupnoopadatidabikrajemstoljeća,otvaranjemkolegija-gimnazijezaplemiće,kojisuvodilipripadni-civjerskogredapijarista (skolopa),dobilanovuzlet.U idućemstoljećukoparskogradskovijećeodlučilojestipendiratinajboljemladeplemićeiomogućitiimstudiranjenaSveučilištuuPadovi.TakoseškolovaoiGianRinaldoCarli, jedanodnajznačajnijihtalijanskihučenjakauXVIII.stoljeću.Ulaganjeuznanjemladihgeneracija isplatilo se. Negdje šezdesetih godina XVIII. stoljećautemeljena je u Kopru nova Accademia dei Risorti (Akademijapreporođenih)kojajedjelovalausporednosvećpostojećimusta-novama.Osnivačisubilimladiučenjaci,bivšistudentipadovan-skogSveučilišta,GianRinaldoCarliinjegovbratStefano,braćaGravisi,AlessandroGavardo,FrancescoAlmerigotti iGianPa-oloPolesini.Njihovajenamjerabilapotaknutikulturniprepo-rod Kopra i cijele Istre. Pisali su učena djela, najviše iz antičkepovijesti,aliiklasičnekultureiknjiževnosti.Nonijetobiojediniliterarnikružokugradu.Uznjegajedjelovalogradskokazališteidrugikružocikojesuvodiliprofesorikolegija,kanonicikatedraleibiskupskogsjemeništa,daklenajmanječetiri-petskupinainte-lektualaca u gradu koji je imao jedva 4.000 stanovnika. Pratećimodufiziokratizma,odnosnopokušajapoboljšanjapoljodjelstvaradi općeg blagostanja, Akademija preporođenih usmjerila jeosamdesetihgodinasvojedjelovanjepremaodređenimtemama,primjericepreradimaslinaiširenjunasadamurvi(duda)radiko-rištenjadudovogsvilca.UtomsuserazdobljunakonbrzarastaTrstakojijetadaimao25.000stanovnika,pojačalikontaktiko-


Pučk akultura

Rovinjske urbane zgrade iz XVIII. st. (Državni arhiv, Venecija)

parskihintelektualacastomnovomjadranskomstvarnošću.Nonikadanisuprestaleveze iprijateljstvasvenecijanskimknjižev-nicimaiučenjacima,štoćesenastavitiiucijelomXIX.stoljeću.

Koparskislučajdjelujeinadrugegradove–skupineučenja-kailipojedincidjelujuiuPiranu,Poreču(braćaPolesini)iRovi-nju.Istovremenoježivainiža,pučkakultura.UXVIII.stoljećuuistarskimgradovimadjelujuraznipropovjednicikojićeposli-jestećislavuuItalijiikojisusvojimgovoromznalipodićimasevjernika.Pučkasekulturaizražavakrozpjesme(poznaterovinj-ske bitinade), veličanstvene procesije bratovština, arhitektonskipreobražaj mnogobrojnih crkvica (kipovi, slike, dekoracije kojenaručujučlanovibratovština) iumjetnostzavjetnihslika(spo-svetom). Vjera ostaje nezamjenjiv element preko kojega većinastanovništvaizražavasvojumaštuisvojukus.

Utomstoljećupoboljšavajuseuvjetistanovanja.Arhitekton-skimodelišireseizgradovausela.Određenastilskajednolikostprelaziizgradovauterreikaštele,aizkaštelausela.Usporednosrazvojembratovština,rasteibrojcrkvicaururalnimsredištima.


Slavensk a Ist ra

Seosk akultura

Umjetnostkasnobaroknogineoklasičnogstilaprepoznajeseida-nasnamnogimvjerskimzdanjima.ZajedničkiumjetničkistilizXVIII.stoljećapridonosizbližavanjurazličitihzajednicanapo-luotoku.

Uzučenukulturuigradskupučkukulturu,postojikulturase-oskihzajednicakojujeteškorekonstruiratizbognedostatkapisa-nihizvora.Prekoposrednihkronikaiopisamožesestećidojamoobičajima,pjesmama,“vlaškim”plesovima,slavenskimplesovima(kolo),praznovjerju.Glagoljaškajekulturapreživjelaiponovnosepojavljujeužupnimknjigama,unatpisimanaspomen-pločamainastupovima.Glagoljicajedoživjelapreporodnavaluprotestant-skihtežnjizavrednovanjemnarodnogjezika,ali jenjezinrazvojposlijezaustavilakatoličkareformakojanijepodnosilarazličitostiuobredu.KulturaselaigovornijezicislavenskogihrvatskogtipadjelomičnosupronađeniuetnografskimstudijamaXIX.stoljeća,kojesuiznijelenavidjeloodjeću,alateimaterijalnusferu.Jezič-nesustudijeistražilehrvatskanarječjaipronašlenjihovorazličitodalmatinskopodrijetlo(čakavsko,štokavsko),ovisnoorazdobljukolonizacije.ArhaičnočakavskonarječjegovorilosenapodručjuPazinštine,LabinštineinapadinamaUčkedoKastvaiKastavšti-ne.OsobekojesukaoimigrantidolazileživjetiuPazinštinuiliLa-binštinu(biloihjemnogo),moralesuprihvatititamošnjanarječjainakrajusubileasimilirane.Mnogojesporijeteklaasimilacijau“vlaškoj” Istri, području između istrovenetskih i istriotskih pri-morskihgradovaigradića,istrovenetskihkaštelaizonearhaičnečakavštine(Pazinština,Labinština).Tususedužezadržaliobičaji,ponašanjeijezičnioblici(potvrđeniustudijama)dalmatinsko-di-narskogpodrijetla.Istovremenodogodioseivažanfenomensuži-votaiasimilacijeslokalnomistrovenetskomsastavnicom.IzmeđurijekeMirneiBuzetaprostiraloseširokopodručjenakojemsemi-ješajuistrovenetskoičakavsko-hrvatskonarječjeuravničarskomdijelutečakavsko-hrvatskoislovenskonarječjepremaKrasu.Lo-kalneruralnekulture,poredsvjedočanstvaučenekulturekrozsli-keicrkve,izrazilesusloženujezičnu,običajnuimaterijalnusliku,bogatumeđusobnimprožimanjimaiočuvanjemvlastitetradicije,atojezajedničkosvimetničkimsastavnicamaregije.


Documents

Č IZMEĐU REPUBLIKE I CARSTVA (1420.–1797.) - crsrv. · PDF file– Kasni zapadni feudalizam – Manjinski društveni model – 12 mletačkih feudalnih jurisdikcija – Istarski