Razvojem elektronskog prenosa sredstava, znatno se mijenjaju finansijski instrumenti i tehnologija poslovanja. Finansijske transakcije mogu da se prenesu na neogranienu udaljenost u minimalnom vremenskom razmaku putem postojeih komunikacionih mrea u zemlji i inostranstvu, bez tradicionalnog pripremanja naloga i ostale pratee dokumentacije. EFT transfer omoguava transfer sredstava u momentu plaanja sa rauna dunika na raun korisnika. Ovim nainom plaanja eliminie se plaanje ekovima i drugim oblicima bezgotovinskog plaanja. Elektronski sistem plaanja (Electronic Payment System-EPS), sve je dominantnija alternativa plaanju ekom. Pojedine zemlje razvile su posebne sisteme usluga interbankarskog transfera sredstava, u okviru mree unutranjeg platnog prometa. Pored toga razvijen je: Bezgotovinski transfer na mikro nivou i, Elektronski transfer sredstava na mestu prodaje. U razvoju je, a u znatnoj meri i primjeni, niz novih bankarskih tehnologija, kao to je: Elektronska trgovina, Samousluno (self-service) bankarstvo, Kuno i kancelarijsko bankarstvo, Pozivni centri, Kartiarstvo. Bankomati ili samousluni alteri, koriste se od strane banaka sa ciljem da poveaju kvalitet svojih usluga, orijentisanih prema klijentima, koje se uglavnom odnose na rutinske bankarske operacije. Bankomati nude vlasnicima platnih kartica sledee usluge: podizanje gotovine (cash dispenser), polaganje depozita, transfer sredstava sa rauna na raun, uplate na raune, naruivanje i primanje izvetaja. Elektronski transfer sredstava na mestu prodaje kao bezgotovinski sistem plaanja, ostvaruje se preko trgovakih, uslunih i ostalih organizacija. Terminali ili registar kase, u ovim organizacijama povezani su sa bankarskom kompjuterskom mreom. Korisnici ovakvog sistema transfera sredstava su u mogunosti da na mestu kupovine, ili korienjem usluga vre plaanje prenosom iznosa, sa svog rauna na raun poslodavca, preko terminala, gde se obavlja trgovina ili koristi usluga. Elektronska trgovina omoguava klijentu kupovinu i plaanje preko kunog PC-a. Porudbina se obavlja preko Interneta, a prilikom plaanja klijent se poziva na svoju platnu karticu. Za kupce, trgovine i banke, elektronska trgovina je pogodna i efikasna zbog relativno niskih trokova odravanja istih.

Samousluno bankarstvo, kao poseban vid inovacija, omoguuje korisnicima automatsku uslugu u ekspozituri, bez ljudske intervencije. Za ovakav vid usluge ekspoziture treba da su opremljene "self service terminalima". Ovi terminali su povezani sa informacionim sistemima banke, tako da zamjenjuju alterske slubenike. Kuno i kancelarijsko bankarstvo (telebanking), kao vrsta samouslunog bankarstva, razvijeno je nakon razvoja i primjene samouslunih altera i prodajnih terminala. Ova vrsta samouslunog bankarstva nastala je sa eljom da se komitenti iz svojih stanova direktno ukljue u elektronski transfer sredstava, poznat kao kuno bankarstvo (home banking), odnosno da se privrednom sektoru omogui obavljanje finansijskih usluga iz svojih poslovnih prostorija poznat kao sistem kancelarijskog bankarstva. Pozivni centar kao nova tehnologija u bankarstvu, prua komitentu mogunost da pozivanjem banke, dobije niz informacija telefonom, bez kontakta sa slubenicima banke. Platne kartice, kao savremeni instrumenti bezgotovinskog plaanja, koriste se za identifikaciju izdavaoca i korisnika kartice, na aparatima za izvoenje finansijskih transakcija, u cilju obezbeenja unosa podataka za te transakcije. Dve su vrste platnih kartica - debitne i kreditne. Vrlo esto se misli na debitnu karticu kada se pomene platna, ili obrnuto. Meutim, razlika je jasna. Dok je platna kartica sredstvo plaanja (ili jednostavnije-to je mala plastina kartica kojom se mogu plaati roba i usluge), debitna i kreditna kartica su njene podvrste. U zavisnosti od toga za koju se platnu karticu klijent banke opredijeli, na raspolaganju e mu biti pratei programi i vaie potpuno razliiti propisi njenog korienja. Kada se koristite debitnim karticama po pravilu morate na raunu imati novac koji elite da potroite. Kod kreditne kartice je potpuno suprotno-po pravilu nemate novac koji troite, ve na kraju meseca (ili nekog drugog perioda plaanja koji banka odredi) plaate iznos koji ste potroili u potpunosti ili djelimino. Kreditna kartica sigurno zvui bolje, ali je isto potrebno rei da kreditnu karticu ne moe dobiti svako. U inostranstvu koje je daleko odmaklo kada je u pitanju ovaj nain plaanja, praenjem kreditnog ponaanja pojedinaca bave se kreditni biroi. Oni, na zahtev banaka koje su primile molbe od potencijalnih klijenata, sastavljaju izvetaj o tome kako se odreena osoba

ponaala prethodnih godina u smislu finansijske odgovornosti-da li je plaao raune na vrijeme, da li je imao stabilan posao, posjeduje li ili iznajmljuje kuu/stan, ima li mobilni telefon i slino. Ako banka smatra da je klijent dovoljno pouzdan, izdae mu kreditnu karticu i dozvoliti mu da troi njen novac (to e kasnije platiti), jer je rizik prihvatljiv. U suprotnom, ponudie mu debitnu karticu. Kartica se definise kao mali komad kartona ili plastike koji sadrzi neko srestvo za indetifikaciju, sto omogucava osobi na koju kartica glasi da kupuje robu ili usluge na teret svog racuna. Prvu univerzalnu karticu izdao je Diners Club 1950 godine. Kasnije su se pojavili bankarski sistemi kreditnih kartica u kojima banka odobrava racun trgovcu odmah po prijemu racuna o prodatoj robi, prikuplajuci racune koji ce biti zaracunati vlasniku kartice nakon dogovorenog vremenskog perioda.

Broj korisnika koji koriste kreditne kartice naglo raste. U Evropi je krajem 90-ih postojalo 200 milona vlasnika kreditnih kartica. Prema podacima Londonske konsulntantske firme Battell, ovaj broj je do kraja 95 porastao na 350 milona. Kompanije koje posluju kreditnim karticama kao sto su Visa i MasterCard trenutno su najaktivinije u razvoju bezbjednih platnih sistema za placanje karticama putem interneta.1 Smart kartica je plastina kartica koja po izgledu podsjea na obinu karticu s tim da posjeduje jedan detalj koji je odvaja od njih, a to je integrisano kolo ili ip na kojem se nalazi procesor i memorija. Na ipu se na siguran nain mogu uvati odredjeni podaci. Najvea snaga SmartCard tehnologije jeste u raznovrsnosti moguih primjena. Zahvaljujui inteligenciji kartice, mogue je razviti raznovrsne aplikacije u oblastima kao to su: zatita pristupa raunaru ili mrei, indetifikacija, mobilna telefonija, digitalan potpis, kupovina, zatita autorskih prava, elekronska kupovina, ... Naglo irenje interneta u poslednjoj deceniji i njegovo sve vee korienje u poslovne svrhe nametnuli su potrebu za promjenama u funkcionisanju svjetske mree. Sve je vei broj povjerljivih podataka koji se prenose internetom kao i porast trgovine putem interneta stavili su u prvi plan problem sigurnosti komunikacije. Naroito aktuelan problem je sigurnosti komunikaciji je web servera i clienta.1

IZVOR: http://poslovanje.mojblog.hr/p-elektronsko-bankarstvo/184522.html - 23. 04. 2009. godine

Standardni protokoli za komunikaciju ne nude rjeenje za ove probleme. Zato je razvijeno vie protokola koji obezbedjuju sigurnu komunikaciju prije svega na internetu. Neki od njih su na aplikativnom nivou poput secure HTTP-a ili Secure Socket Layera, protokol koji je defakto standard za sigurnu komunikaciju. Problem tajnosti u raunarskim komunikacijama rjeava se kriptovanjem podataka na izvoru i dekriptovanjem na odreditu. Savremene metode kriptovanja zasnivaju se na javno dostupnim algoritmima, a tajnost podataka je garantovana tajnou kljua. Elektronsko bankarstvo predstavlja segment digitalne ekonomije u sferi elektronskog platnog prometa i transfera novanih sredstava, a u meuvremenu se razvilo na sve vidove poslovanja banaka, kako unutar njene organizacije tako i na njene komitente. Institucionalno bankarstvo i finansijska trita imaju za poslovno okruenje sve privredne i poslovno aktivne subjekte, koji su najdirektnije upueni na meusobnu poslovnu saradnju. Preko usluga koje bankarski sektor obavlja za svoje komitente i klijente, i preko finansijskih inovacija koje je neophodno nuditi u trinim uslovima, sve vie dolazi do izraaja poslovna saradnja, zasnovana na savremenim informacionim i telekomunikacionim tehnologijama, to ima za rezultat transformaciju naina rada i poslovne saradnje ka elektronskom poslovanju i digitalnoj ekonomiji.

. ELEKTRONSKO POSLOVANJE U BANKARSTVU Kompjuter nee od loeg menadera napraviti dobrog. Pomoi e dobrom da postane jo bolji, a loem jo gori. Edvard Esber, iz knjige Iva Braila 2000 poslovnih misli za dvijehiljaditu

2.1.

ISTORIJSKI

RAZVOJ

ELEKTRONSKOG

BANKARSTVAAko govorimo o inovacijama u bankarskom poslovanju, oigledno je da nikada u istoriji nisu uinjene tako velike i korjenite promene kao za poslednjih tridesetak godina. Internet, e-bankarstvo i mobilno bankarstvo su doveli do toga da je banka izala iz svojih prostorija. Pojava plastinog (kartice) i digitalnog novca uinili su preokret ka potpunoj dematerijalizaciji i virtuelizaciji novca. Kroz istoriju klijent je uvijek morao da odlazi u prostorije banke kako bi obavio posao. Danas banka dolazi u kuu korisnika ili na njegovo radno mjesto. Mobilno bankarstvo ide korak dalje i prenosi bankarske poslove u dep korisnika potpuno nezavisno od lokacije na kojoj se on nalazi. Sa istorijske take gledano, prvi sistem koji je mogao da se okarakterie kao elektronski transfer novca je stvaranje sistema telegrafskog plaanja godine 1918.19 kada je Federal Reserve Banks u SAD-u zapoela slanje novca putem telegrafa. Automatizacija bankarskih poslova zapoela je ezdesetih godina prolog vijeka. Za uvoenje raunara u bankarske poslove bilo je mnogo razloga, a osnovni je taj, to su banke po svojoj prirodi centralizovane institucije i vano je da u svakom trenutku imaju informacije sa koliko novca raspolau, koji je dio novca slobodan za reinvestiranje i koji se prilivi sredstava oekuju. Klasinim metodama rada teko je ostvariv brz odziv bankarskog sistema, pa je uvoenje raunara u poslove predstavljalo nunost. irenje bankarskih sistema na velike geografske udaljenosti nametnulo je potrebu da se izgrauju jedinstveni informacioni sistemi i uspostavljaju iroko rasprostranjene raunarske mree. Kada su sedamdesetih godina banke poele da postavljaju svoje mree bankomata dolo se do zakljuka da je neracionalno da svaka banka za sebe razvija raunarsku mreu. U tom trenutku dolazi do standardizacije i povezivanja raznorodnih bankarskih mrea na jednom projektu, a to je mrea bankomata. To je omoguilo da bez obzira na koji bankomat korisnik doe moe biti usluen a banke naknadno u

pozadini rasiavaju raune. Ovaj nivo automatizacije pokazao se kao veoma uspjean ali je postojao problem, jer su investicije u infrastrukturu bankomata i dalje bile velike. Prvi telefonski servisi pojavljuju se poetkom osamdesetih godina prolog vijeka. Odmah imaju masovnu primjenu, ali im je osnovni nedostatak sigurnost. Javne mree kojima se komunicira podlone su prislukivanju. Ovakav nain poslovanja banaka sa svojim klijentima zadrao se do danas samo u izmenjenim uslovima. Pojavom PC raunara omoguena je dislokacija djela bankarskih poslova u kuu korisnika, odnosno na njegovo radno mjesto. PC raunar sa dodatnim softverom i telefonskom mreom za komunikaciju, omoguava po prvi put bankama da dio poslova direktno stave na raspolaganje korisnicima. Prednosti ovakvog naina rada su se odmah pokazale. Prvo, investicije u opremu i softver prelaze na korisnika. Zatim za ovakav nain poslovanja nije potreban alter niti alterski radnik i nije potrebna ekspozitura. Sve to je potrebno je dobro osmiljen softver i pouzdani sistemi zatite. Ipak ovakav nain rada imao je svojih ogranienja. Korisnik je imao softver na svom raunaru, na poslu ili kod kue i uvijek je bio lokacijski zavistan odakle e posao da obavi. Internet se tu pokazao kao neprevazien medijum. Korisnik moe da obavi bilo kakvu bankarsku transakciju od kue, sa posla ili iz bilo kog internet kafea. Pojavljivanjem mobilnih telefona otvaraju se nove perspektive. Finansijske institucije sada imaju mogunost da ponude bankarske, brokerske i usluge osiguranja preko mobilnih telefona, personalnih digitalnih asistenata (PDA) ili pejdera. Proirenje bankarskih i brokerskih institucija na kanale mobilnih finansijskih servisa izvreno je agresivno. Veina Evropskih finansijskih institucija ponudila je komplentno mobilno poslovanje svojim korisnicima. 1999. godine oko 90% banaka u Evropi ve je u svojoj ponudi imalo neku od formi mobilnog bankarstva. Jedan od pionira u nuenju finansijskih usluga na polju mobilne tehnologije je MeritaNorthBanken. Ona je ve 1992. godine nudila neku od formi mobilnog bankarstva. Vodei na ovom polju u SAD su brokerske firme kao to su DLJ Direct, Fidelity, E-Trade, MSDW Online i Ameritrade. One nude mogunost za trgovinu akcijama putem mobilne mree.

2.2.

NEOPHODNOST ELEKTRONSKOG BANKARSKOG SERVISA

Tradicionalno bankarstvo podrazumjevalo je da banka ima alter i radno vrijeme a to je upravo ono isto vrijeme kada zaposleni graanin takoe radi i nije u mogunosti da ode do altera i obavi svoje bankarske poslove. U sluaju i kada ima slobodnog vremena na raspolaganju za obavljanje poslova u tom sluaju ima dovoljno drugih stvari kojima bi se ovijek radije bavio nego iao od jednog altera do drugog i obavljao poslove. Naravno, osim stanovnitvu, jasno je kakve olakice i utede elektronski bankarski servis prua preduzeima. Uvid u stanje na svojim raunima u svakom trenutku, dostavljanje naloga za plaanje, bilo da je rije o unutranjim ili vanjskim plaanjima, iz svoje kancelarije, konvertovanje sredstava na brz i jednostavan nain, samo su neke od pogodnosti koje e-banking nudi klijentima. U prvom redu, klijent nema potrebe za estim odlascima u banku, a zna se koliko su utede u vremenu vane za svakog preduzetnika. Internet radi non stop i to je upravo ono to je korisniku potrebno, jer u tom sluaju nije vezan za doba dana. Klijent nije vezan za vrijeme, ve moe da bira i prilagoava vrijeme kada e obavljati poslove sa bankom. to se banaka tie, one bi trebalo da su najvie zainteresovane za elektronsko bankarstvo. Tradicionalno bankarsko poslovanje u ekspoziturama zahtjeva da se prostor opremi, da se zaposle slubenici, da se radnicima stvore uslovi za rad, dakle podrazumjeva veliki broj trokova. Postoji i ogranienje da kroz jednu ekspozituru u toku radnog vremena moe da proe samo odreen broj korisnika uz rizik da se stvaraju redovi i izazove nezadovoljstvo klijenata, to je za svaku banku pogubno. Suprotno tome e- banking omoguava pristup banci 24 sata dnevno i to na elegantan i konforan nain. to se tie mogunosti racionalizacije potencijala banke, svakako da je najvanije napomenuti da banka prenoenjem odreenih servisa na Internet redukuje trokove poslovanja. Za poveanje broja komitenata banka mora da otvara novi poslovni prostor da ga opremi i zaposli nove slubenike. Stavljanje servisa na Internet ne zahtjeva dodatni poslovni prostor niti nove zaposlene. Ovo je posebno interesantno za one geografske regione gdje banka nema mreu ekspozitura ili ima mali broj komitenata. Sa Internetom banka moe da pokrije znatno vei geografski prostor ne otvarajui nove ekspoziture.

Veliki broj informacija koje banka moe da stavi svojim korisnicima na raspolaganje u principu nisu dostupni irem krugu njenih korisnika. To se odnosi na mogunosti plasmana i zapoljavanja novca po najpovoljnijim uslovima, investiranje u neki od ponuenih projekata i savjetodavne funkcije. Jedan od smjerova racionalizacije potencijala je implementacija itavog niza poslova i transakcija preko zajednikog korisnikog interfejsa. itav set informacija koje su smjetene u bazi podataka banke, tako bi se prikazao korisnicima, a to se definie kao informativni alter. Za privilegovane korisnike moe se staviti na raspolaganje povjerljiva baza podataka sa specifinim podacima, a sve u zavisnosti ta komitent eli da mu bude dostupno. Istraivanja i analize trokova po transakciji koje su raene u SAD dala su veoma opipljive rezultate prikazane na slici 3.1..20

Dakle, kada govorimo o prednostima elektronskog bankarstva sa aspekta banke, vano je istai da uvoenjem kvalitetnog i rasprostranjenog elektronskog bankarstva pritisak na altere banke znaajno opada, to u mnogome doprinosi rastereenju osoblja banke. Osoblje banke koje radi iza altera je osloboeno redova korisnika i zato moe vie vremena posvetiti klijentima obezbeujuci im detaljnije informacije o novim uslugama banke. (I sa aspekta preduzea ovo je veoma znaajno - najvei problem za preduzea su redovi ispred blagajni koje e-banking za kratko vrijeme eliminie). Odluivanjem za uvoenje sistema za elektronsko bankarstvo, banka se odluuje za drastino smanjivanje trokova za obradu platnih naloga i trokove za izvoenje drugih usluga Troak za obradu platnih naloga preko elektronske banke je 10 do 15 puta nii od cijene koja vai za konvencionalnu obradu platnih naloga. Ovo je zbog toga to troak za obradu elektronskih naloga ne ukljuuje u sebe zaposlene iza altera, trokove odravanja i opreme, potanske usluge, stacionarne trokove i ostale uobiajene trokove postupka. Veoma vana dobit ogleda se i u kvalitetu podataka koji su primljeni zato to elektronska obrada ne sadri skoro nikakve greke. Sistemi su podeeni tako da klijent praktino nema mogunost da dostavi neispravno popunjen nalog za plaanje. Zahvaljujui elektronizaciji poslovnog procesa omoguava se kvalitetan marketing ostalih bankarskih usluga. E-banking olakava rad osoblja banke, poveava kvalitet postojeih usluga i omoguava uvoenje novih marketing usluga. Koritenjem

elektronskog bankarskog servisa, marketing usluga se moe usmjeriti na pojedinanog klijenta, a klijentu je omogueno da odmah moe reagovati na nove posebne ponude banke. Na primjer, e-banking omoguava klijentima da stavljaju svoja sredstva na depozite kada je to najpogodnije za njih. I vano je da klijent vie ne mora da ide do banke za svoju uslugu, tako da time tedi vrijeme i novac, a banka postaje efikasnija. Ipak, i pored niza prednosti koje su se nudile izlaskom banke na Internet, moramo napomenuti da u poetku banke nisu ba mnogo urile da stave svoje servise na raspolaganje putem javne mree. itav posao je tekao relativno usporeno i u fazama. Ovo treba razumjeti jer su po svojoj prirodi banke konzervativne institucije koje prije svega zavise od povjerenja svojih korisnika. Igranje sa povjerenjem nije doputeno i banke su u ovaj posao ule fazno i to kroz nekoliko koraka: - Prvi korak podrazumjevao je sagledavanje prednosti i problema i nedostataka. Na Internet su prvo izale banke koje nisu imale mnogo ta da izgube, to jest male banke koje su u novoj tehnologiji vidjele ansu da zaposjednu dio trita prije nego to se veliki upuste u ovaj posao. U ovom trenutku se pojavljuju i prve virtuelne banke koje na opte iznenaenje postiu fantastine uspjehe. - U drugom koraku postavljaju se samo informacije. Svakako da je oprezan nastup velikih banaka bio za oekivanje. Nije se smjelo dozvoliti da se povjerenje sticano generacijama prokocka nekim nesmotrenim potezom. Ipak iskustva su se pokazala odlinim. Trite prihvata ovakav nain rada a banke u njemu vide mogunosti kakve niko nije oekivao. Ipak samo davanje informacija nije dovoljno jer virtuelne banke su poele da nude itavu paletu usluga , to je za velike bankarske sisteme postalo opasno, jer su dojueranje male banke masovno privlaile korisnike. Sada izlazak na Internet ne predstavlja vie puku novotariju ve uslov za opstanak i banke kreu da investiraju u razvoj poslova na Internetu. - Trei korak predstavljao je dvosmjernu komunikaciju i za velike banke. Iako su se velike banke ustruavale da svoje poslove masovno ponude tritu, pritisak korisnika bio je toliko jak da ni strah od moguih provala vie nije bio dovoljan. Posebno je veliki pritisak od strane virtuelnih banaka koje jedino i posluju preko Interneta. Njihovo poslovanje je toliko jeftino (transakcija preko Interneta predstavlja 3% vrijednosti transakcije u realnom okruenju) da konkurencija postaje neizdriva. - I na kraju, u etvrtom koraku omoguena je transakcija transakcije. Banke se potpuno otvaraju za poslovanje preko Interneta. Prva u potpunosti Internet banka,

bila je amerika Security First Network Bank, koja je osnovana 1995.god. Tri godine kasnije virtualne banke su se pojavile u Velikoj Britaniji (First-e).

2.3.

POJAM I PODJELA PLATNIH KARTICA

Najoptija podjela platnih kartica bila bi na debitne i kreditne. Budui da se termin "platna kartica" esto pogreno koristi kao sinonim za debitnu karticu, potrebno je prvo objasniti taj pojam. Platne kartice slue kao sredstvo za plaanje proizvoda i usluga, bez obzira na uslove njihovog korienja.21 Razlika izmeu eka i platne kartice je sutinska, iako krajnji korisnik ne mora da je osjeti. ek je specifina hartija od vrijednosti kojom banka garantuje trgovcu da e ga naplatiti. Kada ek dospije za naplatu, banka sa svog rauna isplauje trgovca i istovremeno otpoinje proceduru nadoknade tih sredstava s tekueg rauna klijenta koji je ek izdao. Jednostavnije reeno, banka garantuje uplatu bez obzira na to to njen klijent moda na raunu nema novca da to plati. Na taj nain ona rizikuje da nevoljno kreditira svoje klijente, a istovremeno da to ne naplati po trinim cijenama, jer bi brzo izgubila mnoge korisnike. U sluaju odloenog plaanja i trgovac je na slinom gubitku - on takoe kreditira svog kupca, ali bez ikakve kamate. Kartica je najpraktinije sredstvo plaanja. Prilikom plaanja robe ili usluga platnom karticom, trgovac se putem POS terminala (Point-of-Sale, ureaj na prodajnom mestu) direktno obraa banci, sa zahtjevom za nadoknadu odgovarajue sume. Ukoliko klijent ima pokrie na svom raunu, banka prebacuje taj novac na raun trgovca, ali postoji sigurnost da klijent taj raun moe da plati. Ukoliko klijent ima dovoljno sredstava na raunu, automatski se tereti njegov raun za odgovarajui iznos, a u sluaju da na raunu nedostaje sredstava, zapoee kreditni ciklus pod ranije dogovorenim uslovima (ako je kartica kreditna). Ako je raun vei od iznosa predvienog sklopljenim ugovorom, izvrenje transakcije bie odbijeno. Vano je naglasiti da trgovac ne moe saznati s koliko novca kupac raspolae - on jedino ima mogunost da sazna da li se sa kartice moe naplatiti iznos rauna. (Treba rei i to da je kod nas procedura plaanja karticom ponekad zastraujua. Kao ostavtina iz prolih vremena, kada su se uz karticu ostavljali i svi lini podaci, iako ne vrijede ni trgovcu ni banci, korisnik uz platnu karticu mora pokazati i linu ispravu (ta praksa je u Americi, primjera radi, zakonom zabranjena). To se uglavnom dogaa u

prodavnicama koje zvanino primaju kartice ali to ine s nepoverenjem ili s neiskusnim trgovcima.) Kada klijent banke koristi debitnu karticu, on na raunu mora imati iznos transakcije. Debitna kartica je kao gotov novac, s tim to je bezbjednija - ako je ukradu, teta nije velika. Korienje kreditne kartice je potpuno drugaije - tokom obraunskog perioda (obino mjesec dana) klijent praktino pozajmljuje novac od banke i plaa robu i usluge njenim novcem, a na kraju mjeseca izmiruje raun, a u sluaju zakanjenja i kamatu. "Revolving kredit" je poseban vid korienja kreditnih kartica, kada se na kraju obraunskog perioda plaa samo dio dospjelog duga (npr. 20%), dok se ostatak prenosi na sledei period i na njega obraunava kamata. Razumljiva je opreznost banke u ovom sluaju. Poto kod nas jo uvijek ne postoji institucija koja ocjenjuje kreditni bonitet graana, banka o finansijskom stanju klijenta saznaje iskljuivo od njega samog. To, svakako, i nije najbolja preporuka, pa se esto postavljaju formalni uslovi poput stalnog zaposlenja, iranata, mjenica i depozita. Depozit je novac koji klijent ostavlja banci kao garanciju da e platiti svoje dugove (tj. banka e ga zadrati ako se dug ne vrati), a mjeseno ogranienje potronje obino je jednako depozitu. U Americi, zemlji s najrazvijenijim sistemom plaanja kreditnim karticama, ovakvo osiguranje pojavljuje se samo kod tzv. bezbjednih kreditnih kartica, namenjenih onima koji imaju lou kreditnu istoriju (bankrotirali su, imaju velike dugove, nemaju nepokretnu imovinu i sl.) ili je nemaju uopte, a nema ko da garantuje za njih (srednjokolci, studenti). Kada je rije o podjeli kartica, osim podjele na kreditne i debitne kartice postoji i tzv. vertikalna podjela,22 u sklopu koje razlikujemo sledee vrste kartica: klasina; elektron; poslovna; on line zlatna; platinasta.

Osim ove podjele, moemo ih djeliti i na osnovu asocijacija koje izdaju platne kartice, gdje razlikujemo: Visa kartice; Maestro/Cirrus kartice;

-

Eurocard/MasterCard kartice; Diners kartice; American Express, itd.

I dok kod nas vrsta i boja kartice jo uvijek ne predstavlja skoro nita osim zavidnih pogleda, u inostranstvu su razlike sutinske - to je "jaa" kartica, to su manje kamatne stope i postoji vie nagradnih programa i dodatnih usluga. Kad je rije o zloupotrebi kartica, takoe se javlja problem, obzirom da su nae banke, u poreenju sa svjetskim, male i nemaju dovoljno novca da finansiraju zloupotrebe svojih kartica. U naoj zemlji do prijave krae sva odgovornost je na klijentu i on je duan da plati dug koji je nastao neovlaenim korienjem njegove kartice, bez obzira na okolnosti. S druge strane, prijava krae e biti posebno naplaena, jer objavljivanje broja ugroene kartice u biltenima nije besplatno. U Americi je suprotno23 - do prijave, klijent odgovara samo za prvih potroenih 50 dolara, ali se u praksi nikada nije dogodilo da je neko platio tih 50 dolara, jer banka ne eli da isterivanjem pravde izgubi klijenta, a samim tim i mnogo vie od tih 50 dolara koje plaa na svoj teret.

2.4. PLATNE KARTICE FIZIKA LICA Platne kartice predstavljaju siguran finansijski oslonac 24 asa dnevno 7 dana u nedelji irom zemlje i svijeta. U okviru svoje ponude za fizika lica Banka izdaje debitne i kredite platne artice iz tri programa:

Dina Card Visa MasterCard Svaka platna kartica, bilo da je rije o kreditnim li debitnim karticama, karticama za klijenta sa redovnim mjesenim primanjima ili mlau populaciju svojim dizajnom ili fukcionalnou prilagoena je trinom segmentu kome je namjenjena. Veina platnih kartica iz ponude zatiena je ip tehlogijom koja prua niz mogunosti, a zahvaljujui svojim sigurnosnim i zatitnim funkcijama gotovo u potpunosti onemoguava zloupotrebu kartica.

2.5.

E-BAKING KARTICE NA INTERNETU

Najee se na Internetu mogu obaviti sledei bankarski poslovi: uvid u stanje i promet po raunima, platnim karticama i kreditima pregled i tampu izvoda po platnim karticama prenos sredstava sa jednog na drugi raun i izmirivanje obaveza po kreditnim mjenjake poslove u okviru sa deviznog rauna na KM raun plaanje KM koja se mogu izvriti na bilo koji uneti nain tampanje potvrde o izvrenom plaanju.

karticama -

Neki od ovih poslova se vre korienjem web-a, a dio korienjem e-maila. Kao to se iz nabrojanih poslova moe vidjeti Internet se ne koristi samo kao medij za ostvarivanje kompletnih bankarskih transakcija, ve esto i kao dopuna odreenim konvencionalnim proizvodima i uslugama banke. Ne nude sve banke mogunost obavljanja transakcija Internetom. Od onih koje nude, postoji dio banaka kod kojih nije mogue obaviti sve navedene poslove. Tarife Banaka za ove poslove su razliite. Najee se usluga tzv. E-bankinga plaa kao dodatnu stavku odravanja rauna u banci. Postoji mogunost da banka nudi paket u okviru koga se nalazi i e-banking tako da nije mogue tano odrediti cijenu istog. Grubim proraunima moe se rei da ova usluga kod naih banaka oko 1,5030,00 KM mjeseno. Meutim to ne mora biti jedina naknada za korieje ovog sistema. esto se u okviru sistema po neto niim tarifama od uobiajenih naplauju obavljene transakcije. Ipak postoje i banke koje sem mjesene naknade nemaju dodatnih provizija. Aktiviranje usluge e-bankinga se obino vri popunjavanjem odgovarajueg zahtjeva. Nakon toga, zavisno od obezbjeenja dobije se korisniko ime i ifra, token, CD sa sertifikatom, smart kartica i slino ime se ostvaruje mogunost korienja e bankinga.

2.5.1.

2.4. ELEKTRONSKO BANKARSTVOesto kaemo da u svijetu vladaju finansijske ustanove, banke, i one u mnogim sluajevima odreuju pravila ponaanja u poslovnom svijetu. Gotovo da ne postoji niti jedna firma, ni kompanija koja tokom svog poslovanja ne iskae potrebu za odreenim finansijskim sredstvima, bilo za poetak rada, proirenje poslovanja ili, pak, uvoenje novih savremenih tehnologije. Sam proces poslovanja kompanije i svih poslovnih subjekata odvija se putem finansijskih organizacija, banaka, kao i mnogi poslovi vezani za stanovnitvo. Razvojem informaciono-komunikacionih tehnologija dolo je do drugaije organizacije svjetskog trita, obino kaemo do globalizacije trita. U tim promijenjenim strukturama poslovanja ne moe se iskljuiti ni bankarski sektor koji je meu prvima i ukljuio elektronsko poslovanje kao vid svoga poslovanja. Sasvim je jasno da banke ne mogu opstati na svjetskom tritu bez razvoja informacionog sistema sa ukljuenjem na Internet, te upotrebe elektronskog bankarstava . 2.4.1. Definicija i razvoj elektronskog bankarstva Elektronsko bankarstvo predstavlja proces obavljanja bankarskih poslova, bilo sa stanovnitvom ili poslovnim subjektima, iz kancelarije, odnosno kue, putem Interneta, a bez fizikog prisustva korisnika u bankama.

Kao i svi drugi oblici elekronskog poslovanja, i elektronsko bankarstvo se prvo razvilo u SAD, na poetku 1980. godine. Prvi znaajniji WEB bankarski program, za rad na Internetu, napravila je Wells Fargo banka 1985. godine te je iste godine osnovana i prva Internet banka na svijetu sa sjeditem u Atlanti, a zvala se Securitv First Network Bank. Prema objavljenim podacima krajem maja 1999. godine na Internetu je bilo vie od 350 banaka koje su nudile usluge Internet bankarstva. Stoga se moe rei da je Internet bankarstvo svakodnevna pojava u smislu obavljanja bankarskih usluga. Iako je pojava elektronskog bankarstva prvo bila u SAD, smatra se da evropske banke imaju vie iskustva na polju on-line bankarskih usluga.

2.4.3. Elektronsko bankarstvo i platni promet Platni promet je veliki proces koji se obavlja svaki dan, irom svijeta, preko mnotva banaka. Veliki broj banaka danas svojim klijentima, bilo fizikim ili pravnim licima, nudi elektronski platni promet. Dakle, banka nudi obavljanje svih transakcija putem Interneta. Ovim nainom klijenti su u mogunosti 24 asa dnevno, bez odlaska u banku, vriti platni promet u zemlji i van nje. Vrste usluga u platnom prometu Primjenom elektronskog poslovanja u platnom prometu banke nude vie usluga, zavisno od potreba klijenata i vrste transakcija, u okviru drave ili van nje. Da bi klijent mogao koristiti usluge elektronskog bankarstva, mora ispuniti neke uslove, a prije svega: popuniti odreene obrasce svojim podacima i otvoriti raun u banci za transakcije.

Najee usluge u platnom prometu koje nude banke su: U unutranjem platnom prometu: voenje stanja rauna platnog prometa i uvid u njegovo stanje, pregled i tampa dnevnih izvoda, pregled i tampa prometa po transakcionim raunima, izvrenje naloga uplata i isplata po raunima. sva inostrana plaanja, voenje deviznih rauna, tampanje deviznih izvoda,

U platnom prometu sa inostranstvom:

obavijesti o prilivima na devizni raun, ispostavljanje naloga i prenos sredstava na transakcione raune kod uvidi u stanja deviznih rauna.

drugih banaka, kod banaka u inostranstvu i Prilikom otvaranja rauna u bankama vri se provjera datih podataka od strane klijanta, te ukoliko klijent ispunjava osnovne tehnike uslove, banka odobrava upotrebu svojih elektronskih usluga. Pravna lica moraju na svoj raunar instalisati odreeni programski paket, od izabrane banke, da bi mogla putem te banke obavljati svoje transakcije elektronski. Osim toga, svaki korisnik mora imati svoju identifikaciju pomou koje ga banke prepoznaju, a to su najee: kartica sa itaem ili pak token. Za sigurnost elektronskih transakcija izmeu banke i korisnika koriste se sigurnosni kanali, a za njihov prenos koriste se odgovarajui protokoli koji podrazumijevaju razmjenu ifriranih podataka. Osim toga, da bi se mogao koristiti e-transakcijama, korisnik mora imati: instaliran odgovarajui softver na svom raunani, smart karticu sa sertifikatom i digitalnim potpisom i odgovarajui PIN broj

Osim elektronskog platnog prometa, banke u svoje poslovanje ukljuuju i druge vre usluga. Elektronsko bankarstvo predstavlja obavljanje svih bankarskih usluga putem Interneta i ono se odvija u tri faze: daljinsko bankarstvo ili telebanking, direktno bankarstvo ili direkt banking i virtuelno bankarstvo ili virtual banking.

Kada govorimo o elektronskom bankarstvu, potrebno je istai sve prednosti ovakvog poslovanja, kako za banke tako i za korisnike bankarskih usluga, a to su prije svega: smanjeni redovi u bankama, unos platnih naloga unosi korisnik, a ne zaposleni u banci, banka moe da opsluuje prostorno ira podruja ak i tamo gdje fiziki nema trokova altera i zaposlenih na njima, zbog brzine obavljanja usluga preuzima klijente banaka koje namaju e-

ne postoji,

bankarstvo, a time iri svoje poslovanje, e-bankarstvo iziskuje visok stepen zatite pristupa podacima, kako kod uteda vremena kod e-trasakcija, bilo daje rije o klijentima ili bankama. banke tako i kod klijenta, to nije sluaj kod klasinog bankarstva,

Sagledavanje velikih prednosti elektronskog bankarstva dovelo je do toga da i mnoge banke u BiH uvode ovakav nain poslovanja. Pred banke je postavljen zadatak da i dalje usvravaju Internet bankarstvo, te pridobiju to vie klijenata koji tee za savremenim nainom poslovanja. Krajem 2006.godine, u BiH su dvadeset etiri banke primjenjivale elektronsko bankarstvo. 2.4.5. Vrste elektronskog plaanja Pojava Interneta i sve vee ukljuenje poslovanja tvrtki i kompanija preko njega, dovelo je do pojave novih oblika plaanja, odnosno do uvoenja elektronskog plaanja. Javile su se nove finansijske potrebe koje nisu mogle biti zadovoljene kroz tradicionalne sisteme plaanja. Plaanje predstavlja proces prenosa novca iz vlasnitva jednog subjekta u vlasnitvo drugog subjekta posredstvom finansijskih institucija. Da bi dolo do potrebe plaanja, potrebno je da postoji duniko-povjerilaki odnos izmeu subjekata. Taj odnos nastaje razmjenom raznih ekonomskih vrijednosti (robe, usluga, informacija). Samo plaanje obavlja se putem banaka, a u zadnje vrijeme putem elektronskog bankarstva. Plaanja putem Interneta su elektronske verzije tradicionalnog sistema plaanja (gotovine, eka, kreditne kartice itd.). Razlika u odnosu na tradicionalno plaanje je u tome to je elektronsko plaanje u potpunosti digitalno. Tako i u elektronskom plaanju razlikujemo: bezgotovinsko plaanje; kod koga korisnik popunjava elektronski nalog, a gotovinsko plaanje se vri upotrebom digitalnog novca. koji moe biti e-ek, kreditna kartica, debitna kartica... i Moemo zakljuiti da su osnovni oblici elektronskog plaanja: kreditna kartica, elektronski ekovi i digitalni ke

Kreditna kartica

Koritenje elektronske kreditne kartice je veoma slino sa koritenjem tradicionalne kreditne kartice. Kod klasine kreditne kartice, korisnik prilikom plaanja prezentuje karticu, ija se vjerodostojnost i platena sposobnost moe provjeriti kod banke koje ju je izdala; zatim korisnik dobija iitani raun koji sad on moe provjeriti kod banke kasnije, a prodava na osnovu njega skida iznos sa rauna u banci. Plaanje karticom preko Interneta trai dodatne korake za obezbjeenje sigurne transakcije. Mogue je slanje (preko Interneta) neenkriptovanih i enkriptovanih podataka sa kreditne kartice. Prvi sluaj iskljuuje bezbjednosne garancije za obavljanje transakcija. Postoji mogunost da sluajni posjetilac na Internetu presretne podatke koji se prenose putem mree i uradi nelegalno plaanje u svoju korist, tuom kreditnom karticom. Drugi nain slanja je enkriptovano slanje podataka sa kreditne kartice i ono podrazumijeva odreene sigurnosne garancije u slanju. Trgovac mora da dekriptuje podatke koji se odnose na narudbu, te se dekriptuju podaci sa kreditne kartice u cilju provjere autorizacije narudbe. Naplata putem e-eka vri se sljedeim postupkom: banka, prvo, izda ek kupcu; kupac upisuje u ek osnovne podatke, iznos i datum, te ga potpisuje

svojim digitalnim potpisom, a prethodno ga je banka potpisala svojim digitalnim potpisom; prodava ovako popunjen ek potpisuje svojim digitalnim potpisom uz banka vri provjeru vjerodostojnosti digitalnih potpisa, te ga prosljeuje popunjavanje broja svog rauna;

banci izdavaoca na naplatu, banka-izdavalac provjerava svoj digitalni potpis i digitalni potpis

korisnika, svog komitenta, provjerava stanje digitalnog novca te, ako je sve tano, prebacuje naznaenu sumu na raun prodavca. Kreditna kartica je najpraktinije sredstvo za plaanje u prometu proizvoda i usluga. Za plaanje elektronskom karticom koristi se POS terminal, ureaj koji se direktno obraa banci za odreenu sumu digitalnog novca. Ukoliko korisnik nema dovoljno novca, banka izvrava nalog i zapoinje kreditni odnos po unaprijed ugovorenim uslovima. Druga vrsta elektronske kartice je debitna kartica za ije koritenje korisnik na raunu mora imati iznos transakcije. I ona je kao gotov novac, samo to prua veu

sigurnost u koritenju od gotovog novca. Zatiene su etverocifrenim brojem (PIN) pa u sluaju krae ne mogu se zloupotrijebiti, ukoliko se pri transkciji trai ukucavanje ovog broja. Meutim, i ove katrice se mogu zloupotrijebiti na otvorenim mreama kao stoje Internet. Nedostaci ove kartice su: u trenutku koritenje pri naplati, prodava mora imati on-line vezu sa

bankom; cijena transakcije je srazmjerno visoka, pogotovu ako se radi o manjim transakcije se mogu vriti samo izmeu kupca i prodavca, a ne izmeu dva

iznosima; fizika lica, banke skupljaju podatke o korisnicima i tako saznaju njihove navike, te na ukoliko se doe do neovlatenog broja kartice, ona se moe taj nain ulaze u njihovu privatnost i

zloupotrijebiti. Elektronski ekovi Elektronski ek ima gotovo sve karakteristike papirnatog eka, a predstavlja elektronski ekvivalent papirnog eka. Ovaj ek je poruka upuena kupevoj banci da izvri transfer fondova sa rauna kupca na raun prodavca. Elektronski ek mora da sadri: podatke o transakciji, informacije o platiocu i primaocu, iznosu, vremenski peat, te da je digitalno potpisan. Sigurnost transakcija e-ekom se obezbjeuje kodiranjem broja svog rauna baninim javnim kljuem. Za plaanje ekom preko Interneta postoje dva sistema i to: kod FSTC-a (Financial Services Tehnologv Corporation), a to je konzorcij softverom instalisanim kod banaka koje su dizajnirale elektronski ek sa digitalnim potpisom poiljaoca. Obrade ekova se vre EPH 57

Elektronsko poslovanje u funkciji savremene trgovine banke, a poravnanja se meu bankama vre pomou mree ACH (Automaed

Clearin House). kod Cyber Cash, koji nije posrednik za obradu ekova, ve to preputa direktno bankama. Digitalni ke

Digitalni ke je vrsta elektronskog plaanja koje se najee koristi u malim, sitnim plaanjima. Znai, koristi se u obavljanju transakcija za koje su potrebne male sume novca. Za razliku od bezgotovinskog novca, gdje novac nikad ne naputa banku, ovaj sistem plaanja podrazumijeva umanjenje novane mase na raunu banke im se novanica podigne. Prilikom plaanja dovoljno je da kupac u trgovini prebaci odgovarajui iznos tokena trgovini, a koja ih prosljeuje banci. Uz kontrolu banke, registracijom serijskog broja, banka provjerava validnost tokena. Ukoliko se broj ne poklapa sa ve koritenim brojem, banka odobrava transakciju; a suprotno, ako banka utvrdi da se broj ponavlja, ona izvjetava prodavca daje token bezvrijedan. Treba napomenuti da banka validira svaki token digitalnim peatom prije izdavanja korisniku, a iji raun zaduuje u vrijednosti izdanih tokena. E-gotovina ima veoma sline karakteristike stvarnoj gotovini. Do sada je nekoliko banka poelo da radi sa e-gotovinom, iako se konstatuje da i nefinansijske organizacije mogu izdavati vlastiti ke. Kako je ovaj sistem plaanja jo u razvoju, do sada nije napravljen sistem niti pravila za obezbjeenje interoperabilnosti izmeu razliitih formi digitalnog kesa. E-gotovina, da bi se masovno ukljuila u sistem plaanja, mora razvijati svoje dobre osobine, a da iskljui sve svoje negativnosti: mora onemoguiti krivotvorenja u koritenju, korisnici moraju ostati anonimni, mora obezbjediti lako usitnjavanje iznosa i mora omoguiti brzu on-line provjeru autentinosti.

Pored svega navedenog, potrebno je naglasiti da ne postoje pouzdane formule za prepoznavanje lanih informacija, pa je nekada potrebno puno vremena da se prepoznaju stvarne, autentine informacije.

1.

USLUGA

ELEKTRONSKOG

BANKARSTVA

NA

PRIMJERU

UNICREDIT BANKE

1.1. E-ba INTERNET BANKARSTVO ZA GRAANE - e-ba KORISNICI: e-ba usluga je namijenjena svim domaim fizikim osobama koji imaju otvoren tekui, odnosno, studentski raun u Banci. POGODNOSTI I MOGUNOSTI: Koristei uslugu Internet bankarstva za graane e-ba, u prilici ste efikasno i brzo obavljati plaanja, imati potpuni nadzor nad svojim financijskim poslovanjem s bilo kojeg mjesta, 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Usluga e-ba omoguuje pregled: svih Vaih rauna i rauna po kojima ste opunomoeni, oroenja i kamata na oroenja, limita, iznosa dospijea i trokova po karticama, ugovorenih trajnih naloga i oroenih depozita, provedenih plaanja, buduih plaanja (nalozi unaprijed) neprovedenih plaanja. Putem usluge e-ba moete jednostavno: platiti reije, rate kredita i ostale raune, obavljati prijenos s vlastitih KM-ovskih rauna na KM-ovske raune svih fizikih i pravnih osoba unutar Banke, te u drugim bankama u BiH, obavljati plaanje prema inozemstvu,

prenositi novac s vlastitih KM-ovskih na vlastite devizne raune i obratno, ugovoriti trajne naloge za prijenos sredstava, plaanje rauna, rata kredita, odabrati odgovarajui model tednje i oroiti eljeni iznos, kreirati predloke i povlaiti predloke pri plaanju rauna ili prijenosu sredstava.

UGOVARANJE: e-ba uslugu moete ugovoriti u bilo kojoj poslovnici Banke. RASPOLAGANJE USLUGOM: Sve to Vam je potrebno za poslovanje s Bankom putem e-ba usluge jeste raunalo koje ima omoguen pristup Internetu. SIGURNOST USLUGE: Tajnost i nepovredivost korisnikovih rauna osigurana je primjenom sigurnosnog ureaja tokena. Token je samostalni, osobnom lozinkom zatieni ureaj, namijenjen identifikaciji korisnika Internet bankarstva i digitalnom potpisivanju naloga. Korisnik koristi token prilikom prijave u aplikaciju pomou samo njemu poznatog PIN-a, tako da ne postoji mogunost neovlatenog pristupa korisnikovim raunima.

-

Ugovaranje trajnih naloga

Putem e-ba usluge u mogunosti ste ugovoriti tri vrste trajnog naloga: Standardni trajni nalog - prema raunima fizikih i pravnih osoba u UniCredit Banci i prema drugim bankama unutar BiH, Trajni nalog ovlateno povlaenje - prema raunima pravnih osoba s kojima Banka ima sklopljen sporazum o ugovaranju i izvravanju trajnih naloga ovlateno povlaenje i Trajni nalog otplata kredita prema raunima kredita ugovorenih u UniCredit Banci. Osim ugovaranja trajnih naloga, u mogunosti ste vriti pregled i zatvaranje trajnih naloga otvorenih putem e-ba usluge.

-

Ugovaranje oroene tednje

Putem e-ba usluge u mogunosti ste ugovoriti tri razliita modela tednje: Klasino oroenu tednju, Rentnu tednju i 24 PLUS

Sa svojih vlasnikih rauna moete oroiti eljeni iznos sredstava prema standardnim uvjetima propisanim prema vaeim aktima Banke.

-

Slanje INO naloga

Osim dosadanjih plaanja u unutarnjem platnom prometu, od sada moete vriti i prijenos sredstava u korist rauna fizikih i pravnih osoba u bankama u inozemstvu sa svojih vlasnikih ili ovlatenikih deviznih rauna i a'vista rauna u valutama. Naknade za izvrenje trajnih naloga ugovorenih putem e-ba usluge, kao i naknade za izvrene INO naloge putem e-ba usluge nie su u odnosu na standardne naknade u platnom prometu Banke!

1.2. M-ba

Usluga m-ba mobilno bankarstvo KORISNICI: m-ba usluga je namijenjena svim graanima BiH s prebivalitem u BiH koji imaju otvoren tekui, odnosno, studentski raun u Banci i posjeduju mobilni ureaj. Usluga m-ba na raspolaganju je korisnicima svih mobilnih operatera u BiH!

POGODNOSTI I MOGUNOSTI: Usluga m-ba omoguava poslovanje s Bankom putem mobilnog ureaja u bilo koje vrijeme, s bilo kojeg mjesta pokrivenog signalom (u BiH i inozemstvu), bez dodatnih ureaja, papirologije i bez ekanja u redovima. m-ba je brza, sigurna, jednostavna i praktina usluga koja Vam omoguava potpuni nadzor nad svojim financijama. Usluga m-ba omoguuje pregled: svih Vaih rauna i rauna po kojima ste opunomoeni, Vaih oroenja i kamata na oroenja, trokova i limita po karticama, provedenih plaanja, buduih plaanja (nalozi unaprijed),neprovedenih plaanja Putem usluge m-ba moete jednostavno: plaati reije i druge raune, prenositi novac na raune koje elite, kreirati predloke i povlaiti prethodno pripremljene predloke, zadati KM-ovske naloge s datumom unaprijed, a Banka e ih izvriti na zadani datum, vriti konverzije valuta unutar Vaih rauna

Putem usluge m-ba moete dobiti informacije o: korisnim kontaktima u Banci, teajnoj listi, iznosu prekoraenja po tekuem raunu

UGOVARANJE: m-ba uslugu moete ugovoriti u bilo kojoj poslovnici Banke. SIGURNOST USLUGE: Tajnost i nepovredivost Vaih rauna osigurana je uz visoku razinu sigurnosti koju omoguuju: enkripcijska zatita Vaih podataka,

-

minimalna koliina podataka spremljena u mobilnom ureaju, automatsko gaenje aplikacije nakon 5 minuta neaktivnosti, zakljuavanje aplikacije nakon tri uzastopna unosa pogrenog PIN-a.

Sigurnost dodatno osigurava softverski token koji je sastavni dio aplikacije, a namijenjen je identifikaciji korisnika uz utipkavanje PIN-a. Korisnik pristupa aplikaciji pomou samo njemu poznatog PIN-a. 1.3. SMS usluga

KORISNICI: SMS usluga je namijenjena svim klijentima Banke fizikim osobama, koje imaju otvoren tekui ili studentski raun u Banci i posjeduju mobilni ureaj bilo kojeg mobilnog operatera u Bosni i Hercegovini. MOGUNOSTI I POGODNOSTI: Sve informacije o promjenama po Vaim raunima u Banci stiu direktno na Va mobilni ureaj, tako da uz minimalni utroak vremena ostvarujete maksimalnu razinu informacija. Putem SMS usluge Banka Vas informira o: stanju tekueg rauna u Banci, zadnje tri promjene po tekuem raunu, potronji i limitu potronje po VISA Classic kartici, potronji i limitu potronje po MasterCard revolving kreditnoj kartici, iznosu doputenog prekoraenja po tekuem raunu.

UGOVARANJE: Uslugu moete besplatno ugovoriti u bilo kojoj poslovnici UniCredit Bank!

1.4. Dostava izvoda putem e-maila KORISNICI: fizike osobe koje imaju otvoren raun u Banci

NAMJENA I POGODNOSTI: O prometima po raunu i stanju rauna od sada Vas moemo informirati i putem e-maila. Dovoljno je da imate otvoren raun u Banci i pristup e-mailu. Samo neke od prednosti primanja izvoda na e-mail su: mogunost pohrane izvoda na svom raunalu, ispis izvoda po potrebi, smanjena mogunost uvida u izvode od strane treih osoba, manje potroenog papira pomae ouvanju naeg okolia i sl.