Razvoj Managementa i Kontrolinga

7/25/2019 Razvoj Managementa i Kontrolinga

1/77

Razvoj managementa i

kontrolinga kaodeterminanti planiranja

Pripremljeno na osnovu:

Osmanagi Bedenik N., Operativno planiranje, kolska knjiga, Zagreb, 2002.

Welsch G.A. et al.: Budgeting: Profit Planning and Control, Prentice Hall, Englewood Cliffs, 1998.


2/77

Management, kontroling i planiranje vrlo su uskopovezani pojmovi i funkcije.

Faze razvoja:

1. Relativno statika okolina 1950.-1960.

(klasini management, operativni kontroling iplaniranje)

2. Ogranieno dinamika okolina 1970.(strateki management, kontroling i planiranje)

3. Ekstremno dinamika okolina 1980.- ..(integrativni management, kontroling i planiranje)

Bahtijarevi iber (Planiranje), p. 4


3/77

umreen, cjelovitsimultan, predupravljakilinearan, deterministikiNain razmiljanja

holarhija (hijerarhijagnijezda)

hijerarhija + timski radhijerarhijaNaelo strukturiranja

fleksibilan, usmjeren naopcije

ogranien na zadavanjepredupravljakih okvira

visoko strukturiran iformaliziran postupak

Stupanj strukturiranja iformalizacije

cjelovito upravljanjepromjenama ciljeva i

mogunosti

svjesna promjenjivostciljeva i mogunosti

djelovanja

konstantnost osnovnihciljeva i mogunost

djelovanja

Stupanj slobode

rani signali o buduimmoguim promjenama u

poduzeu i okolini

heterogene informacije izunutranjosti i okoline

poduzea, snage /slabosti, prilike / opasnosti

uinci / trokoviprihodi / rashodiprimici / izdaci

Dominantne informacije

neograniennije ogranien, dugoroanogranien, kratkoroanVremenski horizont

sklad poduzea i okolineunutranjost + okolinapoduzea

unutranjost poduzeaDominantno usmjerenje

kvalitativno i kvantitativnokvantitativno i kvalitativnokvantitativnoOblikovanje cilja

vitalnost, samorazvoj,samouenje

istraivanje i razvojrast, likvidnost, dobitCentralna ciljna veliina

dinamian sklad unutarnjih

i vanjskih potencijala

izgradnju potencijalakoritenje potencijalaOrijentacija na

integrativnostrategijskooperativnoPlaniranje

integrativni, inovatorstrategijski, navigatoroperativni, registratorKontroling

integrativnistrategijskioperativniMenedment

Ekstremno dinamika

okolina

Ogranieno dinamika

okolina

Relativno statika

okolina

OkolinaZnaajka poduzea

Slika: Razvoj menadmenta, kontrolinga i planiranja u ovisnosti o razvoju okoline

Osmanagi Bedenik (Planiranje), p. 22


4/77

MANAGEMENT I PLANIRANJE Uspjenost poduzea mjeri se razinom postizanja

postavljenih ciljeva.

Management se moe definirati kao proces definiranja

ciljeva organizacije i implementiranja aktivnosti da bi

se ti ciljevi postigli efikasnim koritenjem ljudskih,

materijalnih i financijskih resursa.

Management je:

usmjeren ka cilju

usmjeren ka ljudima (zaposlenicima)


5/77

PLANIRANJE je proces razvoja ciljeva poduzea iodabira buduih smjerova akcija da bi se oni postigli.Ova funkcija managementa ukljuuje:

utvrivanje ciljeva poduzea

razvijanje pretpostavki o okruenju unutar kojegaciljevi moraju biti postignuti

odabir smjera akcija za postizanje ciljeva

iniciranje aktivnosti nunih za prevoenje planova uakciju i

tekuu prilagodbu planova (rebalans) radi ispravljanjatekuih problema


6/77

1.

PLANNING

(start)

3.STAFFING

2.

ORGANIZING

4.LEADING

5.

CONTROLLING

Welsch, Hilton, Gordon (Budgeting), p. 4

Feedback

Slika: Funkcije managementa


7/77

PLANIRANJE je prva funkcija managementa. Izvodi se

kontinuirano jer vrijeme koje prolazi zahtijeva i rebalans

planova i kreiranje novih planova. Osim toga feedback esto

inicira planiranje novih akcija kako bi se eliminirala uoena

negativna odstupanja, potencirala ona pozitivna iiskoristile novonastale promjene u okruenju.

Proces planiranja, kratkoronog i dugoronog, kljuna je

komponenta sveukupnog sustava poduzea. To je

istovremeno i temelj i veza meu ostalim elementima jer se

upravo kroz proces planiranja odreuje to e poduzee

initi, kako e to initi i tko e to initi. Planiranje djelujetj. funkcionira kao centarorganizacije, te kao i mozak

istovremeno razmilja i dalje komunicira, tj. obrauje

informacije i dalje ih prosljeuje.


8/77

Management ukljuuje donoenje odluka. Donoenjeodluka znai angaman ili odlunost da se neto ini iliprestane initi ili da se usvoji ili odbaci neki stav. Zdravodonoenje odluka zahtijeva kreativnost i povjerenje.Okrueno je rizikom, nesigurnou, kriticizmom inagaanjem.

Koraci u donoenju odluka: 1. korak: prepoznavanje problema 2. korak: identificiranje alternativa

3. korak: specificiranje izvora nesigurnosti 4. korak: odabir kriterija za vrednovanje alternativa 5. korak: razmatraju se rizici 6. korak: vrednovanje alternativa

7. korak: odabir najbolje alternative (s obzirom na ciljevepoduzea!) 8. korak: implementacija odabranog smjera djelovanja

(akcije)


9/77

5. Aktivne (Ex Ante) odluke:Management predvia budue dogaaje i planira.

5. Reaktivne (Ex Post) odluke:Management spoznaje nastale promjene uokruenju i potom na njih reagira.

4. Stoga, kvaliteta managerskih odluka o planiranju

determinira managerske kompetencije.

4. Stoga, kompetencija managementa (uspjeh)

ovise od njegove sposobnosti da spozna okruenje imudro reagira.

3. Management moe manipulirati tj. upravljatiodreenim varijablama koje je mogue kontrolirati, aplanirati one koje nije mogue kontrolirati

3. Kada se shvate zbivanja u okruenju, donose semanagerske odluke.

2. Dobri manageri mogu osmisliti realne naine dase ciljevi poduzea dostignu.

2. Kao posljedica toga management ima uloguproricatelja budunosti na osnovu zbivanja u

okruenju

1. Budunou poduzea moe se upravljati; dakle,management ju moe planirati i kontrolirati

1. Management se ponaa kako mu to nalauprevladavajue ekonomske, socijalne i drutvenesnage (okruenje)

Teorija planiranja i kontroleTrina teorija

Slika: Teoretski koncepti o ulozi managementa



10/77

PLANIRANJE I KONTROLA

Poslovanje poduzea- planiranje odluka- aktiviranje odluka- kontrola- usklaivanje

Ljudi

Kapital

Materijal

Proizvodi

Usluge

Doprinosdrutvu

PROFIT

INVESTICIJE

ROI

Managersko upravljanje

Ulazni elementi

(INFLOWS)

Izlazni elementi

(OUTFLOWS)

:

=

(Trokovi) (Prihodi)


Management moe planirati dugoronu sudbinu poduzea kontinuiranodonosei dobro promiljene odluke, tj. planirajui ulazne i izlazne elemente

poduze

a kao sustava.


11/77

Managerske odluke moraju biti istovremeno svrhovite i

futuristike. Kad kaemo futuristike misli se da se vane

managerske odluke moraju prvenstveno baviti

budunou (dugorono) za razliku od trenutnih odluka.

Kad kaemo svrhovite misli se na to da se managerskeodluke moraju odnositi na kreiranje realnih strategija za

postizanje ciljeva poduzea.

Openito reeno dakle donoenje managerskih odlukaukljuuje:

1) upravljanje relevantnim varijablama koje se mogu

kontrolirati i

2) ovladavanje i koritenje relevantnih varijabli koje se

ne mogu kontrolirati, a koje mogu utjecati na dugoroni

uspjeh.


12/77

XXXLinije proizvoda, itd.

XXXIndustrija (u kojoj sekonkurira)

XXXAktivnosti konkurencije

XXXPrihodi industrije

XXXBDP

XXXStanovnitvo

Eksterne:

NKKNKKNK**K*

KratkoronoSrednjoronoDugorono

Strategija iplaniranodjelovanje

Osnova za upravljanje (manipulaciju)Relevantne varijable

Slika: Ilustrativni primjer - identifikacija i vrednovanje relevantnih varijabli

K mogu se kontrolirati, NK ne mogu se kontrolirati


13/77

(nastavak)

K mogu se kontrolirati, NK ne mogu se kontrolirati


XXXOperativni trokovi varijabilni, itd.

XXXOperativni trokovi fiksni

XXXMetode proizvodnje

XXXMetode prodaje

XXXProdajna cijena proizvoda

XXXProduktivnost

XXXOglaavanje

XXXIstraivanje trokovi

XXXIstraivanje vrsta

XXXKapital iznosXXXKapital izvori

XXXZaposlenici kvantiteta

XXXZaposlenici kvaliteta

Interne:NKKNKKNK**K*

KratkoronoSrednjoronoDugorono

Strategija iplaniranodjelovanje

Osnova za upravljanje (manipulaciju)Relevantne varijable


14/77

Organizacija i planiranje

Organiziranje je isto tako jedna od osnovnih funkcijamanagementa. Organiziranje zavisi od planova

poduzea. Ono ukljuuje: podjelu poduzea u radne jedinice kojima je mogue

upravljati (npr. odjeljenja)

dodjeljivanje ili delegaciju managerskih odgovornosti, te

definiranje mjesta donoenja odluke.

Dobro je definirana organizacijska struktura vana jer na

sustavan nain raspodjeljuje autoritet i odgovornost zarezultate poslovanja.


15/77

Organizacijska je struktura vrlo vanaza planiranje, jer je planiranje direktno

vezano uz raspodjelu autoriteta iodgovornosti u poduzeu.


16/77

Uvod u planiranje


17/77

Pojam PLANIRANJEPlaniranje je sastavni dio procesa poslovnog odluivanja i

op

enito upravljanja. Planiranje je proces s fokusom na optimalnoj organizaciji

procesa. (Perridon, Steiner)

Planiranje je sustavno rasvjetljavanje raspoloivih podataka

preuzetih iz prolosti i sadanjosti, te njihovo usmjeravanje

na budunost. (Perridon, Steiner).

Planiranje je odluivanje o budunosti kojim se odreuje tijek

poslovnog procesa u cjelini i pojedinih njegovih dijelova.

planiranje ? odluivanje

Planiranje je takvo odluivanje koje ne poiva na improvizaciji.


18/77

Planirati u poduzeu znai na temelju prethodno

definirane filozofije i koncepcije managementa stvaratipredodbe o buduim zadacima poduzea, takve

predodbe metodski promiljati, provjeravati njihovu

ostvarivost te naposljetku za ostvarenje predodbi

odabranih na temelju odluka, pripremiti potrebne ljude istvari.

Planiranje ima slijedee osnovne karakteristike (Novak,

Franc, p. 5): okrenuto je k budunosti

ukljuuje vlastitu akciju

obuhvatnije je od izrade planova

slui kao osnova za upravljanje


19/77

planiranje prognoziranje

Planiranje: Koje odluke treba donijeti da bi nastupili budui

dogaaji?

Prognoziranje: Koji

e budui doga

aji vjerojatno nastupiti?

Predvianje ili prognoziranje je, kao i planiranje, okrenuto

budunosti i slui kao orijentacija u donoenju odluka i

za upravljanje, ali ne sadri uvijek i element AKCIJE.

Planiranje mora definirati i predvidjeti mjere tj. AKCIJE

kojima e se realizirati odgovarajue odluke.


20/77

Planiranje se odnosi na SVE djelatnosti i organizacijske jedinice.

Planiranje je sveobuhvatnije od same izrade planova jer obuhvaa

cjelokupnu aktivnost (Starevi, p.8):

izradu potrebnih analiza koje prethode izradi planova

formiranje ciljeva i zadataka

odre

ivanje mjera i sredstava za ostvarivanje postavljenih ciljevai zadataka.

Planiranje nije aktivnost koja se moe prepustiti samo rukovodeem

kadru.


21/77

Poslovna politikaje pripremanje naelnih odluka u smislu

programa i cilja daljnjeg razvoja i osnovnih putova dase do njih doe. Planje pak instrument ili sredstvo zarealizaciju poslovne politike, koji slui za sinkronizacijui koordinaciju poslovnih dogaaja.

Plan, kao instrument poslovne politike, ima viestrukoznaenje (Novak, Franc, p. 12):

slui za sagledavanje mogunosti optimalnogostvarenja poslovnih ciljeva (vremenska i kvalitativna

razrada moguih i potrebnih mjera, tj. poslovnih akcija,projekata)

slui kao podloga za donoenje konkretne poslovneodluke

daje osnovu za kontrolu odvijanja poslovanja, tj.izvravanja planiranih zadataka

daje osnovu za analizuposlovanja i voenje poslovnepolitike.


22/77

Bitni elementi planova jesu (Starevi,p.8):

svi planski zadaci obavezno moraju biti usmjereni na

optimalne mogunosti privreivanja

svi planski zadaci moraju biti vremenski determinirani

planovi moraju predvidjeti konkretna sredstva i mjere za

izvravanje planskih zadataka, te

planovi moraju biti kompleksni i obuhvatiti cjelinu

reprodukcije, a plan za svaki dio poslovnog procesa

mora biti uskla

en s ostalim planovima.


23/77

Planiranje je stalni proces u kome se kontinuirano

prati i analizira ostvarenje poslovanja uprethodnom razdoblju, a prema novonastalimuvjetima prilagoava i usmjerava poslovanje. Utom procesu donose se odluke (prema Starevi, p.8):

to treba raditi kada treba poeti i kada treba zavriti rad

gdje treba raditi

kako treba raditi

ime treba raditi koji i koliko rada treba uloiti

tko treba raditi

uz koje trokove treba raditi

koliki e se rezultati postii


24/77

Poslovno planiranje

je proces kojim se predvia i odreujeposlovni zadatak poduzea koji semoe i treba izvriti u odreenom

vremenskom razdoblju.

(Avelini Holjevac, 1998)


25/77

POSLOVNO PLANIRANJE odnosi se na primjenu planiranja u

poslovnoj praksi, planiranje poslovanja organizacije kao cjeline

ili dijelova. Takvi se dijelovi mogu odnositi na:

poslovne funkcije (planiranje prodaje, proizvodnje, nabave)

pojedine faktore poslovnoga procesa(planiranje sredstava za

rad, predmeta rada, rada),

odreene povode (planiranje osnivanja, spajanja, sanacije),

organizacijske cjeline(planiranje odjeljenja, mjesta, projekata),

kao i na odreene

ekonomske veliine (planiranje prihoda, rashoda, dobiti).


26/77

FUNKCIJE PLANIRANJA u literaturi se razlau na temeljne i

posebne, pri emu su temeljne usmjerene na poduzee ucjelini, a posebne na upravljanje poduzeem.

Osnovne funkcije planiranjajesu (Osmanagi Bedenik, p. 33):

OSIGURANJE USPJEHA, odnosno porast efikasnostiprimjerice prigodom planiranja resursa ili ciljeva

SPOZNAJA I REDUCIRANJE RIZIKA, primjerice s pomouanticipativne analize i rjeavanja buduih problema

POVEANJE FLEKSIBILNOSTI s obzirom na npr. stvaranje iosiguranje buduega prostora za djelovanje

REDUKCIJA KOMPLEKSNOSTI npr. utvrivanjem buduihalternativa djelovanja te iskljuivanjem odreenih stanja i

dogaaja STVARANJE SINERGIJSKIH EFEKATA npr. u okviru

spoznaje ovisnosti meu pojedinanim mjerama.


27/77

Posebne funkcije planiranja:

KOORDINATIVNA FUNKCIJA (horizontalna i vertikalna)

MOTIVACIJSKA FUNKCIJA (poticaj u ostvarenju zadataka,

instrument poveanja uinkovitosti, aktivnije oblikovanje

odnosa podreeni-nadreeni)

FUNKCIJA FLEKSIBILNOSTI (kao odgovor na uvjete

nesigurnosti; alternativne opcije funkcija prilagoavanja)

INOVATIVNA FUNKCIJA (nova rjeenja u loe definiranim

problemskim situacijama) SIGURNOSNA FUNKCIJA (rano prepoznavanje rizika,

anticipiranje njihovog djelovanja i predvianje protumjera)

FUNKCIJA OPTIMIRANJA (vezano uz odluivanje: odabrati

najbolje/optimalno meu razliitim mogunostima)


28/77

SVRHA je planiranja u iskljuivanju, odnosno u smanjenjuvjerojatnosti nastupanja neoekivanih dogaaja kako bi se

rizik odabranih mjera sveo na minimum. (Perridon, Steiner)

Svrha planiranja esto se povezuje s FLEKSIBILNOU poslovno se planiranje smatra preduvjetom fleksibilnogreagiranja u poduzeu.

Svrha se planiranja pojanjava i u odnosu prema SIGURNOSTI.Uobiajeno se u teoriji odluivanja govori o (Whe):

odlukama u uvjetima sigurnosti subjekt odluivanja sa

sigurnou zna koja e se situacija dogoditi odlukama u rizinim uvjetima mogua su razliita mogua

stanja, a subjekt odluivanja poznaje vjerojatnost nastupanjapojedine alternative

odluivanje u uvjetima nesigurnosti mogua su razliitamogua stanja, a subjekt odluivanja ne poznaje vjerojatnostnastupanja pojedine mogunosti


29/77

Sredinji CILJ PLANIRANJA u poduzeu odnosi se na ovladavanje

slijedeim problemima (Egger, Winterheller):

potreba NEPREKIDNOG PRILAGOAVANJA zbog brzih promjena

brojnih socijalnih, tehnikih i ekonomskih veliina poveava se

vjerojatnost nastupanja neo

ekivanih doga

aja. Visoka brzinapromjena te znaenje posljedica za poloaj poduzea prisiljavaju na

po mogunosti brzu reakciju na prve znakove promjena u okolini

POVEANA KOMPLEKSNOST U PODUZEU openito rastua

veliina poduzea te diverzifikacija proizvoda i trita zahtijevaju

nove poslovne strukture. Takvo kretanje vodi u pravilu

decentralizaciji odluka, zbog ega se pojavljuju brojni problemi

usmjeravanja i koordinacije, ovladivi samo pravodobnim

usklaivanjem pojedinih ciljeva parcijalnih podruja.


30/77

Planiranje se odvija po odreenim NAELIMA. Ta naela daju planiranjuposebno obiljeje. Primjena naela planiranja osigurava da planovi

budu valjana podloga za donoenje i provoenje racionalnih odluka obuduem poslovanju te je stoga potrebno poznavati i primjenjivati tanaela. Opa metodoloka naela planiranja jesu:

naelo znanstvenosti naelo optimalnosti

naelo realnosti

naelo usklaenosti s organizacijskom strukturom

naelo potpunosti naelo vremenske odreenosti

naelo konkretnosti

naelo preglednosti

naelo usklaenosti planova naelo pravovremenosti

naelo kontinuiranosti

naelo ekonominosti


31/77

Organizacijaplaniranja


32/77

Sloenost planiranja moe se svladati jedino dobrom organizacijom

rada.

To znai da unaprijed treba predvidjeti sve zadatke koje treba izvriti inaine na koje ih treba izvriti kako bi plan poslovanja pojedineorganizacijske jedinice i poduzea kao cjeline izradili i donijeli doodreenog roka.

Propis / interni akt kojim se predviaju detaljni zadaci i nain izvrenjatih zadataka obino nazivamo metodologijom rada. Prema tome,propis o organizaciji planiranja poslovanja u poduzeu moemonazvati metodologija planiranja poslovanja.


33/77

Metodologija planiranja poslovanja u poduzeu mora sadravati

odredbe o:

vrsti planova koje treba izraditi i donijeti poduzee

sadraju i obliku ukupnih i pojedinanih planova u poduzeu

nainu utvrivanja veliina u pojedinanim planovima redoslijedu izrade pojedinanih planova

podlogama za izradu pojedinanih i ukupnih planova

organima planiranja u poduzeu

toku izrade i donoenja planova

rokovima donoenja planova

nainu praenja izvravanja planova

nainu i rokovima izvjetavanja organa upravljanja i kolektiva oizvravanju planova

nainu izmjene (rebalansa) planova u toku njihovog izvravanja


34/77

Najei kriteriji razlikovanja i podjele navrste planiranja jesu:

1. razdoblje planiranja

2. mjera operacionalnosti3. podruje na koje se odnosi

4. s obzirom na raspoloive podatke

Ad 1) d blj l i j


35/77

Ad 1) razdoblje planiranja

S obzirom na razdoblje planiranja razlikujemo:

dugorono planiranje za razdoblje dulje od 5 godina

srednjorono planiranje za razdoblje izmeu 2 i 5 godina

kratkorono planiranje za razdoblje do godine dana

S obzirom na mjeru operacionalnosti u sreditu promatranja nijevrijeme vekonkretnost relevantnih aktivnosti pojedinihplanova, odnosno hijerarhijska razina. Uobiajena je podjelana:

strategijsko planiranje operativno planiranje te

taktiko planiranje.

Ad 2) mjera operacionalnosti


36/77

Sredinje obiljeje podjele planova prema podruju djelovanja jesuODGOVORNOST I KOMPETENTNOST. U tom se konteksturazlikuju planovi u funkcionalnoj i divizionalnoj organizaciji.

U funkcionalnoj se organizaciji govori o: planu prodaje (prema proizvodima, grupama kupaca, podrujima

prodaje, zastupnicima itd.)

planu proizvodnje (prema proizvodima, mjestima troka itd.)

planu nabave (prema vrstama troka, dobavljaima itd.)

planiranje skladita

planiranje financija

planiranje trokova

planiranje rezultata planiranje bilance

planiranje zaposlenih

planu uprave (prema mjestima troka, vrstama troka itd.).

Ad 1) prema podruju djelovanja


37/77

(nastavak)

U divizionalnoj se organizaciji govori o:

planovima centralnih odjela (uprava, EOP,

ekonomika, zaposleni itd.) te

planovima divizija koji se opet ralanjuju

funkcionalno.


38/77

Ad 4) s obzirom na raspoloive

podatke

S obzirom na raspoloive podatke,razlikuju se:

planiranje u uvjetima sigurnostiplaniranje u uvjetima sigurnosti

planiranje u uvjetima nesigurnosti.planiranje u uvjetima nesigurnosti.


39/77

Objekti planiranja

Openito se smatra da objekti planiranja mogu biti (Whe, p. 129):

izgradnja poslovanja kojom se obuhvaa ukupna izgradnja

poduzea u organizacijskom, tehnikom i financijskom smislu

program poslovanja tj. proizvodni program za odreeno

razdoblje

poslovanje poduzea tj. uzajamno usklaivanje i

iskoritavanje proizvodnih faktora, ovisno o fazi poslovnog

procesa ralanjuje se na planiranje nabave, proizvodnje,prodaje itd.


40/77

Proces planiranja

Planiranje je misaoni PROCES oblikovanjabudunosti, PROCES misaonoga prodiranja

u budue mogunosti pa je ono u biti

duhovni PROCES. (Osmanagi

Bedenik, p. 45)

Procesni nain razmiljanja dobiva sve vie

na vanosti jer posebno istie presjecita,poprene toke izmeu razliitih podruja i

funkcija poduzea.


41/77

Procesni pristup ima slijedee karakteristike (Pfohl,Stoelzle, p. 52 u: Osmanagi Bedenik, p. 45):

transformacija aktivnost pretvaranja uloga uuinak, inputa u output

ulanivanje (nizanje poput karika u lancu) ralanjivanje procesa u povezanost vie uzajamnopovezanih parcijalnih procesa

cilj svrha je procesa dostizanje tehnolokih,ekonomskih, socijalnih, ekolokih i drugih ciljeva

organizacija proces provodi jedna ili vie osoba,

naije se ponaanje utje

e organizacijom ivoenjem.


42/77

Faze procesa odluivanjaPrema faznom teoremu

(Pfohl, Stoelzle, p.4):

identifikacija problema

traganje zainformacijama

oblikovanje alternativaodluivanja

vrednovanje alternativa izbor jedne alternative

provoenje odluke.

Pojednostavljeno se

moe govoriti o samoetirifaze procesa:

definiranje problema

pronalaenje rjeenja optimiranje i

implementacija.


43/77

U prvoj se fazi DEFINIRA PROBLEM. On postoji kadse sadanje ili prognozirano stanje doivljava kaonezadovoljavajue i kad postoji potreba dostizanja

drukijega stanja (ciljno stanje). Koraci u ovoj fazijesu:

spoznaja problema

analiza problema i formuliranje problema

PRONALAENJE RJEENJA obuhvaa obraduinformacija kao poticaj za spoznaju mogunosti,analizu mogunosti te formuliranje mogunosti.


44/77

U FAZI OPTIMIZIRANJA ispituje se uinkovitost pojedinih

mogunosti s obzirom na cilj te se odabire optimalna

mogunost.

FAZA IMPLEMENTACIJE slijedi nakon odluke za odreenu

alternativu i obuhvaa oblikovanje namjera tj. htijenja,

provoenje htijenja (organizacija provoenja) te osiguranje

izvrenja namjera ime se odgovara na pitanje suglasnostirezultata realizacije i zadataka planiranja, to je ujedno i

jezgra procesa kontrole.


45/77

Planiranje se razlikuje od improvizacije po svojoj

sustavnosti, oblikovanju i strukturiranju ukupnoga

procesa planiranja. Cjelovita se problematika

ralanjuje u parcijalne probleme ije postupno

rjeavanje osigurava uzimanje u obzir svih relevantnih

initelja i utjecaja u sadanjosti i budunosti poduzea

i okoline. Mogunosti i nakana ostvarenja razlikuju

plan od UTOPIJE.


46/77

Proces planiranja odvija se kroz odreene KORAKE. Openito

razlikujemo:

prvi korak u kojem se definiraju ciljevi (to se eli)

drugi korak u kojem se definiraju mjere i putovi (kako se to eli postii)

Putovi i mjere mogu se definirati tek nakon to je jasan cilj kojemu se

tei. Planirani ciljevi i planirane mjere ine REZULTAT PROCESA

PLANIRANJA te obvezuju funkcije planiranja i realizacije.

Zadavanje ciljeva osigurava dugotrajan razvoj poduzea. Zadavanje

mjera omoguuje brz i siguran tijek konkretnih aktivnosti.


47/77

To su openiti koraci procesa planiranja koji se razlau u

pojedine korake ovisno o kompleksnosti problema kojise planiranjem nastoji rijeiti, broj sudionika u procesu

planiranja itd. Osnovni pojedinani koraci jesu:

1. priprema odluivanja, tj. analiza postojeega stanja

2. analiza ostvarivih mogunosti

3. odluivanje

Slika: Proces planiranja


48/77


PLANIRANJE CILJEVA

PLANIRANJE MJERA

analiza postojeeg stanja

odluka za konkretan cilj ili splet ciljeva

analiza ostvarivih alternativnih ciljeva


analiza ostvarivih alternativnih mjeraza postizanje ciljeva

odluka za konkretni paket mjera

REALIZACIJA

Izvor: Osmanagi Bedenik, p. 51

Ad 1)


49/77

U fazi pripreme odluivanja analizira se postojee stanje tj.definira postojea pozicija subjekta planiranja. Uzimaju se u obzir

svi initelji bitni za rjeavanje problema.

Pri tome se koriste interni i eksterni izvori informacija.

Meu INTERNIM IZVORIMA INFORMACIJA najznaajniji su:

raunovodstvo, analiza, statistika, poslovna izvjea, istraivanja

trita odjeljenja za marketing te drugi izvori informacija kao to

su katalog kupaca, dobavljaa, priprema rada i slino.

)

Koritenje internih izvora informacija prua


50/77

Koritenje internih izvora informacija pruanam znanja o (Osmanagi Bedenik, p. 48):

ekonomskim veliinama (struktura trokova, kalkulacije, stupanj

iskoritenosti kapaciteta, rentabilnost prema proizvodima,

kupcima, regijama, tritima itd.) trinoj poziciji (trini udjel i njegova promjena, trina prisutnost

prema segmentima)

kljunim

initeljima uspjeha (SWOT analiza, matrica ansi i

rizika)

obiljejima konkurentske pozicije (vlastiti proizvodi / usluge,

tehnologija, istraivanje i razvoj, proizvodnja, prodajni kanali,

struktura kupaca, kvalifikacija i motivacija managementa i

suradnika, kultura poduzea).

M k t i i i i f ij j j iji fi ij k


51/77

Meu eksternim izvorima informacija najznaajniji su financijske

institucije, kupci, dobavljai, konkurencija, stru

ne udruge, medijiitd.

Informacijama iz eksternih izvora proirujemo naa znanja o:

iroj okolini

politiki faktori zakonske mjere, porezna i financijska

politika

drutveni faktori zatita okoline, rast stanovnitva,

promjena vrednota

tehnoloki faktori tehnoloki razvoj, granice postojee

tehnologije, nove znanstvene spoznaje

gospodarski faktori raspodjela prihoda, inflacija,

konjukturni ciklusi, nezaposlenost, meunarodne veze,

raspoloivost resursa


52/77

uoj okolini

konkurencija dinamika konkurencije opasnost od supstitutivnih proizvoda,

ulaz novih konkurenata sadanja snaga konkurencije

konkurenti veliina, financijska snaga, struktura prihoda itrokova, proizvodi, tehnologija, organizacija itd.

trite

kvantificiranje i segmentiranje trita obujam, potencijal, rast,potencijal rasta kljuni initelji uspjeha i njihovo znaenje obiljeja trita potranja za proizvodima, tehnologijom, faza

ivotnog vijeka, rentabilnost grane, politika cijena, barijereulaska i izlaska, putovi prodaje, stupanj koncentracije,pregovaraka sposobnost kupaca i dobavljaa itd.

Ad 2)


53/77

ANALIZA OSTVARIVIH MOGUNOSTI obuhvaa dva koraka

prognozu initelja na koje se ne moe utjecati te

varijaciju faktora na koje se moe utjecati, kao i prognozu

posljedica.

Ad 3)

U ODLUIVANJU kao posljednjem koraku planiranja rijeje o

izboru djelovanja. Ovaj korak planiranja pod subjektivnim je utjecajem

osoba koje odluuju. Odluivanje je postupak oblikovanja

namjera, a plan je instrument priopavanja namjera.



54/77

p j

PLANIRANJE CILJEVA

PLANIRANJE MJERA


odluka za konkretan cilj ili splet ciljeva

analiza ostvarivih alternativnih ciljeva


analiza ostvarivih alternativnih mjeraza postizanje ciljeva

odluka za konkretni paket mjera

REALIZACIJA

Izvor: Osmanagi Bedenik, p. 51

Povratna

veza!!


55/77

PLANIRANJE CILJEVAAnaliza cilja najee se smatra poetkom procesa planiranja.

Analiza cilja podrazumijeva:

definiranje cilja definiranje sadraja cilja

definiranje odnosa meu ciljevima te

nastajanje i

oblikovanje ciljeva

Ciljevi su mjerila prema kojima se mjeri budue djelovanje.

Ciljevi ispunjavaju svoju svrhu kad su OSTVARIVI, kad suDEFINIRANI JASNO, kad su MJERLJIVI, DJELJIVI iVREMENSKI ODREENI.

Definiranje cilja


56/77

Definiranje cilja

Ciljna se veliina moe definirati u ekstremnim granicama (kao

maksimum ili minimum), u zadovoljavajuim gornjim (manje ilijednako) ili donjim (vie ili jednako) granicama, te fiksiranjem

za odreenu vrijednost. Vremenska se odreenost odnosi na

razdoblje za koje vrijedi odreeni cilj i ono moe biti krae ili

due od godine dana.

S d j lik j


57/77

Sadrajno razlikujemoslijedee vrste ciljeva:

Ekonomski Kvantitativni ciljevi

Definirani u apsolutnom broju Za vremenski trenutak (imovina, kapital, likvidnost)

Za vremensko razdoblje (promet, dobit, trokovi)

Definirani u relativnom broju (npr. ekonominost,produktivnost, rentabilnost)

Kvalitativni ciljevi (rast poduzea, trini udio - nisuoperativni dok nisu kvantificirani!)

Neekonomski (mo, ugled, neovisnost ...)

Definiranje odnosa meu


58/77

ciljevima

Kad se istovremeno slijedi vie ciljevanuna je jasnoa njihova odnosa.Odnosi meu ciljevima mogu seokarakterizirati kao odnosi:

identinosti

komplementarnosti

razlika konkurentnosti te

nepomirljivosti.

Nastanak ciljeva


59/77

Nastanak ciljeva

Za proces planiranja izuzetno je vano pitanje

NASTANKA CILJEVA. Ciljevi mogu nastati:

autoritativnim zadavanjem

planiranjem ciljeva pregovaranjem o cilju

Oblikovanje cilja


60/77

Oblikovanje cilja

Oblikovanje ili FORMULIRANJE CILJA

zavrni je korak analize cilja. Hijerarhija ilistablo ciljeva pridonose poveanju reda uprocesu formuliranja cilja.

Uvijek se preporuuje pisani oblik definiranjaciljeva jer se time olakava komunikacija,izbjegavaju nesporazumi i podupiruplaniranje i kontrola u moguem sukobu otome je li cilj ostvaren ili nije.


61/77

DEFINIRANJE CILJA izbor je izmeu vie razliitih

moguih ciljeva.

PLANIRANJE CILJEVA obuhvaa planiranje ciljeva

poduzea te iz njega izvedenog planiranja ciljevapojedinog podruja. Tako nastajepiramida ciljeva

iji su pojedini ciljevi sredstvo za ostvarenje

odnosnoga vieg cilja.


62/77

Smatra se da unatoindividualnom definiranju temeljnih

ciljeva svako poduzee treba teiti dvama operativnimciljevima:

postizanju dovoljne dobiti (ekonomska komponenta) ostvarenju i ouvanju financijske ravnotee (financijska

komponenta)

jer trajnije neostvarenje ovih ciljeva ugroava opstanakpoduzea.

Dobit i likvidnost sredinje su veliine poslovnogplaniranja!

PLANIRANJE MJERA


63/77

PLANIRANJE MJERA

Planiranje mjera podrazumijeva planiranje doprinosa uinka

suradnika, sustavnu razradu svih konkretnih akcija, programa,

projekata i aktivnosti to se ostvaruju u neposrednoj budunosti u

svrhu osiguranja realizacije sveukupnih ciljeva.

Granica izmeu planiranja ciljeva i planiranja mjera nije tako

vrsta o razini promatranja ovisi to se smatra ciljem, a tomjerom.

Opseg planiranih mjera ovisi o razlici izmeu prognoziranog i


64/77

p g p j p g g

planiranog razvoja poslovanja poduzea. Prognozirani se razvojtemelji na produenju trenda dosadanjeg razvoja uzimanjem u

obzir oekivanih promjena okoline. Njime se daje odgovor na

pitanje koje stanje dostie poduzee na kraju planskog razdoblja

ako nastavi i u budunosti provoditi mjere koje je provodilo ranije i

koje trenutno provodi.

Razlika izmeuprognoziranog i planiranogstanja, tj. razlika

izmeu stanja koje uprava eli kao rezultat i stanja bezusmjeravanja naziva se JAZOM MJERA. Zatvaranje toga jaza i

njegovo uklanjanje zadatak je PLANIRANJA MJERA. Mjere se

utvruju za pregledna podruja i za krae vremensko razdoblje.

Slika: Jaz mjera


65/77

JAZ MJERA

sadanjestanje

prognozirano

stanje

planiranostanje(cilj)

tokaplaniranja

kraj planskograzdoblja

Izvor: Osmanagi Bedenik, N., p. 57

Vremenska dimenzija procesaplaniranja


66/77

planiranja

Procesni karakter planiranja sadri i svoju vremensku

dimenziju. Isticanje vremenske dimenzije omoguujerazlikovanje:

vremena planiranja (nastanka plana)

razdoblja planiranja

ritma planiranja


67/77

Kada se u poduzeima izrauju sve tri vrste planova, vano jepitanje ulanavanje. Postoje tri temeljne mogunosti (Mag, p.110,u: Osmanagi Bedenik, p. 75):

izolirani vremenski stupnjevi bez preklapanja (nizanje) stupnjevi koji se u vremenu djelomino preklapaju (stupnjevito)

u vremenu potpuna integracija stupnjeva (umetanje).


68/77

KLIZNO PLANIRANJE nastavak i konkretizacija planova zadaljnje razdoblje dogaaju se na kraju prethodnog razdoblja.

Prigodom kliznog planiranja i revizije plana dijelovi dugoronijega

plana iz prethodnog se planskog ciklusa prevode usrednjoronije, a dijelovi srednjoronijeg plana transformiraju seu kratkoronije. Na taj se nain provodi nizanje i stupnjevanjekliznoga planiranja.

REVOLVIRAJUE ili k i ( ) PLANIRANJE


69/77

REVOLVIRAJUE ili rekurzivno (ponovno) PLANIRANJE

podrazumijeva produenje planskog ciklusa za plansko

razdoblje, ALI provjera, konkretizacija, promjena i nastavak

planiranja zbivaju se prema rekurzivnom naelu koje

podrazumijeva preradu i prethodnoga planskog stupnja. Ciljovakvog ritma prilagoavanja jest integracija svih planskih

stupnjeva, tj. i umetanje kao nain ulanivanja planskih

stupnjeva. To znai da svaka promjena jednoga plana vodi

potrebnim promjenama svih odnosnih planova.

INSTRUMENTALNA DIMENZIJA PROCESAPLANIRANJA


70/77

PLANIRANJA

INSTRUMENTI PLANIRANJA jesu tehnike i metode koje planeru slue kaopotpora u procesu planiranja.

KVALITATIVNE TEHNIKE PLANIRANJA temelje se na znanju,iskustvu, razumijevanju, razmiljanju i intuiciji, a primjenjuju se osobitou fazama analize, traganja za alternativama i njihovu vrednovanju, kao iu fazi odluivanja.

KVANTITATIVNE TEHNIKE PLANIRANJA temelje se na matematiko-statistikim postupcima. Kvantitativni se postupci primjenjuju ponajprijeu prognozama te pri utvrivanju kriterija vrednovanja i utvrivanjatermina (rokova).

t bl dl i jK lit ti

Tehnike planiranja

Slika: Kvalitativne i kvantitativne tehnike planiranja


71/77

- analiza vremenskih nizova- eksponencijalno zaglaivanje- ekstrapolacija trenda- metoda pominih prosjeka

- regresijska analiza- metode matematikog optimiziranja- linearno programiranje- nelinearno programiranje- dinamiko programiranje- parametrijsko i stohastiko programiranje- metode operacijskih istraivanja- heuristiko programiranje- simulacije- posebni postupci optimiziranja- tehnika mrenog planiranja- analiza koristi

Kvantitativne

- stablo odluivanja- tablice odluivanja- Delphi-metoda- scenarij tehnika- kreativne tehnike- brainstorming- metoda 635

- sinektika- morfoloka analiza

Kvalitativne

Izvor: Osmanagi Bedenik, N., p. 78

Slik I t ti l i j f l i j


72/77

-SWOT analiza-analiza jaza-sistemska analiza-scenario tehnika-analiza ivotnog vijeka proizvoda-sustavi pokazatelja-analiza vrijednosti-tehnika mrenoga planiranja-brainstorming-sinektika-morfoloka metoda-Delphi-metoda

-ekonometrijski modeli-simulacije-stablo relevantnosti

PLANIRANJE CILJEVA

Instrumenti planiranjaFaze planiranja

Slika: Instrumenti planiranja prema fazama planiranja

Slika: Instrumenti planiranja prema fazama planiranja (nastavak)

Instrumenti planiranjaFaze planiranja


73/77

-sistemska analiza-scenario tehnika-sustavi pokazatelja-brainstorming-metoda 635-sinektika-

morfoloka metoda-Delphi-metoda-pomini prosjek-eksponencijalno zaglaivanje-analiza senzitivnosti-ekstrapolacija trenda-regresijska analiza-simulacije-analiza toke pokria-investicijski proraun-analiza koristi-analiza rizika-stablo odluivanja

-matematiki modeli odluivanja-matematiko programiranje-analiza senzitivnosti-usporedbe trokova-usporedbe doprinosa pokriu

PLANIRANJE MJERA

p jp j

Smjer planiranja


74/77

Smjer planiranja opisuje nain pridruivanja

planskog procesa hijerarhijskim razinama priemu postoje tri mogunosti:

retrogradno (silazno) ili top-down planiranje progresivno (uzlazno) ili bottom-up planiranje susretno planiranje

top-down planiranje


75/77

poinje na najvioj hijerarhijskoj razini definiranjem predodbio cilju i odgovarajuih okvirnih podataka i uvjeta. Takvi

strategijski planovi ciljeva i mjera, su za podre

enehijerarhijske razine nepromjenjive veliine i ine temeljplaniranja mjera.

ovaj nain planiranja ima tipina centralistika obiljeja iprednost mu je u utedama vremena i trokova zbog suvinihaktivnosti koordinacije. Istodobno, velika je opasnost inedostatak kod ovakvog pristupa u looj prihvaenosti

planiranja na niim razinama jer one nisu sudjelovale usadrajnom dijelu planiranja.

bottom-up planiranje


76/77

Ova vrsta planiranja tee u suprotnom smjeru. Ishodite je planiranja nanajniim hijerarhijskim razinama koje utvruju sadraj na temelju za njihrelevantnih podataka. Donje i srednje razine sastavljaju operativneplanove ciljeva i mjera. Stupanj agregiranja time se poveava: iz taktikih ioperativnih planova nastaju strategijski planovi, planovi odjeljenja

prerastaju u planove podruja, a ova u poslovni plan.

Prednost - visoka motiviranosti i zalaganje suradnika na niimhijerarhijskim razinama zbog ukljuenosti u proces planiranja.

Nedostatak - opasnost da se jednostavno prepisuju prijanji planovi,budui da izostaje zadavanje ciljeva najvie hijerarhijske razine. Osimtoga, planeri mogu za svoja podruja ugraditi toliku zonu sigurnosti da jegotovo uvijek osigurano izvrenje planova.

susretno planiranje


77/77

Ovo planiranje zapoinje na najvioj hijerarhijskoj razini. Nakon temeljnihodluka razvijaju se privremeni planovi ciljeva i mjera za zahtjevnim, aliostvarivim zadacima. Takvi su zadaci za sljedeu hijerarhijsku razinu

planski okvir koji se ispunjava privremenim alternativnim planovima mjera.Takav se postupak protee do najnie hijerarhijske razine.

Ovakav postupak konkretnoga planiranja zatvara se u suprotnom, uzlaznomsmjeru: provjerava se ostvarivost zadanih ciljeva i po potrebi dolazi do

njihove korekcije, no tako da se ne ugroava ostvarenje glavnih ciljeva. Akose unatokorekcijama ne osigurava ostvarenje glavnog cilja, tada je nunakoordinacija na pojedinim razinama i eventualna razrada alternativnih mjeraza ostvarenje cilja. Osnovno obiljeje ovakvog postupka planiranja jestpostojanje neprekidne povratne veze.

Njegova je najvea prednost u visokoj motiviranosti i zalaganju suradnika,a nedostatak se ogleda u njegovoj vremenskoj zahtjevnosti i mogunostida razliiti suradnici pristupaju planiranju s razliitim interesima.

Documents

Razvoj Managementa i Kontrolinga