Učitelj/nastavnik u ulozi razrednika

Ivana Biljan, prof.viša savjetnica za stručne suradnike pedagoge

Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek

Što očekuju od mene -razrednika:

učenici,roditelji,kolege.

Kakva je moja slika nastavnika, razrednika?

Što mogu ponuditi?

Što ja očekujem odučenika

roditelja,kolega.

Koje su poželjne osobine razrednika?

Što trebam, što moram naučiti?

Kako se pripremiti za sjednice razrednog/učiteljskog vijeća?Izricanje pedagoških mjera

Kako kvalitetno pripremiti sat razrednog odjela?

Što znači biti razrednik?Što sve radi?

Kako uspješno surađivati s roditeljima?

Cilj i zadaće

Cilj - ishod: • veće kompetencije učitelja/nastavnika pripravnika

za ulogu razrednika u osnovnoj i srednjoj školi

Zadaće:• upoznati područja djelovanja razrednika i polazišta u

njegovu radu;• naglasiti važnost razrednika kao pedagoško-

psihološkoga voditelja;• naglasiti važnost stalnoga stručnog usavršavanja za

poslove razredništva3

Razrednik

Razrednik je stručni voditelj razrednog odjela i razrednog vijeća.

(Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, čl. 124, st. 4)

Razrednik je učitelj/nastavnik koji vrši funkciju

pedagoškog, organizacijskog i administrativnog rukovodioca jednog odjeljenja učenika.

4

Razrednik

…ima ulogu učitelja koja se odnosi na vođenje povjerenoga razrednog odjela te komunikacijsko posredovanje između neposrednih i posrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa - učenika, učitelja, roditelja/skrbnika.

Na početku školske godine razrednik izrađuje program rada svoga odjela.

5

(Nastavni plan i program za osnovnu školu, str. 16)

Polazišta za stručno i kvalitetno djelovanje razrednika

• Zakonska osnova

• Dobrobit i razvoj svakog učenika

• Uspješna komunikacija

• Permanentno stručno usavršavanje

Područja rada razrednika

• Organizacijski poslovi i zadaci• Administrativni poslovi

• Pedagoška funkcija/interakcijsko-

komunikacijska

Organizacijski i administrativni poslovi • Vođenje imenika učenika (razredna knjiga A)• Vođenje dnevnika rada (razredna knjiga B)• Matična knjiga i registar• Svjedodžbe, prijepis ocjena• Zapisnici popravnih, razrednih i predmetnih

ispita• Zapisnici o maturi i završnom ispitu• Organizacijski poslovi

Suradnja s učenicima i vođenje razrednog

odjela

Suradnja s roditeljima

Suradnja sa stručnim suradnicima i ravnateljem

Suradnja s članovima razrednog, učiteljskog

vijeća

Organizacijski i administrativni

poslovi

Realizacija poslova razrednika

REALIZACI

JA

• sat razrednoga odjela, sat odgojnoga djelovanja, • roditeljski sastanci, sati za pojedinačne razgovore s

roditeljima, • kulturna i javna djelatnost, • socijalna, zdravstvena i ekološka djelatnost

OBLICI

• frontalni (čelni), individualni, skupni, u parovima, timski, pedagoške radionice

METODE

• razgovora, rasprave, izlaganja, debate, rješavanja problema, praktičnih radova, igre, igranja uloga…

Razrednik kao pedagoško – psihološki voditelj1. Suradnja s učenicima i vođenje razrednog odjela

učenje učenja, (vježbanje) životnih vještina, zajedništva

odgoj i obrazovanje za:

održivi razvoj, snošljivost,

demokratski građanski odgoj,

ljudska prava

prevencijski programi i projekti

1. 1. Odgojno-obrazovno djelovanje

1. 2. Praćenje učenika

napredovanje i uspjeh socijalno i obiteljsko stanje rješavanje odgojnih slučajeva izostanci pedagoške mjeredodatni i dopunski radprofesionalni razvoj učenikaslobodno vrijeme učenika…

1. 3. Analiza odgojno-obrazovnoga stanja u razrednome odjelu

postignuća učenika i razrednoga odjela (uspjesi, izazovi…)

disciplinaopterećenost navike (radne,

kulturne i sl.)

14

• Vaš razred ne mora biti savršen i život nije savršen.

• Sjetite se da su problemi prilika za rast. • Koristite vlastite resurse kako biste stvorili

pozitivnu razrednu klimu. • Kada razvijete dobar odnos sa svojim

učenicima, oni će biti spremni držati se dogovora koje zajedno postignete.

• Postići samodisciplinu kod učenika sigurno je najveći znak nastavničkog uspjeha.

1.4. Vođenje razrednog odjela

15

J. D. Twentier: Pozitivna snaga pohvale

• tražite ono najbolje u njima, kako biste dobili ono najbolje iz njih

• pronađite dobro u njima i hvalite ga • razgovarajte i slušajte svojeg učenika onako

kako želite da on razgovara s vama i sluša vas.

POŽELJNE OSOBINE RAZREDNIKA:SPOSOBNOST EMPATIJE, STRPLJIVOST I FLEKSIBILNOST, IZUZETNE INTERPERSONALNE VJEŠTINE, OTVORENOST ZA NOVE IDEJE, SVIJEST O POSTOJANJU INDIVIDUALNIH RAZLIKA MEĐU UČENICIMA

Za uspješno obavljanje uloge razrednika odlučujuća je kvaliteta njegove ličnosti, ne samo znanje o tome što treba raditi već, uz to, i one osobine, svojstva i sposobnosti koje će omogućiti da to znanje dođe do izražaja.

Bratanić prema Rađenović, Smiljanić

Razrednik je posrednik i veza između škole i obiteljskog doma.

Načela uspostave suradničkoga odnosa (Bacher, 2003):

• uskladiti ciljeve, svrhu i aktivnosti suradnje• odgovarati na roditeljske potrebe fleksibilnim i

kreativnim programima• razgovarati o očekivanjima,

ulogama i odgovornostima• uključivati roditelje u

donošenje odluka

Suradnja s roditeljima (partnerstvo)

• Planiranje i održavanje roditeljskih sastanaka• Pedagoške radionice s grupom roditelja i

predavanja za roditelje• Individualni razgovori s roditeljima • Usmeno i pismeno obavješćivanje roditelja o

napredovanju učenika• Vijeće roditelja• Neformalni oblici suradnje s roditeljima

Opća načela za savjetovanje i razgovor s roditeljima

• Budite osobni,• Postavljajte što manje pitanja,• Dogovorite se, budite određeni i konkretni,• Neka Vam izjave budu cjelovite i izravne,• Ostavite dojam,• Pokažite skromnost,• Govorite koliko je god to moguće samo o prisutnima,• Čuvajte vlastite granice,• Raspravljajte uvijek samo o jednom problemu,• Aktivirajte klijentove potencijale,• Pružajte dobre savjete (Naravno, ako ih imate),• Procjenjujte: osobno, objektivno, poticajno!

J. Juul, Razgovori s obiteljima, 2002.

Zajedničkim aktivnostima trebaju doprinijeti:

• boljem školskom uspjehu učenika• buđenju zanimanja roditelja za odgoj• boljem razumijevanju školskog rada• obrazovanje roditelja za odgojnu funkciju• bolja komunikacija i interakcija između

učenika roditelja i učitelja• većoj povezanosti škole i šire društvene

zajednice

I kao poticaj za nastavak aktivnosti:

Učenje i usavršavanje nije „zbir znanja“ već sve bolje shvaćanje samoga

sebe i drugih u svakodnevnom životu, kako bi se ostvarili bolji i humaniji uvjeti života

(E. Piršl, 2008)

Hvala na pažnji!

ivana.biljan@azoo.hr