Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
4.3.2012
1
RAČUNARSKE MREŽE
1Velja
Povezivanje računara
Sa porastom broja računara javila se potreba za njihovim povezivanjem zbog razmene digitalnih podataka.
Razvijeni su razni uređaji i programi koji tu razmenu omoguduju.
2Velja
4.3.2012
2
Mreža
Uređaji i programi koji omoguduju povezivanje računara i razmenu podataka između njih čine sistem koji se naziva računarska mreža ili krade mreža (engl. network).
3Velja
Svrha povezivanja
U mrežu se mogu povezati računari ali i ostali računarski uređaji.
Mreža omoguduje:
razmenu podataka,
upotrebu raspoloživih priključnih uređaja,
pristup zajedničkimpodacima (npr. bazi podataka).
4Velja
4.3.2012
3
Čvor mreže
Učesnici komunikacije u nekoj mreži nazivaju se čvorovima mreže.
Čvor mreže je svako mesto u mreži koje je sposobno predavati podatke ostalim čvorovima mreže ili primati podatke od njih (ili oboje).
5Velja
Čvor mreže
Svaki čvor mreže ima jedinstvenu adresukako bi podaci mogli stidi do njega i kako bi se znalo ko je podatke poslao.
6Velja
4.3.2012
4
TOPOLOGIJA PREDSTAVLJA FIZIČKI IZGLED ILI OBLIK MREŽE. U ČVOROVIMA MREŽE NALAZE SE RADNE STANICE, KOJE SU MEĐU SOBOM POVEZANE KOMUNIKACIONIM PUTEVIMA.
1. TOPOLOGIJA POTPUNO POVEZANE MREŽE
2. TOPOLOGIJA MAGISTRALE
3. TOPOLOGIJA PRSTENA
4. TOPOLOGIJA ZVEZDE
TOPOLOGIJA DRVETA
Topologija mreže
7Velja
8
NAČEŠDE KORIŠDEN PRIMER HIJERARHIJSKOG MODELOVANJA MREŽNIH PROTOKOLA JE ISO OSI (OPEN SYSTEM INTERCONNECTION) MODEL, KOJI SE SASTOJI OD SEDAM NIVOA:
1.FIZIČKI SLOJ (MEHANIČKI I ELEKTRIČNI DETALJI)
2.SLOJ VEZE (PRISTUP HARDVERU, UPRAVLJA OKVIRIMA, DETEKCIJA I KOREKCIJA GREŠAKA NA FIZIČKOM NIVOU, FIZIČKO ADRESIRANJE KARTICA)
Model ISO OSI
Velja
4.3.2012
5
Model ISO OSI
3. sloj mreže (logičko adresiranje i rutiranje paketa –upravljanje adresama odlaznih paketa, dekodovanje adresa dolaznih paketa)
4. transportni (odgovoran za prenos poruka - podela poruka na pakete, kontrola toka, redosled paketa)
5. sloj sesije (uspostavljanje sesije, prepoznavanje korišdenih protokola)
6. sloj prezentacije (rešava razlike u formatu računara na mreži – format podataka)
7. sloj aplikacije (aplikacije i protokoli za prenos datoteka, daljinsko logovanje, elektronska pošta)
9Velja
10
SVAKI SLOJ LOGIČAKI KOMUNICIRA SA SEBI RAVNIM. PORUKA PROLAZI KROZ SVE SLOJEVE, PRI ČEMU SVAKI OD SLOJEVA DODAJE SVOJE UPRAVLJAČKE PODATKE NA TELO PORUKE --- TAKO FORMIRANA PORUKA PUTUJE KROZ FIZICKU MREŽU ---- NA PRIJEMNOJ STRANI SE PROCES RASPAKIVANJA PORUKE I TUMAČENJA UPRAVLJAČKIH INFORMACIJA ODVIJA U OBRNUTOM REDOSLEDU.
Model ISO OSI
Velja
4.3.2012
6
Brzina prenosa podataka
Brzina prenosa digitalnih podataka meri se brojem bitova prenesenih u jednoj sekundi ili skradeno bps.
11Velja
Prenosni kanalU razmeni podataka učestvuju najmanje dva učesnika:
onaj koji želi da preda poruku (predajnik),
onaj koji treba da primi poruku (prijamnik).
12Velja
4.3.2012
7
Prenosni kanal
Razmena podatakaizmeđu predajnika i prijemnika moguda je samo ako između njih postoji “veza” kojom poruke mogu putovati.
“Veza” se naziva prenosni kanal.
13Velja
Prenosni kanal
Prenosni kanal je medij za prenos podataka, npr. telekomunikacijski vod.
14Velja
4.3.2012
8
15
ONI SU SAČINJENI OD VLAKANA SA CENTRALNIMSTAKLENIM JEZGROM OBAVIJENIM STAKLENIMOMOTAČEM.
UTP KABLOVIKABL JE MEDIJUM KROZ KOJI SE PRENOSE INFORMACIJE IZMEĐUMREŽNIH UREĐAJA I RAČUNARA. POSTOJI NEKOLIKO TIPOVA KABLOVAKOJI SE UPOTREBLJAVAJU U MREŽAMA.
Fiber optički kabl
Velja
16
Koaksijalni kabl
Koaksijalni kabl ima jedan jedini bakarni provodnik u svojoj sredini (povratni vod se dobija uzemljenjem). Plastični sloj daje izolaciju između centralnogprovodnika i metalnog oklopa oko njega. Oklop sprečavapojavu interferencija od fluorescentnih lampi, motora idrugih računara.
Velja
4.3.2012
9
HUB
Hab (engl. Hub) spada u kategoriju zastarelih (engl. Legacy) uređaja koji ima vrlo jednostavnu ulogu a to je da, kao obično čvorište, sve što stigne od podataka na jedanod njegovih konektora (portova) prosledi svima (samopojačano i očišdeno od šumova, tj. regenerisano) Oviuređaji nisu više u upotrebi
17Velja
NIC (engl. network interface card)
NIC (engl. network
interface card) se
ugraĎuje u računar i
konektorom na zadnjoj
strani računara
povezuje s mrežom
18Velja
4.3.2012
10
NIC
19Velja
NIC
Primer NIC-ova i
priključnih kablova
za spajanje dva
računara
20Velja
4.3.2012
11
21
Svič je uređaj koji dete sigurno najviše koristiti. Njihova
cena je trenutno veoma povoljna pa su tako ušli i u naše
domove. Njihova je uloga da regulišu saobradaj na mreži.
Možemo sve naše računare povezati na svič, a i svič na svič
pa tako proširiti našu mrežu. Razlika u odnosu na hab, iako
isto izgledaju, jeste da svič vodi računa o tome koji podatak
kom računaru ili mrežnom uređaju prosleđuje. Svič je u
stanju da razlikuje (indentifikuje) uređaje koji su povezani
na njega.
SWITCH
Velja
22
RUTER PREDSTAVLJA I TEHNIČKI NAJSAVRŠENIJE REŠENJENA MREŽI. ON POVEZUJE UREĐAJE U RAZLIČITIMZGRADAMA, GRADOVIMA I KONTINENTIMA. POSTOJEVARIJANTE I VARIJANTE RUTERA SA JEDNOM JEDINOMNAMENOM, A TO JE DA UPRAVLJAJU SAOBRADAJEM PREKORAZLIČITIH MREŽA POVEZANIH RAZLIČITIM PRENOSNIMMEDIJUMIMA. RUTER MOŽETE UPOTREBITI DA SPOJITEDVA PREDSTAVNIŠTVA FIRME U DVA GRADA PREKOTELEFONSKE IZNAJMLJENE LINIJE, BEŽIČNE VEZE ILI BILOKOJE DRUGE.
ROUTER
Velja
4.3.2012
12
23
Evo i šeme veze dva sviča i jednog rutera za našu školu.
Velja
Mediji za prenos podataka
Medij za prenos podataka može biti npr.:
javna telefonska mreža,
zakupljeni telekomunikacijski vod,
prostor, ako se podaci prenose radiotalasima.
24Velja
4.3.2012
13
25
Javna telefonska mreža
Postojeda javna telefonska mreža omoguduje uspostaljanje prenosnog kanalapovremeno, prema potrebama korisnika.
Velja
Javna telefonska mreža
Njena prednost je u tome što postoje milioni kilometara postavljenih telefonskih linija i što se telefonski priključci ved nalaze na mnogim mestima.
26Velja
4.3.2012
14
Telefonska linija
Telefonske linije omoguduju prenos govora.
Tokom govora zvučni signal se pretvara u analogni električni signal (pomodu mikrofona).
Analogni električni signal putuje telefonskim linijama.
27Velja
Potreba za konverzijom
Ako se digitalni podaci iz računara žele prenositi sistemom koji nije građen za njih,treba ih pretvoriti u oblik pogodan za prenos(za telefonsku liniju to je analogni električni signal zvučne frekvencije).
28Velja
4.3.2012
15
Modem
Uređaj koji pretvara digitalne u analogne signale i obrnuto naziva se modem (MOdulator-DEModulator).
29Velja
Modem
Na predajnoj strani digitalne podatke pretvara u analogne.
Na prijamnoj strani analogne podatke pretvara u digitalne.
30Velja
4.3.2012
16
Vrste modema
Postoji unutrašnji modem (ugrađen na matičnu ploču ili zasebni elektronski sklop), spoljašnji modem (smešten u zasebno kudište), modem malih dimenzija za prenosne računare i dr.
31Velja
Brzina modema
Najveda brzina prenosa podataka koja se teoretski može postidi upotrebom modema iznosi 56 Kbps.
Stvarne su brzinepromenljive i redovno niže zbog ograničenja telefonskih linija i smetnji u komunikaciji.
32Velja
4.3.2012
17
V.90
Rad modema je normiran. Praktično svi savremeni modemi rade prema normi V.90:
teoretska brzina prijemapodataka 56 Kbps,
teoretska brzina predajepodataka 33,6 Kbps.
33Velja
Digitalna telefonska mreža
Brzina prenosa podataka analognomtelefonskom linijom je relativno niska, pa analogna telefonska mreža ustupa mestodigitalnoj. Prednosti:
vede brzine prenosa podataka koje su manje zavisne od kvaliteta linije,
mogudnost istovremenog prenosa glasa i digitalnih podataka.
34Velja
4.3.2012
18
ISDN
ISDN (engl. Integrated Services Digital Network) je skradenica koja označava sistem digitalne telefonije sa integrisanim uslugama.
35Velja
ISDN
Pod pojmom ISDN sistema podrazumeva se skup pristupne opreme, usluga i normi pristupanja fiksnoj telefonskoj mreži.
Usluge:
prikaz pozivnog broja, konferencijska veza, preusmeravanje poziva, zabrana prikaza pozivnog broja, poziv na čekanju, skretanje poziva i dr.
36Velja
4.3.2012
19
Problem analognih uređaja
Da bi se “stari” analogni uređaji mogli priključiti i koristiti u digitalnoj telefonskoj mreži potrebno je koristiti analogno-digitalne pretvarače.
37Velja
DSL
DSL (engl. digital subscriber line) je digitalna telefonska linija koja omoguduje:
stalan pristup internetu preko postojede telefonske linije pri brzinama prenosa podataka višestruko vedim od onih koje se postižu analognim i ISDN linijama.
38Velja
4.3.2012
20
DSL
DSL tehnologija deli frekvencijski pojas telefonske linije kako bi bio mogud istovremeni prenos digtalnih podataka i govorne komunikacije.
Frekvencijski pojas se stalno proširuje, trenutno do 2.2 MHz.
39Velja
ADSL
ADSL ili asimetrična digitalna pretplatnička linija koristi različite brzine predaje i prijemapodataka.
Brzina prijema podataka jevišestruko veda od brzinepredaje.
40Velja
4.3.2012
21
Nadogradnja
Da bi se klasična telefonska linija pretvorila u ADSL liniju, potrebno ju je nadograditi.
Nadograđuju se:
uređajima u centrali,
opremom kod korisnika (delitelj i ADSL modem).
41Velja
DSL delitelj
DSL delitelj (engl. splitter) deli telefonsku liniju u frekvencijskom smislu na dva dela(deo za govornu komunikaciju i deo za prenos digitalnih podataka).
42Velja
4.3.2012
22
ADSL “modem”
Računar se spaja na ADSL liniju pomodu ADSL “modema” (engl. transceiver).
ADSL “modemi” se s računaromspajaju posredstvom USB magistrale ili mrežnog priključka.
43Velja
ADSL
44Velja
4.3.2012
23
Problem udaljenosti
Signal u telefonskoj liniji slabi s udaljenošdu od centrale zbog ograničenja telefonskih linija.
Do korisnika koji se nalazi relativno daleko od centrale stiže oslabljen signal pa nije mogude postidi velike brzine prenosa podataka.
Zbog toga do nekih mesta uopšte nije mogud prenos podataka pomodu ADSL tehnologije.
45Velja
Problem udaljenosti
Najveda udaljenost od centrale do korisnika za
primenu ADSL tehnologije je približno pet
kilometara.
Dostupnost ADSL-a se iz dana u dan povedava.
Novije verzije ADSL tehnologije omoguduju
brzinu prenosa podataka do 24 Mbps na
udaljenosti 1,5 km.
46Velja
4.3.2012
24
Zakupljeni vod
Zakupljeni vod (engl. leased line) najbolji je, ali i najskuplji prenosni kanal za razmenu podataka.
Brzinu prenosa podataka korisnik bira zavisno od potreba (do 155 Mbps, a po posebnom ugovoru brzina može biti i viša).
Cene zavise od brzine prenosa pa je takav način povezivanja isplativ samo za velike korisnike koji prenose velike količine podataka.
47Velja
Bežične mreže
Ako se podaci prenoseradiotalasima medij zaprenos je prostor.
Takav prenos podatakakoriste bežične mreže.
48Velja
4.3.2012
25
Bežične mreže
Bežična mreža se sastoji od dva osnovna elementa, a to su:
klijenti,
pristupne tačke.
49Velja
Klijent
Klijent je računar koje pristupa mreži i u sebi ima ugrađen uređaj koji omogudava razmenu podataka radiovezom.
50Velja
4.3.2012
26
Pristupna tačka
Pristupna tačka (engl. access point) je uređaj koji klijentima omogudava pristup ostatku mreže i razmenu podataka radiotalasima.
51Velja
Pristupna tačka - domet
Domet pristupne tačke iznosi približno 300 metara i zavisi od prepreka u prostoru.
Ako je potrebno, taj se domet može povedati dodatnim komponentama (antene).
52Velja
4.3.2012
27
Pristupna tačka
Pristupna tačka je obično na ostatak mreže spojena žičanim kablom i predstavlja vezu između bežične i žične mreže.
53Velja
Spajanje
Spajanje klijenta s pristupnom tačkom:
Upotrebom mrežne kartice za bežični prenos koja se spolja priključuje na računar,
Uređajem za komunikaciju ved ugrađenim u računar.
54Velja
4.3.2012
28
Brzina prenosa podataka
Brzina prenosa podataka bežičnom mrežom je normirana. Normirane najvede teoretske brzine su 11 Mbps (802.11b), 54 Mbps (802.11g),108 Mbps (802.11g Xtreme, Super G).
Stvarne su brzine osetno niže jer zavise od količine prepreka između klijenta i pristupne tačke, od njihove udaljenosti, smetnjama itd.
55Velja
LAN
Lokalna mreža (engl. local area network)
56Velja
4.3.2012
29
LAN
• Ograničena na relativno
malo geografsko područje (
nekoliko kilometara)
• Sistem koji povezuje
računare u jednoj zgradi
• Nadzor nad lokalnom mrežom obično se prepušta jednom od računara
u mreži koje se zove server.
57Velja
LAN
• Primena
• Povezivanje računarske opreme unutar fabrike ili ustanove
• Prednosti
• Pristupačna cena
• Relativno jednostavna instalacija i upotreba
58Velja
4.3.2012
30
WAN
Rasprostranjena mreža (engl. wide
area network) pokriva veliko
geografsko područje (npr. Internet
pokriva ceo svet)
59Velja
WAN
60Velja
4.3.2012
31
Mreža server/klijent
Bitno obeležje mreže server/klijent je podela i specijalizacija posla između dve strane.
61Velja
Mreža server/klijent
Računarska mreža koja deli obradu podataka između: računara korisnika
(računara kojem treba usluga)
računara poslužitelja (računara koji
pruža uslugu)
naziva se server/klijent mreža (engl. client-server)
62Velja
4.3.2012
32
Računar korisnik
Računar korisnik (engl. client) je računar na kome radi korisnik mreže.
Korisniku mreže omogudava pristup računaru serveru (pristup serverovim podacima i uslugama).
63Velja
Računar server
Računar serverje udaljeni računar koji korisnik mreže fizički ne vidi.
Na njemu se čuvaju podaci i nalaze programi za pružanje različitih usluga.
64Velja
4.3.2012
33
Računar server
Zadatak računara servera je da da na upotrebu usluge, podatke i uređaje ostalim računarima u mreži.
65Velja
Analogija sa službom informacija
korisnik
(engl. client)
server
(davalac
informacija)
(engl. server)
66Velja
4.3.2012
34
Internet Internet je sistem
koji međusobno povezuje računarske mreže.
Globalni je i javno dostupan sistem.
67Velja
Kako je sve počelo?
Nakon Drugog svetskog rata pod pokroviteljstvom američkog Ministarstva obrane pokrenut je istraživački projekt ARPANET.
Rezultat projekta je bila računarska mreža ARPANET sposobna da funkcioniše i u slučaju da je bilo koji njen deo uništen (puštena u rad 1969. godine).
68Velja
4.3.2012
35
Kako je sve počelo?
U početku je
ARPANET povezivao
samo četiri računara
sa četiri izabrana
univerziteta u SAD.
69Velja
Kako je sve počelo?
Početkom osamdesetih godina dvadesetog vekaARPANET se deli na dve mreže: vojnu i civilnu.
Iz civilnog dela mreže se razvija internet.
1990. ARPANET prestajeda postoji.
GODINABROJ
RAČUNARA
1971. 23
1986. 1961
1987. 10.000
1989. 100.000
1991. 700.000
70Velja
4.3.2012
36
Kako je sve počelo?
Tokom 90-tih internet se naglo razvija i započinje njegova komercijalizacija. Sredinom 90-tih u internet je uključeno više miliona računara.
GODINA BROJ ZEMALJA BROJ RAČUNARA
1992. 49 1.200.000
1993. 59 2.000.000
1994. 75 3.500.000
71Velja
Internet
2008. godine svet
je imao približno
6,6 milijardi
stanovnika i 1,5
milijardu
korisnika
interneta!
72Velja
4.3.2012
37
Protokol Internetom se razmenjuje mnogo podataka.
Razmena je moguda ako postoji dogovor o:
obliku podataka (formatu podataka,) koji se prenose između čvorova mreže,
načinu označavanja čvorova mreže (adresiranju čvorova).
Takav se dogovor naziva protokol.
73Velja
Internet protokol (IP) TCP/IP protokol je skup protokola za razmenu
podataka internetom.
(engl. transmission control protocol / internet protocol).
Trenutna verzija ovog protokola omogudava dodelupribližno 4 milijarde adresa čvorovima mreže, dok nova verzija predviđa dodelu do 3.4 1038 adresa.
74Velja
4.3.2012
38
Internet protokol (TCP/IP) Saglasno TCP/IP protokolu svaki se podatak
deli na manje delove, pakete.
Svaki od paketa putuje najpogodnijim putemdo odredišta.
Na odredištu se paketi sastavljaju u izvornipodatak.
75Velja
IP adresa Da bi paketi stigli gde su upudeni, čvorovi mreže
moraju biti jednoznačno određeni.
Stoga se svakom čvoru mreže dodjeljujejedinstvena IP adresa.
IP adresa je 32 bitni binarni broj.
76Velja
4.3.2012
39
IP adresa
IP adresa (32-bitni oblik) se može podeliti načetiri osmobitna binarna broja, a potom svaki od njih pretvoriti u dekadni broj.
Zamena binarnog broja dekadnim olakšava čoveku rukovanje IP adresama, ali se i taj oblik IP adrese teško pamti.
77Velja
Simbolička adresa
Da bi se adrese čvorova lakše pamtile, uvode se simboličke (slovne) adrese.
Te su adrese ljudima razumljive i lakše za pamdenje.
Umesto brojčane IP adrese lakše je upamtiti simboličku adresu npr.:
78Velja
4.3.2012
40
Simbolička adresa
U načelu simbolička adresa se može sastojati od bilo kojih reči odvojenih tačkama.
Obično su to dve ili tri reči, npr.:
www.blic.rs
www.skole.rs Značenje reči nije strogo propisano.
79Velja
Simbolička adresa
Delovi adrese mogu se protumačiti ovako:
80Velja
4.3.2012
41
Glavni domen
Glavni domen može označavati geografsku pripadnost.
Prikazana je dvoslovnom oznakom države, npr:
.rs (Srbija)
.de (Nemačka)
.uk (Ujedinjeno Kraljevstvo)
81Velja
Glavni domen
Osim geografsku pripadnost, glavni domen može označiti i delatnost:
.com (engl.
commercial),
.edu (engl.
educational),
.gov (engl. goverment),
.net (engl. network).
82Velja
4.3.2012
42
Poddomen
Poddomen govori o organizaciji unutar glavnog domena.
Analiza imena računara, prilikom prevođenja imena u adresu, se vrši s desna u levo. Za primer adrese
bach.artemisdom.co.uk:
Uk predstavlja Veliku Britaniju zemlju gde se računar nalazi
co (corporate) govori da se radi o poslovnoj organizaciji
artemisdom predstavlja naziv organizacije
bach je naziv računara u firmi
83Velja
Ime računara
Prva reč u adresi može označavati ime računara koje je smešteno unutar navedenog domena.
Računaru se obično dodeljuje ime koje korisnika podseda na uslugu koju računar pruža.
U primeru se radi o računaru pil
84Velja
4.3.2012
43
DNS
Sistem interneta razume samo brojčane adrese u binarnom obliku.
Simboličke adrese postoje kako bi ljudima olakšale pamdenje i zapisivanje adresa.
Pre početka bilo kakve komunikacije potrebno je simboličke adrese pretvoriti u brojčane.
85Velja
DNS
Adrese iz simboličkog oblika u brojčani pretvaraju DNS serveri (engl. domain nameserver).
To su računari na internetu čiji je zadatak pretvaranje adresa iz brojčanog oblika u simbolički.
86Velja
4.3.2012
44
DNS Korisnički računar
šalje DNS serveru simboličku adresu.
DNS računar vradakorisničkom računaru brojčanu adresu i tek tada može započeti razmena podataka.
87Velja
DNS
88Velja
4.3.2012
45
IP adresa
Čvor mreže može imati:
stalnu IP adresu (čvor uvek ima istu IP adresu),
privremenu IP adresu (pri svakom spajanju na internet, čvor može imati različitu IP adresu).
89Velja
Privremena IP adresa
Računar (čvor mreže) svoju privremenu IP
adresu dobija u trenu spajanja na internet.
Ta adresa može biti pri svakom spajanju
drugačija (naziva se dinamička adresa).
Kada se računar odvoji sa interneta, IP
adresa je na raspolaganju slededem
računaru koje se spaja na internet.
90Velja
4.3.2012
46
KLASE IP ADRESA
Sve IP adrese u svetu su podeljene u pet klasa: A, B, C, D, E
Klasa A su sve adrese koje počinju cifrom 0 u prvom oktetu:
0xxxxxxx xxxxxxxx xxxxxxxx xxxxxxxxPrvi oktet u klasi A predstavlja adresu mreže, dok ostala 3 okteta
predstavljaju adresu računara (ili drugog resursa) u mreži.
Mreže možemo deliti na podmreže - to su segmenti obično odvojeni
ruterima.
Podmreže se formiraju tako što se od 24 bita IP adrese koji su
predviđeni za definisanje adrese računara, određeni broj bita izdvoji
za definisanje podmreže. 91Velja
KLASE IP ADRESA
Klasa B su sve adrese koje počinju ciframa 10 u prvom oktetu:
10xxxxxx xxxxxxxx xxxxxxxx xxxxxxxxPrva dva okteta u klasi B predstavljaju adresu mreže, dok ostala 2 okteta predstavljaju adresu računara (ili drugog resursa) u mreži.
Klasa C su sve adrese koje počinju ciframa 110 u prvom oktetu:
110xxxxx xxxxxxxx xxxxxxxx xxxxxxxxPrva tri okteta u klasi C predstavljaju adresu mreže, dok je preostali četvrti oktet određen za definisanje adrese računara (ili drugog resursa) u mreži.
92Velja
4.3.2012
47
Internet Internet je
sastavljen od miliona servera.
Korisnik sa svog računara može dobiti podatke sa mnogih servera koji se nalaze širom sveta.
93Velja
Provajderi
Organizacije koje korisniku omoguduju pristup internetu su provajderi
Provajderi poseduju servere koji su stalnom vezom spojeni na internet.
94Velja
4.3.2012
48
Usluge Interneta
Internet svojim korisnicima nudi različite usluge, npr.:
Web (engl. world wide web),
elektronsku poštu (engl. electronic-mail),
Web poštu (engl. Web-mail),
brbljaonicu (engl. chat),
internet forum.
95Velja
Usluge Interneta Usluge interneta su i:
prenos datoteka na daljinu(engl. file transfer protocol, FTP),
telekonferencija, videokonferencija,
internet telefonija,
blog.
Stalno se uvode nove usluge i unapređuju postojede.
96Velja