radiologija | radioterapija | nuklearna medicinabedrene kosti (kuk) i donje trećine palčane kosti. Doza zračenja vrlo je niska, pretraga je jednostav-na, bezbolna i brza. Traje

Godina XXXXII • Broj: 1/2018 • ISSN: 00352-9835

HRVATSKO

DRU

ŠTVO

INŽENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE

radiologija | radioterapija | nuklearna medicina

RADIOLOŠKI VJESNIK 1/2018ISSN: 00352-9835

Nakladnik

HRVATSKO DRUŠTVO INŽENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE

Mlinarska cesta 38

10000 Zagreb

Za nakladnika

Damir Cipriće-mail: [email protected]

V. d. urednika

Damir Ciprić

Grafičko uređenje

Željko Podoreški Tko zna zna d.o.o.

Riječ urednika

Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji,

Pred Vama je, nakon dugo vremena, prvi broj „Radiološki vjesnik“ u elektroničkom izdanju, kao suvremeni oblik znanstvenih i stručnih publikacija. U duhu Radiološkog vjesnika, nama dobro poznatog časo-pisa u tiskanom obliku, čije izdavanje prestaje sada već daleke 2010. godine zbog financija, kao jedinog časopisa iz područja radiološke tehnologije, pokušat ćemo nastaviti dugu tradiciju pokrenutu davnih šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Želja nam je vratiti značaj i ulogu, uz moderni izgled, časopisu uz koje su stasale mnoge generacije pišući o svojim spoznajama i iskustvima ili čitajući iste. Radiološka tehnologija je složeno područje s znanjima iz područja medicine i informatike, elektronike i fizike, radiobiologije, farmacije, etike, prava, pedagogije, psihologije i vjerojatno još nekih područja koje nismo spomenuli te nam to otvara pregršt tema. Zadatak HDIMR-a, kao izdavača, je organizirati izdavanje časopisa najmanje 3 puta godišnje, te Vas, ovim putem, pozivamo na suradnju kako bi svojim člancima osigurali kvalitetan i zanimljiv sadržaj, svatko u svom djelokrugu rada. E-Radiološki vjesnik će objavljivati novosti iz područja radiološke tehnologije i srodnih područja, biti će edukativan te infor-mativan o promjenama u svim područjima koja mogu utjecati na našu djelatnost.

Hrvatska komora zdravstvenih djelatnika, unutar koje je naša profesija regulirana, potiče potrebu stvaranja članaka sa edukativnim i stručnim sadržajem, kao trajnom potrebom cjeloživotnog obrazovanja i svojim Pravilnicima je predvidjela dodjelu bodova za autore i aktivne sudioni-ke u stvaranju Radiološkog vjesnika.

Do sljedećeg broja srdačan pozdrav,

Za HDIMR Damir Ciprić

Radiološki vjesnik 1/20182

http://www.7khdr.org/

Sadržaj

4 DENZITOMETRIJALeon Aličić

14 MEDICINSKO PRAVO KROZ PRIZMU STRUKOVNIH PRAVAAnte Klarić, Miran Cvitković

20 QUALITY ASSURANCE TEAM FOR RADIATION ONCOLOGY (QUATRO)Julijana Paunović

22 UVOĐENJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA NA ODJELU RADIOTERAPIJE Arijana Petković

26 ARGUMENTI ZA ILI PROTIV LEGALIZACIJE MARUHUANE U MEDICINSKE SVRHELeon Aličić

30 ESTRO 37Vedran Manestar

32 STANDARDI ZANIMANJADamir Ciprić, Velimir Karadža, Vladimir Bahun

38 MEDICINSKO PRAVO U SUSTAVU ZDRAVSTVENE DJELATNOSTIVedrana Hertl, Juraj Mrša

1. HRVATSKI KongReS MeDICInSKog PRAVAs međunarodnim sudjelovanjem

Hotel Osijek / Osijek 3. - 5. 11. 2017. PoštovaniU ime organizatora čast nam je upoznati Vas s nadolazećim skupom, 1. hrvatskim kongresom medicinskog prava s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom “Medicinsko pravo”, koji će se održati u Osijeku od 3. - 5. studenoga 2017. godine.

Riječ je o visokom skupu kojem je cilj na jednom mjestu okupiti predstavnike svih relevantnih subjekata unutar sustava zdravstva, i kao takav predstavlja poseban ali i danas sasvim prirodan spoj med-icine i prava, povijesno dviju najstarijih znanstvenih disciplina koje zajednički brinu o najvećim dobrima čovjeka od posebnog značaja, te se iskreno nadamo da će mnogi stručnjaci iz područja medicine i prava u Republici Hrvatskoj naći interes prisustvovati ovom skupu.

Iznimno velik interes za organiziranjem skupa predmetne tema-tike iskazan je sudjelovanjem brojnih stručnjaka medicine i prava na dva hrvatska simpozija medicinskog prava održanima na Plitvi-cama 2015. godine i u Vodicama 2016. godine. Navedeni simpoziji i Vaša neposredna zainteresiranost ovom tematikom ponukala nas je i ujedno obvezala da ponovno po treći put ali sada kroz 1. hrvatski kongres “Medicinskog prava” podijelimo s Vama stručna i znanstve-na iskustva i razmatranja najznačajnijih instituta medicinskog prava i na ovom nadolazećem skupu.

Pri tome je bitno naglasiti da smo organiziranjem ovog skupa pokušali na najbolji mogući način aktualizirati i odabrati teme koje ste nam Vi sami predložili, dakle teme s kojima se svakodnevno susrećemo u svom neposrednom radu, a koje s druge strane ot-varaju niz kompleksnih i pravno-medicinskih zanimljivih pitanja o kojima se do sada u znanstveno-teorijskom i stručno praktičnom smislu malo i gotovo nikako govorilo i raspravljalo.

Naš je zadatak kao stručnjaka nove znanstvene grane medicinskog prava, kontinuirano, javno i beskompromisno, otvarati sva pitanja i davati relevantne odgovore na njih, izučavati, razmatrati i krei-rati nove institute i vrijednosti te jasna pravna načela i određenja stručnog postupanja u obavljanju zdravstvene djelatnosti i dijeliti takvo stručno i znanstveno iskustvo sa svima Vama, ukazujući na dvojbe, nelogičnosti i nužna rješenja institucijama sustava u cilju potrebe konačnog definiranja odnosa između svih čimbenika sus-tava zdravstva.

Organizator skupa je Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu uz suor-ganizaciju Hrvatske liječničke komore.

Veselimo se ponovnom skorom susretu!

oRgAnIzAToRPravni fakultet Split, Sveučilište u Osijeku

SuoRgAnIzAToRIHrvatska liječnička komora

oRgAnIzACIjSKI oDboRProf.dr.sc. Željko Radić, dekan Pravni fakultet Split Prof.dr.sc. Anita Kurtović Mišić, Pravni fakultet Split Prof.dr.sc. Jozo Čizmić, Pravni fakultet Split Dr.sc. Trpimir Goluža, predsjednik HLK Miran Cvitković, dr.med., HLK Mr.sc. Ante Klarić, dipl.iur., HLK

44 STANDARDI I NORMATIVI U ZDRAVSTVENOJ RADIOLOŠKO TEHNOLOŠKOJ DJELATNOSTIVedrana Hertl

Radiološki vjesnik 1/2018 3

Prema smjernicama za dijagnostiku i liječenje den-zitometrija i nadalje predstavlja “zlatni standard” za dijagnozu osteoporoze i predviđanje rizika za prijelom. U radu su prikazane današnje mogućnosti i najnovije spoznaje u primjeni denzitometrije skele-ta. Odlična metoda za procjenu količine i strukture kolagena u osteogenesi imperfecta (OI)1 kao i koli-čine minerala u koštanom tkivu. Na gensku promje-nu ne možemo utjecati ali nekim lijekovima se može poboljšati količina minerala u kostima. Stoga ovom neinvazivnom metodom vršimo preciznu procjenu razlike u apsorbciji, gama ili rentgenskog zračenja u mekom tkivu i kosti, u cilju preveniranja eventualnih posljedica trauma.

Uvod

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 1994. godine osteoporoza u žena određena je prema denzitometrijskom mjerenju, kao vrijed-nost mineralne gustoće kosti (engl. bone mineral density, skraćenica BMD) koja je najmanje 2,5 SD manja od prosječne vrijednosti za mlade zdrave žene (T-vrijednost ≤ -2,5)2. S obzirom na to da je den-zitometrija (engl. Dual Energy X-ray Absorptiometry ili skraćenica DXA) brza, neinvazivna metoda s minimumom zračenja, relativno precizna i reprodu-cibilna metoda, usvajanje ove praktične defi nicije

Dijagnostičke slikovne metode namijenjene detekciji osteoporoze kreću se od vizualne analize koštane strukture na standardnim rendgenskim snimkama do kvantitativnih slikovnih tehnika koje omogućuju preciznije mjerenje mineralne gustoće kosti (BMD), kao što je kvantitativna kompjuterizirana tomografija (QCT).


Radiološka tehnologija

DenzitometrijaLeon Aličić, mag.rad.techn.

Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju

KBC Split

omogućilo je masovno korištenje denzitometrije u dijagnostici osteoporoze i praćenju učinka liječenja. Utvrđeno je da je smanjenje vrijednosti BMD-a za svaku standardnu devijaciju povezano sa 1,5 do 2,5 – erostrukim povećanjem rizika za nastanak prijelo-ma. Prema smjernicama za dijagnostiku i liječenje osteoporoze, denzitometrija i nadalje predstavlja ” zlatni standard” te je njen nalaz temelj dijagnoze osteoporoze, odluke o terapiji kao i praćenju učinka liječenja.

Povijesni pregled uređaja i metoda

Začeci današnje denzitometrije su temeljeni na pokušajima kvantifikacije radiografskih slika radi procjene koštane gustoće. Na standardnim rendge-nogramima skeleta demineralizacija postaje vidljiva tek nakon što dođe do gubitka više od 30 % koštane gustoće. Prema tome, kad se na običnim rentgeno-gramima postavi sumnja na demineralizaciju zbog razrjeđenja kosti ili je nastupio vertebralni prije-lom, pretpostavlja se da demineralizacija postoji u znatnoj mjeri. Dolaskom foton-apsorpciometrijskih tehnika, prestala je primjena većine ranije i početno primjenjivanih rendgenskih metoda namijenjenih procjeni koštane gustoće.

Kome se preporučuje denzitometrija

• ženama iznad 60 godine života, poslije meno-pauze (ukoliko ne uzimaju estgrogen),

• ako u anamnezi imaju lomove kostiju u obitelji,• ako konzumiraju nikotin,• ako su visoke i mršave,• rjeđe muškarcima, (iznad 70 godine

života),ukoliko uzimaju lijekove koji izazivaju gu-bitak kostiju (kortikosteroidi, barbiturati, lijekovi za štitnjaču)3,

• obje skupine ako su dijabetičari tipa 1.,ili ga ima-ju u obiteljskoj anamnezi,

• ako imaju povećanu količinu kolagena u urinu,

• hipertireozu ili hiperparatirerodizam,• ako dožive lomove iza bezazlenih trauma,• patološke frakture kralježaka

Priprema pacijenta

Najmanje 24 sata prije pretrage ne konzumirati pre-parate na bazi kalcija. Pričekati 14 dana ukoliko su se radile pretrage uz korištenje radioizotopa (scin-tigrafije), ili kontrastnih sredstava (Barijeva kaša ili I.V. kontrastno sredstvo). Svaka sumnja na trudnoću odgađa pretragu do razjašnjenja razloga sumnje. Snimani dio tijela treba osloboditi odjeće i svih dru-gih predmeta koji bi mogli stvarati artefakte na slici.

Denzitometrijske metode

DEXA (engl. dual x-ray absortiometry)

Sredinom 1980-ih godina razvijena je dvoenerget-ska apsorpciometrija (DXA). U mjerenju mineralne gusto- će kosti DXA koristi se princip dvofotonske apsorpciometrije, ali umjesto izotopa rabe se x-zra-ke dviju različitih energija. Prednost ove metode jest kraće snimanje i bolja rezolucija slika, manja doza zračenja, bolja preciznost u interpretaciji. Snimanje se standardno vrši u području lumbalne kralježnice te proksimalnog femura, a moguće je mjerenje i u području podlaktice, petne kosti i cijelog tijela. Trajanje snimanja primjenom DXA znatno je kraće u usporedbi sa SPA i DPA, a primjenom novijih DXA uređaja iznosi samo 10 do 30 sekundi za područ-je lumbalne kralježnice ili proksimalnog femura. Metoda apsorbcije pomoću x–zraka dviju različitih energija. DXA je metoda koja se koristi dvostrukim intezitetom rentgenskog zračenja, u jako malim dozama. Računalo bilježi razliku upadne doze zračenja u odnosu na detektiranu dozu iza kosti. Razlika energije propuštenih i apsorbiranih x-zraka omogućuje procjenu gustoće minerala kosti koja se izražava u apsolutnim vrijednostima u g/cm2. BMD se mjeri u području slabinske kralježnice, vrata



bedrene kosti (kuk) i donje trećine palčane kosti. Doza zračenja vrlo je niska, pretraga je jednostav-na, bezbolna i brza. Traje 10-15 minuta, ne zahtijeva nikakvu pripremu, osim odstranjenja metalnih dije-lova s odjeće. Izvodi se sjedeći i držeći podlakticu na ležaju aparata ili ležeći na njemu. Prednosti ove metode su niska doza zračenja, visoka preciznost i relativno niska cijena. Doza zračenja primljena pri denzitometriji tako je mala da se ni osobe koje rade s uređajem ne štite posebno i iznosi 0.01-0.03 Sv što odgovara dozi zračenja koja se primi tijekom leta avionom u trajanju 3-9 sati ili na površini Zemlje od kozmičkog zračenja u trajanju od 3-9 dana. Uređaj emitira dva snopa rendgenskih zraka različitih ener-gija i vrlo niskih doza zračenja. Jedan se energetski snop uglavnom apsorbira u koštanom, a drugi u mekom tkivu. Ako se oduzme količina zračenja koja je prošla kroz meko tkivo od ukupne količine zrače-nja koja je prošla kroz tijelo, ono što preostaje jest mineralna gustoća kosti (BMD) određene osobe,

što se izračunava posebnim kompjutorskim progra-mom. (Slika 1.)

SPA–fotonska apsorbciometrija. Preciznija procjena koštane gustoće postignuta je primjenom izotopa kod jednofotonske apsorpciometrije (SPA od engl. single-photon absorptiometry) i kod dvofotonske apsorpciometrije (DPA od engl. dual-photon absorp-tiometry) mjerenjem “in vivo” prolaska energetskog snopa zraka kroz kost i meko tkivo, a mineralna gu-stoća kosti je kvantificirana prema razlici intenziteta ulaznog snopa prema izlaznom snopu.

Kvantitativna kompjuterizirana tomografija. Poseb-nost kvantitativne kompjuterizirane tomografi je (QCT od engl. quantitative computed tomography) je u tome što omogućuje trodimenzionalno ili vo-lumetrijsko mjerenje koštane gustoće i prostorno odvajanje trabekularne od kortikalne kosti tijekom analize. Mjeri se regija interesa u području prednjeg


Slika 1.


dijela trupa kralješka, čime se izbjegne kortikalni, rubni dio kralješka. Nedostatak ove metode je znat-no veća radijacijska doza nego primjenom drugih apsorpciometrijskih metoda. Kvantitativna kompju-terizirana tomografija visoke rezolucije (HS-QCT) novija je generacija QCT-a kod koje je prostorna rezolucija povećana tako da se mogu analizirati pojedinačne trabekule kosti. Mjerenje se vrši u po-dručju radijusa i tibije.4

Rezultati denzitometrije

Denzitometrija je kvantitativna pretraga koja mjeri mineralnu gustoću kosti (Bone Mineral Density = BMD; g/cm2). Dobivena vrijednost BMD-a neke osobe uspoređuje se s normalnim referentnim vrijednostima i određuje se odstupanje od tih vrijednosti. Referentne su vrijednosti prosječne vrijednosti koštane gustoće, koje su dobivene ske-niranjem zdravih osoba različite životne dobi. Kako bismo bolje razumjeli što su referentne vrijednosti BMD-a, osvrnut ćemo se na pojam “vršne koštane mase”. Tijekom rasta i razvoja, a najviše u doba puberteta, kada kosti rastu u duljinu, formira se vršna ili maksimalna koštana masa. Proces stva-ranja vršne koštane mase završava između 20. i 30. godine života, ovisno o regiji skeleta. Nakon toga, vršna masa trebala bi ostati nepromijenjena u žena do menopauze, iako se u oba spola fizio-loški, s godinama života gubi koštana masa. Kada

se denzitometrijski nalaz BMD-a neke osobe us-poredi s referentnim vrijednostima osoba od 20. do 40. godine života istoga spola, koje imaju još očuvanu vršnu koštanu masu, onda se odstupanje od tih vrijednosti, odnosno od vršne koštane mase naziva T-vrijednost (T-score). Odstupanje od pro-sječne koštane mase osoba iste dobi i istoga spola naziva se Z-vrijednost (engl Z-score). To znači: ako usporedimo BMD neke osobe koja ima 60 godina s referentnim vrijednostima osoba iste životne dobi i spola, dobivamo Z-vrijednost. Svjetska zdravstvena organizacija odredila je da se dijagnoza osteoporo-ze i osteopenije temelji upravo na T-vrijednostima prema sljedećim kriterijima: T-vrijednost veća od -1 znači uredan nalaz koštane gustoće; T-vrijednost između -1 i –2,5 je osteopenija; T-vrijednost manja od –2,5 je osteoporoza. Dakle, osteopenija je sta-nje smanjene koštane gustoće, ali ne tako izraženo kao kod osteoporoze. Osobe s osteopenijom, ako nemaju druge rizične čimbenike za osteoporozu, ne trebaju nužno trošiti terapiju. Nalaz osteoporoze, naročito ako je kompliciran s prijelomima, zahtijeva liječenje.5 (Slika 2.)

Obilježja skeleta u denzitometriji

Kosti su sačinjene od kortikalnog i od trabekular-nog dijela. Kralješci i epifizni dio velikih zglobova iz-građeni su uglavnom od trabekularne kosti, dok su duge kosti sa- činjene uglavnom od kortikalne kosti.


Slika 2.


U trabekularnoj kosti odvija se najjači metabolizam tako da su u većini bolesti i stanja promjene BMD-a izraženije u trabekularnoj nego u kortikalnoj kosti. Izuzetak je hiperparatireoidizam gdje deminerali-zacija predominantno zahvaća kortikalnu kost, npr. vrat bedrene kosti ili distalnu trećinu palčane kosti. Suprotno tome, kod Cushingove bolesti zahvaćena je trabekularna kost aksijalnog skeleta, kod hipo-gonadizma trabekularna kost kralježnice, a kod akromegalije suvišak hormona rasta može dovesti do porasta gustoće kortikalne kosti apendikularnog skeleta. Standardne regije mjerenja primjenom DXA su vrat (neck) i ukupna vrijednost (total) u područ-ju proksimalnog dijela bedrene kosti, lumbalna kralježnica (total T-vrijednost za L1-L4) i podlaktica (distalna 1/3). Mjerenje BMD-a u području podlak-tice vrši se u bolesnika s hiperparatireoidizmom, u bolesnika s tjelesnom težinom koja premašuje granicu dopuštenu od proizvođača DXA uređaja te u slučaju nemogućnosti mjerenja i interpretacije BMD-a u standardnim područjima, primjerice nakon operativnih zahvata u području kuka ili kralježnice te izraženih deformacija i degenerativnih promjena kralježnice.6

Denzitometrija kralježnice

Snimanje lumbalne kralježnice primjenom DXA uređaja vrši se prolaskom energije fotona u poste-riorno-anteriornoj (PA) projekciji. No, uobičajeno se takve studije nazivaju anteroposteriornim (AP) snimkama, vjerojatno zbog toga što se rentgensko snimanje kralježnice vrši u AP-projekciji. Analiza lumbalne kralježnice standardno obuhvaća područ-je od L1-L4 kralješka. No, anatomske varijacije kat-kada otežavaju prikladan odabir položaja, odnosno visine pojedinih kralježaka, a time ujedno i analizu. Budući da denzitometrijski uređaj ima referentne vrijednosti BMD-a za svaki lumbalni kralježak za-sebno, počevši od L1 do L4, točan odabir kralješka je važan zbog dobivanja točnih vrijednosti BMD-a, kako prilikom inicijalnog tako i tijekom kontrolnih denzitometrijskih snimanja. Obično se u orijentaciji,

odnosno odabiru L1 kralješka koristimo visinom donjeg para rebara koji je obično u području Th 12 kralješka. Međutim, budući da je u oko 12,5 % žena najniži par rebara položen u visini T11 kralješ-ka, analizom regije L1-L4 u kojoj je Th 12 kralježak proglašen za L1, ukupni BMD tog područja poka-zivat će lažno nižu vrijednost7. Pri lateralnom DXA kralježnice, postojanje lukova i trnastih nastavaka kralježaka, distrofične kalcifi kacije, degenerativne promjene i kalcifikacija aorte u PA projekciji mogu lažno povisiti ukupnu vrijednost mineralne gustoće kosti. Snimanjem i analizom lumbalne kralježnice u lateralnom položaju bolesnika (tzv. lateralni DXA) moguće je eliminirati posteriorne elemente kralje-žaka i dio kortikalne kosti tako da dobivene vrijed-nosti sadržavaju veći dio trabekularne kosti. Takvu idealnu analizu s potpunom eliminacijom kortikal-nog dijela nije moguće u cijelosti postići, jer dio kortikalnog dijela ipak bude obuhvaćen analizom. Identifikacija kralježaka snimljenih u lateralnom položaju može biti otežana: jer je L4 kralježak obič-no prekriven kostima zdjelice (u čak 80 % ljudi), a L1 i L2 donjim parom rebara, čime se smanjuje ” prozor” za analizu. Osim toga, interpretacija takvog nalaza je otežana činjenicom da prema klasifikaciji SZO-a postoje referentne vrijednosti za DXA samo za PA-snimke lumbalne kralježnice, bedrenu kost i podlakticu, dok nema raspoloživih podataka po-trebnih za interpretaciju lateralnog DXA lumbalne kralježnice8. Dijagnostiku prijeloma kralježaka, primjenom DXA-uređaja, nadopunjujemo program-skom nadogradnja DXA-uređaja. On nam omogu-ćuje snimanje torakolumbalne kralježnice (T4-L4) radi detekcije prijeloma kralježaka a naziva se IVA (engl. Instant Vertebral Assessment) ili VFA (engl. Vertebral Fracture Assessment). VFA-snimanje traje samo 10 do 15 sekundi, a doza zračenja za bo-lesnika je znatno manja nego prilikom standardnog rendgenskog snimanja (3 μSV za područje T4-L4 kod VFA, a 600 μSV za standardni RTG lumbalne kralježnice). Nakon snimanja slijedi manualna ili automatska analiza VFA-slika, a rezultati se izraža-vaju u stupnjevima, odnosno postotku deformacije kralježaka primjenom semikvantitativne metode



analize po Genantu. Nedostatci ove metode su slabija rezolucija slika u usporedbi sa standardnim rentgenogramima, slabija vizualizacija iznad razine T7 kralješka te problem interpretacije prijeloma kralježaka kod izraženih degenerativnih promje-na9. TBS (engl.Trabecular Bone Score) je nova

programska podrška DXA-uređaja koja omogućuje nadopunu rutinskom denzitometrijskom snimanju. TBS vrši analizu DXA-snimki lumbalne kralježnice s mogućnošću detaljnog prikaza mikroarhitekture kosti te daje podatke važne u predviđanju rizika za prijelom. (Slika 3.)


Slika 3.

Slika 4.


Denzitometrija kuka

Mjerenje BMD-a u području proksimalnog dijela be-drene kosti (kuka) standardna je lokalizacija mjere-nja u denzitometriji, a obje T-vrijednosti (neck i total hip) snažno predviđaju rizik za prijelom bedrene kosti, snažnije nego BMD izmjeren u drugim regija-ma. U novije vrijeme vrat bedrene kosti preferira se kao mjera gustoće kosti jer tu nema degenerativnih promjena (npr. osteofita), koji mogu utjecati na in-terpretaciju nalaza.10 (Slika 4.)

Mjerenje ukupne tjelesne koštane mase i sastava tijela

Bolje opremljeni DXA uređaji imaju program za mje-renje sastava tijela (engl. body composition) kojim

se vrši mjerenje koštanog minerala, sadržaj masnog i nemasnog tkiva, uz evaluaciju distribucije masnog tkiva u tijelu. Navedena metoda koristi se pri pra-ćenju bolesnika oboljelih od anoreksije nervoze, Crohnove bolesti, celijakije, cistične fibroze, kod pretilosti i metaboličkog sindroma.11 (Slika 5.)

Denzitometrija u dječjoj i adoles-centskoj dobi

Posebnost u primjeni i interpretaciji DXA u dječjoj i adolescentskoj dobi povezana je sa znatnom pro-mjenom veličine i oblika kostiju tijekom rasta, oso-bito u pubertetu. DXA-snimanje provodi se kod pri-marne osteoporoze (npr. juvenilna idiopatska oste-oporoza, osteogenesis imperfecta), sekundarne osteoporoze (npr. Cushingov sindrom, hipertireoza,


Slika 5.


hipopituitarizam, hipogonadizam i različiti poreme-ćaji prehrane) te u djece koja su liječena glukokorti-koidima, antiepilepticima ili ke mo terapijom.12

Periferna Denzitometrija

DXA-mjerenje moguće je izvršiti i u jednom ili dva apendikularna područja prenosivim uređajima koji se nazivaju ” periferni” ili pDXA-uređaji. Snimanje se izvodi u području prsta, podlaktice i petne kosti a rezultati se izražavaju kao BMD (g/cm2) odnosno T-score i Z-score. Međutim, zbog nedostatka refe-rentnih vrijednosti za usporedbu, takvo snimanje još nije potpuno prihvaćeno kao metoda za praće-nje učinka terapije za osteoporozu.13 (Slika 6.)

Interpretacija denzitometrijskih nalaza

Vrijednosti BMD-a izražavaju se u apsolutnim vrijed-nostima u g/cm2 i kao T-vrijednost koja predstavlja odstupanje rezultata mjerenja od prosječnog vršnog BMD-a, karakterističnog za mladu odraslu populaci-ju (20 do 25 godina), iskazano u standardnim devi-jacijama. Prema klasifikaciji SZO-a iz 1994. godine, rezultati koji su u rasponu T-vrijednosti između +1 i -1 predstavljaju normalnu koštanu masu, T-vrijednost između -1 i -2,5 je osteopenija, dok je T-vrijednost ≤ -2,5 osteoporoza. Teška osteoporoza je ona koja je udružena s netraumatskim (niskoenergetskim) prijelomom. Prema smjernicama Međunarodnog društva za kliničku denzitometriju (ISCD, engl. International Society of Clinical Densitometry) u


Slika 6.


dječjoj i adolescentskoj dobi, u premenopauzalnih žena te u muškaraca mlađih od 50 godina prepo-ručuje se interpretacija nalaza korištenjem tzv. Z-vrijednosti (odstupanje rezultata mjerenja od pro-sječne vrijednosti BMD-a u zdravih osoba iste dobi i spola, iskazano u standardnim devijacijama).14

Ultrazvučna denzitometrija kosti

Kvantitativna ultrazvučna denzitometrija kosti (QUBD od engl. Quantitative Ultrasound Bone Densitometry) koristi se ultrazvučnim valovima fre-kvencije 200 do 1000 kHz, a slabljenje frekvencije pri prolasku kroz kost određene gustoće uspoređu-je se s onim koje izaziva sama voda. Mjerenje se može izvoditi u području petne kosti, palčane kosti, prsta i tibije. Prednost ove metode jest što nema ionizirajućeg zračenja, pa je prikladna za opeto-vano mjerenje u epidemiološkim istraživanjima ili u probiru rizične populacije, ali ne i za dijagnozu osteoporoze.15(Slika 7.)

UZ mjerenjem određuju se tri parametra:• BUA (engl. Broadband Ultrasound Attenuation).

Prolaskom UZ- vala kroz tkivo dio se istog ate-nuira a normalne vrijednosti iznose 30-130 dB/Mhz,

• SOS (engl. Speed Of Sound), tj. Brzina prolaska ovisi o strukturi i presjeku objekta a normalne vrijednosti su 1440-1630 m/s,

• – QUI (engl. Quantitativ Ultrasuond Index), s vri-jednostima 30-140 pri čemu zdrava populacija ima veće vrijednosti.

Bilješke1 https://en.wikipedia.org/wiki/Osteogenesis_imperfecta 2 http://ark.mef.hr/osteogenesis2/jelcic.htm3 http://www.radiologyinfo.org/en/info.cfm?pg=dexa 4 Boutroy S, Bouxsein ML, Munoz F, Delmas PD. In vivo

assessment of trabecular bone microarhitecture by high-resolution peripheral quantitative computed tomo-graphy. J Clin Endocrinol Metab. 2005;90:6508-15.

5 http://www.zzjzpgz.hr/nzl/61/osteo.htm


Slika 7.


6 Cummings SR, Bates D, Black DM. Clinical use of bone densitometry: scientific review. JAMA. 2002; 288:1889-97.

7 Bonnick SL. Bone densitometry in clinical practi-ceapplication and interpretation. 3. izd. Humana Press, Springer; 2010

8 Schousboe JT, Wilson KE, Kiel DP. Detection of abdomi-nal aortic calcifi cation with lateral spine imaging using DXA. J Clin Densitom. 2006;9:302-8.

9 . Lewiecki EM, Laster AJ. Clinical review: Clinical applications of vertebral fracture assessment by dual-energy x-ray absorptiometry. J Clin Endocrinol Metab. 2006;91:4215-22.

10 Cummings SR, Black DM, Nevitt MC, i sur. Bone density at various sites for prediction of hip fractures. Lancet. 1993;341:72-5.

11 Rothney MP, Brychta RJ, Schaefer EV, i sur. Body composition measured by dual-energy x-ray

absorptiometry half-body scans in obese adults. Obesity. 2009;17:1281-6.

12 Gafni RI, Baron J. Overdiagnosis of osteoporosis in children due to misinterpretation of dual-energy x-ray absorptiometry (DEXA). J Pediatr. 2004;144:253-7

13 Faulkner KG, von Stetten E, Miller P. Discordance in patient classifi cation using T-scores. J Clin Densitom. 1999;2:343-50

14 Schousboe JT, Shepherd JA, Bilezikian JP, Baim S. Executive summary of the 2013 ISCD Position Development Conference on Bone Densitometry. J Clin Densitom. 2013;16:455-67.

15 Khaw KT, Reeve J, Luben R, i sur. Prediction of total and hip fracture risk in men and women by quantitative ultrasound of the calcaneus. EPIC-Norfolk prospective population study. Lancet. 2004;363:197-202.

Literatura1. https://en.wikipedia.org/wiki/

Osteogenesis_imperfecta

2. https://en.wikipedia.org/wiki/Osteogenesis_imperfecta

3. http://ark.mef.hr/osteogenesis2/jelcic.htm

4. http://www.radiologyinfo.org/en/info.cfm?pg=dexa

5. Boutroy S, Bouxsein ML, Munoz F, Delmas PD. In vivo assessment of trabecular bone microarhitecture by high-resolution peripheral quantitative

computed tomography. J Clin Endocrinol Metab. 2005;90:6508-15.

6. http://www.zzjzpgz.hr/nzl/61/osteo.htm

7. Cummings SR, Bates D, Black DM. Clinical use of bone densitometry: scientific review. JAMA. 2002; 288:1889-97.

8. Bonnick SL. Bone densitometry in clinical practiceapplication and interpretation. 3. izd. Humana Press, Springer; 2010

9. Schousboe JT, Wilson KE, Kiel DP. Detection of abdominal aortic calcifi cation with lateral spine imaging using DXA. J Clin Densitom. 2006;9:302-8.



https://en.wikipedia.org/wiki/Osteogenesis_imperfecta




Pravo i medicina znanstvene su discipline koje zajednički brinu o najvećim dobrima čovjeka od po-sebnog značaja. Medicina čuva čovjekovo zdravlje, dok pravo uređuje i štiti ljudska prava vezano uz zdravlje. Medicinsko pravo čini skup pravnih pravila kojim se uređuju instituti i odnosi u području zdrav-stva, a koji se tiču obavljanja zdravstvenih djelatno-sti, reguliranja profesija, utvrđivanja prava, obveza i odgovornosti zdravstvenih radnika te korisnika usluga –pacijenata. Medicinsko pravo obuhvaća više užih grana prava od kojih je jedno i strukovno ili staleško (komorsko) pravo kao poseban skup pravnih pravila kojim se utvrđuju i definiraju kri-teriji profesija i štite interesi zdravstvenih radnika u obavljanju zdravstvenih djelatnosti. Izgrađen sustav zdravstva podrazumijeva utvrđen sustav relevantnih pravnih propisa i normativa donesenih od strane zakonodavca, državne vlasti, međuna-rodnih propisa, te internih strukovno-organizacij-skih propisa i mjerila. Strukovno pravo svoj izvor može tražiti u normativnom i procesnom djelova-nja strukovnih organizacija Komora u zdravstvu. Razvijen sustav medicinskog prava u teorijskom i praktičnom smislu doprinosi stvaranju preduvjeta u izgradnji učinkovitog sustava strukovnog prava kao temelja standarda profesija i djelatnosti zdravstve-nih profesija.

Pravo i medicina znanstvene su discipline koje zajednički brinu o najvećim dobrima čovjeka od posebnog značaja. Medicina čuva čovjekovo zdravlje, dok pravo uređuje i štiti ljudska prava vezano uz zdravlje. Medicinsko pravo čini skup pravnih pravila kojim se uređuju instituti i odnosi u području zdravstva


Legislativa

Medicinsko pravo kroz prizmu strukovnih pravamr.sc. Ante Klarić, dipl.iur,

Pravnik Hrvatske komora zdravstvenih radnika, Vinogradska cesta 29., Zagreb 10000,

[email protected], www.hkzr.hr

Miran Cvitković, dr.med., specijalist pedijatar, subspecijalist intenzivne medicine

Klinika za pedijatriju KBC Zagreb, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb

Predsjednik Povjerenstva za ostale liječničke djelatnosti, Izvršni odbor Hrvatske liječničke komore

Hrvatska liječnička komora, Ulica Grge Tuškana 37, 10000 Zagreb

[email protected], ww.hlk.hr

mailto:[email protected]

http://www.hkzr.hr

Odnos između medicine i prava

Temeljni začeci osnova odnosa medicine i prava u modernom društvu postavljeni su u dvadesetom stoljeću, nakon II svjetskog rata, kroz Opću dekla-raciju o ljudskim pravima UN (1948), Konvenciju o ljudskim pravima i biomedicini (Oviedo 1997), te uz to i kasnije kroz razne ostale nacionalne i međuna-rodne izvore prava.

Pravo i medicina su velike znanstvene discipline koje zajednički brinu o najvećim dobrima čovjeka od posebnog značaja. S jedne strane medicina čuva čovjekovo zdravlje, dok s druge strane pravo, posebice njegova nova grana – medicinsko pravo, uređuje i štiti ljudska prava u vezi sa zdravljem, pre-poznajući to kao posebno važan segment zaštite ljudskih prava uopće. Teško je naći dvije znanstve-ne discipline koje su tako različite, a opet tako upu-ćene jedna na drugu kao što su medicina i pravo. Naime, premda mogu dijeliti polje rada, činjenica je da ne mogu sasvim samostalno i adekvatno od-govoriti na mnoge probleme i zahtjeve iz domene druge struke, a bez da si u radu međusobno ne pomažu i surađuju.

Pri tome je uloga pravnika da dublje uđu u proble-me s kojima se medicina svakodnevno susreće, dok je zadatak zdravstvenih radnika veće razumi-jevanje pravnih i zakonskih okvira i normi koji se odnose na djelatnost s kojom se bave, te pomoć u njihovom boljem oblikovanju i implementaciji. Područja zajedničkog djelovanja medicine i prava su brojna (npr. nesavjesno liječenje, transplantacija dijelova ljudskog tijela, nadriliječništvo, ljudski ge-nom, klinička ispitivanja lijekova, pravo pacijenata, izdavanje lijekova i odgovornost zdravstvenog radnika, eutanazija, protupravni prekid trudnoće, informirani pristanak, liječnička greška, pravni i profesionalni standardi obavljanja djelatnosti itd.) i s vremenom ih je sve više.

Iako je pravna struka oduvijek uređivala mnoge ljudske djelatnosti, medicina je dugo vremena bila poprilično izolirana od toga. Kao što je navedeno

ranije, tek od prošlog stoljeća pravo se u većoj mjeri počelo uplitati u medicinsku djelatnost i sami međuodnos zdravstvenog radnika i pacijenta. Spomenuta privilegiranost medicine postupno se gubila, a mišljenje da zdravstveni radnici mogu sa-mostalno osigurati kontrolu nad svojim profesional-nim radom i etičkim postupanjem prema pacijenti-ma, neminovno se povlačilo pred nastupom novih okolnosti. Naime, brzi razvoj tehnologije i znanosti doveo je do velikog porasta vrste i broja raznora-znih intervencija i modernih postupaka i metoda liječenja, a time i povećanog rizika za pacijente od istih, a s druge strane, prisutno jačanje i proširiva-nje prava pacijenata omogućilo je veću i značajniju ulogu pacijenta u procesu liječenja, uključujući pravo na suodlučivanje, pravo na obaviještenost, pravo na pristup medicinskoj dokumentaciji, pravo drugo mišljenje, pravo na odbijanje dijagnostičkog ili terapijskog postupka, pravo na samovoljno na-puštanje zdravstvene ustanove, pravo na naknadu štete i sl.

Rezultat navedenih zbivanja je bio višestruk. S jed-ne strane uspostavljeni su primjereniji pravni okviri medicinske djelatnosti, zdravstvenih profesija, standarda postupanja što je između ostalog prido-nijelo i većoj zaštiti i pravnoj sigurnosti korisnika zdravstvenih usluga, pacijenata.

U konačnici, može se potvrditi da se s napretkom medicine i s povećanjem dijagnostičkih i terapijskih mogućnosti, povećavaju i pravni zahtjevi pažnji i umijeću zdravstvenog radnika. Istovremeno, zako-nodavac je propisao da je u procesu donošenja od-luka i izbora dijagnostike i odgovarajućeg liječenja zdravstveni radnik samostalan u radu i postupanju sukladno znanstvenim saznanjima i stručno doka-zanim metodama koje odgovaraju suvremenom standardu struke, tj zdravstvene profesije.

Strukovno medicinsko pravo

Medicinsko pravo stoga označavao bi pojam koji bi područje prava obogatio ili nadopunio novom


Legislativa

specijalnošću, tj. grupom pravnih normi, pravila i zakonitosti, te s druge strane područje medicine kao sustava u kojem su tim istim pravilima i nor-mama utvrđeni određeni standardi i zakonitosti u pružanju zdravstvene zaštite.

Medicinsko pravo označavalo bi dakle u punom smislu riječi granu prava koja se odnosi na zdrav-stvenu djelatnost kao skup pravnih pravila kojima se uređuje medicinska djelatnost, utvrđuje status osoba koje tu djelatnost obavljaju, njihov među-sobni odnos, te odnos prema korisnicima njihovih usluga, zaštita prava osobe na zdravlje, zdravstve-nu zaštitu i osiguranje zdravlja, ovlasti i odgovor-nosti osoba koje obavljaju zdravstvenu djelatnost, zdravstvenih radnika, ili pak uopćeno sustav orga-nizacije zdravstva.

U širem smislu a sukladno medijima i prostoru dje-lovanja, medicinsko pravo obuhvaćalo bi slijedeće grane prava:

• Pravo i mjere sustava zdravstvene zaštite

• Strukovna prava zdravstvenih radnika, prava profesija

• Radna, sindikalna medicinska prava

• Pravo zdravstveno-medicinskog osiguranja

• Medicinsko ugovorno pravo

• Građansko i kazneno medicinsko pravo

• Prava pacijenata i korisnika zdravstvenih usluga

• Farmakološko pravo i druga srodna prava.

Bitan element medicinskog prava je kako vidimo i strukovno staleško (komorsko) pravo. Strukovno staleško pravo označavalo bi skup pravnih pravila kojima se definiraju i utvrđuju struke, tj. profesije u sustavu zdravstva, djelatnosti, uvjeti i načini obav-ljanja djelatnosti u zdravstvu, ovlaštenja, dužnosti i odgovornosti u obavljanju zdravstvenih djelatnosti, način organizacije i zaštita prava pripadnika struke, odnosno profesije u sustavu zdravstva, itd.

Djelatnosti u zdravstvu utvrđene su kao zdrav-stvene djelatnosti i druge djelatnost koje se

obavljaju radi omogućavanja obavljanja zdravstve-nih djelatnosti.

Zdravstvene djelatnosti obavljaju isključivo i jedi-no su ovlašteni obavljati zdravstveni radnici pod određenim strogo i jasno definiranim uvjetima i okolnostima.

Zdravstveni radnici su osobe koje su stekle temelj-no obrazovanje na zdravstvenim učilištima i viso-kim zdravstvenim učilištima.

Da bi zdravstveni radnici mogli obavljati zdravstve-ne djelatnosti moraju ispunjavati još dodatna tri ključna elementa, kriterija:

• biti stručno osposobljeni

• imati ishodovano odobrenje za samostalan rad (licencu)

• trajno se stručno usavršavati i educirati.

Stručno osposobljeni zdravstveni radnici su oni koji nakon završenog školovanja, srednjoškolskog, dodiplomskog, ili diplomskog studija uspješno oba-ve pripravnički staž u zdravstvenim ustanovama, te polože stručni ispit pri nadležnom ministarstvu zdravstva.

Zdravstveno obrazovno usmjerenje, obavljen pri-pravnički staž, te položen stručni ispit opći su uvjeti stjecanja odobrenja za samostalan rad (licence). Samostalno obavljati poslove u okviru i djelokrugu zdravstvenih djelatnosti ovlašteni su jedino zdrav-stveni radnici s ishodovanjim odobrenjima za sa-mostalan rad (licencama). Odobrenja za samosta-lan rad (licence) nisu trajna kategorija, već ih zdrav-stveni radnici moraju nakon određenog razdoblja (u pravilu šestogodišnjeg) obnavljati. Obnavljanje odobrenja za samostalan rad odvija se sustavnim i kontinuiranim trajnim stručnim usavršavanjem zdravstvenih radnika kroz razne oblike: kongrese, simpozije, stručne skupove, radionice itd.

U sustavu zdravstva osim navednih zdravstvenih djelatnosti i zdravstvenih radnika koji su ovlašteni iste obavljati, postoje i djelatnosti koje se obavljaju kao pomoćne djelatnosti, odnosno suportirajuće


Legislativa

djelatnosti s ciljem omogućavanja i osiguravanja obavljanja i provedbe zdravstvenih djelatnosti ili kao dio zdravstvanih djelatnosti. Takve djelatnosti u okviru svoje struke obavljaju i zdravstveni su-radnici nezdravstveni radnici koji nisu uvjetovani strogim pravilima obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja.

Strukovno medicinsko pravo dakle tiče se u prvom redu zdravstvenih profesija, odnosno pripadnika tih profesija. U središtu proučavanja navedene grane medicinskog prava je propisivanje standarda navedenih profesija, uvjeta pod kojim se obavljaju djelatnosti istih profesija, te kriterija kojima moraju udovoljavati pripadnici tih profesija.

Izvori strukovnog medicinskog prava jesu u prvom redu tzv. strukovni zakoni.

Istim strukovnim zakonima utvrđene su Komore kao nadležna tijela za kontrolu i nadzor obavljanja gore spomenutih djelatnosti navedenih profesija, te kao institucije nadležne za zastupanje interesa svojih članova, zdravstvenih radnika, pripadnika određene zdravstvene profesije.

Djelatnosti Komora mogu se podijeliti:

• Poslovi javnih ovlasti

• Stručni poslovi Komore

Takozvani stručni poslovi Komore jesu:

• sustavno očuvanje i unapređenje društvenog položaja i ugleda profesija u svakom obliku i sadržaju,

• predlaganje i utvrđivanje standarda i normati-va obavljanja profesije,

• utvrđivanja Kodeksa etike i deontologije u obavljanju profesije te kontinuirano praćenje i nadziranje njegovog provođenja te sankcioni-ranje kršenja predmetnih načela,

• aktivna suradnja s fakultetima te stručnim zdravstvenim društvima s ciljem definiranja i unaprijeđenja standarda profesija

• organiziranje, nadziranje trajnog stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika,

• davanje mišljenja u postupku osnivanja, prese-ljenja i prestanka rada privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi,

• zastupanje zdravstvenih radnika kod sklapanja ugovora sa Hrvatskim zavodom za zdravstve-no osiguranje te društvima za osiguranje u cilju vrednovanja rada u postupku formiranja cijena zdravstvenih usluga,

• predlaganje osnovne mreže zdravstvene djelatnosti,

• davanje prijedloga i stručnih mišljenja kod pripreme propisa koji imaju utjecaj na razvoj medicinske zdravstvene struke, zdravstvene zaštite i profesije.

Značaj poslovanja Komora čine poslovi javnih ovlasti.

Javne ovlasti načelno znače poseban oblik javne vlasti koje država može povjeriti odnosno podijeliti nedržavnim subjektima, dakle i pravnim osobama, da postupaju u ime države, a to su javne ustanove, agencije, društva i druge pravne osobe u djelatno-stima koje čine sustav javnih službi.

Država je dakle, odlučila delegirati javne ovlasti u sustavu zdravstva kao posljedicu shvaćanja da je svrsishodnije da određene poslove države obav-ljaju nedržavni subjekti na autoritativan način i u ime javne vlasti. Komore za obavljanje predmetih poslova imaju formalno ovlaštenje tj. normu zako-nodavca kojim je izražena volja države da podjeli obavljanje javnih ovlasti zastupnicima pojedine profesije smatrajući da isti mogu najbolje provoditi predmetne poslove kao i da se svi poslovi vezani za određenu profesiju obavljaju na jednom nadlež-nom mjestu.

Delegirane javne ovlasti odnose se na:

1. vođenje javnih registara

2. izdavanje, obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad,

3. obavljanje stručnog nadzor nad radom zdrav-stvenih radnika,


Legislativa

https://hr.wikipedia.org/wiki/Autoritet

4. određivanje najniže cijene rada privatnih zdravstvenih radnika,

5. odobravanje pojedinačne cijene usluga privat-nih zdravstvenih radnika,

6. priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.

Vođenje registra podrazumijeva ovlast i odobrenje registriranja svih članova, zdravstvenih radnika određene profesije sa svim relevantnim osobnim podacima koji uključuju podatke o stupnju i vrsti obrazovanja i poslova koje je zdravstveni radnik ovlašten obavljati i koje obavlja.

Izdavanje odobrenja za samostalan rad podra-zumijeva ovlast Komori davati pisane potvrde o ovlaštenju pojedinom zdravstvenom radniku za obavljenjem djelatnosti svoje profesije. Općim ak-tima Komora propisani su uvjeti kojima mora udo-voljavati pojedini zdravstveni radnik da bi mogao obavljati samostalno poslove djelatnosti pojedine profesije, što znači da svaki zdravstveni radnik mora ispunjavati određene zakonom propisane opće i posebne specifične uvjete za obavljanjem predmetnih poslova. Licenca ili odobrenja za sa-mostaln rad nisu trajne kategorije već su propisani kriteriji udovoljavanja uvjetima da se ista obnove nakon propisanog razdoblja, u pravilu šestogodiš-njeg. Svaki zdravstveni radnik mora kontinuirano obnavljati svoja znanja te se stalno educirati i trajno usavršavati. Komora je propisala uvjete i sadržaje i načine stručnih usavršavanja koja se provode sustavno i konstantno u različitim oblicima (kongresi, tečajevi, radionice i dr.) u organizaciji Komora ili stručnih društava,zdravstvenih ustano-va ali sve pod komorskim nadzorom. Takve oblike stručnih usavršavanja Komora vrednuje kao uvjet obnavljanja licenci tj. nastavka kontinuiteta ospo-sobljenosti obavljanja određene profesije. Komora je svoje članove ograničila na postupanja sukladno postavljenim standardima struke, te poštivanju etičkih i deontoloških načela prilikom svakog rada odnosno obavljanja poslova u okviru djelatnosti profesije. Svaki otklon strogo se kažnjava, tj. pro-cesuira se, tako da nikome nije dopušteno da dje-latnost profesije obavlja na proizvoljan način van

postavljenih i jasno definiranih okvira stručnosti i profesionalnosti.

Određivanje najniže cijene rada, kao i pojedinačnih cijena usluga kao iznimno bitna ovlast s pozicije da struka sama ima ovlast procijeniti koju cijenu rada zaslužuje pojedini zdravstveni radnik u sustavu zdravstva, kao i koliko se može i treba vredno-vati usluga koju on pruža primateljima usluga, tj. pacijentima.

Stručni nadzori kvalitete i stručnosti obavljanja po-slova pojedinih zdravstvenih radnika, kao i poštiva-nja etičkih načela postavljeni su kao posebno izni-mno bitna javna ovlast Komorama. Sustav je dao ovlast zdravstvenim radnicima određene profesije da mogu samostalno obavljati poslove djelatnosti, čime ih je jasno pozicionirao u sustavu zdravstva kao nezaobilazan čimbenik u pružanju zdravstvene zaštite i zaštite zdravlja. Dajući im navedenu ovlast državni sustav je na poticaj strukovnih organizacija s isključivim ciljem zaštite interesa profesije kao cjeline, utvrdio i kriterije obavljanja poslova djelat-nosti, kao i nadzor nad obavljanjem istih poslova u skladu s utvrđenim i postavljenim normativima. Svaki otklon procesuira se iz razloga da profesije bude neokrnjene u obavljanju poslova njene dje-latnosti. U okviru stručnih nadzora nadzire se i utvrđuju se uvjeti rada u kojim poslove djelatnosti profesije obavljaju zdravstveni radnici, želeći jasno definirati i kriterije u kojima se poslovi profesije jedino mogu adekvatno i stručno profesionalno obavljati. Zato stručni nadzor ima i šire okvire i po-sljedično utječe na šire aspekte i više čimbenika u sustavu zdravstva, ali uvijek s jednim istim ciljem pružanja najbolje moguće zaštite primateljima usluga,tj.pacijentima.

Posljednja definirana djelatnost u okviru javnih ovlasti je priznavanje inozemnih stručnih kvalifika-cija kao poseban element utvrđivanja standarda i ujednačavanja kvalifikacija profesija. Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br. 82/15) utvrđene su profesije iz sustava zdravstva kao regulirane pro-fesije, te su primjenom europskog zakonodavstva


Legislativa

utvrđeni kriteriji automatskog priznavanja poje-dinih profesija (doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije, medicinske sestre, primalje) kao i provedbe općeg sustava priznavanja kod ostalih zdravstvenih profesija. Cilj je omogućavanja zdravstvenim radnicima pristupu tržištu rada na području Europske unije, kao i utvrđivanja shodno tome zajedničkih okvirnih kompetencija poglavito za struke i profesije iz sustava zdravstva. Komore u predmetnom pogledu kao osnovna regulatorna tijela imaju jasnu ulogu, i poziciju temeljnog čim-benika i moderatora navednih aktivnosti s ciljem usklađivanja standarda profesija te samim tim i zanimanja.

Svi postupci javnih ovlasti vode se po načelu upravnog postupka, što jasno ukazuje potrebu donošenja relevantnih rješenja, odluka. Rješenja, odnosno odluke koje Komora donosi u pojedinim postupcima kad odlučuje u okviru javnih ovlasti o pravnim stvarima, dakle o pojedinačnim pravima i obvezama, imaju ulogu posrednog izvora strukov-nog prava. Takvim upravno sudskim rješenjima i odlukama te izvršavanjem istih jednako se utvr-đuju određeni kriteriji djelatnosti i struke. Najbolji primjer navedenom jesu postupci utvrđivanja i priznavanja stručnih kvalifikacija te provođenja stručnih nadzora obavljanja djelatnosti. Predmetna rješenja sadržavaju mišljenja i stavove koja su od odlučujuće važnosti za kreiranje jasnih standarda i smjernica profesije i njene djelatnosti..

Tendencija izgrađenog staleškog komorskog sustava trebala bi biti usmjerena na objedinja-vanje svih poslova iz djelokruga zaštite interesa profesije i njenih članova na jednom mjestu, kroz jednu nadležnu instituciju, koja bi svoje poslovanje usklađivala kontinuirano i svakodnevno potrebama promjena i razvitka profesija. Komora bi trebala biti relevantan čimbenik, partner ostalim institucijama koje na neposredan ili posredan način utječu na definiranje profesija u sustavu zdravstva. Ovakvo partnerstvo upravo i jasno proizlazi kako iz samog djelokruga rada Komora, tako i vrlo zahtjevne i visoke specifičnosti profesija svojih članova koje

zastupaju, pri čemu upravo Komore raspolažu svim potrebnim znanjima i resursima kojima podržavaju, olakšavaju i usmjeravaju interakciju istih s ostalim subjektima u sustavu, uključujući u tome i ključno mjesto medicinskog prava kao jednog od temelja za predmetne aktivnosti, kako bi sinergistički dje-lovale s ostalim institucijama i nadležnim tijelima, a sve u svrhu kontinuiranog procesa poboljšavanja zdravstvenog sustava u cjelini.

Logičan slijed ovako postavljenih normativnih, pro-

cesnih i stručnih aktivnosti dovodi do spoznaje da su

Komore jedine relevantne institucije koje bi u buduć-

nosti morale i trebale organizirano, sustavno i sve-

obuhvatno obavljati sve poslove koje se tiču zaštite

interesa profesije i djelatnosti. Zaštita u formalno sadr-

žajnom smislu značila bi od normiranja svih relevantnih

i potrebnih instituta bitnih za definiranje profesije i nje-

ne djelatnosti do propisivanja svih standarda i načina

učinkovitog obavljanja iste, kao i skrbi i zaštite interesa

svih prava i odgovornosti nositelja tih profesija i djelat-

nosti zdravstvenih radnika, a sve u cilju unaprijeđenja

i razvoja sustava zdravstvene zaštite i pružanja učin-

kovite i adekvatne usuge korisnicima tj. pacijentima.

U takovim okolnostima može se razvijati i strukovno

pravo u punom smislu riječi kao dio medicinskog prava,

a medicinsko pravo u svoj sadržajnoj i formalnoj uopće-

nosti i prilagodbi svojih instituta društveno tehnološko

napretku, potrebi kontinuirane i stalne edukacije, novih

načina spoznaja i istraživanja, utjecaja javnog mijenja,

kao i kontinuiteta poboljšanja zaštite zdravlja i prava

pacijenata, treba biti osnov strukturiranja novog stru-

kovnog prava kao mjerila i temelja razvoja zdravstvenih

profesija i njihovih djelatnosti.


Legislativa

Što je QUATRO?

QUATRO je IAEA-ina (International Atomic Energy Agency) inicijativa koja pruža sveobuhvatne revizije pomoću timova stručnjaka (radioterapijski onkolog, medicinski fizičar i radioterapijski tehnolog) koji kli-nički procjenjuju praksu radioterapije i menađment onkoloških centara s ciljem vrednovanja i poboljša-nja kvalitete.

Tim za reviziju se sastoji od stručnjaka iz država članica. QUATRO tim (revizija) nije posebno dizaj-niran za regulatorne svrhe, a revizori nemaju moć da nametnu sve radnje na temelju procjene, oni mogu samo prijaviti svoja saznanja i dati preporuke. Revizija je isključivo nepristrana procjena kvalitete programa rada koji je popračen preporukama u svr-hu unaprjeđenja.

QUATRO potiče poboljšanje rada u radioterapijskim centrima

QUATRO revizija ima za cilj da pomogne radiotera-pijskim centrima da postignu najbolju razinu prakse rada u njihovoj zemlji. Revizija ocjenjuje infrastruk-turu, opremu, zaštitu od ionizirajućeg zračenja, broj pacijenata i zaposlenih te program obuke radiote-rapijskog osoblja. Ako revizori utvrde nedostatke

QUATRO revizija ima za cilj da pomogne radioterapijskim centrima da postignu najbolju razinu prakse rada u njihovoj zemlji. Revizija ocjenjuje infrastrukturu, opremu, zaštitu od ionizirajućeg zračenja, broj pacijenata i zaposlenih te program obuke radioterapijskog osoblja.


QA, QC u radiološkoj tehnologiji

Quality Assurance Team for Radiation Oncology (QUATRO)Julijana Paunović, bacc.med.rad.

KBC Sestre milosrdnice, Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu,

Zavod za onkologiju i radioterapiju

u tehnologiji, ljudskim resursima, postupcima rada pružaju pomoć za poboljšsanje/unaprjeđenje kvali-tete. Neki centri su dobili priznanje za rad na visokoj razini, dok su drugi dobili niz preporuka.

Sve u svemu, revizije su doprinjele značajno po-boljšanje u međusobnom sudjelovanju centara, te su identificirali zajedničke razloge zabrinutosti koje treba rješiti na međunarodnoj razini.

Prednosti za pacijenta

Poznato je da je točno isporučena radioterapija izu-zetno korisna za oko 50% pacijenata oboljelih od raka. Međutim, rezultat tjekom lječenja zračenjem ovisi o složenom procesu koji uključuje sofisticiranu opremu, multidisciplinirani tim stručnjaka osposo-bljenih za radioterapijsku onkologiju, medicinsku fi-ziku i radioterapijsku tehnologiju. Oni rade zajedno, od planiranja do isporuke radioterapije oboljelima od malignih bolesti, integrirajući radioterapiju s ki-ruškom operacijom i kemoterapijom po potrebi.

QA (quality assurance) je proces niza postupaka provjere opreme i složenih izračuna koji se koriste tjekom radioterapijskog lječenja kako bi se osigura-lo sigurno, kvalitetno lječenje i optimizirao konačni klinički ishod. Svi radioterapijski stručnjaci moraju timski raditi kako bi osigurali da njihovi pacijenti do-bivaju najsigurniju i najkvalitetniju zdravstvenu skrb.

Ali kako pacijenti mogu biti sigurni da se najviši standardi prakse provode u klinici?

S obzirom na tehničku složenost ovog tretmana, njegovog modaliteta i brzog razvoja, nije realno očekivati visoko specijalizirane doktore, medicinske fizičare i radiološke tehnologe da bi mogli objektiv-no procjeniti ukupnu kvalitetu takvog komplesnog programa.

Zato, vanjska neovisna revizija kontrole kvalitete koju čine tim priznatih stručnjaka pružaju nepristran odnos i povjerenje u zadovoljavanju najviših klinič-kih standarda.

Prednosti za dobavljača

Dobavljači radioterapijske opreme danas priznaju da njihova odgovornost ne završava kada je isporu-čena i naplačena njihova oprema.

Dobavljači sa svojim globalnim pregledom radi-oterapijskih objekata, imaju komercijalni interes i društvenu odgovornost kako bi se osiguralo da se, koliko je to moguće njihovi sustavi koriste sigurno i optimalno.

Vanjska neovisna revizija pruža osnovnu provjeru dali se najviši standardi kvalitete i sigurnosti provo-de u klinici, uključujuči i potvrdu da se isporučeni hardver i softver koriste ispravno.

Nezavisna revizija koja kontrolu provodi u povjerlji-vom i ne kaznenom načinu je ključna komponenta sveobuhvatnog programa osiguranja kvalitete.

Zaključak

Osiguranje kvalitete (QA) je aktivnost kaja potvrđuje da se uređaji za zračenje koriste sigurno i učinkovi-to, a da se svi postupci radioterapije provode prema navedenim i odgovarajućim protokolima.

Neuspjeh QA programa je pokazalo da može doći do ozljede i smrti pacijenata.

Vanjska neovisna revizija kvalitete pruža osnovnu provjeru jesu li najviši standardi kvalitete i sigurnosti zadovoljeni tjekom kliničkog procesa i stoga, takva revizija je ključna komponenta sveobuhvatnog QA programa.

Nekejurisdikcije, naprimjer Europska Unija sada aktivno promovira nezavisne, vanjske revizije kao djelotvorno sredstvo za održavanje i poboljšanje kvalitete radioterapije. Realne preporuke za po-boljšanje kvalitete u kontekstu financijskog plana i strukturne okoline svake klinike su buduća korist od vanjske revizije.



Liječnici, posebno radiolozi i radioterapijski onkolo-zi shvaćaju da pristup cjelokupnoj slikovnoj medi-cinskoj dokumentaciji povećava točnost dijagnoze, a nadalje i samih terapijskih postupaka koji će se primjenjivati. Pacijentu se istodobno osigurava veća razina kvalitete i dostupnosti zdravstvene skrbi.

U radioterapiji, tehnološkim razvojem, sve moderni-jim uređajima i sustavima planiranja, danas možemo govoriti o većoj i preciznijoj pokrivenosti tumorsko-ga tkiva sa puno boljom zaštitom okolnoga zdravo-ga tkiva. Suvremena tehnologija nam omogućuje i provjeravanje polja zračenja kada su pacijenti već u tijeku terapije, što osigurava dodatnu kvalitetu terapije koju pacijent prima. Računalni sustavi za 3D planiranje radioterapije i moderni radioterapij-ski uređaji imaju mnoge softverske mogućnosti za objedinjavanje procesa simulacije i provođenja same radioterapije što nam daje nove mogućnosti u daljnjem razvoju radioterapije.

Informacijski sustavi u radioterapiji

Bez razvoja informatizacije i digitalizacije radiološ-kog odjela nije bilo moguće razviti kvalitetni infor-macijski sustav na radioterapiji. Radioterapijski odjel

Suvremena tehnologija nam omogućuje i provjeravanje polja zračenja kada su pacijenti već u tijeku terapije, što osigurava dodatnu kvalitetu terapije koju pacijent prima. Računalni sustavi za 3D planiranje radioterapije i moderni radioterapijski uređaji imaju mnoge softverske mogućnosti za objedinjavanje procesa simulacije i provođenja same radioterapije



Uvođenje informacijskog sustava na odjelu radioterapije – slabosti i snaga sustava, prilike za uspješnije uvođenje i prijetnje iz okoline (Swot analiza)

Arijana Petković, bacc.radiol.techn.

KBC Zagreb, Klinika za onkologiju,

Zavod za planiranje i provođenje radioterapije

najviše ovisi o kvalitetnom digitalnom sustavu, koji omogućava planiranje same terapije. Informacijski sustavi u radioterapiji danas trebaju biti integrirani s bolničkom onkološkom, radiološkom, nuklearno-medicinskom i pedijatrijskom službom, kako bi se najbolje iskoristilo medicinsko osoblje i oprema, kao što su CT, MRI i PET, u planiranju navedenog liječenja. Potrebna je i dodatna edukacija djelatni-ka. Korisnici informacijskog sustava u radioterapiji uključuju liječnike onkologe, medicinske sestre,

fizičare, radiološke tehnologe te osobu zaduženu za dozimetriju. Tehnološkim razvojem sve moder-nijih uređaja za dijagnostiku, informacijska tehnolo-gija postaje sve zastupljenija u radioterapiji. Dolazi do novih metoda planiranja radioterapije. Do prve polovine prošloga stoljeća planiranje radioterapije vršilo se manualnim ocrtavanjem transverzalnih presjeka anatomskih struktura, aproksimativnim ucrtavanjem tumora i okolnih doza limitirajućih or-gana. Izračun aplicirane doze vršio se procjenom dubine centra tumorskog procesa od površine kože.Izračunavanje same doze vršilo se pomoću raznih tabela distribucije doze s obzirom na veličinu polja i energiju.Takav proces izračuna bio je vrlo za-htjevan. Nakon razvoja CT slikovnog prikaza počinje se razvijati i tehnologinja CT planiranja.

Međutim pošto su prve generacije CT uređaja bile hardverski i softverski ograničene, samo planiranje se izvodilo na 2D simulatoru (određivala se veličina i oblik polja), a geometrija polja (odnos polja s obzirom na tumor i okolna tkiva) se određivala verifikacijom jednoga sloja CT-a. Izračun i raspodjela doze izraču-navali su se s obzirom na jedan referentni sloj. Slika 1.


Slika 1 2D slika planiranja zdjelice, sa manuelnim ocrta-vanjem polja

Slika 2 3D planiranje na virtuelnom pacijentom, raspodjela snopova i distribucija doze


Razvojem spiralnih CT uređaja dolazi do puno kompleksnijeg planiranja radioterapije tj. CT simu-lacije, a samim time i 3D konformalne radioterapije. Planiranje konformalne radioterapije zasniva se na modernim slikovnim metodama koje nam omogu-ćavaju geometrijsko definiranje pacijenta tj. odnosa ciljnog volumena u odnosu na okolna zdrava tkiva. CT nam također daje važne informacije o gustoći tkiva koje su u sustavu za planiranje važne radi dis-tribucije doze zračenja.

Sada su se konture tumorskoga tkiva mogle jasno definirati u odnosu na okolno tkivo. Dobili smo ta-kozvanu 3D rekonstrukciju tj. virtualnog pacijenta. Moderni sustavi za 3D planiranje imaju vrlo efikasne i velike softverske mogućnosti kako bi mogli geo-metrijski simulirati snopove i polja zračenja, a sve se temelji na digitalnoj snimci. Sada možemo oblik po-lja i distribuciju doze prilagoditi samom nepravilnom obliku ciljnog volumena, uz maksimalnu poštedu zdravog okolnoga tkiva. Slika 2.

Nakon dobro definiranog ciljnog volumena, odre-đivanja polja, određivanja snopova zračenja i doze zračenja izračun doze je danas potpuno automatizi-rani proces, softverski kontrolirani postupak velike preciznosti. Također brojna softversko-grafička rješenja nam precizno prikazuju vrlo detaljnu i anali-tičku 3D distribuciju doze.

Nakon planiranja,analize i odabira optimalnog te-rapijskog plana, svi podaci se mrežnim sustavom (glavnim informacijskim sustavom radioterapije “Mosaiq” slika 3) šalju do glavnog računala uređaja za zračenje(“Therapist” slika 3). Na modernim te-rapijskim uređajima postoje brojne mogućnosti, a jedna od njih je digitalna provjera samog polja zra-čenja. Digitalni rekonstruirani radiogram (DRR) izra-đen iz CT snimaka u sustavu za planiranje. Pomoću DRR-a možemo na samom uređaju za zračenje vršiti verifikaciju stvarnog položaja polja u odnosu na že-ljeni tj. simulirani položaj.


Slika 3 shema glavnog informacijskog sustava u radioterapiji Mosaoq


ZaključakCilj radioterapije je ostao isti, samo što je realiza-cija i preciznost bitno poboljšana. Za ovaj napre-dak u kvaliteti planiranja i izvođenja radioterapije zaslužan je tehnološki napredak slikovne tehnolo-gije, sve kvalitetniji terapijski uređaji te suvremeni

sustavi za planiranje zračenja. Moderni računalni sustavi za 3D planiranje radioterapije i moderni radioterapijski uređaji imaju puno softverskih mogućnosti za objedinjavanje procesa simulacije i provođenja same radioterapije što ih čini novim konceptualnim rješenjem u informatizaciji radiote-rapije.


SWOT –analiza informacijskog sustava u radioterapiji

SNAGE SLABOSTI

– lakša integracija sa drugim timovima uključenima u samu radioterapiju (kemoterapija)

– kvalitetan digitalni sustav

– CT IMAGING pomaže u planiranju

– jasna definicija tumorskog tkiva

– veća pošteda okolnog zdravog tkiva

– digitalna provjera polja zračenja

– preciznost

– visoka cijena

– manji broj pacijenata koji primaju RT

– planiranje traje duže nego kod 2D planiranja

PRILIKE PRIJETNJE

– integracija sa drugim bolnicama i zdravstvenim ustanovama, mogućnost da se terapija nastavi u drugoj ustanovi.

– nedostatak edukacije

– nedostatak financijskih sredstava


Etičke dileme koje se javljaju u javnosti povodom opetovanih zahtijeva za legalizacijom upotrebe ma-rihuane u medicinske svrhe su motiv za zauzimanje stavova koji će biti zasnovani na znanstveno-me-dicinskoj podlozi. Želja mi je da svaki čitatelj ovog teksta, a na osnovi provjerenih argumenata koji su dostupni na znanstvenim stranicama, donese osobne stavove te pomogne u razrješenju etičkih dilema ZA ili PROTIV.

Zakonske odredbe

Prema Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga, op-ćim odredbama iz glave I. po čl.1.stavku od 1. do 4. uređuju se uvjeti nadzora nad uzgojem, te mjere suzbijanja zlouporabe i prevencije ovisnosti.

• Članak 3. stavak 1. govori u zabrani uzgoja, posjedovanja, izrade i prometa svih vrsta droga osim u medicinske, veterinarske, pre-hrambene, znanstvene i nastavne svrhe.

• U glavi II. od čl.1. do čl. 14. govorimo o propi-sima uzgoja, izrade, posjedovanja i prometa droga.

• Glava IV Zakona o suzbijanju i zlouporabi droga govori o prevenciji, pomoći ovisnicima i povremenim uzimateljima droga.

Podaci o psihičkoj i fizičkoj ovisnosti na marihuanu su oprečni ali većina ih govori u prilog znatno manje ovisnosti u usporedbi sa ovisnošću na duhanske proizvode ili alkohol


Etika

Argumenti za ili protiv legalizacije maruhuane u medicinske svrheLeon Aličić, mag.rad.techn.

Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju

KBC Split

• Glava V govori o mjerama suzbijanja zloupo-rabe droga, glava VI o evidenciji a glava VII o nadzoru u primjeni zakona.

• Ostale Glave do XII detaljno obrađuju kaznene, prijelazne i završne odredbe.

Ukratko rečeno u RH je zabranjeno uzgajanje, posjedovanje, izrada i promet svih vrsta droga pa tako i marihuane .

Djelovanje marihuane

Jedan od mnogobrojnih sastojaka marihuane je THC (tetrahidrokanabinol) koji konzumacijom po-kreče niz psihoaktivnih procesa. Simptomi pokre-nutih procesa mogu se podijeliti na:

• pozitivne, kao što su pojačan apetit, euforija, relaksacija,

• negativne, kao što su suhoća usta, ispadi pam-ćenja, crvenilo očiju, osjećaj anksioznosti.

• Po duljini učinka, nakon konzumacije, simpto-me djelovanja marihuane dijelimo na :

• akutne simptome koji traju od početka kon-zumiranja pa do nekoliko sati (8) od uzimanja što ovisi o pojedincu te količini konzumirane hrane (hrana smanjuje dužinu trajanja utjecaja marihuane).Očituju se blagom tahikardijom, euforičnim stanjem sa pojačanim osjetilnim receptorima te usporenim vremenskim receptorima.

• kronični simptomi su klasični, kao i kod puše-nja, s razlikom da je količina CO2 znatno manja nego kod konzumiranja duhanskih preparata.

Podaci o psihičkoj i fizičkoj ovisnosti na marihuanu su oprečni ali većina ih govori u prilog znatno ma-nje ovisnosti u usporedbi sa ovisnošću na duhan-ske proizvode ili alkohol.

• štetni učinci po svim dosadašnjim pokazatelji-ma nisu dovoljno značajni da bi o njima mogli znanstveno razgovarati a literatura ne bilježi niti jednu smrt uzrokovanu dugogodišnjim konzumiranjem marihuane.

Na crnom tržištu marihuana se konzumira na nekoliko načina

• čistu, umotanu u cigaretni papir

• pomiješanu sa duhanom pa takvu smjesu konzumenti zovu (JOINT)

• umotana u listove duhana što ima nekoliko naziva (blunt, nargila, bong).

• smolastoj formi zvanoj Hašiš

• ljepljiva crna tekućina zvana Hašiševo ulje

Što su to kanabinoidi?

Kemijski spojevi izolirani u biljci Kanabis (marihua-ni), kojih ima preko 100 izoliranih i prisustvom do-kazanih od kojih je najpoznatiji (THC). Ljudsko tijelo proizvodi endogene kanabinoide koji se stvaraju u stanicama ljudskog mozga pa distribuiraju kroz or-ganizam ali njihovo prisustvo u organizmu je ogra-ničeno. Farmaceutska industrija proizvodi sintetički kanabinoid (dronabinol), a po izjavama kliničara nemaju ni približno jednak učinak kao kanabinoidi dobiveni ekstrakcijom iz biljke.

Medicinska opravdanost marihuane

Niz studija objavljenih u stručnim i znanstvenim časopisima govori u prilog kontroliranog korištenja marihuane u medicinske svrhe. Jedanaest europ-skih zemalja u grupi ENCOD:(Njemačka,Austrija,Češka,Italija,Švicarska,Nizozemska,Belgija,Danska,Španjolska,Portugal i Rumunjska) dozvoljavaju legal-no korištenje marihuane uz liječnički recept .


Etika

Opravdanost liječenja pripravcima marihuane se pokazala na kontrolnim studijama pri liječenju :

• Glaukoma ili povišenog očnog tlaka (po Igoru Francetiću, pročelniku Zavoda za kliničku farmakologiju KBC Zagreb).Ukapavanjem marihuane u oko regulira se očni tlak i to kod izrazito rezistentnih oblika glaukoma.

• Kod multiple skleroze, po istom autoru je teško dokazati djelotvornost marihuane zbog nepredvidivosti same bolesti te raznolike nestandardizirane terapije. Stoga je teško pro-vesti kliničko istraživanje koje bi točno utvrdilo djelotvornost marihuane.

• Znanstvenici sa sveučilišta u Tel Avivu,na čelu sa Zach Klein-om, klinički su dokazali pozitivno djelovanje marihuane kod kroničnih bolesnika. Medicinska marihuana pomaže u smanjenju boli te napretku u fizičkom, emocionalnom i kongitivnom zdravlju. Pacijenti koji su koristili medicinsku marihuanu tri puta dnevno u obliku dima, pare ili ulja, kroz jednu godinu, su pokazali da im je terapija poboljšala kvalitetu života. 17. od 19. pacijenata su smanjili grčeve mišića, tremor mišića, noćne more, poboljšano je raspoloženje, povećana komunikacijska želja, te smanjena potreba za lijekovima (antip-sihoticima, lijekovima za Parkinsonovu bolest).

• Studija objavljena u “Jurnal of Neurology Neurosurgery and Psychiatry” na čelu s dr Zajicekom,utvrdila je učinkovitost djelovanja medicinske marihuane pri smanjenju ukoče-nosti pacijenata s multiplom sklerozom, te pri usporavanju progresije bolesti.

• Daniele Piomelli sa (UCI) Sveučilišta u Kaliforniji, Oliver Manzoni iz francuskog Inserma ukazuju na pozitivno djelovanje kana-binoida na prijenos električnih signala između neurona. Autistična djeca najčešće genetski imaju poremećen električni signal na 2-AG odašiljačima koji su odgovorni za cijeli niz važnih tjelesnih procesa (govore tijelu kad su podraženi na bol ili glad).Dakle djeca posjedu-ju greške na sinapsama između neurona koje se očituju poteškoćama u razvoju motoričkih sposobnosti kao što su hodanje, govor,učenje. Kanabinoidi pomažu pri uspostavljanju nor-malne funkcije električnog signala između neurona što uspostavlja pravilan rad stanica.

• Studija Sveučilišta Saint George u Londonu otkriva da spojevi kanabinoida u suradnji mogu ubiti stanice raka leukemije u ljudskom organizmu. dr.Wai Lui,voditelj istraživanja je rekao

• “Ispitani kanabinoidi imaju minimalne, ako ikakve, halucinogene nus pojave, a njihova svojstva agenata u borbi protiv tumora su obečavajuća.”

• Odjel za farmakologiju i toksikologiju na Virginia Commonwealth Sveučilištu u SAD je proveo istraživanje na bolesnicima s leuke-mijom. Zaključili su da dugotrajno korišteno kanabisovo ulje smanjuje i uništava tumorske stanice te zasigurno dovodi do poboljšanja bolesti, i to što je bitno za naglasiti bez neže-ljenih pojava.

• Znanstvenici s Mount Sinai medicinske škole su otkrili da kanabinoidi iz marihuane aktiviraju receptore CB1 i CB2 u ljudskim stanicama imunološkog sustava te tako direktno utječu na kočenje razvoja virusa HIV-a.

• Po prof.dr.sc. Vladimiru Trkulji Zavoda za far-makologiju medicinskog fakultete Sveučilišta u Zagrebu sintetski kanabionoid stimulira apetit u liječenju anoreksije kod bolesnika sa AIDS-om.


Etika

• Sjevernoamerički NCR (engl. National Cancer Instituta) Laboratorijske studije na miševima također su pokazale da THC i CBD, glavne psihoaktivne tvari pronađene u biljci Cannabis, doista mogu ubiti stanice raka bez da negativ-no djeluje na zdrave stanice.

Laboratorijski dokaziZnanstveno je dokazano da se stanice tumora, la-boratorijski uzgojene, mogu izliječiti kanabinoidima i to u ovim procesnim fazama:

• pokreću umiranje stanica tumora, kroz meha-nizam zvan “apoptosis,”

• zaustavljaju stanice tumora u dijeljenju,

• sprječavaju rasip stanica tumora.

Zaključak

Niz je oprečnih izjava iz znanstvenih krugova koje govore u prilog ili protiv legalizacije marihuane u medicinske svrhe. Moj zaključak se naslanja na či-njenicu da oprečnost stavova, pa tako i navedenih dokaza, proizlazi uglavnom iz osobnih ili globalnih interesa spisatelja. Stoga sami donesite zaključke treba li pacijentima, najčešće u terminalnim fazama bolesti, pružiti dostojan život a možda i izlječenje.


Cannabis sativa (A) procvala muška i (B) ženska biljka sa sjemenkama

(1) muški cvijet, uvećani detalj(2) i (3) peludna vrećica iz

različitih kuteva(4) zrnce peluda(5) ženski cvijet s pokrovnom

laticom(6) ženski cvijet, uklonjena

pokrovna latica(7) ženski grozd, uzduţni

presjek(8) plod s pokrovnom laticom(9) isti plod bez latice(10) isti plod iz drugog kuta(11) poprečni presjek ploda(12) uzduţni presjek ploda(13) sjeme bez opne.

1

8

11

12

13

B

A

3

2

4

9 10 7 6 5

Etika

ESTRO 37 središnje je godišnje okupljanje organi-zacije ESTRO (European Society for Radiotherapy & Oncology). Ovogodišnji kongres, 37 po redu, održan je u Barceloni, Španjolska, od 20.-23.4.2018. Okupio je preko 6200 sudionika raznih profesija uključenih u radioterapiju, specijalista onkologije i radioterapi-je, radiobiologa, medicinskih fizičara, dozimetrista, raditerapijskih tehnologa i ostalih. Predavanja, pre-zentacije i sastanci radnih skupina održavana su u 10 do 15 dvorana istovremeno. U velikom predvorju bilo je izloženo preko 400 poster prezentacija, uz dvadeset velikih monitora na kojima su se mogli pregledavati e-posteri (>1300). Poseban prostor činila je velika izložbena hala u kojoj su proizvođači uređaja i opreme izlagali svoja rješenja i inovacije.

Stručni dio nudio je predavanja namijenjena ciljanim skupinama (kliničari, radiobiolozi, fizičari, radio-loški tehnolozi) kao i zajedničke teme. Paralelno, održavane su prezentacije novih tehnologija od strane komercijalnih tvrtki. Razni odbori i radne skupine imale su svoje sastanke tijekom trajanja konferencije.

Iako predavanja obuhvaćaju teme iz širokog po-dručja radioterapije, ipak svake se godine mogu zamijetiti i istaknuti neki trendovi i tehnologije koje najviše obećavaju i za koje se očekuje da donesu najveću korist u terapiji.

ESTRO 37 središnje je godišnje okupljanje organizacije ESTRO sa preko 6200 sudionika raznih profesija uključenih u radioterapiju, specijalista onkologije i radioterapije, radiobiologa, medicinskih fizičara, dozimetrista, raditerapijskih tehnologa i drugih


Stručni skupovi

ESTRO 37Vedran Manestar, bacc.radiol.techn.

KBC Zagreb, Klinika za onkologiju,

Zavod za planiranje i provođenje radioterapije

Tako, u tehničkom smislu, prikazani su razni inovativ-ni pristupi verifikaciji polja zračenje (MR linak, optički sustavi, RF čipovi) koji povećavaju preciznost ispo-ruke terapijske doze. Paralelno sa tim smanjuju se sigurnosne margine i uvode novi modaliteti frakcio-nacije doze koji povećavaju dnevnu tumorsku dozu i smanjuju broj frakcija i trajanje ukupne radioterapije.

Uz sve te novitete, ipak se da zaključiti da je naj-veću vrijednost u radioterapiji predstavlja educirano

i kreativno osoblje koje će raspoloživu tehnologiju koristiti na optimalan način i uvoditi inovativne me-tode da bi pružili optimalnu terapiju.

Upravo je ta razmjena ideja najveći dobitak za svakog sudionika ovakvog kongresa. Obzirom da svi u europi koristimo slične uređaje, najveći do-bici ostvaruju se upravo stručnošću i zalaganjem osoblja. Ovakav europski kongres uvijek je dobra motivacija i inspiracija za daljnji rad.


Stručni skupovi

“Standard zanimanja je skup normativa kojima se određuje sadržaj strukovne kvalifikacije na odre-đenoj razini složenosti i određuju potrebna znanja, vještine te strukovne kompetencije ili se utvrđuju poslovi i aktivnosti unutar tih poslova te kompeten-cije potrebne za njihovo obavljanje, na način kako ih iskazuje tržište rada, a u funkciji je izradbe stan-darda kvalifikacije i strukovnih kurikuluma.” [1] Ako Vam se citat učinio konfuznim, u pravu ste. Kako bi ga lakše razumjeli, pokušajmo objasniti ključne riječi iz njega.

Kada riječ kompetencija (eng. competence, njem. Kompetenz < kasnolatinski competentia: sposob-nost) upišete u internetsku Hrvatsku enciklopediju leksikografskog zavoda Miroslav Krleža [2] dobiti ćete pojašnjenje značenja i primjene iste u lingvi-stici, književnosti ali i psihologiji i filozofija, na koju ćemo se i mi pozvati te pravu u pojmu nadležnosti, za što ćemo vidjeti da je i taj pojam neizostavan dio kompetencija.

“U psihologiji, pojam kompetencije uveo je 1959. R. W. White u svojoj psihologiji motivacije, gdje kompetencija označuje rezultate razvoja temeljnih sposobnosti koje nisu prirođene niti su proizvod sazrijevanja.”

“U filozofiji, općenita sposobnost razumijevaju-ćega sudjelovanja u tijeku nekoga svrhovitog raz-govora, dogovora i izvršenja dogovorenog unutar

Standard zanimanja (engl. Occupational, Standard) je popis svih poslova koje pojedinac obavlja u određenom zanimanju i popis kompetencija potrebnih za njihovo uspješno obavljanje (HKO, 2013).

Standard zanimanja ima za svrhu definirati sva potrebna znanja, vještine te pripadajuću samostalnost i odgovornost koje određena osoba mora imati kako bi bila sposobna raditi u određenom zanimanju.



Standardi zanimanjaDamir Ciprić, mag.rad.techn.

KBC „Seste milosrdnice“, Klinika za radioterapiju i internističku onkologiju

Velimir Karadža, mag.rad.techn.

KBC Zagreb, Klinika za onkologiju, Zavod za planiranje i provođenje radioterapije Vladimir Bahun, mag.rad.techn.

Sidra Medical and Research Center, Doha, Katar.

jedne komunikacijske zajednice. Ta komunikativna kompetencija nužna je pretpostavka djelatne kom-petencije, tj. jamči intersubjektivnu valjanost neke individualno izvršene radnje. Ona zato od sudionika komunikativne i djelatne interakcije zahtijeva ne samo načelnu spremnost za međusobno razumije-vajuće ophođenje i suizvršenje nego i primjereno razumijevanje dane situacije izvršenja. Zbog toga se kompetencija ne može svesti na stjecanje jezične kompetencije.”

“Nadležnost, u objektivnom smislu djelokrug po-slova određenoga suda ili drugoga tijela, u subjek-tivnom smislu pravo i dužnost određenoga suda ili drugoga tijela da postupa u određenoj pravnoj stva-ri ili da poduzme samo određenu radnju. U sudskim postupcima nadležnost je jedna od pozitivnih pro-cesnih pretpostavki za odlučivanje o biti predmeta spora. Sud je dužan postupati u stvarima za koje je nadležan. Razlikuje se apsolutna od relativne nad-ležnosti. Pravila o relativnoj nadležnosti (nadležnost u užem smislu, kompetencija) razgraničuju djelokrug poslova u okviru domaćega sudbenoga sustava, te sadrže kriterije za utvrđivanje stvarne, funkcionalne i mjesne nadležnosti sudova. Nadležnost sudova utvrđuje se zakonom. Nadležnost se prosuđuje s obzirom na činjenično stanje kakvo je postojalo u vrijeme podnošenja tužbe sudu, ali po propisima koji vrijede u vrijeme odlučivanja o nadležnosti. Naknadne promjene okolnosti o kojima ovisi nad-ležnost u pravilu su bez važnosti. Ipak, one su mjero-davne ako su zbog njih naknadno postala nadležna hrvatska nesudska tijela, odnosno, iznimno, ako je postao stvarno nadležan sud druge vrste. Promjene zbog kojih je naknadno prestala međunarodna nad-ležnost hrvatskoga suda u pravilu su bez važnosti.” Ako riječ Sud zamijenimo nazivom zanimanj/zvanja i pojednostavimo teks razumijet ćemo da se ovdje radi o odgovornosti za djelokrug rada i rezultate rada, drugim riječima, o krivici za moguću štetu.

Iz navedenog, pojednostavljeno rečeno, kompe-tencija je skup znanja i vještine ali i odgovornosti/krivice za neki rad, koji se mora naučiti kako bi se mogao primijeniti. I tu sada dolazimo do drugog pojma a to je standard zanimanja ili kvalifikacija.

Standard (engl.: mjera; pravilo; norma), mjerilo ili uzorak za usporedbu odnosno norma (lat.: mjera, pravilo): “tip, model, standard na osnovi kojega se postavljaju određeni zahtjevi ili izvode zaključci; obrazac prema kojem se usklađuje i vrjednuje dje-lovanje i ponašanje. Norme se pojavljuju na svakoj razini ljudske djelatnosti koja vodi nekomu cilju i u svakom području ljudskoga iskustva, bilo kao uvri-ježeni način rješavanja problemskih situacija bilo kao ideal kojemu se teži i prema kojemu se djeluje. Tako postoje norme mišljenja, osjećanja, ponaša-nja, norme znanstvenoga istraživanja, estetskoga oblikovanja ili logičkoga prosuđivanja, zatim tehnič-ke, pravne, moralne norme i sl.” ili

“Sporazumno ustanovljen dokument, odobren od mjerodavnoga tijela, koji za opću uporabu daje pravila, upute, značajke djelovanja, te time jamči najviši stupanj usklađenosti u danim uvjetima. U tehničkoj su primjeni predmeti normiranja proizvodi, postupci ili usluge.” Ili

“Standardni učinak koji se očekuje od pojedinač-noga radnika ili radne skupine u određenom vreme-nu uz dane tehničke i organizacijske uvjete rada i utroška sredstava. Norme se mogu odrediti prema iskustvu, statističkom istraživanju ili tehničkim mo-gućnostima, pa se razlikuju iskustvene, statističke i tehničke norme.” [3]

“Pravna norma” se semantički sastoji od hipoteze (uvjeta, određenja subjekata i situacije), primarnoga zahtjeva (određenja obveze i ovlaštenja), delikta (određenja neizvršene obveze, s krivnjom ili bez nje) i sekundarnoga zahtjeva ili sankcije (određenja kazne). Pravna norma može biti opća (pravilo) i po-jedinačna, državna i nedržavna, centralna i lokalna, stroga i fleksibilna, pisana i nepisana, nacionalna i međunarodna. Izražena je pravnim odredbama ili rečenicama iz pravnih akata – ustava, zakona, uredbi, statuta, pravilnika, ugovora, rješenja, presu-da itd., što sadrže elemente od kojih primjenjivači i tumači pravnih akata sastavljaju pravnu normu.[4]

Djeluje opet zbunjujuće ali znači da svaka je aktiv-nost vezana na neki standard, radi se po nekom obrascu te sukladno tome i provoditelj aktivnosti



snosi odgovornost za moguće posljedice u toj istoj aktivnosti.

I evo nas opet na standardima zanimanja.

Zamislite da vas je netko zamolio da proučite poslo-ve i aktivnosti osobe koja je zaposlena kao radiološ-ki tehnolog. Te bi se informacije, dugoročno gleda-no, mogle upotrijebiti za izradbu nove kvalifikacije. Međutim, kratkoročno gledano, morate shvatiti što radi radiološki tehnolog, koje zadatke izvršava, radi li sam ili unutar tima, koju vrstu opreme koristi, ka-kvu terminologiju mora poznavati, itd. Morat ćete ta-kođer ustanoviti izvršavaju li svi radiološki tehnolozi iste zadatke, ili zadatci ovise o tome gdje pojedini tehnolog radi. Kad si to razjasnite, bit ćete u stanju izraditi relevantnu kvalifikaciju koja će biti od pomoći pri osposobljavanju radioloških tehnologa koji će posjedovati vještine i znanja potrebne tržištu rada.

Pokušajmo zanimanje radiološki tehnolog slikovi-to prikazati slikom drveta, stabla i krošnje. Deblo drveta predstavlja zanimanje radiološki tehnolog a debele su grane grupe poslova. Grupe poslova uključuju analiziranje i planiranje rada, pripremu radnog mjesta, pripremu pacijenata i administrativ-ne poslove te komuniciranje. Općenito govoreći, ti su poslovi zajednički svim radiološkim tehnolozima, neovisno o tome gdje rade. Sve grupe poslova podijeljene su na ključne poslove. U ovom primje-ru pod grupom poslova priprema radnog mjesta, ključni poslovi mogu biti sljedeći: pravilno pripremiti snimaonu, provjeriti spremnost rtg opreme za sigur-nu uporabu, pripremiti sredstva za pozicioniranje i individualnu zaštitu. Na kraju, svaki od ključnih poslova može se podijeliti na manje komponente, formirajući tanje grane drveta aktivnosti. U ključ-nom poslu pravilno pripremiti snimaonu, aktivnosti mogu uključivati sljedeće: provjeriti čistoću opreme i prostora, uključiti rtg uređaj, snimiti testne slike, pripremiti sredstva za pozicioniranje i zaštitu, pro-vjeriti količine ostale opreme (papirnate plahte, sredstva za jednokratnu uporabu, i sl.).

Izradivši samo standarde zanimanja ne znači da smo izradili i strukovnu kvalifikaciju. Međutim, standardi

zanimanja sadrže prave informacije koje nam mogu pomoći da osmislimo kvalifikaciju visoke kvalitete. Stoga, ako provedemo kvalitetno istraživanje i do-bro osmislimo standarde zanimanja, postavili smo temelje za izradbu relevantnih strukovnih kvalifika-cija koje su usmjerene na tržište rada. Na temelju njih osmislit će se standardi kvalifikacije koji će biti prepoznati i potrebni na tržištu rada. Ako je sadržaj jedinica kvalifikacija izrađen na temelju standarda zanimanja, postoji veća šansa da su zadovoljene potrebe poslodavaca. Dugoročno gledano, ako se standardi zanimanja redovito ažuriraju, tada je moguće i sustavno ažurirati kvalifikacije. Na taj su način strukovno obrazovanje i kvalifikacije uvijek ukorak s promjenama na tržištu rada.

Standardi zanimanja u različitim zemljama mogu se činiti drugačijima od hrvatskih. Za to postoji više mogućih razloga:

• razrađeni su u više pojedinosti – uloge i vješti-ne dijele se na manje sastavnice;

• naglasak je na različitim aspektima vještina – na generičkim i tzv. “mekim” vještinama,

kao što su komunikacija s kolegama i poduzetničke vještine.

Namjena standarda zanimanja mnogo je šira. Nije to samo alat za izradbu kvalifikacija – mogu biti od pomoći voditeljima odjela unutar ustanova ili za zapošljavanje djelatnika utemeljeno na kompeten-cijama. Međutim, svim je standardima zanimanja zajedničko to što su vrlo općeniti.

Za hrvatski model smatra se da tri razine pružaju dovoljnu količinu informacija za izradbu kvalifikacija koje su dovoljno detaljne. Obrazac standarda zani-manja osmišljenog u RH vrlo je jednostavan. Glavni dio obrasca sastoji se od tri stupca: grupa poslova, ključni poslovi i aktivnosti. Svaki od stupaca sadrži više detalja od prethodnoga.

Stupac s grupama poslova stalni je element obrasca i nije ga moguće mijenjati. Grupe poslova u standar-du zanimanja odabrane su tako da budu zajedničke svim zanimanjima:



• Analiziranje, planiranje i organizacija rada,

• Priprema radnog mjesta,

• Operativni poslovi,

• Administrativni poslovi,

• Komunikacija i suradnja s drugima,

• Osiguranje kvalitete.

Na primjeru Operativnih poslova ćemo pojasniti o kojim se vrstama poslova i aktivnostima radi: ovi poslovi tiču se onoga što u najvećem broju sluča-jeva predstavlja samu jezgru zanimanja. Primjerice, za kuhara, operativni poslovi opisivali bi poslove koji su potrebni za određeni proces kuhanja ili za pripravljanje nekoga određenog jela. U nekom od građevinarskih zanimanja, operativni bi poslovi bili nužni za pripravljanje betona ili izgradnju drvenih okvira za vrata. U većini slučajeva operativni poslovi najznačajnija su komponenta standarda zanimanja.

U primjeru Osiguranje kvalitete ćemo se susresti sa malo drugačijim opisom: ovi se poslovi tiču aktiv-nosti koje za cilj imaju osigurati pružanje proizvoda i usluga u skladu sa zakonskim standardima ili nor-mama ustanove. To može podrazumijevati vizualne provjere, nadzor aktivnosti i rezultata, usporedbu s propisanim standardima te razmišljanje o kvaliteti vlastitog rada. U nekim će slučajevima trebati na-vesti o kojim se to točno standardima kvalitete radi. Međutim, trebalo bi također postojati samovred-novanje i kritičko promatranje kvalitete rezultata vlastitog rada. Pri utvrđivanju konkretnih poslova u osiguranju kvalitete, važno je prepoznati i razmišljati o razlikama

između aktivnosti osiguranja kvalitete koje se tiču proizvoda i usluga te onih koje se tiču radnih pro-cesa. Stoga je pri utvrđivanju pojedinih aktivnosti osiguranja kvalitete važno odvojiti i naglasiti one aktivnosti koje su povezane s osiguranjem kvalitete proizvoda ili usluge (npr. provjeriti usklađenost sa specifikacijom, ocijeniti kvalitetu korištenih sirovina, itd.) i one koje su povezane s osiguranjem kvalitete procesa (npr. Dovršiti neki posao u zadanom vre-menskom okviru, izvijestiti nadređene o opasnosti-ma, nadzirati rad drugih).

Ključne poslove opisujemo glagolskim imenicama. Kod ključnih poslova nema unaprijed određenih ka-tegorija. Ovdje je potrebno proučiti grupu poslova za pojedino zanimanje i utvrditi od kojih bi se glavnih poslova sastojala. Poteškoća pri utvrđivanju ključnih poslova, kao i pri utvrđivanju aktivnosti, jest odlučiti koliko ćete ih detaljno opisati. Kako bi se donijela ta odluka, za početak je dobro provesti razgovor sa skupinom poslodavaca o tome što oni misle koji bi ključni poslovi bili povezani sa svakom od grupa po-slova. Za neke skupine poslova, poslodavci bi mogli sastaviti dugačak popis ključnih poslova. To će vje-rojatno biti slučaj kod operativnih poslova koji, kako smo već naveli, predstavljaju samu jezgru nekog za-nimanja. Za druge pak grupe poslova, popis ključnih poslova mogao bi biti kraći. Primjerice, osoba koja u ministarstvu radi na planiranju cesta i raskršća vje-rojatno neće morati obavljati mnogo komercijalnih poslova. Ako na ovaj način dobijete dugačke popise ključnih poslova, potrebno ih je rangirati od najvaž-nijeg posla nužnog za neko zanimanje do najmanje važnog. Osim toga, možete im postaviti sljedeće pitanje: “Koji su poslovi relevantni za sva zanimanja unutar određene skupine zanimanja, a koji su rele-vantni za specifična zanimanja?” Takvo će pitanje možda izazvati raspravu, a možda i neslaganje! U tom slučaju, moglo bi pomoći preformuliranje pitanja te poslodavce zamolite da navedu vještine koje su nezaobilazne kod njihovih zaposlenika.

Još jedan problem koji se često javlja neslaganje je poslodavaca oko važnosti pojedinih poslova za određena zanimanja. Jednostavan pogled na svijet počivao bi na kriteriju da sve osobe koje imaju isti posao, odnosno isto zanimanje (npr. prodavač), obavljaju iste poslove i imaju istu razinu odgovorno-sti, razinu znanja itd. Gruba je stvarnost, međutim, koju moraju prihvatiti osobe koje izrađuju standarde zanimanja, da zanimanja i poslovi vezani za pojedi-no zanimanje variraju od ustanove do ustanove ili od organizacije do organizacije. Stoga te varijacije treba uzeti u obzir pri izradbi standarda zanimanja. Kako bismo to postigli, opet je potrebno obratiti se poslodavcima i zatražiti ih da, među ključnim poslo-vima koje su naveli, odvoje one koji su relevantni



za sve potencijalne osobe s određenim zanimanjem od onih koji variraju, ovisno o unutarnjoj organizaciji poduzeća. Na primjer, neki bi poslodavci od “trgov-ca” zahtijevali da se bavi promocijom proizvoda ili uređenjem izloga. Neki drugi bi očekivali da vješti-ne potrebne za te poslove posjeduju druge osobe.

Važno je da se za popisivanje ključnih poslova kori-ste kratke i precizne izjave koje dobro opisuju vješti-ne koje se traže. Poželjno je izbjegavati korištenje dugih opisnih rečenica kako dokument ne bi bio previše dugačak. Kako bismo bili sigurni da su reče-nice jasne, jednostavno možemo zamoliti nekog da pročita prvu verziju našeg dokumenta pa neka kaže razumije li opisane poslove.

Utvrđivanje konkretnih aktivnosti koje sačinjavaju ključne poslove posljednja je značajna komponen-ta razvoja standarda zanimanja. Ovdje se radi o daljnjoj podjeli, a aktivnosti predstavljaju još manje i još brojnije grane drveta. Aktivnosti, kao i ključni poslovi, trebaju biti logične, kratke i sažete izjave. Potrebno ih je napisati koristeći se aktivnim gla-golima. Aktivnosti bi onima koji će čitati standarde zanimanja trebale pomoći da u širinu i u dubinu razumiju potrebne vještine. U određenom broju slu-čajeva, rubrika aktivnosti sadržat će prve indikacije o razini odgovornosti koja prati određeno zanima-nje. Primjerice, neke od aktivnosti mogu biti dava-nje povratnih informacija drugim zaposlenicima, odlučivanje o rješavanju problematičnih situacija s korisnicima i sl. Popis aktivnosti za svaki ključni

posao trebao bi biti logičan slijed koji bi neki pojedi-nac obavljao sve aktivnosti unutar nekoga ključnog posla. Time su informacije predstavljene na logičan način.

Odgovarajuća podjela ključnih poslova i aktivnosti može imati mnogo utjecaja na količinu detalja u konačnoj verziji standarda zanimanja kao i koliko je važna odluka o količini detalja koje ćete uključiti u standard zanimanja. Ranije smo to usporedili s gledanjem kroz mikroskop s različitim uvećanjima. Na primjeru “kuhara” to znači da kad bismo s desne strane dodali još jedan stupac, svaka bi se aktiv-nost mogla podijeliti u još više pojedinosti. To bi, primjerice, moglo biti opisivanje procesa odabira recepata za mesna jela ili opisivanje različitih me-toda kuhanja, kao što su kuhanje u vodi ili pečenje u pećnici. U nekim modelima standarda zanimanja, te bi dodatne pojedinosti označavale prednost. Za hrvatski model smatra se da tri razine pružaju dovoljnu količinu informacija za izradbu kvalifikacija koje su dovoljno detaljne.

Dosad smo se bavili pojedinostima o oblikovanju standarda zanimanja te posebno glavnom struk-turom i količinom detalja. Posljednji dio standarda zanimanja omogućava nam da sagledamo poslo-ve i aktivnosti iz šire perspektive, i to u kontekstu u kojem bi se mogle koristiti. To uključuje i oblike ponašanja i dodatne sposobnosti potrebne nekom pojedincu za uspješno izvršavanje aktivnosti i po-slova u određenom radnom okruženju.



Obrazac standarda zanimanja sadrži niz natuknica koje će vam pomoći da navedete sve te informacije:

• uobičajeni/poželjni stavovi i obrasci ponašanja,

• zakonska regulativa izravno vezana za zanimanje,

• perspektive u zanimanju – nastavak obrazova-nja, karijera,

• zanimanja s kojima se često i usko surađuje,

• zdravstveni rizici u zanimanju,

• tipično radno okruženje i uvjeti rada,

• reference.

Ako u opisu dvije natuknice, perspektive u zanima-nju i zanimanja s kojima se često i usko surađuje sa-gledamo širi kontekst Standarda zanimanja, jasno je da se radi o vrlo korisnom alatu koji nam pomaže pri razvoju djelotvorne kvalifikacije. Kad izrađujemo kvalifikaciju, nastojimo proizvesti alat koji mjeri spo-sobnost pojedinca da obavlja niz zadataka koji su mu od koristi na radnom mjestu. Međutim, neki će od polaznika htjeti nastaviti školovanje ili kvalifika-ciju upotrijebiti kao odskočnu dasku za neka druga zanimanja unutar iste privredne ili uslužne grane. Stoga je ovaj dio standarda zanimanja namijenjen opisu potencijalnih putanja prohodnosti za pojedin-ca, kako vertikalnih tako i horizontalnih.

U natuknici zanimanja s kojima se često i usko sura-đuje potrebno je navesti zanimanja koja su povezana sa zanimanjem koje se opisuje u standardu zanima-nja. Ovdje se može raditi o sličnim zanimanjima koja

koriste slične vještine. Primjerice, ako osmišljavamo standard zanimanja za dentalnog asistenta,mogli bi-smo navesti druge vrste medicinskih sestara. Takve informacije mogu biti od pomoći u kasnijim fazama izradbe kvalifikacija zbog utvrđivanja vještina koje su zajedničke u različitim zanimanjima. U ovom bi slučaju bilo moguće izraditi kvalifikaciju koja je do-voljno široko postavljena da bi mogla obuhvatiti više vrsta medicinskih sestara, umjesto da imamo odvo-jene kvalifikacije za dentalnog asistenta i za bolnič-ku medicinsku sestru. Osim horizontalno povezanih zanimanja, potrebno je razmisliti i o zanimanjima koja su u nadređenom ili podređenom položaju u od-nosu na zanimanje kojim se bavimo. Primjerice, ako pišemo standard zanimanja za nadzornika u tvornici automobila, mogli bismo navesti radna mjesta koja bi bila u djelokrugu nadzora tog nadzornika. Na isti bismo način u standardima zanimanja za radnike u tvornicama trebali navesti zanimanje nadzornika, ili u standardu zanimanja za dentalnog asistenta na-veli bismo stomatologa. Takve nam informacije opet mogu pomoći pri osmišljavanju kvalifikacija jer se time utvrđuju mogućnosti vertikalnog napredovanja za određeno zanimanje te je moguće ustanoviti koje su zajedničke vještine u tim povezanim zanimanjima.

Standardi zanimanja temelj su za razvoj standarda kvalifikacija. Ako ih izradimo pažljivo i oprezno, kva-lifikacije koje će iz njih proizaći sadržavat će prave vještine potrebne za bolje zapošljavanje u buduć-nosti.



Kongres su otvorili pozdravnim govorom J. Salapić (Državni tajnik Ministarstva pravosuđa), dr. sc. Trpimir Goluža, dr. med. (predsjednik HLK), prof. dr. sc. Željko Radić (dekan Pravnog fakulteta u Splitu).

Među brojnim zanimljivim predavanjima u nastavku teksta donosimo izabrana predavanja o trenutno aktualnim temama povezanim sa našom profesijom i čije zaključke možemo primijeniti na rad i razvoj naše strukovne djelatnosti.

Predavanje:

Odgovornost liječnika kod liječenja na zahtjev u RH

Predavač: dr. sc. Branko Brkić, mag. iur., sudac Ustavnog suda

Ustav RH jamči svakome pravo na zdravstvenu zaštitu

u skladu sa zakonom – zdravlje kao ustavna vrijed-nost. Zdravstvena djelatnost je djelatnost od poseb-

nog društvenog interesa koju obavljaju zdravstveni

djelatnici, a služi cilju- pravu pacijenta na zdravstvenu

zaštitu.

Osnovna prava pacijenata zajamčena Zakonom su:

pravo na obaviještenost i pravo na suodlučivanje,

pravo na tzv. drugo mišljenje, pravo na prihvaćanje/

Skup kojem je bio cilj predstaviti spoj povijesno dviju najstarijih znanstvenih disciplina koje zajednički brinu o najvećim dobrima čovjeka

1. Hrvatski kongres medicinskog prava sa međuna-rodnim sudjelovanjem, pod nazivom “Medicinsko pravo u sustavu zdravstvene djelatnosti”, održan je od 03. do 05. studenog 2017. u Osijeku, u organiza-ciji Hrvatske liječničke komore i Pravnog fakulteta Split, Sveučilišta u Splitu.

Riječ je o visokom skupu kojem je bio cilj pred-staviti spoj povijesno dviju najstarijih znanstvenih disciplina koje zajednički brinu o najvećim dobrima čovjeka. Brojni stručnjaci iz područja medicine i prava su odabrali i aktualizirali teme s kojima se svakodnevno susrećemo u svom neposrednom radu, a koje s druge strane otvaraju niz komplek-snih i pravno-medicinskih zanimljivih pitanja o koji-ma se do sada u stručno praktičnom smislu gotovo nikako raspravljalo.


Stručni skupovi

1. HRVATSKI KONGRES MEDICINSKOG PRAVA SA MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM

Medicinsko pravo u sustavu zdravstvene djelatnostiVedrana Hertl, bacc. radiol. techn.

Juraj Mrša, bacc. radiol. techn.

Povjerenstvo za etiku i deontologiju HKZR-a, SR ZRTD













Stručni skupovi

odbijanje medicinskog postupka, pravo na samovoljno

napuštanje zdravstvene ustanove, pravo na pristup

medicinskoj dokumentaciji, pravo na naknadu štete.

Naspram prava pacijenata, prava zdravstvenih djelat-

nika nisu nigdje cjelovito i zasebno propisana. Čak i

Kodeks medicinske etike i deontologije govori gotovo isključivo o dužnostima te etičkim normama. Jedino pravo prema Kodeksu je pravo na priziv savjesti uz

uvjet da time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje

pacijenta.

Nasuprot sveobuhvatnih prava pacijenata koja su snaž-

no zaštićena, stoje sveobuhvatne dužnosti zdravstve-

nih djelatnika pod prijetnjom novčanih kazni, kaznene i

odštetne odgovornosti. Takvo je stanje za zdravstvene

djelatnike nepravedno i dovodi u pitanje njihova prava

zaštićena Ustavom – pravo na slobodu rada.

Koliko mi kao pojedinci i Komora kao stručna matica

možemo napraviti za promicanje prava radioloških

tehnologa i unaprjeđenje svoje strukovne djelatnosti

unutar zdravstvene djelatnosti?

Predavanje:

Aktualno stanje na području medicinskog prava

Predavač: prof. dr. sc. Jozo Čizmić, redovni profesor Pravnog fakulteta u Splitu

Medicinsko pravo je grana prava koja se odnosi na

medicinsku djelatnost. Čine ga skup pravnih pravila

kojima se uređuje medicinska djelatnost, status oso-

ba koje tu djelatnost obavljaju, njihov odnos prema

korisnicima njihovih usluga, prava čovjeka na zdravlje,

zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje te odgo-

vornost i prava zdravstvenih djelatnika te organizacija

zdravstva kao javne djelatnosti od posebnog društve-

nog interesa.

Ocjena stanja u RH: zdravstvo u RH je u krizi u gotovo

svim područjima. Neke od najznačajnijih negativnih

pojava su: nedostatak zdravstvenih djelatnika, odsu-

stvo cjelovite strategije razvoja zdravstvenog sektora,

nedovoljna informiranost pacijenata, nezadovoljstvo

pacijenata kakvoćom i brzinom pružanja zdravstvene

usluge, dugotrajne liste čekanja, nedostatak menadže-

ra u zdravstvu, nedostatak ili dotrajalost opreme, nera-

zvijeni sustav palijativne skrbi.

Svrha i cilj medicinskog prava jest rješavanje brojnih

složenih multidisciplinarnih problema i odnosa u

zdravstvu od strane polivalentno obrazovanih struč-

njaka koji istovremeno posjeduju znanja i vještine iz

prava i medicine.

Medicinsko pravo- znanstvena disciplina kao nasta-vak edukacije radioloških tehnologa sedme razine

kvalifikacije?!

Predavanje:

Materijalno-pravni značaj dijagnostičko- terapijskih smjernica u odlučivanju

Predavač: Ivica Veselić, mag. iur., Županijski sud u Zagrebu

Smjernice su upute o provođenju medicinskog po-

stupka i predstavljaju pravilo struke u onoj mjeri u kojoj

su kao takve prihvaćene u zdravstvenim ustanovama.

Smjernice nisu zakonske norme i nemaju pravnu snagu, ali to ne znači da nemaju pravnog značaja.

Smjernice strukovnih udruženja predstavljaju pravila

struke koja se mogu uzeti u obzir za ocjenu postupanja

zdravstvenih djelatnika u sudskim postupcima, ali nisu

presudan kriterij za ocjenu postojanja odgovornosti te

je svaki konkretan slučaj potrebno razmotriti prema

specifičnim okolnostima.

Vještak pri izradi mišljenja mora obrazložiti iz kojeg se

razloga opredijelio da određena smjernica bude temelj

za provedbu vještačenja.

U današnje vrijeme, u kojemu smo svjedoci porastu

tužbi na radiološke tehnologe, smatramo da je bitno

poznavati sadržaj stručnih smjernica i pri ispunjavanju

svojih obaveza iz profesionalne djelatnosti postupati

sukladno s njima, ali također je važno poznavati pravni aspekt tumačenja istih.


Stručni skupovi

Predavanje:

Odgovornost liječnika u slučaju timskog rada

Predavač: dr. sc. Nina Mišić Radanović, mag.iur.

Tim je skupina ljudi komplementarnih znanja i vještina

koja imaju zajednički cilj. Današnja medicina je neza-

misliva bez strategije timskog rada liječnika različitih

specijalizacija i drugih zdravstvenih radnika među koji-

ma su i radiološki tehnolozi.

Najčešći problemi unutar timskog rada su nedostatak informacija, neadekvatna komunikacija unutar tima,

propusti u organizaciji, neadekvatna podjela funkcija

te činjenica da voditelj tima ne može utjecati na kva-

litetu znanja članova tima. Također u timskom radu se

ponekad gubi osjećaj odgovornosti te se ona prebacu-

je na drugog.

Odgovornost u timu je djeljiva. Liječnik ne odgovara

uvijek zbog nepropisanog postupka i nepažnje svakog

drugog učesnika u timu. Svaki zdravstveni radnik tre-

ba odgovarati za samo onaj dio štete koji je on sam

prouzročio.

Odgovornost u području medicine ograničena je na

pitanje profesije i specijalizacije. Svaki pojedini zdrav-

stveni radnik zadužen je samo za dio posla koji obu-

hvaća djelatnost profesije kojoj pripada.

Radiološki tehnolog svakodnevno sudjeluje u radu

u različitim multidisciplinarnim timovima. Zbog toga

mora poznavati standarde, normative svoje profesije

te djelovati unutar svojih kompetencija i biti svjestan

svoje odgovornosti unutar tima kao i važnosti dobrih

komunikacijskih vještina.

Predavanja su upotpunili brojni prikazi slučaja kako iz hrvatske tako iz europske pravne prakse kroz koje smo mogli vidjeti kako pravna djelatnost gleda na zdravstveni tim u stvarnim sudskim postupcima.

Kroz razgovore sa kolegama iz područja porodniš-tva i ginekologije te anesteziologije i intezivne me-dicine (čije su stručne teme bili nosioci Kongresa) možemo zaključiti da nas sve zdravstvene djelatni-ke muče isti problemi i da smo jednako “ogoljeni” kada su u pitanju pravni postupci.

Sukladno svemu viđenom, možemo zaključiti da su pravna i zdravstvena djelatnost u neprestanom razvoju i da je društvena obaveza zakonodavca da unutar medicinskog prava stvori pravni okvir za nesmetano i slobodno obavljanje zdravstvene djelatnosti koji će zdravstvene djelatnike osloboditi svakog straha u obavljanju plemenitog i odgovor-nog posla, jer strah vodi u nesigurnost, a nesigur-nost u pogreške.

“Ignorantia iuris nocet.” – Nepoznavanje prava škodi.

Sudjelovanjem na ovakom skupu stekli smo nova znanja posebno iz područja prava koja ćemo pri-mijeniti u svome daljnjem radu. Također potičemo daljnju suradnju HKZR-a sa HLK-om kako bi teme na idućim Kongresima medicinskog prava bile i iz područja naše strukovne djelatnosti.













Stručni skupovi

Proizvođač: Beekley Medical je vodeća svjetska tvrtka u području markera za radioterapiju i radiologiju. Od osnutka 1934.godine razvijaju i poboljšavaju svoje proizvode. Postignuti ciljevi su: Ušteda vremena liječnicima i osoblju odjela za radiologiju i radioterapiju. Povećanje pouzdanosti, točnosti i brzine dijagnostičkih pretraga Jasne dijagnoze bez potreba za ponavljanjem snimanja Poboljšano iskustvo i povjerenje pacijenata Proizvodi:

• Beekley Medical markeri za korištenje: u CT pretragama,

MRI pretragama, Mamografiji Radiološki vođenoj biopsiji dojke (Breast Biopsy), Radioterapiji Općoj RTG praksi

• Beekley Medical zaštitne naljepnice/pokrovi za zaštitu privremenih oznaka • Beekley Medical naljepnice/pokrovi s aromaterapeutskim učinkom

Svrha: • Markeri: Jasno, vidljivo i nedvosmisleno na snimci označiti područje interesa

Snimka bez artefakata, refleksa s jasno vidljivim okolnim tkivom broj raspoloživih oblika omogućava jedinstveno označavanje (komunikacija). Poseban dizajn ovisno o vrsti pretrage i području primjene

• Zaštitni pokrovi: Efikasno štite privremene oznake na pacijentu više tjedana (otporni na tuširanje, nošenje odjeće, trljanje…) Više oblika, potpuno prozirni ili s umetnim križem, krugom

Ostale prednosti: Svi Beekley Medical proizvodi zajamčeno: Ne sadrže olovo ili olovne spojeve (Lead-free) Ne sadrže gumu (latex-free) Korišteno ljepilo je hipoalergeno (hypo-allergenic)

Prednosti i korist: Područja interesa mogu se jasno i precizno označiti – prvo snimanje time je i konačno Nema ponovljenih pretraga, lakše i preciznije postavljenje dijagnoze, aparat obradi više pacijenata Pacijent primi najmanju moguću dozu zračenja: U svijetu, EU i RH je potrebno voditi evidenciju o kumuliranoj dozi zračenja koju primi pacijent. Primjer – Izvadak iz pravilnika o ustroju i provedbi mjera radiološke sigurnosti KBC Rijeka, članak 32. - Terapijski postupak uporabom električnih uređaja ili zatvorenih radioaktivnih izvora može se provoditi samo po programu zračenja (Protokol) kojim je utvrđen način i učestalost pridjeljivanja doze pacijentu, iznos doze, način proračuna potrebne doze za pretragu, vrsta i energija ionizirajućeg zračenja, zapisi i čuvanje evidencija te odgovarajuće mjerenje doza zračenja. Primjer - SR Njemačka – svaki pacijent posjeduje osobni RTG pass (obvezno je ažurno vođenje svakog izlaganja ionizirajućem zračenju) Primjer - Švicarska – obvezno vođenje preglednik vrste pretrage te ukupne doze u koji se obavezno upisuju podaci s bolničkog PACSS sustava …..


Proizvođač: Beekley Medical je vodeća svjetska tvrtka u području markera za radioterapiju i radiologiju. Od osnutka 1934.godine razvijaju i poboljšavaju svoje proizvode. Postignuti ciljevi su: Ušteda vremena liječnicima i osoblju odjela za radiologiju i radioterapiju. Povećanje pouzdanosti, točnosti i brzine dijagnostičkih pretraga Jasne dijagnoze bez potreba za ponavljanjem snimanja Poboljšano iskustvo i povjerenje pacijenata Proizvodi:

• Beekley Medical markeri za korištenje: u CT pretragama,

MRI pretragama, Mamografiji Radiološki vođenoj biopsiji dojke (Breast Biopsy), Radioterapiji Općoj RTG praksi

• Beekley Medical zaštitne naljepnice/pokrovi za zaštitu privremenih oznaka • Beekley Medical naljepnice/pokrovi s aromaterapeutskim učinkom

Svrha: • Markeri: Jasno, vidljivo i nedvosmisleno na snimci označiti područje interesa

Snimka bez artefakata, refleksa s jasno vidljivim okolnim tkivom broj raspoloživih oblika omogućava jedinstveno označavanje (komunikacija). Poseban dizajn ovisno o vrsti pretrage i području primjene

• Zaštitni pokrovi: Efikasno štite privremene oznake na pacijentu više tjedana (otporni na tuširanje, nošenje odjeće, trljanje…) Više oblika, potpuno prozirni ili s umetnim križem, krugom

Ostale prednosti: Svi Beekley Medical proizvodi zajamčeno: Ne sadrže olovo ili olovne spojeve (Lead-free) Ne sadrže gumu (latex-free) Korišteno ljepilo je hipoalergeno (hypo-allergenic)

Prednosti i korist: Područja interesa mogu se jasno i precizno označiti – prvo snimanje time je i konačno Nema ponovljenih pretraga, lakše i preciznije postavljenje dijagnoze, aparat obradi više pacijenata Pacijent primi najmanju moguću dozu zračenja: U svijetu, EU i RH je potrebno voditi evidenciju o kumuliranoj dozi zračenja koju primi pacijent. Primjer – Izvadak iz pravilnika o ustroju i provedbi mjera radiološke sigurnosti KBC Rijeka, članak 32. - Terapijski postupak uporabom električnih uređaja ili zatvorenih radioaktivnih izvora može se provoditi samo po programu zračenja (Protokol) kojim je utvrđen način i učestalost pridjeljivanja doze pacijentu, iznos doze, način proračuna potrebne doze za pretragu, vrsta i energija ionizirajućeg zračenja, zapisi i čuvanje evidencija te odgovarajuće mjerenje doza zračenja. Primjer - SR Njemačka – svaki pacijent posjeduje osobni RTG pass (obvezno je ažurno vođenje svakog izlaganja ionizirajućem zračenju) Primjer - Švicarska – obvezno vođenje preglednik vrste pretrage te ukupne doze u koji se obavezno upisuju podaci s bolničkog PACSS sustava …..

MAMOGRAFIJA O spots markeri za madeže (Mole Markers) i kožne lezije koji na snimci mogu izgledati kao patogeno tkivo.

Neoznačeni madeži mogu proizvesti zbunjujuća zasjenjenja i to na snimkama analognih i digitalnih uređaja i time biti uzrokom dodatnih pregleda povećavajući cijenu pregleda i anksioznost pacijenata. Oblik dojke mijenja se kompresijom (aparat) a time i položaj madeža na snimci i može se dogoditi da se madež pojavi na jednoj ali ne i na drugoj snimci što može izazvat problem kad su snimke načinjene s razmakom od godine dana.

Obilježavanjem svakog pacijenta, pri svakom snimanju korištenjem O-SPOTS® markera smanjujete rizik pogrešne dijagnoze jer na snimci možete nedvojbeno identificirati madeže i druge kožne lezije.

O-SPOTS® jedinstvenog su oblika, medicinski su registrirani proizvod klasa rizika I, ne sadrže gumu ili srodne materijale, hipoalergijske su i ostaju na mjestu gdje ste ih postavili čak i kad su to bradavice ili pregibi kože.

Analogni MLO (Mediolateral Oblique View) s obilježenim položajem madeža snimljen nakon što je to radiolog zatražio. Da je prvi snimak bio napravljen korištenjem markera bilo bi odmah jasno da artefakt na snimci nije madež nego promjena tkiva u dubini dojke. Pacijent je poslan na biopsiju koja je potvrdila da je posrijedi duktalni invazivni karcinom

Slika pokazuje koliko je značajno označavanje svih madeža. PrvobitniU prethodnom snimanju pacijent je imao označene samo neke madežete je strelicom označena tvorba u prvom pregledu bila pripisana madežu. Rek naknadnim snimanjem s označenim svim madežima postalo je razvidno da se ne radi o madežu.Biopsija je potvrdila karcinom.

O spots Light Image™ Soft ‘n Stretchy®

#691

Izbor naših radiologa – KBC Zagreb od 2009, DZ Zagreb Centar .. Karakteristike: Mekani, elastični prsten koji daje jasnu sliku bez artefakata odsjaja, ogiba ili interferencije Ljepljivi sloj ne izaziva alergiju a izvrsno drži na svim mjestima gdje ga postavite uključivo pregibe i nabore kože. Bezbolno (pinch-free) uklanjanje. Dvostruki jezičac za lakše skidanje, intenzivna boja za lagano nalaženje. Kompatibilan s digitalnim i analognim mamografima


predavanjima i uvid u rad navedene profesionalne grupe služili su nam kao temelj za rad po grupama.

Veliki dio radionice sastojao se od praktičnog rada po grupama od užeg profesionalnog interesa unu-tar zdravstvene radiološko tehnološke djelatnosti (klasična i stomatološka radiologija, intervencijska radiologija, CT-MR, radioterapija, nuklearna medi-cina). Cilj grupnog rada bio je donijeti u pisanom obliku konkretne protokole sa normativima za rad u svakom od navedenih područja djelovanja, a u okviru kompetencija radioloških tehnologa.

Osobno sam sudjelovala u grupi koja je obrađiva-la standarde i normative u postupcima simulacije i planiranja radioterapije, te u postupcima prvog zračenja i daljnjeg provođenja radioterapije i veri-fikacije položaja zračenja. Rad grupe prezentiran je na posljednjem danu radionice.

Ono što bi posebno izdvojila kao najvažnije je upravo rad u manjim grupama s kolegama iz drugih ustanova, aktivna razmjena iskustava, metoda i načina obavljanja djelatnosti- kroz iskustvo struke se najbolje uči.

Bilo bi poželjno da ovakvih interaktivnih oblika stručne edukacije bude više kako bi iz njih proizaš-lo nešto novo i korisno što bi se moglo implementi-rati u već postojeći sustav rada.

Radionica OKRT 5 održana je od 20. do 22. listopada 2017., u Kopačevu – malo ruralno mjesto u Baranji, smješteno uz sam rub Parka prirode Kopački rit

Glavna tema trodnevne radionice su bili standardi i normativi u svim područjima radiološke tehnologi-je: radiologija, radioterapija i nuklearna medicina. Cilj radionice je bio kroz interaktivni rad, rad po manjim grupama i prateće konstruktivne rasprave iznijeti konkretne protokole sa normativima za rad u svakom području zdravstvene radiološko-tehno-loške djelatnosti.

Radionica je započela kraćim predavanjima na ko-jima smo vidjeli prijedlog standarda zanimanja 6 i 7 razine kvalifikacije putem kojeg smo se upoznali sa opširnosti istog, kao i njegovom konačnom svrhom.

Također nam je prezentiran rad Profesionalne gru-pe za definiranje normativa i standardizaciju rada radiološkog tehnologa, pod vodstvom kolege V. Bahuna. Informacije i smjernice koje smo dobili na



Radionica osiguranje kvalitete u radiološkoj tehnologiji 5

Standardi i normativi u zdravstvenoj radiološko tehnološkoj djelatnostiVedrana Hertl, bacc. radiol. techn.

Povjerenstvo za etiku i deontologiju HKZR-a SR ZRTD

Ako vam se čini da je termin tako važne teme za nas možda kasno, moram Vas razuvjeriti. Najme, termin je odabran nakon završetka svih predavanja kako bi svi zainteresirani mogli sudjelovati.

Nedjelja, 7.listopada 2018., Dvorana C

9.00-12.30 Zdravstvena radiološko-tehnološka djelat-nost: Novi izazovi u radiološkoj tehnologiji

Prijaviti se možete preko web stranice http://www.7khdr.org/, na kojoj ćete pronaći sve što Vas zanima a mi izdva-jamo slijedeće:

Kotizacija:

RADIOLOŠKI TEHNOLOZI / RAD. TECHNOLOGISTS Kn. 950 / €125

Smještaj je moguć u hotelu Radisson Blu**** (kongresni hotel), a cijene su slijedeće:

• Jednokrevetna soba: 985,00 kn. po sobi po noće-nju, uključen buffet doručak i boravišna pristojba

• Dvokrevetna soba: 571,00 kn. po osobi u sobi po noćenju, uključen buffet doručak i boravišna pristojba (soba: 1.142,00 kn.)

Navedene cijene uključuju i pripadajući PDV te bespla-tan bežični Internet u svim sobama i svim dijelovima hotela.

U slučaju promjene tečaja EUR-Kn većeg od 3%, zadrža-vamo pravo izmjene svih navedenih cijena.

Ukoliko ste zainteresirani za alternativne mogućnosti smještaja u Splitu, molimo Vas da kontaktirate tehnič-kog organizatora.

U nadi da se vidimo na kongresu, Vaš HDIMR

Poštovane kolegice i kolege,

zadovoljstvo nam je pozvati Vas da sudjelujete na 7. Kongresu hrvatskog društva radiologa koji će se održati od 4. – 7. listopada 2018. godine u hotelu Radisson Blu u Splitu.

Na kongresu će biti obrađene teme iz svih područja kli-ničke radiologije te zaštite od zračenja, a govoriti će se i o novim konceptima i budućnosti radiologije te slikovne dijagnostike općenito. Namjera je prikazati stanje i do-mete hrvatske radiologije te ih usporediti sa svjetskim trendovima zahvaljujući dosad najvećem broju eminen-tnih inozemnih pozvanih predavača iz Europe i Amerike.

Radiološka tehnologija je zastupljena panel diskusijom i jednim blokom za predavanja ali zanimljivih i važnih tema za radiološke tehnologe bit će i u ostalim dvorana-ma i prijavljenim predavanjima.

U preliminarnom programu ćete pronaći i slijedeće teme:

Subota, 6. Listopada 2018., Dvorana C

16.30 – 18.30 Radiological technologists session Panel diskusija/Panel discussion:Trebamo li magistre radiološ-ke tehnologije?

1. Damir Ciprić, HR Uvod sa presjekom Europskih preporuka EFRS-a

2. Dražen Horvatinec, HR: Pregled situacije u Hrvatskoj

3. Izlaganje pozvanih predavača:

• Kent Fridell, SE, Karolinska Institutet, Department of Clinical Science, Intervention and Technology, Division of RadiographySweden),

• Mary Coffey,IE, Radiation Therapy, Trinity colle-ge Dublin, Ireland


Stručni skupovi



Predaja članka

ČIanci koje želite objavit u Radiološkom vjesniku trebate poslati na [email protected] a u subject/pred-met naznačite za RV.

Rukopisi

Rukopisi trebaju biti predani na hrvatskom jeziku u digitalnom word dokumentu.

Naslovna stranica

Naslovna stranica treba sadržavati naslov (podcrta-no), imena autora i naziv odjela i institucije kojoj će rad biti priključen. Naslov mora biti kratak, a uz imena moraju biti navedene samo znanstvene titule i zvanje. Na prvom mjestu mora biti navedeno ime glavnog autora članka, a imena ostalih autora moraju slijediti poredana abecednim redom. Nedostatak prostora i lako snalaženje u referencama ograničava mogući broj koautora na maksimalno šest osoba.

Sažetak

Svaki članak mora biti popraćen sažetkom koji ne smije biti dulji od 100 riječi. Sažetak može utjecati na čitačevu odluku da pročita ili odustane od čitanja članka, te stoga mora biti osobito pažljivo sročen.

Radioški vjesnik izdaje Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije.

Pozivamo Vas da u ovom, novom elektronskom RV-u, objavljujete Vaša postignuća, radove razmišljanja ili osvrte sa profesionalnih skupova i kongresa na kojima ste sudjelovali. Vrata, to jest ove stranice, otvorene su studentima svih razina edukacije, mladim kolegama kao i proizvođačima i zastupnicima medicinskih proizvoda i opreme.

Kako bi to ostvarili kvalitetnu pripremu RV-a, molimo Vas da koristite navedene upute

ISSN: 00352-9835

radiologija | radioterapija | nuklearna medicina

Poziv za suradnju


Upute za autore

Simboli i formule

Simboli, grčka slova, natuknice i bilješke moraju biti točno identificirane. Mora biti uočljivo napravljena razlika između brojke 1 ( jedan) i slova I (el) i između velikog tiskanog slova 0 i brojke 0 (nula).

Elektronska predaja članka

Tekst i ilustracije moraju biti predani kao odvojene datoteke/ fileovi. Tekstualna datoteka/file bi trebao biti predan kao jedan tekst file, po mogućnosti u WORD-u. Koristite uobičajenu postavu i tekst po-kušajte osloboditi od formativnih kodova što je više moguće, jer oni mogu stvarati probleme u trenutku kada se tekst konvertira za tisak. Koristite samo normalan hard return (enter) na kraju svakog odlom-ka ili paragrafa.

Ne koristite automatske alate za ubacivanje refe-renci (npr. automatske grafičke oznake i numerira-nje) itd., jer tako može doći do gubljenja informacija.

Ilustracije i slike ne smiju biti umetnute u tekst, nego slovno (npr. slika 1,2, itd.) trebaju biti naznače-na mjesta na koja idu fotografije ili ilustracije.

Slikovni file – slike i fotografije mogu biti prihvaće-ne u PC tif formatu ili u jpg formatu s kompresijom visoke kvalitete.

Rezolucija slika trebala bi biti 350 dpi u veličini u ko-joj će se objaviti u časopisu. Ilustracije u vektorskoj grafici mogu biti prihvaćene u cdr (Corel Draw 9) ili ai (Adobe Illustrator) formatu.

Posteri

Postere poslati u PDF formatu.

Power Point prezentacije ne zadovoljavaju urednič-ke zahtjeve te ih stoga ne zaprimamo.

Vaš HDIMR


Pišite u jednoj od naših rubrika!

Kako napraviti ... h članak, poster ili stručno istraživanje

Radiološka tehnologija h kruh naš svagdašnji u radiologiji, radioterapiji ili nuklearnoj medicini

Legislativa h prava, dužnosti, obaveze


h kako bi trebalo biti

Studentska niša h seminari, diplomski

Fizičarski kutak

Crtice iz svijeta h što drugi pišu

Najave i događaji h kongresi, seminari, radionice

X-ray klub h neformalna druženja

Upute za autore

HRVATSKO

DRU

ŠTVO

INŽENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE

Documents

radiologija | radioterapija | nuklearna medicinabedrene kosti (kuk) i donje trećine palčane kosti. Doza zračenja vrlo je niska, pretraga je jednostav-na, bezbolna i brza. Traje