Prvi korak za sigurniji život u lokalnim zajednicama 90-tim godinama i kasnije različiti dijelovi regije pogođeni su oružanim sukobima i izbjegličkim kri-zama. Međunarodna Caritasova

Prvi korak za sigurniji život u lokalnim zajednicama

PRVI KORAK ZA SIGURNIJI ŽIVOT U LOKALNIM ZAJEDNICAMA

1

UVOD

Odgovaranje na posljedice prirodnih nepogo-da i pružanje humanitarne pomoći važna su po-dručja djelovanja Caritasovih organizacija, ne samo u Europi već i u cijelom svijetu. Prirodne nepogode imaju dugu povijest u svijetu, frek-ventnost događanja koje pogađa zemlje regije.

U 90-tim godinama i kasnije različiti dijelovi regije pogođeni su oružanim sukobima i izbjegličkim kri-zama. Međunarodna Caritasova mreža odgovorila je na krizu s različitim programima humanitarne pomoći i rekonstrukcije. U isto vrijeme, kako bi se djelovanje Caritasa centraliziralo i unificiralo, osno-vani su nacionalni Caritasi.

Prirodne katastrofe pogađaju skoro sve dijelove svi-jeta uzrokujući velike gubitke u ljudskim životima, patnju i ekonomsko slabljenje. Najučestaliji doga-đaji u regiji povezani su s hidrometeorološkim opa-snostima: poplave pogađaju skoro svaku zemlju

i regiju, suše su sve učestalije, hladni valovi i divlji požari sve učestaliji. Potresi predstavljaju jednu od opasnosti koja nije česta kao poplave, ali posljedice potresa mogu biti vrlo razarajuće s velikim ljudskim žrtvama i materijalnim oštećenjima.

Ljudi u humanitarnim organizacijama suočeni su sa sve učestalijim katastrofama i njihovim posljedica-ma. Oni najbolje znaju koje su to posljedice, ali i što treba uraditi i kako poboljšati situaciju. Međutim, čak i njima je teško dati jasnu definiciju katastrofe. Uz postojanje situacija s velikim razarajućim doga-đajima koje su jasne, tu su događaji manjih razmje-ra koji nisu još uvijek definirani kao događaji na koje trebamo ili ne intervenirati, a lokalna zajednica nije sigurna treba li tražiti asistenciju humanitarne orga-nizacije ili je to samo slučajni događaj.

Mapa ranjivosti daje jasnu sliku/lokaciju o ljudima, njihovom prirodnom okruženju i materijalnim do-brima koji su u riziku od potencijalnih prirodnih ne-pogoda, odnosno događaja koji mogu prouzročiti


2

smrt, povrede, zagađenje ili neku drugu vrstu ošte-ćenja. Ovakva mapa napravljena je kombinacijom informacija o raznim tipovima rizika.

Mape ranjivosti često su pravljene uz pomoć raču-nalnog programa koji se zove zemljopisni informa-cijski sustav (GIS) kao i opremi koja je namijenjena u te svrhe. Međutim, mape mogu biti napravljene i ručno koristeći se poznatim mapama kao što su satelitske mape, granice posjeda, mape cesta, topo-grafske mape. U tim slučajevima trebaju biti uklju-čene općine kao i uredi koji mogu ponuditi ovakvu vrstu informacija.

Mape rizika i opasnosti pružaju bolju komunikaciju o rizicima o opasnostima koje vrebaju. Omoguća-vaju bolji pregled i razumijevanje rizika i ranjivosti pa je odluka o resursima i načinima zaštite tog po-dručja jednostavnija. Također, omogućavaju mjere izmještanja kako bi se reducirale žrtve, povrede i oštećenja u okruženju prije nego nepogoda pogodi to područje. Rizične grupe za izmještanje trebalo bi odrediti prije nego što se, recimo, dogodi poplava. Ove pripremne mape mogu preduhitriti poplave utvrđivanjem stabilnosti određenih posjeda, odno-sno, koliko su pod rizikom ili nisu, kao i informiranje vlasnika o mogućoj prevenciji koja će pomoći zašti-ti od mogućih šteta koje nastaju poplavama.


3

Metoda Šetnja kroz lokalnu zajednicu

Situacije u kojoj se metoda koristi:

• Facilitator iz Caritasa želi se približiti zajednici i razviti prisniji kontakt sa zajednicom

• Nakon formiranja grupe volontera kao prva aktivnost na terenu

Rezultati

• Facilitator iz Caritasa i druge osobe dolaze u zajednicu po prvi put i dobivaju pregled situacije u zajednici. Ovaj način pregleda daje „pogled u unutrašnjost“ obzirom da članovi zajednice prezentiraju važne informacije o sebi.

• Članovi zajednice gledaju na svoju zajednicu sistematičnije i sami odlučuju što prezentirati posjetiteljima.

• Poboljšana suradnja između zajednice i facilitatora kroz šetnju zajednicom i neslužbenim razgovorom. Ljudi su obično vrlo ponosni na svoju zajednicu pa je vrlo moguće da se otvore tijekom šetnje.

Opis

• Okupiti grupu ljudi iz zajednice koji su spremni na šetnju kroz zajednicu /selo ili dio grada, naselje/ i prezentirati vam zajednicu. Ovo može biti homogena grupa studenata ili učenika, ili miješana grupa različitih godišta i uloga u zajednici (može uključivati formalne i neformalne lidere u zajednici).

• Objasniti ideju šetnje kroz zajednicu sudionicima. Ukoliko postoje posebne teme koje se žele pratiti, također ih spomenuti sudionicima. Bilo bi poželjno tijekom šetnje voditi bilješke (posebno ako se radi kasna šetnja tijekom implementacije s posebnim osvrtom na neku temu), kao i odrediti tko će bilježiti promatrane subjekte.

• Napraviti plan sa sudionicima gdje započeti šetnju i koje su destinacije uključene. Ponekad je to prava linija kroz selo koja daje reprezentativniju sliku sela, ali to nije uvijek potrebno niti moguće.

• Započni šetnju: promatraj, daj priliku sudionicima da objašnjavaju, razgovaraj s ljudima koje susrećete, fotogra-firaj.

• Nakon završene šetnje sjedni sa sudionicima, zapiši zaključke i zahvali sudionicima za sudjelovanje.

Neophodna sredstva• Sredstva nisu potrebna.

• Eventualne potrebe: bilježnica i fotoaparat.

METODE MAPIRANJA RIZIKA I OPASNOSTI U LOKALNIM ZAJEDNICAMA KORIŠTENE ZA MAPIRANJE LOKALNIH ZAJEDNICA U BIH

4

Metoda Crtanje mape rizika

Situacije u kojoj se metoda koristi:

• Metoda se koristi na početku procesa procjene rizika.

• Svrha mape rizika je identificirati:

• Opasnosti koje prijete zajednici

• Sigurna i nesigurna mjesta u zajednici

• Mjesta koja mogu biti pogođena u slučaju katastrofe

• Ranjivosti zajednice

• Resurse koji su na raspolaganju zajednici

Ukoliko je korisno mapu rizika izrađuju volonteri iz zajednice uz podršku projektnog osoblja. Djeca/mladi obično crtaju jako dobre mape svojih zajednica.

Rezultati

• Objavljena mapa rizika povećava javnu svijest o opasnostima

• Omogućava informacije neophodne za intervenciju u rizičnim područjima

• Pomaže članovima zajednice povećati svoje kapacitete za djelovanje u vrijeme katastrofe

Opis

• Projektni facilitator zajedno sa volonterima posjećuje zajednicu.

• Za vrijeme posjete terenu, značajna područja koja mogu biti pogođena katastrofom (mostovi, putovi, kuće, zgra-de, institucije) kao i sigurne zone (škole, razni objekti koji mogu primiti evakuirane osobe) se identificiraju i za-pisuju na papir.

• Nakon posjete terenu, projektni facilitator i tim volontera sastaju se i na ‘flipchart-u’ upisuju sve informacije pri-kupljene na terenu.

• U početku, volonteri crtaju mapu sela/naselja/područja sa svim glavnim putovima, mostovima i rijekama koji prolaze kroz selo/naselje/područje.

• Projektni facilitator pitati će volontere da nastave sa kućama i objektima koji su važni za njih (škola, crkva, bolnica, policija, knjižnica itd.) kao i identificiranje lokacija na mapi. Također, obitelji/ljudi koji su najviše izloženi rizicima i objektima zajednica (na primjer Vodovod) koji su u opasnosti se dodaju na mapu.

• Na kraju, područja koja su najviše izložena mogućem riziku (poplave, klizišta, zemljotresi itd.) kao i najsigurnija područja blizu njihovih domova biti će identificirana. Pitati volontere da odaberu boju koja će ukazivati na opasno područje i drugu boju koja označava sigurna područja.

Neophodna sredstva

• Papir za crtanje

• Markeri

• Flipchart

• Soba za sastanke


5

Klimu Bosne i Hercegovine uvjetuju osnovni klimat-ski faktori: geografski položaj, geološka podloga, reljef, pokrivenost terena biljnim zajednicama i bli-zina Mediterana. Pored osnovnih faktora javljaju se i ekstremni faktori koji u znatnoj mjeri utječu na cje-lokupnu klimatsku sliku Bosne i Hercegovine. U pr-vom redu tu su struje suptropskog pojasa, visokog atmosferskog pritiska i subpolarnog pojasa, niskog atmosferskog pritiska, što ima za posljedicu smje-nu polarnih i tropskih zračnih masa. Zatim dolaze zračne mase polarnog porijekla, struje s Atlantika, cikloni sa Sredozemnog i Jadranskog mora i antici-kloni koji dolaze i iz kontinentalnog dijela Azije. Sve ove cirkulacijsko-radijacijske procese u velikoj mjeri remeti reljef koji se javlja kao modifikator. Navedeni faktori uzrok su postojanja dviju klimatskih regija na teritoriju Bosne i Hercegovine: sjeverna i južna, koje razdvaja linija Bihać-Sarajevo-Foča. U sjevernoj regiji klima ima kontinentalni karakter, s hladnim zimama i toplim ljetima. U južnoj regiji prevladava mediteranski tip klime s toplim ljetima i vlažnim zi-mama. Liniju koja razdvaja južnu i sjevernu regiju iscrtava prostor visokih planina, visoravni, kotlina i klisura u kome prevladava tipična planinska klima. U ovom prostoru zime su hladne, ljeta svježa sa povećanim intenzitetom padavina koje su ravno-mjerno raspoređene tijekom godine, dok se tempe-raturna kolebanja smjenjuju porastom nadmorske visine.

Umjereno kontinentalna klima se rasprostire sver-nom Bosnom i dolinama srednjih tokova: Une, Sane, Vrbasa, Bosne i Drine od Višegrada. Ljeta su topla. Prosječna temperatura zraka najtoplijeg mjeseca (srpnja) svuda je između 20°C i 22°C, dok su zime većinom umjereno hladne. Prosječna temperatura najhladnijeg mjeseca (siječnja) kreće se od –1°C do –2°C. Prosječna godišnja temperatura je veća od 10°C. Jesenje i proljetne temperature su ujednače-ne. Ljetne apsolutne temperature mogu porasti do 40°C, a zimske apsolutne minimalne mogu pasti i do –35°C. Prosječne godišnje količine padavina se

kreću od 700 mm na istoku do 1.500 mm na zapa-du. Vjetrovi su rijetki i slabi, a kada se pojave pretež-no dolaze iz sjevernog i sjeverozapadnog pravca. Planinska klima zauzima središnji planinski pro-stor naše zemlje. Ovaj tip klime najviše je izražen u okolini Oštrelja, Travnika, Sarajeva i Foče. Odlikuje se svježim i kratkim ljetima, hladnim i snježnim zi-mama. Prosječne siječanjske temperature se kreću od –3,5° do –6,8°C, a srpanjske od 14,8° do 16,9°C. Apsolutne minimalne temperature su od –24° do –34°C, a apsolutne maksimalne od 30° do 36°C. Izu-zetak su kotline u kojima se javljaju temperaturne inverzije. Takva mjesta su poznata kao mrazišta; jedno od njih nalazi se i na planini Igman, gdje je 25. siječnja 1963. izmjerena minimalna temperatu-ra od –43,5°C. Termička kolebanja kreću se od 20° do 21°C. Jesen je toplija od proljeća. Padavine su ravnomjerno raspoređene i kreću se oko 1.200 mm. Magla je česta i ima je u svim mjesecima. Pokrive-nost neba oblacima je veća od 50%. Mediteranska klima je zastupljena u niskoj i visokoj Hercegovini. Stoga razlikujemo dva tipa mediteranske klime. Područje niske Hercegovine, kojem odgovara do-nji tok Neretve s okolnim kraškim poljima nižim od 1.000 m nadmorske visine, to su: Ljubuško, Imot-sko-bekijsko, Mostarsko i Stolačko polje. Ovakav tip klime niske Hercegovine proizlazi iz činjenice što je njen prostor pod direktnim utjecajem morskog zraka. Jadransko more tijekom zime zrači u okol-ni prostor tijekom ljeta nagomilanu toplinu pa su zimske temperature znatno povišene. Prosječna siječanjska temperatura u Mostaru je 4,6°C, Stocu 4,3°C, Ljubuškom 4,7°C. Ljeti je utjecaj Jadranskog mora zanemariv, zbog krečnjačkih stijena koje, kad se zagriju, mijenjaju temperaturu ovog područja. Ljeta su vrlo suha i vruća. Kolebanja temperature se kreću od 20° do 21°C. Jesen je toplija od proljeća. Srednje apsolutne minimalne temperature se kreću od –4,9° do –8,7°C, dok apsolutne minimalne pada-ju i do 17°C. U ovom području bura je dominantna, uz smjene s južnim vjetrom. Najmirniji mjesec je li-

REZULTATI MAPIRANJA RIZIKA I OPASNOSTI U 30 LOKALNIH ZAJEDNICA U BIH

6

stopad, a veljača najvjetrovitiji. Najkišovitiji mjesec je listopad, s 200 mm padalina u prosjeku. Snijega skoro i da nema. Godišnja količina padalina se kreće od 1.000 do 1.500 mm.

Izmijenjena mediteranska klima zahvaća područje visoke Hercegovine. U ovom višem hercegovačkom i jugozapadnom planinskom području klima se pri-bližava planinskoj, ali sa mediteranskim obilježjima. Temperatura zraka opada s porastom nadmorske visine i udaljenošću od mora. Za svakih 10 km uda-ljenosti od mora temperatura opada od 0,6° do

0,8°C. Zime su oštre s apsolutnim minimalnim tem-peraturama od –14° do –25°C. Prosječne siječanjske temperature se kreću od –1,8° do –6°C. U prosjeku apsolutne maksimalne temperature mogu porasti i do 40°C. Kao i u niskoj Hercegovini jesen je toplija od proljeća, ali su temperaturna kolebanja poveća-na. Godišnje u ovom prostoru vjetrova padne i do 1.800 mm padalina. Bura je najizraženija u zimskom periodu i vrlo jaka na prijevojima. Oblačnost je po-većana u odnosu na nisku Hercegovinu.


7

zimama. Proljetno i jesenje vrijeme ovdje vrlo krat-ko traje. Već od rujna javljaju se prvi snjegovi, koji formiraju dosta visoki snježni pokrivač, koji se otopi tek polovicom svibnja. Prosinac, siječanj i veljača uvijek imaju prosječnu temperaturu ispod nule. Lje-ti temperatura rijetko kada prelazi 20°, a prosječno se kreće oko 15°. Prosječna godišnja temperatura iznosi 7,2° C. Nad glamočkim krajem tijekom godi-ne padne prosječno iznad 1.480 mm padalina, od čega u hladnijem dijelu godine više od četiri petine.

Banjolučka biskupija

Mapirane zajednice: Kotor Varoš, Prijedor, Glamoč, Banja Luka (2 zajednice – gradska zajednica i Trapi-sti), Livno, Budžak, Nova Topola (zajednice Nova To-pola, Mahovljani i Aleksandrovac), Jajce, Bosansko Grahovo i Drvar.

Općina Kotor Varoš je smještena u centralnom di-jelu BiH. Zauzima jugozapadni dio banjolučke re-gije, pretežno brdsko-planinske predjele okružene planinskim masivima Uzlomac na sjeveroistoku, Borja planine na istoku, Vlašićem na jugu i obro-naka Čemernice na zapadu. Tereni se na području općine generalno podižu od sjeverozapada ka ju-goistoku pripadajući slivovima više rijeka uz domi-naciju sliva rijeke Vrbanje, koja kao vodoprivredni i energetski potencijal, svojim prirodnim ljepotama i rijetkostima, kao i osnovni koridor putnih pravaca od značaja za općinu, predstavlja okosnicu razvoja ovog područja.

Prijedor je grad u zapadnom dijelu Bosne i Herce-govine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje. Pod-ručje općine zauzima 834 km2, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135 m. Općina Prijedor je po veličini i po broju stanovnika druga u Republici Srpskoj i šesta u Bosni i Hercegovini.

Glamoč je grad i središte istoimene općine u ju-gozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, te jedna od najnerazvijenijih općina Livanjskog kantona. Osnovne hidrološke karakteristike ovog prostora u odnosu na susjedna mu područja su pomanjkanje vode, tipična kraška hidrografska slika, prostrani planinski pašnjaci i veliki šumski kompleksi. Voda je u ovom kraju najveći problem, može se reći li-mitirajući faktor u razvoju općine. Prema godišnjoj količini padalina vode je i više nego što treba; pro-blem je što je ona koncentrirana u zimskom peri-odu, dok ljeti nastupaju suše. Ljeti se za opskrbu vodom najviše koristi voda iz bunara i čatrnja. Ove se vode rijetko filtriraju pa često dolazi do pojave stomačnih oboljenja. Samo nekolicina seoskih na-selja uspješno je riješila problem snabdijevanja vo-dom. Najveće jezero u Glamočkoj općini je jezero Hrast površine 25.000 kvadratnih metara. Tu su još dva manja jezera: Šatorsko jezero površine 8.000 kvadratnih metara i jezero Busija - 4.000 kvadratnih metara. U klimatskom pogledu cijeli glamočki kraj pripada planinskoj kraškoj klimi s kratkim, sušnim i svježim ljetima i veoma dugim, snježnim i surovim

8

Banja Luka je grad u zapadnom dijelu Bosne i Her-cegovine, smješten na rijeci Vrbas. Po veličini je dru-gi grad u Bosni i Hercegovini, a mnogi ga smatraju jednim od njezinih najljepših gradova. Upravno je središte Republike Srpske te privredni i kulturni centar ovog dijela Bosanske krajine. Smještena je u kotlini, na nadmorskoj visini od 164 metra i na pre-lazu između Dinarskih planina na jugu i Panonskog bazena na sjeveru. Grad pripada srednjoevropskoj vremenskoj zoni (GMT+1) i ima umjereno-konti-nentalnu klimu, sa prevladavajućim utjecajima pa-

nonskog prostora. Srednja godišnja temperatura je 10,7 ° C, srednja januarska 0,8, dok je srednja julska temperatura 21,3 ° C.

Livno je općina u zapadnom dijelu Bosne i Herce-govine. Najznačajniji je grad u Hercegbosanskoj županiji, čije je kulturno i gospodarsko središte, te je drugi po veličini grad s većinskim hrvatskim sta-novništvom u Bosni i Hercegovini. Klima je umjere-no kontinentalna s jakim vjetrovima. Prosječna go-dišnja temperatura zadnjih 57 godina (1951-2008) iznosi 9,3°C. Ljeta su mahom duga i sunčana (2008: 2.474 sati), zime snježne.

Nova Topola je naseljeno mjesto u općini Bosanska Gradiška, Bosna i Hercegovina. Nova Topola je naj-veće naselje u općini Bosanska Gradiška.

Jajce je grad i središte istoimene općine u srednjoj Bosni, Bosna i Hercegovina, na ušću rijeke Plive u Vrbas. Grad je 1991. imao 13.579, a općina 45.007 stanovnika. Općina Jajce smještena je u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u sjeverozapadnom dijelu Srednjobosanskog kantona. Dio je regio-nalno-geografske cjeline, odnosno makro-regije Planinsko-kotlinska Bosna, i to njene Gornjovrba-sko-plivske mezo-regije u okviru koje ima status regionalnog centra. U astronomsko-geografskom pogledu, općina Jajce je smještena na sjevernoj he-misferi. Prosječna srpanjska temperatura zraka je 18 °C, a prosječna siječanjska temperatura zraka je 1,8 °C. U hidrografskom smislu teritorij općine Jajce pri-pada crnomorskom slivnom području, tj. slivu rijeke Vrbas i njegove lijeve pritoke rijeke Plive. Kaskadno spuštanje reljefa uticalo je na pojavu neusuglašenih uzdužnih dolinskih profila i pojave vodopada i sla-pova, te taloženje sedre. S obzirom na bio-geograf-ske odlike općina Jajce pripada euro-sibirskoj pod oblasti, u okviru koje se izdvajaju područja vlažnih šuma lužnjaka i poljskog jasena, te bukovih i bu-


9

kovo-jelovih šuma s ekosustavima bukovih i buko-vo-jelovih šuma evropske bukve. Područje općine Jajce, po svom geografskom položaju, ima umjere-no-kontinentalnu klimu, čiji utjecaj dolazi dolinom Vrbasa iz Panonske nizine, s određenim specifično-stima izazvanim lokalnim reljefom.

Bosansko Grahovo, grad i središte istoimene op-ćine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Po površini, ovo je jedna od najvećih općina u Bosni i Hercegovini, ali po naseljenosti zauzima posljednje mjesto. Na ogromnim prostranstvima, na kojima se smjenjuju bogate šume i plodna polja, prije rata je živjelo oko 9.000 stanovnika (svega 11 stanovnika na 1 km2). Mada je od mora udaljena jedva deve-desetak kilometara, odlikuje je prava kontinentalna klima, sa surovim i snježnim zimama i kratkim i svje-žim ljetima.

Visoravan je okružena golemim planinskim masivi-ma Dinare, Šatora, Staretine, Jadovnika i Uilice čiji su vrhovi između 1.650 i 2.000 metara.

Općina Drvar nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Hercegbosanske županije uz samu granicu s Repu-blikom Hrvatskom. Od Knina je udaljena svega 63 km. Smještena je u planinskom području na nad-morskoj visini 700 do 1.200 m. Na području Drvarske općine postoji, za ovaj dio Europe, jedinstven slučaj bifurkacije rijeke. U mjestu Prekaja nalazi se Prekaj-sko jezero nastalo pregrađivanjem Unca. Služilo je za potrebe industrije. Ovo jezero zaprema površinu od dva četvorna kilometra i bogato je ribom. Velike površine prekrivene su šumama i pašnjacima, dok su poljoprivredna zemljišta zastupljena u manjem obujmu. Klima je kontinentalno-planinska s dugim i hladnim zimama.

***

U zajednicama je evidentno ponavljanje dešavanja uzrokovanih katastrofama od često do vrlo čestog, izuzev u dvije zajednice gdje se ponavljanje javlja rijetko. Međutim zanimljivo je da intenzitet varira od slabog preko umjerenog do velikog. Opasnosti koje su mapirane jesu: potresi, poplave, suša, tuča, klizišta, snježne oluje, bujične poplave i požari.

10

Informacije

Jajce

Budžak

Trapisti

Mahovljani

Nova Topola

Aleksandrovac

Kotor Varoš

Vrbanjci

Sokoline

Prijedor

Glamoč

Livno

Banja Luka

Broj stanovnika

8087

457

200

350

1000

3000

8360

223923

32.342

1969

37.487

150.997

Broj kućanstava

2627

201

120

190

400

500

2383

54110

10554

696

9138

49.914

Broj važnih objekata

1022121032153554

Broj spom

enika30----131-37328

Broj kuća uz rijeku200

2007030505045235

1300-90

3260

Broj kuća blizu šum

e100-30---

150352--52

1100

Opasnosti

Poplave, potresi, bujične poplave, klizišta, požari, snježne oluje

Poplave, bujične poplave, potresi

Poplave, potresi, bujične poplave, požari

Potresi, suše, snježne oluje

Poplave, potresi, bujične poplave, požari, suše

Poplave, požari, suše

Poplave, potresi, bujične poplave, požari, klizišta



Poplave, potresi, klizišta

Poplave, potresi, bujične poplave, požari, suše, klizišta, snježne oluje, radijacija

Potresi, suše, snježne oluje, bujične poplave, klizišta i požari

Poplave, potresi, bujične poplave, klizišta, suše, snježne oluje i tuča

Ponavljanje

Često

Često

Često

Rijetko

Rijetko

Često

Često

Često

Često

Često

Često

Često

Vrlo često

Intenzitet

Slab

Umjeren

Slab

Slab

Slab

Velikog do

umjerenog

Umjeren

Umjeren

Slab

Slab

Umjerenog

do velikog

Slab do

umjeren

Slab do

velikog


11

Biskupija Mostar Duvno i Trebinje Mrkan

Mapirane zajednice: Drinovci, Ravno, Ilići, Drače-vo, Mostar (2 zajednice), Čeljevo, Polog, Stolac i Ga-bela polje.

Polog se nalazi između Mostara i Širokog Brijega na nadmorskoj visini od 300 m, uz ravnicu Mostar-skog blata. Mostarsko blato svaku zimu i u proljeće poplavi i uništava poljoprivredne usjeve. Mostarsko blato je tipično krško polje s pravcem pružanja sje-verozapad jugoistok, dužine 12 km prosječne širine 3 km i površine 13 km2. Nadmorska visina se kreće od 220 do 245 metara. Područje Mostarskog blata se nalazi na periferiji mediteranske klime (subme-diteranska klima), gdje srednja temperatura u siječ-nju ne pada ispod 0oC, a u najvećem dijelu je iznad 5oC. Prosječne godišnje padavine su relativno vi-soke i iznose preko 1500 mm, s tim da je raspored padavina krajnje nepovoljan jer u toku ljeta pad-ne sveg 1/10 ukupnih godišnjih oborina. To stvara suha i žarka ljeta, a u periodu jesen – proljeće dolazi do plavljenja polja što je prepreka nekoj intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Zbog tipične krečnjač-ke građe terena površinski tokovi nisu adekvatni količini godišnjih oborina, pa je podzemna hidro-grafija značajna ali još uvijek nedovoljno ispitana. Pod utjecajem značajnih padalina u vlažnom peri-odu godine svi se izvori aktiviraju pa se formiraju kratkotrajni ali snažni površinski tokovi. Trenutno blato balansira između dvije stvarnosti, suhog i žar-kog ljeta često bez ijedne kapi vode, te vodne i kiš-ne zime s redovitim poplavama koje često znaju biti i ekstremne. Trenutno blato nije ni močvarno pod-ručje sa zaštićenim biljnim i životinjskim svijetom, a nije ni uređeno poljoprivredno područje s intenziv-nom poljoprivrednom proizvodnjom.

Dračevo se nalazi na samoj granici s Metkovićem (RH). Kroz naselje prolazi rijeka Krupa, koja se ulije-va u Neretvu. Rijeka Krupa je poznata po rijetkom fenomenu. Naime, jedna od rijetkih rijeka na svijetu koja ide uzvodno. Taj prirodni fenomen je obrazlo-žen kao posljedica toga što je Neretva zajedno s morskim strujama «gura» uzvodno. Samo područje je veoma plodno, te je zbog blizine rijeka i povoljne klime veoma pogodno za poljodjelsku obradu. Dra-čevo pripada općini Čapljina, omeđeno Deranskim jezerom gdje je trajna opasnost pucanja nasipa. Po-vremene poplave u dolini rijeka Neretve i Krupe, a u brdovitom predjelu povremenim požarima. Cijelo područje je podložno suši u vrijeme ljetnog perio-da.

Ravno je naselje i sjedište istoimene općine na kraj-njem jugu Hercegovine. Pripada Hercegovačko-ne-retvanskom kantonu. Prije posljednjeg rata čitav kraj pripadao je općini Trebinje. Sredozemna klima s blagim zimama, toplim ljetima i velikim brojem sunčanih dana omogućava ovom području uzgoj vinove loze, ranih povrtlarskih kultura i duhana, što simbolizira kompletnu Hercegovinu.

12

Cim – Ilići i Zalik su naseljena mjesta u sastavu op-ćine Mostar, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Mostar je grad u Bosni i Hercegovini, kulturno i pri-vredno središte Hercegovine te upravno sjedište Hercegovačko-neretvanskog kantona. Ime je dobio po čuvarima mostova (mostarima), na obalama rije-ke Neretve. Mostar se nalazi na jugu Bosne i Herce-govine, točnije rečeno nalazi se u centru Hercegovi-ne. Gradsko područje (Mostar i njegova okolica) se geografski može opisati kao čvorište sjeverne, za-padne i istočne Hercegovine. Kroz centar grada se proteže kanjon rijeke Neretve pa je Mostar poznat i pod nadimkom “grad na rijeci Neretvi”. Najpoznatija brda okolo mostarske kotline su Hum, Stolac, Forti-ca, Žovnica i Brkanovo brdo. Dvije najpoznatije pla-nine koje se nalaze u blizini Mostara su Velež i Prenj. Mostar je kao i većina hercegovačkih gradova veo-ma krševit. Klima u Mostaru u posljednjih desetak godina primjetno se mijenja. Uopćeno govoreći, Mostar ima umjerenu sredozemnu klimu s blažim, ali hladnim zimama (uz malo ili nimalo snijega) te veoma vrućim ljetima, kada temperature u hladu znaju iznositi i do 45°C. Najviša ikad zabilježena

temperatura u Mostaru izmjerena je 31. srpnja 1901, a iznosila je 46,2°C. Zbog toga je Mostar bio najtopliji grad u bivšoj Jugoslaviji, a danas u Bosni i Hercegovini. Prije izrazito sušna klima danas je sve vlažnija i vlažnija, što ljetne vrućine čini nesnosnima i često zrelima za proglašavanje elementarne nepo-gode. Usprkos tome, Mostar ipak ima ugodnu klimu pogodnu za uzgoj različitih vrsta voća. Jeseni i pro-ljeća u Mostaru znaju biti izrazito kišoviti.

Čeljevo je smješteno u dolinama rijeke Neretve i Bregave, u umjerenom klimatskom pojasu. Pravil-na izmjena četiriju godišnjih doba omogućuje mu povoljan raspored temperature, insolacije, pada-lina, vjetrova. Geografski položaj i reljef utječu na lokalne razlike temperatura tako da zime nisu jako hladne niti su ljeta previše vruća. Najhladniji mje-seci u godini su prosinac i siječanj, a najtopliji su li-panj i srpanj. Ukupan broj sunčanih sati iznosi i do 2.700 sunčanih sati godišnje. Padalina je najviše u razdoblju listopad-ožujak, a nešto manje u razdo-blju travanj-rujan. Uglavnom su to kiše, a snijeg ri-jetko pada i kratko se zadržava. Problem je što kiše padaju kada je vegetaciji manje potrebno, zato in-


13

tenzivna poljoprivreda u ljetnim mjesecima ovisi o navodnjavanju. Vjetrovi su najjači u zimskom razdo-blju – bura koja puše kao sjeverni vjetar i jugo koji puše kao južni i jugoistočni vjetar.

Drinovci su naseljeno mjesto u sastavu općine Gru-de, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH. Drinovci su smješteni na jugoistočnoj strani Imotskog polja. Relativno velika površina mjesta i 2.440 stanovnika po zadnjem popisu iz 1991. godine, smješta Drinov-ce u red velikih hercegovačkih sela. Prostor općine pripada zoni submediteranske klime humidnih od-lika. Prosječna godišnja količina padalina koja izno-si 1.300 mm pokazuje da se prostor općine nalazi u neposrednom primorskom zaleđu. Nadmorska visina (260-560m) i neposredna blizina zaleđa Ja-dranskog mora razlozi su izrazitijeg utjecaja sredo-zemne klime nego u susjednim područjima Zapad-ne Hercegovine. Raspored padalina tokom godine po kome se izdvajaju aridni ljetni mjeseci (lipanj: 94 mm, srpanj: 35,2 mm i kolovoz: 67 mm) pokazuje da u vrijeme sazrijevanja i razvoja biljaka vlada skoro prava suša kad je potrebno vršiti navodnjavanje. Ve-getacijsko razdoblje traje od kraja veljače do kraja studenog ponekad i do kraja prosinca. Srednja tem-peratura zraka u prosincu iznosi 5,5°C. Temperature ispod 0°C javljaju se od prosinca do početka travnja. Snijeg je rijetka pojava bez dužeg zadržavanja. Tijekom godine se smjenjuju dva regionalna vjetra: južni (jugo) iz doline Neretve ili s primorja i sjeverni (bura) iz sjevernog kontinentalnog zaleđa. Tijekom godine je više vedrih nego oblačnih dana, pa je čitavo područje s velikim brojem sunčanih sati. To omogućava sazrijevanje poljoprivrednih kultura, što je značajno za mala domaćinstva.

Stolac je grad smješten u jugoistočnom dijelu Bo-sne i Hercegovine, na krajnjem istoku Hercegovač-ko-neretvanske županije. Grad nastao na obalama rijeke Bregave, okružuju planine Hrgud te Vidovo polje s okolnim mjestima koja su ispisana perom bogate kulturne prošlosti. Sam prilaz Stocu (Stolcu) sa zapadne strane je Dubravska visoravan, koja je specifična i poznata po breskvi i nadasve dubrav-skom vinogorju po kojem su poznata stolačka vina.

Gabela polje je naselje u općini Čapljina, FBiH, BiH, na samoj granici s Republikom Hrvatskom, gradom Metkovićem. Gabela polje podložno je velikim i če-stim poplavama, prouzročenih ljudskim faktorom. Tijekom poplava pogođeni su poljoprivredni usjevi, plastenici i kuće.

Mapirane zajednice nalaze se na području biskupi-ja Mostar Duvno i Trebinje Mrkan. Većini zajednica prijete opasnosti od poplave, snježnih nanosa, po-tresa, suše i požara. Zajednice su mješavina ruralnih i gradskih sredina i svaka zajednica ima neke speci-fičnosti.

14

Svaka biskupija ima neke svoje karakterističnosti, pa tako i biskupija Mostar Duvno i Trebinje Mrkan. Karakteristike opasnosti jesu umjerenog intenziteta ali s vrlo čestim i čestim ponavljanjima istih opasno-sti u određenim zajednicama. Opasnosti su ovisno o položaju mjesta požari, suše, poplave, ali i snježni nanosi i potresi.

Vrhbosanska nadbiskupija

Mapirane zajednice: Zavidovići, Husino, Šikara, Doboj, Pećnik, Gromiljak, Maglaj, Sarajevo-Doglodi, Haljinići i Dragunja

Zavidovići su grad i općina u Bosni i Hercegovini. Grad se nalazi u Zeničko-dobojskoj županiji, 42 ki-lometra sjeverno od Zenice. Zavidovići se nalaze u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, između Doboja i Zenice, neposredno pokraj Žepča. Leži na rijeci Bosni, Krivaji i Gostoviću. Nalazi se na 44,27 stupnjeva sjeverne zemljopisne širine i 18,10 istoč-ne zemljopisne dužine, na nadmorskoj visini od 210 metara. Klima je umjereno-kontinentalna s pro-sječnom godišnjom temperaturom 7-10°C, s dobro raspoređenim oborinama od oko 800 mm i s 1.630 sunčanih sati godišnje. Najveće prijetnje ovom gra-du su poplave velikih razmjera, klizišta i suša manjih razmjera. Ove opasnosti prijete stanovništvu rela-tivno često, najmanje jedanput godišnje i velikog su intenziteta. Ove prirodne nepogode ostavljaju velike posljedice kako na materijalna dobra, tako i na ekonomski standard i razvoj i socijalne uvjete stanovništva. Ispitanici procjenjuju da su u njihovoj lokalnoj zajednici pod rizikom materijalna dobra, ljudi i spomenici i važne institucije, itd., a najranjivi-je grupe u zajednici djeca i stariji.

Husino je naseljeno mjesto u sastavu općine Tu-zla, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH. Nalazi se u blizini klizišta. U Husinom ima 6 važnih objekata i to crkva, škole, ambulanta, dom kulture, kapele, gro-blje. Što se tiče spomenika, jako su bitni spomenik Husinskoj buni i spomenik hrvatskim braniteljima. U okolini Husina postoje šume, a manja rijeka koja prolazi kroz mjesto zove se Ljubiča. Broj kuća uz ri-jeku procjenjuje se na oko 80-ak, dok broj kuća u blizini šume na 30-ak.

Informacije

Polog

Dračevo

Ravno

CIM Ilići

Mostar – Katedrala

Čeljevo

Zalik

Drinovci

Stolac

Gabela polje

Broj stanovnika

830

2192

520

700

7000

2650

30.000

2700

11.580

1430

Broj kućanstava

220

651

210

400

2000

755

5500

700

2720

410

Broj važnih objekata

563051019156152

Broj spom

enika2111-331330-

Broj kuća uz rijeku15

23645-50

2136014

100-

Broj kuća blizu šum

e

100

18680-30

103-

120

100-

Opasnosti

Poplave, klizišta, bujične poplave, požari, suše

Poplave, požari, suše

Poplave, Potresi, bujične poplave, požari, suše

Poplave, potresi, požari, suše

Poplave, požari, snježne oluje, ekstremne tem

perature

Poplave, potresi, požari, snježne oluje, kišne poplave

Poplave, potresi, požari, snježne oluje

Poplave, požari

Potresi, požari, suše

Poplave

Ponavljanje

Često

Često

Često

Vrlo često

Često

Vrlo često

Vrlo često

Često

Često

Rijetko

Intenzitet

Umjeren

Velikog

Umjeren

Umjeren

Umjeren

Umjeren i veliki

Umjeren

Umjeren

Umjeren

Umjeren


15

Najznačajnije opasnosti za ovo područje su pop-lave malih razmjera, klizišta i požari (jedan značajan se dogodio prije 2-3 godine). Od gore navedenih opasnosti sve se javljaju povremeno, jedino je klizište stalno i zaista je velikog intenziteta. Ovi pri-rodni rizici znatno utječu na kuće i drugu imovinu stanovništva, što najviše utječe na stariju populaci-ju koja je uz djecu najranjivija kategorija. Što se tiče kapaciteta lokane zajednice, oni su jako slabi, jer ovo mjesto nema niti sigurne zone niti bilo kakvog drugog adekvatnog skloništa.

Šikara se nalazi u blizini Tuzle čiju osnovnu mrežu vodotoka čini rijeka Jala sa svojim pritokama, od kojih su najveće Solina i Joševica, te Požarnička rije-ka, Grabov i Mramorski potok.

Jala izvire na području Majevice, na lokalitetu Rav-ni liještak, na nadmorskoj visini od 700 m. Ukupna dužina glavnog toka od izvorišta do ušća u Spreču iznosi 37 km. Dnevnih perioda s kišom je 135, s plju-skom 19, s grmljavinom 37, s pojavom magle 69, sa snijegom i sa snježnim pokrivačem 52 (maksimalna visina snježnog pokrivača izmjerena u veljači 1984. god: 97 cm).

Godišnje je prosječno 127 oblačnih i 63 vedra dana. Prosječna količina padalina iznosi 908,6 l/m2, vlaž-nost zraka 79%, a atmosferski tlak 980,2 hPa.

Šume prekrivaju 45% teritorija ovog područja. Pri-sutne su dvije rijeke, Dikla (6km) i Joševica (12km). Uz rijeku se nalazi 147 kuća, a uz šumu oko 450 kuća. Opasnosti za ovo ciljano područje su poplave malih razmjera, klizišta i suše manjih razmjera. Ove opa-snosti se javljaju svakih 3-6 mjeseci i dosta su velikog intenziteta, naročito klizišta. Najranjivije kategorije su djeca i starija populacija. Što se tiče lokalnih ka-paciteta, u mjestu ima nekoliko praznih obiteljskih kuća koje bi bile sigurne zone u slučaju klizišta.

Doboj je grad u sjevernom dijelu Bosne i Hercego-vine. Leži u aluvijalnoj ravnici na 146 m nadmorske visine, na lijevoj obali rijeke Bosne između ušća rijeka Usore i Spreče u Bosnu. Prije rata, do 1992. godine bio je sjedište općine koja je obuhvaćala područje od 691 km2. Taj prostor sada pripada op-ćinama Doboj, Doboj Istok, Doboj Jug i Usora. Do-boj ima izuzetno povoljan geografski položaj. Kada se govori o geografskoj povoljnosti ovog prostora tu se prije svega misli na komunikacijski značaj. Naime, duž prostranih riječnih tokova Bosne, Usore i Spreče razvio se, kako drumski tako i željeznički saobraćaj, dobivajući svoj puni smisao na mikro-planu, tj. ostvarujući povezanost dvaju makroregija (srednjoeuropska i mediteranska), a time i osnove za nastajanje i razvoj ostalih grana privrede. U geo-morfološkom smislu, na ovom prostoru se smjenju-ju različiti oblici. Sjeverni dio općine karakteriziraju brežuljkasti tereni izgrađeni od kenozoitskih nasla-ga, koje se blago spuštaju u ravničarske prostore (ri-ječne doline) s aluvijalnim zaravnima, dok ka jugu ovi brežuljkasti tereni postaju viši, oslanjajući se na planinske masive s juga.

16

S hidrološkog aspekta prostor općine Doboj se može označiti kao relativno bogat. Njegovu osnovu čine tok rijeke Bosne i slivovi Usore i Spreče, kao i tok rijeke Ukrine koja čini sjeveroistočnu granicu opštine Doboj sa svojim pritokama, rijekom Ilovom na sjeverom dijelu Krnjinskog područja i rijekom Radnjom na južnom dijelu krnjinskog područja.

U slivu rijeke Bosne, kao lijeve pritoke, značajno je istaknuti tokove Rudanke, Zarječe, Foče, Veličanke, Lovnice i Glogovice, a kao desnu pritoku rijeku Lu-kavicu s njenim pritokama.

Na klimatske uvjete koji vladaju na ovim prosto-rima, prema prethodnim konstatacijama, najviše utiče sjeverni peripanonski dio, koji pripada umje-reno-kontinentalnom panonskom pojasu, a to zna-či da su ljeta topla, a zime umjereno hladne, dok prosječna godišnja temperatura iznosi 10°C.

Padaline su uglavnom raspoređene, a najintenziv-nije su u periodu svibanj-lipanj, kada su i najpotreb-nije poljoprivrednim kulturama. Prosječna ostva-rena količina padalina kreće se od 1.000 do 1.100 mm/m2.

Pećnik je naseljeno mjesto u sastavu općine Vuko-savlje, Republika Srpska, BiH. Ukupan broj stanov-nika je 110. Broj važnih objekata je 6, a to su crkva, župna kuća, groblje i dva područna Doma. U mjestu je prisutan jedan spomenik i to onaj podignut po-ginulim braniteljima. Oko mjesta je prisutna šuma i tu protječe rijeka Bosna sa svojim pritokama. Broj kuća uz rijeku je 5, a čitavo mjesto Pećnik se nalazi u blizini šume. Procijenjene opasnosti za ovo područ-je su poplave malih razmjera, cikloni, klizišta, suša malih razmjera i snježne oluje manjih razmjera, koje se događaju relativno često, odnosno jedanput godišnje i njihov intenzitet je ocijenjen kao umje-ren. Gore navedeni prirodni rizici znatno utječu na

materijalna dobra ovog mjesta, na njegove ljude i važne objekte i spomenike, najranjivije kategorije su starija populacija i socijalno ugroženi. Što se tiče kapaciteta lokalne zajednice, oni su skoro nikakvi, jer mjesto nema ni sklonište niti neku sigurnu zonu.

Manjim dijelom Pećnik se prostire posavskom rav-nicom dok većim dijelom se oslanja na obronke planine Vučijak. Tako da slobodno možemo reći da je Pećnik bogat pašnjacima, obradivim zemljištem, šumom i velikim prirodnim izvorištima čiste pitke vode od kojih je najpoznatiji izvor Točak.

Gromiljak je naseljeno mjesto u sastavu općine Ki-seljak, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH. Ima oko 40 stanovnika, 16 obiteljskih kućanstava u kojima žive 8 muškaraca, 8 žena i 17 djece. Prisutan je samo 1 važan objekt i to kapela. Mjesto okružuje šuma i kroz njega prolazi rijeka, koja nije velika. Sve kuće u mjestu su blizu šume i uz rijeku, njih ukupno 16. Najveći prirodni rizici u ovom području su klizišta, te su sve kući u opasnosti. U mjestu ima 10 socijal-no ugroženih obitelji. Opasnost od klizišta je vrlo učestala, obzirom da se dešava 1 mjesečno, među-tim intenzitet opasnosti je vrlo slab. Obzirom da su kapaciteti lokalne zajednice jako slabi, ugroženi su svi stanovnici, materijalna dobra i spomenici, a naj-ranjivije kategorije su stariji i djeca. Prosječna nad-morska visina je 475 m. Teritorija na kojem je nase-lje razvijeno, dio je kiseljačke kotline koja se proteže od Paleške ćuprije na jugu, do Gromiljaka na sjeve-ru, a koju okružuju Jasikovica, Graščica, Berberuša i druga brda s nadmorskom visinom od 700 m do 1.250 m. Kroz Kiseljak protječe rijeka Lepenica, koja u naselju prima pritoke Kreševčicu i Rotiljski potok, te se na sjeveroistočnoj periferiji naselja ulijeva u ri-jeku Fojnicu.


17

Grad Maglaj nalazi se na nadmorskoj visini od 169 metara. Najviši dijelovi općine u prosjeku iznose 419,20 metara nadmorske visine, a ravničarski dije-lovi u prosjeku ne prelaze 200 metara , a cijeli pro-stor (ravničarski i brdoviti) prosječno ne prelazi 250 metara iznad mora.

Općina je bogata značajnim količinama voda, koje su u najvećem dijelu još uvijek čiste. Najveća rije-ka koja protječe središtem općine je rijeka Bosna, pripada Crnomorskom slivu. Pored rijeke Bosne, postoje još i vodotoci kao što su: Jablanica, Bistri-ca, Liješnica i Fojnica. Općina Maglaj je zemljopisno, klimatsko, prirodno i ekonomsko područje, koje je smješteno oko rijeke Bosne, koja općinsko područ-je dijeli na dvije približno jednake polovine. Glavne opasnosti za ovo područje su poplave velikih raz-mjera, bujične poplave, klizišta, suše velikih razmje-ra, snježne oluje manjih razmjera. Što se tiče uče-stalosti gore navedenih opasnosti, klizišta i suše se javljaju barem jednom godišnje, a poplave svakih 20-ak godina. Kada dođe do suša, njihov intenzitet je umjeren, a kada dođe do poplava i klizišta, radi se o opasnostima velikog intenziteta. Kada dođe do gore navedenih opasnosti, pod rizikom su kako ma-terijalna dobra, tako i ekonomsko i socijalno stanje stanovništva i društva. Najranjivije grupe u zajedni-ci su stare osobe i djeca. Nažalost ne postoji sigurna zona u zajednici gdje bi se eventualno stanovnici mogli skloniti ako dođe do novih nepogoda.

Sarajevo – Doglodi naselje smješteno je na 490 metara nadmorske visine, 12 km jugozapadno od centra Sarajeva na području općine Ilidža. Re-ljef područja Ilidža različitog je oblika: od tipičnog ravničarskog (28%) do brdsko-planinskog (72%). Područje planine Igman prirodno je ograničilo op-ćinu s jugozapadne strane. Upravo padine planine Igman čine prirodni amfiteatar idući od Krupca na istoku, preko Hrasnice do Blažuja i Raskršća na za-padu. Najveće radijus u građi Igmana imaju nasla-ge iz mezozoika, uglavnom trijaske i jursko-kredne, predstavljene krečnjacima, dolomitima, pješčari-ma, glinicama, laporcima, kvarcnim pješčarima. Veliki dio teritorije općine Ilidža izgrađen je od ke-nozojskih tercijarnih (miocenskih) i kvartarnih tvo-revina, koje su predstavljene glinovitim, ilovastim, šljunkovito -pjeskovitim i drobinskim nanosima. Sarajevsko polje karakteristično je po aluvijalnim naslagama od šljunka i pijeska, kao i riječne terase u dolinama rijeka na kojima su u gornjim nivoima naslage pretežno cementirane. Najveće opasnosti za ovo područje su poplave velikih razmjera, suša manjih razmjera i snježne oluje manjih razmjera. Ove opasnosti su dosta učestale jer se javljaju ba-rem jednom godišnje i velik je intenzitet opasnosti. Kao što je gore navedeno, prirodni rizici su učestali i veliki i posljedice na materijalna i druga dobra su velika. Ovo je prigradsko naselje Sarajeva na kojem su prisutne mnoge tvornice i privatne tvrtke koje su imale velike dobitke, te je nakon svibanjskih popla-va 2014. ova općina oslabljena i ekonomski i soci-jalno. S obzirom na slabe, skoro nikakve kapacitete lokalne zajednice, ovo područje je jako ranjivo, a najranjivije kategorije su djeca i stariji.

18

Haljinići su naseljeno mjesto u sastavu općine Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH. Pro-stiru se uz rijeku Trstionicu, koja se ulijeva u rijeku Bosnu. Opasnosti za ovo područje su raznovrsne: procijenjeno je da postoje opasnosti od poplava malih razmjera, bujičnih poplava, klizišta, suša ve-likih razmjera i snježnih oluja velikih razmjera. Ove opasnosti se javljaju relativno često nekad svakih 3 do 6 mjeseci, nekad jednom godišnje, ali je njihov intenzitet procijenjen kao umjeren. Glavni prirodni rizici ovog područja su pad količine vode rijeke, po-rast rijeke koji uzrokuje klizišta, te obzirom da su u blizini rudnici i samim tim rade se dubinski kopovi, to također pogoduje klizanju tla. To sve povećava rizik od uništenja kuća, zemljišta i samim tim poljo-privrede, a to sve u konačnici utječe i na socijalno stanje stanovnika. Najranjivije kategorije u ovoj za-jednici su starci, bolesnici i djeca. Kapaciteti lokalne zajednice su samo lokalna škola i područni Dom koji je u dosta lošem stanju. Što se tiče nekih dodat-nih informacija u vezi ove lokalne zajednice, dozna-li smo da su stanovnici ovog mjesta manje-više svi umirovljenici, a oni koji nisu pokušavaju se zaposliti u lokalnim tvrtkama.

Dragunja naselje je smješteno nedaleko od Maje-vice, udaljeno od Tuzle oko 25 km i Srebrenika 19 km. Susjedna naseljena mjesta su Dragunja Gornja, Osoje, Obodnica Donja. Broj važnih objekata je 7 i to: crkva, spomenik, kapela, dom, škola, zavjetna kapela. Samo je prisutan jedan spomenik. U okru-ženju ovog mjesta postoje i šuma i rijeka, a ova za-dnja nije previše velika. Skoro sve kuće su i uz rijeku i uz šumu, ukupno 54. Prirodni rizici ovog područja su poplave i klizišta (jedno je pokrenuto). Sanirano je 14-16 kuća. Ekonomske i socijalne posljedice su jako velike, jer je došlo do direktnih šteta, gubitka sadnica, itd., što je produbilo već postojeće siro-maštvo i potaklo mlade ljude na još veće iseljava-nje. Procjenjuje se da su najveće opasnosti za ovo područje poplave velikih razmjera, koje su zaista rijetka pojava, pojavljuju se svakih 20 i više godina i njihov intenzitet je umjeren. Ranjivosti ovog pod-ručja su materijalna dobra i ljudi, a najranjivije gru-pe u zajednici su mladi, stari i djeca.


19

Info

rmac

ije

Donj

a Dra

gunj

a

Dobo

j

Ilidža

Sara

jevo

Mag

laj –

župa

Sv

. Leo

pold

Pećn

ik

Grom

iljak

Husin

o

Haljin

ići ko

d Ka

knja

Zavid

ovići

– je

-da

n dio

- žup

a

Šikar

a

Broj

st

anov

nika 30

0

50.00

0

3500 82

0

110 40

1000 74 13

7

1542

Broj

ku

ćans

tava 11

1

nepo

znat

o

306

205 67 16 480 33 105

692

Broj

važn

ih

obje

kata

7 17 - 2 6 1 5 7 10 7

Broj

sp

omen

ika 1 4 - 1 1 - 3 1 9 3

Broj

kuća

uz

rije

ku

54

nepo

znat

o

100

200 5 16 56 10 26 147

Broj

kuća

bl

izu šu

me 54

nepo

znat

o - -

Svi 16 30 10 -

450

Opas

nost

i

Popla

ve, K

lizišt

a

Popla

ve, S

uše,

Snjež

ne ol

uje, N

US

Popla

ve

Popla

ve, k

lizišt

a, sn

ježne

oluje

, suš

e

Popla

va, C

iklon

, Kliz

ište,

Suša

, Snj

ežne

oluje

Klizi

šte

Poža

ri i kl

izišta

Popla

ve, B

ujičn

e pop

lave,

kliziš

ta, s

uša,

snjež

ne ol

uje

Popla

ve, k

lizišt

a, su

ša

Popla

ve, k

lizišt

a i su

še

Pona

vlja

nje

Rijet

ko

Često

Često

Često

Često

Često

Često

Vrlo

često

Rijet

ko

Vrlo

često

Inte

nzite

t

Umjer

en

Velik

i

Sred

nji

Umjer

enog

i s

redn

jeg

Umjer

en

Slab

Velik

i

Umjer

en

Velik

i

Velik

og

20

Zaključak

Mapiranje opasnosti, rizika i kapaciteta lokalnih za-jednica je prvi korak prema zacrtanom cilju, a to je učiniti lokalnu zajednicu spremnijom i otpornijom na opasnosti i rizike uzrokovane prirodnim nepo-godama/katastrofama kao posljedice klimatskih promjena ili ljudske nemarnosti.

Postavili smo si pitanje gdje smo sada, koji su nam rezultati istraživanja i koji su planovi za budući rad, odnosno gdje želimo biti za godinu dana?

Na radionici smo odgovarali na ova i slična pitanja i došli do zaključka da se naši rezultati odnosno po-trebe u prosjeku podudaraju s našim planovima od 80 do 100 posto, što znači da smo prvi korak prema sigurnijoj i otpornijoj zajednici već uradili.


21

Caritas Bosne i Hercegovine

Mehmed bega Kapetanovića Ljubušaka 6 71000 Sarajevo

Tel: +387 33 206 441 Fax: +387 33 206 668

E-mail: [email protected] www.caritas.ba

Caritas Vrhbosanske nadbiskupije

Nikole Šopa 50a 71210 Ilidža, BiH

Tel: +387 33 544 688 Fax: +387 33 544 687

E-mail: [email protected] www.caritas-sarajevo.ba

Caritas biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan

Zagrebačka 5A 88000 Mostar, BiH Tel: +387 36 328 916 Fax: +387 36 328 917 E-mail: [email protected] www.caritas-mostar.ba

Caritas biskupije Banja Luka

Kralja Petra I. Karađorđevića 125 78000 Banja Luka, BiH Tel: +387 51 312 149 Fax: +387 51 300 890 E-mail: [email protected] www.biskupija-banjaluka.org/caritas.html

Documents

Prvi korak za sigurniji život u lokalnim zajednicama 90-tim godinama i kasnije različiti dijelovi regije pogođeni su oružanim sukobima i izbjegličkim kri-zama. Međunarodna Caritasova