PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA KRALJEVICE...PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA KRALJEVICE TEKSTUALNI DIO PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA GRAD KRALJEVICA Plan izradio: URBANISTIČKI INSTITUT

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA KRALJEVICE

TEKSTUALNI DIO

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA GRAD KRALJEVICA

Plan izradio: URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE D.D. Frane Petrića 4, 10000 Zagreb, tel. 01/ 48 04 300, fax. 01/ 48 12 708

Naziv prostornog plana: Direktor:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA KRALJEVICE Naziv kartografskog prikaza:

-

Pečat: mr.sc. Ninoslav Dusper dipl.ing.arh.

Broj kartografskog prikaza: Mjerilo kartografskog prikaza: Koordinator plana: Voditelj izrade plana:

- - Jasminka Pilar Katavić, dipl.ing.arh.

Romana Matoc, dipl.ing.arh.

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (službeno glasilo):

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo):

planeri suradnici:

“Službene novine” Primorsko-goranske županije br. 5/99

Renata Fakin, ing.arh. Ana Putar, dipl.ing.arh. Darko Latin, aps.arh.

Javna rasprava (datum objave):

08.07.2002.god. “Novi list”

Javni uvid održan: od: 17.07.2002. do: 17.08.2002.

Godina izrade plana: 2002.

Broj elaborata: 1142

Radni nalog: 9644

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: Vladimir Dročić, dipl.ing.arh.

Pečat predstavničkog tijela: Pečat nadležnog tijela:

Suglasnost na plan prema članku 24 Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, br 30/94 i 68/98, 61/2000 i 32/02)

Predsjednik predstavničkog tijela: Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

broj suglasnosti klasa: klasa:350-05/02-01/01392 urbroj:2170-77-01-00-02-06/TD/

datum: 6. prosinac 2002.g.

Marinko Čandrlić

Mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh. _________________________________________

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD KRALJEVICA

NARUČITELJ: ŽUPANIJA PRIMORSKO-GORANSKA GRAD KRALJEVICA Gradonačelnik: Gojko Gudac, dipl.ing.str. Koordinator: Vlado Dročić, dipl.ing.arh. IZVRŠITELJ: URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE, d.d. Direktor: mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh. Koordinator izrade Plana: Jasminka Pilar-Katavić, dipl.ing.arh. Voditelj izrade Plana: Romana Matoc, dipl.ing.arh. Planeri suradnici: Renata Fakin,ing.arh. Ana Putar, dipl.ing.arh. Darko Latin, aps.arh. Stručni suradnici: • demografska obilježja: dr. Nenad Pokos, INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI “IVO PILAR”, ZAGREB • zaštita prirode: Miroslav Rukavina, dipl.ing.šum. DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU PRIRODE I OKOLIŠA, ZAGREB • zaštita kulturne baštine: Silvija Nikšić, prof. • vodoopskrba i odvodnja: Mr.sc. Ivica Plišić, dipl.ing.građ. Nikola Skendžić, dipl.ing.građ. INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE POSLOVNI CENTAR RIJEKA • plinoopskrba: Damir Požgaj, dipl.ing.str. • geološka građa i geotehničke značajke: dr. Čedomir Benac GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B

2


• prometni sustav: Mario Nevžala, dipl.ing.građ. • šumske površine: Dean Švob, dipl.ing.šum. HRVATSKE ŠUME, ŠUMARIJA RIJEKA • elektroopskrba Dragutin Gecan, dipl.ing.el. Lovro Matković, dipl.ing.el. ELEKTROPRIMORJE - RIJEKA • telekomunikacijski sustav Milan Mataija, ing. HPT RIJEKA • vrednovanje zemljišta: dr. Matko Bogunović AGRONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Prijepis teksta: Mirjana Stančić-Belanović, ek.teh. Napomena: Za potrebe izrade Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice izrađene su četiri sektorske studije iz kojih su preuzeti ulazni podaci potrebni za izradu plana: - “Studija gospodarskog i turističkog razvitka na području Grada Kraljevice”;

Urbanistički institut Hrvatske, d.d.; koordinator: Jasminka Pilar-Katavić, dipl.ing.arh.; autori: prof. dr. Boris Vukonić, prof.dr. Juraj Božičević - Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Zagreb, srpanj 1997.g.

- “Studija infrastrukturnih koridora na području Grada Kraljevice”; Urbanistički institut Hrvatske,d.d.; koordinator: Jasminka Pilar-Katavić, dipl.ing.arh.; autori: Jadranka Mikuličić, dipl.ing.građ., Zdenka Krušić, dipl.ing.građ.,Nedjeljka Čamić, ing.građ., Danijel Dragović, građ.teh. - “Studio Remik”,d.o.o. Rijeka; Zagreb, srpanj 1997.g.

- “Pedološka studija sa valorizacijom prostora i tala područja Grada Kraljevice”; Urbanistički institut Hrvatske,d.d.; koordinator: Jasminka Pilar-Katavić, dipl.ing.arh.; autor: dr. sc. Matko Bogunović - Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu; Zagreb, srpanj 1997.g.

- “Sociološko-demografska analiza područja Grada Kraljevice”; Urbanistički institut Hrvatske, d.d.; koordinator: Jasminka Pilar-Katavić, dipl.ing.arh.; stručni konzultant: Dr. Ivan Rogić, prof.soc. - Institut za primjenjena društvena istraživanja; autori: Mr. sc. Anka Mišetić, Mr. sc.Nenad Pokos; Zagreb, srpanj 1997.g.


3


S A D R Ž A J : str. A) TEKSTUALNI DIO I. Obrazloženje 0. UVODNE NAPOMENE............................................................................................ 11 1. POLAZIŠTA .............................................................................................................. 12 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Kraljevice u odnosu na prostor i sustave Županije primorsko-goranske i Republike Hrvatske.................. 12 1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru............................................................................ 13 1.2.1. Prirodni sustavi........................................................................................................... 15 1.2.1.1. Geološka obilježja ...................................................................................................... 15 1.2.1.2. Seizmičnost. ............................................................................................................... 21 1.2.1.3. Hidrološke značajke (vode)........................................................................................ 24 1.2.1.4. More .......................................................................................................................... 24 1.2.1.5. Zemljopisna obilježja i reljef...................................................................................... 25 1.2.1.6. Klimatska obilježja..................................................................................................... 26 1.2.1.7. Živi svijet.................................................................................................................... 28 1.2.2. Stanovništvo i stanovanje ........................................................................................... 29 1.2.2.1. Demografska struktura ............................................................................................... 29 1.2.2.2. Demografska perspektiva .......................................................................................... 44 1.2.2.3. Struktura i oblici stanovanja....................................................................................... 49 1.2.3. Naselja ........................................................................................................................ 50 1.2.3.1. Razvoj naselja ............................................................................................................ 50 1.2.3.2. Struktura naselja......................................................................................................... 51 1.2.3.3. Građevinska područja i izgrađenost ........................................................................... 52 1.2.4. Sadržaji javnih funkcija............................................................................................. 54 1.2.5. Gospodarstvo............................................................................................................. 57 1.2.5.1. Sažeti prikaz gospodarske povijesti Kraljevice......................................................... 57 1.2.5.2. Struktura gospodarstva.............................................................................................. 58 1.2.5.3. Usporedba s gradovima i općinama “Riječkog prstena”........................................... 62 1.2.6. Infrastrukturni sustavi................................................................................................ 62 1.2.6.1. Promet i veze............................................................................................................. 62 1.2.6.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje................................................................................. 67 1.2.6.3. Energetika.................................................................................................................. 67 1.2.7. Zaštita prostora .......................................................................................................... 70 1.2.7.1. Zrak .......................................................................................................................... 70 1.2.7.2. Vode .......................................................................................................................... 71 1.2.7.3. More ......................................................................................................................... 72 1.2.7.4. Tlo .......................................................................................................................... 72 1.2.7.5. Buka ......................................................................................................................... 72 1.2.7.6. Prirodna baština ........................................................................................................ 73 1.2.7.7. Kulturno-povijesna baština ....................................................................................... 73 1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke ..................................................................... 77 1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova ....................................................... 79 1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje.............................. 86


4


2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA................................................ 88 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja.......................................................... 88 2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora ....................................................................... 89 2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša ......................................... 90 2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja .............................................................. 91 2.2.1. Demografski razvoj ..................................................................................................... 91 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture ........................................................................... 92 2.2.2.1. Ciljevi i pretpostavke razvitka..................................................................................... 92 2.2.2.2. Radna snaga i zaposlenost........................................................................................... 93 2.2.2.3. Koncepcija gospodarskog razvitka.............................................................................. 94 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture ............................... 95 2.2.3.1. Osnove razvoja naselja................................................................................................ 95 2.2.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti ........................................................................ 98 2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture ........................................................................ 99 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina........................................................................................ 102 2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti................................................................................. 102 2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti ................................................................. 102 2.2.4.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina............................................................................ 103 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada ............................................ 104 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora..................................................................... 104 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina...................................................................... 106 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture ........................................ 108 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ....................................................................... 109 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Kraljevice u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije.......................................................... 109 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora................................. 110 3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja). ......................... 113 3.2.2. Površine za izdvojene namjene ................................................................................. 114 3.2.2.1. Gospodarska namjena ............................................................................................... 114 3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T)......................................................................... 115 3.2.2.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R) ........................................................................... 117 3.2.2.4. Građevine i površine infrastrukturne namjena (GI, KL)........................................... 118 3.2.2.5. Groblja (G) ................................................................................................................ 118 3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja.................................................... 119 3.2.4. Šumske površine........................................................................................................ 120 3.2.5. Poljoprivredne površine ............................................................................................ 122 3.2.5.1. Bonitetna valorizacija i zaštita tala od nenamjenskog korištenja.............................. 122 3.2.5.2. Karakteristike poljoprivrednih površina s posebnim osvrtom na svojstva obradivih površina, te odnos poljoprivrednih i šumskih površina ............................ 123 3.2.5.3. Načini korištenja tala................................................................................................. 124 3.2.6. Morske površine ........................................................................................................ 125 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti............................................................. 130 3.3.1. Gospodarske djelatnosti............................................................................................. 130


5


3.3.1.1. Primarni sektor .......................................................................................................... 130 3.3.1.2. Sekundarni sektor...................................................................................................... 134 3.3.1.3. Tercijarni sektor ........................................................................................................ 135 3.3.1.4. Globalna projekcija razvoja ...................................................................................... 135 3.3.2. Razvoj društvenih djelatnosti .................................................................................... 136 3.3.2.1. Polazne osnove.......................................................................................................... 136 3.3.2.2. Prijedlog javnih funkcija ........................................................................................... 137 3.4. Uvjeti, korištenja uređenja i zaštite prostora ............................................................. 141 3.4.1. Uvjeti korištenja prostora. ......................................................................................... 141 3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju.............................................................. 145 3.4.2. Uvjeti uređenja prostora ............................................................................................ 149 3.4.3. Uvjeti zaštite prostora................................................................................................ 151 3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine ............................................................................................. 151 3.4.3.2. Zaštita kulturnog naslijeđa ........................................................................................ 151 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava................................................................................. 155 3.5.1. Prometni sustav ......................................................................................................... 155 3.5.1.1. Kopneni promet......................................................................................................... 155 3.5.1.2. Pomorski promet ....................................................................................................... 160 3.5.1.3. Zračni promet ............................................................................................................ 160 3.5.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje................................................................................. 161 3.5.2.1. Vodoopskrba ............................................................................................................. 161 3.5.2.2. Odvodnja otpadnih voda ........................................................................................... 161 3.5.3. Energetski sustav ..................................................................................................... 162 3.5.3.1. Elektroopskrba ......................................................................................................... 162 3.5.3.2. Plinoopskrba............................................................................................................. 163 3.5.3.3. Potencijalni lokalni izvori energije .......................................................................... 168 3.6. Postupanje s otpadom............................................................................................... 168 3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš............................................................... 169 3.7.1. Zaštita tla .................................................................................................................. 169 3.7.1.1. Šumsko tlo................................................................................................................ 169 3.7.1.2. Poljoprivredno tlo..................................................................................................... 169 3.7.2. Zaštita zraka.............................................................................................................. 171 3.7.3. Zaštita voda .............................................................................................................. 173 3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda...................................................................... 173 3.7.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda ........................................................................... 174 3.7.4. Zaštita mora .............................................................................................................. 174 3.7.5. Zaštita od prekomjerne buke .................................................................................... 176 3.7.6. Mjere posebne zaštite ............................................................................................... 176 II. Odredbe za provođenje ..................................................................................................... 180 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA KRALJEVICE............................................................................................. 187 1.1. Površine naselja .......................................................................................................... 187 1.2. Površine za izdvojene namjene ................................................................................. 188 1.3. Poljoprivredne površine ............................................................................................. 190 1.4. Šumske površine......................................................................................................... 190 1.5. Morske površine ......................................................................................................... 190


6


2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA .................................................................... 191 2.1. Građevine od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju ............................ 191 2.2. Građevinska područja naselja.................................................................................... 192 2.2.1. Opće odredbe............................................................................................................. 192 2.2.2. Građevine stambene namjene.................................................................................... 194 2.2.2.1. Stambene građevine .................................................................................................. 193 2.2.2.2. Višestambene građevine............................................................................................ 197 2.2.3. Građevine društvene namjene ................................................................................... 198 2.2.4. Građevine gospodarske namjene............................................................................... 199 2.2.4.1. Građevine zanatske i poslovne namjene ................................................................... 199 2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine ..................................................................... 200 2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene .............................................................. 201 2.3. Izgrađene strukture van naselja ................................................................................ 202 2.3.1. Površine za izdvojene namjene ................................................................................. 203 2.3.1.1. Gospodarska namjena ............................................................................................... 203 2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena............................................................................... 205 2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena ................................................................................. 207 2.3.1.4. Građevine i površine infrastrukturne namjene .......................................................... 207 2.3.1.5. Groblja....................................................................................................................... 208 2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja ................................................................... 208 2.3.2.1. Građevine infrastrukture ........................................................................................... 208 2.3.2.2. Stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.......................................................................................... 209 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI ........................................... 211 3.1. Šumarstvo................................................................................................................... 211 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI................................................. 213 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA............................................................. 214 5.1. Prometni sustav ......................................................................................................... 214 5.1.1. Kopneni promet ......................................................................................................... 214 5.1.1.1. Cestovni promet ........................................................................................................ 214 5.1.1.2. Željeznički promet..................................................................................................... 218 5.1.1.3. Cijevni promet........................................................................................................... 218 5.1.1.4. Pošta i telekomunikacije............................................................................................ 218 5.1.2. Pomorski promet ....................................................................................................... 218 5.1.3. Zračni promet ............................................................................................................ 219 5.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje................................................................................. 219 5.2.1. Korištenje voda.......................................................................................................... 219 5.2.2. Sustav odvodnje......................................................................................................... 219 5.3. Energetski sustav ....................................................................................................... 220 5.3.1. Elektroopskrba........................................................................................................... 220 5.3.2. Opskrba plinom ......................................................................................................... 221 5.3.3. Potencijalni lokalni izvori energije............................................................................ 222


7


6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA ................................................................................................... 222 6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti ........................................................................ 223 6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti ............................................................................. 223 6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina .................................................................. 224 7. POSTUPANJE S OTPADOM .......................................................................................... 225 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ........................... 227 8.1. Zaštita tla .................................................................................................................... 228 8.1.1. Šumsko tlo .................................................................................................................. 228 8.1.2. Poljoprivredno tlo....................................................................................................... 228 8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje ......................................................................................... 228 8.2. Zaštita zraka................................................................................................................ 229 8.3. Zaštita voda ................................................................................................................ 230 8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda........................................................................ 230 8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda ............................................................................. 231 8.4. Zaštita mora ................................................................................................................ 231 8.4.1. Zaštita mora od zagađenja .......................................................................................... 231 8.5. Zaštita od prekomjerne buke ...................................................................................... 232 8.6. Mjere posebne zaštite ................................................................................................. 233 8.6.1. Sklanjanje ljudi........................................................................................................... 233 8.6.2. Zaštita od potresa........................................................................................................ 234 8.6.3. Zaštita od rušenja........................................................................................................ 234 8.6.4. Zaštita od požara......................................................................................................... 234 9. MJERE PROVEDBE PLANA .......................................................................................... 236 9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja ....................................................... 236 9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja ................................................................ 236 9.1.2. Urbanistički planovi uređenja..................................................................................... 236 9.1.3. Detaljni planovi uređenja ........................................................................................... 236 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera .............................................................. 237 9.2.1. Uređenje zemljišta ...................................................................................................... 237 9.2.2. Ostale mjere razvoja ................................................................................................... 238 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni .................... 238 10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ................................................................... 238


8


B) GRAFIČKI DIO a) Kartografski prikazi u mj. 1:25000 1. Korištenje i namjena površina 1:25 000 1a. Korištenje i namjena površina – Prometni i telekomunikacijski sustav 1:25 000 2. Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski sustav 1:25 000 2a. Infrastrukturni sustavi i mreže – Sustav vodoopskrbe i odvodnje 1:25 000 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja 1:25 000 3a. Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih ograničenja u korištenju 1:25 000 3b Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 1:25 000 b) Kartografski prikaz u mj. 1:5000 4. Građevinska područja - katastarska podloga 1:5000


9


I . O B R A Z L O Ž E N J E


10


0. UVODNE NAPOMENE Temeljem Ugovora br. 53/99 iz 1999. godine, Urbanističkom institutu Hrvatske povjerena je izrada Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice. Sagledavajući činjenicu da su se prihvaćenim očitovanjima, prijedlozima i primjedbama danim u javnoj raspravi, te izmjenama učinjenim u postupku usaglašavanja Konačnog Prijedloga plana s Prostornim planom Primorsko-goranske županije bitno promijenili pojedini dijelovi Prijedloga prostornog plana koji je bio na javnoj raspravi, Poglavarstvo Grada Kraljevice na sjednici održanoj dana 02.07.2002. godine donijelo je zaključak o ponavljanju javne rasprave. Ponovljena javna rasprava o prijedlogu Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice održana je od 17.07. – 17.08.2002. godine. Izvješće o javnoj raspravi s obrađenim primjedbama, prijedlozima i očitovanjima dostavljeno je Gradu Kraljevici tijekom rujna 2002. godine. Poglavarstvo Grada Kraljevice je na 30. sjednici održanoj 12.09.2002. godine prihvatilo Izvješće o ponovljenoj javnoj raspravi.


11


1. POLAZIŠTA 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA GRADA KRALJEVICE U

ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE PRIMORSKO-GORANSKE I REPUBLIKE HRVATSKE

Područje Grada Kraljevice nalazi se u sastavu Primorsko-goranske županije, u njezinom središnjem dijelu, a graniči sa područjima Gradova Bakar i Crikvenica, te općinama Kostrena, Omišalj i Vinodolska. U sastavu Grada nalazi se 6 naselja - Bakarac, Kraljevica, Križišće, Mali Dol, Šmrika i Veli Dol. Administrativno središte je Kraljevica. Područje Grada obuhvaća prostor od 17,53 km2 na kopnu (oko 0,48% ukupne površine Primorsko-goranske županije) i 3,65 km2 u akvatoriju Kvarnerskog zaljeva. Navedeni podaci preuzeti su iz Prostornog plana županije Primorsko-goranske. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na prostoru Grada živjelo je ukupno 4.513 stanovnika (oko 1,4% stanovništva Županije). Gustoća naseljenosti iznosi 260,48 stanovnika/km2 što je znatno veća gustoća od prosječne gustoće naseljenosti Hrvatske (84 stanovnika/km2) kao i Primorsko-goranske županije (89 stanovnika/km2). Prosječan broj stanovnika po naselju 1991. godine iznosio je 752,16 što je također veće od prosječnih pokazatelja za Hrvatsku u cjelini (704 stanovnika) ili Primorsko-goransku županiju (556 stanovnika po naselju). Na sjedište Grada, tj. naselje Kraljevicu dolazilo je 1991. god. 66,18% ukupnog broja stanovništva lokalne jedinice. Područje Grada proteže se u pravcu sjeverozapad-jugoistok i to cca 6,0 km u duljinu i cca 3,0 km u širinu. Duljina obalne crte iznosi cca 13,27 km, oko 1/3 prema Bakarskom zaljevu, a 2/3 prema otoku Krku. Funkcionalno, područje Grada Kraljevice pripada mikroregiji “PRIOBALJE” i prostornoj cjelini P1b Rijeka - prsten (prema Prostornom planu županije Primorsko-goranske).


12


1.2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU U uvodu iznosimo pregled osnovnih pokazatelja o stanju u prostoru na području Grada Kraljevice. Tablica br.1:

STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA POVRŠINA

Popis 1981. Popis 1991. Popis 1981. Popis 1991 Popis 1981.

Popis 1991.

Gustoća nase-

ljenosti broj/-km2

Županija Primorsko-goranska Grad Kraljevica km2 % broj % broj % broj % broj % broj broj broj / km2

BAKARAC 1,65 9,5 264 5,6 274 6,0 103 6,8 100 5,7 102 107 166,0

KRALJEVICA 5,79 33,4 3223 68,1 2987 66,2 958 63,7 1078 61,8 1040 1083 515,8

KRIŽIŠĆE 0,23 1,3 188 3,9 86 1,9 33 1,9 67 34 373,9

MALI DOL 2,45 14,1 91 1,9 200 4,4 104 6,9

79 4,5 33 78 81,6

ŠMRIKA 5,70 31,7 721 15,2 758 16,8 227 15,1 339 19,4 230 272 137,8

VELI DOL 1,68 9,7 231 4,8 208 4,6 112 7,4 115 6,6 90 79 123,8

UKUPNO: 17,53 100 4728 100 4513 100 1504 100 1744 100 1562 1653 260,4

Tablica br.1a:

Popis 1981. Popis 1991.g. Popis 1981. Popis 1991.

km2udio u

površini grada

Broj % Broj % Broj stan/km2

Broj stan/km2

PRIMIRSKO BILO* 7,99 46.10 3487 81,51 3261 72,25 436,42 408,13

UNUTRAŠNJA FLIŠNA UDOLINA

9,53 53.83 791 18,48 1252 27,74 84,78 134,19

UKUPNO: 17.53 100 4278 100 4513 100 272,82 260.41

* Primorsko bilo označeno je na shematogramu br.2, točka 1.3.


13


Shematogram br. 1: Teritorijalni ustroj - naselja na području Grada Kraljevice


14


1.2.1. Prirodni sustavi 1.2.1.1. Geološka obilježja Geološka građa i geotehničke značajke Poznavanje geotehničkih značajki nekog područja presudno je za procjenu prikladnosti za građenje, odnosno za procjenu stupnja geotehničkog pa i seizmičkog hazarda. Naime, izvedba građevina na geotehnički nepovoljnim lokacijama može znatno poskupiti izgradnju pojedinih objekata. Uz to, troškovi sanacije, zbog odabira neodgovarajućeg temeljenja, mogu višestruko povećati prvobitno planiranu cijenu izgradnje. Pogodnost terena za građenje odnosno geotehnička prikladnost ovisi o mnogo čimbenika čija povezanost nije uvijek izravna, a značenje je različito. Međutim, geološka građa, koja uključuje litološki sastav i strukturno-tektonski sklop je uvijek presudna. Iz toga proizlaze osnovni geotehnički pokazatelji nekog terena: -fizičko-mehaničke značajke naslaga; - stabilnost u prirodnim uvjetima; - deformabilnost; - nosivost. Također je važan utjecaj površinskih i podzemnih voda koje potiču egzogenetske procese kao što su erozija i pojava nestabilnosti na padinama. Temeljna podloga za opis geološke građe bila je Osnovna geološka karta 1:100.000 list Crikvenica koja obuhvaća područje Grada Kraljevice. U navedenim kartama sistematizirani su podaci o geološkoj građi terena, a podaci su dopunjeni rezultatima novijih istraživanja. Temeljna podloga za izdvajanje inženjerskogeoloških kompleksa odnosno određivanje geotehničkih značajki na području Grada Kraljevica su studije: - “Seizmička mikrorajonizacija Rijeke. Knjiga II, geološki i inženjerskogeološki radovi” - “Inženjerskogeološke značajke stijena i tala Županije primorsko-goranske” u sklopu koje

su priložene Litološka karta 1:100.000 i Inženjerskogeološka karta 1:100.000. Također su korišteni podaci iz: “Prostornog plana Primorsko-goranske županije. Osnove korištenja i zaštite”, knjiga 1. Korišteni su i podaci iz izvještaja o novijim istraživanjima popraćenih geološkim kartama krupnijih mjerila. Pregledani su svi dostupni stručni radovi o geofizičkim, hidrogeološkim, inženjerskogeološkim i geomehaničkim istraživanjima, koji se odnose na obrađeno područje. Geološka građa Na području Grada Kraljevice ustanovljene su naslage isključivo sedimentnog tipa koje prema geološkoj starosti pripadaju kredi, paleogenu i kvartaru.


15


KREDNE NASLAGE su litofacijelno različite, ali u cjelini karbonatnog sastava. Na površini su vidljive karbonatne stijene na prijelazu iz donje u gornjokrednu epohu, ako i naslage gornjokredne epohe. Donji dio stupa čine stijene apt-cenomanskog doba ili prijelazne naslage (K1,2), srednji dio cenomansko-turonskog (K2

1,2), a gornji dio turonsko-senonskog doba (K2

2,3). Prijelazne kredne naslage (K1,2) zastupljene su pretežito kalcitno-dolomitnim brečama. Sastoje se od kršja vapnenačkog i dolomitnog podrijetla te kalcitičnog veziva. Ustanovljene su samo sporadično na rtu Lipica uz obale Riječkog zaljeva. Naslage cenomana do turona (K2

1,2) sastoje se od dolomita i vapnenaca u uzmjeni. Dolomiti su slabo uslojeni, krupnokristalasti i sivosmeđe boje. Vapnenci su kristalasti, izražene slojevitosti i sivosmeđi. Ove naslage pružaju se u širokom pojasu na primorskoj padini, sve od Bakarskih vrata na jugoistok. Naslage turona do senona (K2

2,3) većinom tvore rudistni vapnenci, bijele do ružičaste boje i kriptokristalaste do kristalaste strukture. Vapnenci su obično debeloslojeviti do bankoviti. U njima su oblikovane stjenovite padine koje okružuju Vinodolsku udolinu. PALEOGENSKE NASLAGE sastoje se od starijih karbonatnih stijena (vapnenci) i mlađih klastičnih stijena (fliš i vapnenačke breče). To su slijedeći litostratigrafski članovi: foraminiferski vapnenci donjeg do srednjeg eocena (E1,2), naslage fliša srednjeg do gornjeg eocena (E2,3) i vapnenačke breče gornjeg eocena do donjeg oligocena (E3Ol1). Foraminiferski vapnenci (E1,2) su svijetlosmeđe boje i kristalinične do detritične strukture. Vapnenci su detritični, slabije izražene slojevitosti,a sadrže brojne fosile foraminifera. Foraminiferski vapnenci protežu se u uskom, često isprekidanom pojasu na padinama oko Vinodolske udoline. Sitnoklastične naslage odnosno fliš (E2,3), sastoje se pretežito od siltita i pješčenjaka te u podređenom udjelu lapora, brečokonglomerata i vapnenaca. Najčešće je jasno izražena graduirana slojevitost. Dominantno je učešće sitnozrnastih naslaga u kojima prevladavaju glinoviti do pjeskoviti siltiti, a povećanjem učešća pijeska naslage prelaze u siltozni pješčenjak. Pješčenjaci su u petrografskom smislu grauvake do subgrauvake, a imaju homogenomasivnu teksturu. Susreću se u flišnom kompleksu u obliku vrlo tankih proslojaka do bankova debljine nekoliko metara. Naslage fliša nalaze se na površini u velikom kontinuiranom pojasu na nižim dijelovima padina i u dnu Vinodolske udoline od Bakarca do Križišća i Velog Dola, kao i u sporednom pojasu na jugozapadnom rubu udoline, od uvale Sansovo do predjela Medomišljina. Krupnoklastične naslage odnosno breče (E3Ol1 ) sadrže slabo sortirane do nesortirane odlomke uglastog do poluuglastog oblika podrijetlom iz naslaga krede i naslaga starijeg paleogena te kalcitno, rjeđe dolomitno do glinovito vezivo koje može biti onečišćeno limonitom. Nalaze se u obliku širogog pojasa na starijim karbonatnim stijenama, na primorskim padinama od rta Oštro do Šmrike. U području teritorija grada Kraljevice NASLAGE KVARTARNE STAROSTI su vrlo raznolikog litološkog sastava i geneze. To su: crvenica (ts), koluvijalno-deluvijalni nanos (d), aktivni sipar (s), naplavine (pr) i marinski sedimenti (m).


16


Crvenica (ts) često se susreće kao pokrivač na karbonatnim stijenama. Po sastavu je pretežito glinovito-prašinasti materijal znakovite smeđecrvene boje. Nalage koje se smatraju crvenicom vjerojatno nemaju istu pedogenezu na različitim lokacijama. Neke od tih naslaga imaju značajke recentnih, druge reliktnih, a treće paleo tala. Unutar naslaga crvenice susreću se i pretaloženi ostaci fliša i lesa koji su naknadno ocrvenjeni. Deblje nakupine crvenice pokrivaju dvije depresije koje se pružaju od uvale Carovo i luke u samom gradu Kraljevici, prema jugoistoku. Koluvijalno-deluvijalni nanos odnosno padinske tvorevine (d) vrlo je raširen na matičnim stijenama flišnog kompleksa u Vinodolskoj udolini. Deblje, često višemetarske nakupine padinskih tvorevina ustanovljene su na sjeveroistočnim padinama Vinodoske udoline, sve do Bakarca do Križišća i Velog Dola prema jugoistok. Aktivni sipar (s) sastoji se od uglastih odlomaka različite veličine, najčešće 5 do 20 cm, ali ima i većih blokova. Materijal je nevezan i lako pokretljiv. Debljine je najčešće 1 do 3 m, a iznimno i više. Sipari su česti u podnožju litica na sjeveroistočnoj strani Vinodolske udoline. Ovaj litološki član nije posebno izdvojen na karti. Naplavine odnosno bujični nanos (pr) su šljunkovito-pjeskovitog sastava. Unutar sedimentnog tijela povremeno se nalaze i leće zaglinjenog šljunka. Ovaj litogenetski tip ustanovljen je u hipsometrijski najnižim dijelovima Vinodolske udoline: u predjelu Bakarca, gdje se dio sedimentnog tijela proteže po morskom dnu. Prema novijim geotektonskim koncepcijama smatra se da je na području sjeveroistočnog Jadrana došlo je do subdukcije Jadranske karbonatne platforme (Adrijatik) pod Dinarsku karbonatnu platformu (Dinarik). Teritorij općine Vinodolske nalazi se na području obje geodinamske jedinice: niži priobalni dio pripada jedinici Adrijatik, a predgorje i planine Gorskog kotara jedinici Dinarik. Podvlačenje Jadranske karbonatne platforme pod Dinaride i izravnoj je svezi s tektogenezom tog prostora. Oblikovanje današnjih struktrunih formi zbivalo se u dvije faze. Pokreti početkom oligocena prouzročili su tektonsko suženje šireg područja te stvaranje navlaka i reversnih struktura. Zbog promjene smjera kretanja Jadranske ploče prema sjeveru, u drugoj tektonskoj fazi mijenja se globani stres od smjera SI-JZ na smjer S-J. Neotektonski pokreti od donjeg pliocena do danas imali su presudnu ulogu u oblikovanju današnjih struktura. Odražavali su se u horizontalnim i vertikalnim pokretima različitih predznaka i intenziteta. Uslijed horizontalnih pokreta rotirano je Kvarnersko područje prema jugu i jugozapadu, a na lokalnom planu poremećene su starije strukture pomicanjem blokova po paraklazama poprečnih i dijagonalnih rasjeda. Posljedica vertikalnih pokreta bilo je tonjenje Vinodolske udoline, posebice predjela oko današnjeg Bakarskog zaljeva te značajno izdizanje predgorja i planina Gorskog kotara. Zbog opisanih tektonski zbivanja strukturni sklop je vrlo složen. Osnovne struktrune značajke su bore velikih dimenzija dinarskog smjera pružanja SZ-JI. Cjelokupni teritorij grada Kraljevice nalazi se u sklopu tektonske jedinice: Bakar-Omišalj-Vinodol koja pripada geodinamskoj jedinici Adriatik. Tektonska jedinica Bakar-Omišalj-Vinodol u osnovi je složeni sinklinorij. Jezgra sinklinale, koju izrađuju naslage paleogenskog fliša, proteže se kroz Vinodolsku odolinu. Antiklinala


17


Kraljevica-Crikvenica prati sinklinalu s jugozapadne strane. Jezgru izgrađuju dolomiti i vapnenci, a bokove rudistni vapnenci i karbonatne breče. Sjeveroistočni kontakt je reversni rasjed po kome je karbonatna stijenska masa navučena na fliš. Tektonski kontakt na jugozapadnom dijelu Vinodolske udoline također je reversni rasjed, ali drugačije kinematike i zato često subvertikalne ili pak suprotno nagnute paraklaze. Zbog različitih naprezanja prilikom tektonskih deformacija, nastali su mlađi, poprečni i dijagonalni rasjedi pretežito subvertikalnih paraklaza. Budući da su po paraklazama rasjeda utiskivani relativno kruti karbonatni blokovi u plastičnije naslage fliša, plohe reversnih rasjeda koji uokviruju Vinodolsku udolinu, na mnogim mjestima više nisu cjelovite. Postoje indicije da su Denivelacija reljefa prouzročena spuštanjem sinklinale po reversnim rasjedima, izazvala je višak mase na izdignutim i nedostatak na spuštenim dijelovima terena. To je predisponiralo mogućnost gravitacijskog nalijeganja karbonatnog na flišni stijenski kompleks. Na temelju takovih pretpostavki, kao i rezultata geofizičkih mjerenja, vjerojatno je da je brdo Gradac kod Bakarca ustvari odvojen karbonatni blok koji leži na naslagama fliša. Geotehničke značajke Obzirom na potrebe izrade Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice, izdvojeni su litogenetski kompleksi odnosno područja koji se toliko razlikuju po svojim fizičko-mehaničkim značajkama, da su prikazani kao posebne cjeline. U skladu s Prostornim planom Primorsko-goranske županije, (Plan prostornog uređenja, knjiga 2) izvršeno je geotehničko zoniranje terena pa su izdvojeni slijedeći tipovi terena: -karbonatne stijene ili područje krša- I geotehnička kategorija; -crvenica na karbonatnim stijenama -Ia geotehnička kategorija; -fliš –III geotehnička kategorija; -padinske tvorevine na flišu- III a geotehnička kategorija; -naplavine -IV geotehnička kategorija; -marinski sedimenti -(bez kategorizacije). Karbonatne stijene krede i paleogena kao i fliš paleogena tvore osnovnu stijensku masu. Crvenica, padinske tvorevine, naplavine i marinski sedimenti su u strukturnom smislu pokrivač na osnovnim stijenama. Stoga, ti dijelovi terena imaju različite geotehničke značajke u odnosu na one gdje je osnovna stijena vidljiva na površini. Karbonatne stijene vidljive su na padinama oko Vinodolske udoline. Prostorno su prostorno dominantne i na primorskom bilu i padini, odnosno na jugozapadnom dijelu teritorija između grada Kraljevice i naselja Šmrika. Međutim, upravo se tu protežu dvije površinski veće depresije, za koje je procjenjeno da su ispunjene debljim nakupinama crvenice. Naslage fliša nalaze se u dnu Vinodolske udoline, na sjeverostočnim padinama, između Bakarca i Križišća te Velog i Malog Dola. To je osnovna stijena-fliš pokrivena je debljim, često višemetarskim i zato potencijalno nestabilnim padinskim tvorevinama. Na ostalim lokacijama osnovna stijena fliša pokrivena je korom raspadanja. Naplavine pokrivaju zaravnjeno dno doline kod Bakarca. Veći dio podmorja koji pripada teritoriju Grada Kraljevice pokriven je marinskim sedimentima.


18


Matičnu stijensku masu karbonatnog kompleksa (I geotehnička kategorija) izgrađuju tri osnovna litološka tipa: vapnenci, dolomiti i vapnenci u izmjeni kao i kalcitne breče. U stratigrafskom smislu karbonatne naslage su velikog raspona: pripadaju donjoj i gornjoj kredi te paleogenu. Prema postojećim inženjerskogeološkim klasifikacijama navedeni litološki tipovi pripadaju grupi očvrslih do dobro očvrslih sedimentnih stijena. Kod toga varijeteti dolomita i vapnenaca pripadaju podgrupi kristalasto-zrnastih, a breče podgrupi cementiranih klastičnih stijena. Unutar stijenske mase uočene su razlike u fizičko-mehaničkim značajkama i na relativno malim udaljenostima. To je posljedica strukturnog sklopa, odnosno tektonske oštećenosti i okršenosti stijenske mase. Razlike u litološkom sastavu kod toga nisu presudne. Iako se uočava litološka homogenost i heterogenost, kao i anizotropija do kvaziizotropija stijenskih masa prema njihovim fizičko-mehaničkim svojstvima, u usporedbi s naslagama paleogenskog fliša ovo svojstvo je slabo izraženo. Značajka karbonatnog kompleksa je česta ogoljelost, pa su velike površine gotovo bez ikakvog pokrivača i imaju tipičan krški izgled. Crvenica je najrašireniji tip pokrivača, dok su aktivni sipari i nenerodirani ostaci vezanih sipara površinski ograničeni na područje podno litica na sjeveroistočnoj strani Vinodolske udoline. Stijene karbonatnog kompleksa imaju pukotinsko-disolucijski (kavernozni) tip poroziteta. Unatoč razlikama u vodopropusnosti, što je posljedica litološkog sastava kao i stupnja raspucalosti i okršenosti, upojnost terena je općenito velika, a koeficijent otjecanja općenito mali. Krška područja su gotovo potpuno bezvodna, bez površinskih tokova. Zato se erozija terena može smatrati općenito malom. Tereni oblikovani u naslagama karbonatnog kompleksa općenito imaju malu deformabilnost, pri čemu je ona znatno slabija na lokacijama pokrivenim crvenicom ili drugim litogenetskim tipom kvartarnih tvorevina. Padine na karbonatnim stijenama imaju pretežito povoljnu stabilnost, osim dijelova na kojima se nalaze aktivni sipari. U cjelini uzevši, karbonatni kompleks je geotehnički najpovoljniji u smislu izvođenja geotehničkih zahvata zbog povoljne stabilnosti bilo u prirodnim uvjetima ili kod zasjecanja. Tereni oblikovani u nalagama ovog kompleksa, također su u cjelini vrlo pogodni za temeljenje građevina jer ima relativno dobru nosivost i malu deformabilnost kod dodatnih opterećenja. Veći inženjerski zahvati, ko što su zasjecanja i nasipavanja, geotehnički su lako savladivi. Rasjedne zone i speleološke pojave su mjesta lošijih geotehničkih značajki od prosječnih. Mjestimično vrlo rasčlanjen reljef, često je ograničavajući čimbenik. Nepovoljna morfologija terena uvjetuje veće inženjerske zahvate, što je osobito naglašeno kod gradnje prometnica. Pogodnost terena oblikovanih u karbonatnom kompleksu je relativno laka i jeftina izgradnja podzemnih prostora. Crvenica je najrašireniji tip pokrivača na karbonatnim stijenama (Ia geotehnička kategorija). Po sastavu je prašinasto-glinoviti materijal. U depresijama (krškim uvalama i ponikvama) crvenica je najčešće bez krupnijih frakcija, dok na uzvišenjima i padinama sadrži odlomke podrijetlom iz stjenovite podloge. Debljina crvenice je različita: od vrlo tankih i nekontunuiranih nakupina na uzvišenjima i padinama do višematarskih u depresijama.


19


Lokacije gdje je prisutan pokrivač na karbonatnoj stijenskoj podlozi (prvenstveno crvenica) imaju u pravilu slabije geotehničke značajke, zbog veće deformabilnosti, od ogoljelih dijelova terena, gdje su izdanci nekih od tipova karbonatnih stijena vidljivi na površini terena. To odnosi samo na naslage crvenice veće debljine (najčešće > 2 m), koje nije moguće zanemariti prilikom izgradnje. Stijene flišnog kompleksa (III geotehnička kategorija) sastoje se sastoje se pretežito od siltita i pješčenjaka te u podređenom udjelu lapora, brečokonglomerata i vapnenaca. Odlikuje ih velika litološka heterogenost zbog čestog vertikalnog i lateralnog smjenjivanja raznovrsnih litoloških članova. Zato je stijenska masa heterogena i anizotropna. Litološki tipovi flišne stijenske mase pripadaju grupi slabo do dobro okamenjenih sedimentnih stijena, odnosno podgrupi cementiranih klastičnih stijena. Naslage fliša su u svježem stanju su plavičastosive boje, a zahvaćeni raspadanjem poprimaju sivosmeđu do žutosmeđu boju. Tereni oblikovani u palegenskom flišu većinom su vrlo male vodopropusnosti. Zato je upojnost terena mala, a koeficijent otjecanja općenito velik. Za razliku od krških terena, u razdobljima intezivnih padalina na flišu se javlja površinsko tečenje. Ta okolnost, kao i činjenica da su tereni uglavnom pokriveni glinovitom korom fizičko-kemijske razgradnje, može prouzročiti pojačanu eroziju, kako onu površinskim spiranjem tako i jaružanjem. Te pojave su posebice izražene uz korita povremenih vodotokova. Tereni oblikovani u stijenama fliškog kompleksa su relativno povoljni za temeljenje građevina. Međutim, kod izvođenja većih geotehničkih zahvata, kao što je zasjecanje ili nasipavanje, potreban je poseban oprez. Razlog tomu je fizička i kemijska razgradnja površinskog dijela stijenskog kompleksa, kod čega se povoljne svojstva čvrstoće i deformabilnosti naslaga bitno smanjuju. Kora raspadanja u geotehničkom smislu čine drugačiju sredinu u odnosu na naslage podloge. Matične stijene palegenskog fliša pokrivene su padinskim tvorevinama koluvijalno-deluvijalnog tipa na većem dijelu sjeveroistočnih padina Vinodolske udoline (IIIa geotehnička kategorija). Padinske tvorevine su raznolikoga sastava. Prevladava mješavina odlomaka i pjeskovito-prašinasto-glinovitog materijala. Odlomci su uglastog do poluzaobljenog oblika te najčešće milimetarskih do centimetarskih dimenzija. Susreću se i većpi odlomci pa čak i pojedinačni blokovi metarskih dimenzija. Budući da ustanovljena debljina padinskih tvorevina mjestimično prelazi 10 m, deformabilnost, a posebice stabilnost terena često je osjetno veća u odnosu na intaktnu flišku stijensku masu u dubini. Pojave nestabilnosti vrlo su česte osobito na kontaktima s karbonatnim kompleksom. Veće sanirano klizište nalazi se kod naselja Bakarac, neposredno do državne ceste. Manja, nesanirana, odnosno aktivna klizišta ustanovljena su uz naselje Turinovo selo te na državnoj cesti između Hreljina i Križišća. Tereni oblikovani u padinskim tvorevinama na palegenskom flišu su male vodopropusnosti. Zato je upojnost terena mala, a koeficijent otjecanja općenito velik. U razdobljima intezivnih padalina na flišu se javlja površinsko tečenje. Ta okolnost, kao i činjenica da su tereni uglavnom pokriveni slabovezanim padinskim tvorevinama, uzrokuje pojačanu eroziju, kako onu površinskim spiranjem tako i jaružanjem. Te pojave su posebice izražene uz korita povremenih vodotokova.


20


Stara naselja u Vinodolskoj udolini izgrađena su na geotehnički najpovoljnijim i gotovo u potpunosti iskorištenim lokacijama. Nove građevine smještaju se na manje povoljnim ili čak vrlo nepovoljnim lokacijama. Zbog često neodgovarajućeg načina temeljenja, česta su oštećenja na građevinama. Takve pojave posebice su uočljive i česte na cestama. Naplavine (IV kategorija) nalazi se na hipsometrijski najnižim zaravnjenim dijelovima terena uz naselje Bakarac. Leže na flišnoj stijenskoj masi. Sastoje se od mješavine šljunka i pjeska te valutica. Njihova ustanovljena debeljina mjestimično prelazi 10 m. Naplavine su, po svojim geotehničkim značajkama, drugačijih geotehničkih značajki u odnosu na terene oblikovane u flišu i karbonatnim stijenama. Naplavine su neujednačenih geotehničkih svojstava, većinom znatno deformabilne. Marinski sedimenti pokrivaju veći dio podmorja koji pripada području Grada Kraljevice. Područja koja se nalaze iznad valne baze, izložena su erozijskom djelovanju valova. Zato je na njima dno hridinasto odnosno kamenito, a na osnovnoj stijeni se zadržavaju samo krupni sedimenti veličine šljunka i krupnog pijeska. Ovakva zona mjestimično šira od 50 m nalazi se u području rta Oštro. Drugdje su takve zone najčešće vrlo uske, što ovisi o morfologiji podloge i izloženosti lokacije valovima. Na stijenovitoj podlozi mjestimice se nalaze pjeskovito šljunkoviti-sedimenti nastali marinskom erozijom obale ili pak donešeni gravitacijom (podmorski sipari). Dublji dijelovi podmorja u Tihom kanalu, u Bakarskim vratima kao i u Bakarskom zaljevu pokrivena su pjeskovitim muljem ili čistim pijescima (sjeveroistočna obala Bakarskog zaljeva). U podmorju se nalaze naslage naglašeno različitih geotehničkih svojstava. Zato se stabilnost, deformabilnost i nosivost podmorskih padina i dna kreće u rasponu od vrlo povoljnih, gdje je karbonatna stijenska masa vidljiva odnosno dno kamenito, do izrazito nepovoljnih, gdje se na padinama nalaze lako pokretljivi sedimenti ili je dno pokriveno višemetarskim naslagama fluidnog mulja do sitnog pijeska podložnog likvefakciji. Marinski sedimenti, koji pokrivaju dno Tihog kanala i Bakarskog zaljeva su slabokonsolidirani do nekonsolidirani. 1.2.1.2. Seizmičnost Seizmičnost nekog područja predstavlja skup značajki koje opisuju pojavu potresa u promatranom prostoru i vremenu njihovog pojavljivanja. Osnovni cilj istraživanja seizmičnosti je ustanovljavanje zakonitosti pojave potresa te primjena mjera zaštite od djelovanja potresa. U užem smislu seizmologija obuhvaća istraživanje zakonitosti pojave kinematičkih značajki potresa i to koordinata žarišta, vremena nastanka potresa, dinamičke značajke energije, odnosno magnitude potresa. Razvoj istraživanja seizmičnosti teži što potpunijem analitičkom prikazu potresa pri čemu su metode istraživanja u funkciji poznatih podataka o potresima. Stoga se istraživanje seizmičnosti stalno razvija na temelju novih seizmoloških mjerenja. Zbog razlike u mjerilima između korištenih podloga i Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice, kao i kartografske korektnosti, na kartama nisu prikazani seizmički podaci. Oni su opisani u daljnem tekstu.


21


Područje Hrvatskog primorja je seizmički aktivno. Istraživanja pokazuju da je uzrok seizmičke aktivnosti već spomenuto regionalno podvlačenje Jadranske ploče pod Dinaride u dubini, a bliže površini strukturne promjene u obliku navlačenja. Takve strukturne promjene odražavaju se na površini pojačanim neotektonskim pokretima. Prema dosadašnjim spoznajama, u visini Istre i Cresa podvlačenje je blago, pod nagibom oko 150, dok se ploha Moho-diskontinuiteta nalazi na dubini od 18 km. Idući prema sjeveroistoku, u zoni većih gravimetrijskih gradijenata, počinje naglo tonjenje repernog horizonta na dubinu 10 do 15 km, čiji nagib dosiže 300. Najveća seizmotektonska aktivnost je u zoni prosječne širine 30 km koja se proteže od Klane preko Rijeke i Vinodola, a obuhvaća i sjeveroistočni dio otoka Krka. Ispod te zone je najveće tonjenje i najveća dubina Moho-diskontinuiteta od preko 40 km. Sile stresa i reakcije na njega kao i gravitacija stvaraju koncentraciju napona u dubini što izaziva potrese. Cjelokupni teritorij Grada Kraljevice nalazi se unutar opisane seizmotektonski aktivne zone. Osnovna značajka seizmičnost u Kvarnerskom području je pojava većeg broja relativno slabijih potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno žarišta potresa nalaze se na dubini od svega 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obično ne zahvaćaju šire područje. Epicentralna područja su u Klani, samoj Rijeci, istočno od Omišlja i između Bribira i Grižana u Vinodolskoj udolini. Prema Seizmičkoj mikrorajonizaciji Rijeke, u sklopu koje je najdetaljnije obrađen priobalni dio Primorsko-goranske županije, u toj aktivnoj zoni osnovni stupanj seizmičnosti je 70 MCS ljestvice, a prema području Grižane-Bribir povećava se na 80 . Dosad najjači potres na području Županije dogodio se 1916. upravo u zoni Bribir-Grižane. Imao je magnitudu M = 5.8 i intenzitet u epicentu Io = 7-80 MCS. Prema novim saznanjima najjači potresi na području Županije mogu doseći jačinu od M = 6.5. Seizmički valovi mogu doći do teritorija grada Kraljevice i iz dva susjedna epocentralna područja: furlanskog i ljubljanskog, gdje se mogu očekivati potresi većih magnituda. Vrijeme pojavljivanja potresa gotovo da i ne podliježe nekoj zakonitosti. U pojedinim slučajevima jakom potresu prethode slabi potresi; a češće iza jakog potresa slijedi serija slabijih nakanadnih potresa. Razdoblja pojačane seizmičke aktivnosti izmjenjuju se s razdobljima smanjene seizmičke aktivnosti, a vrijeme trajanja tih razdoblja bitno su različita. Promatrajući jadransku seizmotektonsku zoni, razdoblje pojačane seizmičke aktivnosti bilo je od 1905. do 1928. godine, a nakon relativnog smirenja nastavlja se od 1962. godine do danas. I u naizged seizmički mirnom razdoblju zbila su se na širem području Kvarnera tri potresa velike snage: 1925. godine kod Senja (M = 4.8; Io = 50 MCS), 1939. godine između Omišlja i Dobrinja (M = 4.9; Io = 70 MCS) i 1951. u Podvelebitskom kanalu (M = 4.6; Io = 60 MCS). Na temelju dosadašnjih podataka područje Grada Kraljevice ima slijedeće maksimalne očekivane intenzitete seizmičnosti: - Io = 70 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.); - Io = 80 MCS (Seizmološka karta iz 1982.); - Io = 60 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.); - Io = 80 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.); - Io = 80 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.); - Io = 80 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.);


22


Budući da su rezultati istraživanja potvrdili uzročno-posljedičnu vezu seizmičnosti i tektonskih pokreta, može se govoriti o sezmotektonskoj aktivnosti nekog područja. Poznavanje prostornih, energetskih i vremenskih značajki seizmičnosti, te odnosa seizmičke i tektonske aktivnosti su osnova za istraživanja prognoze mjesta, jačine pa i vremena nastanka potresa. Poznavanje seizmičkih značajki pojedinog područja nužno je u primjeni zaštite od djelovanja potresa, te se kao podloge u projektiranju i prostornom planiranju koriste karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije građevine izvode se i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za pojedinu lokaciju. Temelj modernog aseizmičkog projektiranja je uključivanje očekivanih parametara, odnosno akceleracije prouzročene seizmičkim silama u proračun dinamične stabilnosti konstrukcije neke građevine. Nadalje, projektini seizmički paramatri danas se računaju za očekivane maksimalne potrese čije se značajke procjenjuju računskim metodama, a ne samo na temelju potresa koji szu se dogodili na nekom području. Posebnost takve metode je povezivanje seizmičke i neotektonske aktivnosti, kao presudnih čimbenika za prcjenu mogućih maksimalnih veličina seizmičkih sila. Zbog toga se polazi od stajališta koncepcije seizmičkog rizika, gdje je osnovni zadatak definiranje takvih metoda projektiranja i gradnje u seizmički aktivnim područjima, da taj sistem u cjelini zadovoljava kriterije ekonomske prihvatljivosti sigurnosti, odnosno tehničke konzistentnosti. Analiza seizmičkog rizika može se definirati vjerojatnošću pojave potresa određenog intenziteta i očekivanih posljedica njegovog djelovanja. Danas se često primjenjuje uključivanje eksploatacijskog razdoblja građevine i razine prihvatljivog rizika kod vjerojatnosti pojave potresa određenih značajki. Ekonomski je neopravdano i u praksi teško izvedivo projektiranje svih konstrukcija na takav način da se osigura potpuna i podjednaka zaštita od oštećenja izazvanih djelovanjem potresa. Zbog toga se definira dopuštena razina seizmičkog rizika, odnosno vjerojatnost prekoračenja iznosa ubrzanja koji je bio uključen u proračun dinamičke stabilnosti konstrukcije. Ta vjerojatnost treba biti mala ako se radi o posebno važnim građevinama, odnosno dopušta se nešto veća, ako se radi o manje važnim građevinama ili njihovim dijelovima. Pri tome rizik od rušenja građevine treba biti uklonjen u potpunosti. Prilikom projektiranja te proračuna dinamičke stabilnosti konstrukcija pojedinih građevina koristi se "projektni potres" uz razinu ubrzanja koja odgovara seizmičkom riziku od 30 % i "maksimalni potres" uz razinu ubrzanja koja odgovara seizmičkom riziku od 10 % . Oba parametra odnose se za odgovarajuće razdoblje predviđenog korištenja građevine. S obzirom na očiglednu nedostatnost pa čak i zastarjelost podataka o seizmičnosti, u Prostornom planu Primorsko-goranske županije. Mjere provedbe. Knjiga 2., predviđeno je seizmotektonsko zoniranje na razini cijelog teritorija županije. Rezultat bi trebala biti karta odgovarajućeg mjerila na temelju koje bi se mogao s dovoljnom sigurnošću odrediti seizmički rizik nekog područja.


23


1.2.1.3. Hidrološke značajke (vode) Područje Grada Kraljevice kao pretežno kraško ističe se podzemnim vodama koje završavaju manjim izvorima u Vinodolskoj dolini, ili dijelom, kao podzemni tokovi koji se ulijevaju u more. Površinski tokovi su uglavnom samo povremeni i slabog intenziteta, a javljaju se na flišu Vinodolske doline. Osobine podzemnih voda kraljevičkog područja su karakteristične za rašku, pukotinsku vodu, koja se procjeđuje kroz vapnence s primjesama dolomita. Podzemne vode kaptirane na izvorima karakteristične su po niskim temperaturama, kreću se u malim granama i ne pokazuju ovisnost o temperaturi zraka što je karakteristika dubokih podzemnih voda. Pretežno je riječ o bristrim vodama koje se rijetko zamute i oboje i to za vrijeme jakih kišnih perioda. Dugogodišnja hidrogeološka istraživanja šireg riječkog područja osigurala su poznavanje vodnog režima, strukturne građe terena, prostornog rasporeda izvora i ponora, kretanje podzemnih voda, te drugih hidrogeoloških parametara. Na osnovi hidrogeoloških elaborata i “Generalne karte opasnosti od onečišćenja” definirana su tri sliva s grupama izvora, vodozaštitna područja i mjere zaštite izvorišta vode za piće. Temeljem toga donesena je Odluka o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području. Područje sliva izvora Kraljevica izdvojeno je većim dijelom izvan zona vodozaštite. Slivovi ovih izvora obzirom na mali vodni potencijal nemaju značenja sada ni u bližoj perspektivi za korištenje u vodoopskrbne svrhe. Kod uređenja prostora treba voditi računa o zaštiti kvalitete mora, jer se na nekim potezima obalnog pojasa Kraljevice uz gospodarske sadržaje, odvija i intenzivna kupališno-rekreacijska aktivnost. Područje Vinodola jugoistočno od Križišća (koje pripada slivu Dubračine) izdvojeno je kao II. vodozaštitna zona. 1.2.1.4. More Obalno more Grada Kraljevice koristi se, izuzevši samu uvalu Kraljevica, kao vrlo atraktivno područje za kupanje i rekreaciju. Na devet postaja duž ovog područja (Bakarac - Zminca, Bakarac - lučica, Sansovo, Carovo, Fortica, Rt Oštro, plaža Oštro, uvala Kičer i kupalište uvala Grabrova) u sezoni kupanja Zavod za javno zdravstvo u Rijeci uzima uzorke morske vode i ispituje sanitarnu kvalitetu mora prema Pravilniku o kontroli kvalitete morske vode za kupanje i rekreaciju. Na većini postaja more je “pogodno za kupanje”, a samo na nekim postajama more je pod “utjecajem povremenih zagađivanja”. Izvori onečišćenja mora luke Kraljevica su slijedeći: proces antikorozivne zaštite brodova, sanitarno-fekalne, tehnološke i oborinske otpadne vode. Otpadne vode acetilenske stanice karakterizirane su visokom pH vrijednošću, visokim koncentracijama organskih tvari merkaptana i sulfida, ove otpadne vode se nakon taloženja u taložnicama otpuštaju u more.


24


Prema Studiji namjene mora općine Rijeka (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i stambeno-komunalne djelatnosti, Služba za Jadran, Rijeka, svibanj 1992.) životne zajednice morskog dna (bentos) priobalnih dijelova Grada Kraljevice koji nisu pod izravnim negativnim djelovanjem industrije pokazuju blagi stupanj degradacije, ili su to (većim dijelom) zajednice karakteristične za nezagađene dijelove priobalnog mora. 1.2.1.5. Zemljopisna obilježja i reljef Prostor područja Grada Kraljevice sastoji se od tri izrazite prirodno-geografske cjeline: •

•

•

obalnog područja, u kojem su smještena naselja Bakarac i Kraljevica, te dio naselja Jadranovo (Neriz),

primorskog bila paralelnog s dolinom, gdje su najviše točke Mižolovo (308,5 m) i Beč

(319,1 m). Od strmog ruba primorskog bila teren se spušta prema obali formirajući dva pregiba, strme padine - blaže nagnutu zaravan i strmiji pregib uz morsku obalu,

unutrašnje flišne udoline kao dijela Vinodolske doline koja se pruža od naselja Bakarac u

Bakarskom zaljevu do naselja Veli Dol, odnosno Ožlaka. Od nadmorske visine +/- 0,00 m dolina se postepeno penje do Križišća i doseže visinu od približno 248 m/n.m., a potom se ponovno spušta prema Ožlaku koji leži na približno 190 m nadmorske visine.

Sjeverna granica Grada proteže se rubom Vinodolske doline koji velikom strminom pada prema dnu doline. Ovaj strmi prisojni odsječak Vinodolske doline postepno povećava svoju visinu od Bakarskog zaljeva, gdje dosiže na zapadnoj granici Grada (rub strmca iznad rta Dobra kod Bakarca) 214 m.n.v., da bi dalje prema jugoistoku, iznad zaselka Šimići, na istočnoj granici, dosegao visinu 701 m u vrhu Dedomir. Strmac je u predjelu Pod Kut podno Hreljinskog grada zasječen dubokom jarugom, a također je manja jaruga usječena iznad Baretićevog sela kod Križišća. U ostalom dijelu strma prisojna padina je jednostavna i odlikuje se pojavom stijena i siparišta. Primorsko bilo proteže se paralelno s Vinodolskom udolinom i od nje je jasno ograničeno strmo odsječenim rubom. Osojna padina Vinodolske udoline nije toliko visoka niti tako strma kao prisojna - kontinentska padina. Najizraženije uzvisine na rubu primorskog bila su Gavranić, Mižolovo (298 m) i Beč (319 m), dakle, postepeno se rub primorskog bila uzdiže od Bakarskog zaljeva prema istočnoj granici Grada. Primorsko bilo najveću visinu postiže upravo na rubu strmca iznad flišne udoline i zatim se dosta blago spušta prema moru. Unutrašnja flišna udolina jasno je odvojen reljefni oblik, omeđen strmim padinama primorskog bila i upravo spomenutim strmcem kontinentske padine, a u dijelu koji pripada Gradu Kraljevici sastoji se od dva jasno morfološki diferencirana odsječka koji se ujedno odlikuju i vlastitom hidrografijom. Ta dva odsječka su bakarački odsječak te odsječak koji pripada slivu potoka Dubračine. Ova dva odsječka odijeljena su izrazitom flišnom razvodnicom kod Križišća. Bakarski dio flišne udoline postepeno se spušta od Križišća prema Bakarskom zaljevu. Bakarski zaljev zapravo predstavlja potopljeni dio unutrašnje flišne udoline gdje su snažni izvori i potoci kroz geološku prošlost erodirali flišne naslage, a kroz vapnence usjekli dubok tjesnac - Bakarska vrata. Na drugu stranu od razvodnice kod Križišća polaganim padom se spušta flišna udolina prema driveničkom pregibu (koji se nalazi već izvan granica Grada).


25


Gotovo paralelno s bakaračkim odsječkom unutrašnje flišne doline proteže se u strmcu primorskog bila jedna manja udolina čiji je početak Nedomišljina. Ona završava, s donje strane, u predjelu Luka kod Bakarca, gdje se u produžetku uzdiže i manji, ali izraziti vapnenački greben visok 55 m ispod kojeg po flišu zavija pobočni nestalni tok kratkog potoka. Od strmog ruba primorsko bilo se postepeno spušta prema moru, gdje su mjestimice izrazita dva pregiba. Prvim, višim, pregibom glavno bilo je odvojeno od niže zaravni koja je blago nagnuta prema moru. Neposredno uz morsku obalu nalazi se drugi pregib sa strmijim nagibom iznad mora. Taj drugi pregib je osobito izražen u predjelu obale od Bočine (Pod Banj) do uvale Grabrova i od poluotoka Dubno do predjela Boke. ( I sami toponimi Bočina i Boke ukazuju na karakter ovog pregiba). Zaravan je pak izraženija u predjelu Sitovica - Škabrlova - Graja - Pod Dolac - Čabrijanska sela, a proteže se na nadmorskoj visini 100 - 150 m. Nekoliko poprečnih suhih udolina usječeno je u zaravan, što je pak osobito došlo do izražaja u obalnom pregibu u predjelu Dumboka, Marenska i Rasatica, te Črišnjeva i Tiha. Potopljeni donji dijelovi ovih udolina su istoimene uvale koje doprinose razvedenosti obale. Razvedenosti obalne crte (koja na području Grada Kraljevice nije osobito izražena) doprinose poluotok Dubno koji je poslužio za premošćivanje o. Sv. Marko te poluotoci Oštro i Kavranić između kojih je smješten rt Nirvana u Bakarskim vratima. Ove istaknute obalne tvorevine Bakarskih vrata zatvaraju najvažniju uvalu na području Grada - a to je Uvala Kraljevica, koja je omogućila razvitak grada na ovom mjestu. Danas se u njoj nalazi luka javnog prometa i brodogradilište. Za razliku od ranije spomenutih manjih uvala, kraljevička uvala se proteže u longitudinalnom smjeru tj. paralelno s primorskim bilom. Između rta Nirvana i Kavranić smještena je slikovita uvala Carovo čija je obala oko 500 m duga i većinom šljunkovita. 1.2.1.6. Klimatska obilježja Klima je snažan čimbenik pedogeneze na kartiranom području. Značajke klime opisane su na temelju pokazatelja za Crikvenicu, kao najbliže meteorološke postaje u tom kraju. Rezultati za petnaestogodišnji period (1965-1980.) obrađeni su po metodi Gračanina (1950.), a prikazani u tablici br. 3. Tablica br.3: Pokazatelji klimatskih prilika

Mjeseci Klimatski elementi I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Godiš-nje

Oborine 125 92 68 79 76 77 76 65 113 156 159 133 1.219

Temperatura ºC 6,5 6,5 9,0 13,2 17,6 21,5 23,8 23,3 19,9 14,8 10,7 8,2 14,6

Kfm (po Gračaninu) 19,2 14,1 7,6 5,9 4,3 3,6 3,2 2,8 5,7 10,5 14,9 16,2

K.F. LANG

83

Oznaka klime uh uh ut t t v v v t t ut ut -

Oznaka humiditeta klime

ph ph h shsa sa sa s s sh h ph ph


26


Oznaka klime: - vruća (v) - sr. mj. temp. preko 20oC - topla (t) - sr.mj. temp. 12-20oC - umjereno topla (ut) - sr.mj. temp. 8-12 oC - umjereno hladna (uh) - sr.mj. temp. 4-8 oC - hladna (hl) - sr.mj. temp. 0,5-4 oC - nivalna (n) - ispod 0,5 oC Oznaka humiditeta: - aridna (a) Ktm do 3,3 - semiaridna (sa) 3,3-5,0 - semihumidna 5,0-6,6 - humidna (h) 6,6-13,3 - perhumidna (ph) preko 13,3 Kako se vidi u prikazu, prosječna godišnja količina padalina za analizirani period iznosi 1.219 mm. Distribucija padalina po godišnjim dobima je nepravilna. Najveća količina pada u jesen - 428 mm, slijedi zima s 350 mm, a zatim proljeće sa 223 i ljeto sa 218 mm. Najveća je mjesečna količina u studenom, a najmanja u kolovozu. Odnos je vidljiv i po osnovi mjesečnog kišnog faktora. Klima je perhumidna u svim zimskim mjesecima i studenom, humidna je u ožujku i listopadu, semihumidna u travnju i rujnu. Semiaridni su mjeseci najintenzivnije vegetacije svibanj i lipanj, dok su srpanj i kolovoz aridni. Opće karakteristike klime za meteorološku postaju Crikvenica vidljive su i iz prikaza na klimagramu.


27


U prikazu je očit jesensko-zimski maksimum padalina, ali i nedostatne količine u ljetnom periodu koji može biti kritičan za opskrbu bilja, naročito na plitkim tlima krškog područja. Opisane klimatske prilike ukazuju ponajprije na veliku ukupnu godišnju količinu padalina i njihovu nepravilnu distribuciju. Njihova ukupna količina i raspored pogoduju intenzivnim procesima erozije i okršavanja, odnosno ispiranja tla. Međutim, potrebno je naglasiti da dolina flišne sinklinale donekle ima nešto drugačije klimatske uvjete, naročito što se tiče pojave kasno proljetnih i rano jesenskih mrazeva, pa s tim treba računati kod proizvodnje povrća na otvorenom. 1.2.1.7. Živi svijet Prikaz vegetacije Veći dio površine Grada Kraljevice je danas obrastao šumskom vegetacijom. Šumska vegetacija nalazi se zbog napuštanja poljoprivredne proizvodnje i stočarstva u progresivnom razvitku, pa su mlade šikare i šumice zauzele površine nekadašnjih pašnjaka i obrađenog tla. To su pretežno niske autohtone panjače i šikare bjelograba i hrasta medunca (Querco-Carpinetum orientalis), a manje površine zauzimaju i umjetno zasađene kulture crnog bora. Osebujna šumska vegetacija pokrivala je nekoć dno Vinodolske doline (poplavne šume poljskog jasena i mezofilne šume običnog graba) od kojih su danas, nažalost, preostali tek skromni fragmenti. Šumama na najvećem dijelu područja Grada Kraljevice upravlja poduzeće “Hrvatske šume” - Šumarija Rijeka, a ovo područje pripada gospodarskoj jedinici Oštrovica. Samo manjim dijelom Vinodolske doline (od Križišća na jugoistok) upravlja šumarija Crikvenica. Prema vlasništvu šume na području Grada Kraljevice dijele se na: - uređene šume u državnom vlasništvu (ovamo pripadaju manje površine dvaju odjela

borovih šuma kod Križišća, zatim odjeli borovih kultura na Kavraniću i Oštru u Kraljevici),

- neuređene šume u državnom vlasništvu i - neuređene šume u privatnom vlasništvu. Borove kulture imaju ulogu u prirodnom širenju šume jer podmladak crnog bora koji se rasprostire vjetrom osvaja mnoge kamenite površine, šikare i površine travnjaka sve do morske obale. Unutar suhozida i gromača, na nekadašnjem poljoprivrednom tlu, u području primorskog bila nalazimo brojne grmove šmrike (Juniperus oxycedrus), a razvila se i posebna vegetacija suhih travnjaka vlaske i krutovlatke (Andropogoni - Diplachnetum serotine) sa velikim bogatstvom broja vrsta. U Vinodolskoj dolini bujnije livade košanice pripadaju prvenstveno zajednici primorske rdobrade (Bromo-Chrysopogonetum). Livade u Vinodolu se još uvijek većim dijelom kose. Kamenjarski pašnjaci kuša i kovilja (Stipo-Salvietum) zauzimaju danas vrlo malene površine jer ih je zarasla šikara - pretežno crnog jasena (Fraxinus ornus). Na površinama u vršnom dijelu primorskog bila znatne površine pokrivene su pašnjacima primorskog vriska i vlaske (Saturejo-Ischaemetum). Na strmim padinama vršnog dijela


28


kontinentskog srmca (Dedomir, 701 m.n.v.), šumska vegetacija poprima mediteransko-montana obilježja - šikare su s većim udjelom crnog graba (Ostrya carpinifolia), što je uzrokovano oštrijim klimatskim uvjetima na ovoj nadmorskoj visini. Općenito se može reći da je posljednjih godina u vegetacijskoj slici područja Grada vrlo uočljiv trend progresivnog razvitka šumske vegetacije što ga dijelom mogu usporiti i ugroziti veći šumski požari i s njima povezana erozija tla. Stoga problematici spriječavanja šumskih požara treba posvetiti posebnu pažnju. Utjecaji industrijskih onečišćenja na zdravstveno stanje vegetacije na području Grada Kraljevice nisu do sada istraživani. Biološka raznolikost Očuvanje biološke raznolikosti od značaja je za cjelokupni prostor ne samo Županije, već i države. Prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije (Knjiga 1; Osnove korištenja i zaštite prostora), šire područje Kraljevice svrstano je u nedovoljno istražena područja s potencijalno vrijednom faunom. Na ovom submediteranskom području dolaze vrste južnih područja: šišmiš sredozemni, zecoušnjak. Od ptica: galebovi, čigre, čiope. Od gmazova nalazimo kršku guštericu, primorsku guštericu, smeđi blavor, a od zmija: postoka, crvenkpicu, ljutu crnokrpu. Od kukaca dolaze cvrčci, bogomoljke, štipavci, stonoge i pauci. 1.2.2. Stanovništvo i stanovanje 1.2.2.1. Demografska struktura Kretanje stanovništva Popisno kretanje stanovništva Za razumijevanje suvremenih demografskih stanja i procesa potrebno se ukratko osvrnuti i na razvojne tokove u prošlosti. Stoga je u tablici br. 4. prikazano kretanje stanovništva Grada Kraljevice od 1857. (prvi službeni popis stanovništva) do 1991. godine.


29


Tablica br.4: Kretanje stanovništva Grada Kraljevice po naseljima 1857-1991. godine G o d i n a p o p i s a

Naselje 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.

Bakarac 229 280 281 308 359 392 427 353 320 296 301 274 260 274

Kraljevica 1.240 1.198 1.096 1.104 1.057 1.179 1.832 1.480 1.355 1.998 1.941 2.376 2843 2987

Križišće 32 38 56 79 118 119 115 175 88 89 88 98 187 86

Mali Dol 376 427 316 371 385 331 313 211 321 239 263 227 87 200

Šmrika 696 671 569 585 720 741 757 644 582 565 555 575 647 758

Veli Dol 547 570 521 565 601 556 543 440 251 334 287 290 230 208

Ukupno 3.120 3.184 2.839 3.012 3.240 3.318 3.987 3.303 2.917 3.521 3.435 3.840 4254 4513

* Iskazani popisni podaci 1981. godine za Križišće i Mali Dol najvjerojatnije nisu točni. Gotovo je nevjerojatno da bi Križišće nakon 98 stanovnika 1971. godine te godine imalo 188 stanovnika, a već 1991. svega 86 stanovnika. Sličan je slučaj s Malim Dolom (1971. - 227 stanovnika, 1981. - 91 stanovnik i 1991. - 200 stanovnika). Najvjerojatnije se ovdje radi o promjenama statističkih popisnih krugova ili o jednostavnoj zamjeni podataka između ta dva naselja. U popisnom kretanju stanovništva Grada Kraljevice mogu se izdvojiti tri karakteristična razdoblja: 1. razdoblje do I. svjetskog rata (popisi između 1857. i 1910. godine) 2. razdoblje između dva svjetska rata (popisi 1921. i 1931. godine) 3. razdoblje nakon II svjetskog rata (popisi između 1948. i 1991. godine) 1. Razdoblje do I svjetskog rata Nakon relativno malog porasta u prvom promatranom razdoblju (1857-1869) stanovništvo Grada već u sljedećem razdoblju bilježi smanjenje svoga broja od 11% što je uvjetovalo 1880. godine najmanji zabilježeni broj stanovništva od svih službenih popisa. Smatra se da su na smanjenje stanovništva utjecale tri činjenice: propast jedrenjaka u korist brodova na mehanički pogon te povezano s time iseljavanje mornara i stagnacija brodograđevne djelatnosti u Kraljevici, iseljavanje u prekomorske zemlje zbog propasti vinograda i izgradnja željezničke pruge do Rijeke 1873. godine čime čitav prostor oko Bakarskog zaljeva počinje gospodarski nazadovati. Već u narednom (1880-1890), kao i u slijedeća dva razdoblja broj stanovnika ponovno raste da bi 1910. bio zabilježen najveći broj stanovnika Grada u nekom od popisa prije I svjetskog rata. Međutim, naselje Kraljevica je i u razdoblju 1890-1900. bilježilo pad stanovništva, dok 1910. godine još uvijek nije dostignut broj stanovnika iz druge polovice 19. stoljeća. 2. Razdoblje između II svjetska rata U razdoblju 1910-1921. godine stanovništvo Grada povećano je 20,2%. Takav porast ponajprije je uvjetovalo povećanje stanovništva u naselju Kraljevica od čak 55,4%. Razlog tom povećanju leži u činjenici da je Rijeka nakon I svjetskog rata sjedinjena s Italijom, dok je Jugoslaviji ostala mala luka koja nije bila u mogućnosti primiti sve brodovlje koje je smještaj pronašlo u Bakarskom zaljevu. Stoga Kraljevica (kao i Bakar koji je neko vrijeme ponovno


30


postao glavna luka na širem području) neposredno nakon I svjetskog rata bilježi porast broja stanovnika. Već u razdoblju 1921-1931. godine ponovno se javlja pad broja stanovnika Grada i svih naselja osim Križišća. U tom je razdoblju naime, porasla važnost Sušaka koji je preuzeo funkcije jedne od vodećih luka nove države, dok Kraljevica kao i ostala naselja oko Bakarskog zaljeva ponovno doživljavaju nazadovanje. 3. Razdoblje nakon II svjetskog rata Zbog negativnih posljedica II svjetskog rata (poginuli u ratu, smanjeni natalitet za vrijeme i nakon rata itd.) u razdoblju 1931-1948. zabilježen je najveći pad broja stanovnika od svih međupopisja (-12,2%). Treba napomenuti da su na spomenuto smanjenje donekle utjecale i promjene u definiciji stanovništva prema mjestu popisa. U popisima 1857-1931. stanovništvo je iskazano po koncepciji "prisutnog stanovništva" u kojima je svaki stanovnik bio popisan u mjestu gdje ga je popis zatekao. Za razliku od tih popisa, u svim idućim popisima stanovništvo je iskazano po koncepciji "stalnog stanovništva" tj. prema mjestu stalnog boravka svakog stanovnika, bez obzira gdje se u trenutku popisa zatekao. Već u sljedećem razdoblju (1948-1953.) Grad Kraljevica bilježi povećanje stanovništva zahvaljujući ponajprije porastu u samoj Kraljevici (47,5%). Za slijedeća razdoblja karakteristična su oscilatorna kretanja koja je "diktirala" ponajprije samo naselje Kraljevica (pad broja stanovnika 1953-1961, porast 1961-1971. i 1971-1981, te ponovno pad 1981-1991). Posebno je zanimljivo da nakon porasta od 23% u razdoblju 1971-1981. Kraljevica u posljednjem međupopisju bilježi smanjenje od 4,5%. Osnovni razlog smanjenju broja stanovnika je znatno smanjenje prirodnog prirasta odnosno prirodni pad krajem osamdesetih godina te istodobna stagnacija i kriza u gospodarstvu koja je dio stanovništva poticala na iseljavanje. Popisne promjene između prvog i posljednjeg popisa stanovništva, u razdoblju nakon II svjetskog rata te u posljednjem međupopisju prikazane su u tablici 5. Tablica br.5. Promjena broja stanovnika Grada Kraljevice po naseljima u razdobljima 1857-1991, 1948-1991. te 1981-1991. godine

Promjena broja stanovnika Naselje 1991/1857. 1991/1948. 1991/1981.

Bakarac 119,7 85,6 105,4 Kraljevica 240,9 220,4 105,1 Križišće* 268,7 97,7 - Mali Dol* 53,2 62,3 - Šmrika 108,9 130,2 117,2 Veli Dol 38,0 82,9 90,0 Grad Kraljevica 144,6 154,7 106,1

* Za naselja Križišće i Mali Dol nije prikazana promjena u razdoblju 1981-1991. zbog nepouzdanih popisnih podataka za te dvije godine (vidi napomenu kod tablice br.5).


31


Iz tablice je vidljivo da se u cjelokupnom promatranom razdoblju (1857-1991) stanovništvo Grada uvećano gotovo za polovicu dok je svoj broj najviše povećalo Križišće. To naselje nije depopuliralo kao susjedni Mali Dol i Veli Dol najvjerojatnije zbog svog povoljnog prometnog položaja. U poslijeratnom razdoblju (1948-1991) ukupni porast stanovništva bio je nešto veći ali s time da je zabilježen u samo dva naselja - Kraljevici i Šmriki. Pad stanovništva u naselju Kraljevica u razdoblju 1981-1991. uvjetovao je i smanjenje broja stanovnika u Gradu, dok je minimalan porast zabilježen u Bakarcu i Šmriki. Prirodno kretanje stanovništva Ovdje će se razmotriti prirodno kretanje stanovništva Grada Kraljevice u posljednjih 25 godina odnosno od 1971. do 1995. godine. Radi lakše usporedivosti, prirodno kretanje u promatranom razdoblju razdijeljeno je na tri razdoblja. Prva dva odnose se na međupopisja između 1971. i 1980, odnosno 1981. i 1990, dok se treće odnosi na razdoblje 1991-1995. godine. Prirodno kretanje stanovništva Grada Kraljevice 1971-1980. godine Jedna od odrednica ukupnog kretanja (povećanja) stanovništva Grada Kraljevice u ovom razdoblju bio je prirodni prirast. On je tada u u ukupnom povećanju stanovništva od 23% sudjelovao s 16,6%, dok je pozitivna migracijska bilanca iznosila 83,4%. Ukupni prirodni prirast iznosio je 147 stanovnika, odnosno toliko je bio veći broj živorođenih od umrlih (tablica br.6). Za ovo je razdoblje karakteristično znatno osciliranje stope prirodnog kretanja iz godine u godinu što i nije neuobičajeno za sredine s malim brojem stanovnika. Tako je npr. razlika u ukupnom prirodnom prirastu između 1973. (kada je jedino bio prirodni pad) i 1974. (najveći prirodni porast) svega 28 stanovnika. Tablica br.6: Prirodno kretanje stanovništva Grada Kraljevice 1971-1980. godine

Godina Rođeni Umrli Prirodni prirast Na 1.000 st. 1971. 51 38 13 3,4 1972. 50 47 3 0,8 1973. 51 52 -1 -0,3 1974. 51 24 27 6,8 1975. 48 32 16 4,0 1976. 47 31 16 4,0 1977. 60 40 20 4,9 1978. 67 44 23 5,6 1979. 54 43 11 2,6 1980. 63 43 20 4,7 Ukupno 542 394 147 -

Prirodno kretanje po naseljima vidi se u tablici br.7, ali bez odgovarajućih stopa jer bi bilo iluzorno prikazati npr. broj rođenih na 1.000 stanovnika za naselje Križišće koje je 1981. godine imalo svega 86 stanovnika.


32


Tablica br.7: Prirodno kretanje stanovništva Grada Kraljevice po naseljima 1971-1980.

Naselje Rođeni Umrli Prirodni prirast Bakarac 32 30 2 Kraljevica 362 192 170 Križišće 58 42 16 Mali Dol - 12 -12 Šmrika 74 82 -8 Veli Dol 16 36 -20

Po prikazanim podacima vidljivo je da su u ovom razdoblju negativni prirodni prirast već imala tri naselja; Mali Dol, Šmrika i Veli Dol, a posebno je zabrinjavajuće stanje u Malom Dolu. Prirodno kretanje stanovništva Grada Kraljevice 1981-1990. godine Tablica br.8: Prirodno kretanje stanovništva Grada Kraljevice 1981-1990. godine

Godina Rođeni Umrli Prirodni prirast Na 1.000 st. 1981. 64 34 30 7,1 1982. 60 45 15 3,5 1983. 63 38 25 5,8 1984. 49 51 -2 -0,5 1985. 52 38 14 3,2 1986. 46 51 -5 -1,1 1987. 38 53 -15 -3,4 1988. 47 55 -8 -1,8 1989. 27 48 -21 -4,7 1990. 41 41 - - Ukupno 487 454 33 -

U ovom je razdoblju prirodni prirast iznosio tek 22,4% prirasta iz prethodnog razdoblja dok je prirodni pad zabilježen već u šest godina (tablica br.8). Na smanjenje prirodnog prirasta podjednako je utjecalo smanjenje nataliteta koliko i povećanje mortaliteta. Naime, broj rođenih smanjen je u odnosu na prethodno razdoblje za 55, a broj umrlih povećan je za 60. Na smanjenje nataliteta ponajviše je utjecala emigracija stanovništva koja je još više erodirala dobnu strukturu stanovništva. Kako iseljava većinom stanovništvo u dobi između 20 i 30 godina, odnosno najvitalnije stanovništvo, znatno je smanjena reprodukcija stanovništva, kojeg stoga sve više zahvaća proces starenja. To pokazuje da će ubuduće prirodni pad biti i pod jačim utjecajem porasta stope mortaliteta, i uz pretpostavku da stope nataliteta ostanu na sadašnjoj razini.


33



Naselje Rođeni Umrli Prirodni prirast Bakarac 45 43 2 Kraljevica 335 275 60 Križišće 36 53 -17 Mali Dol 5 2 3 Šmrika 60 71 -11 Veli Dol 6 10 -4

U ovom se razdoblju Šmriki i Velom Dolu kao naseljima s prirodnim padom stanovništva priključuje Križišće, dok Mali Dol ipak ima prirodni porast stanovništva. Iz tablice je vidljivo da je do smanjenja prirodnog prirasta na razini Grada ponajprije došlo zbog njegovog drastičnog pada u samoj Kraljevici gdje je on iznosio tek nešto više od trećine (35,3%) u odnosu na razdoblje 1971-1981. godine. Prirodno kretanje stanovništva Grada Kraljevice 1991-1995. godine Stope prirodnog prirasta za godine 1992-1995, za čiju je procjenu uz broj rođenih i umrlih potreban i broj stanovnika za svaku godinu pojedinačno, izračunate su na jedini mogući način. Naime, ovdje se moralo pretpostaviti da je u tim godinama ukupna promjena broja stanovnika bila jednaka prosječnoj godišnjoj promjeni iz razdoblja 1981-1991. a koja je iznosila -21,5 stanovnika. Dakle, stopa prirodnog prirasta za 1992. godinu izračunata je u odnosu na 4.491 stanovnika, 1993. godine u odnosu na 4.470 stanovnika itd. Nakon negativnog prirodnog prirasta prve četiri prikazane godine, stanovništvo Grada 1995. godine bilježi pozitivni prirodni prirast prvi puta nakon deset godina (tablica br.10). Do njega je došlo prvenstveno zbog porasta broja rođenih što se dijelom može pripisati i svojevrsnim "baby boomom" koji se općenito javlja nakon ratnih zbivanja. Tablica br.10: Prirodno kretanje stanovništva Grada Kraljevice 1991-1995.

Godina Rođeni Umrli Prirodni prirast Na 1.000 st. 1991. 40 46 -6 -1,3 1992. 47 65 -18 -4,0 1993. 37 55 -18 -4,0 1994. 34 56 -18 -4,0 1995. 60 45 15 3,4 Ukupno 218 267 -49 -

U najnovijem razdoblju sva naselja bilježe prirodni pad stanovništva u čemu prednjači Šmrika (tablica br.11). Treba napomenuti da naselje Kraljevica posljednju prikazanu godinu (1995.) ima pozitivni prirodni prirast od 24 stanovnika koji su većinom odredili i pozitivni prirodni prirast te godine za cijeli Grad.


34



Naselje Rođeni Umrli Prirodni prirast Bakarac 11 17 -6 Kraljevica 161 164 -3 Križišće 15 24 -9 Mali Dol 4 6 -2 Šmrika 26 49 -23 Veli Dol 1 7 -6

Tipovi općeg kretanja stanovništva Tip općeg kretanja stanovništva uobičajeno se temelji na usporedbi stopa popisnog kretanja stanovništva i stopa prirodnog prirasta stanovništva. Na taj način posredno dolazimo i do podataka o gruboj migracijskoj bilanci prostora odnosno općim obilježjima prostorne pokretljivosti stanovništva. Ovisno o tome je li migracijska bilanca pozitivna ili negativna određuje se je li neki prostor imigracijski ili emigracijski. Daljnje stupnjevanje ovisi o kombinaciji odnosa stopa popisnih promjena i stopa prirodnog prirasta unutar imigracijskih i emigracijskih tipova. Usporedba dva bitna demografska kretanja i tipizacija na 4 imigracijska i 4 emigracijska tipa omogućava utvrđivanje osnovnih činitelja demografske dinamike u određenom međupopisnom razdoblju - je li to prostorno ili prirodno kretanje stanovništva1. Stanovništvo Grada Kraljevice imalo je u razdoblju 1981-1990. negativan tip općeg kretanja stanovništva - E3 odnosno "izrazita depopulacija". Njega je uvjetovala veća stopa negativnog popisnog kretanja od pozitivne stope prirodnog kretanja (tablica br.12). Tablica br.12: Tipovi općeg kretanja stanovništva Grada Kraljevice po naseljima u razdoblju 1981-1991. godine

Promjena br. stan. 1981-1991.

Prirodni prirast 1981-1990.

Migracijska bilanca 1981-1991.

Tip općeg kretanja Naselje

Aps. % Aps. % Aps. % stanov. Bakarac 10 3,8 2 0,8 8 3,0 I1 Kraljevica -246 -7,6 60 1,9 -306 -9,5 E3 Križišće i M.Dol 7 2,5 -14 -5,0 21 7,5 I3 Šmrika 37 5,1 -11 -1,5 48 6,7 I2 Veli Dol -23 -10,0 -4 -1,7 -19 -8,2 E4 Grad Kraljevica -215 -4,5 33 0,7 -248 -5,2 E3

Isti tip općeg kretanja kao Grad (E3) ima samo još naselje Kraljevica dok sva druga naselja imaju različite tipove. Tako naselje Bakarac ima tip "ekspanzija imigracijom" premda je iluzorno govoriti o nekakvoj ekspanziji kada se radi o svega osam useljenih stanovnika. Naselje Šmrika pripada tipu "regeneracija imigracijom", a Križišće i Mali Dol (promatrani zajedno zbog ranije navedenih razloga) tipu "slaba regeneracija imigracijom". Najnepovoljniji

1Tipovi općeg kretanja stanovništva izdvojeni su prema modelu M. Friganovića (1978). Eksodusni su tipovi: E1 - emigracija; E2 - depopulacija; E3 - izrazita depopulacija; E4 - izumiranje. Imigracijski tipovi: I1 - ekspanzija imigracijom; I2 - regenaracija imigracijom; I3 - slaba regeneracija imigracijom; I4 - vrlo slaba regeneracija imigracijom.


35


tip općeg kretanja, gdje su sve tri promatrane varijable negativne, ima naselje Veli Dol - "izumiranje". Stanovništvo u inozemstvu Podaci o stanovništvu u inozemstvu odnose se na osobe koje su radile ili boravile kao članovi njihovih obitelji izvan granica tada postojeće države. Tablica br.13: Stanovništvo Hrvatske, Primorsko-goranske županije i Grada Kraljevice na radu u inozemstvu 1981. i 1991. godine

1981. 1991. u inozemstvu % u uk. st. u inozemstvu % u uk. st.

1991/1981.

Hrvatska 210.330 4,6 285.216 6,0 135,6 Županija P.-g. 8.101 2,7 8.228 2,7 101,6 Grad Kraljevica 130 2,7 177 3,9 136,2

Poznato je da se porast stanovništva u inozemstvu 1991. godine u odnosu na prethodne popise stanovništva dijelom može pripisati potpunijem popisivanju ovog kontingenta stanovništva u zadnjem popisu. Međutim, iz tablice je vidljivo da se broj stalnih stanovnika Grada Kraljevice u inozemstvu u razdoblju 1981-1991. godine povećao znatno više nego što je bio slučaj u Primorsko-goranskoj županiji. U odnosu na stanovništvo Hrvatske u inozemstvu taj je porast podjednak s time da je udjel "inozemaca" u ukupnom stanovništvu još uvijek viši u Hrvatskoj u cjelini. Tablica br.14: Stanovništvo u inozemstvu po naseljima Grada Kraljevice 1981. i 1991. godine

U inozemstvu Naselje 1981. 1991.

% ukupnog stanov. 1991.

Bakarac 1 20 7,3 Kraljevica 83 109 3,6 Križišće 4 - - Mali Dol 2 5 2,5 Šmrika 12 34 4,5 Veli Dol 28 9 4,3

Broj stanovnika u inozemstvu izme|u 1981. i 1991. nije povećan jedino u Velom Dolu i Križišću u kojem 1991. nije popisan nijedan stanovnik na radu u inozemstvu. Struktura stanovništva Struktura po spolu Struktura stanovništva Grada Kraljevice po spolu prikazana je pomoću koeficijenta feminiteta koji pokazuje broj žena na 100 muškaraca (tablica br.15).


36


Tablica br.15: Koeficijent feminiteta ukupnog stanovništva Hrvatske, Primorsko-goranske županije i Grada Kraljevice 1971, 1981. i 1991. godine

1971. 1981. 1991. Hrvatska 106,9 106,6 106,3 Županija Primosko-goranska 104,4 104,8 105,1

Grad Kraljevica 110,5 106,8 107,7 Stanovništvo Grada Kraljevice sve tri promatrane godine imalo je najveću disproporciju spolne strukture, odnosno znatan višak žena nad muškarcima. Podaci za 1981. godinu moraju se uzeti sa stanovitom rezervom jer je tada na području Grada popisano čak 474 (10%) stanovnika nepoznatog spola. Ipak, do stanovitog smanjenja broja žena u Gradu Kraljevici došlo je zbog dva razloga. Brodograđevna industrija gdje se većinom zapošljavaju muškarci i povezano s tim emigracija žena koje privlače tercijarna zanimanja u većim gradovima. Dakle, za stanovništvo Grada u cjelini ne vrijedi zakonitost u pogledu povezanosti dobne i spolne strukture stanovništva: što je starija populacija to su viši koeficijenti feminiteta i obrnuto, što je mlađa dobna struktura to su koeficijenti feminiteta niži. Tablica br.16: Koeficijent feminiteta stanovništva Grada Kraljevice po naseljima 1981. i 1991. godine

Naselje Koef. feminiteta 1981. Koef. feminiteta 1991. Bakarac 122,2 121,0 Kraljevica 102,5 102,6 Križišće 112,5 104,8 Mali Dol 117,5 141,0 Šmrika 111,4 112,9 Veli Dol 125,5 121,3

Gore navedeno potvrđuje i tablica br.16 gdje se vidi da je najmanji višak žena zabilježen upravo u Kraljevici gdje je i locirano brodogradilište. S druge strane najveći višak žena zabilježen je u naseljima Mali Dol, Veli Dol i Bakarac koja su imala najstariju dobnu strukturu stanovništva (tablica br.18). Naime, poznato je da su u starijim godištima žene brojnije zbog većih specifičnih stopa mortaliteta muškog stanovništva. Struktura po dobi Dobna struktura pokazuje potencijalnu vitalnost i biodinamiku stanovništva. Na nju, osim mehaničkog kretanja, od odrednica prirodnog kretanja znatno jače utječe natalitet od mortaliteta. Naime, visok natalitet uvjetuje mladu dobnu strukturu, dok niski natalitet uvjetuje relativno visok udjel zrelog i starog stanovništva.


37


U odnosu na ionako nepovoljan državni i županijski prosjek, dobna struktura stanovništva Grada Kraljevice još je starija. Indeks starenja2stanovništva Grada već je 1981. godine bio veći od 60, da bi se 1991. sasvim približio brojci 70 (tablica br.17). U tablici je osim indeksa starenja stanovništvo prikazano i po udjelu tri osnovne dobne skupine; mlado je stanovništvo do 19 godina, zrelo 20-59 godina, a staro od 60 godina naviše. Polazeći od veličine udjela pripadnika po pojedinim dobnim skupinama stanovništvo se međusobno razlikuje po ustanovljenim tipovima dobnog sastava. Ovdje je primijenjena tipizacija od sedam dobnih skupina3po kojoj je stanovništvo Grada jednako kao i stanovništvo Hrvatske i županije 1981. godine imalo tip na pragu starosti, dok su 1991. godine sve tri cjeline imale tip starost. Tablica br.17: Dobna struktura stanovništva Hrvatske, Primorsko-goranske županije i Grada Kraljevice 1981. i 1991. godine

1981. 1991. Indeks starenja

0-19 20-59 60 i više 0-19 20-59 60 i više 1981. 1991.

Hrvatska 28,2 56,1 14,8 26,2 54,9 17,5 52,6 66,7 Županija Primorsko-goranska

24,8 55,5 14,2 25,0 50,1 17,1 57,2 68,6

Grad Kraljevica 23,1 51,9 14,7 25,0 56,6 17,4 63,4 69,7 * Razlika u udjelima dobnih skupina do 100% odnosi se na stanovništvo nepoznate starosti. Iz tablice proizlazi da se u ukupnom stanovništvu Grada Kraljevice između 1981. i 1991. osim udjela zrelog i starog stanovništva povećao i udjel mladih. Takvi podaci na prvi pogled začuđuju s obzirom da je stanovništvo Grada Kraljevice u razdoblju 1981-1991. imalo znatno manji prirodni prirast nego deset godina ranije. To bi u normalnim uvjetima trebalo značiti smanjivanje udjela mladog s jedne, a porast udjela starog stanovništva s druge strane. Dio te nelogičnosti leži i u činjenici da je u Gradu Kraljevici ne popisano čak 488 osoba nepoznate starosti. To je iznosilo čak 10,3% ukupnog stanovništva Grada (1991. svega 1%) dok je na razini cijele Hrvatske 1981. godine popisano tek 0,9% stanovništva s nepoznatom godinom rođenja. Raspodijeli li se to stanovništvo po dobnim skupinama proporcionalno udjelima stanovništva s poznatom godinom rođenja proizlazi da je 1981. udjel mladih iznosio 25,8% te da se u odnosu na 1991. godinu smanjio, a ne povećao.

2Indeks starenja prikazuje brojčani omjer stanovništva starijeg od 59 godina i mlađeg od 20 godina; izračunava se po formuli Is=(P>59)/(P<20)x100. Veća brojčana vrijednost indeksa starenja upućuje na stariju populaciju. Smatra se da indeks starenja veći od 40 pokazuje populaciju koja je ušla u proces starenja. 3Stjepan Šterc izdvaja sljedeće dobne tipove: 1. izrazita mladost, 2. mladost, 3. kasna mladost, 4. na pragu starosti, 5. starost, 6. duboka starost i 7. izrazito duboka starost.


38


Tablica br.18: Dobna struktura stanovništva Grada Kraljevice po naseljima 1991. godine

Naselje 0-19 20-59 60 i više Indeks starenja

Tip dobnog sastava st.

Bakarac 23,4 51,8 24,5 104,7 duboka starost Kraljevica 25,6 59,0 14,4 56,3 na pragu starosti Križišće 24,4 51,2 22,1 90,5 duboka starost Mali Dol 21,5 48,5 29,5 137,2 duboka starost Šmrika 24,9 52,6 21,4 85,7 duboka starost Veli Dol 21,6 52,9 23,1 106,7 duboka starost

Manji indeks starenja od prosječnog (70) te ujedno ispodprosječan udjel starog, a iznadprosječan udjel mladog stanovništva imala je jedino Kraljevica. Ostala naselja imaju vrlo staru dobnu strukturu, dok naselja Bakarac, Veli Dol i Mali Dol imaju čak više starog nego mladog stanovništva. Posljednjem je naselju naselju tip dobnog sastava odredilo svega četiri osobe u mladoj dobnoj skupini. Naime, bez njih bi udjel mladog stanovništva iznosio manje od 20% te bi tip dobnog sastava bio izrazita duboka starost. Stanovništvo po naobrazbi Po ovom obilježju prikazano je stanovništvo iznad 15 godina po dvije krajnje kategorije; broju stanovnika bez školske spreme i sa završenom višom ili visokom školom. Tablica br.19: Stanovništvo bez školske spreme i visokoškolovano stanovništvo Hrvatske, Primorsko-goranske županije i Grada Kraljevice 1991. godine

Bez školske spreme Visokoškolovano stanovništvo Aps. % st.>15 god. Aps. % st.>15 god.

Hrvatska 204.591 5,3 360.218 9,3 Županija Primorsko-goranska 5.832 2,2 31.617 12,0

Grad Kraljevica 69 1,9 411 11,2 Dok je u Gradu Kraljevici zabilježen znatno manji udjel stanovništva bez školske spreme nego u Hrvatskoj, udjel visokoškolovanog stanovništva nešto je veći od hrvatskog prosjeka. Tablica br.20: Stanovništvo bez školske spreme i visokoškolovano stanovništvo Grada Kraljevice po naseljima 1991. godine

Bez školske spreme Visokoškolovano stanovništvo Aps. % st.>15 god. Aps. % st.>15 god.

Bakarac 3 1,4 25 11,4 Kraljevica 46 1,9 285 11,8 Križišće - - 7 10,4 Mali Dol 6 3,4 10 5,7 Šmrika 11 1,8 78 12,6 Veli Dol 3 1,7 6 3,5

Najnepovoljniju strukturu stanovništva po naobrazbi kao i po većini ostalih prikazanih obilježja imaju naselja Mali Dol i Veli Dol. Zanimljivo je da u Križišću nije zabilježen niti jedan stanovnik stariji od 15 godina koji nije imao barem završen jedan razred osnovne škole.


39


Stanovništvo po aktivnosti Aktivnim stanovništvom određen je ukupni radni potencijal određenog područja. Njegovo je formiranje pod istodobnim utjecajem demografskih i društveno ekonomskih činitelja. Od demografskih činitelja najveće značenje ima dobna struktura. Naime, relativno visok udjel stanovništva u radnoj dobi povoljan je sa stajališta formiranja aktivnog stanovništva. Zbog relativno starije dobne strukture 1981. godine stopa aktivnosti stanovništva Grada Kraljevice bila je niža od prosječnih stopa stanovništva Hrvatske i Primorsko-goranske županije (tablica br.21). Izjednačavanjem dobne strukture 1991. godine (tablica br.17) gotovo se izjednačuju i udjeli aktivnog stanovništva u ukupnom između sve tri cjeline. Prikazani podaci odnose na aktivno stanovništvo u "zemlji" (dakle bez stanovništva na privremenom radu u tadašnjem inozemstvu) kako ih vodi službena statistika. Tablica br.21: Aktivno stanovništvo u zemlji - Hrvatske, Primorsko-goranske županije i Grada Kraljevice 1981. i 1991. godine

1981. 1991. aktivno % ukupnog aktivno % ukupnog 1991/1981. Hrvatska 1.985.201 45,2 2.039.833 45,3 102,8 Županija Primorsko-goranska

130.195 42,8 140.843 43,6 108,2

Grad Kraljevica 1.845 39,0 1.977 45,6 107,2 Manje od 40% aktivnog u ukupnom stanovništvu imala su naselja s najstarijom dobnom strukturom i s najvećim udjelom žena u ukupnom stanovništvu (osim Malog Dola) - Bakarac i Veli Dol. Naime, poznato je da žene u prosjeku imaju nižu razinu stope aktivnosti od muškaraca. Tako su u Hrvatskoj 1991. godine od ukupnog broja aktivnih žene činile 42,9%, u županiji 44,4% a u Gradu Kraljevici 43,8%. Tablica br.22: Aktivno stanovništvo Grada Kraljevice u zemlji po naseljima 1991. godine

Naselje Broj aktivnih st. u zemlji % aktivnih u uk. stanovništvu u zemlji

Bakarac 101 39,8 Kraljevica 1.376 47,8 Križišće 36 41,9 Mali Dol 85 43,6 Šmrika 304 42,0 Veli Dol 75 37,7

Stanovništvo po djelatnosti Struktura stanovništva prema ekonomskoj aktivnosti razrađuje se dalje prema djelatnostima i zanimanju pa na taj način postaje reprezentativan pokazatelj razine ekonomskog i društvenog razvitka. Pod ekonomskom strukturom aktivnog stanovništva (radne snage) razumijeva se prije svega razdioba radne snage po djelatnostima iz kojih izvlači sredstva za život (Wertheimer-Baletić, 1982). Broj aktivnih stanovnika u zemlji koji su 1991. obavljali zanimanje prikazani su u tablici br.23. po osnovnim skupinama djelatnosti.


40


Tablica br.23: Aktivno stanovništvo Grada Kraljevice (u zemlji) koje obavlja zanimanje u primarnim, sekundarnim i tercijarnim djelatnostima 1991. godine

Sektor djelatnosti Naselje Primarni % Sekundarni % Tercijarni %

Bakarac - - 36 45,4 48 47,5 Kraljevica 10 0,7 625 35,6 590 42,9 Križišće - - 16 44,4 17 47,2 Mali Dol - - 40 47,1 33 38,8 Šmrika 1 0,3 113 37,2 154 50,7 Veli Dol - - 33 44,0 31 41,3 Grad Kraljevica 11 0,5 863 43,7 873 44,2

Neznatan broj aktivnog poljoprivrednog stanovništva (primarna djelatnost) jedan je od vrlo značajnih pokazatelja transformacije ove nekada ruralne u izrazito urbanu zonu. Razumljivo da je tako intenzivan deagrarizacijski proces izravna posljedica centripetalnog riječkog utjecaja. U tercijarnoj djelatnosti bilo je 1991. godine deset aktivnih stanovnika više nego u sekundarnoj. Tercijarni sektor ima dominantno značenje u tri naselja (Bakarac, Križišće i Šmrika) ali kako će se vidjeti u tablici br.27 to stanovništvo najvećim dijelom ne obavlja zanimanje u naselju u kojem stanuje nego u drugim većim naseljima (Kraljevica, Bakar itd). Međutim, razmatrajući aktivno stanovništvo po pojedinačnim djelatnostima proizlazi da u Gradu Kraljevici te u svim naseljima prevladava stanovništvo zaposleno u industriji (tablica br.24). U industriji je bilo zaposleno ukupno 39,6% aktivnog stanovništva, dok je na drugom mjestu zdravstvena zaštita i socijalna skrb s 9,7%, na trećem promet i veze s 7,5% aktivnih itd. Tablica br.24: Aktivno stanovništvo Grada Kraljevice (u zemlji) koje obavlja zanimanje prema području djelatnosti 1991. godine

Područje djelatnosti Naselje 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Bakarac 34 2 10 8 5 3 6 4 9 Kraljevica 574 51 92 70 80 67 35 54 144 Križišće 15 1 6 1 2 2 1 1 2 Mali Dol 35 5 6 11 5 5 1 1 2 Šmrika 96 17 28 21 21 14 15 13 30 Veli Dol 29 4 6 4 4 5 1 3 5 Grad Kraljevica 783 80 148 115 117 96 59 76 192

1-industrija, 2-građevinarstvo, 3-promet i veze, 4-trgovina, 5-ugostiteljstvo i turizam, 6-obrtništvo i osobne usluge, 7-financijske, tehničke i poslovne usluge, 8-obrazovanje, znanost, kultura i informacije, 9-zdravstvena zaštita i socijalna skrb. Narodnosni sastav stanovništva Stanovništvo Grada Kraljevice prije II svjetskog rata činili su Hrvati dolazi gotovo sa stopostotnim udjelom. Međutim, u potrazi za radnim mjestima na područje Grada i stanovništvo iz raznih krajeva bivše Jugoslavije. To pokazuju i podaci u tablici 25. iz kojih je


41


vidljivo da je u Gradu Kraljevici 1991. godine živjelo 83,2% Hrvata, 2,7% Muslimana, 5,5% Srba te 8,6% ostalih i osoba nepoznate nacionalnosti. Tablica br.25: Narodnosni sastav stanovništva Grada Kraljevice po naseljima 1991. godine

Naselje Hrvati % u uk. Muslimani % u uk. Srbi % u uk. Bakarac 252 92,0 3 1,1 9 3,3 Kraljevica 2.378 79,6 112 3,7 216 7,2 Križišće 75 87,2 1 1,2 - - Mali Dol 183 91,5 - - 5 2,5 Šmrika 687 90,6 7 0,9 14 1,8 Veli Dol 182 87,5 - - 8 3,8 Grad Kraljevica 3.757 83,2 123 2,7 252 5,5

Dnevne migracije radne snage U Gradu Kraljevici 1991. godine dostignuti stupanj dnevne mobilnosti bio je relativno visok; gotovo polovina radnika (48,6%) radilo je izvan mjesta stanovanja i svakodnevno se vraćalo kući (tablica br.26). Jedino je naselje Kraljevica imalo manje dnevnih migranata (31%) od radnika zaposlenih u samom mjestu (69%). U svim ostalim naseljima dnevni migranti čine više od 80% radnika, dok u Malom Dolu svega 7 radnika nisu dnevni migranti. Tablica br.26: Radnici-dnevni migranti u naseljima Grada Kraljevice 1991. godine

Naselje Radnici-dnevni migranti % uk. broja radnika Bakarac 79 89,8 Kraljevica 381 31,0 Križišće 28 82,4 Mali Dol 70 90,9 Šmrika 247 88,5 Veli Dol 55 87,3 Grad Kraljevica 860 48,6

Najveće središte rada bila je dakako Kraljevica s 1.601 radnim mjestom, od kojih su 791 popunjavali radnici iz naselja, dok je više radnika (810) dolazilo na rad iz drugih naselja (tablica br.27). U svim ostalim naseljima broj zaposlenih iznosio je svega 56 radnika od čega ih je 34 stanovalo u tim naseljima. U Malom Dolu i Velom Dolu svi zaposleni (ukupno 7) stanuju u samom naselju. Tablica također potvrđuje već ranije iznesenu tvrdnju da većina aktivnog stanovništva Bakarca, Križišća i Šmrike u tercijarnim djelatnostima ne obavlja zanimanje u naselju jer je njihov broj znatno veći od broja zaposlenih koji rade u mjestu stanovanja.


42


Tablica br.27: Ukupan broj zaposlenih radnika (radnih mjesta) po naseljima Grada Kraljevice te broj radnika koji stanuju u njima i dolaze raditi u njih 1991. godine

Naselje zaposleni radnici stanuju u naselju dolaze u naselje Bakarac 22 6 16 Kraljevica 1.601 791 810 Križišće 6 4 2 Mali Dol 5 5 - Šmrika 21 17 4 Veli Dol 2 2 - Grad Kraljevica 1.657 825 832

Domaćinstva Po metodologiji popisa stanovništva 1991. godine "domaćinstvom se smatrala svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje su izjavile da zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, ishrana i drugo), bez obzira na to da li se svi članovi stalno nalaze u mjestu gdje je nastanjeno domaćinstvo ili neki od njih borave kraće ili duže vrijeme u drugom naselju, odnosno stranoj državi, radi školovanja, zaposlenja ili iz drugih razloga". Tablica br.28: Broj domaćinstava, prosječan broj članova u njima i njihova struktura 1991. godine

Broj domaćinstava Prosječan broj članova domać.

Obiteljska domaćinstva (%)

Samačka i višečl. domać. (%)

Hrvatska 1.544.250 3,1 80,3 19,7 Županija Primorsko-goranska

114.902 2,8 78,1 21,9

Grad Kraljevica 1.653 2,7 77,6 22,4 U Gradu Kraljevici dolazio je 1991. godine po domaćinstvu gotovo jednak broj članova kao u Primorsko-goranskoj županiji (2,8), a nešto manji nego u Hrvatskoj (3,1). Glavni razlog tome je veći udjel "neobiteljskih" domaćinstava među kojima je 93% otpadalo na samačka domaćinstva. To je posljedica što ovdje osim uobičajenih staračkih samačkih domaćinstava postoji i relativno mnogo samačkih domaćinstava većinom doseljenih radnika koji još nisu osnovali obitelj.


43


Tablica br.29: Domaćinstva Grada Kraljevice po naseljima prema broju članova

Ukupno Obiteljska domaćinstva Samačka domać. Naselje

domać. svega dvočlana tročlana četveročl peteročl aps. % uk. Bakarac 107 83 32 28 14 9 23 21,5 Kraljevica 1.083 837 225 278 260 55 226 20,9 Križišće 34 27 12 8 5 2 6 17,6 Mali Dol 78 60 22 17 19 2 17 21,8 Šmrika 272 217 69 52 78 14 53 19,5 Veli Dol 79 59 18 18 19 3 19 24,1 Grad Kraljevica 1.653 1.283 378 401 395 85 344 20,8

Na razini Grada neznatno prevladavaju tročlana nad četveročlanim domaćinstvima. U naselju Kraljevica pak, gdje je doselilo najviše radnika (tablica br.29), nakon tročlanih i četveročlanih slijede samačka domaćinstva koja su brojnija od dvočlanih, dok je na razini cijele Hrvatske taj odnos 10:8,5 u korist dvočlanih domaćinstava. Dvočlana domaćinstva prevladavaju u naseljima Bakarac, Križišće i Mali Dol, dok su u Šmriki i Velom Dolu najbrojnija četveročlana domaćinstva.

1.2.2.2. Demografska perspektiva Pri procjeni broja stanovnika 2015. godine pretpostavka je bila da će između 2001. i 2015. godine prirodno smanjenje biti upola manje nego u posljednjem desetljeću 20. stoljeća; tj. 56 stanovnika. Naime, smatra se da će prirodni pad biti manji zbog doseljavanja mlađeg stanovništva i poboljšanja gospodarskog i životnog standarda koji će utjecati na porast broja živorođenih. Zbog povoljnih mogućnosti za turistički razvoj smatrano je da će pozitivna migracijska bilanca Grada Kraljevice u razdoblju 2001.-2015. biti dvostruko veća nego u razdoblju 1991-2000; tj. 900 stanovnika. Po ovoj projekciji broj stanovnika Grada 2015. godine iznosio bi 5.695 stanovnika. Tablica br.30: Procjena broja stanovnika Grada Kraljevice po naseljima 2015 godine

Naselje Prirodna promjena

(2001-2015)

Migrac. bilanca (2001-2015.)

Očekivana promjena broja st. 2001-2015. (kolone 2+3)

Procjena broja stanovnika 2015.

Bakarac -17 48 31 296 Kraljevica -10 336 326 3.461 Križišće i Mali Dol -8 104 96 418 Šmrika -16 488 472 1.441 Veli Dol -5 -76 -81 79 Grad Kraljevica -56 900 844 5.695


44


Dijagram br.1: Kretanje stanovništva Grada Kraljevice i naselja Kraljevice 1857.-1991.

godine


45


Dijagram br.2: Kretanje nataliteta i mortaliteta u Gradu Kraljevici 1981-1995. godine


46


Dijagram br.3: Dobna struktura stanovništva Grada Kraljevice i naselja Kraljevice 1991. godine


47


Dijagram br.4: Aktivno stanovništvo Grada Kraljevice prema području djelatnosti 1991. godine


48


1.2.2.3. Struktura i oblici stanovanja Broj i površina stanova, te broj osoba u stanovima Tablica br.31: Broj i površina stanova za stalno stanovanje te broj osoba u stanovima po naseljima Grada Kraljevice 1991. godine

Naselje

Broj stanova

Površina stanova

Prosječna površina stana

Broj osoba u stanovima

Prosječno osoba u stanu

Bakarac 100 8.207 82,1 267 2,7 Kraljevica 1.078 72.292 67,1 2.841 2,6 Križišće 33 2.326 70,5 87 2,6 Mali Dol 79 5.267 66,7 197 2,5 Šmrika 339 26.746 78,9 752 2,2 Veli Dol 115 7.037 61,2 208 1,8 Grad Kraljevica 1.744 121.875 69,9 4.352 2,5

Prosječno najveći stanovi bili su u Bakarcu ali u kojima je živjelo i prosječno najviše osoba. S druge strane najmanji su stanovi u Velom Dolu u kojem na jedan stan prosječno nije dolazilo niti 2 stanovnika. Stanovi za stalno stanovanje, odmor i rekreaciju Ukupan broj stanova za stalno stanovanje u Gradu Kraljevici povećan je između 1971. i 1991. godine 39,3% (tablica br.32). Tablica br.32: Broj stanova za stalno stanovanje i stanova za odmor i rekreaciju 1971. i 1991. godine po naseljima Grada Kraljevice

Stanovi za stalno stanovanje Stanovi za odmor i rekreaciju Naselje 1971. 1991. 1991/1971. 1971. 1991. 1991/1971.

Bakarac 95 100 105,3 47 76 161,7 Kraljevica 732 1.078 147,3 70 212 302,9 Križišće 32 33 103,1 1 7 700,0 Mali Dol 81 79 97,5 12 18 150,0 Šmrika 192 339 176,6 26 101 388,5 Veli Dol 120 115 95,8 - 13 - Grad Kraljevica 1.252 1.744 139,3 156 427 273,7

Najveći porast broja stanova zabilježen je u Šmriki i Kraljevici ali ne toliko zbog otvaranja novih radnih mjesta u tim naseljima koliko zbog turističke valorizacije i pretvaranja bivših vikendica u stanove za stalno stanovanje (pogotovo u Šmriki). Zbog iseljavanja stanovništva u naseljima Mali Dol i Veli Dol jedan je dio stanova u njima i napušten pa se broj stanova namijenjenih za stalno stanovanje čak smanjio. Znatno je više povećan broj stanova za odmor i rekreaciju odnosno vikendica, i to u svim naseljima. Najveći porast broja vikendica, izuzimajući Križišće gdje je 1971. bila samo jedna vikendica, zabilježen je u Šmriki (gotovo utrostručen broj u dvadeset godina). U odnosu na broj stanova za stalno stanovanje najveći udjel vikendica bio je u Bakarcu gdje je na 10 "stalnih stanova" dolazilo gotovo 8 stanova za povremeno stanovanje, tj. “vikendica”.


49


1.2.3. Naselja 1.2.3.1. Razvoj naselja Šire područje Kraljevice naseljeno je već u prethistoriji, u vrijeme ilirskog plemena Liburna, no prvi se arheološki nalazi vezuju za rimsku vlast, tj. prometne i obrambene zahvate koje rimski osvajači poduzimaju na ovom području. Tome svjedoče antički nalazi u Bakru, na Plasama, te u Bakarcu, kao i pretpostavljeni ostaci rimskih stražarnica na uzvisinama nad Bakarcem i Turinovim Selom. Kontinuitet naseljenosti u ranome srednjem vijeku potvrđuju nalazi u nekropoli na Velom Dolu, koji zajedno s vinodolskim nekropolom u Gorici (Stranče) daju važne podatke o civilizacijskim promjenama na ovom prometnom području. No, najstarije vijesti o samoj Kraljevici potječu tek iz 1443. kada se naziva Portumre, i na području je grada Hreljina (Ad Portumre districtus Cregnini), dakle, hreljinska je luka za utovar, a carine na tu robu plaćale su se ugarskome kralju , od kuda vjerojatno potječe njezin naziv Kraljevska luka. Luka je, zajedno s ostatkom Vinodola predana 1251. Frankopanima. Godine 1525. spominje se kao Portus regius, a 1619. i sto Regius (kraljevska), luka nasuprot otoka Krka, zaštićene od bure, za razliku od Bakra i Bakarca. No hrvatski se luka uvijek naziva Kraljevica (npr. u zapisniku riječkog gradskog vijeća god. 1605. kao luka Kraljevica u Vinodolu, u Novljanskom urbaru iz 1606., te u 18. st.). Na talijanskom se nazivala Porto Re, a na latinskom Portus Regius. Veću važnost još u srednjem vijeku važnost dobija luka Bakarac, spominje se 1364. kao carina u Bakarcu, kada je založen zajedno s gradom Hreljinom, selom Ličom, te mlinom i pilanom u dolini Žrnovice. (Vjerojatno stoga što su prihodi od Kraljevice sredinom 14. st. bili beznačajni). U potvrdnici kralja Matije Korvina iz 15. st. opet se spominju Hreljin i Bakarac, a ne Kraljevica. Najstariji hreljinski urbar iz 1610-12. koji nabraja obveze hreljinskih podložnika, navodi tarifne odredbe za luku Bakarac, iz čega proizilazi da je trgovina išla na tu luku, a ne Kraljevicu.. Dakle, Bakaračko je pristanište neusporedivo važnije od onoga u Kraljevici za hreljinsku gospoštiju. Sliku o značaju ovih luka najbolje daje popis imanja Petra Zrinskog prilikom konfiskacije poslije 1671. Luke u Bakarcu i Kraljevici spominju se u procjeni kao jedna gospodarska cjelina, visoki iznosi se spominju za Bakarac, a iz procjene je izuzet kraljevički novi grad jer je izgrađen vlastitim troškom Petra Zrinskog, ali je potpadao pod konfiskaciju. Novi grad uz more bio je znatno vrijedniji od staroga, ali on zapravo nije pripadao kraljevičkoj luci, već je služio kao rezidencija. Tek u prvoj pol. 17. st. Kraljevica dobija na značaju kada Karlo VI donosi odluku da gradić Kraljevicu učvrsti lukom i izgradi brodogradilište za austrijske brodove koji bi na Jadranu trebali konkurirati Veneciji kao pomorskoj velesili. Brodogradilište je osnovano carskim ediktom godine 1729. Najintenzivniji radovi na izgradnji luke izvode se od 1729. do 1732., kada nastaje i glasovito brodogradilište, prvo u Hrvatskom Primorju. Naselje Kraljevica počinje se naglo razvijati. Austrijski car tako obećava doseljenicima u Novoj Kraljevici


50


doznaku terena za stanovanje i preradu svile i vune, i obavještava Hrvatski sabor da je odlučio da se pomorska trgovina pokrene i u Kraljevici kod Bakra. (1719.) Povoljan položaj za trgovinu daje i stjecište cesta koje se tijekom 18. i 19. st. grade na Primorskom i Goranskom području: - stara Ludovicejska cesta što vodi iznad Bakra do Lujzinske ceste, - Karolinska cesta koja ide preko Hreljina na Fužine, - vinodolska cesta ide do Križišća, pa preko Drivenika, Grižana i Bribira do Novoga, - primorska cesta koja ide uz more i spaja Senj, Novi i Crikvenicu s Kraljevicom. Karolinska cesta (građena 1726.), vodi do luke Bakarac, najviše služi za trgovinu drvom koja se kao i pilane razvila u Gorskom Kotaru, Lici (područje Velike i Male Kapele) nakon gradnje ove ceste. Drvo se dopremalo u Bakarac, odakle je išlo po Primorju i na otoke, pa i u Veneciju. Bakarac je bio glavna luka sve do 1779. kada je izgrađena Jozefinska cesta od Karlovca do Senja, pa se trgovina drvom počela razvijati i u Senju. Ovo je naselje još u 19. st. i središte tunolova, a do danas su očuvane nekolike drvene ljestve koje su služile u te svrhe. Pravo na tunolov je u Bakarcu ranije je bilo kraljevsko, a u novije vrijeme tunolov je vodila korporacija. Krajem 19. st. Kraljevička je luka još bila prometna, na glasu kao trgovačko stovarište (najviše drveta i soli) . Sve do poč. 20. st. očuvane su ruševine velikog magazina iz 18. i 19. st. u luci. Tada je već kraljevička luka slabo prometna, sav je promet usmjeren na Trst i Rijeku. Tako kraj 19. st., sa slabljenjem lučke i brodograđevne djelatnosti donosi početke turizma. U uvali Oštro osnovano je krajem 19. st. prvo kupalište u Hrv. Primorju, a njegov osnivač Nijemac Olschbaur gradi godine 1904. i prvi hotel u Kraljevici, monumentalnu Liburniju, kasnije pretvorenu u sanatorij. Premda 1907. dobija dozvolu za osnivanje lječilišta, prisiljen je odustati od te ideje zbog obnavljanja brodograđevne djelatnosti u neposrednoj blizini lječilišta. Brodogradilište djeluje i u razdoblju između dva rata, a nakon 1945. temeljito je obnovljeno zbog teških oštećenja od bombardiranja tijekom drugog svjetskog rata. Grad Kraljevica razvija se uz stari Frankopanski kaštel sa župnom crkvom sv. Nikole od kraja 18. st. kada je i osnovana župa. Najveći zamah gradnja doživljava krajem 19. i početkom 20. st. kada nastaje nekoliko reprezentativnih gradskih kuća, te rezidencije kraljevičkih kapetana. Ljetnikovci i ljetovališta na poluotoku Oštro se u razdoblju između dva rata, pa su pored nekadašnjeg hotela Liburnija, jedine sačuvane povijesne građevine vezane za početke turizma na ovom području. 1.2.3.2. Struktura naselja 4 Područje Grada Kraljevice podjeljeno je na šest statističkih naselja - Bakarac, Kraljevica, Križišće, Mali Dol, Šmrika i Veli Dol.

4 Izvješće o stanju u prostoru Općine Kraljevica, 1995.godine


51


Naselje Kraljevica - Kraljevica je administrativno središte Grada, a površina naselja jest cca 580 ha. Obuhvaća područja Carovo, Rovina, naselje Ivana Pravdice, Kalina, Fara, Podfara, Dražice, centar, Strossmayerova ulica, Gaina, Kovačina, Vršina i Banj, te izdvojena naselja Oštro, Podbanj i Grabrova. Kraljevica je grad koji uređenom površinom zauzima 110,00 ha, a prema načinu korištenja možemo ga razdijeliti na stambene zone (obiteljske kuće i višestambene zgrade), gradski centar (mješovita namjena), površine gospodarske namjene (brodogradilište Kraljevica s tridesetak izgrađenih objekata) i površine prometne infrastrukture. Gradski centar se može razdvojiti na uži i širi, a površina iznosi oko 6,5 ha. Značajni udio u prostoru centra zauzimaju građevine povijesnog graditeljskog nasljeđa. Prije tridesetak godina počela je gradnja naselja Podbanj i Grabrova - uvala Scott, gdje su odmarališta i vikend naselja prenamjenjena u stambenu namjenu. Turističko naselje Grabrova zadržalo je planiranu namjenu. Ostala naselja nisu razvila druge funkcije, osim stambene, te se svojim značajem ne ističu u odnosu na širi prostor. Naselje Šmrika - zauzima površinu od cca 550 ha u kojoj prevladava stambena namjena (obiteljske kuće), a obuhvaća područja Gornje i Donje selo, te izdvojene zaseoke Burići, Grmani, Kovačići, Plovančići i Bobuši. U sklopu naselja smještene su područna osnovna škola, društveni dom, poštanski ured, crkva i nogometno igralište, te mjesno groblje, spomen park i nekoliko trgovačko-ugostiteljskih građevina. Unutar površine naselja Šmrika nalazi se i Neriz - dio naselja Jadranovo (koje teritorijalno pripada Gradu Crikvenica). Naselje Bakarac - zauzima površinu od cca 165 ha u kojoj također prevladava stambena namjena. Od ostalih funkcija u sklopu naselja nalaze se crkva, pošta, motel, hotel s autokampom (nisu u funkciji) te nogometno igralište. Naselja Križišće, Veli i Mali Dol - povezana su cestom koja prolazi gornjim rubom Vinodolske doline, a zauzimaju površinu od cca 440 ha u kojoj prevladava stambena izgradnja. Naselja zauzimaju područja Veli Dol s Ožlakom, Gaj, Brdo, Blato, Kučani i Stipičići. 1.2.3.3. Građevinska područja i izgrađenost Prostornim planom (bivše) općine Rijeka određene su površine građevinskih područja naselja na području Grada. Detaljnom analizom utvrđeno je da izgrađeni dio građevinskog područja naselja iznosi samo 28% ukupne površine građevinskog područja, što ukazuje na neracionalno korištenje prostora i, kao posljedicu, visoku cijenu potrebnu za opremanje prostora prometnom i komunalnom infrastrukturom. Iskaz površina građevinskog područja i gustoće stanovanja po naseljima na području Grada prikazan je tablicom br. 33.


52


Tablica br. 33: Površine građevinskih područja i gustoća stanovanja prema Prostornom planu (bivše) općine Rijeka

Grad Kraljevica

Broj stanovnika

(Popis 1991.g.)

Izgrađeni dio građevinskog

područja naselja / ha

Neizgrađeni dio

građevinskog područja

naselja / ha

Ukupna površina

građevinskog područja

naselja /ha

Gustoća stanovanja

stan/ha

Bakarac 274 12,03 7,7 19,73 13,88

Kraljevica 2987 76,08 172,7 248,78 12,00

Križišće 86 3,46 4,44 7,90 10,88

Mali Dol 200 8,93 21,93 30,86 6,48

Šmrika 758 36,19 91,11 127,30 5,95

Veli Dol 208 10,38 26,70 37,08 5,60

Ukupno 4513 147,07 324,58 471,65 9,56

020406080

100120140160180

Bakarac Kraljevica Križišće Mali Dol Šmrika Veli Dol

Izgrađeni dioNeizgrađeni dio

Dijagram br.5: Iskaz površina izgrađenog i neizgrađenog građevinskog područje naselja


53


1.2.4. Sadržaji javnih funkcija Društvene djelatnosti, kao sadržaji javnog interesa, svrstavaju se u više temeljnih skupina središnjih uslužnih funkcija, prema njihovim glavnim svojstvima, kao što su:5

A) UPRAVA B) PRAVOSUĐE C) UDRUGE GRAĐANA, POLITIČKE STRANKE I DR. ORGANIZACIJE D) VJERSKE ZAJEDNICE E) PROSVJETA F) VISOKO ŠKOLSTVO I ZNANOST G) KULTURA H) ZDRAVSTVO I) SOCIJALNA SKRB J) SPORT •

•

Upravne funkcije i pravosuđe Upravne funkcije obuhvaćaju i predstavljaju ustrojstvo djelatnosti općih javnih službi državne uprave, te lokalne uprave i samouprave na županijskoj i gradskoj razini, te djelatnost ostalih općih službi i institucija. Osim upravnih službi Grada, na području Kraljevice djeluju i: • Županijski ured za opću upravu Rijeka - Matični ured Kraljevica, • Policijska uprava primorsko-goranska IV policijska stanica u Rijeci (ispostava Kraljevica

je zatvorena), • Lučka kapetanija Rijeka − Lučka ispostava Kraljevica, • Lučka uprava Bakar - Kraljevica, sa sjedištem u Kraljevici, • Turistička zajednica Grada Kraljevice.

Udruge građana, političke stranke i druge organizacije Djelovanje tih organizacija ukazuje na ustavno pravo građana i drugih pravnih subjekata na interesno udruživanje. Na području Grada djeluju: - dobrovoljno Vatrogasno društvo Kraljevica, - udruga Hrvatskih vojnih invalida domovinskog rata HVIDRA, - udruga umirovljenika, - karnevalske udruge: “Maškaroni” u Kraljevici, Šmriki, Križišću i Bakarcu, - političke stranke: HDZ, HSLS, HSS, SDP, PGS, Sabor Grada Kraljevice i dr.

5 Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske


54


• Vjerske zajednice U skladu s ustavnim pravom, vjerske zajednice slobodne su javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, socijalne i dobrotvorne ustanove i sl. Rimokatoličke župe na području Kraljevice su: - župa sv. Nikole u Kraljevici, - župa sv. Petra u Bakarcu, - župa Sv. Antona u Šmriki i - župa Presvetog srca Isusovog u Križišću. U Kraljevici postoji i Samostan časnih sestara reda Srca Isusova. • Prosvjeta Sustav odgoja i obrazovanja obuhvaća predškolski odgoj i osnovno obrazovanje, te smještaj učenika u domovima. Mreža odgojnih i obrazovnih institucija pruža njegu, odgoj, zaštitu i čuvanje djece predškolske dobi i osigurava obavezno osnovno školovanje. U Kraljevici djeluje dječji vrtić “Orepčići” osnovan 1999. godine kao samostalna ustanova nastala izdvajanjem iz predškole ustanove Rijeka - dječjeg vrtića Pećine. Na području Grada djeluje Osnova škola Kraljevica sa područnim odjelima Šmrika i Križišće. U područnim odjelima nastava se odvija za prva četiri razreda. U Domu za djecu invalide Oštro djeluje i odjel Centra za odgoj i obrazovanje Rijeka, kao osnovna škola za djecu s posebnim potrebama. Srednje i visokoškolske ustanove na području Grada ne postoje. • Kultura Na području Grada postoje domovi kulture, tj. društveni domovi u Šmriki, Križišću i Bakarcu, koji se samo povremeno koriste kao prostori društvenih događanja, a u manjoj mjeri kulturno-umjetničkih. Kulturi kao važnom segmentu, posebice na turistički razvijenom području, mora se posvetiti posebna pažnja. Nosioci djelatnosti kulture na području Grada moraju posebno biti Turistička zajednica i Narodna knjižnica i čitaonica Kraljevica. U Šmriki također djeluje Narodna knjižnica i čitaonica.


55


Manje knjižnice postojale su i u domovima kulture Bakarac i Križišće, no njihova je djelatnost zamrla jer se ova djelatnost profesionalizira preko ustanove Narodne knjižnice Kraljevica. U dvorcu Frankopan u Kraljevici za povremene izložbe koristi se uređeni galerijski prostor nazvan “Katarina Zrinski”. Na području Grada djeluje radio postaja Porto-Re smještena u dvorcu Frankopan. Kulturno-umjetnička društva djeluju u: - Kraljevici (dvorac Frankopan): Hrvatsko glazbeno društvo “Zvijezda Danica”.-

mješoviti zbor, povremeno i limena glazba, - Križišću (prostorije stare škole) - KUD “Eugen Kumičić” Križišće - folklorna sekcija i

tamburaški orkestar. Grad Kraljevica povremeno izdaje list “Frankopan”. Izraženo je nastojanje na održavanju tradicije karnevalskih običaja, a tijekom ljetnih mjeseci održavaju se i priredbe pod nazivom “Ljeto u Frankopanu”, većinom u atriju dvorca Frankopan. • Zdravstvo i socijalna skrb Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini. Vezano na primarnu zdravstvenu zaštitu, u sklopu Doma zdravlja Rijeka u Kraljevici djeluje ambulanta Kraljevica s ordinacijama opće prakse, pedijatrijskom i zubarskom ordinacijom, ambulanta opće prakse na ulazu u brodogradilište, te ljekarna. U Kraljevici postoji i Zavod za liječenje alergijskih bolesti - Fortica - kao ustanova sekundarne zdravstvene zaštite. Ustanova za socijalnu skrb je Dom za djecu invalide Oštro koji zbrinjava djecu s posebnim potrebama. • Sport Sportska dvorana u Kraljevici redovno se koristi kao košarkaška dvorana, povremeno i za druge sportske priredbe, a ima i četverostaznu kuglanu i zračnu streljanu (nije u funkciji). Nogometna igrališta izgrađena su u Kraljevici (“Oštro”), Šmriki (“Graja”) te Bakarcu (“Sansovo”). Boćarsko igralište (četverostazno) nalazi se u Križišću. Uz školsku sportsku dvoranu u Kraljevici smješteno je otvoreno košarkaško igralište i dva rukometna igrališta.


56


Košarkaško igralište postoji u Bakarcu, te kraj Frankopana, a uređuje se i u Šmriki. Na području Grada Kraljevice djeluju slijedeće sportske udruge i klubovi: - Nogometni klub Kraljevica, - Nogometni klub Primorac, Šmrika, - Košarkaški klub Kraljevica, - Jedriličarsko društvo Oštro Kraljevica, - Boćarski klub Križišće, - Taekwando klub Kraljevica, - Ronilački klub DPA (“Adria”) Kraljevica, - Šahovski klub Kraljevica, - Školsko sportsko društvo “Oštro” Kraljevica, - Sportska ribolovna društva”: ŠRD “Škarpina” Kraljevica, ŠRD “Jastog” Šmrika, ŠRD

“Tunera” Bakarac, - Udruga sportskih veterana, - Športska udruga paraplegičara “Frankopan”, - Lovačko društvo “Srndač” - Hreljin (lovna jedinica Križišće i Šmrika). 1.2.5. Gospodarstvo 1.2.5.1. Sažeti prikaz gospodarske povijesti Kraljevice6

Kraljevica ulazi u opću ali i gospodarsku povijest u 16. stoljeću kao luka frankopanskog Hreljina. Početkom 17. stoljeća Zrinski su ovdje sagradili veliki barokni dvorac, Stari Grad, a zatim Frankopani drugi kasnorenesansni dvorac, Novi Grad. S gospodarskog stajališta još je važnije što iz tog razdoblja datira izgradnja ceste koja je povezivala Kraljevicu sa Bakrom, Senjom i Hreljinom. U luci su u tom razdoblju izgrađena, za ono vrijeme, velika skladišta. To je nesumljivo dalo novi impuls gospodarskom razvoju naselja. Nakon smaknuća Petra Zrinskog i Krste Frankopana, 1671. godine, Habsburzi su došli u posjed njihovih imanja, pa i Kraljevice. To je u određenom smislu zaustavilo daljnji razvoj Kraljevice za gotovo pedesetak godina, pa tek iz 1728. godine datira prvi ozbiljniji razvojni projekt. Te je godine car Karlo VI. sagradio dva kilometra dugačku luku s arsenalom, u kojem su se gradili i održavali ratni brodovi, što je pak predstavljalo začetak rada brodogradilišta. Od toga razdoblja brodogradnja predstavlja osnovnu gospodarsku aktivnost Kraljevice, a brodogradilište njeno najveće i najutjecajnije poduzeće. U devetnaestom stoljeću Kraljevica ponovno bilježi gospodarski procvat koji se i dalje temeljio na brodogradnji, ali sada povezanoj s bankarstvom, specifičnim obrtima i veletrgovinom, što je indirektno dalo poticaj razvoju ribarstva i naposlijetku - turizma. U brodarstvu mnogo je Kraljevičana našlo zaposlenje (poznati Kraljevički mornari, kapetani, strojari). Tijekom stoljeća bilo je određenih uspona i padova u brodogradnji, a s njima je padao i rastao gospodarski utjecaj Kraljevice na okolinu. Početak dvadesetog stoljeća obilježila je sanacija brodogradilišta (1908. 6 Korišteni podaci “Studije gospodarskog i turističkog razvitka na području Grada Kraljevice”, UIH, 1997.god.


57


godine), ali je ono svoj snažniji razvoj zabilježilo tek sredinom dvadesetog stoljeća. Na žalost, već u određenom smislu tradicionalni zanati i obrti vezani uz brodogradnju, koji su zapošljavali velik dio stanovništva, nisu se razvijali istim tempom, ponajviše zbog sporog razvoja privatnog sektora. Drugi najvažniji gospodarski sektor Kraljevice, turizam, počeo se razvijati individualnim naporima pojedinih Kraljevičkih intelektualaca, koji su putujući i izvan granica tadašnje države shvatili značenje turističkih posjeta za gospodarstvo mjesta, iako su tada to bili i općenito počeci turističkog razvoja u Europi. Gosti su se smještali po privatnim kućama, a prvi ozbiljniji turistički objekt sagrađen u Kraljevici nije bio hotel, kao u većini turističkih mjesta na Jadranu, već kupalište, sagrađeno 1896. godine na Oštrom, u secesijskom stilu. Prvi je hotel, pod nazivom Liburnija sagrađen 1904. godine. Ovaj je hotel bio jedan od prvenaca uopće na hrvatskom dijelu jadranske obale. Završetak drugog svjetskog rata Kraljevica je dočekala gotovo u cjelosti porušena, što se naročito odnosi na njene gospodarske objekte. Već i prije rata uočena tendencija iseljavanja stanovništva, nastavila se usprkos objavljenim planovima o oživljavanju gospodarstva. Tijekom slijedećih godina brodogradilište je obnovljeno i prošireno, a kao takvo ostalo je u gospodarskoj strukturi Kraljevice najvažniji gospodarski subjekt. Ipak to nije bilo dovoljno za uspješniji gospodarski razvoj Kraljevice, dijelom i zbog toga što su izostali potrebni mali privatni zanatski i obrtnički pogoni. U to vrijema izgrađena je i Uvala Scott, najveći turistički kompleks Kraljevice, ali i šireg prostora. Ipak izgradnja Uvale Scott nije donijela očekivanu živost u turistički razvoj cijelog prostora, zahvaljujući možda svojoj koncepciji izoliranog turističkog kompleksa, smještenog izvan postojećih naselja. Cjelokupni gospodarski razvoj, u svim povijesnim razdobljima, nije imao takav pozitivan utjecaj na planiranu izgradnju grada, kao što se to dogodilo u većini drugih primorskih gradova. Posebno je nepovoljan smještaj brodogradilišta, koji je znatno smanjio mogućnost razvoja turizma u samoj Kraljevici, iako je fizički prostor zaljeva vrlo povoljan za preuzimanje različitih turističkih funkcija. Zbog toga su se i inače relativno skromni turistički kapaciteti "raspršili" u prostoru, te na svoj način obilježili turističku ali i opću gospodarsku fizionomiju Kraljevice. 1.2.5.2. Struktura gospodarstva Radna snaga i zaposlenost Od 1991. godine do danas je zbog ratnih i poratnih događanja u Republici Hrvatskoj i u njenim jedinicama lokalne samouprave došlo do diskontinuiteta u svim gospodarskim i društvenim kretanjima, pa većinu podatka nije moguće pratiti kroz duže vremensko razdoblje. Za ocjenu stanja gospodarstva pored broja stanovnika, mjerodavni su podaci o ukupnom broju zaposlenih i broju zaposlenih po djelatnostima, te financijski pokazatelji poslovanja trgovačkih društava i javnih ustanova.


58


U 2000. godini Grad Kraljevica je imao 819 zaposlenih 7, (godišnji prosjek) od čega 710 u privredi i 109 u neprivredi. U odnosu na 1997. godinu kada je bilo 853 zaposlenih, (737 privreda i 116 neprivreda) ostvareno je smanjenje od 4%. Prema podacima ZAP-a Podružnica Rijeka za svibanj 2001. godine bilo je registrirano 45 pravnih osoba s 776 zaposlenih osoba.

Prvi rezultati popisa stanovništva od 31. ožujka 2001. god. za Grad Kraljevicu imaju

popisane 4593 osobe, pa se stopa zaposlenosti za Grad Kraljevicu kreće između 17,8% i 18,6%. Demografska istraživanja radno aktivnu dob određuju s 15-64 godine za muškarce i 15-59 godina za žene. Prema raspoloživim podacima udio radnog kontingenta u cjelokupnoj populaciji u priobalju Županije kreće se oko 62%, pa slijedi da u Gradu Kraljevici ima oko 2900 radno aktivnih stanovnika. Navedeni podaci govore u prilog činjenici da značajan dio populacije dnevno migrira na radna mjesta u drugim gradovima i općinama (posebno u Rijeci), kao i na visoku stopu nezaposlenosti. Osnovne gospodarske grane Gospodarsku strukturu, kroz zaposlenost po sektorima, karakterizira dominacija sekundarnog sektora s 61,2% zaposlenih, slijedi tercijarni sektor s 25,5% zaposlenih i kvartarni s 13,3% zaposlenih. Zaposlenih u primarnom sektoru nema. U privredi je zaposleno 86,7% radnika a u neprivredi 13,3%. Takva je struktura odraz industrijske i djelomično ugostiteljske tradicije ovog područja. Tablica br. 34 Zaposlenost po djelatnostima (prosjek 2000. godine)

Djelatnost Zaposleni Udio u strukturi % Prerađivačka industrija 498 60,8 Građevinarstvo 3 0,4 Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i kućanskih predmeta

51 6,2

Hoteli i restorani 78 9,5 Prijevoz, skladištenje i veze 17 2,1 Financijsko posredovanje 9 1,1 Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

54 6,6

Javna uprava i obrana 11 1,3 Obrazovanje 57 7,0 Zdravstvena zaštita i soc skrb 41 5,0 UKUPNO 819 100,0 Izvor: - Županijski ured za statistiku - Rijeka

7 Županijski ured za statistiku - Rijeka


59


Iz strukture zaposlenih po djelatnostima se vidi da je dominantna gospodarska djelatnost prerađivačka industrija odnosno brodogradnja. Brodogradilište Kraljevica, kao glavni nositelj ove djelatnosti, izrađuje i obnavlja brodove srednje veličine za potrebe obrane, putničkog prijevoza i prijevoza roba. Uz brodogradilište se razvila i proizvodnja metalnih konstrukcija pa na sekundarni sektor otpada 61,2% zaposlenih. Budućnost brodogradnje presudna je za gospodarski razvoj ovog područja. Tercijarni sektor u strukturi zaposlenih ima udio od 25,5%, a značajnije djelatnosti su ugostiteljstvo i turizam, trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i kućanskih predmeta, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge.

U kvartarnom sektoru na koji otpada 13,3% zaposlenih, najzastupljeniji su obrazovanje i zdravstvena zaštita i socijalna skrb. Ostale djelatnosti nisu razvijene, pa tako Grad Kraljevica nema niti jednog domaćinstva koje bi se bavilo poljoprivredom ili ribarstvom, odnosno koje bi ove djelatnosti naznačilo kao izvor svojih prihoda. Tablica br. 35. Kapaciteti za smještaj turista u Gradu Kraljevici

Vrsta smještaja Broj postelja Udio u strukturi % Hoteli 645 Moteli 22 Turistička naselja 172 Ostale ugostiteljske jedinice 128 OSNOVNI KAPACITETI 967 32.1 Klimatska lječilišta 80 Radnička odmarališta 24 Kampovi i kampirališta 1500 Kućanstva 130 Pomoćne postelje 314 KOMPLEMENTARNI KAPACITETI 2048 67,9 UKUPNO 3015 100,0

Izvor: Ured za statistiku Primorsko-goranske županije - podaci za prosinac 1999.g. Struktura smještajnih kapaciteta je nepovoljna, zbog toga što polovicu kapaciteta čine kampovi i kampirališta niže kategorije, koji su dijelom devastirani. Osnovni turistički kapaciteti u strukturi ponude zastupljeni su s manje od trećine kapaciteta, a nema objekata visoke kategorije. Dio hotela ne radi a najkvalitetniju ponudu ima Hotel "Uvala Scott", koji je u rangu dviju zvjezdica, te raspolaže s restoranom, café barom, noćnim barom, hotelskom plažom, hotelskim parkiralištem, centralnim grijanjem i pristupom za invalide. Svega se 4,3% smještajnih kapaciteta nalazi u kućanstvima.

Ukupni smještajni kapaciteti Grada Kraljevice čine udio od svega 2,2% ponude Primorsko-goranske županije, dok osnovni smještajni kapaciteti (hoteli, moteli, turistička naselja,


60


pansioni) iznose 3,3% ponude Županije. Komplementarni kapaciteti Kraljevice u strukturi ponude smještaja Primorsko-goranske županije zastupljeni su s 1,9%. U razdoblju siječanj-rujan 2000. godine8 na području Grada Kraljevice je ostvareno 97.944 noćenja što je povećanje u odnosu na 1999. godinu od 21,2%. Prema ostvarenim noćenjima Grad Kraljevica ima udio od svega 1,1% ukupnog broja noćenja u Županiji. Strani gosti ostvarili su 74.855 noćenja ili 76,4%, a domaći 23.089 ili 23,6%. Za cijelu županiju udio noćenja stranih gostiju bio je 85,7% a domaćih 14,3%, pa je i tu odnos za Kraljevicu nepovoljniji s obzirom na činjenicu da su strani gosti u pravilu veći potrošači od domaćih. Iz iznijetih podataka o turističkoj djelatnosti slijedi da Kraljevica ni izdaleka nije iskoristila svoje raspoložive potencijale, te da njena turistička ponuda ne zadovoljava ni količinom ni kakvoćom. Slijedom toga i iskorištenost kapaciteta je bitno slabija od prosjeka Županije. Trgovačka društva i poslovni prostor Veći korisnici poslovnog prostora u Gradu Kraljevici su industrijski ili turistički subjekti. Tako najveći industrijski pogon brodogradilište Kraljevica9 d.d. koristi 18.529 m2 zatvorenog i 88.461 m2 otvorenog prostora u centru grada i na pomorskom dobru. Značajniji korisnik prostora je i Mehanika d.o.o. Kraljevica, proizvođač metalnih konstrukcija s 1.715 m2. Hotelsko-turističkom djelatnošću bave se tri subjekta: Jadran hoteli d.d. Rijeka, UTP Risnjak d.d. Rijeka i Dalmont turizam d.o.o. Kraljevica. - Jadran hoteli d.d. Rijeka, raspolažu s autokampom "Oštro" površine 21.009 m2,

Hotelom "Uvala Scott" 9.900 m2 i objektima izvan uporabe - hotelom "Praha" (3,126 m2 ) i pansionom " Zagreb" (1.294 m2 ).

- Risnjak d.d. ima u funkciji Motel "Bakarac" s 810 m2 prostora, a izvan upotrebe devastirani Hotel Neptun" (1.418 m2). Autokamp "Bakarac" površine 13.580 m2 također je devastiran.

- Dalmont d.o.o. upravlja hotelom "Kraljevica" ex Brodograditelj površine 3.455 m2 .

Veći korisnik prostira još je "Valnautika" d.o.o. spremanje i čuvanje plovila (1020 m2) i tvrtka koja se bavi trgovinom građevinskim materijalom - GM d.o.o. Čavle (2184 m2 ).

8 Podaci Turističke zajednice Primorsko-goranske županije za listopad 2000. 9 Podaci Grada Kraljevice o površinama za naplatu komunalne naknade za srpanj 2001.g.


61


1.2.5.3. Usporedba s gradovima i općinama "Riječkog prstena" Grad Kraljevica je prije novog teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske bio u sastavu bivše općine Rijeka. Danas jedinice lokalne samouprave nastale iz bivše općine Rijeka (Kraljevica, Klana, Jelenje, Čavle, Kostrena, Bakar, Kastav i Rijeka) uz općinu Matulji (koja je bila u okviru bivše općine Opatija) imaju mnogo zajedničkog i čine tzv, "Riječki prsten". Usporedba s općinama i gradovima Riječkog prstena daje sliku uspješnosti gospodarstva u lokalnim okvirima.

Broj poduzetnika (pravnih osoba) ima relativan značaj kod ukupne ocjene gospodarskih kretanja. Međutim, negativna kretanja u gospodarstvu Hrvatske i Županije vidljiva su i na primjeru jedinica lokalne samouprave u "Riječkom prstenu", gdje se broj poduzetnika koji su uspjeli opstati10 smanjivao iz godine u godinu u svim jedinicama. Poduzetništvo u Kraljevici je slabije razvijeno od prosjeka u Riječkom prstenu. Grad Kraljevica je u svibnju ove godine imao 45 pravnih osoba odnosno poduzetnika11 i prema tom pokazatelju su slabije jedino općine Klana (17) i Jelenje (27). Od 1998. godine kada je Kraljevica imala 57 pravnih osoba do 2001. godine njihov broj je smanjen za 21%. Iz podataka o udjelu pojedinog grada ili općine u gospodarstvu Županije je vidljivo da udio Grada Kraljevice kao i nekih jedinica lokalne samouprave ( Bakar, Čavle, Jelenje, Kastav i Klana) u gospodarstvu Županije blago opada iz godine u godinu, (1,05 % 1998. godine na 1,02% 2001. godine). To govori da su tu negativni trendovi nešto jači od prosjeka Županije. Isplaćena neto plaća za siječanj 2001. godine za Grad Kraljevicu iznosi 2391 kunu što je svega 75,3% prosjeka Primorsko-goranske županije. Jedino Općina Klana ima manju prosječnu plaću po zaposlenom što upućuje na nisku proizvodnost i profitabilnost poslovanja kraljevičke privrede i u lokalnim razmjerima. 1.2.6. Infrastrukturni sustavi 1.2.6.1. Promet i veze Prometni sustav čine međusobno povezane sve prometne grane u jedinstvenoj funkciji pružanja transportnih usluga. Čine ga prometni podsustavi kopnenog, pomorskog, zračnog, cijevnog i telekomunikacijskog prometa.

10 Podaci se odnose samo na one poduzetnike koji su imali isplate plaća u prosincu 2000. godine 11 Podatak uključuje male srednje i velike poduzetnike


62


KOPNENI PROMET

a) Cestovni promet Cestovnu mrežu na području Grada Kraljevice čini sustav razvrstanih državnih, županijskih i lokalnih cesta, te ostalih nerazvrstanih cesta i puteva, kao i sustav gradskih ulica naselja Kraljevice. Okosnicu sustava čine dionice državnih cesta na koje su povezane sve ostale ceste. Na području Grada Kraljevice nalaze se: Državne ceste: − dio državne ceste (D8): GP Pasjak Slo - Šapjane - Rijeka - Zadar - Split -Dubrovnik -

GP Karasovići Jug. u dužini 9,2 km, od ukupno 659,8 km (Jadranska turistička cesta) − dio državne ceste (D501): Oštrovica (D3) -Meja -Križišće – Šmrika (D8) u dužini 5,3 km

od ukupno 15,8 km, − dio državne ceste (D102): Kraljevica (D8)- Krk - Baška. Državna cesta (D8): GP Pasjak Slo - Šapjane - Rijeka - Zadar - Split -Dubrovnik -GP Karasovići Jug (Jadranska turistička cesta) prolazi kroz gradsko područje Kraljevice, od uvale Crno do čvora Šmrika te u smjeru istoka kroz naselje Šmrika. Kroz naselja Kraljevica i Šmrika na navedenoj državnoj cesti je mnogo postojećih odvojaka, priključenja i raskrižja u razini (zatečeno stanje). Prostor oko benzinske crpke u Kraljevici je također prometno nereguliran. Državna cesta (D501): Oštrovica-Meja-Križišće - Šmrika je dijelom uređena i rekonstruirana (novi dio trase u dužini 600 metara ispred naselja Križišće), ali postojeći čvor u naseljenom području Križišća nije rekonstruiran i predstavlja usko grlo. Naime postojeće raskrižje navedene državne ceste sa županijskom cestom Kraljevica -Drivenik - Barci - N. Vinodolski , te županijskom cestom Vrata -Fužine - Zlobin -Križišće u jednoj točki u gusto izgrađenom naselju i dalje predstavlja problem, pogotovo obzirom na sve veći promet rekonsturiranom državnom cestom prema Crikvenici i Krku. Dio državne ceste od Medomišljine do čvora Šmrika u potpunosti je nov i zadovoljava sve prometne zahtjeve. Držvna cesta (D102): Kraljevica (D8) – Krk – Baška od čvora Šmrika do mosta na Krk također je u cijelosti novoizgrađena, kao i sam čvor Šmrika. Državne ceste su dijelom rekonstruirane, širine 6-7 metara, s novim kolnicima, zaštitom i novom signalizacijom. Rekonstruiran je i dio raskrižja i odvojaka.


63


Županijske ceste: − dio županijske ceste (Ž5064): Kraljevica(D8) -Drivenik - Barci - N.Vinodolski (D8) u

dužini 5,3 km od ukupno 26,0 km, − dio županijske ceste (Ž5068): (D32) – Vrata – Fužine – Zlobin – Križišće (D501) u

dužini 3,4 km od ukupno 25,9 km, − županijska cesta (Ž5066): Oštro do Ž5189 od 1,00 km. − županijska cesta (Ž5065): Kraljevica (D8) do Ž5189 u dužini od 1,8 km, − županijska cesta (5189): D8 – D102 Županijska cesta (Ž5064): Kraljevica (D8) -Drivenik - Barci - N.Vinodolski (D8) vrlo je važna veza Kraljevice s područjem Vinodolske doline, a ide preko preko postojećeg čvora Križišće. Današnji priključak te ceste na državnu Jadransku turističku cestu je neuređen i nepovoljan, pod oštrim kutom. Županijska cesta (Ž5068): (D32) – Vrata – Fužine – Zlobin – Križišće (D501) je sporedna i samo dijelom asfaltirana cesta za Zlobin i Fužine, sa vrlo slabim intenzitetom prometa koji ne opterećuje postojeći čvor u Križišću. Županijska cesta (Ž5066): od turističkog naselja na Oštru do županijske ceste. Županijska cesta (Ž5065): kroz centar Kraljevice cijelom dužinom je gradska ulica sa kompletnom infrastrukturom. Županijska cesta (Ž5189): od Jadranske turističke ceste do državne ceste Kraljevica – Krk - Baška. Županijske ceste nisu rekonstruirane ni modernizirane, širine kolnika 4,5 -6,0 metara, samo dijelom je uređena površinska odvodnja, a dijelom su i gradske ulice. Lokalna cesta: − Lokalna cesta (L58057): Šmrika (D102) do D8 u dužini 1,2 km. Lokalna cesta kroz Šmriku također je u Odluci o razvrstavanju vezana za postojeću državnu cestu Rijeka-Dubrovnik, a raskrižje je danas riješeno u nivou kod nogometnog igrališta. Nerazvrstane ceste Sve ostale ceste su nerazvrstane lokalne priključene na sustav razvrstanih cesta. Nerazvrstane ceste i gradske ulice povezuju sve ostale dijelove naselja Bakarca, Šmrike i Kraljevice, te sva ostala građevinska područja. Dio gradskih ulica je s nogostupima i kompletnom infrastrukturom, a dio bez.


64


Tehnički elementi, usponi, širine kolnika, raskrižja i odvodnja su različiti i ograničeni terenskim mogućnostima i već izgrađenim objektima i sadržajima. Širine iznose 4,0 - 6,0 metara, a sve su asfaltirane. Sustav ulica i cesta nije pregledan, te su dijelovi naselja teže dostupni, a dio ulica ima slijepi završetak. Veliki problem je dio naselja Kraljevica smješten iznad Jadranske turističke ceste, jer je ista vrlo opterećena, a raskrižja nisu regulirana semaforima. Dijelovi naselja uz more u području Oštrog nemaju kolnih pristupa. b) Telekomunikacijski sustav Područjem Grada Kraljevice prolazi trasa optičkog kabelskog sustava prijenosa Rijeka – Split – Dubrovnik, međunarodnog i magistralnog značaja –TK kabe I. i Il. razine). Područjem prolazi i trasa koaksijalnog kabela Rijeka – Crikvenica. Korisnici telekomunikacijskih usluga Grada Kraljevice pristupnim TK kabelima povezani su na tri udaljena pretpaltnička stupnja, UPS Kraljevica, UPS Šmrika i UPS Bakarac. Navedeni UPS-evi opričkim sistemom prijenosa povezani su na višu telekomunikacijsku razinu, tj. na AXE komutaciju u Rijeci.

Pristupna tk mreža UPS Bakarac

Kapacitet UPS-a Bakarac je 256 telefonskih priključaka, a uključeno je 150 pretplatnika na području Bakarca i Turinovog Sela. Kabelska mreža je kapaciteta 300 parica i većim dijelom je izgrađena pred više od 20 godina (s podzemnim kabelima od zračno-papirne izolacije i olovnog omotača), a ogranak prema Turinovom Selu je izgrađen 1994. godine (sa suvremenim pretplatničkim kabelima s plastičnom izolacijom i omotačem).

Pristupna tk mreža UPS Kraljevica

Instalirani kapacitet UPS-a je 1408 priključka, a uključeno je 1312 telefonskih pretplatnika. Pristupna kabelska mreža je kapaciteta 2000 parica, a obuhvaća područje Kraljevice, Oštro i Uvala Scott. Starost većeg dijela mreže je između 10 i 20 godina. Novi kabel je položen 1995. samo za predjel Oštro i Krčki most.

Pristupna tk mreža UPS Šmrika

Instalirani kapacitet UPS-a je 640 priključaka, a uključeno je 522 pretplatnika telefonske mreže. Kabelska mreža je kapaciteta 1000 parica, u Šmriki stara oko 15 godina, a 1994. godine izgrađen je dio pristupne mreže u Križišću, te Malom i Velom Dolu. Zaključak

TK mreža na području Grada Kraljevice kapacitetom zadovoljava postojeću izgrađenost naselja sa stanovišta telefonske mreže. Kako je pristupna mreža velikim dijelom stara oko 20 godina, svojom kvalitetom ne zadovoljava uvjete koje postavljaju nove usluge u telekomunikacijama. Zbog toga mora najveći dio mreže u budućnosti doživjeti rekonstrukciju.


65


c) Pošta Operativna jedinica pošte u Rijeci pokriva prsten oko Grada Rijeke, a jedinice poštanske mreže smještene su u Kraljevici, Šmriki i Bakarcu. POMORSKI PROMET

Sustav pomorskog prometa razvrstan je na sustav morskih luka otvorenih za javni promet i luku posebne namjene, te plovne puteve. Morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja je luka u Kraljevici, lokalnog značaja u Bakarcu i Črišnjevi, a luka posebne namjene je luka u funkciji brodogradilišta u Kraljevici. U uvali Bakarac, uvali Carevo na Oštrom i u nekoliko uvala prema Crikvenici postoje vezovi domicilnog stanovništva. ZRAČNI PROMET

Na području Grada ne postoje zračna pristaništa niti uređene površine za hitne intervencije (helidrom).

Križišće


66


1.2.6.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje SUSTAV VODOOPSKRBE

Na području Grada vodoopskrba je u potpunosi izgrađena. Na ovom prostoru se nalaze dvije vodospreme i jedna prekidna komora i to: vodosprema Kraljevica od 3.300 m3 na koti 87/82 m.n.m., vodosprema Šmrika od 1.500 m3 na koti 290/285 m.n.m., te prekidna komora na koti 143/140 m.n.m. Voda je osigurana iz zajedničkog vodoopskrbnog sustava Rijeka, a za ovo područje se crpi iz izvora Dobra i Dobrica koja se nalaze na području Grada Bakra. Preko ovog prostora iz istog izvorišta i vodoopskrbnog sustava se opskrbljuje i naselje Jadranovo koje se nalazi na prostoru Grada Crikvenice. Na sustav je povezan i dio vodoopskrbne mreže kroz Općinu Vinodolsku. Za otok Krk preko mosta prolazi cjevovod s tehnološkom vodom iz jezera Tribalj, a za potrebe INE - petrokemije Omišalj te za potrebe vodoopskrbe otoka Krka. SUSTAV ODVODNJE

Na području Grada Kraljevice odvodnja otpadnih voda izgrađena je na dijelu naselja Bakarac i Kraljevica. Za dijelove tih naselja izgrađeni su kanalizacijski kolektori mješovitog sustava koji se upuštaju u more na više ispusta različite dužine. Svoje zasebne ispuste u more imaju pojedine građevine kao npr. turističko naselje Uvala Scott. Iz prije navedenog, vidljiva je velika razlika između izgrađenosti vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje. Zbog te razlike dolazi do ugrožavanja kvalitete obalnog mora koje je prijemnik otpadnih voda. Otpadnim vodama posebno se ugrožava Bakarski zaljev koji je dio zatvorenog mora s ogrančenom izmjenom vode. 1.2.6.3. Energetika ELEKTROOPSKRBA

Cijelo područje Grada Kraljevice napaja se električnom energijom iz trafostanice 35/10 kV Kraljevica. Trafostanica ima kapacitet 2x4 MVA sa mogućnošću proširenja na 2x8 MVA. Najveće ostvareno vršno opterećenje do danas iznosilo je 5,37 MVA što znaći da postojeći kapacitet zadovoljava današnje potrebe uz potpunu rezervu u transformaciji. Osnovno napajanje za TS 35/10 kV Kraljevica izvedeno je iz TS 110/35 kV Krasica preko nadzemnog 35 kV dalekovoda, a rezervno napajanje je osigurano iz TS 110/35 kV Krk preko podzemnog 35 kV kabela TS 35/10 kV Kraljevica - TS 35/6 kV Naftovod Omišalj.


67


U slučaju da trafostanica 35/10 kV Kraljevica ostane bez napajanja na 35 kV, moguće je cijelo područje osim Uvale Scott i Krčkog mosta napajati preko postojeće 10 kV mreže iz susjedne TS 35/10 kV Krasica. Područje Šmrika - Križišće napaja se iz TS 35/20 kV Kraljevica preko jednog transformatora 35/20 kV snage 2,5 MVA na naponskom nivou 20 kV. Rezervno napajanje tog područja vrši se iz TS 110/20 kV Crikvenica preko Jadranova, odnosno Grižana. Distribucija električne energije iz TS 35/10 kV Kraljevica prema potrošačima vrši se preko 31 trafostanice 10(20)/0,4 kV. Trafostanice su različitog tipa izvedbe (stupne, zidane, montažno betonske), a kapacitetom i lokacijama zadovoljavaju današnje potrebe. Trafostanice su s TS 35/10 kV Kraljevica povezane s 10 kV i 20 kV podzemnim kabelskim vodovima odgovarajućeg presjeka koji je tipiziran i koristi se u DP Elektroprimorje - Rijeka i 10 kV nadzemnim vodovima. Treba naglasiti da se u novije vrijeme uglavnom grade podzemni 20 kV kabelski vodovi i to zbog veće sigurnosti napajanja potrošača električnom energijom, te zbog izbjegavanja formiranja novih koridora nadzemnih vodova kroz naselja i neizgrađena građevinska područja. Pored distributivnih trafostanica postoje i dva 10 kV potrošača: trafostanica 10/0,4 kV u sklopu crpne stanice Vodovod Kraljevica i brodogradilište Kraljevica (najveći potrošač; vršno opterećenje 2.610 kW). Područjem Grada Kraljevice prolaze prenosni zračni dalekovodi državnog značaja napona 220 i 110 kV u duljini od 14,1 km, te podzemni kabel 110 kV u duljini od 0,7 km. Distributivni vodovi (35 kV), od značaja za napajanje potrošača na području Grada prolaze kao zračni dalekovodi u duljini 4,4 km, te kao podzemni kablovi u duljini od 4,2 km. Elektroenergetski vodovi: • DV 220 kV (TS 400/220/110 kV Meline - TS 220/110/35 kV HE Senj) duljine 5.700 , • DV 2x110 kV (TS 400/200/110 kV Meline - lokacija buduće TS 110/20 kV Kraljevica),

duljine 3900 m, • DV 110 kV (TS 400/220/110 kV Meline - TS 110/35 kV HE Vinodol), duljine 5.500 m, • 110 kV podzemni kabel (lokacije buduće TS 110/20 kV Kraljevica - RP 110 kV

Omišalj), duljine 700 m, • 110 KV dalekovod prema Krku • DV 35 kV (Krasica - TS 35/10 kV Kraljevica) duljine 2500 m, • 35 kV podzemni kabel (TS 35/10 kV Kraljevica - TS 35/6 kV Naftovod Omišalj kroz

most Krk), duljine 2800 m, • DV 35 kV (TS 110/35 kV HE Vinodol - TS 35/10 kV Omišalj), duljine 1900 m, • 35 kV podzemni kabel (TS 110/35 kV HE Vinodol - TS 35/6 kV Melnice), duljine 1400

m.


68


Niskonaponska mreža je u većem dijelu područja izvedena kao nadzemna sa samonosivim kabelskim snopom razvedenim po betonskim ili drvenim stupovima, a u preostalom dijelu, uglavnom u centrima naselja i potpuno urbaniziranim ulicama, s podzemnim kabelima. Postojeća niskonaponska mreža u cijelosti zadovoljava potrebe današnjeg konzuma i u većem dijelu ima rezervnog kapaciteta za njegove povećane potrebe, odnosno potrebe napajanja novih potrošača. Javna rasvjeta u naseljima izgrađena je kao gradska, podzemna, na posebnim stupovima ili u sklopu nadzemne niskonaponske mreže. Za potrebe javne rasvjete na području Grada Kraljevica koristi se 758 rasvjetnih mjesta (739 stupova 18 zidnih krakova i jedna prepona) na kojima je postavljeno 782 komada rasvjetnih armatura odnosno 811 žarulja. Opremljenost objektima javnog elektroprivrednog tehničkog sustava: Grad Kraljevica Tablica br. 39: Trafostanice kom TS 35/10 kV 1 TS 10 (20) 0,4 kV 31

Tablica br.40: Duljina vodova: km Ukupna duljina dalekovoda 32,7 Ukupna duljina podzemnih vodova 16,2

Popis trafostanica od 10 (20) kV na području Grada: 1. TS Bakarac 16. Pod Banj 2. TS Bakarac 1 17. TS Turinovo Selo 3. TS Bakarac 2 18. Visine 4. TS CS Kraljevica 19. Banj 5. TS Fara 20. TS Uvala Scott 6. TS Kraljevica 10 21. TS Dubno 7. TS Kraljevica 9 22. TS Šmrika 2 8. TS Kraljevica 1 23. TS Šmrika 1 9. TS Kraljevica 6 24. Dvorine 10. TS Kraljevica 6 25. TS Baretići 11. TS Kraljevica 3 26. Križišće 12. TS Kraljevica 2 27. Mali Dol 13. Brodogradilište 28. Veli Dol 14. TS Oštro 2 29. TS Ožlak 15. TS Oštro 30. Neriz


69


NAFTOVOD

Kroz područje Grada Kraljevice prolazi magistralni naftovod za međunarodni transport nafte instaliranog kapaciteta 36 000 000 t. Širina zaštitnog koridora naftovoda iznosi 40 m, koji se proteže od Omišlja, preko Krčkog mosta, Fužina i Ravne gore do Siska, odakle se grana prema Madžarskoj i Češkoj, odnosno Slovačkoj, te prema Bosanskom Brodu. PLINOOPSKRBA

Na području Grada nema postojeće mreže plinovoda, ali koncepcija plinifikacije planira se temeljem Studije i Idejnog projekta opskrbe prirodnim plinom Županije primorsko - goranske. Planirano stanje detaljno je opisano u točki 3.5.3.2. 1.2.7. Zaštita prostora 1.2.7.1. Zrak U sklopu programa praćenja kakvoće zraka na Kvarnerskom području, od sredine sedamdesetih godina svakodnevno se prati kakvoća zraka na području Grada Kraljevice. Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije tijekom zadnjeg, petogodišnjeg razdoblja pratio je prostorne i vremenske fluktuacije pojedinih onečiščujućih tvari na slijedećim postajama: Kraljevica (zgrada zdravstvene stanice) - Vrši se ispitivanje koncentracija sumpor dioksida, dima, amonijaka, fenola, vodik sulfida, dušik dioksida i taložne tvari. Rezultati mjerenja koncentracija onečišćujućih tvari u zraku uspoređuju se s vrijednostima navedenim u Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN br. 140/97.). Koncentracije sumpor dioksida, crnog dima i dušik dioksida, osnovnih onečišćujućih tvari koje se emitiraju pri sagorijevanju fosilnih goriva bilo u stacionarnim ili mobilnim izvorima (posebno koji koriste dizel gorivo), na području Kraljevice i Bakarca zadovoljavaju preporučene vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije koje su donesene u interesu zaštite zdravlja. Prosječne godišnje koncentracije amonijaka i fenola ispod su graničnih vrijednosti, ali se povremeno evidentiraju povišene koncentracije koje ukazuju na industrijski izvor onečišćenja zraka. Prosječne godišnje, a također i pojedinačne dnevne koncentracije vodik sulfida približavaju se ili čak prelaze granične vrijednosti. Količine onečišćujućih tvari koje se istalože na jedinicu površine tj. taložna tvar, u kojoj prevladavaju krupne čestice koje su prekrupne da bi mogle udisanjem ući u organizam čovjeka ali narušavaju kvalitet okoline, povremeno prelaze preporučene vrijednosti kakvoće


70


zraka. Povremeno se evidentiraju i povećane količine istaloženog željeza i olova što je posljedica emisija čestica iz obližnjeg brodogradilišta. Iz navedenog slijedi da je područje Grada Kraljevice povremeno opterećeno onečišćujućim tvarima koje se emitiraju u zrak iz obližnjih industrijskih pogona (Rafinerija nafte u Urinju i Brodogradilište Kraljevica). Stoga je potrebno strogo se pridržavati svih predviđenih mjera zaštite. 1.2.7.2. Vode Zonu izviranja Žminjca u Bakarskom zaljevu, koja seže od granice s Gradom Bakrom do Bakarca, karakterizira velika razlika između ljetnih, sušnih razdoblja, kada u toj uvali izvire stotinjak l/sek., i kišnih razdoblja koja donose bitna povećanja istjecanja (čak i nekoliko m3/sek). Godinama se s tim izvorištem računalo kao vodoopskrbnim potencijalom, pa je čak i vrlo detaljno istraživano. Slivovi podzemnih voda su s aspekta ugroženosti od onečišćenja najosjetljiviji dio ekosustava (krško područje). Sliv izvora u Bakarskom zaljevu se formira u karbonatnom masivu padine prema Gorskom kotaru. Zona istjecanja je rasjedni kontakt vodopropusnih karbonatnih stijena (Dinarik) i vodonepropusnog fliša (Adrijatik) na JI strani Bakarskog zaljeva. Ukupna površina sliva je oko 250 km2 i ima veliki značaj u vodoopskrbi (Perilo, Dobra, Dobrica). Na primorskom dijelu Županije najvećem stupnju zaštite pripadaju vodoopskrbni rezervati, te područja prihranjivanja različitih izvorišta u koje spadaju i Dobra i Dobrica. U ovim prostorima osnovni nositelj onečišćenja su naselja bez kanalizacije (s pratećim zanatskim djelatnostima) u zaleđu, te dionice glavnih prometnica bez riješene odvodnje zagađenih oborinskih voda. U uspostavljenim zaštitnim zonama ovih izvorišta se nalaze naselja na platou iznad Bakarskog zaljeva koja nemaju kanalizaciju. Glavna obalna prometnica (Jadranska turistička cesta) te prometnice nižeg reda prolaze kroz zaštitnu zonu ovih izvora, a ne postoji odvodnja zagađenih oborinskih otpadnih voda s njihovih površina. Radi zaštite podzemnih voda i izvorišta definirane su zone sanitarne zaštite i donesena Odluka12 kojom se u najvećoj mogućoj mjeri štite podzemne vode. Veliku opasnost predstavlja Jadranski naftovod koji je u eksploataciji, ali bez provedenih propisanih zaštitnih mjera.

12 Odluka o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području (SN 6/94., 12/95.).


71


1.2.7.3. More Uredbom o kategorizaciji voda (NN 15/81.) i Prostornim planom Županije (Knjiga 1. Osnove korištenja i zaštite prostora, točka 1.7.3.1.) obalno more na području Grada Kraljevice svrstano je u drugu kategoriju - more koje se može koristiti za kupanje građana i za sportove na vodi. Onečišćenja mora ovog područja posljedica su neodgovarajućeg, odnosno nedostatnog sustava za odvodnju - neodgovarajući, kratki ispusti otpadnih voda, procjeđivanje iz septičkih jama, nekvalitetna izvedba pomorskog ispusta u Kraljevici. Zaštita mora prvenstveno se treba provoditi izgradnjom sustava za odvodnju oborinskih i otpadnih voda, te stalnim praćenjem sanitarne kvalitete mora, prvenstveno u turističkim područjima. 1.2.7.4. Tlo Temeljem bonitetne procjene, tla su svrstana u četiri kategorije zaštite i za njih se mjerama zaštite propisuje način korištenja. Prvu kategoriju zaštite čine zemljišta I-IV bonitetne klase (djelomično i V) na dijelu od Bakarca, preko Križišća, Malog i Velog Dola. Ta tla potrebno je štititi i namijeniti isključivo poljoprivrednoj proizvodnji. Zemljišta II. kategorije obuhvaćaju V i VI bonitetnu klasu, a odgovarajućim mjerama treba ih štititi, a samo eventualno mogu se pošumiti ili sačuvati za pašnjake. Zemljišta III i IV kategorije prekrivena su uglavnom šumama, a na strmim padinama potrebno je planirati mjere zaštite od erozije. Detaljni podaci o bonitetnom vrednovanju i kategorijama zaštite tala područja Grada nalaze se u separatu ovog Prostornog plana - “Pedološka studija s valorizacijom prostora i tala”, UIH, 1997. godine. 1.2.7.5. Buka Prekoračenje razine buke na području Grada u odnosu na razine utvrđene zakonom registrirano je uz brodogradilište Kraljevica i uz magistralnu prometnicu (Jadranska turistička cesta). Mjerenjima rasprostiranja buke iz izvora u brodogradilištu potvrđen je negativan utjecaj buke na okolna stambena naselja. Razine dnevne buke u najbližim stambenim naseljima su za vrijeme pjeskarenja iznosile 77dB(A), a bez pjeskarenja 62 dB(A) (podatak prema Studiji zaštite prostora općine Rijeka, svibanj 1992.).


72


Glavni izvori buke u brodogradilištu su čišćenje velikih brodskih površina mlazom abraziva i ostale aktivnosti na pripremi čeličnih limova za antikorozivnu zaštitu. U razdoblju od 1990.-1995. godine opterećenost bukom u okružju brodogradilišta smanjena je zbog znatnog smanjenja proizvodnje. Analiza buke cestovnog prometa pokazala je da je glavni izvor buke promet magistralnom prometnicom koja djelom prolazi uz naseljena područja. Novoizgrađena državna cesta na dionici Medomišljina - čvor Šmrika - most Krk prolazi kroz nenaseljeno područje pa ne utječe na povećanje razine buke u stambenim naseljima. Buka s ostalih prometnica ne predstavlja značajniju smetnju jer su to prometnice s uglavnom lokalnim prometom slabijeg intenziteta. 1.2.7.6. Prirodna baština Na području Grada Kraljevice danas nema zaštićenih dijelova prirode niti pojedinačnih spomenika prirode. 1.2.7.7. Kulturno-povijesna baština Slijedom povijesnog razvoja i okolnosti koje su utjecale na formiranje naselja na području današnje Kraljevice, javlja se nekoliko slojeva povijesnog identiteta. Osim sporadičnih antičkih i ranosrednjovjekovnih nalaza koji ne ukazuju na postojanje naselja, najstariji očuvani sloj predstavljaju fortifikacijske i rezidencijalne građevine u luci Kraljevica, koje tijekom 17. st. grade plemići Frankopani i Zrinski želeći iskoristiti sve pogodnosti kraljevičke uvale na ulazu u Bakarski zaljev. Posebno je ambiciozna bila gradnja dvorca - utvrde Nova Kraljevica ("Frankopan"), koju Petar Zrinski gradi za svoju novu rezidenciju na povišenom, strateškom položaju nad lukom, kao reprezentativnu manirističku građevinu poput sličnih u Italiji. Propast Zrinskih i Frankopana nakon Urote 1671. dovela je do pustošenja dvorca, te brojnih kasnijih namjena koje su izmijenile njegov izgled (samostan, kolegij, bolnica). Uza sve to, očuvani su do danas osnovni arhitektonski elementi i znatan dio manirističke i ranobarokne arhitektonske palstike, pa je dvorac jedna od najznačajnijih povijesnih građevina šire regije, koja osim oblikovih i kulturnih ima i znatne povijesne, simboličke i asocijativne vrijednosti, prije svega kao nekadašnje sjedište najznačajnijih hrvatskih plemićkih obitelji (čiji su grbovi očuvani na kruni cisterne u atriju), a prema legendi, i mjesto sklapanja Zrinsko - Frankopanske urote. Stari kaštel u Kraljevici kojeg grade Frankopani vjerojatno početkom 17. st., a možda i ranije na mjestu starijih lučkih građevina, slojevit je i zanimljiv povijesni građevni sklop, čija će daljnja istraživanja možda otkriti mjesto najstrijie jezgre srednjovjekovne Kraljevice. Današnja župna crkva sv. Nikole, nekoć skladište za sol, građena je vjerojatno na mjestu ili u blizini pretpostavljene srednjovjekovne crkvice Sv. Nikole. Unatoč teškom bombardiranju na kraju drugog svjetskog rata, kompleks je kasnijom obnovom očuvao osnovne karakteristike ranobaroknog zdanja s dva atrija zatvorena monumentalnim krilima kaštela. Povijesni sloj vezan uz gradnju austrijske luke i brodogradilišta u 18. st. nije ostavio znatnog traga u današnjem naselju, najviše zbog teških bombardiranja kojima je bilo izloženo brodogradilište i luka na kraju drugog svjetskog rata. Premda su najstariji magazini i zgrade brodogradilišta uništene ili pregrađene, ovo je razdoblje ostavilo Kraljevici dugački pojas zidane luke,


73


opločen masivnim kamenim blokovima i opremljen metalnim, dekorativno izvedenim privezištima za brodove koji predstavljaju značajnu kulturno - povijesnu vrijednost s područja inžinjerske arhitekture, kao i kasnije sagrađeni svjetionik na rtu Oštro, te kamena oprema i podzidi ceste za Plase koji su gotovo u cijelosti očuvani. Ova cesta pripada kasnijem povijesnom sloju razvitka Kraljevice, vezanom za širenja naselja uslijed prometa i trgovine u 19. st. Tada uz pristupnu cestu do luke (danas Strossmayerova ulica) i uz ulicu paralelnu s brodogradilištem, nastaje niz "kapetanskih" reprezentativnih gradskih kuća, tipičnih simetričnih pročelja čiju centralnu os često naglašava balkon s ogradom od kovanog željeza u prvom katu. Dekoracije pročelja nose jednostavne historicističke i secesijske stilske osobine. Prvi počeci turizma rezultirali su gradnjom hotela Liburnija i kasnijim preuređenjem manje utvrde na rtu (Fortice) u vili Nirvana (danas lječilište). Monumentalni hotel Liburnija svojom je secesijskom dekoracijom jedna od najznačajnijih građevina ove vrste u primorskom području, a kasnije pregrađena vila Nirvana nosi osobina gradnje iz razdoblja između dva rata. Tom razdoblju pripada i najmlađi sloj povijesnog identiteta Kraljevice - potez rezidencijalnih građevina u vrtovima, malih hotela i ljetovališta, smještenih uz samu obalu u uvali Oštro, koji čine značajan povijesni ambijent. Vila Caponi (kuća gradonačelnika Kraljevice između dva rata) bila je jedna od najreprezentativnijih neostilskih građevina u ovome potezu, ali je devastirana kasnijim preuređenjem. Među ostalima se ističe dobro očuvana vila Ingra, a cijeli ovaj potez može prestavljati obrazac buduće kvalitetne rezidencijalne i turističke gradnje u Kraljevici. Naselja Križišće, Veli Dol, Mali Dol i Šmrika, izvorno su ruralnog karaktera, ali su u njima s obzirom na intenzivan razvoj prometa i trgovine u 19. i početkom 20. st. javljaju urbani elementi i javne i rezidencijalne građevine s tipičnim osobinama primorske gradske i malogradske arhitekture. Etnološka baština očuvana je donekle na području Bakarca u dvjema zaštićenim etno - zonama uz samu obalu Bakarskog zaljeva: "tunere" i "prezidi". Područje etnozone s tunerama dokumentarnog je i simboličkog značenja, jer održava naprave za praćenje i lov tuna u Bakarskom zaljevu, nekada jednu od najznačajnijih gospodarskih djelatnosti ovoga područja i prepoznatljiv vizualni motiv primorske obale. Etnozona "prezidi" obuhvaća nekadašnje poljoprivredno vinogradarsko područje između Bakra i Bakarca, koje je nastalo krčenjem šume u 18. st., a održavano je sve do 30-ih godina 20. st. Podzidavanjem terasastih parcela kamenom zidanim u suho (prezid) i sadnjom vinove loze, trajno su kultivirane južne padine brijega. Zbog veličine ovoga područja, karakterističnog za mediteransku poljoprivredu, vrijedan je dokument tradicijske arhitekture. Postojeće stanje registrirane, preventivno zaštićene i evidentirane kulturne baštine na području Grada Kaljevice je: Arheološka baština Arheološki pojedinačni lokalitet/nalaz Veli Dol - ranosrednjovjekovna nekropola, otkrivena u dvorištu kuće Jurišić (nekad Grbac), evidentirano


74


Povijesno naselje ili dio naselja Kraljevica, dio naselja - uža povijesna jezgra, evidentirano Zona obuhvaća obalni dio naselja na sjevernoj strani uvale s najznačajnijim povijesnim građevinama i ostacima povijesne urbane opreme kraljevičke luke - Kaštel sa župnom crkvom sv. Nikole, Sanatorij, Fortica, dvorac Frankopan. Kraljevica, dio naselja - kontaktna zona uže jezgre - urbane vile i kapetanske kuće, evidentirano Samostojeće kuće u vrtovima u uličnom nizu Strossmayerove ulice i Brodarske ulice koja čini sjevernu fasadu brodogradilišta. Kraljevica, dio naselja - uvala Oštro, potez rezidencijalnih i turističkih objekata uz more, evidentirano. Povijesni sklop i građevina: - graditeljski sklop Kraljevica − kompleks starog kaštela Kraljevica ("grad Zrinskih") sa župnom crkvom, upisan u Registar

kulturnih dobara br. 120 (1961.) − dvorac Frankopan, upisan u Registar kulturnih dobara br. 119 (1961.). Sakralne građevine Kraljevica − župna crkva sv. Nikole, upisano u Registar kulturnih dobara zajedno s Kaštelom, br.120

(1961.) − grobna kapela sv. Katarine, evidentirano Bakarac − župna crkva sv. Petar Apostol, evidentirano Križišće − župna crkva Presvetog Srca Isusovog, evidentirano − crkva Sv. Trojstva − kapela Sv. Antuna pored stare ceste u Križišću, evidetirano − Kalvarija, izvan naselja, evidentirano Šmrika − župna crkva sv. Antuna Opata, evidentirano.


75


Civilne građevine Kraljevica − sanatorij (nekadašnji hotel Liburnija), evidentirano − zgrada "Fortica" (vila Nirvana), evidentirano Križišće − zgrada stare škole (KUD Eugen Kumičić), evidentirano Kulturna dobra tehnike i industrije Kraljevica - svjetionik na rtu Oštro, upisano u Registar kulturnih dobara br. 295 (1972.) Križišće - oprema stare ceste za Plase, u funkciji, evidentirano. Memorijalna baština: - memorijalno i povijesno područje Kraljevica - gradsko groblje, evidentirano Šmrika - mjesno groblje, evidentirano Križišće - mjesno groblje, evidentirano Bakarac - staro groblje uz crkvu sv. Trojstva, evidentirano. - memorijalni spomenik Kraljevica, Oštro - spomenik radničkog pokreta, upisan u registar kulturnih dobara br. 307 (1972.) Kraljevica - spomenik žrtvama NOB-a i Domovinskog rata, kraj ulaza u brodogradilište, evidentirano Križišće - somenik NOB, evidentirano Šmrika - spomenik žrtvma NOB, evidentirano Bakarac - spomenik žrtvama NOB, evidentirano.


76


Etnološka baština: etnološko područje Bakarac - etnozona tunere, upisano u Registar kulturnih dobara br. 377 - Bakarac, Bakarski zaljev - etnozona Prezidi Šmrika -ostaci ograda od suhozida unutar naselja, uz glavne putove. 1.3. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE Područje Grada Kraljevice može se razlučiti na dvije prostorne cjeline sa specifičnim obilježjima, prikazane na shematogramu br. 2 (u nastavku). To su: − primorsko bilo, − unutrašnja flišna udolina - dio Vinodolske doline. Primorsko bilo proteže se duž južne granice područja Grada, od granice s Gradom Bakrom, preko Bakarca, Kraljevice i neizgrađenog područja južno od Šmrike, do granice s Gradom Crikvenicom. Područje karakterizira relativno gusta izgrađenost i koncentracija gospodarskih, društvenih, turističkih i stambenih sadržaja u središtu područja Grada - Kraljevici, te gusta mreža postojeće (i planirane) prometne i komunalne infrastrukture državnog, županijskog i lokalnog značaja. Primorsko bilo predstavlja okosnicu razvitka područja Grada, prvenstveno zbog postojećih resursa - stanovništva, izgrađenih gospodarskih (brodogradilište), turističkih (uvala Scott) i društvenih sadržaja (Kraljevica), te dobre povezanosti infrastrukturom. Procesi prostorne transformacije nisu naročito izraženi (u segmentu naselja), dok se najznačajnije promjene dešavaju (i očekuju) u daljnjoj izgradnji cestovne mreže, željeznice, sustava za odvodnju i plinoopskrbi. Pravci razvitka vezani su uz daljnju afirmaciju turističke djelatnosti na danas još neizgrađenim površinama, uz jačanje tradicionalno prisutne brodogradnje, pomorstva, te poslovnih, trgovačkih i uslužnih djelatnosti. Unutrašnja flišna udolina, kao dio Vinodolske doline, pruža se od Bakarca, preko Križišća, do naselja Veli Dol, odnosno Ožlaka. S izuzetkom Šmrike, područje je to s izraženim negativnim demografskim pokazateljima i s nerazvijenim ostalim funkcijama osim stambene. Najznačajniji resurs ovog prostora predstavljaju kvalitetna obradiva tla u dijelu Vinodolske doline, te se razvoj područja može očekivati upravo u području poljoprivrede i stočarstva.


77


Shematogram br. 2 Funkcionalna podjela prostora Grada i okosnice razvitka


78


1.4. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

• PROSTORNI PLAN PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE (SN 14/00) - Županijski zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Rijeka, 2000. g. Prostorni plan Županije temeljni je i obvezatni dokument koji određuje osnovne segmente strategije razvoja općina i Gradova, a izrađuje se sa ciljem da se putem njegove planske projekcije i ustanovljenih odredbi za provedbu omogući: − racionalno korištenje prirodnih resursa, − zaštita prostora, − usmjeravanje gospodarskog razvoja (industrija, promet, turizam, usluge itd.), − usmjeravanje društvenog razvoja: rast i struktura populacije te razvoj društvenih

djelatnosti (sustav naselja) itd. Grad Kraljevica jedan je od 14 gradova i 21 općine u sastavu Županije, koja obuhvaća ukupno 582 naselja. Županijskim planom navedeni su slijedeći opći ciljevi razvoja u prostoru (SN 14/2000.g.) 1. Podizati opću razinu razvijenosti Županije i povećati standard stanovništva, zaposlenosti i

kakvoće življenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podići na razinu od 15.000 USD. Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39%.

2. Poticati progresivni demografski razvitak, naročito sprječavajući depopulaciju i izumiranje emigracijskih i niskonatalitetnih područja. Prosječna stopa rasta stanovništva do 2015. godine treba optimalno iznositi 0,5% prosječno godišnje.

3. Uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnotežu rasta i razvitka u Županiji. 4. Prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite važnosti za

nacionalni razvitak gospodarstva Republike Hrvatske. 5. Izgrađivati i ustrojavati sustav upravljanja prostorom i prirodnim resursima. 6. Razvitak i uređenje prostora, postaviti na načelima održivog razvitka. 7. Postaviti zaštitu okoliša, na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša, integralnog pristupa

zaštite i razvitka, te sprječavanja onečišćenja okoliša. 8. Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara uskladiti s razvitkom

i očuvanjem kakvoće susjednih područja.


79


Temeljna načela organizacije prostora Županije su slijedeća: 1. Policentrizam: Razmještaj ljudi i dobara u prostoru treba biti temeljen na policentričnom

načelu, a to znači organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na određenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta u prostoru počivat će na suradnji i konkurenciji. Policentrizam pretpostavlja inicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture.

2. Prostor kao resurs: Prostor racionalno koristiti i zaštititi u svim elementima korištenja.

Županijski prostor očituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s iznimnim geoprometnim položajem. Prostor se očito pojavljuje kao najvredniji resurs ove sredine, s prostranstvima, obiljem kvalitetne podzemne vode, prirodnim ljepotama, poljima, morem, podmorjem, obalama i pripadajućim živim svijetom. Ako se toj činjenici doda kakvoća i zemljopisni položaj prostora, onda se njegovo značenje kao činitelja razvitka uvećava.

3. Otvorenost prostora: Područje Županije osim omeđenosti upravnim granicama otvoreni

je prostor za međunarodnu i interregionalnu suradnju. Stoga regionalni prostor Županije mora sadržavati organizacijski prostorni elementarij kojim će se uspostaviti odnos prema regionalnim prostorima i bližem i daljem okruženju. Otvorenost tog regionalnog sustava je činitelj reprodukcije tog područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu otvorenosti očituje se u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija.

4. Integracija prostora: Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora

Županije. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju nameće gospodarska orijentacija (promet, trgovina), a temeljena je na otvorenosti prostora (3. načelo). Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u njegovoj integraciji s obodnim prostorima, što se ostvaruje preko važnih regionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku.

5. Održivi razvitak: Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za

sadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, respekt prema još nerođenima. Održivi razvitak označava onaj razvitak pri kojem su opseg i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Održivi razvitak ne isključuje ekonomski rast, ali ne smije ugrožavati čovjekovo zdavlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese i prirodna dobra.

U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela a posebno onih iz područja urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećivanja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora a posebno ljudskih naselja, i konačno načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva.


80


Područje Grada Kraljevice funkcionalno pripada prostornoj cjelini P1b Rijeka - prsten. Posebni ciljevi razvoja u prostoru razrađene su izvedenice iz općih ciljeva, kojima se preciznije određuju ciljani pravci razvoja po pojedinim segmentima (Knjiga 1. Osnove razvoja i zaštite): • Stanovništvo i naselja 1. Dugoročno povećavati natalitet na čitavom području Županije od 0,10 na 0,15% godišnje, 2. Poticati migracije prema željenim odredištima. 3. Poboljšavati određene demografske strukture pojedinih područja Županije (dob, spol,

radno-aktivno stanovništvo). 4. Regulirati daljnje stihijsko prenapučavanje pojedinih područja preusmjerenjem k

prostorima slabije naseljenosti. 5. Odrediti sustav naselja po funkcionalnom načelu, vodeći računa o novom teritorijalnom

ustroju. 6. Ustrojiti razvoj naselja u prostoru po načelima policentričnog sustava. 7. Ostvariti uvjete za očuvanje naseljenosti otoka, pogrnaičnih predjela i gorskog područja. 8. Obnoviti i/ili uređivati povijesna središta gradova i ostalih naselja, kao jedinih mjesta

tradicijskog graditeljskog identiteta s funkcijama usluga, kulture, kvartarnih djelatnosti i stanovanja.

• Gospodarstvo 1. Dostići razinu proizvodnje roba i usluga razvijenih europskih država. 2. Stvoriti uvjete za uravnoteženiji razvoj čitave Županije. 3. Prestrukturirati gospodarstvo i društvene djelatnosti i dostići slijedeću sektorsku

strukturu bruto domaćeg proizvoda: primarni 3%, sekundarni 25%, tercijarni 61% i kvartarni 11%.

4. Ubrzati razvoj strateških djelatnosti Županije (razvoj luke i transporta, brodogradnje, industrije nafte i petrokemije, metaloprerađivačke i drvene indusrije, turizma)

5. Infrastrukturu Županije tretirati kao preduvjet razvoja Županije i naročito države Hrvatske.

6. Razviti malu privredu uz industrijsku djelatnost. 7. Na obalnom prostoru stimulirati razvoj litoralnih sadržaja. • Prometni sustav 1. Razviti prometni sustav integrirajući sve segmente na međunarodnim (interregionalnim)

koridorima kao konkurentne susjednim državama. 2. Razviti lučki sustav i osigurati prostorne uvjete za to. 3. Razviti luku Rijeka i željezničko čvorište Rijeka na razini konkurentnosti evropskim

lukama, te izgraditi željezničke pruge na niskim kotama i velikih brzina na međunarodnim pravcima.

4. Izgraditi autoceste na pravcu M-12 Podunavlje - Zagreb - Rijeka i M-2 Trst - Rijeka -Split.

5. Integrirati cestovnu i željezničku mrežu u urbanim prostorima na planirane inter-regionalne pravce tako da se vrijeme prijevoza bitno smanji a učinkovitost prometnog sustava radikalno poboljša.


81


6. Ustrojiti mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru, te uspostaviti prometno povezivanje otoka, međusobno i s kopnom.

7. Osloboditi gradove i naselja prolaznog prometa (tranzit). • Vodoopskrba i odvodnja 1. Osigurati dovod potrebne količine kvalitetne vode na čitavom prostoru Županije

primorsko-goranske. 2. Kategorizirati mreže vodoopskrbe i odvodnje te njihovu podjelu na županijsku i općinske -

gradske razine. 3. Intenzivirati izgradnju kanalizacijskog sustava i dovesti ga u ravnotežu sa sustavom

vodoopskrbe. 4. Regulacijom vodotoka i vodnih pojava smanjiti eroziju tla, te spriječiti ili smanjiti štete. • Energetika 1. Osigurati za Županiju primorsko-goransku prihvat (ili priključak) zemnog plina. 2. Otvarati pogodnosti za ostvarenje upotrebe prisutnih nekonvencionalnih obnovljivih

izvora energije i pristupiti racionalizaciji upotrebe energije. • Zaštita prostora 1. U onečišćenim područjima (područja druge i treće kategorije kakvoće zraka) postići prvu

kategoriju kakvoće zraka. 2. U područjima koja imaju visoku kakvoću zraka, težiti očuvanju takve kakvoće. 3. Retencije podzemnih voda (vodoopskrbni rezervati) i površinske vode štititi na najvišoj

razini. 4. Očuvati i poboljšati kakvoću voda svih izvorišta vode za piće, stupnjevanom zaštitom

slivnih područja na osnovi opasnosti od onečišćavanja (osjetljivost područja). 5. Očuvati postojeću visoku kakvoću obalnog mora. 6. Na svim onečišćenim područjima poboljšati kakvoću obalnog mora namijenjenog kupanju

i rekreaciji, tako da zadovoljava propisane zahtjeve. 7. Rehabilitirati ugrožena područja guste urbanizacije sa znatnom industrijskom i

prometnom djelatnošću. 8. Posebno zaštititi područja posebne namjene (uzgoj školjaka) i osjetljive dijelove obalnog

mora (područja zatvorenog mora - uvale, zaljevi i kanali sa slabom izmjenom morske vode).

9. Očuvati biološku raznovrsnost na kopnenim i podmorskim prostorima, posebno područja s visokim stupnjem biološke raznovrsnosti.

10. Komunalni i posebni otpad zbrinjavati na razini Županije. 11. Očuvati, revitalizirati i uključiti u suvremen život kulturno-povijesno nasljeđe sustavnim

uključivanjem u relevantne prostorne i posebne integralne planove uređenja.


82


• PROSTORNI PLAN (BIVŠE) OPĆINE RIJEKA (SN 8/86, 27/88, 12/95, 19/95,

12/98.) -Županijski zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Rijeka, 1995. g.

Prostorni plan (bivše) općine Rijeka rađen početkom 80-tih godina, a donešen 1986. godine obuhvatio je i područje bivše općine Kraljevica, koje je predstavljalo 1,23% ukupne površine, a udio stanovništva je iznosio 1,93% ukupnog broja stanovnika svih triju ondašnjih općina. Za 1990. predviđen je rast broja stanovnika za 25% (ostvaren 7,1%), 2005-e za 220,30%, a nadalje za skoro 350,00%. Još snažniji rast je izveden u broju radnih mjesta. Od oko 1750 u 1978. godini do 3800 u 1990. i skoro 5000 u 2005. godini. Međutim do rasta broja radnih mjesta nije došlo nego naprotiv do stanovitog pada. Suglasno tako očekivanom rastu utvrđena je i namjena površina s graničnom 2005. godinom gdje su značajno povećane površine: - naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama i turističkim kapacitetima - industrijskih zona, - izdvojenih radnih zona, - sportsko-rekreacijskog centra. Ukupna planirana površina za gradnju iznosi gotovo 1/3 ukupne površine (bivše) općine, a 2/3 zauzimaju postojeće i planirane poljoprivredne površine, zelene i ostale površine, među kojima značajan udio otpada na magistralne i regionalne prometnice, vrlo široki obuhvat koridora priobalne dionice autoceste i željezničke pruge, koridor naftovoda i više koridora elektroenergetskih vodova. Osim ovih osnovnih planskih postavki plan je, a osobito njegova odluka imao i niz provedbenih odredaba i to na razini utvrđivanja lokacijskih dokumenata. To su i grafički prilog - detaljne granice namjena prostora na posebnim kartama u mjerilu 1:5000 i odredbe odluke o planu koje su dopuštale utvrđivanje uvjeta uređenja prostora na ODK i donošenja detaljnih planova uređenja. Prostorni plan nekadašnje općine Rijeka u svojoj posljednjoj izmjeni i dopuni značajno je proširio građevinska područja naselja u (bivšoj) općini Kraljevica. Od postojećih 216,43 ha na 579,30 ha ili povećanje od 267%. Građevinska područja zauzimaju 33,42% ukupnog područja (579,30 ha/1.733,28 ha). U neizgrađenom prostoru planirane su dijelom nove magistralne prometnice - autocesta sa spojnom cestom Križišće - most Krk s tri čvorišta i dio trase željezničke pruge Rijeka - otok Krk. Planirani koridori ovih prometnica i obuhvat Prostornog plana posebnih obilježja zbog svoje velike širine također rezerviraju veliki dio površine. Prostorni plan svojom namjenom površina omogućuje veliki opseg izgradnje i uređenja prostora (i bez detaljnije razrade uređenja ali nizom restriktivnih Odredbi. U proteklom razdoblju od desetak godina Prostorni plan (bivše) općine Rijeka s Odlukom je osnovni dokument za provedbu prostornog uređenja na području Grada Kraljevice.


83


• DETALJNI PLAN UREĐENJA PODRUČJA LUKE KRALJEVICA (SN 11/01) Planom je obuhvaćeno cca 2,80 ha površine na kopnu i cca 1,45 ha akvatorija luke Kraljevica (unutar granica lučkog područja). Planirani zahvati unutar obuhvata Plana podijeljeni su na zahvate na kopnu i u akvatoriju. Zahvati na kopnu obuhvaćaju gradnju nove građevine poslovne namjene (pretežito uslužne) na lokaciji bivšeg hotela “Zagreb”, rekonstrukciju postojeće građevine ugostiteljsko-turističke namjene i bivše ribarnice, te gradnju nove građevine uz istočni rub građevne čestice bivše bolnice, namijenjene jedriličarskom klubu. Zahvati na moru obuhvaćaju gradnju priveznih kapaciteta za plovila, prvenstveno za domicilno stanovništvo. Planira se izgradnja osam novih molova u dvije etape, te bi duljina obale koja bi se zauzela lučicom iznosila oko 200 metara za dio priveza na zapadnom dijelu obale, cca 90 metara za srednji dio obale, te 30-65 metara za priveze na postojećoj operativnoj obali. Širina akvatorija lučice iznosi oko 40 metara, a ukupna površina akvatorija iznosi 1,45 ha. Zaključak: Posljednjih godina djelatnost prostornog uređenja se svodi na manje zahvate održavanja, rekonstrukcije, proširenja postojećih dijelova naselja, infrastrukturnih građevina i uređenja površina. Prostorna struktura područja Grada zacrtana prostornim planom (bivše) općine Rijeka, sa znatnim povećanjem građevinskih područja naselja, nešto manje rekreacijskih prostora, a skoro bez novih radnih zona ili lokacija, izradom Prostornog plana Grada Kraljevica doživjeti će temeljitu strukturaciju površina, obzirom da se prognoza o porastu broja stanovnika i broja radnih mjesta nije ostvarila. Stanje dokumenata prostornog uređenja, brojem i područjem obuhvata, a osobito vremenom izrade ne može, bez izrade niza detaljnih planova uređenja odnosno drugih prostornih planova i dokumenata uređenja prostora, biti stimulativno za unapređenja stanje u prostoru.


84


Shematogram br. 3: Pokrivenost prostornom dokumentacijom na području Grada Kraljevice


85


1.5. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE13

Na području Grada uočljive su dvije prostorne cjeline različite po strukturi i tipovima naselja, gustoći naseljenosti, te prirodnim, gospodarskim i demografskim karakteristikama: To su: − primorsko bilo - obalno područje koje karakterizira najveća naseljenost, ali i najveći

“pritisak” nove izgradnje stambenih i ugostiteljsko-turističkih sadržaja, − unutrašnja flišna udolina kao dio Vinodolske doline koja se pruža od naselja Bakarac u

Bakarskom zaljevu do naselja Veli Dol, odnosno Ožlaka. Pretpostavke razvitka Iskustvo dosadašnjeg razvitka upućuje na neke opće pretpostavke na kojima bi se trebao zasnivati razvitak kraljevičkog područja. Neke od najznačajnijih su: − razvitak područja Grada mora cjelovito obuhvatiti područje omeđeno ne upravnim

granicama, već prirodnim uvjetima i gospodarskim, te ostalim interesima. Razvitak mora obuhvatiti sve prirodne resurse i ostale potencijale, a to znači skladno razvijati, uz turizam i ostale proizvodne grane, kao što su brodogradnja, te proizvodne i uslužne djelatnosti. Time se širi “lepeza” privredne djelatnosti, potpunije se iskorištavaju privredni, ljudski i ostali resursi.

U budućem razvitku treba napustiti politiku kvantitativna rasta (u kojem je bio važan pokazatelj porast broja hotela, broja soba, broja noćenja, a razvitak bi trebalo zasnivati na visokoj kvaliteti okoline i uopće, visokoj kvaliteti življenja). Gospodarstvo Razvitak područja Grada proizlazi iz raspoloživih prirodnih i stečenih resursa, a temelji se na vrijednostima mora (kroz razvoj turizma, brodogradnje, trgovine), značajnog zemljopisnog položaja (smještaj u Riječkom zaljevu, povezanost unutrašnjosti s obalom), tradiciji itd. Grad Kraljevica u okviru litorarnog dijela Primorsko-goranske županije ima slabije razvijeno gospodarstvo. Dominira brodograđevna industrija koja je u značajnim poteškoćama i čiji je daljnji razvitak presudan za razvitak cjelokupnog gospodarstva Grada Kraljevice. Izostale su mjere državne razvojne politike koje bi pogodovale razvoju tradicionalnih djelatnosti ovog područja, a niti bivša općina Rijeka nije iskazivala veći interes za gospodarski razvoj područja Kraljevice, jer je veći dio gospodarskih i drugih aktivnosti usmjeravala uz željezničku prugu i autoput prema Zagrebu. U razdoblju nakon 1990. godine nastale su nove još teže okolnosti, kao što su smanjenje gospodarskih aktivnosti na području Hrvatske i Primorsko-goranske županije i posebno u Gradu Rijeci, što je imalo značaj za Grad Kraljevicu, pa su danas karakteristike njegovog gospodarstva slijedeće: 13 Korišteni podaci iz “Uvodnih načela i smjernica gospodarskog razvoja općine Kraljevica”, 1995. god. i “Studije gospodarskog i turističkog razvitka na području Grada Kraljevice”, 1997. god.


86


- nepovoljna struktura gospodarskih djelatnosti, jer prevladava prerađivačka industrija uz koju se nisu razvile prateće tercijarne djelatnosti,

- niska razina kvalitete turističko ugostiteljske ponude, - nije se razvilo poduzetništvo i djelatnosti za koje postoje prostorni, ljudski i

infrastrukturni preduvjeti, kao što su ribarstvo i neke grane poljoprivrede (npr. proizvodnja zdrave hrane itd),

- visok stupanj nezaposlenosti, - nedovoljna iskorištenost postojećih proizvodnih i turističkih površina.

Cilj razvitka definiran je kao dostizanje visoke kvalitete življenja kroz poticanje gospodarstva, te očuvanja kulturnog identiteta. Najvažnija razvojna opredjeljenja sadržana su slijedećim gospodarskim djelatnostima: - turizam - industrija (brodogradnja) - proizvodne i uslužne djelatnosti. Turizam je potrebno razvijati kao primarnu razvojnu granu gospodarstva s već postojećim izvornim vrijednostima na području Grada Kraljevice (razvedena i pošumljena obala, more povoljno za kupanje, unutrašnjost relativno dobro povezana s obalnim dijelom, tradicija i sl.). Na području Grada postoje vrijedni prostori koji su zbog zapuštenosti u proteklom razdoblju ostali sačuvani pa su kao takvi dobra podloga za obnavljanje i otvaranje novih zona ugostiteljsko-turističke namjene, te planiranje novih kvalitetnijih sadržaja u funkciji razvoja turizma. Planiranjem je potrebno iskoristiti već postojeće resurse, neiskorišteni prostor maksimalno sačuvati ali istovremeno ponuditi Gradu dovoljno prostora za daljnji razvoj. U prvoj fazi potrebno je obnoviti već postojeće hotele i građevine u funkciji turizma, a zatim izgraditi nove kako bi se upotpunila turistička ponuda i podigla kvaliteta prilagodivši je zahtjevima suvremenog turizama. Potrebno je razvijati i ostale gospodarske grane za potpomaganje i oplemenivanje turističke ponude (zone sportsko-rekreacijske namjene, nautički turizam i sl). Smještaj brodogradilišta znatno je smanjio mogućnost razvoja turizma. Razvoj brodogradnje potrebno je temeljiti na resursnim vrijednostima prostora, uklopiti ga u realne okvire i razvoj Grada prvenstveno kao turističkog područja, te na taj način osmisliti i prilagoditi proizvodni program. Također treba razvijati proizvodne i uslužne djelatnosti kao pokretače dijela gospodarstva i omogućiti otvaranje novih proizvodnih i skladišnih kompleksa (trgovina, manji proizvodni pogoni - obrtništvo, skladištenje, servisi, komunalne usluge i sl.). Područje Grada Kraljevice danas je u velikoj mjeri “ispresijecano” mrežom komunalne infrastrukture i prometnom mrežom državnog, županijskog i lokalnog značaja, što ima velik utjecaj na razvoj gopodarstva i to negativnog na razvoj turizma (u smislu očuvanja prirodnih kvaliteta prostora, zdravog i čistog okoliša), a pozitivnog na razvoj industrije (brodogradnje) te proizvodne i uslužne djelatnosti. Potrebno je naći realnu mjeru daljnjeg širenja infrastrukturnih sustava kako bi se ostvarili optimalni uvjeti za razvoj svih spomenutih gospodarskih grana.


87


Ograničenja razvitka Ograničenja u razvoju vezana su prvenstveno za potrebu očuvanja poljoprivrednih i šumskih površina, te potrebu zaštite kvalitete mora. 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA Županijskim prostornim planom Primorsko-goranske županije postavljeni su opći i posebni ciljevi na razini Županije, a na temelju Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske (Knjiga 1: Osnove razvoja i zaštite).

Određuju se ciljani pravci razvoja koji čine temeljnu okosnicu aktivnosti u prostoru:

− razvoj naselja, − gospodarski razvoj, − integracija prostora (promet i veze) i njegova opremljenost (vodovod, odvodnja,

energetski vodovi, ceste itd.), − zaštita prostora.

Ciljevi razvoja u prostoru navedeni Prostornim planom županije prikazani su u točki 1.4., kao i načela organizacije prostora Županije, a Odredbama za provođenje Prostornog plana Primorsko-goranske županije određene su građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Županiju, od kojih za područje Grada Kraljevice izdvajamo: 1. Građevine društvenih djelatnosti: a) Srednja škola: - Kraljevica b) Građevina sekundarne zdravstvene zaštite: - Kraljevica 2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Luka otvorena za javni promet: - Kraljevica b) Luka posebne namjene: - luka u funkciji brodogradilišta u Kraljevici. 3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama : a) Ostale državne ceste: - čvor Šmrika (JTC) Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj.


88


b) Osnovne županijske ceste: - Mošćenička Draga - Medveja - Lovran - Opatija - Rijeka - Kostrena - Bakar -

Kraljevica - čvor Šmrika - Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica - Sveti Kuzam. 4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i

instalacijama: a) Telekomunikacijske građevine: - Magistralni TK kabeli II razine: - Rijeka - Krk - Rab - Pag - alternativni pravac Rijeka - Senj b) Poštanske građevine: - postojeći poštanski uredi. 5. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava: - podsustav “Rijeka”. 6. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: - sustav Kraljevica 7. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i

instalacijama : a) Transformatorska stanica: - Kraljevica (planirana 110/20 kV) b) Distribucijski dalekovod 110 kV - postojeći: - Kraljevica - RS Omišalj - Melina - HE Vinodol c) Distribucijski dalekovod (2x110 kV) - planirani: - Melina - HE Vinodol 8. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama : a) - Županijska plinska mreža. 2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora Racionalno korištenje prirodnih izvora korak je prema reafirmaciji prostora kao humane i kvalitetne sredine za život ljudi. Put prema takvoj humanoj sredini je racionalno uređenje prostora, prilagođenog prirodnim i stvorenim datostima i različitim uvjetima funkcioniranja i korištenja.


89


Čuvanje i optimalno korištenje prirodnih datosti nužan je preduvjet kvalitetnom uređenju prostora. Kompleksnim pristupom baziranim na prirodnoj osjetljivosti cjelokupnog prostora i svih njegovih dijelova moguće je ostvariti kvalitetno korištenje, unapređivanje i zaštitu prostora sa ciljem zaustavljanja negativnih posljedica i povećanja kvalitete života. Od strateških ciljeva Države koji se odnose na zaštitu resursa, za prostor Grada Kraljevice mogu se izdvojiti slijedeći: − zaštita mora i voda od zagađivanja, − zaustavljanje procesa smanjivanja šumskih površina, − sprečavanje, tj. ograničavanje pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko

zemljište, − očuvanje i zaštita krajobraza. Na području Grada potrebno je staviti naglasak na: - zaštitu mora od zagađivanja: Očuvanje kvalitete voda i zdravlja ljudi glavni je cilj zaštite voda, a odnosi se prvenstveno na racionalizaciju potrošnje i provođenje slijedećih mjera: − očuvati kvalitetu voda i mora tamo gdje ona zadovoljava propisane kriterije, provođenjem i

održavanjem mjera zaštite, kontrolom rada izgrađenih građevina i uređaja za pročišćavanje voda, te osigurati poboljšanje ekoloških funkcija tamo gdje su one narušene,

- zaštitu krajobraza: Karakteristike krajolika u prostorno-planskom kontekstu podrazumijevaju cjelovitu prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu u rasponu od potpuno prirodne do pretežito ili gotovo potpuno antropogene - urbanizirani prostori. U cilju zaštite krajobraza potrebno je, među ostalim, prvenstveno spriječiti neprikladnu gradnju stambenih građevina (pogotovo vikend izgradnje) lokacijom i arhitekturom, te gradnju na pejzažno eksponiranim lokacijama. 2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Prostor i okoliš dva su nerazdruživa dobra od općeg interesa - najvrednije su, ali i najosjetljivije prirodne datosti koje je potrebno racionalno koristiti, uz stalno i nadzirano održavanje i čuvanje. Zaštita prostora i okoliša podrazumijeva racionalno iskorištavanje resursa i poticanje onih razvojnih djelatnosti za koje određeni prostor, po prirodnom bogatstvu, naslijeđu i ljudskom potencijalu, daje najpovoljnije uvjete. Iako prostor sam po sebi sadrži značajke održivosti, jednom učinjene štete u prostoru u velikom broju slučajeva postaju teško obnovljive, ili nepovratne. Stoga prostorno planiranje, koje sadrži i planiranje zaštite prostora, danas postaje ključni čimbenik preventivne zaštite okoliša. U procesu prostornog planiranja svaku plansku


90


postavku treba preispitati sa stanovišta svih sastavnih dijelova okoliša, kako bi se postigla optimalna namjena prostora, odnosno optimalno korištenje njegovih vrijednosti. Glavni ciljevi zaštite okoliša su: − učinkovito očuvanje prostora i postizanje ujednačene razine kvalitete života, − razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom, − uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje. Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u postupak planiranja, što znači da je status planiranja krajolika izjednačen sa planiranjem površina namijenjenih za izgradnju. Daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave jačat će se svijest o vrijednostima proizvodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može očekivati i veća obaveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost. 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOG ZNAČAJA 2.2.1. Demografski razvoj Prostornim planom Primorsko-goranske županije postavljeni su, vezano uz demografski razvoj, slijedeći posebni ciljevi: dugoročno povećavati natalitet na cijelom području Županije od 10 na 15 promila

godišnje, poticati migracije prema željenim odredištima, poboljšati određene demografske strukture pojedinih područja, itd.

Za prostornu cjelinu P1b (“Rijeka-prsten”) Prostorni plan Županije predviđa porast populacije za oko 7,8%. Za priobalna naselja predviđa se porast broja stanovnika, dok će se u naseljima u zaleđu nastaviti proces depopulacije. Za centralno naselje - Kraljevicu, Prostorni plan Županije predviđa projekciju od 3.330 stanovnika 2015. godine, a za cijelo područje Grada 5695 stanovnika. Obzirom da je osnovni kriterij za dimenzioniranje građevinskih područja, mreže javnih ustanova i gospodarskih kapaciteta broj i struktura stanovnika za razdoblje do 2015. godine, za područje Grada Kraljevice starosna struktura je slijedeća: Planirani broj stanovnika 2015. godine ukupno:..............................................5.695 stanovnika Dobna struktura 0-6 godina (6,1% ukupnog broja stanovnika)...........................347 stanovnika Dobna struktura 6-14 godina (9,3% ukupnog broja stanovnika).........................530 stanovnika Dobna struktura 14-19 godina (4,6% ukupnog broja stanovnika).......................262 stanovnika Dobna struktura 19-60 i više (80% ukupnog broja stanovnika)........................4.556 stanovnika Napomena: Postoci su preuzeti iz Prostornog plana Županije za prostornu cjelinu P1b, Knjiga 2, točka 3.1.2.4.3. Tablica 12.


91


2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 2.2.2.1. Ciljevi i pretpostavke razvitka Na budući razvoj Grada Kraljevice u prvom redu će utjecati raspoloživi lokalni faktori kao što su: raspoloživ prostor, nedovoljno iskorišteni izgrađeni (ali i devastirani objekti), kadrovi, sačuvana priroda. Pored lokalnih faktora određenu prednost Kraljevici donosi i relativna blizina prometnog, industrijskog i urbanog središta Grada Rijeke, te blizina jakih turističkih centara na obalnom području Županije i na otocima. Ciljevi razvoja su: − povećanje proizvodnje roba i usluga, i povećanje proizvodnosti rada, − povećanje broja radnih mjesta i smanjenje stope nezaposlenosti, − povećanje i poboljšanje kvalitete turističke ponude i prepoznavanje turističkog

proizvoda ovog područja, − uravnoteženje strukture gospodarstva i stvaranje preduvjeta za brži razvoj

tradicionalnih gospodarskih grana, kao što su ekološki prihvatljiva industrija-brodogradnja i turizam, ali i novih djelatnosti kroz malo poduzetništvo,

− korištenje površina uz obalu isključivo za litorarne sadržaje, − rješavanje proizvodnih i poslovnih prostora u okviru planirane zone poslovne

namjene sjeverno od Šmrike, a manjih u okviru stambenih građevina, − prilagođavanje novih gospodarskih sadržaja zahtjevima očuvanja okoliša kao i

povijesnih i kulturnih vrijednosti ovog kraja, − valoriziranje objekata povijesnog nasljeđa u funkciji turizma i održavanja kulturnih

manifestacija, − racionalno korištenje prirodnih dobara i unapređivanje stanja okoliša. Na moguće pravce gospodarskog razvoja upućuje niz spoznaja, dijelom iz dosadašnjeg razvoja a dijelom iz globalnih pravaca razvoja gospodarstva u Hrvatskoj. Te spoznaje valja korigirati s podacima o objektivnim mogućnostima prirodnog i radnog resursa Grada Kraljevice. Temeljna obilježja prostornog razvitka usmjerena su na: − razvoj turizma, − razvoj industrije (brodogradnja, metaloprerada), − razvoj pomorstva, − razvoj trgovine i ostalih tercijarnih djelatnosti, − razvoj poljodjelstva i ribarstva, − podizanje razine komunalne opremljenosti prostora.


92


2.2.2.2. Radna snaga i zaposlenost Grad Kraljevica je prema demografskim parametrima (ukupno kretanje stanovništva, prirodni prirast, migracijski saldo, opći demografski parametri) svrstan u II. kategoriju gradova/općina Županije14 (od ukupno 6 kategorija), zajedno s gradovima Kastvom i Novim Vinodolskim i općinama Čavle, Omišalj, Matulji, i Viškovo. U I. kategoriji nalaze se gradovi/općine Rijeka, Mali Lošinj, Malinska, Krk i Crikvenica.

Područje Grada Kraljevice će prema prognozama iz navedenog demografskog istraživanja i Prostornog plana Primorsko-goranske županije 2015. godine imati 5695 stanovnika. U odnosu na 1991. godinu (kada je bilo 4513 stanovnika), planirano povećanje iznosi 26% odnosno 1182 stanovnika. Prvi rezultati popisa stanovništva, kućanstava i stanova od 31. ožujka 2001. godine15 upućuju na znatno sporiji demografski rast od planiranog, odnosno na daljnje demografsko i gospodarsko zaostajanje ovog područja. Popisom stanovništva ove godine evidentirana su 4593 stanovnika, što je povećanje od svega 80 stanovnika u razdoblju od deset godina između dva popisa stanovništva. Takav je rast velikim dijelom rezultat loše gospodarske slike ovog područja. Za područja druge kategorije demografskih parametara u koje spada i Grad Kraljevica, očekivani broj i struktura stanovništva s obzirom na radnu aktivnost u 2015. godini prikazani su u slijedećoj tablici.

Tablica 40. Bilanca radne snage za 2015. godinu Broj stanovnika % od ukupnog broja

stanovnika Ukupan broj stanovnika 5695 Radni kontingent 3423 60,1 Radno aktivno stanovništvo 3178 55,8 Aktivno stanovništvo 2557 44,9 Broj zaposlenih 2324 40,8 Zaposleni u inozemstvu 137 2,4 Nezaposleni i izvan aktivnosti 91 1,6 S obzirom na postojeće nepovoljno stanje gospodarstva Grada Kraljevice u ukupnom dugoročnom razdoblju do 2015. godine moguće je računati s prosječnom stopom rasta zaposlenosti od 2,7% godišnje, što je niža varijanta rasta za područje Riječkog prstena16. Planirana dinamika rasta zaposlenosti nije ujednačena, pa se tako za prvo razdoblje od 1998. do 2005. godine računa s prosječnom godišnjom stopom od 3,8%, a u slijedećem razdoblju od 2005. do 2015. godine s nižom stopom rasta zaposlenosti od 1,95%.

14 Dr. Ivan Lajić: Demografski razvitak Primorsko-goranske županije, 1996. 15 Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. - prvi rezultati po naseljima, Statistička izvješća 1137 16 Dr. Ivo Žuvela: Koncepcija razvoja grada Rijeka 1998-2015, Ekonomski fakultet Rijeka- Znanstveno istraživački centar, 2000.


93


Prema toj projekciji očekivani broj zaposlenih 2015. godine iznosi 1220, pa slijedi da će i tada gotovo isti broj zaposlenih, točnije 1104 raditi na radnim mjestima izvan područja Grada Kraljevice. Buduće razdoblje u gospodarstvu Primorsko-goranske županije bit će razdoblje ubrzane modernizacije, afirmacije tržišne privrede i privatizacije. Ukupan broj zaposlenih u neprivredi će se smanjivati pa će u strukturi zaposlenih 2015. godine njihov udio iznositi između 10,8% i 12,1%, dok će u privredi biti zaposleno između 89,2% i 87,9%. Mali će broj djelatnosti značajnih za gospodarstvo Kraljevice doživjeti veći porast zaposlenosti. Među onima vidljivijeg rasta izdvaja se područje obrtništva i ugostiteljstva te turizma. Očekuje se da će reafirmacija obrtništva, (proizvodnog i uslužnog), u novonastalim okolnostima zahtijevati veće angažiranje osobnog rada i kapitala. Također se očekuje da će doći da značajnijeg razvitka turizma što će inicirati snažniju dinamiku produktivnijeg zapošljavanja u ovoj djelatnosti. 2.2.2.3. Koncepcija gospodarskog razvitka Nedvojbeno je da su dva osnovna pravca gospodarskog razvoja Grada Kraljevice brodogradnja i turizam, uz razvoj onih aktivnosti koje se naslanjaju bilo na brodogradnju, bilo na turizam. Takva su uglavnom i razmišljanja i svih dosadašnjih planskih dokumenata na razini Županije i Grada Kraljevice. Ekonomski gledano, teško je i pomišljati na Grad Kraljevicu bez brodogradnje, ali se takva brodogradnja u budućnosti može kombinirati s turističkim razvojem, a ne razvijati se bez obzira na okolinu u kojoj se takav razvoj odvija. Stoga brodogradnju treba i dalje smatrati osnovnom gospodarskom djelatnosti u ovom prostoru, ali u njenoj bi strukturi valjalo izvršiti određene korekcije vezane uz potrebe turizma, kako bi se ova dva (inače za Kraljevicu osnovna) gospodarska sektora učinila međusobno komplementarnim. Drugim riječima, potrebno je definirati oba sektora u razvojnoj politici, a zatim favorizirati one gospodarske sadržaje koji će osigurati njihovu komplementarnost. Vezano na razvitak turizma, realno rješenje jest uklapanje prostora i turističke ponude Grada Kraljevice u širi prostor, čime bi se stekli svi teorijski, a i praktično-tržišni uvjeti za formiranje, a zatim i plasiranje takvog prostora kao jedinstvene turističke destinacije na turističko tržište. Navedena globalna koncepcija polazi i od ocjene da stupanj individualne turističke atraktivnosti pojedinih elemenata u primarnoj turističkoj ponudi Grada Kraljevice teško može zadovoljiti kriterije koje traži pojam turističke destinacije, a koji su inače neophodno postavljaju na turističkom tržištu. U takvom kontekstu sama Kraljevica trebala bi dobiti ulogu jednog od destinacijskih središta, u kojem bi se trebali koncentrirati različiti sadržaji, inače punktovi turističke potrošnje, kao što su trgovine, ugostiteljski i zabavni sadržaji i sl. Time bi


94


se realizirao i jedan od prijedloga Strategije prostornog uređenja Hrvatske da “novu izgradnju kapaciteta u turizmu treba usmjeriti na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće ponude”. To se naročito odnosi na kapacitet u osnovnim smještajnim kapacitetima (u kojima je u 1996. godini bilo oko 1100 postelja). Terasasta struktura naselja Kraljevice čini se vrlo pogodnom za unutrašnje uređenje naselja u tom smislu. O kvaliteti tog uređenja ovisit će i stvarni razvojni doseg Kraljevice kao turističkog središta. Planerska i razvojna gledišta koja vide poljoprivrednu proizvodnju kao jedan od primarnih gospodarskih sektora u prostoru Grada Kraljevice čine se mnogo realnijim ako se ovaj prostor sagleda kao dio koncepcije razvoja turističke destinacije. Iako na jednog stanovnika područja Grada Kraljevice dolazi svega 0,02 ha obradive površine (što je dvadeset puta manje od hrvatskog prostora), prirodni uvjeti za poljodjelsku proizvodnju su veći nego što je proizvodnja danas. Najveće mogućnosti postoje u okviru vinogradarstva, zatim uzgoja sitne stoke, koza i ovaca, a potom vrtlarstva i maslinarstva. Mogućnosti, čak i tradicija postoje, međutim najveća ograničenja predstavljaju vrlo usitnjeni posjedi. Poljodjelsku proizvodnju u budućnosti trebalo bi razvijati uz sela Vinodolske doline koja za to imaju uvjete, a to su sela Ožlak, Veli Dol, Mali Dol, Križišće, Turinovo Selo. S gospodarskog stajališta, danas i u budućnosti, posebno je važno utvrditi do koje će mjere izgradnja velike infrastrukture koja prolazi ovim područjem utjecati na ukupnu sudbinu razvoja cijelog prostora Grada Kraljevice. Već danas je ovo područje ispresjecano prometnom mrežom državnog, županijskog i lokalnog karaktera, koja neće uvijek predstavljati pozitivnu kariku niti u gospodarsko-razvojnom, a niti u prostorno-planerskom smislu riječi. Ovo područje osim toga ispresjecano je i mrežom komunalne infrastrukture. 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.3.1. Osnove razvoja naselja Područje Grada Kraljevice, zbog blizine centra regije - Rijeke - i nadalje će karakterizirati proces urbanizacije središnjeg naselja Kraljevice, te drugog naselja s povoljnim demografskim prilikama - Šmrike, dok će pretežno ruralna naselja u zaleđu - Križišće, Mali i Veli Dol i nadalje zadržati uglavnom samo stambenu funkciju. Jedna od temeljnih postavki Strategije prostornog uređenja na razini Države je zalaganje za sustav policentričnog razvoja i stvaranje policentrične mreže gradova i sustava naselja. Policentričan razvitak je potrebno poticati investicijskom politikom i decentralizacijom društvenih i gospodarskih struktura, uz osiguranje kvalitetnog prometnog i infrastrukturnih sustava. Sustav naselja unutar Županije određen je prvenstveno u odnosu na postavljene prostorne cjeline. Prostorno-funkcionalne cjeline predstavljaju specifična razvojna područja koja gravitiraju svom središnjem naselju.


95


Koncepcijom prostornog uređenja Županije određena je pozicija Županije u odnosu na osnovni sustav razvojnih područja Republike Hrvatske. Unutar nje određena su “težišta razvitka” - mikroregije, kao temeljne cjeline prostorne organizacije Županije. Za svako “težište” prepoznato je područje (“žarište razvitka”) koje ima ulogu generatora razvoja pojedinog “težišta”. Stoga je u koncepciji predložen sustav središta razvitka do razine središta mikroregija. Nadalje, prostor mikroregija diferenciran je u manje funkcionalne (homogene) cjeline specifičnih obilježja - “prostorne cjeline”. Kraljevica je, uz Matulje, Bakar, Omišalj, Dražice, Viškovo, Kastav i Čavle jedno od središta (VII kategorije) u riječkom prstenu, tj. u prostornoj cjelini P1b. Putem sustava središnjih naselja koji je određen za područje Županije, odnosno kroz određivanje pozicije središnjeg naselja unutar sustava, određuju se osnovne poticajne razvojne aktivnosti i određuje mreža školskih, zdravstvenih, sportskih i upravnih funkcija, koje uz gospodarski poticaj promiču razvoj naselja i gravitirajućeg područja. Time je formirana osnova sustava središnjih naselja na koju se nadovezuju ostala naselja, centri manjih prostornih cjelina (lokalni centri). Na području Grada niti jedno naselje ne izdvaja se kao “lokalni centar”, već su sva naselja svrstana u kategoriju “ostala naselja”. Obzirom na izuzetno povoljan položaj u riječkom prstenu, potrebno je poticati razvoj Kraljevice kako bi poprimila urbana obilježja manjih gradova, nadopunjavajući i stvarajući skladnu polifunkcionalnu mrežu na području Županije. Pri tome, posebnu je pažnju potrebno obratiti na obnovu povijesnog središta Kraljevice i jačanje uslužnih, kulturnih i kvartarnih djelatnosti. U naselju Šmrika potrebno je povećati udio stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija, i time utjecati na još povoljnija demografska kretanja i razvitak područja. U Bakarcu prvenstveno treba težiti (ponovnom) stavljanju u funkciju sadržaja vezanih uz ugostiteljsko-turističku djelatnost, čime će ojačati svoju funkciju mjesta, prvenstveno tranzitnog turizma. Kroz postupno povećanje stambenog i komunalnog standarda u naseljima Križišće, Mali i Veli Dol, revitalizirati bi se trebalo i to područje, čije se mogućnosti ponajviše očituju u korištenju prirodnih resursa (poljoprivredne površine).


96


Shematogram br. 4: Sustav naselja


97


2.2.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti Prostori za razvitak sustava društvene infrastrukture vezani su uz naselja, uglavnom su definirani i uklapaju se u planirani sustav naselja. Ciljevi razvoja društvenih djelatnosti su: − poboljšati razinu usluga i uvjeta rada javnih službi, putem osnivanja jedinica državne

uprave i ureda, te javnih ustanova za objekte u društvenim djelatnostima, − zadržati i obogatiti dostignuti standard društvenih djelatnosti, − ponuditi nove sadržaje i u drugim naseljima, osim Kraljevice. Polazišta i neki od procesa koji se mogu očekivati u daljnjem razvitku pojedinih djelatnosti su: U predškolskom odgoju treba računati s povećanjem obuhvata broja djece, a time i

osposobljavanjem novih kapaciteta i to izgradnjom novih ili adaptacijom postojećih prostora.

U osnovnom obrazovanju valja naglasiti mogućnost da jedinica lokalne samouprave

može utvrditi javne potrebe u osnovnom školstvu više od potreba utvrđenih državnim standardom, za koje će u tom slučaju trebati osigurati i financijska sredstva u svom proračunu.

U djelatnosti srednjeg školstva, prema demografskim pokazateljima za školsko -

obvezatnu populaciju od 14 - 19 godina, na području naselja Kraljevica potrebno je planirati novu srednju školu.

Optimalna veličina srednje škole je 16-24 razredna odjela sa najviše 30 učenika u odjelu, tj. za 480- 720 učenika.

Obzirom na zasad još nedefiniranu promjenu sustava zdravstvene zaštite i zdravstvenog

osiguranja, mreža objekata zdravstvene zaštite planira se u skladu sa postavljenim sustavom središnjih naselja na razini Županije, pa se: - objekti primarne zdravstvene zaštite moraju nalaziti u središtu Grada, tj. u Kraljevici, - objekti sekundarne zdravstvene zaštite moći će se graditi isključivo privatnim

ulaganjima, a na državnoj razini planiraju se isključivo u centrima mikroregija.

Razvoj sporta, kao višestruko značajne društvene aktivnosti, posebno za mlađu populaciju, potrebno je stalno unaprijeđivati i nadograđivati, pogotovo kao dopunu ugostiteljsko-turističkim sadržajima na području Grada.

U širokom spektru djelatnosti kulture potrebno je, u okviru brige o prostoru i zaštiti

prostora, poticati skrb o zaštiti spomenika kulture i usklađivati interese sa susjednim područjima i središtem Županije. Minimalni sadržaj određen Prostornim planom Županije za Kraljevicu je kino i knjižnica, odnosno čitaonica.


98


2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture

A) PROMET I VEZE Prometni sustav čine podsustavi cestovnog, željezničkog , cijevnog i telekomunikacijskog prometa (kopneni promet), pomorski i zračni promet. KOPNENI PROMET

Cestovni promet Državne ceste Područje Grada Kraljevice nalazi se na sjecištu 2 izuzetno važna prometna pravca na kojima se planira izgradnja priobalne dionice autoceste, odnosno brze ceste: Trst - Rijeka - Split, prostorno definiran od Rupe do Križišća (izgrađen od Matulja do

Orehovice, neizgrađen od Orehovice do Križišća) čvor Križišće (novi) - most Krk - Omišalj.

Izgradnjom tih prometnica cjelokupno područje Grada imati će vrlo povoljne uvjete za daljnji razvitak i jačanje postojećih, ali i planiranih funkcija i sadržaja. Županijske i lokalne ceste U projekciji razvoja cestovne mreže biti će nužno značajnu pažnju posvetiti unapređenju stanja na mreži postojećih županijskih i lokalnih cesta, kako bi udovoljile prometnim zahtjevima i standardima. Nerazvrstane ceste Zbog kvalitetnijeg povezivanja planiranih sadržaja na području Grada, potrebno je utvrditi određeno povećanje gustoće te mreže, tj. uz postojeće planirati i nove prometnice, sukladno razvitku tog područja. Željeznički promet Trasa nove željezničke pruge velikih učinkovitosti prolazi sjevernim područjem Grada, a vodi uz planiranu dionicu autoceste Trst-Rijeka-Split. Za obje trase u izradi je Prostorni plan područja posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge, čiji je obuhvat preuzet ovim Prostornim Planom.


99


Cijevni promet Međunarodni jadranski naftovod preolazi područjem Grada, a za daljnji razvoj nisu potrebni zahvati izvan postojećeg prostora. Telekomunikacijski sustav Sustav veza je infrastrukturni sustav koji se vrlo brzo razvija i njegovo značenje raste. Potrebe za prostorom su relativno prihvatljive i male (pogotovo kad se koriste podzemne mreže i bežične komunikacije), a vežu se uz cestovnu mrežu. Razvoj TV i radio difuzije ne postavlja posebne prostorne zahtjeve na području Grada. Najznačajniji planirani zahvat određen je planom razvitka TK mreže na području Grada Kraljevice a predstavlja izgradnju dijela međunarodnog i magistralnog optičkog kabelskog sustava po trasi nove autoceste, od Sv. Kuzma prema Crikvenici (telekomunikacijska alternativa trase Rijeka-Senj)i, te lokacije novih UPS koji će omogućiti kvalitetniju i korisnički zahtjevniju telekomunikacijsku uslugu. POMORSKI PROMET

Na području Grada Kraljevice djeluje slijedeći sustav luka: luka otvorena za javni promet županijskog značaja - Kraljevica

Kao i ostale luke u Županiji razvijati će se na postojećoj lokaciji, sukladno cilju uspostave kvalitetnijeg javnog prijevoza na moru.

luke otvorene za javni promet lokalnog značaja su luke u Bakarcu i Črišnjevi, za koje je

Planom predviđeno proširenje i dopuna sadržajima koji nedostaju. luka posebne namjene - luka u funkciji brodogradilišta u Kraljevici.

Razvitak luke u akvatoriju uvale Kraljevica ovisiti će o razvojnim planovima brodogradilišta, a prostorno se ne može širiti izvan postojećih granica.

Na svim lučkim područjima na području Grada predviđa se uređenje i dopuna sadržajima. ZRAČNI PROMET

Područje Grada povezano je na zračnu luku Rijeka, a za potrebe hitnih intervencija potrebno je planirati novu lokaciju - prostor za helidrom.


100


B) SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE Vodnogospodarska djelatnost i uspostava kvalitetnog i funkcionalnog vodnogospodarskog sustava prioritet je u priobalnom području Županije. Obzirom da je glavni cilj programa vodoopskrbe na području Grada realiziran, tj. sva su naselja opskrbljena vodom za piće, u budućnosti će se u razvoju vodoopskrbe događati uglavnom tranziti vode u druga područja. Neprekidno treba ulagati napore i na smanjenju gubitaka vode u sustavu, kao i na daljnjem nadograđivanju i rekonstrukciji sustava. Obzirom da je rješavanje pitanja vodoopskrbe u uskoj vezi sa zaštitom voda i mora od zagađenja, uspostava sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda nameće se kao imperativ. Osnovni cilj stoga je izgraditi sustav za odvodnju sa uređajima za pročišćavanje vode s ispustima. Za čitavo područje Županije usvojen je razdjelni sustav kanalizacije, a oborinska voda rješava se parcijalno, kratkim ispustima u more. Za brodogradilište u Kraljevici biti će obavezna izgradnja predtretmana prije priključenja onečišćenih voda (prvenstveno nakupina otpadnih tvari od antikorozivne zaštite) na javni sustav odvodnje. Na razini Županije potrebno je riješiti i obradu komunalnog mulja, nakon primarnog pročišćavanja onečišćenih voda. C) ENERGETSKI SUSTAV U budućnosti biti će potrebno i nadalje ulagati u dogradnju i izgradnju temeljne energetske infrastrukture (dalekovodi, plinovodi). Osim izgradnje dalekovoda 2 x 110 kV TS 380/220/10 kV Meline - TS 110/35 kV HE Vinodol, na području Grada, u Kraljevici, biti će potrebno izgraditi i novu 110/20 kV trafostanicu, županijske važnosti. Slijedeći, vrlo važan cilj opskrba je plinom područja Grada. Na razini Županije predviđa se realizacija sustava nakon 2005. godine, a usvojena je trasa međunarodnog transportnog plinovoda Italija - Hrvatska, kao i trasa alternativnog magistralnog plinovoda Plomin - Omišalj - Delnice. Koncepcija plinifikacije Grada Kraljevice temeljiti će se na Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Županije.


101


2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti Pojam krajolik ili krajobraz označava cjelovitu prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu u rasponu od potpuno prirodne do pretežito ili gotovo potpuno antropogene. Osnovni cilj očuvanja krajobraznih vrijednosti jest da se zaštitom očuva identitet prostora Grada što će ujedno biti i osnova za razvitak turističke djelatnosti. Značajnim dijelom primorskog bila prevladavaju izgrađene strukture - naselja Kraljevica, Šmrika, Bakarac, sa svim pratećim funkcijama i sadržajima. Sjeverni dio područja Grada zauzima potpuno prirodni predjel, a jedan od ciljeva očuvanja prostornog identiteta jest da se upravo ti prirodni predjeli sačuvaju u najvećoj mogućoj mjeri. Prostori koji se svojom osebujnošću izdvajaju u svom širem, prirodnom okružju, a navedeni su i Prostornim planom Primorsko-goranske županije, su: - dio Vinodolske doline, - prostor uz Krčki most. S obzirom da povijesni krajolik nije očuvan u svojim funkcionalnim oblicima (vinogradarstvo, poljodjelstvo itd.), te je uglavnom zapušten, ne predviđa se stupnjevana zaštita, nego se ona prije svega odnosi na zaštitu šireg prostora naselja. 2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti Očuvan prostor i okoliš strateški je resurs Hrvatske, a na području Grada značenje posebno vrijednih resursa na razini Županije imaju more, kvalitetna tla, očuvani prirodni i kultivirani predjeli i autohtone šume. Kao vrijedni dio prirode predložen za zaštitu na kopnu, Prostornim planom Županije utvrđuje se dio Vinodolske doline, i to u kategoriji zaštićenog krajolika. Naime, područjem Grada, na njegovom istočnom dijelu, proteže se dio Vinodolske doline, u kojoj se zahvaljujući flišnoj podlozi i vodotocima nalaze brojne kontinentalne vrste flore i faune nadomak moru, zajedno sa brojnim mediteranskim vrstama. Zaštićeni krajolik je prirodni ili kultivirani predjel veće estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajolik karakterističan za pojedino područje. U zaštićenom krajoliku nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. Prije bilo kakvih zahvata na ovom području potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugrožene površine. Nakon provedenih


102


istraživanja trebati će donijeti preporuke o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti udoline. 2.2.4.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina Spomenici kulture, kao najvredniji dio kulturne baštine, sastavni su i nerazdvojivi dio okoliša. Razvoj i uređenje područja Grada Kraljevice ne može se odvojiti od skrbi za očuvanje njezinog povijesnog i kulturnog identiteta. Kao dio srednjovjekovnog posjeda knezova Krčkih, a potom i Zrinskih, Kraljevica, zajedno s lukama Bakrom i Bakarcem, ima presudnu ulogu u gospodarskom razvitku Hrvatskoga Primorja, posebice nakon gradnje prvog brodogradilišta u ovim krajevima početkom 18. st. Brodogradilište, premda u nekoliko navrata devastirano, ostaje najznačajniji element povijesnoga, pa i suvremenoga identiteta naselja. Slojevitost povijesnog identiteta Kraljevice ogleda se i danas njezinim industrijskim, turističkim i upravnim funkcijama, pa se njihovo usklađivanje nameće kao jedan od ključnih razvojnih ciljeva. Pri tom valja voditi računa o kulturno - povijesnim i simboličkim značenjima pojedinih građevina te njihovom značajnom turističkom potencijalu. Prije svega se to odnosi na dvorac utvrdu Nova kraljevica ("Frankopan"), koji je, premda pregrađen, očuvao svoj fortifikacijski položaj i građevne elemente koji ga svrstavaju među rijetke kasnorenesansne građevine na ovom području. Urbana cjelina Kraljevice zadržala je svoja temeljna obilježja, te je pažnju potrebno posvetiti nastojanju da i ruralne cjeline i predjeli zadrže svoj identitet i izvorna obilježja (Šmrika, Bakarac, dio Kraljevice). U posebno teškom stanju su pojedinačne građevine, odnosno graditeljski sklopovi i arheološki lokaliteti, koji se svrstavaju u najugroženiju kategoriju kulturne baštine, osobito pri izgradnji ili rekonstrukciji infrastrukturnih trasa i građevina. Osnovni ciljevi zaštite graditeljske baštine su: integracija zaštite u Strategiju društvenog razvitka i prostornog uređenja, uspostavljanje jedinstvenog sustava vrednovanja, kategorizacije i režima zaštite kulturnih

dobara (na razini Države), te praćenje procesa u prostoru, provođenje načela aktivne zaštite graditeljskog naslijeđa kroz izradu dokumenata

prostornog uređenja, prvenstveno planova nižeg reda, očuvati specifične ambijentalne karakteristike prostora (Grad Zrinskih, dvorac

“Frankopan”), te dijelove kultiviranog krajolika (etno zone, suhozidi), njegovati tradicionalne elemente i načine gradnje, uz konzervatorski nadzor prilikom

intervencija u registriranim i evidentiranim dijelovima graditeljske baštine, težiti afirmaciji svijesti o potrebi očuvanja graditeljskog naslijeđa.


103


2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU GRADA 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora Prijašnjom prostorno-planskom dokumentacijom - Prostorni plan (bivše) općine Rijeke, bile su određene znatne površine za budući razvoj naselja na području Grada. Kao što je i prije navedeno, izgrađeni dio građevinskog područja naselja iznosio je samo 28% ukupne površine građevinskog područja, što je obzirom da nije bilo očekivanog porasta broja stanovnika, imalo za posljedicu neracionalno korištenje prostora i povećanje troškova uređenja zemljišta. Polazne smjernice za određivanje kriterija za racionalno utvrđivanje veličine građevinskog područja naselja sadržane su u: - Zakonu o prostornom uređenju, - Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, - Prostornom planu Primorsko-goranske županije. Racionalno korištenje prostora ima za cilj postići učinkovitiju organizaciju prostora i štednju resursa. To se prije svega odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, te na gradnju, rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih mreža. “Racionalnim korištenjem prostora mora se postići učinkovitija funkcionalna organizacija i štednja resursa. S gledišta temeljnih odrednica prostornog planiranja, to se prioritetno odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, industrijskih kapaciteta (formiranje građevinskih područja) te na gradnju, obnovu, rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih mreža. Gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u već formiranim zonama tih djelatnosti (a po potrebi s proširenjem) i tamo gdje to infrastruktura omogućava, bez zauzimanja novih površina šuma, vrijednih poljodjelskih površina, a osobito prostora namijenjenog rekreaciji i turizmu. U prostornim planovima moraju se odrediti područja vrijednih resursa na kojima je isključena prenamjena prostora. U planiranju trasa velike infrastrukture treba prioritetno ispitati mogućnost korištenja postojećih koridora i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa (osobito prosjecanje vrijednih poljodjelskih i šumskih površina). Strateški cilj je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, osobito ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti, nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor.”17

Osim promoviranja načela racionalnog korištenja prostora, Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske kao strateški cilj određuje “Utvrđivanje kriterija i mjera za racionalno planiranje prostornih obuhvata građevinskih područja svih tipova i veličina naselja, sukladno potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih djelatnosti u njima”.

17 Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske


104


U pogledu određivanja prostora za razvoj naselja, kao prioritetne navedene su slijedeće smjernice: • “Svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako daljnje neopravdano

širenje građevinskih područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećih građevinskih područja. Ova smjernica je samo prvi korak u novom procesu redefiniranja građevinskih područja (kroz prostorne planove uređenja prostora općina i gradova) i njihovoga drastičnog smanjivanja na dimenzije primjerene potrebama. Za novu stambenu gradnju (koja je u naseljima prostorno najzastupljenija) i drugu gradnju, prioritetno koristiti dijelove građevinskih područja naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom. Novu gradnju (stambenu i drugu) ponajprije provoditi na nedovoljno ili neracionalno izgrađenim dijelovima gradova i naselja (interpolacijom ili dogradnjom i nadogradnjom). Pri tome urbanom obnovom (rekonstrukcijom, sanacijom i sl.) očuvati graditeljski identitet povijesnih središta naselja a dati prioritet održavanju ili uređenju postojećeg stambenog fonda.”

• “Kada je nužno povećati tj. proširiti građevinska područja gradova i naselja smještenih u

obalnom području, uz morsku obalu ili obalu osobito vrijednih voda, to treba činiti u pravilu na prostorima udaljenijim od obala, a samo u opravdanim slučajevima i uz obalu. Takvim planskim pristupom čuvanja što više prirodnih neizgrađenih prostora, između izgrađenih područja obalnih naselja, istovremeno se i štiti javni interes i osigurava različitim subjektima višenamjensko i optimalno korištenje ovoga najvrijednijeg dijela nacionalnog teritorija.”

• “Novu stambenu gradnju usmjeravati i interpolacijama, prije svega, u nedovoljno ili

neracionalno izgrađene dijelove gradova i naselja kao i dogradnjama ili nadogradnjama postojećih objekata. Aktivnostima očuvanja i obnove (rekonstrukcija, sanacija) postojećeg stambenog fonda davati isto značenje kao i novim stambenim gradnjama (osobito u povijesnim urbanim cjelinama) i treba ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnost.”

Zaštita prostora Prostor je nacionalno, neobnovljivo dobro od posebnog interesa i resurs koji ima svoje nosive kapacitete, specifičnosti i održivost. Poštujući kategorije zaštite prostora iz Prostornog plana Županije, određeno je razgraničenje prostora Grada Kraljevice prema namjeni (kartografski prikaz br. 1, mjerilo 1:25.000). Naime, prema osjetljivosti prostor je podijeljen na 4 kategorije zaštite, a kriteriji razgraničenja su slijedeći: I. kategorija zaštite odnosi se na: - sanitarnu zaštitu izvorišta vode za piće (II zona), - zaštićeno poljoprivredno tlo I. kategorije, - obala mora - zabrana gradnje.


105


II. kategorija zaštite odnosi se na: - sanitarnu zaštitu izvorišta vode za piće (neistraženo područje). III.kategorija zaštite odnosi se na: - obalu mora - jaka ograničenja. IV. kategorija zaštite odnosi se na ostala područja. 2.3.2.Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i

planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

Postojeći i planirani broj stanovnika Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na području Grada živjelo je 4.513 stanovnika. Demografska projekcija za 2015.godinu predviđa porast broja stanovnika, te bi na području Grada Kraljevice 2015. godine živjelo ukupno 5.695 stanovnika. Gustoća stanovanja Minimalna gustoća stanovanja određena Prostornim planom županije za prostornu cjelinu P1b - Rijeka prsten i Grad Kraljevicu iznosi 20 stanovnika/hektaru. Iz toga proizlazi da se najveća dopuštena veličina, tj. površina građevinskog područja svih naselja na području Grada (P) dobiva iz omjera projiciranog broja stanovnika (b) i određene minimalne gustoće stanovanja (c).

P = b/c = 5695/20 = 284,75 ha.

Poštujući taj kriterij, temeljem analize i utvrđivanja stvarne zaposjednutosti prostora, kao i analize građevinskih područja iz dosadašnje prostorno-planske dokumentacije, utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada, koja zauzimaju ukupno 273,34 ha. Gustoća stanovanja iznosi 20,83 st/ha.


106


Tablica br.41: Iskaz površina građevinskog područja naselja i gustoća stanovanja

Redni

broj Grad Kraljevica Izgrađeni

dio GP/ha Neizrađ.

dio. GP/ha Ukupno ha Procjena broja stanovnika 2015.g.

gustoća stan/ha

1.0. POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA

1.1 BAKARAC 12,10 6,08 18,18 296 16,29

1.2 KRALJEVICA 77,28 49,45 126,73 3461 27,31

1.3 KRIŽIŠĆE 3,98 0,48 4,46

1.4 MALI DOL 8,50 7,96 16,46 418 25,64

1.5 ŠMRIKA 36,19 60,94 97,13 1441 14,93

1.6 VELI DOL

GR

AĐ

EVIN

SKA

PO

DR

UČ

JA

10,38 - 10,38 79 7,61

1.0 Grad Kraljevica U

ku pno 148,43 124,91 273,34 5695 20,83

0

20

40

60

80

100

120

140

Bakarac Kraljevica Križišće Mali Dol Šmrika Veli Dol

UkupnoIzgrađeni dioNeizgrađeni dio

Dijagram br.6: Iskaz površina građevinskog područja naselja


107


2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Naselje Kraljevica centralno je naselje područja Grada, gospodarsko središte i sjedište upravnih, znastvenih i društvenih sadržaja. Pažljivim pristupom, uz određenu potporu i sustav odgovarajućih mjera, Kraljevica bi trebala ojačati kao lokalno, žarišno središte i time osigurati stvarnu razvojnu funkciju. Pri tome će važnu ulogu imati i izrada Urbanističkog plana uređenja naselja Kraljevica, kojim će se utvrditi detaljan način korištenja i uređenja prostora i sadržaji javnih funkcija. Obzirom na demografske prognoze, povoljne uvjete za razvitak ima i naselje Šmrika, za koju je Prostornim planom rezervirana dostatna površina za razvoj i ostalih funkcija osim stanovanja. Naselje Bakarac i prirodnim je čimbenicima djelomično ograničeno u pogledu značajnijeg rasta (izloženost buri, područje podložno djelovanju erozije), stoga treba težiti kvalitetnijoj nadopuni tj. stavljanju u funkciju postojećih sadržaja, prvenstveno onih u funkciji ugostiteljsko-turističke djelatnosti. Naselja Križišće, Mali i Veli Dol, obzirom na planirane infrastrukturne koridore državnog značaja, obuhvat Prostornog plana područja posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge,smještaj u II vodozaštitnoj zoni i nepovoljne demografske prilike, svoje prostorne granice trebaju sresti u realne okvire, čime će se “osloboditi” dio zemljišta i za druge namjene (npr. poljodjelstvo), te omogućiti lakše i racionalnije infrastrukturno opremanje. Kvalitetno povezivanje naselja na području Grada prometnom i komunalnom infrastrukturom potrebno je rješavati sustavno, planski i etapno, u suglasju sa mjestom i ulogom naselja u policentričnoj mreži, uvažavajući i prostorni raspored pojedinih djelatnosti. Transformacija naselja na području Grada Kraljevice treba se osnivati prvenstveno na programima infrastrukturne rekonstrukcije (koji bi trebali imati za cilj poboljšanje infrastrukturne mreže i stvaranje privlačnog i prihvatljivog okvira za kvalitetan i ekološki uravnotežen život stanovništva), urbane obnove (reurbanizacije) i revitalizacije. Smjernice za uređenje naselja trebaju se prvenstveno oslanjati na kvalitetnoj interpolaciji unutar već izgrađenog dijela naselja opremljenog komunalnom infrastrukturom i osiguranju uvjeta za formiranje ostalih sadržaja (gospodarske, javne i društvene namjene), prvenstveno u gradskom središtu - Kraljevici. Naselja koja bilježe pad broja stanovnika bilo bi potrebno revitalizirati, a među mogućim mjerama i smjernicama za razvitak navodimo neke: − osiguranje uvjeta za kvalitetnu stambenu izgradnju, uz uvažavanje tradicijskog

graditeljstva koje se odražava u veličini građevne čestice, strukturnim značajkama i materijalima,

− donošenje poticajnih mjera za razvoj seoskog turizma u naseljima u zaleđu, − poticanje akcije obnove i zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa i baštine.


108


3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU GRADA KRALJEVICE

U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE Prostorni plan Županije odredio je funkcionalnu diferencijaciju prostora, te je, kao jedna od ukupno 5 mikroregija (funkcionalnih cjelina) u Županiji, određena i cjelina “Priobalje”. Unutar funkcionalnih cjelina određene su prostorne cjeline prema prostornim mogućnostima, odnosno ograničenjima, te organizaciji prostora. Funkcionalna cjelina “Priobalje” dijeli se na slijedeće prostorne cjeline: − P1A Rijeka - centar − P1B Rijeka - prsten (područje Grada Kraljevice) − P2 Opatija − P3 Rupa − P4 Crikvenica - Novi Vinodolski Priobalje je najvažnije težište razvitka Županije koje međutim osim vrlo izglednih perspektiva obilježava i opasnost sukoba različitih korisnika prostora. Za razvitak priobalja od presudnog je značenja razvitak infrastrukture (prometne i komunalne), nastojanje da se, razvitkom naselja u zaleđu, smanji demografski i drugi pritisak na relativno usku obalnu crtu, te zaštita prirodnih resursa , posebno zraka i mora. Prostornim planom Županije (Knjiga 2, točka 3.1.3.) konstatirano je da se “prostorne mogućnosti razvoja Županije mogu ocijeniti kao trajno povoljne i dostatne za planirani dugoročni razvoj, a mogućnosti povećanja kapaciteta nove izgradnje i rekonstrukcije su slijedeće: (navodimo one koje se odnose na područje Grada Kraljevice): − U urbanim sredinama već danas se nalazi veliki broj radnih mjesta, posebno tercijarnih i

kvartarnih djelatnosti, a očekuje se da će, odgovarajućom razvojnom i zemljišnom politikom doći do intenzivnijeg korištenja poslovnog prostora;

− Već postojeće zone gospodarske namjene daljnjom modernizacijom proizvodnje i intenzivnijim korištenjem kapaciteta, uz postojeću dobru infrastrukturnu opremljenost, pružaju dodatne mogućnosti i za izgradnju novih kapaciteta;

− Kod privođenja namjeni planiranih zona gospodarske namjene, zbog visokih troškova pripreme, opremanja i uređenja zemljišta nužno je udruživanje više korisnika;

− U ruralnim sredinama do sada nedovoljno iskorišteni prostorni potencijali omogućavaju veću poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju, te ribarstvo.

Kao jedna od osnovnih smjernica navedena je i uputa da je obalne prostore potrebno planirati isključivo za litoralne sadržaje. U okvirima tih smjernica, Prostornim planom uređenja Grada Kraljevice određena je osnovna namjena i korištenje prostora, uz nužno očuvanje prirodnih značajki područja.


109


3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA

Namjena prostora18 iskazuje se nizom funkcija koje iskazuju bitne značajke načina korištenja, uređenja i zaštite prostora. Te funkcije dijele se na: − antropogena područja i − prirodna područja. Antropogena područja su područja u kojima se obavljaju ili planiraju zahvati u prostoru kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju. Sukladno planiranim aktivnostima, prostor se dijeli na: − površine naselja, − površine za izdvojene namjene, − površine infrastrukture. Prirodna područja su područja u kojima se planiraju samo aktivnosti u prostoru, tj. u kojima se prirodno okruženje koristi bez trajne promjene postojećeg stanja. Oblici aktivnosti su poljoprivreda, stočarstvo, lovstvo, ribarstvo i sl., a prostor se prema namjeni dijeli na: − poljoprivredne površine, − šumske površine, − vodne površine. Prostornim planom se evidentiraju, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, a pretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom površina za pojedine kategorije korištenja prostora. Osnovna namjena površina sastoji se u podjeli na: - površine naselja, - površine za izdvojene namjene, - poljoprivredne površine, - šumske površine, - morske površine. Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja naselja ili van građevinskog područja naselja. Razgraničenjem se određuju: 1. Građevinska područja za: - površine naselja - površine za izdvojene namjene.

18 Prostorni plan Županije, Knjiga 2, točka 1.2.


110


2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), te stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

U smislu ovog Prostornog plana, upotrebljavaju se izrazi i pojmovi koji imaju slijedeće značenje: 1. Grad Kraljevica - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom Grada. 2. grad Kraljevica - označava naselje Kraljevica. 3. Naselje - struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu. 4. Granica građevinskog područja naselja - definira površinu građevinskog područja naselja. 5. Građevinsko područje naselja - je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja, a unutar njega smještaju se osim stanovanja i sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena, ugostiteljsko-turistička, gospodarska namjena (zanatska, poslovna), površine infrastrukturnih sustava, groblja itd), turistička - luke posebne namjene i sl., sportsko-rekreacijska namjena, vjerske građevine, zdravstvene građevine i javne zelene površine. 6. Naselje uz obalu mora smatra se ono kojem je horizontalna projekcija udaljenosti građevinskog područja manja od 100 m od obale mora. Na području Grada Kraljevice to su: - Bakarac: NA 1 - Kraljevica: NA 5 - Kraljevica: NA 8 - Šmrika: NA 13 7. Površine za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. U površinama za izdvojene namjene ne može se planirati novo stanovanje. Grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena¸ groblja i ostala namjena (turistički, trgovački i poslovni sadržaji). 8. Građevina osnovne namjene – građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Prostornim planom. 9. Građevine stambene namjene dijele se na stambene građevine i višestambene građevine. - stambena građevina je slobodnostojeća kuća, dvojna ili kuća u nizu, a sadrži najviše 3 stana, - višestambena građevina je građevina sa više od 3 stana.


111


10. Pomoćne građevine su garaže, drvarnice, spremišta i sl. 11. Manje građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama. 12. Poljoprivredne gospodarske građevine su: - bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta

poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl. - s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl. 13. Podrum - je dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih strana u teren s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od kote prirodnog terena kojeg pokriva građevina. 14. Potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida je 1,5 metara, a najveća visina sljemena je 3,5 metra. 15. Etaža - etažom se smatraju: - bilo koji kat građevine uključujući i prizemlje, ali ne i podrum (prostorije svijetle

visine: stambene namjene minimalno 2,4 m, a pomoćne prostorije minimalno 2,10 m), - potkrovlje čija je visina nadozida viša od 90 cm. 16. Gradivi dio čestice – dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema Odredbama ovog Plana. 17. Koeficijent izgrađenosti je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, terase na terenu, nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane i parkirališne površine. 18. Koeficijent iskorištenosti je odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih etaža u građevinama i površine građevne čestice. Podrum i potkrovlje ne uzimaju se u izračun brutto izgrađene površine građevine. 19. Visina građevine je duljina najduže vertikale u bilo kojem presjeku građevine mjereno od kote prirodnog terena do sljemena lil najviše kote ravnog krova. 20. Regulacijski pravac – granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene. 21. Građevni pravac – određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.


112


22. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se: − reljef, more, zelenilo; − posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine; − karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta; − ambijentalne vrijednosti; − veličina i izgrađenost građevnih čestica; − način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina; − komunalna oprema; − opremljenost komunalnom infrastrukturom; − druge vrijednosti i posebnosti. 23. Ribarske kućice – građevine uz obalu mora građene na autohtoni način namijenjene smještaju ribarske opreme i pribora. 3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog (već postojeća izgradnja) i neizgrađenog dijela (površine na kojima se planira izgradnja). Prostornim planom razgraničen je izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja i prikazan na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” mjerilo 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja” mjerilo 1:5.000. Sva građevinska područja naselja na području Grada Kraljevice moraju imati I. kategoriju uređenosti. I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put. Razgraničenje površine naselja obavljeno je određivanjem granice građevinskog područja, uvažavajući kriterije Prostornog plana Županije i smjernica Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske. Definiranje građevinskog područja provodilo se prvenstveno kroz objektivno sagledavanje potreba za prostorom za svako naselje, uvažavanjem postojećih demografskih kretanja, procjenom budućih demografskih procesa, procjenom gospodarskih potencijala i potreba, te drugih obilježja ili posebnosti značajnih za pojedino naselje. Iz zona namijenjenih razvoju naselja izuzete su površine neprimjerne za izgradnju, kao što su šumsko i poljoprivredno zemljište, klizišta i sl. Prilikom određivanja prostora za razvoja naselja poštivane su slijedeće smjernice: - nakon detaljne provjere na terenu, utvrđene su stvarne granice zaposjednosti prostora i

određene granice izgrađenog dijela;


113


- uspostavljen je sustav informacija (demografska kretanja, lokacijske i građevinske dozvole i dr.) u svrhu osiguranja korištenja i planiranja područja za razvoj.

Prostornim planom uređenja Grada Kraljevice definirana su građevinska područja naselja koja zadovoljavaju potrebe Grada za buduće razdoblje, a stimulativna su u smislu razvitka naselja, poboljšanja kvalitete stanovanja i opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom. Ukupna površina građevinskog područja naselja na području Grada iznosi 268,71 ha, a gustoća stanovanja iznosi 21,19 st./ha. 3.2.2. Površine za izdvojene namjene Izdvojene namjene su prikazane na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mjerilo 1:25.000, te na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5000. Unutar površina za izdvojene namjene mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, te druge građevine i sadržaji koji upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora. Razgraničenje površina za izdvojene namjene obavljeno je određivanjem granica građevinskog područja, za: - gospodarsku namjenu (proizvodnu i poslovnu), - ugostiteljsko-turističku namjenu (smještajni kapaciteti, turističko naselje, vikend

naselje), - sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centar, rekreacijsko područje - kupalište,

rekreacijsko područje - obalno more namijenjeno kupanju i rekreaciji), - infrastrukturnu namjenu, - groblja, - ostala namjena (turistički, trgovački i poslovni sadržaji). 3.2.2.1. Gospodarska namjena Površine za gospodarsku namjenu su izdvojene površine predviđene za: − proizvodnu namjenu i − poslovnu namjenu. Prostorni razmještaj površina gospodarske namjene baziran je na sadašnjem razmještaju gospodarstva, stvarnim prostornim mogućnostima, planiranom sustavu središnjih naselja i rasporedu stanovništva, te povezanosti na prometnu i komunalnu infrastrukturu. Ukupna površina zona gospodarske namjene na području Grada Kraljevice iznosi 24,83 ha.


114


Proizvodna namjena (I) Prostornim planom Primorsko-goranske županije proizvodne zone definirane su kao industrijski kompleksi (proizvodnja, prerađivačka industrija, obrništvo i sl.), a člankom 48. Odluke (S.N. br. 14/2000.), kao postojeće odnosno planirane zone navedene su i proizvodne zone na području Grada Kraljevice (brodogradilište). Površine proizvodne namjene namijenjene su proizvodnoj djelatnosti s pratećim sadržajima - skladišta, servisi, radionice idr. Ovim Prostornim planom predviđena je jedna zona proizvodne namjene na području Grada i to: − I1 - Kraljevica: brodogradilište površine 12,40 ha. Uvjeti smještaja građevina i sadržaja u zoni brodogradilišta utvrditi će se izradom detaljnog plana uređenja. Poslovna namjena (K) Poslovna namjena obuhvaća manje proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje proizvodne pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.) Na području Grada predviđene su tri zone poslovne namjene, ukupne površine 12,43. − K1 - Kraljevica: zona Banj-Zlibina površine 5,30 ha, − K2 - Kraljevica:zona Furlanovo, površine 4,43.ha, − K3 - Šmrika: zona Lukićevo površine 2,70 ha. Za zone poslovne namjene predviđa se izrada detaljnih planova uređenja. 3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T) Obalno područje Grada od rta Oštro do granice s Gradom Crikvenica, prema Prostornom planu Županije, predstavlja ugostiteljsko-turističko područje na kojem su prevladavajuće djelatnosti ugostiteljstva i turizma s dopunjujućim djelatnostima. Najveća dopuštena veličina zona ugostiteljsko-turističke namjene na području Grada iznosi 70 ha (odredba Prostornog plana Županije). Stoga su ovim Prostornim planom, osim zona i lokaliteta unutar naselja, predviđene i znatne površine u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene. U površinama namijenjenim smještaju ugostiteljsko-turističkih sadržaja ne može se planirati nova stambena gradnja.


115


Ugostiteljsko-turističke površine utvrđene ovim Prostornim planom zauzimaju ukupno 59,72 ha, a sukladno Prostornom planu Županije, dijele se na smještajne kapacitete, turistička naselja i vikend naselje. Smještajni kapaciteti (T1) Prostornim planom određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene za smještajne kapacitete, koje u pravilu čine pojedinačne građevine - hoteli, odmarališta, vile, izletišta i dr. Na području Grada predviđena su slijedeća područja za smještajne kapacitete, ukupne površine 8,26 ha: − T11 - Bakarac: zona u središtu naselja, površine 4,06 ha, − T12 - Kraljevica - zona dvorca Frankopan (rt Nirvana), površine 2,04 ha, − T13 - Šmrika površine 2,16 ha. Uvjeti smještaja građevina i uređenje navedenih površina utvrditi će se izradom detaljnog plana uređenja. Turistička naselja (T2) Turistička naselja sadrže sve vrste namjena u funkciji turizma, kao što su apartmansko naselje, vikend naselje, kampovi, ostali smještajni kapaciteti, sportski i rekreativni sadržaji, parkovi, zelenilo itd. Turistička naselja utvrđena ovim Prostorni planom zauzimaju ukupno 49,68 ha. Na području Grada predviđena su slijedeća turistička naselja: − T21 - Kraljevica: Rt Oštro, površine 28,32 ha, − T22 - Kraljevica: lokacija ispod Javorišća, površine 5,99 ha, − T23 - Kraljevica: uvala Scott, površine 6,35 ha, − T24 - Šmrika: Uvala Marenska, površine 9,02 ha, Za turistička naselja T21-T24, sukladno odrednicama Prostornog plana županije, propisuje se obvezna izrada urbanističkih planova uređenja. Vikend naselje (T3) Vikend naselje čini područje pretežito sezonskog stanovanja s pratećim funkcijama, a smješteno je uz turističko naselje uvalu Scott (T3). Površina zone iznosi 1,78 ha, a unutar građevinskog područja koje je gotovo u potpunosti izgrađeno, moguća je rekonstrukcija i adaptacija postojećih građevina, bez povećavanja visine, tj. broja etaža, te nadogradnja u prizemnoj etaži građevine do najviše 30 m2.


116


3.2.2.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R) Površine za sportsko-rekreacijsku namjenu su veća područja za obavljanje sportskih i rekreacijskih aktivnosti, a razvrstane su na sportske centre (R1), rekreacijsko područje - kupališta (R2) i rekreacijsko područje-obalno more namijenjeno kupanju i rekreaciji (R3). Izdvojena građevinska područja za sportsko-rekreacijsku namjenu planiraju se bez nove stambene gradnje. Ukupna površina zona sportsko-rekreacijske namjene na području Grada iznosi 69,52 ha, a planirane su: Površine sportsko rekreacijske namjene na kopnu-sportski centar (R1) su: − R11 - Bakarac, površine 4,52 ha, − R12 - Šmrika, površine12,70 ha, − R13 - Mali Dol, površine1,39 ha. Površine sportsko rekreacijske namjene na moru-rekreacijsko područje-kupalište (R2): − R21 – Bakarac: uvala Dobra, površine 0,59 ha, − R22 - Bakarac: uvala Bakarac, površine 0,70 ha, − R23 - Kraljevica: uvala Carevo, površine 1,90 ha, − R24 - Kraljevica: dio akvatorija od rta Lipica do rta Oštro, površine 6,85 ha, − R25 - Kraljevica: uvala Scott, površine 1,07 ha, − R26 - Šmrika: dio akvatorija od uvale Marenska do uvale Rasatica, površine 3,51 ha. Površine sportsko rekreacijske namjene na moru-rekreacijsko područje-obalno more namijenjeno kupanju i rekreaciji (R3): − R31 - Bakarac: uvala Bakarac- rt Kavranić, površine 21,65 ha, − R32- Kraljevica: dio akvatorija južno od rta Lipica, površine 4,85 ha, − R33- Kraljevica: sjeverni dio uvale Scott, površine 4,11 ha, − R34- Kraljevica: južni dio uvale Scott, površine 5,68ha. Za zonu u Šmriki (R12) propisuje se obavezna izrada urbanističkog plana uređenja. Za zone na kopnu u Bakarcu (R11) i Malom Dolu (R13), te za zone sporta i rekreacije na moru (R21) i (R22) sa lučkim područjem obavezna je izrada detaljnog plana uređenja. Izvan sportsko-rekreacijskih namjena utvrđenih ovim Prostornim planom moguće je uređivati i graditi pješačke, biciklističke, trim staze i sl., sukladno obilježjima prostora.


117


3.2.2.4. Građevine i površine infrastrukturne namjene (GI, KL) Područja namijenjena smještaju građevina i površina infrastrukture na području Grada razvrstana su na: − Benzinske postaje s ugositeljsko-turističkim sadržajima − u Kraljevici i Šmriki (GI1), površine 3,71 ha, − Centar za kontrolu prometa (GI2) uz državnu cestu prema Krku, površine 1,65 ha, − Vodospreme (GI3) u Šmriki i Kraljevici, površine 0,69 ha, − Plinsku podstanicu (GI4) u Kraljevici, površine 0,99 ha, − Pročišćivač (GI5) na Oštrom, površine 0,87 ha. Ukupna površina zona namijenjenih smještaju građevina infrastrukture iznosi 7,91 ha. Obalno područje Grada Kraljevice obilježava izgradnja “ribarskih kućica” - građevina površine do 15 m2. visine do 4 m, građenih na autohton način. Način korištenja uključuje i pripadajući dio akvatorija, stoga je za te površine određena infrastrukturna namjena - komunalna lučica (KL). Ovim Prostornim planom određena su građevinska područja - područja komunalnih lučica na slijedećim lokacijama: − KL1 - Šmrika, uvala Črišnjeva, površine 2,2 ha na kopnu i 2,63 ha u akvatoriju, − KL2 - Kraljevica, Trnova (uvala Tiha), površine 0,68 ha na kopnu i 0,51 ha u akvatoriju, − KL3 - Šmrika, uvala Dumboka, površine 1,19 ha na kopnu i 0,98 ha u akvatoriju. Ukupna površina navedenih zona iznosi 4,07 ha na kopnenom dijelu i 4,12 ha u akvatoriju. Za područja komunalnih lučica utvrđena je obavezna izrada detaljnih planova uređenja. 3.2.2.5. Groblja (G) Površine za groblja izvan građevinskog područja naselja nalaze se u Bakarcu, Kraljevici, Malom Dolu i Šmriki, a zauzimaju ukupno 4,13 ha. − G1 - Bakarac, površine 0,22 ha, − G2 - Kraljevica, površine 1,89 ha, − G3 - Šmrika, površine 0,78 ha, − G4 - Mali Dol, površine 0,46 ha, − G5 - Mali Dol, površine 0,78 ha. Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja - kapele, mrtvačnice, i sl. te ostala potrebna komunalna infrastruktura. Uređenje groblja i gradnja pratećih građevina mora biti primjereno tradiciji, a utvrditi će se izradom idejnog projekta.


118


3.2.2.6. Ostala namjena (turistički, trgovački i poslovni sadržaji) Na području Grada Kraljevice planirana je zona Medomišljina, za ostalu namjenu. O - Kraljevica: Medomišljina površine 3,65 ha. U zoni Medomišljina planiraju se turistički, trgovački i poslovni sadržaji. Za zonu O određena je obveza izrade Detaljnog plana uređenja (DPU 13). 3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja. Ukoliko se te građevine nalaze unutar područja planiranog za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode (zaštićenog krajolika, područja posebno vrijednog predjela - prirodnog krajolika, na vizualno eksponiranim lokacijama, na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu, šumi ili unutar površina planiranih za kapitalnu infrastrukturu), moguća je rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja navedenih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova

građevina u postojećim gabaritima, - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta

instalacija, - dogradnja sanitarnih prostorija (Wc, kupaonica), - uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor. Prenamjena, povećanje građevne čestice i sukladno tome izgradnja na njoj, moguća je samo za namjenu koja je Planom predviđena za taj prostor, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor ili da nije smješten unutar obuhvata Prostornog plana područja posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge. Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja: - građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti., - manjih kapelica, križeva i sl. Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene su jednom građevnom česticom.


119


Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su: - građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna), - građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje

otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.), - građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih

vrijednosti i autohtonog graditeljstva. Temeljno opredjeljenje planskih postavki Prostornog plana Županije je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, posebno ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti, nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor. Prostor za rad i stanovanje te druge funkcije za zadovoljenje potreba ljudi – prioritetno je prostor građevinskog područja, dok je prostor izvan građevinskog područja prioritetno prostor poljodjelstva, šumarstva i vodnog gospodarstva. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja naselja određuju se prvenstveno u odnosu na temeljnu namjenu i zaštitu prostora (morske površine, šume, poljoprivredno zemljište, krajolik ili posebno vrijedno područje i sl.). Detaljni uvjeti za izgradnju pojedinih vrsta građevina izvan građevinskog područja utvrđeni su temeljem slijedećih smjernica: - građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja trebaju se locirati,

projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju, te korištenje drugih građevina i sadržaja, kao i da ne ugrožavaju vrijednosti okoliša, prirodne i graditeljske baštine,

- za građevine koji se grade izvan građevinskog područja, a nalaze se unutar dijelova prirode predviđenih za zaštitu (Vinodolska dolina - zaštićeni krajolik), za izdavanje lokacijske dozvole potrebna je izrada detaljnijeg idejnog rješenja s posebnim osvrtom na način nepovoljnog utjecaja na okoliš, osim za manje pojedinačne pomoćne zgrade.

Područja koja su ovim Planom naglašenije vrednovana (morske i šumske površine i kontaktno područje), potecijalno su ugrožene kategorije prostora. Stoga bi bilo svrhovito, u postupku utvrđivanja lokacijske dozvole, odnosno prilikom priprema za realizaciju namjeravanog zahvata u prostoru, pojačanu pozornost usmjeriti na vrstu zahvata i procijeniti potrebu izrade Procjene utjecaja na okoliš. 3.2.4. Šumske površine Površine šuma i šumskih zemljišta na području Grada rasprostiru se na području od 0-700 metara nadmorske visine, a obilježene su relativnom raznolikošću vrsta i razvedenošću reljefa. Šume na ovom području zauzimaju manji dio prostora koji radi orografskih i pedoloških uvjeta nije bio pogodan za poljoprivrednu proizvodnju, u prošlosti uglavnom za ispašu stoke.


120


Prestankom intenzivnije ispaše, a pod utjecajem prirodnih čimbenika, košanice su se pošumile i površine pod šumskom vegetacijom povećale. Temeljem katastarskih podataka Državnog zavoda za statistiku, oko 57 ha šuma zauzimaju umjetno podignute borove kulture, dok razni oblici degradiranih šikara i panjača zauzimaju oko 395 ha. Prema namjeni, a sukladno odredbama Prostornog plana Županije, ovim Planom su izdvojene površine gospodarskih šuma (Š1), ukupne površine 256 ha kojima gospodari JP “Hrvatske šume”, Šumarija Rijeka (GJ Oštrovica). Gospodarske šume služe za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, te osim gospodarske vrijednosti imaju i općekorisnu funkciju. Osnova gospodarenja ne predviđa nikakve sječne zahvate (etat) u autohtonim sastojinama, dok u borovim kulturama predviđa sječu bolesnih stabala, te uzgojne radove provede u autohtonim sastojinama i borovim kulturama. Iako su po svojoj namjeni to gospodarske šume, propisom je određeno očuvanje drvnog fonda, uz obavezu vršenja uzgojnih radova, a s ciljem unapređivanja stanja drvnog fonda i zdravstvenog stanja šuma. U privatnim šumama ne može se govoriti o etatu, koji je svake godine ujednačen, već se radi o potrebama pučanstva za ogrijevnim drvom, koji se ostvaruje na krškim šumama kroz uzgojne sječe tankih sortimenata. U narednom razdoblju, gospodarske šume i dalje će se koristiti za unapređenje proizvodnje drvne biomase, uz sve važnije sporedne funkcije šume. Naime, sporedne funkcije šume na području Grada značajnije su od proizvodnih. Procjena vrijednosti općekorisnih funkcija šuma temelji se na utvrđivanju njenog utjecaja na okoliš, sa ciljem njegove zaštite i kvalitete života stanovništva. Osim šuma gospodarske namjene, na području Grada Kraljevice šumske površine razgraničene su i na šume posebne namjene (Š3). To su šume koje se nalaze unutar područja zaštite prirodne baštine - zaštićenog krajolika Vinodol. Općekorisne funkcije šuma su: − turistička, − estetska, − ekološka (hidrološka ili vodozaštitna, protuerozijska, klimatska, imisijska, zaštitna i dr.). − rekreacijska, − zdravstvena. Zauzimanje prostora u šumama i na šumskom zemljištu može se vršiti jedino uz prethodnu suglasnost “Hrvatskih šuma”, a uvjetovano je slijedećim redoslijedom: 1. neobrasla šumska zemljišta i kamenjari, 2. djelomično obrasla šumska zemljišta loše kvalitete, 3. šikare i panjače loše kvalitete.


121


Lovstvo Cjelokupnim lovištem gospodari LD Srndać iz Hreljina. Lov se provodi prema “Zakonu o lovu” (NN 10/94.), u skladu s kojim svako lovište ima izrađenu lovno gospodarsku osnovu, prema kojoj se lovno gospodari. 3.2.5. Poljoprivredne površine 3.2.5.1. Bonitetna valorizacija i zaštita tala od nenamjenskog korištenja Vrednovanje prostora i tala Vrednovanje prostora i tala područja Grada Kraljevice ima za cilj što optimalnije korištenje prostora, ali i zaštitu poljoprivrednih tala, posebno najboljih bonitetnih razreda, a izvršeno je na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 54/1994.), njegove dopune (NN 105/1999.), Zakonu o prostornom planiranju (NN 30/1994.) i Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/1998.), te Zakona o zaštiti prirode (NN 30/1994.). Prostorna distribucija tala po bonitetnim klasama (razredima) i prostornim kategorijama korištenja prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina, mj. 1:25.000. Bonitiranje zemljišta bila je osnova za razvrstavanje tala u određene kategorije. Bonitiranje je izvršeno prema Pravilniku o bonitiranju zemljišta (NN 47/1982.) i uputama koje je u svojim radovima dao Kovačević (1983.) i Kovačević i dr. (1987.). Na temelju unutarnjih i vanjskih značajki tala, reljefa i klime te drugih korekcijskih čimbenika (stjenovitost, kamenitost, poplave, zasjenjenost i dr.) vrednovana su zemljišta po ukupnom broju bodova i svrstana u bonitetne klase i potklase. Poljoprivredno tlo razgraničeno je na: - vrijedno obradivo tlo (P2) - ostalo obradivo tlo (P3) - ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište (PŠ) Napominjemo da je za potrebe izrade Prostornog plana sačinjena detaljna analiza rasprostiranja svih kartiranih jedinica (ukupno 11), obrađena u “Pedološkoj studiji sa valorizacijom prostora i tala područja Grada Kraljevice” (autor: Dr. Matko Bogunović). Rezultat takove analize jest prostorna kategorija korištenja zemljišta, t.j. sintetski prikaz u kartografskom prikazu br. 1, Korištenje i namjena površina, mj. 1:25.000. Vrijedno obradivo tlo (P2) ili klasu boniteta 32 sačinjavaju pretežito kambična, antropogenizirana tla na kršu. To su, uz duboke crvenice, najbolja tla ovog područja, vrlo dobrih pedofizikalnih i pedokemijskih svojstava. Ostala obradiva tla (P3) dolaze u klasi boniteta 42 i 52, a sačinjavaju ih rigolana tla koja su se razvila iz crvenice i smeđeg tla na vapnencu i dolomitu. Nalazimo ih na terasama krškog reljefa na području Bakarskog zaljeva i u zoni fliša Vinodolske drage.


122


Prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima i donekle oranicama, sve više zarastaju zajedno sa šumama, stoga su izdvojena u kategoriju ostalih poljoprivrednih i šumskih tala (PŠ). Prema katastarskom bonitetu, ta tla dolaze u klasi 61 i 62. Obzirom na buduću namjenu i korištenje, ukupni prostor područja grada Kraljevice podijeljen je u četiri (4) kategorije zaštite: I kategorija zaštite predstavlja tla namijenjena strogo primarnoj poljodjelskoj proizvodnji i taj se prostor ne bi smio koristiti za druge svrhe. Prema bonitetu, to su prve četiri bonitetne klase sa svojim potklasama od kojih na obrađivanom području dolaze bonitetne potklase 32 i 42. Tla bonitetne klase 32 su bolja, jer su duboka, pogodna za obradu i zadovoljavajućih veličina parcela. U toj zoni nekada su postojali vinogradi koje bi trebalo revitalizirati. U ovu grupu zaštite uvrštena su i vinogradarsko terasna tla u Bakarcu zbog podignutih terasa, koje trajno ostaju kao spomenik ljudske aktivnosti. II kategorija zaštite predstavlja zone s primarnim korištenjem u poljoprivredi uz dopunski način privređivanja (eventualno uzgoj ovaca ispod maslina, naročito u razdoblju nakon turističke sezone). Ovce bi se hranile i odrezanim maslinovim granama, stabla maslina čine im hlad, a prirodno zagnajanje od strane ovaca doprinijelo bi povećanom urodu maslina. Kod toga treba voditi računa da se prskanje maslina mora obavljati dovoljno prije početka turističke sezone. Urodi maslina bili bi dopunska slika i atrakcija za turiste. III kategorija zaštite zauzima najšire prostore koji imaju vrlo širok spektar korištenja. To je prostor vrlo malih bonitetnih vrijednosti, stjenovit i kamenit i kao takav može se koristiti za sve vanpoljodjelske namjene i ispašu stoke. Većinom je obrašten šumom hrasta medunca i bijelog graba i njihove asocijacije, a manji su krški pašnjaci, pa kao takav može biti osnova za uzgoj manjih stada koza, čije bi svježe meso, mlijeko i sir bili na dobrobit razvoju seoskog turizma. To su zone kartiranih jedinica koje pripadaju šestoj bonitetnoj klasi i drugoj potklasi, koje većinom imaju srednju (25-50%) stjenovitost. IV kategorija zaštite zauzima prostore koji imaju veći nagib, jako izraženu površinsku i kršku eroziju, pa ih je potrebno pošumiti. Ovoj kategoriji pripadaju i najviši vrhovi primorske krške zaravni oko 300 m/n.m. 3.2.5.2. Karakteristike poljoprivrednih površina s posebnim osvrtom na svojstva

obradivih površina, te odnos poljoprivrednih i šumskih površina Poljoprivredna tla u zoni Vinodolske drage sve do Bakarca su prema bonitetu dobra i to su nekada bila izrazito poljodjelska tla s najvećom zastupljenošću oranica i vinograda, te livada i pašnjaka. Odumiranjem sela, ti prostori ostali su bez stanovništva, posebno radno aktivnog, pa je u zadnjih 10-tak godina poljoprivredna proizvodnja potpuno zapuštena. Na tim tlima danas raste šikara i te zone sve više prirodno zarašćuju.


123


Čisto obradivih površina danas je najviše oko kuća, dakle u okućnicama. Poljodjelska proizvodnja se zasniva na osobnim potrebama, jer je proizvodnja za tržište još uvijek nerentabilna. Svojstva obradivih tala istaknuta su u pedološkim značajkama kod rigolanih tala. Ovdje možemo istaći da tla Vinodolske drage s manjim ograničenjima pripadaju trećem bonitetu, dok su tla krške zaravni slabijeg boniteta stoje na granici iskoristivosti poljodjelske proizvodnje. Naime, ta tla su najpogodnija za uzgoj maslina, a alternativno se mogu koristiti i za turističke potrebe, pa su uvrštena u II kategoriju zaštite tala. Šuma zauzima najveći dio prostora. Zapravo, šumom se zarašćuje i pašnjački i oranični prostor. Uloga šuma u ekološkom vrednovanju, ugođaju i zaštitnoj funkciji je velika, ali je potrebno ograničiti njeno naglo širenje na sva ostala područja uključujući pašnjake (predlaže se kozarstvo). Naime, držanje nekoliko stada koza (po 50-60 životinja) bi prirodno reguliralo odnose pašnjačkih i šumskih površina, jer se ne bi smjelo dozvoliti da pašnjačke površine potpuno nestanu i obrastu šumom. Da li će se to ostvariti zavisi o zacrtanim pravcima razvitka poljodjelstva u našoj državi, Županiji i nižim razinama. 3.2.5.3. Načini korištenja tala Obradive površine su znatno smanjene u odnosu na ranije. Tu ubrajamo sve oranične površine, a posebno značajne su oranične površine Vinodolske drage. Prema projekciji oraničnih tala s vrtovima ima oko 98 ha. Vrlo mali dio poljodjelskih tala se danas obrađuje jer je većina zalivađena, napuštena, pa čak i obrasla šumom. Međutim, ta tla (na potezu Ožlak-Veli Dol-Mali Dol-Križišće-Turinovo Selo-Bakarac) treba sačuvati za buduća pokoljenja te se na njih njima ne može graditi. Masline su najrasprostranjenije oko sela Šmrike, Bobuša, Grmana i Bakarca. Prema našoj kartografskoj projekciji zauzimaju oko 18 ha površine, iako su mnogi nasadi potpuno zapušteni, kao npr. oko Grmana. Vinogradi su također većinom potpuno zapušteni. Nešto vinograda nalazimo na rubnom dijelu područja oko Bakarca, međutim, većina vinogradarskih tala je u Vinodolskoj dragi napuštena. Vinograde danas većinom nalazimo kao okućnice, a procjenjuje se da ih ima oko 1,5 ha. Pašnjaci sa šikarama obilježavaju zonu bivših pašnjaka u kršu. To su prostori posebno pogodni za uzgoj koza i ovaca, pa mogu biti osnova za uzgoj sitne stoke na tom području. Iako ih ima svega 126,3 ha, šikare bijelograbića mogu biti osnova za isključivi uzgoj koza. Zaključak: Vinogradarstvo u Vinodolskoj dolini i držanje sitne stoke (koza i ovaca) u kršu, glavna su opredjeljenja vezana za razvoj poljoprivrede. Krški prostor trebao bi biti namijenjen zaštiti i to na način da se uz održavanje postojećih šuma, djelomično i pošumi, uz ekstenzivno pašarenje.


124


3.2.6. Morske površine Akvatorij područja Grada zauzima oko 300 ha ili 3 km2, što predstavlja oko 17% ukupne površine Grada. Plan namjene akvatorija omogućava usklađeno korištenje i razvitak postojećih i planiranih sadržaja - prometnih i gospodarskih djelatnosti u akvatoriju, rekreacije i dr. Prometne djelatnosti u akvatoriju - plovni put i sustav morskih luka županijskog i lokalnog značaja detaljno je obrazložen u točki 3.5.1. - Prometni sustav - morski promet. Područja sportsko-rekreacijske namjene na moru rekreacijsko područje – kupalište (R2) su: − R21 – Bakarac: uvala Dobra, površine 0,59 ha, − R22 - Bakarac: uvala Bakarac, površine 0,70 ha, − R23 - Kraljevica: uvala Carevo, površine 1,90 ha, − R24 - Kraljevica: dio akvatorija od rta Lipica do rta Oštro, površine 6,85 ha, − R25 - Kraljevica: uvala Scott, površine 1,07 ha, − R26 - Šmrika: dio akvatorija od uvale Marenska do uvale Rasatica, površine 3,51 ha. Površine sportsko rekreacijske namjene na moru-rekreacijsko područje-obalno more namijenjeno kupanju i rekreaciji (R3) su: − R31 - Bakarac: uvala Bakarac- rt Kavranić, površine 21,65 ha, − R32- Kraljevica: dio akvatorija južno od rta Lipica, površine 4,85 ha, − R33- Kraljevica: sjeverni dio uvale Scott, površine 4,11 ha, − R34- Kraljevica: južni dio uvale Scott, površine 5,68ha. Navedena područja sportsko-rekreacijske namjene na moru prikazana su na kartografskim prikazima br.1 “Korištenje i namjena površina” u mj. 1:25.000 i br. 4 - “Građevinska područja”, mj. 1:5.000,


125


Tablica br. 42: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Redni

broj Grad Kraljevica Izgrađeni

dio GP/ha Neizrađ.

dio. GP/ha Ukupno ha % od ukupne

površine Grada

gustoća stan/ha

1.0 POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA

1.1 BAKARAC (NA1, NA2, NA3,NA4)

12,10 6,08 18,18 1,05 16,06

1.2 KRALJEVICA (NA5, NA6, NA7, NA8, NA19)

77,38 49,45 126,73 7,42 26,59

1.3 KRIŽIŠĆE (NA16) 3,98 0,48 4,46 0,30

1.4 MALI DOL (NA14, NA15) 8,50 7,96 16,46 1,17

25,64

1.5 ŠMRIKA (NA9, NA10, NA11, NA12, NA13)

36,19 60,94 97,13 5,26 14,82

1.6 VELI DOL (NA 17, NA18)

GR

AĐ

EVIN

SKA

PO

DR

UČ

JA

10,38 - 10,38 1,03 7,61

1.0 Grad Kraljevica

Uku

p-no

148,43 124,91 273,34 15,54 20,83

2.0. POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE

2.1 Gospodarska namjena Oznaka Površina / ha postotak od ukupne površine Grada

2.1.1 Proizvodna namjena

brodogradilište “Kraljevica” I1 12,40 0,70

ukupno I 12,40 0,70

2.1.2 Poslovna namjena

Kraljevica: zona Banj-Zlibina K1 5,30 0.30

Kraljevica: zona Furlanovo

K2 4,43 0,27

Šmrika: zona Lukićevo K3 2,70 0,15

ukupno K 12,43 0,69

GRAD KRALJEVICA ukupno I,K 24,83 1,41


126


2.2 Ugostiteljsko turistička namjena

Bakarac T11 4,06 0,23 smještajni kapaciteti

Rt Nirvana T12 2,04 0,11

Šmrika T13 2,16 0,12

Kraljevica: Rt Oštro T21 28,32 1,54

Kraljevica: lokacija ispod Javorišća

T22 5,99 0,35

Kraljevica: uvala Scott T23 6,35 0,37

turističko naselje

Šmrika: uvala Marenska T24 9,02 0,52

vikend naselje Kraljevica: uvala Scott

T3 1,78 0,10

T ukupno 59,72 3,26

2.3 Sportsko-rekreacijska namjena

Bakarac R11 0,20 4,52

Šmrika R12 12,70 0,73

sportski centar (na kopnu)

Mali Dol R13 1,39 0,08

uvala Dobra R21 0,59 -

uvala Bakarac R22 0,70 -

uvala Carevo R23 - 1,90

dio akvatorija od rta Lipica do rta

ro R24 -

Ošt6,85

uvala Scott R25 1,07 -

rekreacijsko područje - kupalište

dio akvatorija od uvale Marenska do uvale Rasatica

R26 3,51 -

uvala Bakarac-rt Kavranić R31 21,65 -

dio akvatorija

no od rta Lipica juž R32 4,85 -

sjeverni dio uvale Scott R33 - 4,11

rekreacijsko područje - obalno more namjenjeno rekreaciji

južni dio uvale Scott

R34 5,68 -

Grad Kraljevica ukupno R 69,52 1,01


127


2.4.

Građevine i površine infrastrukturne namjene

benzinska postaja (Šmrika) 1,36 0.11

benzinska postaja (Kraljevica) GI1

2,35 0,14

Centar za kontrolu prometa GI2 1,65 0.09

GI3Vodosprema (Šmrika, Kraljevica) 0,69 0.04

Plinska podstanica (Kraljevica) GI4 0,99 0.05

Pročiščivač

GI5 0,87 0.02

ukupno GI 7,91 0,42

Šmrika: uvala Črišnjeva KL1 2,2 0,12

Kraljevica: uvala Trnova KL2 0,68 0,03

Šmrika: uvala Dumboka

KL3 0,06 1,19

ukupno KL 4,07 0,24 Grad Kraljevica

ukupno GI, KL 12,72 0,82

2.5 Groblja

Bakarac G1 0,22 0,01

Kraljevica G2 1,89 0,10

Šmrika G3 0,78 0,05

G4 0,46 0,03

G5

Mali Dol 0,78 0,05

ukupno G 4,13 0,24

2.6 Ostala namjena (Turistički, trgovački i poslovni sadržaji)

Kraljevica Medomišljina O 3,65 0,21

Grad Kraljevica ukupno 2.0. 174,57 9,95

GRAD KRALJEVICA ukupno 1.0+2.0 447,91 25,5


128


3.0 POLJOPRIVREDNE, ŠUMSKE I OSTALE POLJOPRIVREDNE I ŠUMSKE POVRŠINE

3.1 Poljoprivredne površine

vrijedno obradivo tlo P2 123,43 7,12

ostala poljoprivredna obradiva tla P3 13,39 0,77

ukupno P 136,82 7,89

3.2 Šumske površine

gospodarska šuma Š1 226,50 14,76

šuma posebne namjene Š3 29,40

ukupno 255,90 Š 14,76

3.3 Ostalo poljoprivredno tlo , šume i šumsko zemljište

ukupno O 851,90 49,15

Grad Kraljevica ukupno P+Š+O 1244,62 71,80

GRAD KRALJEVICA 1.0+2.0+3.0 1733,0 ukupno 100

4.0 MORSKE POVRŠINE

more ukupno 309 -

Dijagram br.7: Iskaz površina građevinskog područja izvan naselja za izdvojene namjene

0

10

20

30

40

50

60

70

Gospodarska Ugostiteljsko-turistička

Sportsko-rekreacijska

Groblje Građevine ipovršine

infrastrukture

Ostala namjena


129


3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 3.3.1. Gospodarske djelatnosti

“Razvoj gospodarstva, tržišno-poduzetnički orijentiranog na području Grada temelji se na omogućavanju tog razvoja uz uvjete koji proizlaze iz prostornih mogućnosti resursnih vrijednosti, ekoloških normi, zakonske regulative i profitabilnih okolnosti, uz poštivanje načela međusobne neugroženosti” (materijal “Općina Kraljevica 1993.-1997.g.”).

− obalni prostori planirani su isključivo za ugostiteljsko-turističku namjenu, a osim

postojećih sadržaja, određena su i nova područja - predio u Oštrom i iznad uvale Marinska, − planiranjem više zona poslovne namjene nastojala se postići disperzija radnih mjesta izvan

naselja Kraljevica, koristeći prednosti povoljnog smještaja uz postojeće i planirane prometnice,

− kvalitetna poljoprivredna zemljišta i vrijednije šumske površine zaštićene su od prenamjene, odnosno izgradnje,

− prometnim sustavom, kao i rješenjima komunalne infrastrukture postigla se dobra povezanost područja Grada i opremljenosti, tj. uređenost područja.

Vezano uz razvitak pojedinih gospodarskih sustava u prostoru, u nastavku iznosimo osnovne smjernice: 3.3.1.1. Primarni sektor19

• Poljodjelstvo

− proizvodnja zdrave hrane u okviru vrtlarstva, vinogradarstva, maslinarstva, ovčarstva i kozarstva,

− buduće gospodarenje na pojedinim tipovima zemljišta i zonama, − popravak i povišenje plodnosti poljodjelskih tala i mjere njihove zaštite, ugroženosti od

antropogenih utjecaja i njihove zaštitne uloge, − mjere monitoringa.

Radi poboljšanja postojećeg, naslijeđenog stanja, budući prostorni raspored gospodarskih i ugostiteljsko-turističkih sadržaja ovim se Prostornim planom, a u smislu racionalnog korištenja prostora, nastojao prilagoditi slijedećim postavkama:

Primarni sektor gospodarstva, kojeg sačinjavaju poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i lovstvo, trebao bi se, obzirom na raspoložive prirodne resurse, ponovno afirmirati.

Pri određivanju smjernica i preporuka za razvoj poljodjelstva, dominantnu ulogu imaju:

Područje Grada Kraljevice mali je prostor i na njemu je s ekološko proizvodnog stajališta teško pronaći širi spektar sustava biljne proizvodnje. Sustavi biljne proizvodnje na oranicama, izuzev proizvodnje povrća i konsocijacije drvenastih kultura s oranicama, ne bi došli u obzir.

19 Korišteni podaci iz: “Pedološka studija s valorizacijom prsotora i tala Grada Kraljevice”, dr. Matko Bogunović, 1997.g.


130


Pri određivanju buduće fizionomije biljne proizvodnje, uvelike će se morati respektirati prisutna ekološka ograničenja, a to znači da je neophodno "pomiriti" dvije suprotnosti, tj. prirodna ograničenja i proizvodne zadatke. Uzgoj drvenastih kultura, posebno vinove loze i maslina dokazao se u prošlosti, a nadamo se, da uz širu financijsku podršku ima i budućnost. Proizvodnja povrća je treća mogućnost, koja ima šire značanje i može doći u obzir za ishranu domaćeg pučanstva i turista. Na kraju, u ravnoteži postojeće geoekologije, svakako je uzgoj sitne stoke koja nalazi svoj odgovarajući sadržaj u svim geoekološkim vrijednostima krškog područja. Smjernice i razvoj vinogradarstva Vinogradi su odavno postojali na ovom području. Nažalost, danas vinogradi zauzimaju površinu od svega 1,5 ha, sve ostalo je napušteno. Napuštena je većina bakarskih terasa. Nadaleko poznata Bakarska vodica, proizvod toga kraja, poznat po kvaliteti i danas se proizvodi, ali ne od grožđa iz tog kraja - ostalo je samo ime. Prema do sada važećoj raspodjeli vinogradarskih područja Republike Hrvatske, područje Grada Kraljevice pripada zoni Hrvatskog primorja i to Opatijsko-Riječko-Vinodolskom vinogorju. Klimatske i pedološke značajke pogodne su za uzgoj vinogradarstva posebno u okviru obiteljskih gospodarstava. Od kultivara svakako treba preferirati domaće bijele sorte. Obnovu vinograda toga kraja treba temeljiti kroz aktivnosti udruga i obiteljskih gospodarstava, uz pomoć uprave Grada Kraljevice. Sa stajališta tehnologije vinogradarske proizvodnje potrebno je: − definirati proizvodna staništa za vinograde, − u vinogradarskoj proizvodnji brinuti o ekološki prihvatljivim modelima proizvodnje, − provesti organizaciju proizvodnog prostora užih i širih lokacija i obnoviti postojeće nasade, − mijenjati tehnologiju, sortiment, podlogu i kultivare, razmak sadnje i sustav uzgoja, − uvesti modernu koncepciju pri podizanju vinograda. Smjernice za razvoj maslinarstva Na području Grada Kraljevice maslinarstvo je nekad bilo vrlo razvijeno, a danas je sve više i više napušteno. Zapuštene maslinike nalazimo u okolici zaseoka Grmana i Bobuša. Većina maslina je zapuštena i oko sela Šmrike. Revitalizacija maslinarstva u mediteranskoj zoni ima svoje prednosti i podršku. Ulje je opće prihvaćeni začin, a djeluje i kao lijek, pa stoga ideja o revitalizaciji maslinarstva ima svoje opravdanje.


131


Maslina je kultura veoma duga vijeka pa se i one zapuštene mogu revitalizirati sječom šikare i oštrim rezom grana. Zagnajanje mineralnim gnojivima dalo je vrlo dobre rezultate u nekim primorskim područjima Dalmacije. Postoji interes da se za revitalizaciju i uzgoj maslina dobiju i međunarodni krediti, što je u području Istre i Dalmacije već provedeno, pa smatramo da nema razloga da se ne provede i ovdje. Drugi način korištenja maslina može biti u kombinaciji s uzgojem ovaca. Naime, ovce su povoljni sinergisti s maslinom. One jedu travu, brste korov i zagnajaju tlo, a odrezanim granama u zimskom razdoblju mogu se i hraniti. Dakako, dimenzioniranje stada mora biti primjereno prostoru pod maslinama i ostalim krškim pašnjacima. Smjernice i razvoj povrtlarske proizvodnje Urbano područje Kraljevice i šire područje Županije primorsko-goranske, te njihove turističke mogućnosti, veliki su potencijal za plasman svježeg povrća. Područje pogodno za uzgoj povrća (osim okućnica koje nemaju veći značaj) je Vinodolska dolina, koja donekle može riješiti pitanje vode za navodnjavanje, jer je bez toga proizvodnja povrća upitna. Naime, prirodni raspored oborina zadovoljit će potrebe za vodom samo malog broja kultura ili rokova uzgoja nekih kultura u svim fazama njihova razvitka. Vegetacijsko razdoblje za uzgoj većine povrća je relativno dugo, te je stoga moguć uzgoj svih ozimih kultura povrća. U zimskom razdoblju moguća je i berba manje osjetljivih kultura. Napominjemo da se neke kulture, koje imaju kraće razdoblje uzgoja, mogu sijati u više navrata, te dinamika berbe osigurava kontinuiranu opskrbu tržišta u duljem razdoblju. Druge se pak siju u kraćem vremenskom razdoblju, a morfološko i biološko stanje njihovog jestivog dijela omogućuje lako čuvanje kroz dulje razdoblje ili se višekratno beru kroz vegetacijsko razdoblje. Neke kulture u tehnološkoj zrelosti mogu dulje razdoblje ostati na otvorenom i postupno se brati, ovisno o potrebi tržišta. Postoje i kulture koje se zbog svojih posebnih zahtjeva ne mogu kontinuirano (proljeće-ljeto-jesen) nalaziti na tržištu u svježem stanju. Sva proizvodnja biti će efikasnija u, za ovo područje i gospodarsku izgrađenost, negrijanim plastenicima. Sve se kulture siju ranije u proljeće, a zaštićeni prostori omogućuju i kasniju berbu u jesen ili tijekom zime, ovisno o mikrolokaciji plastenika. Na ovom području nije preporučljiva izgradnja prostora sa sustavom grijanja, jer je energija skupa, a sve mediteranske zemlje koriste energiju sunca. Kod postavljanja plastenika i staklenika treba se voditi računa i o vjetrovima, pa su iskustva i informacije ljudi za to od velike važnosti. Na kraju treba istaći da povrće treba uzgajati na svim mjestima gdje postoje izvori vode. Preduvjeti proizvodnje su organiziranje tržišta, uređenje potencijalnih površina za proizvodnju povrća i edukacija zainteresiranih proizvođača. Da li će na lokalitetu Vinodolske drage prednost imati uzgoj povrća ili vinove loze, ovisit će o tržištu, odnosno o ekonomskoj opravdanosti proizvodnje.


132


• Razvoj ovčarstva i kozarstva

Područje Grada Kraljevice nema mnogo preduvjeta za razvoj sitnog stočarstva. Zapravo, osim mogućnosti držanja sitne stoke, drugih uzgojnih vrsta nema. Na prostoru Grada ima oko 126 ha pašnjaka, a za uzgoj koza može se računati na još do 500 ha površine degradirane šume medunca i bjelograbića za uzgoj koza. Prema tome, ukupna površina od 700-800 ha, koja bi poslužila kao prostor za uzgoj sitne stoke, slaba je osnova za širi i značajniji uzgoj grla. Međutim, ovdje se može dobiti vrlo kvalitetno svježe mlijeko, sir i meso. Proizvodna mogućnost pašnjaka toga područja je mala, ali ona se može proširiti na krš i okolna područja, gdje bi mogućnost uzgoja koza bila veća. Od ovaca i ovdje se može uzgajati oplemenjena pasmina paške pramenke, koja se vrlo dobro snalazi na kršu, s malim zahtjevima za ishranu. Zapravo, razvoj sitnog stočarstva u kontinentalnom dijelu može biti alternativa razvoju drugog poljodjelstva, gdje oranična poljodjelska proizvodnja može biti u funkciji uzgoja ovaca. Ovčarska proizvodnja trebala bi biti kombiniranog tipa usmjerena na proizvodnju mlijeka, mesa i vune. Mlijeko bi se u mini mljekarama moglo direktno plasirati na tržište ili bi moglo biti prerađeno u sir i plasirati se kao svježi proizvod. Broj ovaca koji bi se na tom prostoru mogao uzgajati brojio bi između 200-300 životinja, a broj koza također bi mogao iznositi između 100-200. To znači da bi se uzgojem ovaca i koza u suvremenim uvjetima moglo baviti 5-8 obitelji, kojima bi to bio osnovni izvor prihoda. Osim sira, važna je i proizvodnja mesa. Može se proizvesti 300-400 janjadi i jaradi, a to je 3.000-4.000 kg vrlo kvalitetnog mesa za kojeg bi zacijelo plasman bio osiguran na licu mjesta.

Proizvodnja vune bi mogla biti tercijarna djelatnost. Iako danas vuna ima vrlo slabi plasman, a poznato je da ovce krša puno vune izgube na paši, treba imati na umu da je kvaliteta vune te vrste ovaca vrlo dobra. Uzimajući u obzir prirodne uvjete, uzgoj ovaca na tom području temeljit će se na visokoj ekstenzivnosti, a ovisiti će o tome koliko će ostala poljoprivreda biti u funkciji ovčarstva i kozarstva. Imajući u vidu niz komparativnih prednosti koje ima ovo krško područje u pogledu kvalitete sira (aromatsko bilje itd) otvara se mogućnost plasmana na tržište, ali samo u slučaju ako se proizvodnja proširi na šire područje.


133


• Šumarstvo

• Ribarstvo

Šume i šumska zemljišta na području Grada prostiru se uglavnom na većim udaljenostima od mora, te na većim visinama. Od šumske vegetacije, svega 57,5 ha zauzimaju borove kulture umjetno podignute, dok razni oblici degradiranih šikara i panjača zauzimaju oko 400,00 ha. Osnova gospodarenja GJ Oštrovica (koja se nalazi na ovim područjima) ne predviđa nikakve sječne zahvate (etat) u autohtonim sastojinama, dok u borovim kulturama predviđa samo sječu bolesnih stabala, te uzgojne radove proreda u autohtonim sastojinama i borovim kulturama. Propisom “Osnove gospodarenja šumama” garantirano je očuvanje drvnog fonda uz obavezu vršenja uzgojnih radova, s ciljem unapređenja stanja drvnog fonda i zdravstvenog stanja (ako su šume po svojoj namjeni gospodarske). U privatnim šumama ne može se govoriti o ujednačnom etatu, jer se radi o potrebama stanovništva za ogrijevnim drvom, koje se također ostaruje na krškim šumama kroz uzgojne sječe tankih sortimenata.

Ribarstvo ima određeno gospodarsko značenje i omogućava zapošljavanje određenog broja profesionalnih ribara, jer nije ograničeno samo na pripadajući akvatorij Grada Kraljevice. 3.3.1.2. Sekundarni sektor Sekundarni sektor obuhvaća industriju, građevinarstvo i proizvodni obrt, a obzirom na prisutnost brodogradilišta, ovaj sektor ima vrlo važnu ulogu u ukupnoj gospodarskoj strukturi Grada. Dosadašnji razvoj brodogradnje zauzeo je relativno mnogo kvalitetnog prostora u središtu naselja, te znatan dio akvatorija uvale Kraljevica. Preseljenje brodogradilišta u neke druge prostore danas nije realno, stoga bi, uz manje promjene koje su ovim Prostornim planom učinjene u određivanju površine za sadašnje i buduće potrebe brodogradilišta, trebalo izvršiti i strukturalne promjene, tj. korekcije vezane uz potrebe turizma, kako bi se ova dva osnovna gospodarska sektora učinila međusobno komplementarnima. Prostorni raspored zona poslovne namjene izvan naselja utvrđenih ovim Prostornim planom, omogućiti će daljnji razvitak poduzetništva i obrtništva, tradicionalno prisutnih na ovom području.


134


3.3.1.3. Tercijarni sektor Proces tercijarizacije gospodarstva, prisutan na većem dijelu područja Županije, na prostoru Grada Kraljevice tek bi se trebao razviti, a Prostornim planom uređenja za to su osigurani i prostorni preduvjeti. Naime, u odnosu na dosadašnju prostorno-plansku dokumentaciju, predviđene su nove površine za razvitak turističko-ugostiteljskih sadržaja na području Oštro i iznad uvale Marinska. Do izgradnje tih prostora, pozitivni pomaci u neposrednoj budućnosti mogući su prvenstveno revitalizacijom pojedinih sadržaja te rekonstrukcijom zapuštenih građevina u postojećoj urbanoj strukturi Kraljevice. Ukupnu optimalnu veličinu smještajnih kapaciteta na području Grada Kraljevice u ovom je trenutku nemoguće objektivno procijeniti, jer za to nema odgovarajućih relevantnih podloga. No, realno je moguće ocijeniti da bi povećanje smještajnih kapaciteta s danas mogućih oko 2.500 na oko 3.000 do 3.500 postelja u srednjoročnom planskom razdoblju (pet do deset godina) predstavljalo vjerojatni maksimum. Razlozi takvoj procjeni leže i u tek dijelom definiranoj strategiji razvoja turističke destinacije kojoj bi Grad Kraljevica trebao pripadati, a i još nedovoljno izučenom potencijalu domaćeg turističkog tržišta. Da bi dosadašnji osnovni objekt turističke ponude Grada Kraljevice - Uvala Scott, mogla doista ponijeti i daljnji razvoj turizma u ovom prostoru, potrebna je temeljita rekonstrukcija turističkog kompleksa, s naglaskom na novo osmišljavanje turističkog života u ovom kompleksu, te njegovo povezivanje s drugim objektima turističke ponude (posebno smještaja) u širem prostoru turističke destinacije. Osnovne programske sadržaje u prostoru Grada Kraljevice trebali bi predstavljati ugostiteljski i trgovački kapaciteti. Posebnih ograničenja u njihovoj veličini nema, odnosno ona ovise o veličini turističkog prometa u čitavoj turističkoj destinaciji, a ne samo na području Kraljevice. S druge strane, pretpostavljena koncentracija turističkog prometa u relativno kratkom vremenskom razdoblju (od oko maksimalno 3 do 4 mjeseca), predstavlja novi faktor ograničenja planiranja veličine (broja) ovih kapaciteta. U prvoj razvojnoj fazi taj broj ipak će prvenstveno ovisiti o raspoloživom broju smještajnih objekata u samoj Kraljevici, a tek kasnije će zadovoljavati potrebe posjetitelja smještenih i u drugim dijelovima turističke destinacije. 3.3.1.4. Globalna projekcija razvoja Za prognoziranje razvoja korištene su i prilagođene prosječne stope rasta osnovnih makroekonomskih parametara iz istraživanja Znanstveno-istraživačkog centra Ekonomskog fakulteta u Rijeci20, koji je izrađen 2000 godine. U istraživanju je posebno obrađeno područje Riječkog kojem pripada i Grad Kraljevica.

Obzirom na postojeće nepovoljno gospodarsko stanje sa slabo razvijenom gospodarskom strukturom i s vrlo skromnim poduzetničkim inicijativama, te mnoštvom nepoznanica i budućih rizika, prihvaćena je umjerenija (niža) varijanta razvitka. Na temelju dosadašnjih spoznaja ocijenjeno je da su prosječne godišnje stope rasta za Riječki prsten u umjerenijoj varijanti primjerene za sam Grad Kraljevicu.

20 Dr. Ivo Žuvela: Koncepcija razvoja grada Rijeka 1998-2015, Ekonomski fakultet Rijeka- Znanstveno istraživački centar, 2000.


135


Tablica 42. Prosječne stope rasta

Prosječne godišnje stope rasta Razdoblje BDP Investicije

1998-2005. 6,8 3,7 2006-2015. 4,7 7,1 1999-2015. 5,5 5,7

Izvor: Dr. I. Žuvela: Koncepcija razvoja grada Rijeka 1998-2015.

Predložena je različita dinamika prosječnih godišnjih stopa tijekom pojedinih višegodišnjih razdoblja. Tako se u prvom sedmodišnjem razdoblju od 1998. do kraja 2005. godine planiraju veće stope rasta, a u slijedećem desetgodišnjem razdoblju dolazi do smanjivanja prosječnih godišnjih stopa rasta makroekonomskih veličina. Predložene stope rezultat su imperativa značajnijeg gospodarskog rasta zbog ostvarivanja zadanih ciljeva, približavanja europskim standardima i Europskoj uniji. Istovremeno, ove stope ocijenjene su realnim i ostvarivim.

Planirani indeks porasta bruto domaćeg proizvoda 2005. godine u odnosu na 1998. godinu iznosi 158,5, a 2015. godine u odnosu na 2005. god. 158,3. Indeks porasta bruto domaćeg proizvoda za cijelo planirano razdoblje iznosi 248. Da bi se ostvario navedeni rast trebati će prosječne godišnje investicije rasti po stopama kako je navedeno u prethodnoj tablici (br. 42). 3.3.2. Razvoj društvenih djelatnosti 3.3.2.1. Polazne osnove

Na određivanje koncepcije razvoja društvenih djelatnosti utječu: prostorne mogućnosti odnosno ograničenja, organizacija prostora koja uključuje i prometnu povezanost, regionalna pripadnost, administrativno-teritorijalna podjela i demografska ograničenja. Tako postavljena koncepcija osnovica je za definiranje prijedloga mreže javnih ustanova.

Razvoj javnih službi slijedit će razvoj i razmještaj njihovih korisnika i na taj način poboljšavati standard i razinu kvalitete života. Javne ustanove kao središnje uslužne funkcije imaju svoje područje utjecaja i prema njima se usmjerava stanovništvo odgovarajućeg gravitacijskog područja. Blizina centra Županije - Grada Rijeke - smanjuje gravitacijski utjecaj same Kraljevice i svodi ga na prostor svoje administrativne jedinice.

Zbog toga Kraljevica treba ponuditi usluge javnih funkcija u skladu s potrebama svog stanovništva, ali i turista, te poboljšati njihovu razinu. Prema prognozama iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije, u Kraljevici će 2015. godine biti 5695 stanovnika, ili 26% više nego 1991. godine.


136


Udio pojedinih dobnih skupina iznosio bi kako slijedi:

Starost Grad Kraljevica PGŽ

0-19 godina 25% 25,1% 20-59 godina 56,6% 57,7% 60 i više 17,4% 17,2% Iz tablice je vidljivo da je dobna struktura područja Grada Kraljevice gotovo jednaka prosjeku Primorsko-goranske županije.

Prema “Analizi sadržaja javnih funkcija - završni izvještaj, separat za PPPGŽ”, Kraljevica je prema općim demografskim parametrima (veličina središnjeg naselja, kretanje stanovništva, prirodni prirast, migracijski saldo) svrstana u II. kategoriju od ukupno 6 kategorija naselja.

Uprava i pravosuđe

Predškolsko i školsko obrazovanje

središta organizirane brige za predškolsku djecu su u svim središtima gradova / općina pa tako i u Kraljevici,

potreban broj ustanova, njihov razmještaj, kao i veličina grupa - jedinica ovisit će o kontingentu predškolske populacije.

3.3.2.2. Prijedlog javnih funkcija

Prema njoj se određuje razvitak javnih službi kao skupine središnjih uslužnih funkcija, koje slijede razmještaj njihovih korisnika i time podižu i poboljšavaju standard i kvalitetu života stanovništva.

Svi segmenti prava i pravosuđa planirani su u županijskom središtu, dok su u središnjem naselju - Kraljevici - minimalni sadržaji gradski organi samouprave, sjedište javnog bilježnika i policijska stanica (koja danas, u postojećoj mreži, ne postoji). Neovisno o teritorijalnoj podjeli u mreži sadržaja pravosuđa, određuju se sjedišta javnih bilježnika na svakih 20.000 stanovnika odnosno 200 pravnih subjekata, na temelju čega već djeluje bilježnik u Kraljevici. Mreža javnih bilježnika i njene promjene reguliraju se posebnim Zakonom odosno njegovim izmjenama i dopunama.

Planiranje predškolskih ustanova u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave. Postavke na temelju kojih se planira mreža tih ustanova su:

Kako se temeljem demografskih prognoza očekuje povećanje broja predškolske djece, to će se briga za njihovo obrazovanje provoditi u okviru postojećih kapaciteta, uz planiranje još jednog dječjeg vrtića u Kraljevici. Osim toga, daljnji razvoj ove djelatnosti ići će i prema poboljšanju standarda predškolskog odgoja i naobrazbe.


137


Osnovno školstvo planira se na temelju planirane demografske slike te primjenom prihvaćenih standarda i normativa. Osnovno načelo je da moraju postojati samostalne osnovne škole u svim gradskim / općinskim središtima. Područni odjeli samostalnih osnovnih škola osnivaju se sukladno potrebama lokalnih zajednica na teritoriju jedinice lokalne samouprave. Temeljem ovih postavki zadržava se postojeća mreža osnovnoškolskih jedinica u Gradu Kraljevici, dakle osnovna škola i njeni područni odjeli (u Šmriki i Križišću). Djelatnost srednjeg školstva obavljaju srednjoškolske ustanove (srednje škole i učenički domovi), te druge pravne osobe. Iako prema važećem standardu nema uvjeta za osnivanje srednje škole (1 škola dolazi na 10.000 - 30.000 stanovnika) u skladu s postavkama Prostornog plana županije, u Kraljevici se ipak planira otvaranje srednje škole. Lokacija nove srednje škole planira se u prostoru bivše vojarne u Kraljevici. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb Zdravstvena djelatnost je od značaja za Republiku Hrvatsku. Obavlja se kao javna služba, a obavljaju je zdravstvene ustanove i zdravstveni djelatnici u privatnoj praksi. Način organizacije i provođenje zdravstvene zaštite utvrđuju se Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Postoje 3 razine zdravstvene zaštite: primarna, sekundarna i tercijarna. Zdravstvene ustanove osnivaju se u skladu s mrežom zdravstvene djelatnosti, a mjerila za postavljanje mreže su: − zdravstveno stanje, broj, starosna i socijalna struktura stanovništva, − jednaki uvjeti / mogućnosti za korištenje zdravstvenih usluga, − potreban opseg / razina djelatnosti (primarna, sekundarna ili tercijarna), − stupanj organizacije područja, prometna povezanost i specifičnost naseljenosti, − gospodarske mogućnosti. Zdravstvene ustanove na primarnoj razini su: Dom zdravlja, ustanova za hitnu medicinsku pomoć, ustanova za zdravstvenu njegu u kući i ljekarna. Obzirom da nema uvjeta za smještaj Doma zdravlja (gravitacijsko područje do 30.000 stanovnika), Planom se određuje ambulanta opće medicine (gravitacijsko područje do 2000 stanovnika, sa po 1 timom cjelovite primarne zaštite na 1000 stanovnika i ljekarna (gravitacijsko područje do 5000 stanovnika). U djelatnosti zdravstva u budućnosti treba težiti podizanju nivoa zdravstvene zaštite stanovništva, te pružanju komercijalnih usluga u funkciji turizma (privatne ambulante, poliklinike i sl.). Socijalna skrb je organizirana društvena djelatnost u okviru koje se ostvaruje društvena briga i interes za socijalnu sigurnost pojedinih radnih ljudi i građana, kojima je pored drugih društvenih mjera potrebna i posebna pomoć društvene zajednice. Djelatnost socijalne skrbi je od posebnog društvenog interesa, a obavljaju je organizacije socijalne zaštite u skladu s Programom razvoja socijalne zaštite kojeg donosi Sabor RH. Za lociranje ustanova socijalne skrbi i zaštite određeni su normativi i standardi, od kojih je za Grad Kraljevicu važno navesti planirano organiziranje doma za zbrinjavanje osoba treće životne dobi (predviđeno u zgradi bivše bolnice).


138


Kultura i sport

Poseban element kojem se mora posvetiti pažnja je i revalorizacija i revitalizacija kulturne baštine, koja će utjecati i na podizanje ukupne turističke ponude Grada.

Mreža kulture i sporta se osniva na postavkama iz zakonske regulative, ali i nekim usmjerenjima iz dokumenata prostornog uređenja. Prilikom utvrđivanja mreže maksimalno treba respektirati postojeće stanje mreže. U dvorcu Frankopan u Kraljevici za povremene izložbe koristi se uređeni galerijski prostor nazvan “Katarina Zrinski”, a u sklopu dvorca predviđa se organizacija i stalnog postava zavičajne zbirke, a eventualno i otvaranje kinematografa (ovisno o komercijalnom interesu).

Vezano na ulogu sporta u Gradu, razvijati treba, osim sportskih igrališta i sadržaja namijenjenih domicilnom stanovištvu, u prvom redu i sve sportove vezane na more (jedrenje, plivanje i dr.), koji će biti u funkciji turizma. Planirano povezivanje obalnom šetnicom (lungo mare) od Bakarca do Neriza, omogućiti će šetnju i rekreaciju uz samu morsku obalu. Vjerske zajednice, udruge građana Planiranje vjerskih sadržaja i objekata na području Grada Kraljevice je u domeni katoličke crkve, s obzirom na to da se ona jedina pojavljuje na tom prostoru. Stoga je za očekivati da će se osiguranje lokacija za eventualne vjerske objekte i sadržaje ostvariti putem suradnje planera i predstavnika crkve. Udruge građana, političke stranke i druge organizacije nastaju kao odraz interesa svake pojedine lokalne zajednice, odnosno posebnih strukovnih organiziranja ili raznih humanitarnih nastojanja. Zbog specifičnog karaktera ovih sadržaja javnih funkcija, ti se sadržaji ne mogu planirati pa tako ni uvrštavati u dokumente prostornog uređenja.


139


Shematogram br.5: Sustav sadržaja javnih funkcija


140


3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

A) Uvjeti korištenja građevinskih područja

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora Uvjetima korištenja određuje se način korištenja prostora određenog namjenom, obrazloženom u točki 3.2. Plana.

• Građevinska područja naselja koriste se na način da se na građevnoj čestici omogući smještaj građevine stambene namjene, te pomoćnih, manjih građevina gospodarske namjene i manjih poljoprivrednih gospodarskih građevina.

b) Građevine društvene namjene tlocrtne projekcije do 400 m2 i visine do 2 etaže.

- građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije do 500 m2 , - poljoprivredne gospodarske građevine. d) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije do 400 m2.

UPU 1 - Kraljevica: NA 5 UPU 2 - Kraljevica: NA 8, UPU 3 - Šmrika: NA 13,

Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi: a) Stambene građevine: - slobodnostojeće stambene građevine, - poluotvorene stambene građevine, - stambene građevine u nizu, - pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske

građevine, na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene.

c) Građevine gospodarske namjene:

Posredno provođenje ovog Prostornog plana određeno je za građevinska područja naselja uz obalu mora, odnosno dijelove tih naselja, te za pojedine građevine unutar građevinskog područja naselja.

Za građevinska područja naselja uz obalu mora obavezna izrada urbanističkog plana uređenja propisana je za:


141


Za građevine unutar građevinskog područja svih naselja obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za: a) Građevine društvene namjene: - građevine tlocrtne projekcije veće od 400 m2,

b) Građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije veće od 500 m2, c) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije veće od 400 m2.

d) Kiosci

• Građevinska područja za izdvojene namjene svojom se strukturom i načinom korištenja razlikuju od naselja, a u njima se ne može planirati nova stambena gradnja.

Na građevinskim područjima za izdvojene namjene nije moguća neposredna provedba ovog Prostornog plana, već se propisuje izrada urbanističkih ili detaljnih planova uređenja, a u postupku izdavanja lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru koji po ocjeni tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja može imati značajan utjecaj na život lokalne zajednice može se zatražiti mišljenje poglavarstva Grada Kraljevice.

a) zone ugostiteljsko-turističke namjene: UPU 4 - Kraljevica: T21, UPU 5 - Kraljevica: T22, UPU 6 - Kraljevica: T23, UPU 7 - Šmrika: T24

UPU 8 - Šmrika: R12.

DPU 1 – Bakarac: T11,

- građevine sa više od 2 etaže.

Korištenje građevinskog područja za izdvojene namjene, odnosno izgradnja građevina moguća je pod uvjetom da je do pojedine građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 5,5 metara.

Sukladno odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije posredno provođenje ovog Prostornog plana propisano je za slijedeće površine za izdvojene namjene: Urbanistički planovi uređenja propisani su za:

b) zonu sportsko-rekreacijske namjene:

Detaljni planovi uređenja propisani su za:

c) zone ugostiteljsko-turističke namjene:


142


DPU 2 - Kraljevica: T12, DPU 10 - Šmrika: T13, DPU 12 - Kraljevica (uvala Scott): T3,

DPU 3 - Kraljevica: K1, DPU 4 - Kraljevica: K2, DPU 5 - Kraljevica: I1 (brodogradilište),

DPU 6 - Bakarac: R11, DPU 11 - Bakarac: R21 i R22 s lučkim područjem,

f) Ostala namjena (turistički, trgovački i poslovni sadržaji):

DPU 13 - Kraljevica: O.

DPU 7 - Šmrika (uvala Črišnjeva): KL1 DPU 8 - Kraljevica (uvala Trnova): KL2 DPU 9 - Šmrika (uvala Dumboka): KL3

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,

- dogradnja sanitarnih prostorija (kupaonica, WC), - uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor.

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu br. 3b “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite” u mjerilu 1:25.000. Za zone poslovne namjene K3 u Šmriki i sportsko-rekreacijsku namjenu R13 u Malom Dolu, granica obuhvata detaljnog plana uređenja odrediti će se Programom mjera.

d) zone gospodarske namjene:

e) zone sportsko-rekreacijske namjene:

g) zone infrastrukturne namjene (komunalne lučice):

Do izrade navedene dokumentacije - urbanističkih i detaljnih planova uređenja, u građevinskim područjima naselja i površinama za izdvojene namjene moguća je samo rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, čime se smatra:

Unutar građevinskog područja naselja NA 5, NA 8 i NA 13 za koje je propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja (UPU 1, UPU 2 i UPU 3), do donošenja navedenih urbanističkih planova moguća je izgradnja samo građevina društvene namjene, za koje je obavezna izrada detaljnih planova uređenja. Iznimno, neposrednim provođenjem ovog Plana izgraditi će se višestambena zgrada na k.č. 702/4 k.o. Kraljevica u području naselja NA 5 iz programa “poticane stanogradnje” Ministrastva za javne radove, obnovu i graditeljstvo i može se pristupiti izradi DPU-a za k.č. 478/1 i 478/2 ko. Kraljevica u području naselja NA 5.


143


U građevinskom području naselja unutar obuhvata Prostornog plana posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge, do utvrđivanja točnih trasa moguća je samo rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

B) Površine izvan građevinskog područja obuhvaćaju:

poljoprivredne površine, šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište i morske površine.

U Prostornom planu osigurani su prostorni i drugi uvjeti za smještaj građevina u funkciji poljoprivrede i to:

U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba odbaciti konvencionalnu, a promovirati razvitak ekološke poljoprivrede - proizvodnje bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida i drugih agrokemikalija. Razvoj poljoprivrede treba se temeljiti na obiteljskim gospodarstvima, a osnovna djelatnost su stočarstvo, povrćarstvo, voćarstvo, pčelarstvo, cvjećarstvo i vinogradarstvo.

a) u građevinskim područjima naselja: kao građevine u funkciji poljoprivredne

proizvodnje na građevnim česticama stambene namjene, b) na poljoprivrednim površinama izvan građevinskog područja. Korištenje šumskih površina koje su ovim Planom definirane kao gospodarske i šume posebne namjene, počiva na temeljnom načelu da se te, postojeće šumske površine ne smiju smanjivati. Korištenje gospodarskih šuma podrazumijeva, uz gospodarske učinke, i održavanje biološke raznolikosti, te sposobnosti obnavljanja vitalnosti i potencijala šuma. Građevine u funkciji gospodarenja šumama (lugarice i sl.) koje se grade u šumu ili na šumskom zemljištu, te građevine u funkciji lova, grade se u skladu s posebnim uvjetima koje utvrđuje nadležno tijelo za gospodarenje šumama. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište zauzima središnji, neizgrađeni dio područja Grada, a koristit će se na način da se taj mozaik šumskog i poljoprivrednog zemljišta ne smije smanjivati na štetu šume.Naime, iako je proizvodna vrijednost šuma u tim predjelima zanemariva, sve ostale opće korisne vrijednosti šuma od izuzetne su važnosti. Dio tih površina koristiti će se za izgradnju planirane mreže prometne i komunalne infrastrukture.

Na području šuma, šumskog tla, poljoprivrednih površina i ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta unutar obuhvata prostornog plana područja posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge do utvrđivanja točnih trasa nisu dozvoljeni nikakvi zahvati, niti prenamjena. Morske površine koristiti će se za gospodarske djelatnosti (ribolov i sl.), kao rekreacijsko područje (kupalište, obalno more namijenjeno rekreaciji), lučka područja, morske luke za javni promet i morska luka posebne namjene, te unutarnji plovni put.


144


3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju

− krajobraz, − tlo (geotehničke značajke), − lučka područja, − potencijalna područja za iskorištavanje mineralnih sirovina. Krajobraz

Na kartografskom prikazu br. 3a “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 1:25.000, označena su i područja posebnih ograničenja u korištenju, vezana na područja od osobite vrijednosti koja su podložna nepovoljnim utjecajima ljudskih aktivnosti i stoga potencijalno izrazitije ugrožena: Područja posebnih ograničenja u korištenju odnose se na:

− sačuvati izvorne karakteristike prirodnog krajobraza, − spriječiti izgradnju na vizuelno eksponiranim dijelovima prostora, − uvažavati strukturne značajke i očuvati izmjenu poljoprivrednih i šumskih površina, − racionalno koristiti i upravljati planiranim prostorom zaštićenog krajolika Vinodol, − prilikom projektiranja i izvođenja planiranih prometnica - autoceste i magistralne

željezničke pruge, potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri nastojati očuvati prirodne karakteristike predjela.

Osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz obuhvaća:

1. Sjeveroistočni dio područja Grada, a obuhvaća naselja Križišće, Mali i Veli Dol,

− uvažavati tradicijski način izgradnje stambenih i pomoćnih građevina, uz upotrebu

autohtonih materijala (kamen, kupa kanalica, drvo), − uvažavati prirodne značajke krajobraza, te prilagoditi poljoprivrednu proizvodnju

biološkim ciklusima, bez zagađivanja, − odrediti (izradom Prostornog plana područja posebnih obilježja) optimalnu trasu

autoceste prostorom Vinodolske doline kako bi se zadržale karakteristike kultiviranog krajobraza.

Sjevernim dijelom područja Grada, od Bakarca preko Križišća prema Vinodolskoj dolini proteže se osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz. Sukladno postavljenim planskim ciljevima i smjernicama, uvjeti korištenja su slijedeći:

sa slijedećim uvjetima korištenja:

2. Prostor uz Krčki most, koji se osebujnošću svog izgleda izdvaja u prirodnom i

izgrađenom okružju. Mjere korištenja sadržane su prvenstveno u zabrani bilo kakve nove gradnje, uz očuvanje preostalih prirodnih značajki područja.

Zaštita krajobraza određena je prvenstveno racionalnom organizacijom i planiranjem prostora, te postavljenim strogim kriterijima za građenje izvan građevinskog područja.


145


Te točke (na kopnu) trebaju biti naglašenije vrednovane u sklopu izrade urbanističkog plana uređenja naselja Kraljevica (UPU 1).

Tlo - geotehnička prikladnost terena

Planom su također određene i točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza, i to: 1. Potezi - vizure s mora i s rta Oštro na luku i povijesnu jezgru Kraljevice, 2. Potezi - vizure na utvrdu Nova Kraljevica s uzvisine iznad naselja i s mora.

− karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom;

− teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; − nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim

siparima; − upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogućnost erozije vrlo mala; − teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire

rasjedne zone te vrlo strme padine.

I.a. Geotehnička kategorija - zona pokrivenog krša

− karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine > 2 m; − teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; − nema opasnosti od pojave nestabilnosti; − upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra,

mogućnost erozije je mala; − teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u

odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod crvenice;

U grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu br. 3a “Uvjeti korištenja i zaštite okoliša” - područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 1:25.000, izvršeno je osnovno geotehničko zoniranje područja Grada Kraljevice na temelju raspoloživih podataka, a bez dodatnih istraživanja. U skladu s naputcima detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske županije (Plan prostornog uređenja, knjiga 2) bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za urbanističke (odnosno detaljne) planove uređenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja.

Osnovne geotehničke značajke područja Grada, prikazane na kartografskom prikazu, a prema geološkoj građi, su: I Geotehnička kategorija - zona golog krša


146


III. Geotehnička kategorija - zona fliša − fliška stijenska masa je djelomice pokrivena glinovitom korom raspadanja < 2m; − teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; − teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja; − upojnost terena je izrazito mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost

erozije je znatna; − teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u

odnosu na goli krš;

− fliška stijenska masa je potpuno pokrivena padinskim tvorevinama mjestimice debljim od 10 m;

− teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; − dijelovi terena su stabilni u prirodnim uvjetima, dok su mjestimice vidljiva aktivna i

umirena klizišta; velika opasnost od pojave nestabilnosti prilikom zasjecanja ili nasipavanja;

− upojnost terena je u cijelosti mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, a pokrivač promjenljive vodopropusnosti; mogućnost erozije je znatna;

− teren je u samo mjestimice pogodan za građenje uz predhodno provedena detalja istraživanja;

IV. Geotehnička kategorija - zona naplavina

− naplavine mjestimične debljine preko 10 m − teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; − teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja; − upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka; − teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u

odnosu na goli krš kao i visoku razinu podzemne vode. Lučko područje

III.a. Geotehnička kategorija - zona fliša pokrivenog padinastim tvorevinama

− rt Dobra, − uvala Bakarac, − uvala Carevo – rt Nirvana, − rt Lipica, − uvala Scott, − uvala Črišnjeva, − uvala Rasatica.

Lučka područja prikazana su na kartografskom prikazu br. 3 a “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 1:25.000, a određena su na slijedećim lokacijama:


147


Potencijalna područja za iskorištavanje mineralnih sirovina

U skladu s zakonima i ostalim propisima Republike Hrvatske, prilikom eksploatacije građevinsko-tehničkog kamena, postoje ograničavajući čimbenici kao što su zone zaštite izvorišta pitke vode, zaštićeni dijelovi prirodne i kulturno-povjesne baštine, blizina naselja, prometnica i sl. U odredbama Prostornog plana također je navedeno da se eksploatacija mineralnih sirovina, pa tako i građevinsko-tehničkog kamena ne može vršiti u obalnom pojasu, dok je eksploatacija šljunka i pijeska u obalnom pojasu i podmorju zabranjena. Prilikom postupka otvaranja kamenoloma građevinsko-tehničkog ili eventualno arhitektonskog kamena treba se pridržavati odredbi precizno navedenih u Zakonu o rudarstvu te pravilnicima o istraživanjima i eksploataciji mineralnih sirovina. U odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije navedeno je za svaki kamenolom čije su utvrđene eksploatacijske rezerve veće od 100.000 m3, potrebno izraditi i studiju utjecaja na okoliš. Eksploatacijski prostor, odnosno mikrolokaciju budućeg kamenoloma moguće je odrediti samo na temelju istraživačkih radova određenih odgovarajućim propisima.

U skladu s podacima iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije, sve postojeće mineralne sirovine na području Županije dijele se na nemetalne sirovine visokog i srednjeg potencijala kao i metalne sirovine. Jedino nemetalne sirovine visokog potencijala imaju dovoljno velike ukupne rezerve da se njihovom eksploatacijom mogu trajno zadovoljiti potrebe Županije. U toj grupi se nalazi tehnički kamen sedimentnog podrijetla (vapnenci, dolomitični vaponenci i dolomiti). Na teritoriju Grada Kraljevice posljednjih desetljeća nije obavljana eksploatacija tehničkog kamena. Povremeno je nekontrolirano vađen pijesak iz podmorja u jugoistočnom dijelu Bakarskog zaljeva. U predhodnom tekstu opisano da je na većem dijelu teritorija Grada Kraljevice, osnovna karbonatna stijena (vapnenci, dolomitični vapnenci i karbonatne breče) vidljiva na površini terena pa stoga i lako dostupna za eksploataciju, odnosno za osnivanje kamenoloma. To se prvenstveno odnosi na kamenolome građevinsko-tehničkog kamena, a manje na kamenolome arhitektonskog odnosno ukrasnog kamena, zbog znatnije tektonske oštećenosti stijenske mase.


148


3.4.2. Uvjeti uređenja prostora

Građevinska područja naselja na području Grada Kraljevice utvrđena su na kartografskim prikazima br. 1 “Korištenje i namjena površina” , mj. 1:25.000 i br. 4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000, a dijele se na:

- Bakarac: NA 1, NA 2, NA 3, NA 4, - Kraljevica: NA5, NA6, NA7, NA8, NA19 - Šmrika: NA9, NA10, NA11, NA12, NA13 - Mali Dol: NA 14, NA 15 - Križišće: NA 16, - Veli Dol: NA 17, NA 18. Građevinska područja naselja sastoje se od izgrađenog i neizgrađenog dijela. U slobodni prostor izgrađenog dijela prioritetno treba smjestiti građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukture.

- stambene namjene, - društvene namjene, - ugostiteljsko-turističke namjene, - gospodarske namjene, - infrastrukturne i komunalne namjene, - montažne građevine i kiosci. Građevine stambene namjene

Unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine:

dijele se na stambene i višestambene građevine.

Najmanja tlocrtna površina nove stambene građevine iznosi 64 m2, a najveća 500 m2.

Ovisno o vrsti gradnje, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4 (za slobodnostojeće građevine), odnosno 0,5 za poluotvorene i građevine u nizu.

Građevine društvene namjene

Stambene građevine mogu se unutar građevinskog područja naselja graditi kao slobodnostojeće, poluotvorene ili u nizu.

Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 etaže, a najveća dopuštena visina 11,5 metara. Višestambene građevine mogu se, obzirom na strukturu naselja na području Grada, graditi samo unutar građevinskog područja naselja Kraljevica, a mogu imati i poslovne sadržaje u prizemlju i na prvom katu. Najveća dopuštena visina nove građevine iznosi 17,5 metara (4 etaže), a na postojećim se građevinama ne može povećavati visina, niti izvoditi intervencije na pročeljima.

čine predškolske i školske ustanove, građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti, građevine sportsko-rekreacijske namjene i vjerske građevine.


149


Građevine društvene namjene u pravilu se grade na istaknutim lokacijama i moraju biti građene kvalitetno i racionalno. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,5, a za građevine sporta i rekreacije 0,8. Najveća visina iznosi 14,5 metara (3 etaže), osim za vjerske građevine, gdje može biti i veća. Građevine gospodarske namjene unutar građevinskog područja naselja mogu biti poslovne (pretežito uslužne, pretežito trgovačke ili komunalno-servisne), zanatske i poljoprivredne gospodarske građevine.

Unutar građevina poslovne i zanatske namjene dopušten je i smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene površine 100 m2.

Površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m2, a može se graditi građevina visine najviše 1 etaže (5 metara). Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Uvjet za izgradnju građevina poslovne i zanatske namjene je izgrađena pristupna prometnica širine najmanje 5,5 metara.

Prilikom odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati provođenje mjera zaštite okoliša, kako bi se onemogućio eventualni negativni utjecaj na susjedne građevne čestice. Poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja ne mogu se graditi unutar građevinskog područja obalnih naselja (Bakarac, dio Kraljevice, Neriz).

(hoteli, moteli, pansioni, odmarališta, depadanse i sl.) koji su danas prisutni na području Grada ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene. Izgradnja novih građevina moguća je uz uvjet da se građevna čestica mora nalaziti uz javno-prometnu povšrinu čiji je kolnik širine minimalno 5,5 metara. Najveći dopušteni broj etaža iznosi četiri, a najveća dopuštena visina 14,0 metara. U sklopu čestice mogu se graditi i sportski tereni, bazeni, terase i sl., a moguće je odrediti i posebnu zonu kupališta, uz uvjet da se postojeća ili planirana obalna šetnica (lungo mare) ne prekida. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene na području Grada su prometnice, komunalne građevine i uređaji i sl. Montažne građevine i kiosci na području Grada mogu se postavljati samo na javnim površinama ili na površinama u vlasništvu Grada. Lokacije kioska utvrđuju se planom rasporeda kioska kojeg za područje naselja Kraljevica donosi Gradsko vijeće, dok se u ostalim naseljima kiosci postavljaju uz suglasnost Poglavarstva.


150


Predloženi dio prirode, koji bi tek trebalo zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode, je u kategoriji “zaštićeni krajolik” predio Vinodola. Naime, krajnji, sjeverozapadni dio Vinodolske doline ulazi i u područje Grada, a posebno su upečatljive strme stijene koje je okružuju, dajući joj karakter zatvorenosti i posebne geografske cjeline.

II stupanj zaštite

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora 3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine Prostornim planom, radi zaštite i unapređivanja okoliša, utvrđena su osobito vrijedna područja - dijelovi prirode, morska obala, poljoprivredno zemljište i šume, te su određene mjere njihove zaštite. Područja predložena za zaštitu prikazana su na kartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja” . u mjerilu 1:25.000.

Za zaštićeni krajolik Vinodol Prostorni plan Županije propisao je obaveznu izradu Prostornog plana područja posebnih obilježja.

Prije bilo kakvih zahvata na ovom području potrebno je izvršiti potpuni inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugrožene vrste i površine. Nakon provedenih istraživanja biti će potrebno donijeti preporuke o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti udoline. 3.4.3.2. Zaštita kulturnog naslijeđa Pregled evidentirane, preventivno zaštićene i registrirane kulturne baštine dan je u točki 1.2.7.7. ovog Prostornog plana.

ZAŠTITA NASELJA - gradska naselja i dijelovi naselja

Kraljevica, dio naselja - uža povijesna jezgra Dosadašnjom zaštitom obuhvaćeni su samo pojedini objekti u povijesnoj jezgri (stari kaštel sa župnom crkvom i novi kaštel "Frankopan"). To su ujedno građevine oko kojih se formirala današnja urbana jezgra naselja s još nekoliko značajnih objekata i uličnih poteza, te kao urbana cjelina zahtjevaju cjelovitu zaštitu. Obzirom da je povijesna jezgra Kraljevice, kao i njezine najvažnije građevine, pretrpjela znatna oštećenja tijekom drugog svjetskog rata i gradnjom novih struktura u poslijeratnom razdoblju, na njenom se području planira primijeniti II stupanj zaštite kulturnih dobara. Zaštita se odnosi na čuvanje povijesne planske matrice, gabarita gradnje, karakterističnih građevnih materijala te stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme (popločenje, luke, podzid i sl.).


151


Povijesni identitet naselja čini nekoliko ključnih objekata, te je zaštita njihove strukture i neposredne okoline, tj. vizura ključna za očuvanje identiteta naselja. To se posebno odnosi na dvorac Nova Kraljevica (Frankopan) čiji izdvojeni položaj na uzvisini i fortifikacijski karaker daje pečat cijelom naselju. Zbog toga nije dopuštena gradnja u njegovoj neposrednoj okolici, a sve građevne intervencije moraju biti prilagođene očuvanju cjelokupnog povijesnog ambijenta i građevne strukture. Svi istraživački, restauratorski i građevinski radovi na samom dvorcu podliježu konzervatorskom nadzoru, kao i radovi na ostalim ključnim građevinama u zoni uže povijesne jezgre (nekadašnji hotel Liburnija, vila Nirvana, kompleks staroga kaštela). Isto tako je za sve građevne intervencije unutar uže zone povijesne jezgre potrebno ishoditi posebne uvjete zaštite od nadležnog Konzervatorskog odjela. Posebnu pažnju valja posvetiti urbanističkoj sanaciji obalnog područja lučice Kraljevica, koje je devastirano rušenjem barokne građevine (nekadašnji hotel) krajem drugog svjetskog rata. Ovaj je prostor ostao degradiran i potrebno ga je sanirati odgovarajućom interpolacijom na temelju konzervatorskih smjernica koje će izdati nadležno tijelo. Sastavni dio ovog poteza je kamenom popločena obala s privezištima za brodove, značajan element povijesnog identiteta naselja, koju valja održavati u postojećem obliku

Nalaže se izrada konzervatorske dokumentacije za užu jezgru urbane cjeline Kraljevica, kao podloga za buduće urbanističko rješenje ovoga dijela naselja. Namjenu i način uporabe zaštićenih građevina unutar uže zone zaštite odredit će nadležno tijelo, nakon pribavljenog mišljenja Poglavarstva Grada Kraljevice. III stupanj zaštite Kraljevica, dio naselja - kontaktna zona uže jezgre Šira zona zaštite obuhvaća dijelove naselja u kojima je pojedinačno očuvana povijesna gradnja (gradske vile i kapetanske kuće s kraja 19. i početka 20. st.), a u neposrednoj su blizini najuže povijesne jezgre. Režim zaštite trećega stupnja podrazumijeva očuvanje poteza u glavnoj prilaznoj ulici, onovne gabarite, dekorativne elemente i kompoziciju pročelja povijesnih građevina, s mogućnošću interpolacija koje neće narušiti navedene kulturno - povijesne vrijednosti.

Buduća urbanizacija na širem prostoru naselja mora slijediti postojeće ulične poteze, odnosno stvoriti raster ulica s gradnjom uz uličnu frontu, jednokatnih kuća u vrtovima ili bez vrtova, bez samostojećih predimenzioniranih građevina. Kraljevica, dio naselja - uvala Oštro potez rezidencijalnih i turističkih objekata uz more Predlaže se istraživanje i dokumentiranje ovoga poteza, te valorizacija pojedinih vila koje su građene 30-ih godina 20. st. Valja čuvati postojeće građevine i njima pripadajuće zelene površine, te prostorne odnose. Građevne intervencije na pojedinim objektima moraju biti usklađene s povijesnim oblicima, za što je potrebno izraditi konzervatorsku dokumentaciju i odrediti konzervatorske smjernice za pojedine objekte.


152


Zaštita pojedinačnih povijesnih građevina i njihove neposredne okolice Uvjeti zaštite pojedinačnih povijesnih građevina zadani su unutar valoriziranih zona povijesne jezgre naselja (uža zona, kontaktna zona, zona povijesne rezidencijalne gradnje u uvali Oštro). Obzirom na njihov povijesni i spomenički značaj, te regionalnu vrijednost, neke od visoko valoriziranih građevina podliježu I stupnju zaštite: dvorac Nova Kraljevica, stari kaštel, hotel Liburnija, vila Nirvana. Za građevine unutar uže zone zaštite (II. stupanj) nalaže se istraživanje, dokumentiranje i zaštita građevina. Zaštitni i drugi radovi mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela, a buduću namjenu i način uporabe odrediti će nadležno tijelo, nakon pribavljanja mišljenja Poglavarstva. Veliki dio građevina izvan navedenih zona, uključujući sakralne objekte i groblja u naseljima Križišće, Šmrika itd. ima kulturni i povijesni značaj za ovo područje, odnosno, lokalnog je značaja, te zahtjeva održavanje u sadašnjem obliku. Sve evidentirane građevine navedene u popisu postojećeg stanja kulturnih dobara podliježu stoga III stupnju zaštite što podrazumijeva očuvanje osnovnog volumena, gabarita, te kompozicije i dekorativnih elemenata pročelja.

III stupanj zaštite

ZAŠTITA ETNOLOŠKE BAŠTINE

Premda su upisane u Registar kulturne baštine, dvije etno zone na području Bakarca već odavno nisu u funkciji i propadaju. To se posebno odnosi na područje Prezida - nekadašnjih terasastih suhozidom podzidanih vinograda. Suhozid je u vrlo lošem stanju, dijelom potpuno uništen pa je ova zona upitna i kao element ruralnog krajolika, a posebice kao etnološki spomenik s obzirom da već odavno nema izvornu funkciju. No, s obzirom na njezin dokumentarni i simbolički značaj, nalaže se kontinuirana potreba njihovog održavanja.

Etno zone Tunere i Prezidi

Etnozona Tunera očuvala je nekoliko drvenih ljestvi i pripadajućih im kamenih spremišta. Nalaže se održavanje postojećeg stanja, bez pregradnji pomoćnih kamenih građevina i nove gradnje u njihovoj blizini. S obzirom na današnje stanje etno zona, potrebna je revizija Rješenja o upisu u Registar kulturnih dobara, odnosno revizija granica zone zaštite koju će provesti nadležno tijelo. Šmrika - suhozidne ograde unuter naselja Ostaci ovog karakteristično mediteranskog ruralnog elementa uz ceste u samom naselju Šmrika do sada nisu bili zaštićeni. Potrebno je održavanje suhozidnih ograda u naselju radi čuvanja preostalih elemenata primorskog ruralnog ambijenta.


153


ZAŠTITA ARHEOLOŠKIH NALAZIŠTA I stupanj zaštite Premda na području Grada Kraljevice nema niti jednog prezentiranog arheološkog lokaliteta, a temeljito je istraženo jedino nalazište ranosrednjovjekovne nekropole u Velom Dolu, arheološka kulturna dobra zahtijevaju najviši stupanj zaštite, zbog velike vjerojatnosti slučajnih nalaza. Prvi stupanj zaštite odnosi se stoga na potrebna dodatna istraživanja pri planiranim većim zahvatima. Nalaže se izrada prethodnih studija utjecaja na okoliš s aspekta zaštite postojećih i mogućih arheoloških nalaza za sve buduće infrastrukturne koridore osobito cestovne pravce. Zaštita krajolika i vizura Unutar naselja Kraljevica posebnu pozornost valja dati zaštiti vizure na dvorac Nova Kraljevica ("Frankopan"). Stoga područje sjeverno od dvorca podliježe ograničavanju visine gradnje na P+1, tj. prilagođavanje gradnje zaštiti vizura. Tablica br. 43: Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline)

1.0 ZAŠTIĆENE CJELINE

1.1 Zaštićeni dijelovi prirode Oznaka Površina ha

Zaštićeni krajolik ZK 147,5

1.1 ukupno 147,5

1.2 Zaštićena graditeljska baština

II. zona zaštite II 6,0

Povijesna graditeljska cjelina III. zona zaštite III 1,7

ukupno 1.2 7,7

GRAD KRALJEVICA UKUPNO 1.1+1.2 155,2


154


3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava, kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za: − prometni sustav (kopneni, pomorski i zračni), − sustav vodoopskrbe i odvodnje, − energetski sustav (elektroopskrba, plinoopskrba),

Cestovni promet

Državne ceste:

Razvrstaj građevina infrastrukture od županijskog značaja prikazan je u poglavlju 2.1. tekstualnog dijela Plana.

3.5.1. Prometni sustav 3.5.1.1. Kopneni promet

U planiranju cestovnog prometa korišteni su podaci iz “Idejno prometnog rješenja prometnica uz Jadransku turističku vestu (državna cesta D8) na dionici kroz Kraljevicu”; Rijeka projekt – niskogradnja; 1999.g.

Postojeći, odnosno planirani sustav državnih, županijskih, lokalnih i ostalih cesta na području Grada prikazan je na shematogramu br. 6 u nastavku.

Strategijom razvitka Republike Hrvatske, te Prostornim planom Primorsko-goranske županije u bliskoj budućnosti trebaju se dogoditi značajne promjene i zahvati na državnim cestama, čime područje Grada Kraljevice dolazi u novu, bitno drugačiju i kvalitetniju poziciju. Naime, planirana dionica priobalne autoceste Trst-Rijeka-Split prostorno je definirana od Rupe do Križišća (izgrađena je do Orehovice).

2. Čvor Križišće (novi) – Šmrika (JTC) – most Krk - Omišalj (planirano na dijelu ceste od čvora Križišće (novi) do lokacije Medomišljina) sjeverno od čvora Šmrika. Prostornim planom Županije također je planirana izgradnja dionice od čvora Križišće do čvora Šmrike koja će se spojiti na postojeću cestu preko mosta za Krk i dalje prema Omišlju, Valbiski i otocima Cresu i Lošinju. Dio te prometnice (od Medomišljine do čvora Šmrika) u potpunosti je izgrađen.

1. Trst (Pasjak)/Ljubljana – Rupa – Rijeka – Senj – Zadar - Split

Od planiranog cestovnog čvora Križišće trasa ceste prema Novom Vinodolskom zajedno s trasom nove željezničke pruge velikih učinkovitosti definirati će se po izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge (PPPPO1). Nova prometnica treba preuzeti sav teretni, tranzitni i dio putničkog prometa , odteretiti gradsko područje Rijeke, a vezama s Jadranskom turističkom cestom potrebno je ostvariti dobar pristup cjelokupnim lučkim, proizvodnim, trgovačkim i turističkim područjima.


155


3. Čvor Šmrika (JTC) – Crikvenica – N. Vinodolski - Senj Cesta prema Senju se zadržava na postojećoj trasi, a ima funkciju povezivanja središta jedinica lokalnih samouprava Crikvenice, N. Vinodolskog i dalje, prema Ličko-senjskoj županiji. Županijske ceste:

1. Crikvenica – Tribalj – Drivenik – čvor Križišće (postojeći) – Meja – Praputnjak – Sv. Kuzam

2. čvor Križišće (postojeći) – središte Kraljevice do županijske ceste za luku Kraljevica (dio ceste je nov)

3. JTC – luka Kraljevica 4. čvor Križišće (postojeći) – Bakar – Plase - Fužine 5. JTC – čvor most – uvala Črišnjeva (dio ceste je nov) 6. Bakarac – čvor Šmrika. Lokalne ceste:

Županijske ceste čine važan dio prometne mreže na području Grada Kraljevice. Pod nadležnošću su Županijske uprave za ceste, a povezuju područje Grada sa ostalim dijelovima Županije. Na području Grada nalaze se slijedeće županijske ceste:

Područje Grada Kraljevice prostorno i funkcionalno povezano je lokalnim prometnicama koje čine već postojeće i novoplanirane ceste:

1. spojna cesta (prsten) na županijsku cestu (JTC – čvor most – uvala Črišnjeva) (dio ceste je nov)

2. odvojak za rt Oštro 3. Bakarac – Kraljevica 4. ulaz u uvalu Scott 5. čvor Križišće (postojeći) – Šmrika – državna cesta prema N. Vinodolskom 6. Šmrika – uvala Marenska (nova).

Ostale ceste:

Također se predviđa bolje povezivanje svih dijelova naselja Bakarca, Kraljevice i Šmrike s obalnim područjem i naseljem Jadranovo gradnjom nove turističke ceste uz obalno područje, čime se otvaraju mogućnosti kontroliranog uređenja dijela obale u uvali Črišnjeva, Marenska, Dumboka i Rasatica, saniranje postojećeg stanja i devastiranog obalnog pojasa. Također su predložena povezivanja postojećih cesta i gradskih ulica Kraljevice novim cestama (prema obalnom području, svim radnim, komunalnim, komercijalnim i turističkim sadržajima) Rješenje predviđa i povezivanje naselja Šmrika s novom turističkom cestom, športsko-rekreacijskim centrom, povezivanjem novoplaniranih građevinskih područja Oštro, Lipice, komunalnih, radnih i rekreacijskih područja Kraljevice i Šmrike bez opterećivanja državnih cesta.


156


Prostornim planom preuzeta su i već usaglašena rješenja i idejni projekti dijela novih gradskih ulica, kao i izmjene i rekonstrukcije raskrižja pojedinih prometnica.

Na južnom dijelu područja Grada također je planirana obalna šetnica, s povezivanjem na uređenu obalu u naselju Jadranovo u kojem lungo mare već postoji.

Željeznički promet

Javni promet Međunarodni i međugradski putnički promet obavlja se državnim i županijskim cestama gdje su već u okviru rekonstrukcije izvedena proširenja za autobusna stajališta Šmrika i Kraljevica. Prostornim planom planira se izmjena i dorada dosadašnjeg sustava i poboljšanje rješenja. Gradnjom novih cesta od Kraljevice preko spojne ceste za otok Krk i nove turističke ceste do Jadranova, te prolaza ispod Jadranske turističke ceste (kod Grmana) prema Šmriki, otvara se mogućnost realiziranja prometa (sustavom ostalih cesta koje povezuju sva naselja s centrom Kraljevicom.) Novi autobusni kolodvor planira se u kontaktnoj zoni između Jadranske turističke ceste i centra Kraljevice. Time bi se izbjeglo uvlačenje autobusa u centar, a ujedno bi to bio i kolodvor za prigradski promet. Kolodvor sa 5-6 perona zadovoljilo bi sve potrebe, a za prilaz bi se koristili postojeći ulazi i izlazi - križanja na Jadranskoj turističkoj cesti iz naselja. Točna lokacija kolodvoraa odrediti će se Urbanističkim planom uređenja naselja Kraljevica. Pješački i biciklistički promet U okviru uređenja obale planira se izgradnja šetnice - lungo mare, širine oko 2,5 metra, koja će ujedno biti i prilazni put pojedinim postojećim zgradama, protupožarni put, biciklistička i rekreacijska staza, i prilaz svim novim sadržajima - privezištima i plažama. Dio ove šetnice od rta Oštro do Lipice već postoji, kao i dijelovi između Lipice i uvale Scott, ali tek povezana u cjelinu postaje turistička atrakcija i prostorna vrijednost.

Strategijom razvitka Republike Hrvatske, te Prostornim planom Primorsko-goranske županije kroz prostor Grada Kraljevice paralelno s planiranom brzom cestom (u istom obuhvatu Prostornog plana područja posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge) planirana je i nova željeznička pruga velikih učinkovitosti Trst – Kopar – Lupoglav – Josipdol – (Karlovac) – Zagreb /Split - Dubrovnik. Postojeća željeznička pruga kroz Gorski kotar ne može se naime niti rekonstruirati niti prilagoditi uvjetima za europske pruge: brzina 160 km/h, osovinski tlak, min. tehnički uvjeti, nagibi i radiusi, propisi sigurnosti, te je rješenje nove trase neophodno. Obzirom na ograničene terenske mogućnosti dio nove željezničke pruge u sjevernom dijelu prostora Grada Kraljevice proći će kroz područje Križišća.


157


Shematogram br.6: Sustav prometa na području Grada Kraljevice


158


Koridor nove željezničke pruge i brze ceste, na području jugoistočno od Križišća, prema Vinodolskoj dolini, utvrditi će se izradom Prostornog plana područja posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge (PPPPO1). Cijevni promet

Jadranski naftovod Omišalj - Sisak, koji prolazi područjem Grada, međunarodne je kategorije i kapaciteta 20,000.000 tona godišnje.

Sustav telekomunikacija i pošte

Širina zaštitnog koridora unutar kojeg se ne mogu graditi građevine niti provoditi drugi zahvati u prostoru iznosi 40 metara.

Planom razvoja TK mreže na području TKC Rijeka planirana je izgradnja međunarodnog i magistralnog optičkog kabelskog sustava Rijeka – Crikvenica-TK kabel I. i II. razine, od Križišća prema Crikvenici odnosno dalje prema Senju. Nova trasa optičkog kabelskog sustava prijenosa iz Rijeke prema Crikvenici i Splitu planirana je i duž budućeg koridora. Trasom optičkog kabela Rijeka-Split-Dubrovnik položene su i rezervne cijevi u koje će se u budućnosti uvući novi optički kabeli većeg kapaciteta ili boljih svojstava kada se ukaže potreba. Rekonstrukcija postojećih pristupnih TK mreža izvoditi će se postupno, najprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže, najprije u starom dijelu Kraljevice i Bakarca. U tu svrhu graditi će se distribucijske kabelske mreže u naseljima i vršiti zamjena postojećih dotrajalih kabela, te postupno prelaziti na podzemne priključke obiteljskih kuća, a ne samo višestambenih građevina. Izrgadnjom distribucijske kabelske mreže omogućiti će se elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućiti će izgradnju širokopojasne tk mreže sa integriranim uslugama u kojima će jedan priključak omogućavati korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala.

Planirana gustoća telefona na području Grada je 48 na 100 stanovnika. Poštanske jedinice, kao i do sada, nalaziti će se u Kraljevici, Bakarcu i Šmriki.


159


3.5.1.2. Pomorski promet

Luka otvorena za javni promet je morska luka koju, pod jednakim uvjetima, može upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta. Prilikom razvrstaja svaka luka otvorena za javni promet mora udovoljiti svim mjerilima propisanim za odgovarajuću kategoriju.

Luke za javni promet lokalnog značaja su luke Bakarac i Črišnjeva.

Prema odredbama Pomorskog zakonika, plovni put u unutrašnjim morskim vodama je morski pojas dovoljno dubok i širok za sigurnu plovidbu (koji je prema potrebi i obilježen).

3.5.1.3. Zračni promet

Budućnost pomorskog prometa u velikoj mjeri ovisi o realizaciji ostalih segmenata prometnog sustava. Zakonom o morskim lukama određen je, između ostalog, i razvrstaj morskih luka.

Prostornim planom Primorsko-goranske županije luka Kraljevica razvrstana je u luku za javni promet županijskog značaja. Kapacitet luke je 150 vezova (L.O.A. 5,0 - 15,0 m max.), s oko 30 suhih vezova (L.O.A. 5,0 - 12 m max.). Luka je nezaštićena od vjetra i valova iz smjera NW i nema prostornih mogućnosti za širenje. Dubina mora uz obalu je 2 metra, u sredini luke do 10 m.

Znatan dio akvatorija uvale Kraljevica zauzima i luka posebne namjene - u funkciji brodogradlišta Kraljevica.

Dijelom akvatorija područja Grada Kraljevice prolazi unutrašnji plovni put koji ima sve preduvjete za kvalitetnije povezivanje luka županijskog značaja.

Na području Grada Kraljevice planirana je lokacija helidroma sjeverno od krčkog mosta uz državnu cestu D-102 u naselju Kraljevica. Površina potrebna za helidrom je krug radijusa 100 m bez nadzemnih kablova infrastrukture koji će se urediti kao prometna površina s parkiralištem, odvodnjom i javnom rasvjetom. Prateći sadržaji smještaju se sukladno mogućnostima terena.


160


3.5.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje

Također je planirana izgradnja nove vodospreme Kraljevica od 5.000 m3 (izvan obuhvata ovog Prostornog plana, na području Grada Bakra) na koti 172 m n.m. te spojni cjevovodi prema Rijeci, Crikvenici i otoku Krku.

Dio obalnog područja južno od uvale Črišnjeva trajno bi se vezao na odvodni sustav naselja Jadranovo na području Grada Crikvenice.

3.5.2.1. Vodoopskrba U razvoju vodoopskrbe na području Grada Kraljevice događati će se u prvom redu tranziti vode u druga područja. Planira se izgraditi vodovod za tehnološke vode iz jezera Tribalj u rafineriju nafte na Urinju. Ovaj cjevovod bi svoj početak imao na skretanju postojećeg cjevovoda za Krčki most te bi išao područjem Grada Kraljevice preko rta Oštro te podmorskim putem na poluotok Urinj. Preko ovog područja se planira gradnja regionalnog vodoopskrbnog sustava kojim bi se povezali postojeći vodoopskrbni sustavi na području Primorsko – goranske županije, a i šire.

3.5.2.2. Odvodnja otpadnih voda Na području Grada Kraljevice potrebno je izgraditi gotovo cijeli sustav odvodnje otpadnih voda. U prvoj fazi se planira izgradnja četiri zasebna sustava (dok bi se u budućnosti, ovisno o razvoju, ti sustavi povezali u jednu cjelinu), i to sustav: naselja Bakarac, Kraljevica, Šmrika i Križišće. Svaki od tih sustava imao bi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja u prijemnik. Za obalne sustave (Bakarac i Kraljevicu) to je more, a za kopnene sustave (Šmrika i Križišće) to je upuštanje u teren. Spajanje sustava bi se izvršilo tako da se sve vode dovedu u sustav naselja Kraljevica na zajednički uređaj za pročišćavanje s dugim podmorskim ispustom u more.

U pojedinim sustavima osim uređaja za pročišćavanje i ispusta se javljaju i crpne stanice. Ovisno o konfiguraciji terena, potrebno je dio otpadnih voda podizati na višu kotu. Tako je u sustavu Kraljevica predviđeno pet crpnih stanica, a u sustavu Križišće jedna. U sustavu koji gravitira naselju Jadranovo tri, u sustavu Bakarac jedna. Ova crpna stanica u sustavu Bakarac je potrebna za upuštanje otpadnih voda u more zbog toga što je kanalizacijski sustav položen nisko u odnosu na razinu mora. Ova crpna stanica će, u slučaju povezivanja u jedinstveni sustav služiti za prebacivanje otpadne vode u sustav naselja Kraljevica. Odvodnja oborinskih voda odvijala bi se u više zasebnih sustava koji bi ovisno o kvaliteti prikupljene vode, imali pročišćavanje prije upuštanja u prijemnik (kopno ili more).


161


3.5.3. Energetski sustav 3.5.3.1. Elektroopskrba Na području Grada Kraljevice predviđena je izgradnja dalekovoda 2x110 kV TS 380/220/10 kV Meline - TS 110/35 kV HE Vinodol. Koridor širine cca 25 m ucrtan je u Izmjeni prostornog plana (bivše) općine Rijeka iz 1995. godine, a prolazi sjevernim rubom naselja Križišće. Po izgradnji tog dalekovoda i puštanja u pogon demontirat će se postojeći 1x110 kV dalekovod koji je dotrajao i loše lociran (prolazi južnim rubom naselja i kroz naselje Križišće.).

Prethodnim planovima, te planom razvoja elektroenergetske mreže na području DP Elektroprimorje Rijeka, predviđena je na području Kraljevice izgradnja trafostanice 110/10 (20) kV “Kraljevica”. Površina čestice za trafostanicu je cca 75x75 m. Važno je napomenuti da je do lokacije buduće trafostanice 110/10 (20) kV “Kraljevica” već izgrađen potreban 110 kV nadzemni vod iz TS 400/220/110 kV “Meline”. Obzirom na ovim Planom predviđenu namjenu prostora, očekivanu povećanu potrošnju sadašnjih potrošača i buduću izgradnju neophodno će biti dograditi postojeću 20 kV mrežu u dijelu gdje je ona već izvedena, odnosno izgraditi novu za zone koje do danas nisu elektrificirane.

Trase 20 kV vodova i lokacije trafostanica 20/0,4 kV biti će osigurane kroz urbanističke, odnosno detaljne planove uređenja. Budući 20 kV vodovi, unutar građevinskih područja izvoditi će se obavezno podzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se podzemnim kabelima zamijeniti i nadzemni vodovi, koji danas prolaze kroz naselja - građevinska područja. 20 kV vodovi će se gdje god je to moguće izvoditi u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, voda). Zbog povećanja sigurnosti u napajanju, buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući mogućnost dvostranog napajanja. Niskonaponska mreža će se kao i do sada razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima ili podzemnim kabelima. Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena sa zasebnim stupovima.


162


Zaključak

Postojeće trafostanice 10 (20)/0,4 kV na području Grada već sada ne zadovoljavaju potrebe širenja konzuma i povećanja opterećenja postojećih potrošača, pa se planira izgradnja novih trafostanica s pripadajućim niskonaponskim priključcima i niskonaponskom mrežom (Šmrika 3, Bobuši, Pod Banj 2, Dubno 2).

Postojeća TS 35/10 “Kraljevica” svojim kapacitetom zadovoljava postojeće potrebe konzuma i ima rezerve za njegovo širenje i povećanje. Po iskorištenju kapaciteta TS 35/10 kV “Kraljevica” prići će se izgradnji TS 110/10 (20) kV Kraljevica, čime će se osigurati napajanje šireg područja Grada za bližu i dalju budućnost.

• magistralna plinska mreža, • razvodna plinska mreža.

• za promjer plinovoda do 125 mm - koridor od 10 m sa svake strane, • za promjer plinovoda od 125 - 300 mm - koridor od 15 m sa svake strane, • za promjer plinovoda od 300 - 500 mm - koridor od 20 m sa svake strane, • za promjer plinovoda veći od 500 mm - koridor od 30 m sa svake strane.

Postojeća 10 (20) kV mreža na području Grada zadovoljava sadašnje potrebe potrošača i osigurava potrebnu rezervu za susjedna područja.

Koridor planiranog dalekovoda 2x110 kV prolazi sjevernim rubom naselja Križišće. Po izgradnji i puštanju u pogon demontirat će se postojeći 110 kV dalekovod koji je dotrajao i loše lociran (južnim rubom naselja i kroz naselje Križišće). 3.5.3.2. Plinoopskrba

Osnovna podjela plinovodnih mreža prema namjeni je:

Magistralna plinska mreža Prilikom određivanja koridora međunarodnog plinovoda i lokacija MRS potrebno je pridržavati se Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tehničkih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (Sl.list 26/85). U skladu s odredbama navedenog Pravilnika, plinovod je potrebno locirati izvan naselja uz osiguranje koridora od 60 m (30 m sa svake strane plinovoda). Unutar tog koridora zabranjeno je graditi zgrade namjenjene stanovanju ili boravku ljudi a iznimno je moguća izgradnja u pojasu užem od 30 m sa svake strane ako je gradnja bila predviđena planom prije projektiranja plinovoda i to:


163


Kada trasa međunarodnog plinovoda prati prometnice minimalne udaljenosti iznose: • za državne ceste 15 m od ruba cestovnog pojasa, • za županijske ceste 5 m od vanjskog cestovnog pojasa, • za željezničku prugu 20 m od granice pružnog pojasa. Kod izgradnje MRS kapaciteta do 30.000 m3/h minimalne udaljenosti su:

• od državne ceste 20 m, • od županijske i lokalne ceste 10 m, • od ostalog 6 m, a za šetališta i parkove 10 m.

Razvodna plinska mreža

• Primarne, • Sekundarne, • Tercijarne.

Razvodne plinske mreže općenito dijele se na:

Primarna plinovodna mreža - primarni visokotlačni plinovodi za transport plina od primopredajnih mjerno - regulacijskih stanica do većih udaljenih potrošačkih središta primarnih regulacijskih stanica (radni tlak iznad 4 bar). Sekundarnu plinovodnu mrežu sačinjavaju sekundarni srednjetlačni plinovodi za transport i distribuciju plina od primopredajnih mjerno - regulacijskih stanica do industrijskih i ostalih potrošača ili do tercijalne distributivne mreže odnosno sekundarne regulacijske stanice ili plinskog regulacijskog uređaja (radni tlak do 4 bar). Tercijalnu plinovodnu mrežu sačinjavaju tercijalni srednjetlačni i niskotlačni plinovodi i priključci za distribuciju plina do krajnjih potrošača (radni tlak za srednjetlačni plinovod do 4 bar, a za niskotlačni plinovod do 100 mbar).

Ako se plinovod (razvodna plinska mreža) postavlja izvan javnih prometnih površina, potrebno ga je zaštitnim pojasom zaštititi od vanjskih utjecaja. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda. Na javnim prometnim površinama (cestama, trotoarima) gdje nije moguće postići širinu zaštitnog pojasa, treba u suglasnosti s distributerom osigurati minimalnu potrebnu širinu zaštitnog pojasa. Plinovodi, odnosno materijali od kojih su plinovodi izgrađeni moraju odgovarati predviđenom radnom tlaku. Za magistralne plinovode, ovisno o radnom tlaku te o razredu zaštitnog pojasa u nedostatku domaćih normi primjenjuju se uglavnom američke norme (API, ANSI).

Za distributivne i ostale plinovode, ovisno o maksimalnom radnom tlaku i položaju (nadzemno, podzemno) primjenjuju se uglavnom Njemačke norme (DIN) i Međunarodne norme (ISO).


164


Izgradnja postrojenja za ukapljeni naftni plin (mješališta za proizvodnju isparenog UNP i zraka), kao i za skladištenje i pretakanje ukapljenog naftnog plina mora biti izvedena prema Tehničkim propisima o izgradnji postrojenja za ukapljeni naftni plin i o uskladištenju i pretakanju tekućeg naftnog plina (Sl. list. 24/71). Navedeno postrojenje zahtijeva površinu od cca. 10.000 m2, u koju moraju biti uključeni svi sigurnosni razmaci, dok je kod izgradnje MRS dovoljno predvidjeti površinu od cca. 15x20 m za MRS većih kapaciteta (većih od 6.000 m3/h), odnosno 10x10 m za MRS manjih kapaciteta (manjih od 6.000 m3/h), s minimalnim sigurnosnim udaljenostima od 15 m od najbližih građevina.

Analiza potrošnje plina Analizom buduće potrošnje prirodnog plina u kućanstvima za grijanje, kuhanje i potrošnu toplu vodu dobivena je ukupna godišnja potrošnja od 3.275.037 m3, odnosno ukupna satna potrošnja od 2.320 m3/h prirodnog plina.

Prostornim planom Primorsko-goranske županije usvojena je trasa međunarodnog transportnog plinovoda Italija - Hrvatska. Na trasi kopnenog dijela magistralnog plinovoda određene su mjerno redukcijske stanice (MRS) kao mjesta priključka županijske mreže plinovoda. Također je predviđena alternativna trasa magistralnog plinovoda, koja je vezana i uz mogućnost dobave ukapljenog prirodnog plina, a čini je podmorska dionica Plomin - Omišalj i kopnena Omišalj - Delnice - Republika Slovenija. Koncepcija plinifikacije Grada Kraljevica temelji se na Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Županije primorsko - goranske.

Ukupna godišnja i satna potrošnja do 2020.g. prirodnog plina za toplinske potrebe u kućanstvima Grada Kraljevica prikazana je u slijedećim grafikonima:


165


GODIŠNJA POTROŠNJA PLINA - KUĆANSTVA

66055 153616

547899

150347

3275037

2159067

198053

0

500000

1000000

1500000

2000000

2500000

3000000

3500000

Bak

arac

Kral

jevi

ca

Križ

išće

Mal

i Dol

Šm

rika

Vel

i Dol

UK

UP

NO

NASELJE

m3

Godišnja potrošnja plina

SATNA POTROŠNJA PLINA - KUĆANSTVA

58136

381

105138

1502

2320

0

500

1000

1500

2000

2500B

akar

ac

Kra

ljevi

ca

Križ

išće

Mal

i Dol

Šm

rika

Vel

i Dol

UK

UP

NO

NASELJE

m3/h

Satna potrošnja plina


166

Analizom postojećih potrošača iz područja industrije (brodogradnja, proizvodnja) i uslužnog sektora (ugostiteljstvo i turizam, obrazovanje, zdravstvo i uprava), dobivena je godišnja potrošnja prirodnog plina od 772098 m3, odnosno satna potrošnja od 719 m3/h. Godišnja potrošnja plina u industriji i uslužnom sektoru prikazana je na slijedećim grafikonima.

GODIŠNJA POTROŠNJA - INDUSTRIJA I USLUGE

772098

0

100000

200000

300000

400000

500000

600000

700000

800000

900000

GRAD KRALJEVICA

m3

Godišnja potrošnja - industrija i usluge


Ukupna godišnja potrošnja prirodnog plina iznositi će 4.047.135 m3 prirodnog plina, odnosno

2.111.549 kg UNP. Predviđena je ugradnja dviju redukcijskih stanica. Za područje Kraljevice i Bakarca predviđena je redukcijska stanica (RS Kraljevica), kapaciteta 2275 m3/h, dok je za područje Šmrike, Križišća, Velog Dola i Malog Dola predviđena redukcijska stanica (RS Šmrika) kapaciteta 800 m3/h. Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje ukupnih toplinskih potreba u kućanstvima, industriji i uslužnom sektoru Grada Kraljevice.

SATNA POTROŠNJA - INDUSTRIJA I USLUGE

719

0

100

200

300

400

500

600

700

800

GRAD KRALJEVICA

m3/h

Satna potrošnja - industrija i usluge

Koncepcijsko rješenje opskrbe prirodnim plinom Plinoopskrbni sustav Grada Kraljevica sastavni je dio opskrbnog sustava cijele Županije. Priključak visokotlačnog plinovoda izvršiti će se iz pravca Grada Bakra i prolazi kroz Grad Kraljevicu prema ostalim općinama i gradovima Županije. Iz RS (redukcijskih stanica) predviđena je opskrba prirodnim plinom svih potrošača na području Grada Kraljevica, srednjetlačnom plinskom mrežom maksimalnog radnog tlaka 4 bar. Uvjeti gradnje plinske mreže Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže područja Grada Kraljevice je izgradnja plinske distributivne mreže primarno namjenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina. Kod izgradnje cjevovoda treba u što većoj mjeri koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.


167


Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica obuhvaćenih ovim planom, kao i planovima nižeg reda. Tehnička rješenja u urbanističkim dokumentima prostornog uređenja (UPU, DPU) moraju sadržavati trase i kapacitete (protoke), vrstu materijala plinske mreže, te određena primopredajna mjesta s nivoa višeg tlaka i načina preuzimanja plina kod potrošača. Kapaciteti plinovoda i primopredajnih stanica od mreže višeg ranga do krajnih potrošača moraju zadovoljiti potrebe predviđenih sadržaja, a sukladno novoizgrađenoj mreži u nadležnosti distributera plina. Prilikom projektiranja, izgradnje i održavanja plinske mreže obavezno je pridržavati se važećih propisa koji određuju bitne zahtjeve za građevinu, kao i gore navedene poslove (Zakon o gradnji). Također potrebno je pridržavati se ostalih Hrvatskih normi (HRN) koji obrađuju navedenu problematiku. U nedostatku domaćih normi moguće je koristiti Njemačke norme i propise (DIN i DVGW), Europske norme (EN), Međunarodne norme (ISO), kao i Američke norme i propise (API i ANSI). 3.5.3.3. Potencijalni lokalni izvori energije

Zakon o otpadu definira otpad kao “tvari i predmete koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložila, ili ih namjerava ili mora odložiti”.

- komunalni otpad - otpad iz kućanstva, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstava koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima. U ovu vrstu otpada ubraja se i otpad koji stvara turistička privreda.

- tehnološki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, a po količinama, sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada. Tehnološki otpad po svojim svojstvima dijeli se na opasni i neopasni otpad.

Na području Grada Kraljevice nisu dovoljno iskorištene povoljne mogućnosti obnovljivih prirodnih energetskih izvora prvenstveno sunčeve energije i energije vjetra, pa je stoga u budućnosti potrebno uključiti navedene potencijalne izvore energije u sustav korištenja. 3.6. POSTUPANJE S OTPADOM

Otpad se po mjestu nastanka dijeli na:

Komunalni otpad iz domaćinstava na području Grada danas se odnosi na deponij “Viševac” u Marinićima (općina Viškovo).


168


Problem predstavlja nekontrolirano odlaganje otpada na divljim deponijama, uglavnom uz prometnice. Postavljanjem ograda, veći dio divljih deponija može se ukinuti, a uz provedeno odvoženje otpadaka i sanirati. Osim divljih deponija, problem predstavlja i neodgovarajuće odlaganje industrijskog otpada brodogradilišta, prvenstveno istrošenog abraziva. Sustav gospodarenja otpadom na razini Županije predviđa centralnu zonu za gospodarenje otpadom i mrežu reciklažnih dvorišta i transfer stanica, koji nisu predviđeni na području Grada Kraljevice. Za deponiranje neopasnog tehnološkog otpada od izvođenja građevinskih radova (materijal od iskopa i rušenja), predviđa se lokacija u zoni gospodarske namjene (poslovne) iznad Šmrike.

Prostornim planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite.

- održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja, - povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih

utjecaja na njih, - stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih,

seoskih naselja i turističkih područja.

Prostorni raspored vrijednog obradivog tla (P2), ostalog obradivog tla (P3) te ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ), prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mjerilo 1:25.000.

3.7. SPREČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju. Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata Prostornog plana potrebno je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 82/1994.) i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu.

3.7.1. Zaštita tla 3.7.1.1. Šumsko tlo Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama:

3.7.1.2. Poljoprivredno tlo


169


Zaštita tala od nenamjenskog korištenja definirana je kroz četiri kategorije zaštite, a prikazana je u točki 3.2.5.1. Podataka o onečišćenju tala na području Grada Kraljevice nema mnogo, većina ih je prezentirana u studiji “Ekološko gospodarsko vrednovanje tala Županije Primorsko-goranske za potrebe razvitka poljoprivrede” (Agronomski fakultet u Zagrebu). Onečišćenja utvrđena ovim projektom odnose se na povećane koncentracije teških metala u tlu za koje se pretpostavlja da su posljedica emisija prvenstveno iz rafinerije na Urinju, bivše koksare, gradskih ložišta Kraljevice i Rijeke, te emisije iz pokretnih izvora (automobili i dr.). Navedeno se odnosi na lokalitete u blizini navedenih izvora onečišćenja, dok ostala područja nemaju zabilježene količine štetnih tvari iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti. Sadašnja razina poljodjelske proizvodnje ne uzrokuje ugroženost tala pesticidima i radionuklidima, međutim, ono može biti ugroženo nestručnom agrotehnikom i aplikacijom od strane proizvođača (naročito u okućnicama), stoga je edukacija poljoprivrednika jedan od bitnih preduvjeta proizvodnje "zdrave hrane". Podaci o količini pesticida u tlima ovog prostora su nepoznati, stoga je poziv na oprez potreban. Radionuklidi u tlu i njihov utjecaj na prirodne i agroekosustave je važno pitanje poslije černobilske nesreće. Također je malo podataka o tom problemu u nas općenito, pa to vrijedi i za područje Grada Kraljevice. Degradacija u smislu acidifikacije ili zakiseljavanja putem kiselih kiša direktno na tlo ne može uvelike promijeniti svojstva tla, tim više što je u većini tala prisutan karbonat, bilo putem utrusaka kamena vapnenca ili dolomita ili putem karbonatne komponente u ishodišnom tlu ili matičnom supstratu. Međutim, kisele kiše imaju jače štetno djelovanje direktno na list biljke, stoga je opasnost na opstanak šuma tim veća. Tu se mnogo učinilo prestankom rada koksare u Bakru, ali činjenica je da je više od 60% SO2 u zraku prekograničnog porijekla. Prpić i sur. (1988) ukazuju na veliki utjecaj kiselih kiša i na propadanje šuma koji pripisuju imisijskim opterećenjima porijeklom iz industrijskog područja sjeverne Italije i riječke regije. Imisijska acidifikacija predstavlja također važno pitanje koje zaslužuje svaku pozornost. Posebno je važan način ugrožavanja tala putem šumskih požara. Uništavanje prirodne vegetacije požarom ima za presudnu posljedicu degradaciju tla različitog stupnja. Na području Grada Kraljevice površine koje mogu biti zahvaćene požarom nisu male, a nalaze se na područjima na kojima nije ni lako ni jednostavno obnoviti vegetaciju, a trajni gubitak tla putem erozije poslije požara je nenadoknadiv. Smjernice iz domene zaštite tala i monitoring Slijedom iznesenog, glavno usmjerenje trebala bi biti proizvodnja "zdrave hrane", za koju trebamo imati zdravo tlo. Naime, nema postupka u prirodi kojim se na zagađenom tlu može proizvesti ispravna hrana. Tla se po stupnju onečišćenja svrstavaju u pet klasa: čisto tlo, slabo onečišćeno, onečišćeno tlo, jako onečišćeno i zagađeno tlo. Svaki stupanj onečišćenja ima prema europskim normativima oznaku proizvedene hrane pa je taj pristup prihvaćen i kod nas. Stupanj onečišćenosti predstavlja postotak sadržaja teških metala u tlu u odnosu na graničnu vrijednost. U nas je maksimalni sadržaj teških metala određen Pravilnikom o zaštiti tla (N.N. 15/92).


170


Obzirom na velik ekološki značaj i složenost bio-geociklusa teških metala, u Europi se radi na uspostavi trajnog monitoringa tala u kojem posebno mjesto imaju teški metali. Stoga bi i na području Hrvatske i Županije trebalo postaviti mrežu lokaliteta za trajni monitoring tala. Da li će unutar te mreže postojati i lokacija na području grada Kraljevice ne zna se, ali buduća proizvodnja hrane treba biti praćena povećanom kontrolom kvalitete tla i eventualno onečišćenja teškim metalima i reziduima pesticida. 3.7.2. Zaštita zraka Osnovni cilj postavljen Prostornim planom županije je postizanje prve kategorije kakvoće zraka na cjelokupnom prostoru, a drugi je očuvanje i poboljšanje kakvoće na prostoru gdje je već danas zrak prve kategorije. Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka: - očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, kulturne i materijalne vrijednosti, - postići najbolju moguću kakvoću zraka, - spriječiti ili barem smanjivati onečišćenja koja utječu na promjenu klime, - uspostaviti, održavati i unapređivati cjeloviti sustav upravljanja kakvoćom zraka.

- tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak (stacionarni izvori),

- prijevozna sredstva (cestovna vozila, izvancestovna vozila, brodovi) koja ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak,

- uređaji, površine i druga mjesta (difuzni izvori) odakle se onečišćujuće tvari slobodno šire zrakom bez određena ispusta ili dimnjaka,

Izvori onečišćavanja zraka su:

Zakon o zaštiti zraka utvrđuje tri kategorije kakvoće zraka: I. kategorija: - čvrst ili neznatno onečišćen zrak (nisu prekoračene

preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV) II. kategorija: umjereno onečišćen zrak (prekoračena su PV, a nisu prekoračene granične vrijednosti kakvoće zraka /GV/) III.kategorija -prekomjerno onečišćen zrak (prekoračene su granične vrijednosti kakvoće zraka).

Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjenje emisije.


171


Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere: − Ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT),

te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997.).

− Visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima).

− Zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina “značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora.

− Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (Narodne novine broj 101/1996.).

− Stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine broj 48/1998.) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997.).

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša.

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

Za nove zahvate u prostoru za koje nije propisana provedba procjene utjecaja na okoliš, maksimalno dopušteni porast onečišćenja imisijskim koncentracijama i taloženjem ne smije prijeći: SMJERNICE ZA DODATNO IMISIJSKO OPTEREĆENJE ZBOG EMISIJE NOVOG IZVORA

Kategorije kakvoće zraka

Porast prosječne godišnje vrijednosti

Porast koncentracije 98 percentila

Porast maksimalne koncentracije

III kategorija kakvoće zraka 0,01 GV 0,05 GV98 0,1 GVm

II kategorija kakvoće zraka

0,03 GV ili 0,03 GV50

0,15 GV98 0,3 GVm

I kategorija kakvoće zraka 0,01 PV ili 0,1 PV50 0,3 PV98 0,4 PVm


172


GV i PV - vrijednosti Uredbe o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96.) Naime, izgradnjom nekog objekta u zoni I. kategorije zraka ne smije se u potpunosti “popuniti” prostor za buduću izgradnju. Obzirom na prisutan problem onečišćenja zraka tehnologijom obrade površine kod gradnje i održavanja brodova (klasična tehnologija pjeskarenja suhim pijeskom) koju izvodi brodogradilište Kraljevica, prilikom koje dolazi do strujanja čestica prašine s mjesta rada na okolna područja, potrebno je poduzeti slijedeće mjere zaštite: - poradi smanjenja širenja prašine potrebito je pjeskarenje obavljati u posebnim zatvorenim

halama. Danas u brodogradilištu Kraljevica ne postoji zatvorena hala, te se pjeskarenje obavlja na otvorenom prostoru,

- redovito odvoženje otpadnog materijala s privremenog odlagališta otpadnog pijeska s vlastitim bajarom (nabavljen tehnološkom obnovom – isključivo da se spriječi nagomilavanje navedenog otpadnog materijala).

3.7.3. Zaštita voda Mjerama zaštite treba sačuvati vode koje su još čiste, zaustaviti trend pogoršanja kakvoće voda saniranjem ili uklanjanjem izvora onečišćenja, osigurati poboljšanje ekoloških funkcija vode, tamo gdje su one narušene, te osigurati racionalno korištenje voda,a time i skladan i postojan razvoj. Zaštita izvorišta voda za piće prioritetna je. 3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Grada određene su Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području (1994. god.), a prikazane su na kartografskom prikazu br, 3a "Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju" u mj 1: 25 000. Donošenje Odluke ima za cilj zabraniti ili ograničiti određene djelatnosti radi sprečavanja onečišćenja podzemnih voda, a propisuju se i mjere zaštite za one subjekte koji imaju ili mogu imati utjecaj na kakvoću podzemnih voda. Na području Grada dio Vinodolske doline pripada drugoj zoni sanitarne zaštite. Druga zona obuhvaća neposredno slivno područje izvorišta pitke vode (zona istjecanja). Ova zaštitna zona, kao područje neposrednog utjecaja na izvorište, je zona strogog ograničenja. U ovoj zoni zaštitne mjere provode se prvenstveno odvodnjom svih otpadnih voda (stambenih građevina i prometnica) nepropusnom kanalizacijom izvan zone. Mjere zaštite provode se u skladu i na način propisan ranije navedenom Odlukom. Nedovoljno istraženo područje posebno je osjetljiv prostor na kojem su ograničeni bilo kakvi zahvati u prostoru do provedenih hidrogeoloških istraživanja, a proteže se krajnjim sjevernim dijelom područja Grada.


173


Zaštita podzemnih voda određuje se: - mjerama zabrane i ograničenja izgradnje (definirano Odlukom), - mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja. Pri tome je od najveće važnosti

izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, uz sanaciju postojećih kolektora,

- prioritetnim saniranjem divljih odlagališta na području II zone sanitarne zaštite.

− zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,

− korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

− opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (Narodne novine broj 40/1999.)

Radi utvrđivanja uzroka, opsega i mogućih posljedica onečišćavanja i kontrole poduzetih zaštitnih mjera, potrebno je stalno ispitivati kakvoću podzemnih i površinskih voda, te otpadnih voda, na osnovi jedinstvenog programa za područje Županije. Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i voda su:

3.7.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda Za područje Grada Kraljevice potrebno je izraditi studiju (elaborat) o odvodnji oborinskih voda i sprovesti njegovu daljnju razradu do nivoa glavnog projekta. Odvodne sisteme planiranih cestovnih prometnica treba projektirati tako da prihvate sve uzvodne vanjske vode i tako rasterete odvodne sisteme naselja. Zaštitu od eventualnih poplava uslijed povećanog dotoka vode na području Bakarca pod djelovanjem bujice, treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, te županijskim planovima obrane od poplava. 3.7.4. Zaštita mora “Zaštita mora od onečišćenja prvenstveno se sastoji u ispravnom prostornom planiranju na kopnu i određivanju namjene obalnog pojasa, te u odvodnji, pročišćavanju i dispoziciji otpadnih voda” (Prostorni plan Županije, knjiga 2).


174


Mjere za zaštitu mora na području Primorsko-goranske županije obuhvaćaju: - mjere ograničenja izgradnje u obalnom pojasu,

- mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna izgradnja javnih sustava za odvodnju otpadnih voda, što je ujedno i osnovni sanitarno - zdravstveni standard i najefikasniji izravni način zaštite mora. Osim toga, potrebno je izraditi katastar zagađivača mora, unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža, te nastaviti ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite.

− u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, − odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

1. klasična tehnologija pjeskarenja suhim putem pomoću pijeska (grita)

- redovito čišćenje i održavanje površine doka prije uranjanja u more, kako određena količina navedenog, otpadnog materijala ne bi spiranjem otišla u more, te onečistila morsku floru i faunu

- redovito odvođenje otpadnog materijala s privremenog odlagališta otpadnog pijeska s vlastitim bajarom (nabavljen tehnološkom obnovom – isključivo da se spriječi nagomilavanje navedenog otpadnog materijala), te da se spriječi ispiranje otpadnog pijeska s okolnog terena u more.

2. tehnologija obrade površine vodom visokotlačnim sustavom s radnim tlakovima do 2500 bara, bez dodatnih abrazivnih sredstava.

- ukoliko se djelatnost obavlja visokotlačnim pištoljima i kopljima koji su povezani s rotirajućom mlaznicom, nastaje otpadni materijal (ostaci boje pomiješani sa hrđom) koji se zadržava na površini doka

- redovito čišćenje i održavanje površine doka prije uranjanja u more, kako određena količina navedenog otpadnog materijala ne bi spiranjem otišla u more, te onečistila morsku floru i faunu

Osim toga, nužno je i kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja koji uključuje i izvedbu odgovarajućih objekata za taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije, čime se smanjuje 50% suspendiranih tvari prije upuštanja u more. Obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda i / ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini Županije. Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:

Na području Grada također je prisutan problem onečišćenja mora tehnologijom obrade površine kod gradnje i održavanja brodova koju izvodi brodogradilište Kraljevica, potrebno je poduzeti sslijedeće mjere zaštite:


175


- redovito odvoženje otpadnog materijala (ostaci boje i hrđe), voda se ispušta u more (nije opterećena toksičnim otpadnim tvarima)

- ukoliko se djelatnost obavlja AQUABLASTOM, tj. čistačem površina koji je montiran na postojeću hidrauličnu radnu košaru (opremljen je rotorima) oslobođene krute tvari i voda bit će direktno usisani u kombinirano vakuum-filter postrojenje u kome će biti odvojeni i spremni za daljnje zbrinjavanje (spaljivanje ostataka boje i hrđe).

- poradi smanjenja razine buke potrebito je pjeskarenje obavljati u posebnim zatvorenim halama. Danas u brodogradilištu Kraljevica ne postoji zatvorena hala, te se pjeskarenje obavlja na otvorenom prostoru

3.7.6. Mjere posebne zaštite21

Mjere posebne zaštite predviđene za područje Grada Kraljevice temelje se na odgovarajućim zakonskim i podzakonskim propisima, te na dokumentima Primorsko-goranske županije i Grada Kraljevice izrađenim i usvojenim temeljem tih propisa. To su slijedeći zakoni i propisi:

- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima (NN broj 73/91, 19/92, 33/92, 76/94 i 161/98),

- Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN broj 73/97), - Zakon o zaštiti od požara (NN broj 58/93), - Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom

planiranju i uređenju prostora (NN broj 29/83, 36/85 i 42/86),

3.7.5. Zaštita od prekomjerne buke

Unutar građevinskog područja naselja dopušta se izgradnja manjih obrtničkih i proizvodnih pogona, uz uvjet da ne stvaraju buku veću od 55 dBa danju i 45 dBa noću, što vrijedi i za granicu zone brodogradilišta u Kraljevici. Potrebno je inicirati praćenje pojave buke, uz kriterije za određene subjekte koji je proizvode, a na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o buci donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.

Na području Grada također je prisutan problem prekomjerne buke, koji je poslijedica obrade površine kod gradnje i održavanja brodova klasičnom tehnologijom pjeskarenja suhim putem pomoću pijeska (grita) koje izvodi brodogradilište Kraljevica, potrebno je poduzeti slijedeće mjere zaštite:

Tehnologija obrade površine vodom visokotlačnim sustavom s radnim tlakovima do 2500 bara, bez dodatnih abrazivnih sredstava je povoljnija metoda jer je smanjena razina buke u odnosnu na klasičnu tehnologiju pjeskarenja (posjeduje filtre za zaštitu od buke 80 dB/7 m)

21 Prostorni plan Županije, Odredbe za provođenje.


176


- Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN broj 2/91),

- Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (SL broj 55/83), - Prostorni plan Primorsko-goranske županije (SN broj 14/2000) – posebno poglavlje 10.6.

Mjere posebne zaštite.

- ugroženost od ratnih razaranja razmotrena je više kao povredljivost dijelova prostora Grada Kraljevice (radne zone, važnije prometnice i sl.) na učinke eventualnih ratnih djelovanja, nego kao realno procijenjenu mogućnost,

Mjere posebne zaštite temelje se u najvećoj mjeri i na elaboratima “Procjena ugroženosti pučanstva i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća, te ratnih razaranja Grada Kraljevice” i “Procjena ugroženosti od požara i eksplozija Grada Kraljevice”. Obje navedene procjene detaljno analiziraju moguće izvore, vrste, intenzitet i posljedice djelovanja prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća, eventualnih ratnih razaranja, kao i ugroženost od požara prostora i pojedinih dijelova (naselja i građevina) Grada Kraljevice, te procjene vlastitih mogućnosti i obveza u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara.

Zaključne ocjene iz obje ove procjene konačni su temelj za utvrđivanje detaljnih mjera posebne zaštite koje se moraju primijeniti na prostoru Grada Kraljevice, odnosno odredbi za provođenje tih mjera koje će se utvrditi, a neophodno će obuhvatiti slijedeće mjere posebne zaštite: sklanjanje ljudi, zaštitu od rušenja, zaštitu od potresa i zaštitu od požara. Zaštita od potresa obuhvaćena je detaljnije u poglavlju koje obrađuje geološku građu, tektonske osobitosti i seizmičnost na tom području.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne objekte i građevine, građevine moraju biti udaljene od susjednih najmanje 4 metra ili manje ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. Zaštita od prijenosa požara može se postići i gradnjom zaštitnog zida vatrootpornosti najmanje 90 minuta (čija visina nadvisuje krov štićene građevine za najmanje 50 cm ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod krovišta), koji mora biti od negorivog materijala najmanje 1 m ispod pokrova krovišta (koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole). Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina te gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen posebnim propisom. Prilikom građenja ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se (ukoliko već ne postoji) predvidjeti i gradnja vanjske hidrantske mreže za potrebe snabdjevanja vatrogasnih postrojbi vodom. Za potrebe izgradnje objekata ili postrojenja za skladištenje ili promet zapaljivim tekućinama ili plinovima, moraju se poštivati odredbe iz članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN. br. 108/95) kao i propisa temeljenih na istomu Zakonu. Potrebno je obavezno ishoditi suglasnost PU Primorsko-goranske Rijeka, temeljem čl. 15.st. Zakona o zaštiti od požara (NN. br. 58/93), kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu predviđene propisane i posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite od požara. Poradi provedbe odredbi o sadržaju prostornih planova iz navedenog Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora, potrebno je napomenuti slijedeće :


177


- za područje Grada Kraljevice nije bilo posebnih cjelovitih zahtjeva obrane (putem za to nadležnog Ministarstva obrane Republike Hrvatske) koji se odnose na vojni aspekt tretiranja prostora,

- cijeli teritorij Grada Kraljevice ujedno je zona ugroženosti od elementarnih nepogoda koje su obrađene u prethodno navedenim dvjema procjenama ugroženosti prostora (posebno od potresa i požara),

- brojnost, struktura i prostorni razmještaj stanovništva, zatim struktura, kapaciteti i razmještaj gospodarskih i društvenih djelatnosti, prostorni razmještaj i način funkcioniranja mreža i građevina prometne i komunalne infrastrukture, detaljno je elaboriran u drugim djelovima ovog Prostornog plana,

- osnovne smjernice i osnovna planska rješenja i prijedlozi za provedbu mjera zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti na području Grada Kraljevice, temelje se na geopolitičkom položaju, geografskim karakteristikama, demografskim karakteristikama, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na stalnom procjenjivanju ugroženosti ljudi i područja prirodnim nepogodama, tehničko-tehnološkim i ekološkim nesrećama i procjenjivanju povredljivosti prostora na eventualna ratna razaranja.

Da bi se posljedice ugrožavanja ljudi i područja Grada svele na najmanju moguću mjeru sa stanovišta planiranja, uređenja, organizacije, razvoja i izgradnje prostornog sustava, neophodno je postaviti i integralno u svim vrstama učešća u prostornom planiranju primjenjivati neke opće (osnovne) i specifične smjernice – zahtjeve obrane, civilne obrane i civilne zaštite (zaštite i spašavanja), te zaštite od požara u sklopu toga.

- planiranje uvjeta za ravnomjerni demografski razvoj, - dislokacija industrije, radnih i poslovnih zona od površina namijenjenih

stanovanju, - policentričnim razvijanjem mreže naselja postići ravnomjerniju izgrađenost

prostora i raspodjelu izgrađenih struktura, - planiranim uređenjem prostora poboljšati infrastrukturu i komunikacijske uvjete, - ukupno stanovništvo područja grada u svim vrstama planiranja obuhvatiti

potpunim mjerama zaštite i spašavanja.

Primijenjene specifične smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja u planiranju prostora poradi omogućavanja što više i što boljih uvjeta za preživljavanje ljudi, odnosno omogućavanja smanjenja ljudskih žrtava u što je moguće većoj mjeri, obuhvatile su:

- mjere kojima se osigurava što bolja zaklonjenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina građevina, manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina, veće udaljenosti između građevina i slično),

- mjere koje omogućavaju što učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje, asanaciju prostora i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi,

- mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednog u drugi vid prometa i kretanja ( iz optimalnih u izvanredne uvjete),

Osnovne planske smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja u planiranju prostora, u najvećoj se mjeri poklapaju s modernim pristupom prostornom planiranju i uređivanju prostora. Ovdje navodimo neke od važnijih primijenjenih postavki:


178


- mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih – izvanrednih događaja,

- mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja (protivpotresno i protivpožarno projektiranje i slično).

Skloništa osnovne namjene trebaju biti otpornosti 100 - 300 kPa, dopunske zaštite otpornosti 50 kPa, a grade se temeljem zakonskih propisa.

- svjetla visina min. 2,80 m; - kolni ulaz prema glavnom ulazu ili rezervnom izlazu, - sanitarni čvorovi (u objektu ili u neposrednoj blizini) s fleksibinom izvedbom

priključka na vodovod i kanalizaciju, - priključak na telefon i antenske priključke.

Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi.

Skloništa se obavezno planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom, a moguće ih je projektirati i kao višenamjenske poslovne prostore sa slijedećim minimalnim zahtjevima:

Lokacija skloništa ili dvonamjenske građevine utvrđuje se u postupku izdavanja lokacijske dozvole, te treba biti planirana tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevine u kojoj je sklonište smješteno.


179


II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE


180


Na temelju članka 57. stavka 3 Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), članka 19. stavka 1 i članka 21. stavka 2. Statuta Grada Cresa (“Službene novine” Primorsko-goranske županije; br. 25/01. i 29/01.), po pribavljenoj suglasnosti Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove u Primorsko-goranskoj županiji, klasa:_______________________, ur.broj_______________: od _____________, Gradsko vijeće Grada cresa, na sjednici __________________2002.godine, donijelo je

ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice

Članak 1.

(1) Prostorni plan uređenja Grada Kraljevice (u nastavku teksta: Prostorni plan), utvrđuje svrhovito korištenje, namjenu i oblikovanje građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, zaštitu osobito vrijednih dijelova prirode, te zaštitu graditeljske baštine na području Grada Kraljevice. (2) Granice obuhvata Prostornog plana su granice područja Grada Kraljevice određene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92. i 58/93.) (3) Naselja u sastavu Grada Kraljevice su: Kraljevica, Bakarac, Križišće, Mali Dol, Šmrika i Veli Dol.

Članak 2. (1) Prostorni plan iz članka (1) sadržan je u elaboratu Prostorni plan uređenja Grada Kraljevice, koji se sastoji od: A) TEKSTUALNI DIO I. Obrazloženje 0. UVODNE NAPOMENE 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Kraljevice u odnosu na prostor i sustave Županije primorsko-goranske i Republike Hrvatske 1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.2.1. Prirodni sustavi 1.2.1.1. Geološka obilježja 1.2.1.2. Seizmičnost 1.2.1.3. Hidrološke značajke (vode) 1.2.1.4. More 1.2.1.5. Zemljopisna obilježja i reljef 1.2.1.6. Klimatska obilježja 1.2.1.7. Živi svijet 1.2.2. Stanovništvo i stanovanje 1.2.2.1. Demografska struktura 1.2.2.2. Demografska perspektiva 1.2.2.3. Struktura i oblici stanovanja 1.2.3. Naselja 1.2.3.1. Razvoj naselja 1.2.3.2. Struktura naselja 1.2.3.3. Građevinska područja i izgrađenost 1.2.4. Sadržaji javnih funkcija 1.2.5. Gospodarstvo 1.2.5.1. Sažeti prikaz gospodarske povijesti Kraljevice 1.2.5.2. Struktura gospodarstva 1.2.5.3. Usporedba s gradovima i općinama “Riječkog prstena”


180


1.2.6. Infrastrukturni sustavi 1.2.6.1. Promet i veze 1.2.6.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje 1.2.6.3. Energetika 1.2.7. Zaštita prostora 1.2.7.1. Zrak 1.2.7.2. Vode 1.2.7.3. More 1.2.7.4. Tlo 1.2.7.5. Buka 1.2.7.6. Prirodna baština 1.2.7.7. Kulturno-povijesna baština 1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja 2.2.1. Demografski razvoj 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture 2.2.2.1. Ciljevi i pretpostavke razvitka 2.2.2.2. Radna snaga i zaposlenost 2.2.2.3. Koncepcija gospodarskog razvitka 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.3.1. Osnove razvoja naselja 2.2.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti 2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti 2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti 2.2.4.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Kraljevice u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora 3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja) 3.2.2. Površine za izdvojene namjene 3.2.2.1. Gospodarska namjena 3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T) 3.2.2.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R) 3.2.2.4. Građevine i površine infrastrukturne namjena (GI, KL) 3.2.2.5. Groblja (G) 3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja 3.2.4. Šumske površine 3.2.5. Poljoprivredne površine 3.2.5.1. Bonitetna valorizacija i zaštita tala od nenamjenskog korištenja 3.2.5.2. Karakteristike poljoprivrednih površina s posebnim osvrtom na svojstva obradivih površina, te odnos poljoprivrednih i šumskih površina


181


3.2.5.3. Načini korištenja tala 3.2.6. Morske površine 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 3.3.1. Gospodarske djelatnosti 3.3.1.1. Primarni sektor 3.3.1.2. Sekundarni sektor 3.3.1.3. Tercijarni sektor 3.3.1.4. Globalna projekcija razvoja 3.3.2. Razvoj društvenih djelatnosti 3.3.2.1. Polazne osnove 3.3.2.2. Prijedlog javnih funkcija 3.4. Uvjeti, korištenja uređenja i zaštite prostora 3.4.1. Uvjeti korištenja prostora 3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju 3.4.2. Uvjeti uređenja prostora 3.4.3. Uvjeti zaštite prostora 3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine 3.4.3.2. Zaštita kulturnog naslijeđa 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Prometni sustav 3.5.1.1. Kopneni promet 3.5.1.2. Pomorski promet 3.5.1.3. Zračni promet 3.5.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje 3.5.2.1. Vodoopskrba 3.5.2.2. Odvodnja otpadnih voda 3.5.3. Energetski sustav 3.5.3.1. Elektroopskrba 3.5.3.2. Plinoopskrba 3.5.3.3. Potencijalni lokalni izvori energije 3.6. Postupanje s otpadom 3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 3.7.1. Zaštita tla 3.7.1.1. Šumsko tlo 3.7.1.2. Poljoprivredno tlo 3.7.2. Zaštita zraka 3.7.3. Zaštita voda 3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda 3.7.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda 3.7.4. Zaštita mora 3.7.5. Zaštita od prekomjerne buke 3.7.6. Mjere posebne zaštite II. Odredbe za provođenje 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA KRALJEVICE 1.1. Površine naselja 1.2. Površine za izdvojene namjene 1.3. Poljoprivredne površine 1.4. Šumske površine 1.5. Morske površine 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju 2.2. Građevinska područja naselja 2.2.1. Opće odredbe 2.2.2. Građevine stambene namjene 2.2.2.1. Stambene građevine 2.2.2.2. Višestambene građevine 2.2.3. Građevine društvene namjene 2.2.4. Građevine gospodarske namjene


182


2.2.4.1. Građevine zanatske i poslovne namjene 2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine 2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene 2.3. Izgrađene strukture van naselja 2.3.1. Površine za izdvojene namjene 2.3.1.1. Gospodarska namjena 2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena 2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena 2.3.1.4. Građevine i površine infrastrukturne namjene 2.3.1.5. Groblja 2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja 2.3.2.1. Građevine infrastrukture 2.3.2.2. Stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 3.1. Šumarstvo 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5.1. Prometni sustav 5.1.1. Kopneni promet 5.1.1.1. Cestovni promet 5.1.1.2. Željeznički promet 5.1.1.3. Cijevni promet 5.1.1.4. Pošta i telekomunikacije 5.1.2. Pomorski promet 5.1.3. Zračni promet 5.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje 5.2.1. Korištenje voda 5.2.2. Sustav odvodnje 5.3. Energetski sustav 5.3.1. Elektroopskrba 5.3.2. Opskrba plinom 5.3.3. Potencijalni lokalni izvori energije 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA 6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti 6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti 6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina 7. POSTUPANJE S OTPADOM 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 8.1. Zaštita tla 8.1.1. Šumsko tlo 8.1.2. Poljoprivredno tlo 8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje 8.2. Zaštita zraka 8.3. Zaštita voda 8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda 8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda 8.4. Zaštita mora 8.4.1. Zaštita mora od zagađenja 8.5. Zaštita od prekomjerne buke 8.6. Mjere posebne zaštite 8.6.1. Sklanjanje ljudi 8.6.2. Zaštita od potresa 8.6.3. Zaštita od rušenja 8.6.4. Zaštita od požara 9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 9.1.1. Prostorni planovi područja posebnih obilježja


183


9.1.2. Urbanistički planovi uređenja 9.1.3. Detaljni planovi uređenja 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 9.2.1. Uređenje zemljišta 9.2.2. Ostale mjere razvoja 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE B) GRAFIČKI DIO a) Kartografski prikazi u mj. 1:25000 1. Korištenje i namjena površina 1:25 000 1a. Korištenje i namjena površina – Prometni i telekomunikacijski sustav 1:25 000 2. Infrastrukturni sustavi i mreže – Energetski sustav 1:25 000 2a. Infrastrukturni sustavi i mreže – Sustav vodooopskrbe i odvodnje 1:25 000 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja 1:25 000 3a. Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja posebnih ograničenja u korištenju 1:25 000 3b. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 1:25 000 b) Kartografski prikaz u mj.u 1:5000 4. Građevinska područja (2) Kartografski prikazi i tekst ove Odluke temeljni su dokumenti za primjenu Prostornog plana.

Članak 3.

U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje: 1. Grad Kraljevica - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom Grada. 2. grad Kraljevica - označava naselje Kraljevica. 3. Naselje - struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu. 4. Granica građevinskog područja naselja - definira površinu građevinskog područja naselja. 5. Građevinsko područje naselja - je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja, a unutar njega smještaju se osim stanovanja i sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena, ugostiteljsko-turistička, gospodarska namjena (zanatska, poslovna, površine infrastrukturnih sustava, groblja, sportsko-rekreacijska namjena, vjerske građevine, zdravstvene građevine i javne zelene površine. 6. Naselje uz obalu mora smatra se ono kojem je horizontalna projekcija udaljenosti građevinskog područja manja od 100 m od obale mora. Na području Grada Kraljevice to su: - Bakarac (NA1), Kraljevica (NA5), Kraljevica (NA 8), Šmrika (NA13) 7. Površine za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. U površinama za izdvojene namjene ne može se planirati novo stanovanje. Grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena, groblja i ostala namjena (turistički, trgovački i poslovni sadržaji).


184


8. Građevina osnovne namjene – građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Prostornim planom. 9. Građevine stambene namjene dijele se na stambene građevine i višestambene građevine. - stambena građevina je slobodnostojeća kuća, dvojna ili kuća u nizu, a sadrži najviše 3 stana, - višestambena građevina je građevina sa više od 3 stana. 10. Pomoćne građevine su garaže, drvarnice, spremišta i sl. 11. Manje građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama. 12. Poljoprivredne gospodarske građevine su: bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta

poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl. s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl. 13. Podrum - je dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih strana u teren s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od kote prirodnog terena kojeg pokriva građevina. 14. Potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida je 1,5 metara. 15. Etaža - etažom se smatraju: bilo koji kat građevine uključujući i prizemlje, ali ne i podrum (prostorije svijetle visine:

stambene namjene minimalno 2,4 m, a pomoćne prostorije minimalno 2,10 m), - potkrovlje čija je visina nadozida viša od 90 cm. 16. Gradivi dio čestice – dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema ovoj Odluci. 17. Koeficijent izgrađenosti je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, terase na terenu, nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane i parkirališne površine. 18. Koeficijent iskorištenosti je odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih etaža u građevinama i površine građevne čestice. Podrum i potkrovlje ne uzimaju se u izračun brutto izgrađene površine građevine. 19. Visina građevine je duljina najduže vertikale u bilo kojem presjeku građevine mjereno od kote prirodnog terena do sljemena ili najviše kote ravnog krova. 20. Regulacijski pravac – granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene. Građevni pravac – određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima. 22. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se: reljef, more, zelenilo; posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine; karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta; ambijentalne vrijednosti; veličina i izgrađenost građevnih čestica; način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina; komunalna oprema;


185


opremljenost komunalnom infrastrukturom; druge vrijednosti i posebnosti. 23. Ribarske kućice – građevine uz obalu mora građene na autohtoni način namijenjene smještaju ribarske opreme i pribora. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA KRALJEVICE

Članak 4.

(1) Osnovna namjena i korištenje površina određeno Prostornim planom prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, u mj. 1:25.000. (2) Prostor Grada Kraljevice se prema namjeni dijeli na: površine naselja, površine za izdvojene namjene, poljoprivredne površine, šumske površine, morske površine. (3) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju: 1. Građevinska područja za: površine naselja, površine za izdvojene namjene. 2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), te stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.

1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 5. Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili se planira: stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i

predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji, ugostiteljstvo, sportske i uređene zelene površine, pješački putevi i stubišta, prometnice, parkirališta i sl.,

parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, groblja, skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju

zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila, poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine. tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske,

fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, kao i automehaničarske radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.


186


Članak 6. (1) Prostornim planom utvrđene su granice građevinskih područja grada Kraljevice i ostalih 5 naselja u sastavu Grada, kao racionalno organiziranih i oblikovanih prostora. (2) Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja. (3) Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i na katastarskoj podlozi u mj. 1:5.000, na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja”.

1.2. POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 7. (1) Razgraničenje površina za izdvojene namjene određeno je za: gospodarsku namjenu (proizvodnu i poslovnu), ugostiteljsko-turističku namjenu (smještajni kapaciteti, turistička naselja i vikend naselje), sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centar, rekreacijsko područje-kupalište, rekreacijsko

područje-obalno more namjenjeno kupanju i rekreaciji), infrastrukturnu namjenu, groblja, ostalu namjenu (turistički, trgovački i poslovni sadržaji). (2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka određeno je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000, te br. 4. “Građevinska područja”, mj. 1:5000.

Članak 8. (1) Razgraničenje površina izvan naselja za infrastrukturu dijeli se na: površine za građevine prometa i građevine veza koje mogu biti kopnene (ceste, željeznica,

optički kabel itd.), pomorske (luke) i zračne (helidrom), površine za građevine vodovoda i odvodnje, površine za energetske građevine za transformaciju i prijenos energenata (električna energija,

plin, nafta).

Članak 9. (1) Površine za infrastrukturu razgraničuju se određivanjem granica: površina predviđenih za infrastrukturne koridore, površina predviđenih za infrastrukturne građevine. (2) Površine za infrastrukturu određuju se prema kriterijima iz tablice br. 1 iz stavka (3)

ovog članka i kartografskim prikazima br. 1.a “Korištenje i namjena površina – prometni i telekomunkacijski sustav” i br.2 (2a i 2b) “Infrastrukturni sustavi i mreže”, mj. 1:25.000, uvažavajući:

vrednovanje prostora za građenje, uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti, mjere zaštite prirodnih vrijednosti, mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa i mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.


187


Tablica 1. Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora

PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE SUSTAV

vrsta kategorija vrsta postoj. (m)

planir. (m)

željeznica državna velikih učinkovitosti - 400

autocesta - 400 državna ostale brze ceste 70 100

županijska 40 70

PROMETNI

ceste

lokalna 9-12 20 državni kabel I i II razine 1,5 3-5 županijski kabel I i II razine 1,5 1-3

TELEKOMU-NIKACIJE

kablovska kanalizacija

lokalni korisnički spojni 1,2 1-2 državni međunarodni 6 10 županijski ostali 6 10

vodoopskrba -vodovi

lokalni 4 4 državni 6 6 županijski 6 6

VODO- OPSKRBA I ODVODNJA kolektori

lokalni 4 4

dalekovodi državni dalekovod 220 kV 100

županijski dalekovodi 110 kV 70

naftovood državni međunarodni magistralni 40 -

ENERGETIKA

plinovod

državni

- - 60

(3) Građenje novih građevina druge namjene na površinama predviđenim za infrastrukturne koridore i građevine nije dozvoljeno.

Članak 10. (1) Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja. (2) Razgraničenje površina izvan naselja za infrastrukturne građevine provodi se određivanjem namjena, a prema kriterijima iz članka 9. ove Odluke. (3) Površine za infrastrukturne građevine određuju prostor za smještaj uređaja, građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se na slijedeće namjene: 1. Prometni sustav a) morske luke - luka otvorena za javni promet (Kraljevica, Bakarac, Črišnjeva, Trnova i Dumboka) - luka posebne namjene (brodogradilište u Kraljevici). b) zračne luke - ostale zračne luke (helidrom) 2. Vodnogospodarski sustav a) vodoopskrba - vodospreme u Šmriki i Kraljevici b) odvodnja otpadnih voda - uređaj za pročišćavanje i ispust


188


3. Elektroenergetski sustav a) transformatorski uređaji - trafostanica TS 110/20 kV Kraljevica b) plinska podstanica u Kraljevici 4. Benzinske postaje; Centar za kontrolu prometa. (4) Izvan građevinskog područja mogu se smjestiti građevine vodnogospodarskog i

elektroenergetskog sustava, te zone sidrišta na moru.

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Članak 11. (1) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000. (2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla (P2 i P3).

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE

Članak 12. (1) Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000, a razgraničene su na: - gospodarske šume (Š1), - šume posebne namjene(Š3). (2) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla. (3) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište područje na kojem se prostor može koristiti na način predviđen za šumsko ili poljoprivredno tlo.

1.5. MORSKE POVRŠINE

Članak 13. (1) Morske površine na području obuhvata Prostornog plana prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000. (2) Namjena i način korištenja mora odnosi se na prostor ispod i iznad morske plohe. (3) Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za: prometne djelatnosti (unutarnji plovni put) rekreaciju (rekreacijske zone obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu, koje je namijenjeno

kupanju i sportovima na vodi. Na tim je dijelovima obale pojas obalnog mora širine minimalno 300 metara).

ostale djelatnosti (akvatorij brodogradilišta, lučka područja i sidrišta),


189


2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 14.

(1) Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju ovim se Prostornim planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti. (2) Građevine od važnosti za državu i županiju koje se grade i rekonstruiraju unutar građevinskog područja naselja Kraljevice uređuju se prema ovoj Odluci. (3) Građevine od važnosti za državu određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su: 1. Proizvodne građevine: - brodogradilište u Kraljevici – postojeća građevina u proizvodnoj zoni 2. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Željezničke građevine: nova željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst-Koper) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol -

(Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik. b) Cestovne građevine: Autocesta i brza cesta:

(Trst) Pasjak / (Ljubljana) - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split I. etapa: Rupa - Rijeka - Senj - Otočac

čvor Križišće - čvor Šmrika (JTC) - most Krk - Omišalj 3. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Građevine za vodoopskrbu: regionalni vodoopskrbni sustav 4. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina: - naftovodi i produktovodi - magistralni naftovod za međunarodni transport: Omišalj-

Sisak, - plinovod (planiran) - alternativna trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transport, kopnena trasa Omišalj - Delnice - Republika Slovenija. b) Elektroenergetske građevine prijenosni dalekovod 220kV Meline – HE Senj. 5. Poštanske i telekomunikacijske građevine: a) međunarodni TK kabeli I razine: - Rijeka-Krk-Senj/Rab-Novalja, - alternativni: Rijeka-Senj

Članak 15. Građevine od važnosti za Županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim planom određuju se slijedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju: 1. Građevine društvenih djelatnosti: a) Srednje škole - Kraljevica b) Građevine sekundarne zdravstvene zaštite - Kraljevica


190


2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) luke otvorene za javni promet: Kraljevica b) luke posebne namjene: luka u funkciji brodogradilišta u Kraljevici. 3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Ostale državne ceste: čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica – Novi Vinodolski - Senj, b) Osnovne županijske ceste: - Mošćenička Draga - Medveja - Lovran - Opatija - Rijeka - Kostrena - Bakar -

Kraljevica - čvor Šmrika. - Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica - Sv.Kuzam. 4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) telekomunikacijske građevine: - magistralni TK kabeli II razine – Rijeka-Krk-Rab-Pag; - alternativni pravac Rijeka-Senj, b) poštanske građevine - postojeći poštanski uredi 5. Građevine za vodoopskrbu podsustava: “Rijeka” 6. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i

instalacijama: Kraljevica 7. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i

instalacijama: a) transformatorske stanice Kraljevica (planirana 110/20 kV), b) distribucijski dalekovod 110 kV-postojeći: - Melina - HE Vinodol Kraljevica - RS Omišalj Meline - Kraljevica c) distribucijski dalekovod 2x110 kV-planirani: - Melina - HE Vinodol 8. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: - Županijska plinska mreža

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Opće odredbe

Članak 16. (1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela. (2) U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno treba smjestiti građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukture.


191


(3) Građevinsko područje naselja definirano je na slijedeći način: - Bakarac: NA1; NA2, NA3, NA 4, - Kraljevica: NA5, NA6, NA7, NA8, NA19, - Šmrika: NA9, NA10, NA11, NA12, NA13, - Mali Dol: NA14, NA15, - Križišće: NA16, - Veli Dol: NA17, NA18, (4) Sva građevinska područja naselja na području Grada Kraljevice moraju imati I. kategoriju uređenosti. (5) I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici. (6) Građevinska područja naselja prikazana su na kartografskim prikazima br.1 "Korištenje i namjena površina" u mj. 1:25000 i br.4. "Građevinska područja" u mj. 1:5000.

Članak 17. (1) U građevinskom području naselja unutar obuhvata Prostornog plana područja posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge do utvrđivanja točnih trasa moguća je samo rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. (2) Opseg neophodan za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je člankom 81, stavkom (3).

Članak 18. (1) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 5 metara, udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja ne može biti manja od 15 metara. Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama. (3) Posebne prometne uvjete priključenja na državne i županijske ceste određuje nadležno tijelo prema posebnom propisu, a za nerazvrstane nadležna služba Grada Kraljevice. (4) Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka (1), mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca. (5) Kod interpolacija novih građevina u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka (1), udaljenost može biti i manja od one iz stavka (1), ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima. (6) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 metara za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, prilikom gradnje građevina osnovne namjene, regulacijski pravac formirati će se na način da se osigura prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 metara.


192


2.2.2. Građevine stambene namjene

2.2.2.1.Stambene građevine

Članak 19. Neposrednim provođenjem ove Odluke unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja (definirano člankom 164.) grade se: - slobodnostojeće stambene građevine, - poluotvorene stambene građevine, - stambene građevine u nizu, - pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske

građevine na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene.

Članak 20. Površina građevne čestice ne može biti manja od: za slobodnostojeće građevine: 300 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na

mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 12 metara, za poluotvorene građevine: 250 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu

građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 12 metara; za građevine u nizu: 200 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu

građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 9 metara.

Članak 21. (1) Minimalna tlocrtna površina nove stambene građevine je 64 m2 za sve veličine građevnih čestica. (2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti određuje se: za slobodnostojeće građevine: 0,4 za poluotvorene građevine: 0,4 za građenje u nizu: 0,5 Iznimno od stavka (3) ovog članka, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i veći prema odredbama plana nižeg reda, a tamo gdje on nije propisan, obvezatna je izrada detaljnog plana uređenja Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti jest: za slobodnostojeće građevine 0,8 za poluotvorene građevine 0,8 za građenje u nizu 1,0.

Članak 22. (1) Maksimalni broj etaža građevine je 2 etaže. (2) Najveća visina građevine (h) iznosi 11,5 metara. (3) Krovišta građevine mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, nagib do 30°.

Članak 23. (1) Građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 3 metra od granice susjedne građevne čestice . (2) Građevine stambene namjene koje će se graditi na poluotvoreni način tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju sa


193


svoje tri slobodne strane biti udaljene od susjedne građevine osnovne namjene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 3 metra od granice građevne čestice. (3) Građevine koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjene na susjedne građevine ili granice građevnih čestica, moraju sa svoje dvije slobodne strane biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene, ali ne manje od 3 metra od granice građevne čestice.

Članak 24. (1) Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim jedne građevine stambene namjene graditi pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske građevine. (2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, unutar građevinskih područja naselja uz obalu mora izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina sa izvorima zagađenja nije dozvoljena. (3) Unutar građevine stambene namjene mogu se planirati poslovni sadržaji, uz uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora. (4) Poslovnim sadržajima iz stavka (3) ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, ugostiteljske građevinne, pečenjarnice i slično.

Članak 25. (1) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne, s mogućnošću izgradnje podruma. (2) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene grade se uz uvjet da: maksimalna dozvoljena visina iznosi 6 m, tlocrtna površina nije veća od 60 % tlocrtne površine građevine osnovne namjene. (3) Najmanja udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od susjednih građevnih čestica mora biti: ako se grade kao slobodnostojeće građevine moraju od granice građevne čestice biti udaljene

minimalno 1 metar. ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene

vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice,

ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice,

za građenje u već izgrađenim dijelovima naselja primjenjuju se odgovarajuće odredbe iz članka 21, stavak (4).

(4) Udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi 4 metara. (5) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 metara za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, prilikom gradnje građevina osnovne namjene, regulacijski pravac formirati će se na način da se osigura prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 metara. (6) Ako građevine iz stavka (1) ovog članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3 metra.


194


Članak 26. (1) Na građevnoj čestici osim građevine osnovne namjene mogu se graditi i poljoprivredne gospodarske građevine kao jednoetažne, s mogućnošću izgradnje potkrovlja, tako da : potkrovlje se može koristiti samo za spremanje proizvoda poljodjelskih gospodarstava, najveća dopuštena visina iznosi 7 metara, građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene, građevine moraju biti udaljene najmanje 10 metara od građevine osnovne namjene na istoj

građevnoj čestici, odnosno 15 metara od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,

najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 1 metar, na dijelu građevine koja je na udaljenosti manjoj od tri metra od granice građevne čestice, ne

mogu se projektirati ni izvoditi otvori, otvorima se ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm

i ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm. (2) Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način, jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne čestice uz susjednu građevinu, dok udaljenost drugih dijelova građevine od ostalih granica građevne čestice ne može biti manja od 3 metra. (3) Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5 metara od granice građevne čestice, ako su letilišta okrenuta prema toj granici, a 3 metra ako su okrenuta u suprotnom smjeru. (4) Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja mora biti minimalno 12 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, 17 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici i manjih građevina poslovne namjene. (5) Gnojišta moraju biti minimalno 17 m udaljena od građevina osnovne namjene na vlastitoj i susjednoj čestici i manjih građevina poslovne namjene. (6) Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala (kamen, beton i opeka). Pod mora biti nepropusan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. (7) Dno i stijene gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu. (8) Jame za osoku moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti od ostalih građevina za jame za osoku jednake su kao i za gnojišta. (9) Udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi.

Članak 27. (1) Arhitektonsko oblikovanje građevina, te građevinski materijali koji će se upotrijebiti moraju biti primjereni tipologiji krajolika, tj. primorskom prostoru i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja i lokalnim uvjetima. (2) Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama zemljišta. (3) Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

Članak 28. (1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivati će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.


195


(2) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. (3) U naseljima uz obalu mora dio građevne čestice između regulacijskog pravca i građevnog pravca hortikulturno se uređuje kao travnjak ili cvjetnjak. (4) Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. (5) Ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala, visine najviše 150 cm. (6) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 150 cm.

2.2.2.2.Višestambene građevine

Članak 29. Višestambene građevine mogu se graditi samo unutar građevinskog područja naselja Kraljevica (NA 5).

Članak 30. (1) Na postojećim višestambenim građevinama mogu se izvoditi zahvati kojima se ne povećava visina građevine. (2) U višestambenim građevinama mogu se planirati poslovni sadržaji u nižim etažama uz uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora. (3) Poslovnim sadržajima iz stavka (2) ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.

Članak 31. (1) Minimalna veličina građevne čestice za višestambene građevine iznosi 600 m2. (2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4. Iznimno, za višestambene građevine koje se nalaze u području uže povijesne jezgre Kraljevice koeficijent izgrađenosti može iznositi najviše 0,8. (3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,6.

Članak 32.

(1) Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine su 4 etaže. (2) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 17,5 m. (3) Krovišta građevine mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, nagib je do 30°.

Članak 33.

(1) Udaljenost višestambene građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4 metra, uz uvjet da udaljenost do susjedne građevine ne iznosi manje od pola visine (h/2) građevine. (2) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja građevni pravac utvrđuje se prema postojećim građevinama.

Članak 34. (1) Za uređenje građevne čestice višestambene građevine vrijede uvjeti iz članka 28. ove Odluke. (2) Pojedinačne intervencije na pročeljima nisu dozvoljene.


196


2.2.3. Građevine društvene namjene

Članak 35. (1) Neposrednim provođenjem ove Odluke unutar građevinskih područja naselja grade se građevine društvene namjene tlocrtne projekcije do 400 m2 i visine do 2 etaže. (2) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za slijedeće građevine društvene namjene: - građevine tlocrtne projekcije veće od 400 m2, - građevine sa više od 2 etaže. (3) Prostorni raspored građevina društvene namjene na području Grada Kraljevice prikazan je na kartografskom prikazu br. 1a "Korištenje i namjena površina – Prometni i telekomunikacijski sustav" u mj. 1:25.000.

Članak 36. (1) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,5, osim građevinske čestice za sport i rekreaciju i vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše 0,8. (2) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5 osim za površine sporta i rekreacije, te vjerske građevine, gdje može iznositi najviše 2,4. (3) Građevine društvene namjene (osim vjerskih građevina), mogu se graditi do visine od 14,5 m s najviše tri etaže. (4) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. (5) Građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 30% njene površine treba hortikulturno urediti. U slučaju potrebe za odstupanjem od stavaka (1) do (5) ovog članka propisuje se obveza

izrade detaljnog plana uređenja.

Članak 37. (1) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene su: (2) Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice): površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m2 po djetetu, za

dvoetažnu 25 m2 po djetetu, minimalna površina građevne čestice iznosi 2000 m2. (3) Osnovne škole: brutto površina građevine je oko 4,8 m2/učeniku, na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i

rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr., veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m2 / učeniku za rad škole u 2

smjene. (4) Srednje škole: U Kraljevici se planira otvaranje srednje škole u prostoru bivše vojarne. (5) Sport i rekreacija: unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-

rekreacijskih građevina (dvorana), kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na

javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta. (6) Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost:


197


građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju,

na području današnjeg dvorca Frankopan planira se otvaranje multimedijalnog centra. na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih

ambulanti i poliklinika, u djelatnosti socijalne skrbi planirano je otvaranje doma za smještaj starijih osoba prema

slijedećim standardima: gradi se u naselju ili njegovoj blizini, gdje postoje uvjeti korištenja zdravstvenih,

socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za društvenu aktivnost korisnika doma,

dom umirovljenika se u pravilu može graditi za najmanje 50 korisnika, ukupna površina zemljišta za gradnju doma iznosi najmanje 50 m2 po korisniku.

Ukupno izgrađena korisna površina zatvorenog prostora doma može iznositi od 38-42 m2 po korisniku doma,

depandansa doma stambena je građevina izgrađena u neposrednoj blizini doma umirovljenika,

ukupno izgrađena korisna površina depandanse doma može iznositi od 18-22 m2 po korisniku doma.

(7) Vjerske građevine: najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog projekta. (8) Građevine mješovite društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju od dviju kombiniranih namjena iz stavaka (1) – (7) ovog članka. (9) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

Članak 38. (1) Neposrednim provođenjem ove Odluke unutar građevinskih područja naselja grade se: - građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije do 500 m2 , - poljoprivredne gospodarske građevine, s izuzetkom navedenim u članku 46,

stavak (3). (2) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za slijedeće građevine gospodarske namjene unutar građevinskih područja naselja: - građevine tlocrtne projekcije veće od 500 m2 .


198


Članak 39. (1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš. (2) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi: građevine zanatske namjene, građevine poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i komunalno servisne), poljoprivredne gospodarske građevine.

2.2.4.1. Građevine zanatske i poslovne namjene

Članak 40. (1) Površina građevne čestice za građevine zanatske ili poslovne namjene ne može biti manja od 400 m2. (2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5. (3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0. (4) Unutar građevina zanatske i poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene površine 100 m2.

Članak 41. (1) Najveći dopušteni broje etaža građevine zanatske ili poslovne namjene iznosi 2 etaže. (2) Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,5 metara. (3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Članak 42. (1) Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi ½ visine građevine (h/2), ali ne manje od 3 metra od granice građevne čestice. (2) Građevine zanatske ili poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalne širine 5,5 metara.

Članak 43. (1) Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu. (2) Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo. (3) Ograde ne mogu biti više od 2 m, osim iznimno kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja. (4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Članak 44. (1) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i


199


rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja. (2) Zatečene građevine zanatske ili poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 45.

(1) Površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m2 . (2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5. (3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,5. (4) Dozvoljena je izgradnja najviše jedne etaže. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5 m.

Članak 46. (1) Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu te izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina može se planirati unutar naselja, s tim da se za poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja to odnosi na uzgoj maksimalno: odraslih goveda do 2 komada, teladi ili junadi do 3 komada, konja do 2 komada, peradi do 100 komada, kunića do 20 komada, ovce, koze 15 komada. (2) Broj grla moguće je i kombinirati. (3) Poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja ne smiju se graditi unutar građevinskog područja naselja uz obalu mora (NA1, NA5, NA8, NA13).

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 47.

(1) Neposrednim provođenjem ove odluke unutar građevinskih područja naselja grade se: - građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije do 400 m2. (2) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za slijedeće građevine ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskih područja naselja: - građevine tlocrtne projekcije veće od 400 m2.

Članak 48. (1) Minimalna veličina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene je 400 m2. (2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5. (3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 2,0. (4) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice.


200


Članak 49. (1) Najveći broj etaža građevine su četiri etaže. (2) Najveća dopuštena visina građevine (h) iznosi 14,0 m. (3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Članak 50. (1) Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6 metara, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 3 metra od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora. (2) Građevna čestica mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu širine minimalno 5,5 metara.

Članak 51. (1) Najmanje 50% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno zelenilo. (2) Za građevine ugostiteljsko-turističke namjene smještene uz obalu mora moguće je odrediti posebnu zonu kupališta, uz uvjet da se ne prekida obalna šetnica (postojeća ili planirana).

Članak 52. (1) Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine. (2) Hoteli, pansioni, odmarališta, turistička naselja, moteli i depadanse namijenjeni ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.

2.2.6. Kiosci

Članak 53. Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.

Članak 54. Lokacije za postavu kioska na području naselja Kraljevica utvrđuju se posebnom Odlukom koju donosi Gradsko vijeće.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA

Članak 55.

U smislu ovog Prostornog plana, izgrađene strukture van građevinskih područja naselja su: površine za izdvojene namjene, građevine izvan građevinskog područja.


201


2.3.1. Površine za izdvojene namjene

Članak 56. Za površine gospodarske namjene, ugostiteljsko-turističke namjene, sportsko-rekreacijske namjene (sportski centar) te za površine komunalnih lučica obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja, što je određeno člancima 164 i 165.

Članak 57. (1) Površine za izdvojene namjene utvrđene ovim Prostornim planom određene su na kartografskim prikazima br. 1. “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i br. 4. “Građevinska područja”, mj. 1:5000. (2) U područjima iz stavka (1) ovog članka mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora. (3) Građevine na površinama za izdvojene namjene mogu se graditi pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 5,5 m.

Članak 58. Prostornim planom određena su građevinska područja za: gospodarsku namjenu, ugostiteljsko-turističku namjenu, sportsko-rekreacijsku namjenu, infrastrukturnu namjenu, groblja, ostalu namjenu.

Članak 59. (1) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. (2) Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja objekta.

2.3.1.1. Gospodarska namjena

Članak 60. (1) Prostornim planom određene su površine za gradnju gospodarskih sadržaja: - proizvodne namjene, - poslovne namjene, (2) Površina proizvodne namjene na području Grada Kraljevice je brodogradilište u Kraljevici, namijenjeno proizvodnoj djelatnosti s pratećim sadržajima kao što su skladišta, servisi, radionice i druge djelatnosti. (3) Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.). (4) Uz osnovnu djelatnost iz ovog članka, moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.


202


Proizvodna i poslovna namjena

Članak 61. (1) Proizvodna namjena (I) planirana je na slijedećoj lokaciji:

- I1 - Kraljevica: brodogradilište, P = 12,40 ha. (2) Poslovna namjena (K) planirana je na slijedećim lokacijama:

- K1 – Kraljevica: zona Banj-Zlibina, P = 5,30 ha, - K2 - Kraljevica: zona Furlanovo, P = 4,43 ha, - K3 - Kraljevica: zona Lukićevo P = 2,70 ha.

(3) Za zone navedene u stavcima (1) i (2) ovog članka obvezna je izrada detaljnog plana uređenja.

Članak 62. (1) Najmanja dopuštena veličina građevne čestice poslovne i proizvodne namjene je

500 m2. (2) Najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20 m. (3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,5. (4) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice je 1,0. (5) Najveća dopuštena visina građevine određuje se kao u članku 41. ove Odluke.

Članak 63. (1) Na površinama gospodarske namjene (poslovne i proizvodne) mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su: nadstrešnice i trijemovi, prostori za manipulaciju, parkirališta, potporni zidovi, komunalne građevine i uređaji, prometne građevine i uređaji, površine i građevine za šport i rekreaciju, druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa. (2) Ostale građevine grade se, u pravilu, unutar gradivog dijela čestice. (3) Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati: potporni zidovi, prostori za manipulaciju, parkirališta, komunalne građevine i uređaji, prometne građevine i uređaji.

Članak 64. (1) Obvezni građevni pravac udaljen je, u pravilu, najmanje 10 m od regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene (poslovne i proizvodne) prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice. (2) Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6 m.


203


Članak 65. (1) Građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja. (2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog članka.

Članak 66. (1) Ograde građevnih čestica gospodarske namjene (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) grade se, u pravilu, od kamena, betona, opeke, metala ili drva. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom. (2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice). (3) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, do 1,8 m. (4) Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu do 2 m. (5) Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

Članak 67. (1) Najmanje 20% površine građevne čestice poslovne ili proizvodne namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila. (2) Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila iz stavka (1) ovog članka. (3) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici. (4) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.

Članak 68. Kote prilaza pojedinim građevnim česticama gospodarske namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.

Članak 69. Prilaz vatrogasnih vozila građevinama gospodarske namjene treba omogućiti internom kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema važećim zakonima i propisima.

2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena

Članak 70. (1) Prostornim planom predviđene su površine za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene. (2) U površinama namjenjenim smještaju ugostiteljsko-turističkih sadržaja ne može se planirati nova stambena gradnja.


204


(3) Površine ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Prostornim planom obuhvaćaju: - smještajne kapacitete, koje u pravilu čine pojedinačne građevine, turistička naselja, koja sadrže sve vrste namjena u funkciji turizma, kao što su apartmansko

naselje, vikend naselje, kampovi, ostali smještajni kapaciteti, sportske i rekreativne djelatnosti, parkovi, zelenilo itd.

vikend naselje, koje čini područje pretežito sezonskog stanovanja (postojeće u uvali Scott).

Članak 71. (1) Najmanja dopuštena veličina građevne čestice za građevine ugostiteljsko turističke namjene iznosi 400 m2. (2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5. (3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 2,5. (4) Najveći broj etaža građevine su pet etaža, bez mogućnosti izgradnje potkrovlja. (5) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 17 m.

Smještajni kapaciteti

Članak 72. (1) Prostornim planom određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene za smještajne kapacitete (T1) - hotele i sl. (2) Na području Grada Kraljevice predviđena su slijedeća građevinska područja za smještajne kapacitete (T1): - T11 – Bakarac:zona u središtu naselja, P = 4,06 ha, - T12 - Kraljevica: zona dvorac Frankopan (rt Nirvana), P = 2,04 ha. - T13 – Šmrika P = 2,16 ha. Uvjeti smještaja građevina i uređenje navedenih površina utvrditi će se izradom detaljnih planova ueređenja.

Turistička naselja

Članak 73.

(1) Na području Grada Kraljevice predviđena su slijedeća turistička naselja (T2): - T21 - Kraljevica: rt Oštro, P = 28,32 ha, - T22 - Kraljevica: lokacija spod Javorišća, P = 5,99 ha, - T23 - Kraljevica: uvala Scott, P = 6,35 ha, - T24 - Šmrika: uvala Marenska, P = 9,02 ha, Za zone T21 - T24 obvezna je izrada urbanističkih planova uređenja.

Vikend naselje

Članak 74. (1) Na području Grada Kraljevice nalazi se vikend naselje (T3): - T3 Kraljevica: postojeće vikend naselje u uvali Scott, P = 1,78 ha. (2) Unutar građevinskog područja iz stavka (1) ovog članka moguća je rekonstrukcija i

adaptacija postojećih građevina, bez povećanja visine, tj. broja etaža, te uz mogućnost nadogradnje u prizemnoj etaži do najviše 30 m2.

2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena


205


Članak 75.

(1) Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Kraljevice dijele se na: R1-sportski centar:

- R11 - Bakarac, P = 4,52 ha, - R12- Šmrika, P = 12,70 ha, - R13- Mali Dol, P = 1,39 ha.

R2-rekreacijsko područje-kupališta: - R21 - Bakarac: uvala Dobra, P = 0,59 ha, - R22- Bakarac: uvala Bakarac, P = 0,70 ha, - R23- Kraljevica: uvala Carevo, P = 1,90 ha, - R24 - Kraljevica: dio akvatorija od rta Lipica do rta Oštro, P = 6,85 ha, - R25- Kraljevica: uvala Scott, P = 1,07 ha, - R26- Šmrika: dio akvatorija od uvale Marenska do uvale Rasatica, P = 3,51 ha.

R3-rekreacijsko područje-obalno more namjenjeno kupanju i rekreaciji: - R31 - Bakarac: uvala Bakarac-rt Kavranić, P = 21,65 ha, - R32- Kraljevica: dio akvatorija južno od rta Lipica, P = 4,85 ha, - R33- Kraljevica: sjeverni dio uvale Scott, P = 4,11 ha, - R34- Kraljevica: južni dio uvale Scott P = 5,68 ha.

(2) Za zonu u Šmriki (R12) propisuje se obavezna izrada urbanističkog plana uređenja, dok je za zone (R11), (R13), (R21 i R22) obvezna izrada detaljnih planova uređenja.

Članak 76.

(1) Najmanja dopuštena veličina građevne čestice za građevine sportsko-rekreacijske namjene iznosi 400 m2. (2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,6. (3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 3,0. (4) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12 m. (5) Iznimno, najveća dopuštena visina za sportsku dvoranu iznosi 19 m.

2.3.1.4. Građevine i površine infrastrukturne namjene

Članak 77. Na području Grada Kraljevice građevine i površine infrastrukturne namjene razvrstane su na: Benzinske postaje s ugositeljsko-turističkim sadržajima (GI1) u Kraljevici i Šmriki, površine 3,71 ha, Centar za kontrolu prometa (GI2) uz državnu cestu prema Krku, površine 1,65 ha, Vodospreme (GI3) u Šmriki i Kraljevici, površine 0,69 ha, Plinsku podstanicu (GI4) u Kraljevici, površine 0,99 ha, Pročišćivač (GI5) na Oštrom, površine 0,87 ha.

Članak 78. (1) Prostornim planom određene su površine za komunalne lučice, koje obuhvaćaju kopneni dio na kojem su izgrađene građevine (“ribarske kućice”) i pripadajući dio akvatorija. (2) Na površinama komunalnih lučica mogu se graditi “ribarske kućice” brutto razvijene površine površine maksimalno do 15 m2, maksimalne visine 4 m. Obavezna je upotreba autohtonih materijala. (3) Područja iz stavka (1) ovog članka predviđena su na slijedećim lokacijama: KL1 - Šmrika, uvala Črišnjeva, P = 2,2 ha (kopno) i 2,63 ha (akvatorij)


206


KL2 - Kraljevica, Trnova (uvala Tiha), P = 0,68 ha (kopno) i 0,51 ha (akvatorij) KL3 - Šmrika, uvala Dumboka, P = 1,19 ha (kopno) i 0,98 ha (akvatorij). Za područja komunalnih lučica određena je izrada detaljnih planova uređenja.

2.3.1.5.Groblja

Članak 79. (1) Površine za razvoj groblja izvan građevinskog područja naselja na području Grada Kraljevice su: - G1 Bakarac, P = 0,22 ha, - G2 Kraljevica, P = 1,89 ha, - G3 Šmrika P = 0,78 ha, - G4 Mali Dol P = 0,46 ha, - G5 Mali Dol P = 0,78 ha. (2) Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i sl., te komunalna infrastruktura.

2.3.1.6.Ostala namjena (turistički, trgovački i poslovni sadržaji)

Članak 80. Prostornim planom određena je površina za ostalu namjenu na lokaciji Medomišljina,

površine 3,65 ha, (2) Za navedenu zonu određena je izrada detaljnog plana uređenja.

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

Članak 81. (1) Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja. (2) Ukoliko se građevine iz stavka (1) ovog članka nalaze unutar područja planiranog za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode (zaštićenog krajolika, područja posebno vrijednog predjela - prirodnog krajolika, na vizualno eksponiranim lokacijama, na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu, šumi ili unutar površina planiranih za kapitalnu infrastrukturu), moguća je rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja navedenih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. (3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u

postojećim gabaritima, priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta

instalacija, dogradnja sanitarnih prostorija (Wc, kupaonica), uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor.


207


(4) Prenamjena, povećanje građevne čestice i sukladno tome izgradnja na njoj, moguća je samo za namjenu koja je Prostornim planom predviđena za taj prostor, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor. (5) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja: građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, - manjih kapelica, križeva i sl. (6) Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili

uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene su jednom građevnom česticom.

(7) Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su:

građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna), građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih

voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.), građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih

vrijednosti i autohtonog graditeljstva. (8) Izvan sportsko-rekreacijskih površina određenih ovim Prostornim planom moguće je uređivati i graditi pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze i slično, sukladno obilježjima prostora.

2.3.2.1. Građevine infrastrukture

Članak 82. (1) Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smještene u infrastrukturne koridore. (2) Kriteriji za planiranje građevina infrastrukture određeni su člankom 9. ove Odluke. (3) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u poglavlju 5. ove Odluke.

2.3.2.2. Stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

Članak 83.

(1) Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma ali isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. (2) Dopustivu izgradnju građevina iz stavka (1) moguće je planirati na posjedu primjerene veličine, a za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla. (3) Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja krajobraza.


208


Članak 84. Veličina posjeda na kojem se planira izgradnja građevina izvan građevinskog područja u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti, je: građevina / građevine za uzgoj voća ili voća i povrća na posjedu minimalne veličine od 1,5

ha, građevina / građevine za uzgoj povrća na posjedu minimalne veličine od 0,5 ha, građevina / građevine za uzgoj vinove loze ili maslina na posjedu minimalne veličine od 1,0

ha, građevina / građevine za uzgoj cvijeća na posjedu minimalne veličine od 0,5 ha.

Članak 85. (1) Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može planirati izgradnja građevina (farma) za uzgoj stoke i peradi iznosi 5 uvjetnih grla. (2) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata: Vrsta stoke Koeficijent Broj grla - krava, steona junica 1,00 5 -junad 1-2 god. 0,7 7 -junad 6-12 mjeseci 0,5 10 -telad 0,25 20 -ovce, koze 0,1 50 -janjad i jarci 0,05 100 -tovna perad 0,00055 9000 -konzumne nesilice 0,002 2500 -rasplodne nesilice 0,0033 1500 (3) Najmanja dopuštena veličina čestice za izgradnju stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti iznosi 2.000 m2. (4) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,1. (5) Najveći dopušteni broj etaža građevine su dvije etaže.

Članak 86. (1) Građevine (farme) za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju mogu se planirati na odgovarajućoj udaljenosti od ruba područja predviđenog za razvoj naselja kako bi se spriječili mogući negativni utjecaji. (2) Udaljenosti građevina od građevinskog područja naselja ne mogu biti manje od: Broj uvjetnih grla Minimalna udaljenost (m) 5-10 70 10 - 15 100 16 - 100 150 101 - 300 300. (3) Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada namijenjenih poljoprivrednoj djelatnosti od javnih cesta iznose: 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta.


209


Članak 87. (1) Izgradnja staklenika i plastenika, te sličnih građevina na poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja, dozvoljava se ako se najmanje 80 % površine obrađuje jednom ili više slijedećih kultura: vinova loza, masline, voće ili povrće, cvijeće i dr. (2) Uvjet za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni prilaz širine najmanje 3,0 metara. (3) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 metara. (4) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti čestice je 0,6. (5) Najmanja dozvoljena udaljenost od granice građevne čestice iznosi 1 m. (6) Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskog područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 88. (1) Prostornim planom određeni su prostori za smještaj gospodarskih sadržaja i to: u građevinskim područjima naselja, u površinama za izdvojene namjene, izvan građevinskog područja. (2) Gospodarske djelatnosti smještaju se u prostore iz stavka (1) ovog članka uz uvjet da racionalno koriste prostor i nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša. (3) Prostornim planom su određeni gospodarski sadržaji slijedećih djelatnosti: šumarstvo, poljoprivreda, ugostiteljstvo i turizam, ostale gospodarske djelatnosti.

3.1. Šumarstvo

Članak 89. (1) Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na načelu održivog gospodarenja. (2) Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na području Grada Kraljevice podrazumijeva, uz gospodarske učinke i održavanje biološke raznolikosti, sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i potencijala šuma, kako bi se ispunile gospodarske, ekološke i društvene funkcije šuma. (3) Građevine u funkciji gospodarenja šumama (lugarnice i sl.) koje se grade u šumi ili na šumskom zemljištu, te građevine u funkciji lova, grade se u skladu s posebnim uvjetima koje utvrđuje nadležno tijelo za gospodarenje šumama. (4) Na području šuma i šumskih površina unutar obuhvata Prostornog plana posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge do utvrđivanja trasa autoceste i željezničke pruge nisu dopušteni nikakvi zahvati, niti prenamjena.


210


Poljoprivreda

Članak 90. (1) Razvoj poljoprivrede kao gospodarske djelatnosti na prostoru Grada Kraljevice treba se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu i tržišnim načelima. (2) Osnovne djelatnosti su: stočarstvo, pčelarstvo, povrćarstvo, mediteransko voćarstvo, cvjećarstvo, vinogradarstvo i uzgoj ljekovitog bilja. (3) U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba odbaciti razvitak konvencionalne, a promovirati razvitak ekološke poljoprivrede. (4) Ekološka poljoprivreda (organska, biološka) je poljoprivredna proizvodnja bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida i drugih agrokemikalija. Konvencionalna poljoprivreda je poljoprivredna proizvodnja koja uz pomoć mehanizacije, agrokemikalija, velike količine energije i novostvorenih sorti i pasmine postiže visoke prinose. (5) U Prostornom planu osigurani su prostorni i drugi uvjeti za smještaj građevina u funkciji poljoprivrede i to: a) u građevinskim područjima naselja: kao građevine u funkciji poljoprivredne

proizvodnje na građevnim česticama stambene namjene. Uvjeti građenja određeni su u članku 26. ovog Prostornog plana,

b) na poljoprivrednim površinama izvan građevinskog područja (određeno člancima 83-87. ovog Prostornog plana).

(6) Na području poljoprivrednog tla unutar obuhvata Prostornog plana posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge do utvrđivanja trasa autoceste i željezničke pruge nisu dopušteni nikakvi zahvati, niti prenamjena.

Ugostiteljstvo i turizam

Članak 91. (1) Obalno područje Grada Kraljevice predstavlja ugostiteljsko-turističko područje na kojem prevladavaju djelatnosti ugostiteljstva i turizma s dopunjujućim djelatnostima. (2) Razvitak turizma, s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru vezan je uz: - područje Kraljevice (prvenstveno rt Oštro), - Uvalu Scott, - Bakarac, - planirano turističko naselje iznad uvale Marenska. (3) Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja potrebno je planirati i provoditi tako da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja. (4) Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja određeni su člancima 47-52. ovog Prostornog plana. (5) Uvjeti smještaja građevina i sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene unutar površina za izdvojene namjene određeni su člancima 70-74. ovog Prostornog plana.


211


Ostale gospodarske djelatnosti

Članak 92. (1) Postojeće zone industrije, malog gospodarstva, obrtništva i poduzetništva trebaju se racionalno koristiti i popunjavati, a planiranje novih radnih zona treba temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na troškove pripreme, opremanja i uređenja zemljišta. (2) Gospodarska namjena predviđa se unutar građevinskog područja naselja i na površinama za izdvojene namjene (proizvodna i poslovna namjena). (3) Uvjeti smještaja građevina gospodarske namjene unutar građevinskog područja naselja određeni su člancima 38-44. ovog Prostornog plana. (4) Uvjeti smještaja građevina gospodarske namjene unutar površina za izdvojene namjene određeni su člancima 60-69. ovog Prostornog plana. (5) Kolni i pješački pristup građevinama i površinama gospodarske namjene potrebno je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 93. (1) Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa. (2) Postojeće i planirane građevine društvenih djelatnosti iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br.1a “Korištenje i namjena površina - prometni i telekomunikacijski sustav” u mj 1:25000.

Predškolske i školske ustanove

Članak 94. (1) Predškolska ustanova (dječje jaslice i vrtići), osnovna škola (središnja i područna) i srednja škola smjestiti će se na način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu. (2) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to: za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%, za osnovne škole 10,5%. (3) Lokacija za predškolsku i školsku ustanovu te srednju školu određena je u građevinskom području naselja Kraljevica.

Sport i rekreacija

Članak 95. (1) Građevine i područja namijenjena smještaju sportsko-rekreacijskih sadržaja smještaju se unutar građevinskog područja naselja i u površinama za izdvojene namjene. (2) Detaljniji uvjeti gradnje građevina u građevinskim područjima naselja određeni su u članku 37. stavak (5), a u površinama za izdvojene namjene u članku 76. ovog Prostornog plana.


212


Zdravstvo i socijalna skrb

Članak 96. (1) Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivati će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima (ili ograničenjima). (2) Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 37. stavak (6).

Vjerske građevine

Članak 97. (1) Vjerske građevine (crkve, svetišta, kapele, samostani, škole i dr.) u pravilu se grade u građevinskim područjima naselja. (2) Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 37. stavak (7).

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 98.

(1) Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za: prometni sustav (kopneni, pomorski i zračni), energetski sustav (opskrba električnom energijom, plinoopskrba, naftovod), sustav vodoopskrbe i odvodnje. (2) Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br.1A “Korištenje i namjena površina - prometni i telekomunikacijski sustav” i br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”, u mj. 1:25.000. (3) Razvrstaj građevina infrastrukture od državnog i županijskog značaja prikazan je u člancima 14. i 15. ovog Prostornog plana.

5.1. PROMETNI SUSTAV

Članak 99. (1) Prostornim planom se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju osnove kopnenog (cestovnog, željezničkog, cijevnog prometa te sustava telekomunikacija i pošta), pomorskog i zračnog sustava. (2) Navedeni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1A “Korištenje i namjena površina - prometni i telekomunikacijski sustav”, mj. 1:25.000.

5.1.1. Kopneni promet

5.1.1.1. Cestovni promet

Članak 100. (1) Prostornim planom određena je osnovna mreža cesta koju na području Grada Kraljevice čine: državne ceste, županijske ceste, lokalne ceste.


213


(2) Mrežu državnih cesta na području Grada Kraljevice čine: Trst (Pasjak)/Ljubljana – Rupa – Rijeka – Senj – Zadar - Split, čvor Križišće (novi) – Šmrika (JTC) – most Krk - Omišalj (planirano na dijelu ceste od čvora

Križišće (novi) do lokacije Medomišljina sjeverno od čvora Šmrika), čvor Šmrika (JTC) – Crikvenica – N. Vinodolski - Senj. (3) Mrežu županijskih cesta čine: Crikvenica – Tribalj – Drivenik – čvor Križišće (postojeći) – Meja – Praputnjak – Sv. Kuzam, čvor Križišće (postojeći) – središte Kraljevice do županijske ceste za luku Kraljevica (dio

ceste je nov), JTC – luka Kraljevica, čvor Križišće (postojeći) – Bakar – Plase - Fužine, JTC – čvor most – uvala Črišnjeva (dio ceste je nov), Bakarac – čvor Šmrika. (4) Lokalne ceste na području Grada Kraljevice su: spojna cesta (prsten) na županijsku cestu (JTC – čvor most – uvala Črišnjeva) (dio ceste je

nov), odvojak za rt Oštro, Bakarac – Kraljevica, ulaz u uvalu Scott, čvor Križišće (postojeći) – Šmrika – državna cesta prema Novom Vinodolskom, Šmrika – uvala Marenska (nova). (5) Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata ne

smatra se promjenom trase.

Članak 101. Udaljenosti građevina od regulacijskog pravca za razvrstane i nerazvrstane ceste određene su u članku 18. ovog Prostornog plana.

Članak 102.

(1) Minimalna širina za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 metra za jednosmjernu cestu, a 5,5 metara za dvosmjernu cestu. (2) Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta, širina može iznositi manje od 4,5 m ako položaj postojećih građevina onemogućava obavezne širine propisane stavkom (1) ovog članka. (3) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, udaljenost regulacijskog pravca od osi nerazvrstane ceste treba biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 metara.

Pješačke i biciklističke staze

Članak 103.

(1) Prostornim planom predviđena je izgradnja obalne šetnice (lungo mare) od Bakarca do Jadranova, tj. duž cijele obalne linije područja Grada Kraljevice. (2) Točna trasa, način uređenja i opremanja šetnice odrediti će se za područje Kraljevice i Oštrog izradom urbanističkog plana uređenja, a za prostore izvan građevinskih područja idejnim projektom.


214


(3) Na području Grada Kraljevice graditi će se biciklističke staze i trake: odvojene od županijske ceste , kao zasebna površina unutar profila lokalnih i nerazvrstanih cesta.

Parkirališna i garažna mjesta

Članak 104. Parkiranje i garažiranje vozila za stambene građevine rješava se na građevnoj čestici te građevine.

Članak 105. (1) Parkiranje i garažiranje vozila za višestambene građevine rješava se na građevnoj čestice te građevine. (2) Garažiranje vozila u pravilu se rješava unutar višestambene građevine. (3) Iznimno, kada je nemoguće riješiti garažiranje vozila unutar višestambene građevine dopušta se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza.

Članak 106. (1) Parkiranje i garažiranje vozila na površinama gospodarske namjene (poslovne i proizvodne), ugostiteljsko-turističke namjene i sportsko-rekreacijske namjene rješava se na građevnoj čestice te namjene. (2) Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice. Podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren. (3) Iznimno od stavka (1) ovog članka, ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

Članak 107. (1) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se prema slijedećoj tablici: Namjena prostora u građevinama Potreban broj parkirališnih ili garažnih

mjesta stambena građevina (po jednom stanu)

1 stanovanje

višestambena građevina (po jednom stanu)

1,5

Namjena prostora u građevinama gospodarske namjene

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 1000 m2 brutto-razvijene površine

proizvodna namjena, poslovna namjena – servisni i skladišni sadržaji

4-8

trgovački sadržaji 20-40 uredi 10-20 drugi poslovni sadržaji 15 hotel, pansion, motel 20-40 Namjena prostora Potreban broj pakirališnih ili garažnih mjesta

na broj osoba sportske dvorane i igrališta s gledalištima na 10 sjedala po 3 mjesta škole i predškolske ustanove na jednu učionicu po 1 mjesto


215


(2) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme. (3) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide. (4) Postojeće garaže i garažno – parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice.

Članak 108. (1) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta. (2) Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne građevine u daljem tekstu: “izdvojeno parkiralište ili garaža”. (3) Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište s pristupom preko zemljišta ili s kolnim pristupom s druge javne prometne površine u blizini lokacije osnovne građevine. (4) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m2 prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 metara, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m, te priključenje na javnu površinu za osobe, a 12 x 4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste, te priključenje na javnu površinu za autobuse). (5) Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi najviše: za uređenje u jednoj razini: 0,8 za uređenje u dvije ili više razine: 0,6. (6) Ukoliko se iznad izdvojenog parkirališta ili garaže uređuje zelena površina, u sklopu uređenja zemljišta izgrađenost se umanjuje za 20%. (7) Svjetla visina dvije etaže za smještaj autobusa je 4,5 metra, a za osobna vozila 2,25 metara. Konstrukcija katnog izdvojenog parkirališta dimenzionira se prema smještaju vozila kao i prilazne rampe. (8) Izdvojena parkirališta ili garaže koji se grade u 2 ili više razina mogu se graditi kao galerijski otvoreni prostori, dijelom ukopani ili zatvoreni prostori do visine prizemlja. (9) Prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama izvode se prema tehničkim normativima, s postojećih internih prometnica uz osnovnu građevinu ili s drugih javnih prometnica ili prometnih površina prema uvjetima nadležnih službi ili organizacija. (10) Ukoliko se izdvojeno parkiralište ili garaža nalazi s druge strane državne ceste mora se osigurati minimum pješački prijelaz u dvije razine. (11) Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti max. 15% nagiba, a nagib se mora uskladiti s tehničkim uvjetima prilazne ceste, prometnom signalizacijom i ograničenjima brzina.


216


5.1.1.2. Željeznički promet

Članak 109. Trasa nove željezničke pruge velikih učinkovitosti (Trst-Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik na području Grada Kraljevice utvrditi će se izradom Prostornog plana područja posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge (PPPPO 1).

5.1.1.3. Cijevni promet

Članak 110. (1) Područjem Grada Kraljevice prolazi međunarodni naftovod Omišalj-Sisak. (2) Širina zaštitnog koridora unutar kojeg se ne mogu graditi građevine niti provoditi drugi zahvati u prostoru iznosi 40 metara.

5.1.1.4. Pošta i telekomunikacije

Članak 111. (1) Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštanskog sustava određeni su na kartografskom prikazu br. 1a “Korištenje i namjena površina – prometni i telekomunikacijski sustav”, mj. 1:25.000. (2) Prostornim planom određena je trasa međunarodnog optičkog kabela Rijeka -Split-Dubrovnik, te su osigurani koridori za izgradnju distributivne kanalizacije (DTK) do svih građevina u urbanom području, turističkim naseljima i područjima poslovne namjene. Kapaciteti DTK odrediti će se projektima. (3) Rekonstrukcija postojećih pristupnih TK mreža izvoditi će se postupno, najprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže. (4) Privremeno se mogu postavljati automatske telefonske centrale.

5.1.2. Pomorski promet

Članak 112. (1) Na području Grada Kraljevice luka otvorena za javni promet županijskog značaja je luka Kraljevica, luke otvorene za javni promet lokalnog značaja su luke Bakarac i Črišnjeva, a luka posebne namjene je luka brodogradilišta u Kraljevici. (2) Lučka područja planirana su na slijedećim lokacijama: rt Dobra, uvala Bakarac, uvala Carevo do rt Nirvana, rt Lipica, uvala Scott, uvala Črišnjeva, uvala Rasatica. (3) Akvatorijem područja Grada Kraljevice prolazi unutarnji plovni put za potrebe prometnog i gospodarskog povezivanja županijskih luka na prostoru priobalja i otoka. (4) Lokacije područja iz stavka (1) i (2) ovog članka, kao i unutarnji plovni put prikazani su na kartografskom prikazu br. 1a. “Korištenje i namjena površina – prometni i telekomunikacijski sustav”, mj. 1:25.000.


217


5.1.3. Zračni promet

Članak 113. (1) Prostorni plan određuje smještaj uzletišta za helikoptere (helidrom) na lokaciji u blizini čvora “Šmrika” (kartografski prikaz br. 1a “Korištenje i namjena površina površina – prometni i telekomunikacijski sustav”, mj. 1:25.000). (2) Veličina prostora helidroma je najmanje 30 x 30 metara, a prateći sadržaji smještaju se sukladno mogućnostima terena.

5.2. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE 5.2.1. Korištenje voda

Članak 114.

(1) Prostornim planom, na kartografskom prikazu br. 2a “Infrastrukturni sustavi i mreže - sustav vodoopskrbe i odvodnje”, mj. 1:25.000, utvrđen je sustav vodoopskrbe na području Grada Kraljevice kojim su obuhvaćene: postojeće vodospreme u Kraljevici i Šmriki, te prekidna komora “Vršine”; mreža cjevovoda koja je usmjeravajućeg značenja, te su dozvoljene odgovarajuće prilagodbe

kojima se ne odstupa od koncepcije rješenja, (2) Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava na području Grada Kraljevice treba biti u skladu s Vodoopskrbnim planom županije.

Uvjeti utvrđivanja koridora za vodoopskrbne cjevovode

Članak 115. (1) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora. (2) U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima, i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom. (3) Vertikalni razmak s ostalim instalacijama izvodi se minimalno 50 cm. Prijelaz cesta izvodi se obvezno u zaštitnoj cijevi. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi.

5.2.2. Sustav odvodnje

Članak 116. (1) Sustav odvodnje područja Grada Kraljevice prikazan je na kartografskom prikazu br. 2A “Infrastrukturni sustavi i mreže - sustav vodoopskrbe i odvodnje”, mj. 1:25.000. (2) Prostornim planom određuju se u I. fazi četiri zasebna podsustava javne odvodnje otpadnih voda (model razdjelne kanalizacije) te njima pripadajuće građevine i instalacije (kolektori, crpke, uređaji za pročišćavanje i ispusti) za naselja Bakarac, Kraljevicu, Šmriku i Križišće. (3) U II. fazi određuje se spajanje četiri zasebna sustava u jedan tako da se sve vode dovedu u sustav naselja Kraljevica na zajednički uređaj za pročišćavanje s podmorskim ispustom u more (županijskog značaja).


218


Članak 117.

(1) Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda vršiti će se po fazama, i to: I. faza: mehaničko pročišćavanje u kombinaciji s podmorskim ispustom na dovoljnoj dubini; II.faza: kompletiranje mehaničkog stupnja pročišćavanja uključujući i izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje; III.faza: viši stupanj pročišćavanja izgraditi će se kada na to ukažu rezultati sustavnog istraživanja otpadnih voda, rada podmorskih ispusta i kakvoće mora. (2) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršiti će se u skladu s odredbama Zakona o vodama (NN 53/97), Državnog plana za zaštitu voda i drugih odluka. (3) Za ostale uređaje za pročišćavanje otpadnih voda primjenjuje se istovjetan kriterij, sukladno odredbama zaštite i korištenja prostora. (4) Potrebno je prikupljati komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja vode i organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu.

Uvjeti utvrđivanja koridora za cjevovode sustava za odvodnju

Članak 118. (1) Potreban koridor za vođenje kolektora utvrđuje se obzirom na profil samog cjevovoda. (2) Obzirom da kolektori nemaju značajne mogućnosti odstupanja pri vođenju nivelete, kako u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog pojedinačnog projekta određuju se mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u slučaju potrebe treba izvršiti izmicanje i preseljenje istih. (3) Svjetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija iznosi najmanje 1 m i proizlazi iz uvjeta održavanja. Razmak od drvoreda, zgrada i sličnih građevina u skladu je s lokalnim uvjetima. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja ispod. (4) Zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava odvodnje, kao i za oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase u cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste).

5.3. ENERGETSKI SUSTAV

5.3.1. Elektroopskrba

Članak 119. (1) Sustav elektroopskrbe na području Grada Kraljevice prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav”, mj. 1:25.000. (2) Napajanje električnom energijom postojećih i planiranih potrošača planira se izgradnjom trafostanice 110/20 kV Kraljevica, na području koje će se utvrditi razvojnim planovima nadležne oganizacije. Potrebna površina čestice za izgradnju trafostanice je cca 75x 75 metara.


219


(3) Postojeći dalekovodi na području Grada Kraljevice su: - DV 220 kV /TS 400/220/110 kV Meline - TS 220/110/35 kV HE Senj), - DV 2x110 kV (TS 400/200/110 kV Meline - TS 110/35 kV HE Vinodol) i - DV 110 kV (podzemni kabel) zadržava se u funkciji, a izgradnjom novog 2x110 kV

TS 380/220/10 kV Meline - TS 110/35 kV He Vinodol, demontirati će se postojeći 1x110 kV dalekovod na toj dionici, - 110 kV dalekovod prema Krku. (4) Unutar zaštićenog koridora ovih vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim tehničkim propisima.

Članak 120. Postojeća 20 kV mreža proširiti će se izgradnjom novih trafostanica 20 / 0,4 kV sa pripadajućom 20 kV mrežom i niskonaponskom mrežom.

Članak 121. (1) Niskonaponska mreža će se, kao i do sada, razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima ili podzemnim kabelima. (2) Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.

5.3.2. Opskrba plinom

Članak 122. (1) Sustav plinoopskrbe na području Grada Kraljevice određen je na kartografskom prikazu br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav”, mj. 1:25.000. (2) Plinoopskrbni sustav Grada Kraljevice sastavni je dio opskrbnog sustava Županije. Priključak visokotlačnog plinovoda radnog tlaka 16 bar izvršiti će se iz pravca Grada Bakra.

Članak 123. (1) Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje ukupnih toplinskih potreba u kućanstvima, industriji i uslužnom sektoru, a za područje Grada Kraljevice planirane su dvije redukcijske stanice: - RS Kraljevica, kapaciteta 2275 m3/h, za područje Kraljevice i Bakarca, - RS Šmrika, kapaciteta 800 m3/h, za područje Šmrike, Križišća, Malog i Velog Dola. (2) Iz redukcijskih stanica predviđena je opskrba prirodnim plinom srednjetlačnom plinskom mrežom maksimalnog radnog tlaka 4 bar.

Uvjeti gradnje plinske mreže

Magistralni plinovod Članak 124.

(1) Prostornim planom predviđena je alternativna trasa magistralnog plinovoda koja je vezana uz mogućnost dobave ukapljenog prirodnog plina, a koja kroz područje Grada Kraljevice prolazi paralelno s trasom magistralnog naftovoda, a južno od naselja Bobuši ga i prelazi sa sjeverne strane na južnu. (2) Prilikom održavanja koridora međunarodnog plinovoda i lokacija MRS potrebno je pridržavati se Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tehničkih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (Sl. 26/85.).


220


(3) Magistralni plinovod potrebno je locirati izvan naselja uz osiguranje koridora od 60 m. Unutar koridora zabranjeno je graditi stambene građevine, a iznimno je moguća izgradnja u užem koridoru, ako je gradnja bila predviđena planom prije projektiranja plinovoda.

Razvodna plinska mreža

Članak 125. (1) Ako se razvodna plinska mreža postavlja izvan javnih prometnih površina, potrebno ju je zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda. (2) Razmaci od podzemnih instalacija određuju se obzirom na promjer cijevi i važnost djelovanja.

Članak 126. (1) Plinska distributivna mreža polaže se u trupu prometnica utvrđenih ovim Prostornim planom, odnosno odrediti će se urbanističkim planom uređenja ili detaljnim planom uređenja. (2) Priključke do građevina budućih korisnika treba graditi podzemno. (3) Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije može biti u samostojećim ili fasadnim ormarićima. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan građevine. (4) Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na mjestu pogodnom za pristup ovlaštenim djelatnicima distributera plina.

5.3.3. Potencijalni lokalni izvori energije

Članak 127. (1) Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima područja Grada Kraljevice. (2) Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije, prvenstveno sunca i vjetra, te prema lokalnim prilikama. (3) Dopunski izvori energije koji ulaze u elektroenergetski sustav mogu se graditi samo izvan građevinskih područja i propisuje se obveza izrade detaljnog plana uređenja.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

Članak 128.

(1) Područja prirodnog i kultiviranog krajobraza prikazana su na kartografskom prikazu br. 3a. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju” u mjerilu 1:25.000. (2) Prirodni krajobraz pretežito sačinjavaju šumske površine na sjevernom dijelu područja Grada Kraljevice na dijelu Bakarca do Križišća, te na obroncima Vinodolske doline. (3) Kultivirani krajobraz predstavlja područje Vinodolske doline sa naseljima Mali i Veli Dol.


221


Članak 129. Uvjeti korištenja prirodnog krajobraza su: sačuvati izvorne karakteristike prirodnog krajobraza, spriječiti izgradnju na vizuelno eksponiranim dijelovima prostora, uvažavati strukturne značajke i očuvati izmjenu poljoprivrednih i šumskih površina, racionalno koristiti i upravljati planiranim prostorom zaštićenog krajolika Vinodol, prilikom projektiranja i izvođenja planiranih prometnica - autoceste i magistralne željezničke

pruge potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri nastojati očuvati prirodne karakteristike predjela.

Članak 130.

Uvjeti korištenja kultiviranog krajobraza su: uvažavati tradicijski način izgradnje stambenih i pomoćnih građevina, uz upotrebu autohtonih

materijala (kamen, kupa kanalica, drvo), uvažavati prirodne značajke krajobraza, te prilagoditi poljoprivrednu proizvodnju biološkim

ciklusima, bez zagađivanja, odrediti (izradom Prostornog plana područja posebnih obilježja) optimalnu trasu autoceste

prostorom Vinodolske doline kako bi se zadržale karakteristike kultiviranog krajobraza.

6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 131. (1) Dio prirode predložen za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 30/94 i 72/94) prikazan je na kartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja”, mj. 1:25.000”. (2) Prostornim planom, radi zaštite prirodnih vrijednosti, utvrđeno je osobito vrijedno područje, te su određene mjere njegove zaštite. To je: u kategoriji zaštićenog krajolika: sjeverozapadni dio Vinodolske doline (evidentirano). (3) U zaštićenom krajoliku mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajolika, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza. (4) Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, šuma, livada, oranica, voćnjaka, oranica, autohtone šumske zajednice i druge zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure. (5) Prije bilo kakvih zahvata na ovom području potrebno je izvršiti potpuni inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugrožene vrste i površine. Nakon provedenih istraživanja biti će potrebno donijeti preporuke o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti Vinodolske doline. (6) Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen posebno vrijednim.


222


6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA

Članak 132. (1) Graditeljska baština, koja je zaštićena ili predložena za zaštitu određena je na kartografskom prikazom br. 3 “Uvjeti korištenja i zaštita prostora – područja posebnih uvjeta korištenja” u mjerilu 1:25.000. (2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom o zaštiti i očuvanja kulturnih dobara (NN 69/99), drugim propisima i ovim Prostornim planom. (3) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi iz članaka 133- 138. nadležan je Konzervatorski ured u Rijeci.

Arheološka baština

Članak 133. (1) Arheološka kulturna dobra zahtijevaju najviši stupanj zaštite, pa se I. stupanj zaštite stoga odnosi na potrebna dodatna istraživanja pri planiranim zahvatima. (2) Obzirom na arheološke nalaze na području Grada Kraljevice i u neposrednoj okolici, nalaže se izrada prethodnih studija utjecaja na okoliš s aspekta zaštite postojećih i mogućih arheoloških nalaza za sve buduće infrastrukturne koridore, osobito cestovne pravce. (3) Kod građevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na lokalitetima arheološke baštine, izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvjestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara; za nastavak građevinskih radova potrebno je zatražiti novu dozvolu u skladu s uvjetima zaštite kulturnih dobara. (4) Tijelo za zaštitu kulturnih dobara i stručnjaci trebaju odrediti odgovarajuće uvjete za očuvanje istraženih arheoloških lokaliteta i za istraživanje novih.

Etnološka baština

Članak 134. (1) Za etnozonu “Tunere” propisuje se održavanje drvenih i kamenih dijelova tradicijskog ribolovnog sustava bez nove gradnje u njihovoj blizini, i bez pregradnji pomoćnih kamenih građevina. Potrebna je revizija Rješenja o upisu u Registar kulturnih dobara, odnosno revizija granica zone zaštite koju će provesti nadležno tijelo. (2) Etnozona “Bakarski prezidi” uvjetuje potrebu očuvanja preostalih suhozida na ovom području, s tim da valja pristupiti reviziji granica zaštićene zone, prema revalorizaciji koju će provesti nadležno tijelo. (3) Za područje okoline naselja Šmrika propisuje se održavanje suhozidnih ograda radi očuvanja preostalih elemenata primorskog ruralnog ambijenta.

Zaštita naselja - gradska naselja i dijelovi naselja

Članak 135. (1) Za užu povijesnu jezgru Kraljevice (II. stupanj zaštite) nalaže se izrada konzervatorske dokumentacije kao podloge za Urbanistički plan uređenja naselja Kraljevica. (2) II. stupanj zaštite obuhvaća čuvanje povijesne planske matrice, gabarita gradnje, karakterističnih građevnih materijala, stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme (popločenje luke, podzid i sl.). (3) Za sve urbanističke i građevinske zahvate potrebno je ishoditi prethodne uvjete građenja od nadležnog Konzervatorskog odjela, uključujući i urbanističke sanacije i interpolacije u obalnom dijelu.


223


(4) Postojeću substandardnu gradnju u neposrednoj blizini dvorca “Frankopan” potrebno je ukloniti. (5) Područje iz stavka (1) ovog članka prikazano je na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000.

Članak 136. (1) Kontaktna zona uže jezgre Kraljevice (III.stupanj zaštite) ne podliježe strogoj zaštiti urbane i građevne strukture, ali podrazumijeva očuvanje uličnih poteza, osnovne gabarite, dekorativne elemente i kompoziciju pročelja povijesnih građevina, s mogućnošću interpolacija koje neće narušiti navedene kulturno-povijesne vrijednosti. (2) Buduća urbanizacija na širem prostoru naselja mora slijediti postojeće ulične poteze, odnosno stvoriti raster ulica s gradnjom uz uličnu frontu. (3) Područje iz stavka (1) ovog članka prikazano je na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000.

Članak 137. (1) Za potez rezidencijalnih i turističkih građevina uz more na Oštrom (III. stupanj zaštite) predlaže se istraživanje i dokumentiranje, te valorizacija pojedinih vila. (2) Postojeće građevine i njima pripadajuće zelene površine moraju se čuvati, kao i prostorni odnosi među građevinama. (3) Građevne intervencije na pojedinim građevinama moraju biti usklađene s povijesnim oblicima, za što je potrebno izraditi konzervatorsku dokumentaciju i odrediti konzervatorske smjernice za pojedine građevine.

Zaštita pojedinačnih povijesnih građevina i njihove neposredne okolice

Članak 138.

(1) Za pojedinačne povijesne građevine unutar uže povijesne jezgre (II. stupanj zaštite) određuje se: istraživanje, dokumentiranje i zaštita građevina, zaštitni i drugi radovi mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela, buduću namjenu i način uporabe zaštićenih građevina odrediti će nadležno tijelo, nakon

pribavljenog mišljenja Poglavarstva Grada Kraljevice. (2) Za evidentirane građevine izvan uže povijesne jezgre propisuje se očuvanje osnovnog volumena i gabarita, te kompozicije i dekorativnih elemenata pročelja.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 139. (1) Na području Grada Kraljevice nije planirano reciklažno dvorište ili transfer-stanica, pa se prikupljeni otpad odlaže izvan granice obuhvata ovog Prostornog plana, osim otpada građevinskog materijala, za koje je odlagalište planirano na području zone poslovne namjene K3 u Šmriki (Lukićevo). (2) Evidentirane divlje deponije na području Grada Kraljevice potrebno je sanirati, a postavljanjem zaštitnih ograda uz prometnice u blizini divljih deponija (predio Medomišljina, lokacija uz cestu Križišće-Zlobin) spriječiti daljnje nekontrolirano odlaganje otpada i sanirati tlo.


224


Članak 140. (1) Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonima i propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti: primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom

procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem ambalaže, reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada - podrazumijeva odvajanje otpada na

mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada, zbrinjavanju ostatka otpada - podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim

fizičkim, kemijskim, biološkim i termičkim postupcima, tehnološki otpad (od boja i rđe), talog acetilenske stanice, ulja automehaničarskih radiona,

gume, konfiskat-otpad iz mesnica, zbrinjavati u skladu s odredbama Zakona o otpadu.

Članak 141. (1) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi: izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada, sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom, iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe, odlaganjem otpada na odlagališta, saniranjem otpadom onečišćenih površina. (2) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (Narodne novine broj 34/1995.) i drugih propisa: Pravilnika o vrstama otpada (Narodne novine broj 27/1996.), Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne novine broj 123/1997.), Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom (Narodne novine broj 53/1996.), Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (Narodne novine broj 32/1998.).

Članak 142. (1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Kraljevica, odnosno ovlaštena pravna osoba. (2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava Županija, odnosno ovlaštene pravne osobe. (3) Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku, a provođenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno ovlaštene pravne osobe.

Članak 143. (1) Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima, te osigurati propisne uvjete skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade. (2) Ako proizvođač ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na Burzi otpada i kao krajnju mjeru odložiti. (3) Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš.


225


Članak 144. (1) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti. (2) Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada. (3) Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Članak 145. (1) Postupanje s tehnološkim otpadom mora se obavljati u skladu s propisima. (2) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (tablica u članku 13. Pravilnika o vrstama otpada). (3) Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.

Članak 146. (1) Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala. (2) Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu. (3) Proizvođač osigurava skupljanje i obrađivanje ambalažnog otpada proizvođača koje je stavio u promet. (4) Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač. Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene, te na javnim površinama uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave. (5) Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje je stavio u promet. (6) Proizvođač osigurava obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje omogućuju ponovno korištenje ambalaže u istu svrhu ili u svrhu proizvodnje istog ili drugog materijala ili u svrhu proizvodnje energije. (7) Pravne i fizičke osobe, koje stavljaju u promet opasne tvari, dužne su na vlastiti trošak organizirati odvojeno skupljanje i korištenje vrijednih svojstava otpadne ambalaže od tih tvari.

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 147.

(1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša. (2) Ovim Prostornim planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.


226


8.1. ZAŠTITA TLA

8.1.1. Šumsko tlo

Članak 148. Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama: održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja, povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih

utjecaja na njih, stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih, seoskih

naselja i turističkih područja.

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 149. (1) Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta od I. do V. razreda u nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe, nije dopuštena. (2) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu određuju se slijedeće mjere: smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane, prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama – vinogradarstvo, voćarstvo, stočarstvo

i slično, temelj trebaju biti obiteljska poljodjelska gospodarstva.

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

Članak 150. (1) Na području Grada Kraljevice izdvojeni su prostori koji se, prema fizičko-mehaničkim značajkama, svrstavaju u pet geotehničkih kategorija, prikazanih na kartografskom prikazu br. 3A “Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 1:25.000. (2) I. geotehnička kategorija obuhvaća zonu golog krša (na najvećem dijelu područja Grada). U toj zoni karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom. Teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima. Upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti je dobra, a mogućnost erozije vrlo mala. Teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine. (3) I.A. geotehnička kategorija je zona pokrivenog krša, koja se proteže uz naselje Kraljevica. U toj je zoni karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine > 2 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti. Upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, mogućnost erozije je mala. Teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod crvenice.


227


(4) III. geotehička kategorija je zona fliša na području jugozapadno od Bakarca i Turinova sela. U ovoj zoni fliška stijenska masa je djelomice pokrivena glinovitom korom raspadanja je manja od 2m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja. Upojnost terena je izrazito mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije je znatna. Teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš. (5) III.A. geotehnička kategorija je zona fliša pokrivenog padinskim tvorevinama na području Bakarac - Križišće - Mali i Veli Dol. U ovoj zoni fliška stijenska masa je potpuno pokrivena padinskim tvorevinama mjestimice debljim od 10 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Dijelovi terena su stabilni u prirodnim uvjetima, dok su mjestimice vidljiva aktivna i umirena klizišta; velika opasnost je pojava nestabilnosti prilikom zasjecanja ili nasipavanja. Upojnost terena je u cijelosti mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, a pokrivač promjenljive vodopropusnosti; mogućnost erozije je znatna. Teren je u samo mjestimice pogodan za građenje uz predhodno provedena detalja istraživanja. (6) IV. geotehničku kategoriju u uvali Bakarac sačinjavaju zone naplavina. Naplavine su mjestimične debljine preko 10 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja. Upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka. Teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš kao i visoku razinu podzemne vode. (7) U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za urbanističke i detaljne planove uređenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone koje su nepogodne za građenje.

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 151. (1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari u zrak. (2) Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere: ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te

prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997.),

visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima),

zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina “značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,

najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (Narodne novine broj 101/1996.),

stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti


228


emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine broj 48/1998.) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997.).

(3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su: prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne

samouprave, osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati

podatke u katastar onečišćavanja okoliša, uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne

čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

Članak 152.

Kod gradnje i održavanja brodova potrebno je postupno ukinuti klasičnu tehnologiju pjeskarenja suhim putem pomoću pijeska (grita), te prijeći na tehnologiju obrade površine vodom visokotlačnim sustavom s radnim tlakovima do 2500 bara, bez dodatnih abrazivnih sredstva.

Do ukidanja klasične tehnologije pjeskarenja suhim putem pomoću pijeska, potrebno je pjeskarenje obavljati u posebnim zatvorenim halama.

(3) Potrebno je redovito odvođenje otpadnog materijala s privremenog odlagališta otpadnog pijeska s vlastitim bajarom (nabavljen tehnološkom obnovom – isključivo da se spriječi nagomilavanje navedenog otpadnog materijala).

8.3. ZAŠTITA VODA

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 153.

(1) Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Grada Kraljevice određene su “Odlukom o sanitarnoj zaštiti vode za piće na riječkom području (S.N. 6/94 i 12/94.), a prikazane su na kartografskom prikazu br. 3a “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju” u mj. 1:25.000. (2) Sjeverni dio područja Grada Kraljevice uz granicu s Gradom Bakrom pripada neistraženom, tj. nedovoljno istraženom slivnom području na kojem su, zbog osjetljivosti, ograničeni bilo kakvi zahvati u prostoru prije provedenih hidrogeoloških istraživanja. (3) Područje Vinodolske doline jugoistočno od naselja Križišće izdvojeno je kao II. zona sanitarne zaštite. Ta zona, kao područje neposrednog utjecaja na izvorište, predstavlja zonu strogog ograničenja. Mjere zaštite određene su Odlukom navedenom u stavku (1) ovog članka.

Članak 154.

(1) Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se: mjerama zabrane i ograničenja izgradnje (definirano Odlukom navedenom u članku 153.

stavak (1), mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za

odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, prioritetnim saniranjem divljih odlagališta na području II. zone sanitarne zaštite. (2) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:


229


zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,

korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (Narodne novine broj 40/1999.)

8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 155.

(1) Za područje Grada Kraljevice potrebno je izraditi studiju (elaborat) o odvodnji oborinskih voda i sprovesti njegovu daljnju razradu do nivoa glavnog projekta. (2) Zaštitu od eventualnih poplava uslijed povećanog dotoka vode na području pod djelovanjem bujica (Bakarac) treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama (NN 53/90), te županijskim planovima obrane od poplava.

8.4. ZAŠTITA MORA

8.4.1. Zaštita mora od zagađenja

Članak 156. (1) Kategorizacija mora prikazana je na kartografskom prikazu br. 3. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja ”, mj. 1:25.000. (2) Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su: izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje

sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more, kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja uključuje i izvedbu

odgovarajućih objekata za taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije, izrada katastra zagađivača mora, unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža, nastavak ispitivanja kakvoća mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite. (3) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite: u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.


230


(4) Izvori onečišćenja u brodogradilištu u Kraljevici i odgovarajuće mjere zaštite su: neriješena odvodnja tehnoloških, sanitarnih i oborinskih voda, a rješava se na slijedeće

načine: izgraditi uređaj za predtretman tehnoloških otpadnih voda, izgraditi oborinsku kanalizaciju, riješiti izlijevanje otpadnih voda iz acetilenske stanice u internu kanalizaciju, izgraditi odgovarajući prostor za odlaganje opasnih i štetnih tvari, spojiti tehnološke vode na kanalizaciju, izgraditi središnji uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, crpne postaje i podmorski

ispust sustava javne odvodnje Kraljevice. (5) Vrste pjeskarenja u brodogradilištu i potrebne mjere zaštite su: a) klasična tehnologija pjeskarenja suhim putem pomoću pijeska (grita):

redovito čišćenje i održavanje površine doka prije uranjanja u more, kako određena količina, otpadnog materijala ne bi spiranjem otišla u more, te onečistila morsku floru i faunu,

redovito odvođenje otpadnog materijala s privremenog odlagališta otpadnog pijeska s vlastitim bajarom (nabavljen tehnološkom obnovom – isključivo da se spriječi nagomilavanje navedenog otpadnog materijala), te da se spriječi ispiranje otpadnog pijeska s okolnog terena u more,

b) tehnologija obrade površine vodom visokotlačnim sustavom s radnim tlakovima do 2500 bara, bez dodatnih abrazivnih sredstava: ukoliko se djelatnost obavlja visokotlačnim pištoljima i kopljima koji su povezani s

rotirajućom mlaznicom, nastaje otpadni materijal (ostaci boje pomiješani sa hrđom) koji se zadržava na površini doka,

redovito čišćenje i održavanje površine doka prije uranjanja u more, kako određena količina otpadnog materijala ne bi spiranjem otišla u more, te onečistila morsku floru i faunu,

redovito odvoženje otpadnog materijala (ostaci boje i hrđe), voda se ispušta u more (nije opterećena toksičnim otpadnim tvarima),

obavezna primjena ekoloških boja, a boje koje sadrže olovni minij ili cink kromat kao pigment ne smiju se primjenjivati,

ukoliko se djelatnost obavlja AQUABLASTOM, tj. čistačem površina koji je montiran na postojeću hidrauličnu radnu košaru (opremljen je rotorima), oslobođene krute tvari i voda bit će direktno usisani u kombinirano vakuum-filter postrojenje u kome će biti odvojeni i spremni za daljnje zbrinjavanje (spaljivanje ostataka boje i hrđe).

(6) Na područjima gdje je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji obavezno je održati postojeću kakvoću mora, u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama.

8.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE

Članak 157.

Unutar građevinskog područja naselja dozvoljeni nivo buke jest 55 dBa danju i 45 dBa noću, što se odnosi i na granicu sa zonom brodogradilišta u Kraljevici. Izvršiti snimanje buke na područjima koja su ugrožena prekomjernom bukom. Na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o zaštiti od buke (NN 17/90) donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora. Kao dopunsko sredstvo za zaštitu od buke, kao prirodna prepreka, koriste se i pojasevi zelenila.


231


Do donošenja propisa iz članka 6. Zakona o zaštiti od buke (NN 17/90), primjenjuju se vrijednosti iz Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90).

Članak 158. Klasičnu tehnologiju pjeskarenja kod gradnje i održavanja brodova potrebno je obavljati u posebnim zatvorenim halama. (2) Potrebno je u potpunosti preći na tehnologiju obrade površine vodom visokotlačnim sustavom s radnim tlakovima do 2500 bara, bez dodatnih abrazivnih sredstava, jer je to povoljnija metoda zbog smanjene razine buke u odnosnu na klasičnu tehnologiju pjeskarenja (posjeduje filtre za zaštitu od buke 80 dB/7 m).

8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 159. (1) Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, na području Grada Kraljevice nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima. (2) Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Kraljevice, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. (3) Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje. (4) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu. (5) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način. (6) Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Grada Kraljevice je uvjetna, jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.


232


8.6.2. Zaštita od potresa

Članak 160. (1) Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima. (2) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima. (3) Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protivpotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

8.6.3 Zaštita od rušenja

Članak 161. (1) Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. (2) Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja koje će se izraditi za građevinska područja naselja i površine za izdvojene namjene potrebno je definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica. (3) Prometnice unutar neizgrađenih dijelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. (4) Kod projektiranja većih raskrižja i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini. (5) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina (prema posebnom prilogu). (6) Detaljnim planovima uređenja prostora za pojedina područja Grada Kraljevice, a posebno za dijelove naselja (jezgre) koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

8.6.4. Zaštita od požara

Članak 162. (1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama Grada Kraljevice. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrobranih pojaseva postojećeg stanja u prostoru nalazi se u posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugroženosti.


233


(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz područja zaštite od požara, te pravilima struke. (3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline. (4) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok, potremno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima. (5) Kod projektiranja planiranih građevina na području Grada Kraljevice, radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode, odnosno norme: TRVB – za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i

manjim radionicama, TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM – za poslovne i pretežito poslovne

građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM – za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

(6) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata. (7) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila. (8) Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse. (9) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih tijela. U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne objekte i građevine, građevine moraju biti udaljene od susjednih najmanje 4 metra ili manje ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. Zaštita od prijenosa požara može se postići i gradnjom zaštitnog zida vatrootpornosti najmanje 90 minuta (čija visina nadvisuje krov štićene građevine za najmanje 50 cm ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod krovišta), koji mora biti od negorivog materijala najmanje 1 m ispod pokrova krovišta (koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole). (11) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina te gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen posebnim propisom. (12) Prilikom građenja ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se ukoliko već ne postoji predvidjeti i gradnja vanjske hidrantske mreže za potrebe snabdjevanja vatrogasnih postrojbi vodom. (13) Za potrebe izgradnje objekata ili postrojenja za skladištenje ili promet zapaljivim tekućinama ili plinovima, moraju se poštivati odredbe iz članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN. br. 108/95) kao i propisa temeljenih na istomu Zakonu.


234


(14) Potrebno je obavezno ishoditi suglasnost PU Primorsko-goranske Rijeka, temeljem čl. 15.st. Zakona o zaštiti od požara (NN. br. 58/93), kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu predviđene propisane i posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite od požara.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja

Članak 163. Prostorni plan područja posebnih obilježja donijeti će se za: PPPPO 1 - priobalna dionica autoceste i željezničke pruge, PPPPO 2 - zaštićeno područje Vinodol, PPPPO 3 - Bakarski zaljev. Granice obuhvata planova iz stavka (1) ovog članka na području Grada Kraljevice prikazane

su na kartografskom prikazu br. 3b “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite”, mj. 1:25.000.

9.1.2. Urbanistički planovi uređenja

Članak 164.

Urbanistički planovi uređenja donijeti će se za: - građevinska područja naselja: UPU 1 - Kraljevica: NA 5, UPU 2 - Kraljevica: NA 8, UPU 3 - Šmrika: NA 13, - zone ugostiteljsko-turističke namjene: UPU 4 - Kraljevica: T21, UPU 5 - Kraljevica: T22, UPU 6 - Kraljevica: T23, UPU 7 - Šmrika: T24, - zonu sportsko-rekreacijske namjene: UPU 8 - Šmrika: R12. Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su na

kartografskom prikazu br. 3b “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite”, u mj. 1:25.000.

9.1.3. Detaljni planovi uređenja

Članak 165.

(1) Detaljni planovi uređenja donijeti će se za prostore i građevine utvrđene ovim Prostornim planom, kao i temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, a obavezno za: - zone ugostiteljsko-turističke namjene: DPU 1 - Bakarac: T11, DPU 2 - Kraljevica: T12, DPU 10 - Šmrika: T13, DPU 12 - Kraljevica: T3


235


- zone gospodarske namjene: DPU 3 - Kraljevica: K1,DPU 4 - Kraljevica: K2,DPU 5 - Kraljevica: I1 (brodogradilište), -zone sportsko-rekreacijske namjene: DPU 6 - Bakarac: R11DPU 11 - Bakarac: R21 i R22 s lučkim područjem, - zone infrastrukturne namjene (komunalne lučice): DPU 7 - Šmrika (uvala Črišnjeva): KL1,DPU 8 - Kraljevica (uvala Trnova): KL2,DPU 9 - Šmrika (uvala Dumboka): KL3.- zona ostale namjene (trgovački, turistički i poslovni sadržaji): DPU 13 - Kraljevica: O. - pojedinačne građevine prema ovoj Odluci. (2) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3b “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite”, u mj. 1:25.000. (3) Za zone K3 i R13 granice obuhvata detaljnih planova uređenja odrediti će se Programom mjera.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

9.2.1. Uređenje zemljišta

Članak 166.

(1) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Prostornim planom. (2) Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. (3) Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite okoliša i krajobraznog uređenja ugroženih i posebno vrijednih područja na prostoru Grada Kraljevice.

Članak 167. (1) Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između površina različitih namjena, te na površinama klizišta, erozije ili odlagališta otpada. (2) Zemljište uz infrastrukturne namjene (prvenstveno uz planiranu priobalnu dionicu autoceste i željezničke pruge), sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima, uređivati će se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim tehnikama.


236


9.2.2. Ostale mjere razvoja

Članak 168. Ovim Prostornim planom predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primjeniti po područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su: odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj

namjeni; predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti, kao što su dodjele

kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti i sl, oslobađanje investitora od plaćanja komunalnog doprinosa i sl.

Članak 169.

Provedba i razrada postavki i mjera ovog Prostornog plana provoditi će se putem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Program mjera, pored zakonom određenog sadržaja, mora i : utvrditi nositelje pojedinih obaveza, rokove i troškove planiranih mjera; odrediti mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni doprinos, razina

uređenosti građevinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.). Program mjera treba usuglasiti s Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA

PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 170. Za pojedinačne građevine na kojima se vrši rekonstrukcija, a namjena je protivna planiranoj namjeni vrijede isti uvjeti kao za pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja.

Članak 171. (1) Za građevine što su sagrađene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i u skladu s dokumentima prostornog uređenja, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim Prostornim planom, moguća je samo rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. (2) Opseg neophodan za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je člankom 81, stavkom (3).

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 172. Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornog plana u mj. 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata Prostornog plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5.000.


237


Članak 173. (1) U područjima iz članka 164. za koja je propisana obavezna izrada urbanističkog plana uređenja i za područja iz članka 165., za koja je propisana obaveza izrade detaljnog plana uređenja, moguća je samo rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja postojećih građevina unutar izgrađenog dijela građevinskog područja u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. (2) Opseg neophodan za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je člankom 81, stavak (3). (3) Unutar građevinskog područja naselja NA 5, NA 8 i NA 13 za koje je propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja (UPU 1, UPU 2 i UPU 3), do donošenja navedenih urbanističkih planova moguća je izgradnja samo građevina društvene namjene, za koje je obavezna izrada detaljnih planova uređenja (definirano člankom 35, stavak (2)).

Članak 174. Iznimno od članka 173, stavka (3) ove Odluke, neposrednim provođenjem ovog Plana izgraditi će se višestambena zgrada na k.č. 702/4 k.o. Kraljevica u području naselja NA 5 iz programa “poticane stanogradnje” Ministrastva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Za ovu zgradu propisuju se slijedeći uvjeti: najveći dopušteni broj etaža je 5, najveća dopuštena visina je 22 m, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5, najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,7. Ostali uvjeti određuju se prema ovoj Odluci. (2) Iznimno od odredbe članka 173. može se pristupiti izradi DPU-a za k.č. 478/1 i 478/2 k.o. Kraljevica u području naselja NA 5.

Članak 175.

Za zahvate u prostoru koji po ocjeni tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja mogu imati značajan utjecaj na život lokalne zajednice može se zatražiti mišljenje Poglavarstva Grada Kraljevice.

Članak 176.

Ovaj Prostorni plan izrađen je u četiri izvornika koji su ovjereni pečatom Gradskog vijeća Grada Kraljevice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Kraljevice i koji se čuvaju u skladu sa zakonom.

Članak 177. Izvodi iz prostorno-planske dokumentacije koji su izdani prije stupanja na snagu ovog Prostornog plana vrijede ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Prostornim planom i ukoliko je podnesen zahtjev za građevnu dozvolu.


238


Članak 178. Tekstualni dio (Glava I – Obrazloženje), grafički dio (kartografski prikazi u mj. 1:25000 i 1:5000), sastavni su dijelovi Prostornog plana, ali nisu predmet objave.

Članak 179. Ovaj Prostorni plan stupa na sangu osmog dana od objave u “Službenim novinama” Primorsko-goranske županije.


239

Documents

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA KRALJEVICE...PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA KRALJEVICE TEKSTUALNI DIO PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA GRAD KRALJEVICA Plan izradio: URBANISTIČKI INSTITUT