GRAD VRGORAC - lokalnahrvatska.hrlokalnahrvatska.hr/images/naselja/021/vrgorac/Prostorn plan.pdf · Prostorni plan uređenja grada Vrgorca GRAD VRGORAC PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA

Prostorni plan uređenja grada Vrgorca

GRAD VRGORAC

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VRGORCA

_________________________________________________________________________________________________ URBOS doo Split Biro za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša Split/Vrgorac, prosinac, 2006. godine


GRAD VRGORAC

PROSTORNI PLAN UREĐENJA

GRADA VRGORCA

A/ TEKSTUALNI DIO

B/ GRAFIČKI DIO 1:25000

Potvrđujem da je ovaj elaborat sastavni dio Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Vrgorca. „Vjesnik“ službeno glasilo Grada Vrgorca Br. 09/06, od 16.12.2006. Klasa: 021-05/06-01/50 Ur.broj: 2195/01-01/01-06-1; od 15.12. 2006. Gradsko vijeće Grada Vrgorca

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA

Mate Jelavić

Split/Vrgorac, prosinac, 2006. godine


Naručitelj: GRAD VRGORAC

Naziv elaborata:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VRGORCA

Izvršitelj: URBOS doo Split Biro za prostorno planiranje,. urbanizam i zaštitu okoliša Direktor: Gordana Radman, dipl.inž.arh. Koordinator plana: mr.sc. Zoran Radman, koordinator izrade Radni tim: Gordana Radman, dipl.inž.arh. Maja Madiraca, dipl.oec. Katarina Puljić, dipl. inž.arh. Hrvoje Bota, dipl.inž.arh. Larisa Bačić, dipl.inž.građ. mr.sc. Zoran Radman, prof.pol. Ivana Bubić, dipl.oec. Ana Radalj, dipl.ing.arh Seka Roje, arh.teh. Suradnja: Hrvatske šume Hrvatske vode Hrvatske ceste HEP

Split/Vrgorac, prosinac, 2006.. godine


Sadržaj: I. Izvod iz sudskog registra tvrtke URBOS doo Split II. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva III. Rješenje o upisu u imenik ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu za odgovornu

osobu u pravnoj osobi (Gordana Radman, dipl.ing.arh.) IV. Suglasnosti i mišljenja na konačni prijedlog PPUG Vrgorac prema Zakonu o prostornom

uređenju („Narodne novine“, br: 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i drugim posebnim Zakonima.

Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Grada Vrgorca („Vjesnik“ - službeno glasilo grada Vrgorca“, br. 09/06, od 16.12.2006. sa ODREDBAMA ZA PROVOĐENJE A/ TEKSTUALNI DIO PLANA I. OBRAZLOŽENJE ............................................................................................................................................ 1 1 POLAZIŠTA................................................................................................................................................................ 1 1.1 Položaj, značaj i posebnosti područja grada Vrgorca u odnosu na prostor i sustave županije i Države.................... 2 1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru ............................................................................................................................ 2 1.1.2 Prostorno razvojne i resursne značajke ..................................................................................................................... 4 1.1.3 Kulturna i prirodna baština........................................................................................................................................ 17 1.1.3.3 Prirodna baština ....................................................................................................................................................... 17 1.1.3.4 Graditeljsko nasljeđe ................................................................................................................................................ 18 1.1.4 Stanovništvo ............................................................................................................................................................. 23 1.1.4.3 Ekonomsko stanje stanovništva ............................................................................................................................... 26 1.1.5 Domaćinstva............................................................................................................................................................. 27 1.1.6 Stanovanje................................................................................................................................................................ 27 1.1.7 Gospodarstvo ........................................................................................................................................................... 28 1.1.7.3 Poljoprivreda ............................................................................................................................................................. 29 1.1.7.4 Stočarstvo ............................................................................................................................................................. 33 1.1.7.5 Šumarstvo ............................................................................................................................................................. 33 1.1.7.6 Ostale djelatnosti ...................................................................................................................................................... 36 1.1.8 Društvene djelatnosti ................................................................................................................................................ 38 1.1.9 Objekti infrastrukture ................................................................................................................................................ 40 1.1.9.3 Cestovni promet ....................................................................................................................................................... 40 1.1.9.4 Vodnogospodarstvo.................................................................................................................................................. 40 1.2 Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih

planova ..................................................................................................................................................................... 43 1.2.1 Strategija prostornog uređenja i program prostornog uređenja................................................................................ 44 1.2.2 Prostorni plan Županije splitsko-dalmatinske ........................................................................................................... 45 1.2.3 Prostorni plan uređenja Grada Vrgorca.................................................................................................................... 48 1.2.4 Ostali dokumenti prostornog uređenja i drugi dokumenti ......................................................................................... 49 1.3 Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne

pokazatelje ............................................................................................................................................................... 51 2 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA.................................................................................................. 53 2.1 Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja........................................................................................................ 53 2.1.1 Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava...................................................................... 53 2.1.2 Racionalno korištenje prirodnih izvora...................................................................................................................... 54 2.1.3 Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša......................................................................................... 54 2.2 Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja ............................................................................................................ 54 2.2.1 Demografski razvoj ................................................................................................................................................... 55 2.2.2 Odabir prostorno razvojne strukture ......................................................................................................................... 55 2.2.3 Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture............................................................................. 56 2.2.4 Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina ................................................ 57


2.3 Ciljevi prostornog uređenja naselja na području grada ............................................................................................ 58 2.3.1 Racionalno korištenje i zaštita prostora.................................................................................................................... 58 2.3.2 Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja,

izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina ........................................................................................................................................ 59

2.3.3 Unapređenje uređenja naselja i komunalna infrastruktura ....................................................................................... 59 3 PLAN PROSTORNOG UREĐENJA......................................................................................................................... 61 3.1 Prikaz prostornog razvoja na području grada u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije................. 61 3.2 Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina ............................................................................... 61 3.2.1 Građevinska područja............................................................................................................................................... 62 3.2.1.3 Građevinska područja namijenjena razvoju i širenju naselja .................................................................................... 63 3.2.1.4 Građevinska područja radnih zona........................................................................................................................... 63 3.2.1.5 Područja za turizam, šport i rekreaciju ..................................................................................................................... 64 3.2.2 Poljoprivredne površine ............................................................................................................................................ 64 3.2.3 Šumske površine ...................................................................................................................................................... 65 3.2.4 Eksploatacijska područja .......................................................................................................................................... 65 3.2.5 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina................................................................................................... 66 3.3 Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti............................................................................................................. 67 3.3.1 Gospodarske djelatnosti ........................................................................................................................................... 67 3.3.1.3 Čista industrija i proizvodno zanatstvo ..................................................................................................................... 68 3.3.1.4 Poljoprivredna proizvodnja ....................................................................................................................................... 69 3.3.1.5 Šumarstvo ............................................................................................................................................................. 74 3.3.1.6 Usluge, ugostiteljstvo, trgovina i promet................................................................................................................... 76 3.3.2 Društvene djelatnosti ................................................................................................................................................ 77 3.4 Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora.............................................................................................................. 79 3.4.1 Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno povijesnih i naseljskih cjelina ........................................ 80 3.4.1.3 Prirodna baština ....................................................................................................................................................... 80 3.4.1.4 Krajobraz ............................................................................................................................................................. 83 3.4.1.5 Poljoprivredno zemljište............................................................................................................................................ 84 3.4.1.6 Šumsko zemljište...................................................................................................................................................... 84 3.4.1.7 Graditeljska baština .................................................................................................................................................. 85 3.4.2 Prometni infrastrukturni sustav ................................................................................................................................. 92 3.4.2.3 Cestovni promet ....................................................................................................................................................... 92 3.4.2.4 Željeznički promet..................................................................................................................................................... 93 3.4.2.5 Zračni promet ........................................................................................................................................................... 93 3.4.3 Energetski sustav ..................................................................................................................................................... 94 3.4.4 Vodnogospodarski sustav ........................................................................................................................................ 96 3.4.4.3 Vodoopskrbni sustav Vrgorac................................................................................................................................... 96 3.4.4.4 Odvodnja otpadnih voda područja grada Vrgorca .................................................................................................... 99 3.4.4.5 Uređenje vodotoka, zaštita od poplava i melioracijska odvodnja ........................................................................... 102 3.5 Postupanje s otpadom............................................................................................................................................ 104 3.6 Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš ............................................................................................................ 104 3.6.1 Zaštita tla ................................................................................................................................................................ 105 3.6.2 Zaštita voda od onečišćenja i zagađenja................................................................................................................ 105 3.6.3 Očuvanje čistoće zraka .......................................................................................................................................... 107 3.6.4 Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta ............................................................................................................... 107 3.6.5 Mjere zaštite šuma ................................................................................................................................................. 110 3.6.6 Zaštita od erozije i bujica ........................................................................................................................................ 110 3.6.7 Mjere zaštite od požara .......................................................................................................................................... 112 3.6.8 Mjere zaštite od potresa ......................................................................................................................................... 112 3.6.9 Mjere sklanjanja stanovništva................................................................................................................................. 113


__________________________________________________________________Urbos doo Split

1

I. OBRAZLOŽENJE 1 POLAZIŠTA Polazišta za izradu Prostornog plana uređenja grada Vrgorca ( u daljnjem tekstu: Prostorni plan) čine: skupina propisa koji reguliraju oblast prostornog planiranja i uređenja prostora, ustroj jedinica lokalne samouprave1, odrednice prostornih planova širih područja (Prostorni plan Županije, Strategija prostornog uređenja RH i Program prostornog uređenja RH), specifičnost i osobitost prostora, uključujući gospodarske i demografske odlike, prirodnu osnovu i dr. Osnovni dokumenti na razini Države s kojima je usklađen prostorni plan su Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske2, Program prostornog uređenja3 i Prostorni plan županije Splitsko–dalmatinske. Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđena su polazišta, ciljevi prostornog uređenja, osnove za planiranje i usklađivanje prostornog razvoja, prostorno razvojna i planska usmjerenja dugoročnog razvoja cjelokupnog hrvatskog državnog teritorija s posebnim osvrtom na usklađenje prostornog razvitka između njegovih pojedinih dijelova. Programom prostornog uređenja pobliže su određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru, kriteriji i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, te prijedlozi prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja. Programom su određene i osnove za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne infrastrukture na osnovi projekcije do 2015. godine s prioritetima do 2005. godine te mjere i smjernice za zaštitu i unapređenje okoliša. Strategija i program čine jedinstveni dokument prostornog uređenja i polazište za izradu županijskih planova. Prostornim planom županije razrađuju se ciljevi, smjernice i mjere prostornog razvoja iz strategije i Programa, te istim treba odrediti veće cjeline zajedničkih obilježja, uvjete za planiranje užih jedinica, te prostorne elemente, smjernice i kriterije za:

• smještaj djelatnosti s gledišta značajki pojedinačne djelatnosti i specifičnosti prostora u odnosu na tehnološke procese, veličinu i kapacitete, položaj u naselju ili izvan naselja, prirodne i razvojne karakteristike prostora, odnosno naselja,

• racionalno korištenje prostora te oblikovanje i dimenzioniranje naselja (građevinskih

područja) u odnosu na razvojna obilježja, demografsku situaciju (porast – pad broja stanovnika), funkcije i tip naselja, prirodna razvojna obilježja prostora i druge relevantne aspekte uređenja i izgradnje naselja,

• utvrđivanje prirodne i funkcionalne cjelovitosti gospodarskih, infrastrukturnih i prirodnih

sustava te prostora i sustava od interesa za obranu,

• donošenje planova niže razine na temelju stvarnih potreba i specifičnih problema te za one aspekte i sastavnice koje se ne mogu odrediti dovoljno jasno u prostornim planovima županija.

1 Zakon o područjima županija, gradova i općina (Narodne novine, br.10/97) 2 Odluka Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora 27.06.1997.g. 3 Odluka Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora 07.05.1999.g. (Narodne novine, br:50/99)


__________________________________________________________________Urbos doo Split

2

Prostornim se planom Grada usklađuju i osiguravaju interesi koji proizlaze iz ustroja lokalne samouprave i uprave, među kojima su najznačajniji:

• ravnomjerni gospodarski i društveni razvitak • usklađivanje interesa i stajališta općina i gradova s interesima Županije i Države • uvjeti za uređenje i zaštitu prostora • sustav središnjih naselja • mreža objekata društvenih djelatnosti • određivanje uvjeta i osiguravanje prostora za prometnu i drugu infrastrukturu i dr.

Prostorni plan polazi od temeljnih postavki:

• racionalnog korištenja prostora • poštivanje prirodnih i antropogenih karakteristika prostora • zaštite prostora i okoliša • podizanje kvalitete življenja na prostoru županije • interdisciplinarnog sagledavanja i rješavanja problema

1.1 Položaj, značaj i posebnosti područja grada Vrgorca u odnosu

na prostor i sustave županije i Države Grad Vrgorac zauzima značajno mjesto u Županiji splitsko-dalmatinskoj po svom položaju, koncentraciji stanovništva, gospodarskim djelatnostima i prirodnim vrijednostima. Splitsko dalmatinska županija, a u sklopu nje i grad Vrgorac pripada prostornoj cjelini županija jadranske Hrvatske. Grad Vrgorac smješten je na krajnjem sjeveroistočnom rubu Županije, između Makarskog primorja i Imotske krajine, odnosno razdjelne crte prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji i granice prema Republici Bosni i Hercegovini. Za razliku od sjevernog, sjeverozapadnog i jugozapadnog dijela ovog područja koji je izrazito planinski kraj, ograničenih razvojnih mogućnosti, istočni i jugoistočni dio koji se spušta prema Bačini i dolini Neretve, predstavlja izrazit gospodarski potencijal, prije svega za razvitak poljoprivrede. Posebnim vrijednostima hrvatskog prostora, na način kako je utvrđeno Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske smatraju se zaštićena područja prirode, spomenici graditeljske baštine i zaštićene povijesne cjeline i značajni prirodni resursi. Prostor grada Vrgorca svojim prirodnim raznolikostima, bogatom krajobraznom osnovom, te istaknutim vrijednostima graditeljske baštine, može se svrstati u vrijedan prostor RH uz primjenu daljnjih mjera zaštite i unapređivanje temeljnih vrijednosti. 1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru Grad Vrgorac zauzima krajnji istočni zagorski dio Županije splitsko-dalmatinske. Od obalnog morskog područja odvojena je planinama Biokovo i Rilić (Sv. Ilija, 1033 m, V. Kapela, 1160 m i Šapašnik, 920 m), obuhvaća udolinu između planinskih grebena Biokovo – Rilići i Šibenik – Motokit, sa pripadajućim planinskim padinama zabiokovske Župe do Vrgorca, zatim planinsko područje Šibenika i Motokita, kršku uvalu Bunina i zapadne dijelove povremeno plavljenih polja Rastoka i Jezera.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

3

Na sjeverozapadu graniči s općinama Runovići i Zagvozd, sjeveru i sjeveroistoku s BIH, na jugoistoku s općinom Gradac, a na jugozapadu s općinom Podgora. Slika 1. Područje grada Vrgorca

Nalazi se na značajnom prometnom pravcu iz srednje Dalmacije ka donjem toku Neretve («Napoleonova cesta» Sinj-Trilj-Blato na Cetini-Šestanovac-Zagvozd-Vrgorac-V.Prolog-Metković, sa odvojcima: Vrgorac-Jezero-Ploče i Vrgorac-Ljubuški-Čapljina-Mostar). Taj prometni pravac dobio je još više na značaju izgradnjom ceste preko prijevoja Stupica (Biokovo-Rilić na visini od 700 m nadmorske visine) ka Makarskoj, tj. cestovnim spojem na Jadransku magistralu (Ravča-Stupica-Makarska). Slika 2. Panorama grada Vrgorca

Područje grada Vrgorca ima površinu od 277,80 km², što čini 6,14% kopnene površine Splitsko dalmatinske županije.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

4

Čini ga dvadeset i četiri naselja; Banja, Dragljane, Draževitići, Duge Njive, Dusina, Kljenak, Kokorići, Kotezi, Kozica, Mijaca, Orah, Podprolog, Poljica Kozička, Propatnice, Raščane, Ravča, Stilja, Umčani, Veliki Prolog, Vina, Višnjica, Vlaka, Vrgorac i Zavojane. Na području grada Vrgorca prema popisu iz 2001. godine živi 7593 stanovnika, što čini 1,64% stanovnika Županije. Gustoća naseljenosti je 27,33 st/km² Tablica 1. Površina naselja, stanovništvo i gustoća naseljenosti

Površina Stanovnici 2001. NASELJA km² % Broj %

Gustoća naseljenosti st/km²

Banja 7,96 2,87 242 3,19 29,09 Dragljane 6,85 2,47 94 1,24 13,41 Draževitići 5,71 2,06 184 2,42 31,72 Duge Njive 6,67 2,40 128 1,69 17,34 Dusina 6,11 2,20 540 7,11 86,40 Kljenak 9,43 3,40 102 1,34 10,15 Kokorići 7,72 2,78 171 2,25 20,46 Kozica 7,84 2,82 314 4,14 12,91 Kotezi 24,35 8,77 109 1,44 13,01 Mijaca 4,45 1,60 126 1,66 25,40 Orah 10,83 3,90 367 4,83 32,28 Podprolog 5,08 1,83 419 5,52 83,97 Poljica Kozička 32,20 11,60 255 3,36 7,93 Propatnice 11,05 3,98 225 2,96 19,31 Raščane 31,95 11,50 204 2,69 6,55 Ravča 9,90 3,56 184 2,42 17,66 Stilja 15,35 5,53 376 4,95 24,06 Umčani 7,95 2,86 240 3,16 29,60 Veliki Prolog 4,59 1,65 471 6,20 101,73 Vina 3,75 1,35 184 2,42 46,23 Višnjica 7,84 2,82 19 0,25 2,26 Vlaka 10,61 3,82 59 0,78 5,16 Vrgorac 12,89 4,64 2188 28,82 160,76 Zavojane 26,72 9,62 392 5,16 13,48 UKUPNO: 277,80 100,00 7593 100 27,33 1.1.2 Prostorno razvojne i resursne značajke

Klimatska obilježja Područje grada Vrgorca ima izmijenjenu mediteransku klimu. To je klimatski tip karakterističan za Dalmatinsku Zagoru i druge prostore koji se nalaze u neposrednom zaleđu Jadranskog primorja do kojih bar djelomično dopiru mediteranski utjecaji.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

5

Mediteranski utjecaji dopiru iz doline Neretve preko polja Jezero i Rastok i najizrazitiji su u istočnom dijelu područja. Njihov utjecaj sve više slabi idući ka zapadnim dijelovima Grada, a najmanji je u sjevernom planinskom prostoru Šibenika i Matokita. Ova se klima karakterizira nižim srednjim temperaturama i znatno većim količinama padalina nego u primorskom pojasu, ali je raspored padalina tokom godine zadržao mediteranski režim. Preko 70% ukupnih padalina je u zimskoj polovici godine, od početka listopada do ožujka. Temperatura Prema petnaestogodišnjem praćenju, u donjoj tabeli date su srednje mjesečne i godišnje temperature zraka. Tablica 2. Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 4,2 5,8 9,4 13,8 18,9 23,1 25,8 25,8 21,5 15,7 9,5 6,6 Proljeće Ljeto Jesen Zima 14,0 24,9 15,6 5,5 Vegetacijski period 20,6 Godišnja 15,0

Kako se vidi iz ovih podataka srednja temperatura za višegodišnji period iznosi 15°C, dok je minimalna u siječnju, a maksimalna u srpnju i kolovozu, temperaturna amplituda je 21,6°. Srednje temperature zimskih mjeseci su za 3°- 4° niže nego u dolini Neretve i u susjednom primorju, dok su godišnje temperaturne amplitude za 2°- 4° veće. Tablica 3. Usporedba srednjih temperatura sa okolnim područjem Srednje temperature Usporedba s okolnim

područjima Vrgorac Opuzen Imotski Srednja siječanjska 4,2°C 7,5°C 4,7°C Srednja srpanjska 25,8°C 25,2°C 23,8°C Srednja godišnja 15,0°C 16,0°C 13,8°C Godišnja amplituda 21,6°C 17,7°C 19,2°C

Apsolutna maksimalna temperatura u toku ljeta dostiže i do 38,5°C u VIII, a apsolutna minimalna u toku zime spušta se i do -11,0°C. Tablica 4. Mjesečne maksimalne i minimalne temperature I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Max 17,6 21,2 24,5 29,5 31,4 35,3 37,3 38,5 34,

7 29,2

22,5

18,8

min. -11,0

-7,0 -3,1 1,3 3,7 10,6 13,0 10,8 9,3 2,0 -4,4 -5,2


__________________________________________________________________Urbos doo Split

6

Broj studenih dana je za nekoliko puta veći nego u susjednom primorju i delti Neretve (od 5 do 8 puta), dok je broj hladnih dana u toku godine za 2 do 3 puta veći. Ledenih i studenih dana ima u zimskim mjesecima (0,2 dana), hladnih dana ima češće i prosječno oko 15 u godini. Srednji datumi temperaturnih pragova javljaju se 10 do 30 dana kasnije a prestaju 20 do 40 dana ranije nego u dolini Neretve i susjednom primorju. Za vegetacijski period vrlo su značajni srednji datumi nastanka i prestanka srednje dnevne temperature od 10°C koja se javlja između 6. ožujka do 4. prosinca ili 273 dana. Padaline Registrirane oborine na meteorološkoj postaji Vrgorac za petnaestogodišnji period pokazuju da ovo područje ima znatno veću količinu padalina u odnosu na primorski pojas, ali raspored padalina tijekom godine ima tipični mediteranski režim. Preko 70% ukupnih padalina je u zimskoj polovici godine, od početka listopada do ožujka. Tablica 5. Srednje mjesečne i godišnje padaline

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 186 171 200 164 113 50 25 48 127 229 346 305 Proljeće Ljeto Jesen Zima 477 123 702 662 Vegetacijski period 756 mm (38,4%) Godišnja 1964

Srednja godišnja količina padalina iznosi 1964 mm, što je za preko 80% više nego u primorju i oko 50% više nego u Delti. Međutim, srednji broj dana s padalinama u toku godine veći je za samo 4% (Vrgorac-111, Opuzen-107, Makarska-106). To znači da su padaline na području Vrgorca znatno intenzivnije, a posljedica su reljef i njegove ortografske karakteristike. Najviše oborina padne u jesen, zatim u zimi, manje u proljeće a najmanje u ljeto. U toplom razdoblju (3-9 mj.) padne svega 471 mm ili 24%. Osobito je malo oborina u ljetnim mjesecima (6-8) kada je suša redovita pojava. Tablica 6. Index suše I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII prosj

ek 111 73 58 33 38 24 12 13 30 48 126 116 46

Broj dana sa snijegom je 2 do 5 puta veći nego u Delti i susjednom primorju, a broj dana sa mrazom je dva puta veći nego u Delti i čak 10 puta nego u makarskom primorju. Relativna vlaga Srednja vrijednost relativne vlage u vrgoračkom kraju ja 66%. Ona je najniža u srpnju (58%), a najveća u prosincu (72%).


__________________________________________________________________Urbos doo Split

7

Tablica 7. Kretanje relativne vlage I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII prosj

ek 58%

67%

68%

63%

66%

63%

58%

58%

64%

70%

72%

72%

66%

Naoblaka i insolacija Prosjek naoblake je nešto veći nego u delti Neretve, jer iznosi 5,1 (u Opuzenu 4,8) pa je s tim u vezi broj oblačnih dana u toku godine za oko 5% veći nego u Delti, i oko 20% veći nego u susjednom primorju. Broj vedrih dana je u vrgoračkom kraju 15-20% manji nego u delti Neretve i primorju. Srednja godišnja insolacija 2400 do 2500 sati, a srednji godišnji broj vedrih dana u godini iznosi 60-80 dana. Vjetar Na području grada Vrgorca prevladavajući vjetrovi su iz sjeveroistočnog (bura, levanat) i jugoistočnog (jugo), ali su česti i iz zapadnog kvadranta. Učestalost jakih i olujnih vjetrova dvostruko je manja nego u susjednom primorju, a prosječno pušu 20 jaki, odnosno 2 dana olujni vjetrovi. Tokom godine uglavnom prevladavaju tri tipa vremena: - suh, hladan i uglavnom vedar tip vremena zastupljen u toku zime i početkom proljeća,

uz buru i tramontanu; - topao i vlažan tip vremena (kišni) koji nastaje uz jugo i lebić; - vedar, suhi i vrući tip, karakterističan za ljetne tišine ili lagane vjetrove iz zapadnog i

sjeveroistočnog kvadranta. One najčešće javlja u srpnju i kolovozu, obično uz ljetne suše.

Geološki sastav, morfološke karakteristike područja i reljef Područje grada Vrgorca je kraški vapnenački prostor, po čemu se bitno ne razlikuje od okolnih prostora šireg područja. Područje je izgrađeno od krednih i tercijarnih naslaga. Kreda je zastupljena s rudistnim vapnencima i dolomitima. Planinski greben Biokovo, Šibenik, Miovija, Matokit i Rilići izgrađeni su od krednih vapnenaca. U planinskim područjima Rašćana i Velikog Prologa i jugoistočno od Vrgoračkog jezera istaložne je kompleks turoskih naslaga, uglavnom dobro uslojenih vapnenca (K22).

Cenomanske naslage (K21) izgrađuju teren u širem "luku" s jugozapadne strane Vrgoračkog jezera, te dijelove područja oko Kozice i Kljenka. Na velikom prostoru zapadno i sjeverno od Vrgorca istaloženi su senonski vapnenci (K23) i to kao debelo uslojeni do gromadski vapnenci. Miliolidni vapnenci i vapnenaste trangesivne breče (Pc, E) te foraminiferski vapnenci (E1,2) pružaju se u uskim zonama u području Zavojana i Velikog Prologa. Kredni dolomiti grade uglavnom zaravnjene i blago valovite terene (istočni dio udoline D. Rašćane-Rvača). Uslojeni vapnenci turonske starosti (K22) izgrađuju područje Raščana, Velikog Prologa i područje jugoistočno od Staševice. U području Kozica-Kutac u uskoj zoni dolaze pločasti dolomitični vapnenci (1K22) i uslojeni hourodontni vapnenci(2K22), kao i uslojeni


__________________________________________________________________Urbos doo Split

8

vapnenci gornjeg turona (4K22). Dobro uslojene do gromadaste vapnence senona (K23) nalazimo u području Velikog Prologa, brda Matokit i u širokom prostoru između župe i Tihaljine. Debljina tih naslaga iznosi oko 600 m. Kompleks uslojenih vapnenaca debljine 550 m (2K23) pruža se od župe do Vrgoračkog polja. Klastične naslage fliša (E2,3) nalaze se u manjoj mjeri kod Vrgorca i Velog Prologa. Kvartne naslage najveću rasprostranjenost imaju u morfološki najnižim dijelovima terena. Izgrađuju polja Rastok i Vrgoračko polje. Jezerski sedimenti istaloženi su u Rastok polju i Vrgoračkom polju. Geomorfološke karakteristike razmatranog prostora rezultat su složenih geoloških, litoloških, hidrogeoloških i klimatoloških procesa. U sklopu razvedenog reljefa čiji glavni oblici imaju dužu os orijentiranu u dinarskom smjeru (sjeverozapad-jugoistok) može se izdvojiti nekoliko osnovnih tipova reljefa. To su kraška polja, kraške zaravni i planinsko područje. Morfološki oblici današnjeg terena uvjetovani su u prvom redu litološkim sastavom naslaga i njihovim položajem, tektonskim pokretima i djelovanjem egzogenih i endogenih faktora. Slika 3. Reljef Vrgorca

Planinski greben Biokovo pruža se rubnim južnim dijelom vrgoračkog područja. Na planinski greben Biokovo jugoistočno se nastavlja planinski greben Rilića, koji s Biokovom čini prirodnu barijeru vrgoračkog područja s jugoistočne strane. Paralelno s grebenom Biokovo-Rilići na sjever pravcem sjeverozapad-jugoistok pruža se ,,planinski greben Matokit (Sv. Rok 1062 m) - Miovija (Mihovil 1247 m) - Šibenik (V. Šibenik 1314 m), navedeni planinski grebeni izgrađeni su od krednih vapnenaca. Između lanca Biokovo - Rilići južno i Matokit - Miovija - Šibenik sjeverno proteže se zaravnjena i blago valovita krška udolina od Donjih Raščana do Ravče, sa pripadajućim padinama Biokova i Šibenika te nekoliko manjih krških uvala, među kojima se po plodnosti i prostranstvu ističe ona kod Zavojana. Manji od nje su uvale i ponikve kod G. Raščana i u podbiokovlju. Ovaj prostor predstavlja zapadni dio vrgoračkog područja. Udolina od D. Raščana do Ravče nastala je u tercijarnim flišnim naslagama (zapadni dio) i krednim vapnenačako-dolomitskim stijenama (istočni dio) pa su u njoj dosta plodna


__________________________________________________________________Urbos doo Split

9

pješčana i šljunčana tla pogodna za uzgoj vinove loze i duhana. U odnosu na ukupne površine zapadnog područja, obradive površine su relativno male i ne pružaju veće mogućnosti razvoja poljoprivrede, posebno i zbog toga što je ovo područje bezvodno, pa ne postoji mogućnost autohtonog natapanja (isti je slučaj i sa sjevernim područjem). Planinske padine Biokova na ovom dijelu obrasle su niskom listopadnom šumom, šikarom i šibljacima, a padine Šibenika su uglavnom ogoljele sa škraparima i ponegdje obraslim kamenjarima. Neke površine prema Gornjim Raščanima i iznad Zavojana obrasle su šikarom i šibljacima. Sjeverno područje nalazi se na najvišoj nadmorskoj visini (iznad 600 m n.m.) među vapnenačkim grebenima koji se izdižu i do (1314 m-Veliki Šibenik) između kojih su nastale manje kraške udoline, uvale i ponikve prekrivene crvenicom i planinskom crnicom (to su ujedno i jedine plodne površine tog područja). Vapnenačke padine planinskih grebena i manje kraške zaravni obrasle su šikarom i šibljacima, a na ogoljelim površinama (škrapari) rastu kamenjare. Ovi prostori služe za ispašu stoke (ovaca i koza). Na ovom prostora postoje samo 2 naselja i 28 zaseoka, gdje su uvjeti za razvoj poljoprivrede nepovoljni. Istočni dio Grada je najprostraniji, najnaseljeniji i ujedno najraznovrsniji po prirodnim karakteristikama. Ovaj se prostor reljefno a i ekonomski može podijeliti u dvije cjeline: sjeverni, zapadni i južni prostor je planinsko područje; te središnji i istočni koji zauzimaju kraška polja Bunina, Rastok i Jezero. Planinski prostori ovog dijela promatranog područja (planinska područja Rilića i Matokit) su krško-vapnenački prostori s manjim krškim udolinama i uvalama uz naselja Orah, Stilju, Prapratnicu, Višnjicu, Klijenak i Duge Njive. One su uglavnom prekrivene crvenicom i jedine su plodne površine ovih planinskih prostora. To je pretežno bio stočarski kraj. Planinski prostori su uglavnom obrasli niskom listopadnom šumom, šikarom i šibljacima. Na središnjem i istočnom dijelu smještena su kraška polja Bunina, Rastok i Jezero (Vrgoračko polje). Ovo su najvrjednije poljoprivredne površine (kraška polja, Rastok i Vrgoračko polje). Vrgoračko polje predstavlja izrazitu morfološku pojavu, koje ima dinarski smjer pružanja (dužine 15 km a širine između 0,8-3km) nagnuto je prema jugoistoku. Iako su povremeno plavljena (Vrgoračko polje plavljeno je rijekom Maticom, ponornicom, a kroz Rastok kraj naselja Banja protječe rječica Matica), intenzivnije su obrađena. Rastok je zatvoren prema jugu od Vrgorca do Prologa brdom Gradina (480 mnm), a od V.Prologa brdom Zveč (462 mnm). Polja su nastala na mekšim i manje propusnim stijenama (tercijarne flišne naslage i kredni dolomiti) i prekrivene plodnim vrstama tla (silikatno-karbonatna pješčana tla).


__________________________________________________________________Urbos doo Split

10

Slika 4. Polja

Depresija Bunina, zapadno od Vrgorca, manje je plodnosti od Rastoka i Jezera s manje zastupljenom poljoprivredom. To je jedna veća krška uvala, zatvorena sa svih strana, klimatski dosta nepovoljna zbog temperaturnih inverzija. Polje je bez stalnog izvora, ali s nekoliko estavela u sjeverozapadnom dijelu uvale od kojih je najveća Betina čiji se otvor nalazi u dijelu Kokoričke "depresije". Ovo polje, međutim poznato je po značajnim ležištima bituminoznih škriljevaca. Mineralne sirovine Područje nije bogato mineralnim sirovinama. Na širem području Vrgorca razvijene su naslage gornje krede, paleogena i kvartara. Najpoznatija sirovina koja se eksploatirala iz doba postojanja Mletačke republike je asfalt (u naslagama gornje krede).

Od ostalih sirovina značaj imaju ciglarske gline, tehnički kamen te postoji potencijalna mogućnost eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena. Iz dolomitskih terena iznad Dragljana vadi se dolomitski pijesak. Polje Bunina zapadno od Vrgorca (Vrgoračko polje) poznato je po značajnim ležištima bituminoznih škriljaca, asfaltne breče i čistog bitumena (lokalitet Paklina) koji se vadio sa 50 do 60 m dubine, dok se asfaltne breče i bituminozni škriljci mogu dobivati površinskim kopom na okolnim padinama. Između Kljenka i Vrgorca također postoje i ležišta boksita, čije su zalihe još neistražene. Dosadašnja rudarsko-geološka istraživanja na vrgoračkom području pokazala su da istražene sirovine nemaju posebne ekonomske vrijednosti. Time se ne isključuju daljnja istraživanja koja bi mogla pružiti točan uvid geološke strukture ležišta, kvalitet i rezerve mineralnih sirovina. Samo na taj način moguće je pojedine mineralne sirovine privoditi u fazu eksploatacije. Seizmičke prilike Posebno valja naglasiti da je cijelo područje Grada tektonski nestabilno i pripada potresnoj zoni VIII/IX stupnja po Mercallijevoj skali. Ovaj kraj su i u novije vrijeme zahvaćali potresi jačine do 7° MCS. Zbog tektonske nestabilnosti prostora mogu se očekivati pomicanja tla praćena potresima srednje jačine, o čemu treba voditi računa kod izgradnje većih objekata visokogradnje i kod značajnih građevinskih zahvata infrastrukture. Stoga je neophodna izrada seizmičke mikrorajonizacije cijelog područja Grada.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

11

Hidrogeološki odnosi Za hidrogeološke odnose najznačajniji su litološki i tektonski odnosi. Podzemni i površinski tokovi formiraju se ovisno o odnosu propusnih i nepropusnih naslaga. Najveći dio područja čine dobro vodopropusne stijene-raspucani i okršeni vapnenci, tako da sva voda koja pade na njih vrlo brzo ponire u podzemlje gdje formira vodene tokove. Nepropusne naslage čine barijere za tečenje podzemnih voda, a mogu biti potpune, nepotpune (viseće) ili relativno ovisno o tome kako podzemna voda prolazi kroz njih. Najznačajnije za hidrogeološke odnose na ovom području su hidrogeološki odnosi vezani za sliv izvora Banje i Butine. Šire područje sliva izgrađuju pretežno karbonatne naslage trijasa, jure i krede te karbonatne i klastične naslage tercijara, a polja su prekrivena tercijarnim naslagama. Čitavo područje sliva i šireg područja odlikuje se intenzivnom tektonskom poremećenošću. Za područje slivova Banje i Butine interesantne su tektonske jedinice Biokovo, Biokovska zagora i Imotski. Za područje sliva Banje i Butine najznačajnija je tektonska jedinica "Biokovska zagora". Obuhvaća područje Grabovac-Slivno-Rastok polje-Nova sela tj. sjeverno od poteza župa-Dragljani-Vrgoračko polje-Neretva. Sjeverna granica je Cista-Lovreč-Runović-Vitina-Ljubuški-Čapljina. Glavna karakteristika je vrlo velika tektonska poremećenost što se očituje vrlo intenzivnim boranjem i rasjedanjem, te izrazito ljuskavom strukturom. Posebno izraženo je područje župe, Vrgorca, Prologa i cijela širina ove jedinice do Neretve. Strukturno su to najčešće reverzno nagnute kredne antiklinale navučene na foraminiferske vapnence ili fliš. Za sliv Banje i Butine značajne su barijere u području Klenovac-Runjani-Drinovci te župa-Dragljane-Kokorić koji definiraju sjeveroistočnu i jugozapadnu razvodnicu odnosno granicu sliva. Razvodnica od Turije do Dragljana ide duž flišnih nepropusnih naslaga, a od Dragljana do Kokorića duž navlačenog kontakta krednih i paleogenskih vapnenaca. Taj dio razvodnice povučen je pretpostavkom da vode iz tog područja i južno od njega ne dolaze na izvore Banja i Butina, već na izvore u zapadnom dijelu Vrgoračkog polja. Zapadnu granicu sliva čini razvodnica na potezu Poljica-Krstatice-Turija, a ima karakter podzemne zonarne i djelom površinske razvodnice. Nalazi se unutar dobro vodopropusnih karbonantnih stijena. S obzirom da se radi o vrlo okršenom terenu kretanje podzemnih voda u ovom području možemo okarakterizirati kao vrlo složeno, a uvelike ovisi o količini oborina. Sliv izvora Banje i Butine dio je šireg sliva priobalnih izvora i izvora u dolini Neretve od Ploča do Metkovića. Rastok polje s izvorom Banja čini stepenicu, te isto tako sa svojim kvartarnim sedimentima viseću barijeru, za podzemne vode koje iz izrazito krškog zaleđa gravitiraju moru. Podzemne vode dolaze iz smjerova Slivno, Puteševica i Šipovača. Za vrijeme velikih voda, izvor Banja (odnosno izvorišna zona u zapadnom dijelu polja) poplavi dio Rastok polja iz kojeg voda odlazi ponorima smještenim u području Potprologa. U isto vrijeme je i u području Slivna također poplavljen dio polja, a voda u jako kišnom periodu izlazi iz jame Gvozdenica. Istraživanjima je utvrđeno da vode u to područje dolaze iz područja sjeverno od Slivanjske depresije, što upućuje da je sliv izvora daleko širi. U sušnom razdoblju dubina do podzemne vode znatno se povećava tako da se u Slivnom spusti i do 100 m ispod najniže kote polja. U Rastok polju na izvoru Banja razina podzemne vode se također spušta i do cca 50 m ispod kote izvora. Glavnina vode iz


__________________________________________________________________Urbos doo Split

12

Rastoka ponire i pojavljuje se na čitavom nizu uz sjeverni rub Vrgoračkog polja, odnosno mogu se dovesti u izravnu vezu funkcioniranje Banje, ponora u Rastoku i aktivnosti izvora u spomenutom Vrgoračkom polju. Ispitivanjima je utvrđena izravna i vrlo brza podzemna veza izvora Banja i ponora u Rastoku sa izvorom Butina. Vrlo je vjerojatno da zbog struktura i morfološkog položaja, vode iz Kokorića, odnosno estavele Betina (Bunina) ne dolaze na izvor Butina već samo na izvore u zapadnom dijelu Vrgoračkog polja (Nuga, Vlaška, Studena). Za hidrogeološke odnose u užem području izvora Banja i Butina može se kazati da područje Slivna za oba izvora treba promatrati kao jednu cjelinu jer je sliv izvora Banja dio sliva Butine. Prema ranijim hidrogeološkim istraživanjima (1983. god.) te studije Aržano-Brela-Metković površinske i podzemne vode iz područja Stilja, Prapatnica, Orahovlje te Rastok gravitiraju prema izvoru Banja odnosno prema izvoru Butina. Za izvor Banja značajno je da vodu prema pretpostavci iz studije dobiva iz područja Slivna, a dio vode procjeđivanjem površinske vode iz područja Prapatnica-Stilja. Vode koje izviru u području Banje površinski teku Rastok poljem i poniru u nizu ponora od Tolića vira do Crvenog vira kod Potprologa. Za jako velikih voda ponori ne mogu progutati svu količinu vode te se veliki dio polja poplavljuje. U sušnom periodu podzemne vode teku podzemnim putovima prema izvorima u Vrgoračkom polju odnosno prema izvoru Butina. Može se pretpostaviti da dio voda iz područja Slivna i područja sjeverno od Orahovlja odlazi prema Šipovaći i dalje u sliv Tihaljine, ali je sigurno da dio podzemnih voda iz tog područja dolazi do Rastok polja i izvora Butina. Podzemne vode iz područja Matokit-Gradina teku prema Vrgoračkom polju, najvećim dijelom prema izvoru Butini, manjim dijelom prema izvorima Studena i Kruška. U sliv izvora Butina također se mora ubrojiti i površinski tok Matica koji je kanalom Brza Voda povezan rijekom Tihaljinom tako da znatan dio dolazi i iz tog područja. Najvrjednije prirodno bogatstvo vrgoračkog područja predstavljaju izvorišta od kojih su najznačajnija Banja i Butina. Banja se nalazi na krajnjem sjeverozapadu Rastok polja. To je jama sa vodom i funkcijom povremenog izvora. Situirana je u razlomljenim vapnencima gornje krede u sjeverozapadnom kutu polja. Otvor jame nalazi se na koti od 75 m.n.m. Prihranjivanje Banje vrši se iz krškog prostranog područja prema sjeverozapadu putem jakih rasjeda na potezu Slivno-Prapatnica. Pretpostavlja se da u sušnoj sezoni prema Banji gravitira znatna količina podzemne vode (nekoliko stotina l/sek). Prema kemijskoj analizi, voda sa izvorišta Banje spada u tvrde vode kalcijsko-hidrokarbonatnog tipa. Izvor Butina nalazi se na sjevernom rubu Vrgoračkog polja, na kontaktu krednih vapnenaca i kvartarnih naslaga polja u mjestu Dusina, na koti od oko 27 m.n.m. Prihranjivanje izvora se vrši preko rasjedno-pukotinskih sistema iz okršenog i propusnog karbonatskog zaleđa prema Rastok polju i prema Vrgorcu. Ovaj izvor je stalan te se iz njega formira vodotok koji nakon cca 1200 m utiče u glavni tok-Maticu. Sa izvora Butina sada se opskrbljuje vodom grad Vrgorac, a u budućnosti će se koristiti za opskrbu naselja oko vrgorskog polja. Bogatstvo stalnih i povremenih izvorišta karakteristika je "mokrih" polja Rastok i Vrgoračkog jezera. Mnoga polja, ovisno o godišnjem dobu (proljeće, jesen) pretvorena su u prava jezera jer je izdašnost izvora veća od kapaciteta gutanja ponora. Na površinama polja razvijena je normalna hidrografska mreža sa stalnim i povremenim površinskim tokovima. Obično su to rijeke koje izviru iz jakih vrela da bi nakon površinskog otjecanja ponirale bočno, na južnim obodima polja, gdje su formirani ponori. Tako su na kvartarnim


__________________________________________________________________Urbos doo Split

13

sedimentima Rastok polja i Vrgoračkog jezera formirani mnogobrojni ponori smješteni na jugozapadnom obodu polja. Vode vrgoračkog područja pripadaju slivu mora i rijeke Neretve. Vode Matice u Vrgoračkom polju provedene su tunelom do Baćinskih jezera. Na sjeveroistočnom rubu polja na kontaktu krednih krečnjaka i kvartarnih krednih naslaga nalaze se stalni i povremeni izvori, koji prihranjuju vode Matice. Jugozapadni obod polja obilježen je ponorima i estavelama. Tablica 8. Registar ustanovljenih vrela, izvora estavela i ponora

NAZIV STALNO VRELO

POVREMENO VRELO

ESTAVELA PONOR PRIMJEDBA

PODRUČJE RASTOKA

Krenica + zona za sanaciju Bezimena estavela + Sušni period-

ponor, kišni-estavela

Grgića vrelo + Velika Banja + Povremeno pravo

kraško vrelo sa kanalom

Ponor + Galića jama + Matica 2 ponora + Tolića vir i Virine + Ponorska zona Jelovići, Dropulići, Slivetine, Erceri, Bijele zidine; Radalj, Mačkov klanac

+

Brezdan + Glavni ponor u Rastok polju

Kurkamen + Bušće ponor + Dolac ponor + Betina ponor + Studena + + PODRUČJE VRGORAČOG JEZERA

Ponor na sjevernom obodu polja

Vlaška izvor + Nuga + Marin vir + Pojila izvor + Mrtva izvor + Podustva izvor + Buk + Podvinje izvor +


__________________________________________________________________Urbos doo Split

14

Kruška vrelo + u ekstremnim slučajevima presuši

Butina vrelo + Stinjevac vrelo + Lukovac + Stine-ponor + Tušibelja + Glava + najjači dren za

polje Izvorsaka zona iznad i ispod Didine glavice

+

Zona između Didine glavice i Staševica ponora

+

Staševica ponor + glavni dren za srednji dio polja

Mali vir + Vir na Crpaljima Lovrin vir

+

Gnječev vir + Dulo vir + Podkamenice + Dumića-Lazina izvor + Talež mali + Nikad ne presuši Talež veliki + Nikad ne presuši Crni vir

+ Voda je odvedena u tunel Vratarskim vrelima

Kobiljača + Vir-vrelo +

Izvor: Vodoprivredno rješenje sliva rijeke Trebižat, Energoinvest, Sarajevo, 1979. Vode vrgoračkog područja također pripadaju slivu rijeke Trebižat koji obuhvaća područja Posušja, Gruda, Ljubuškog, Čitluka i Imotskog. Iako područja Rastoka i Vrgoračkog jezera ne pripadaju ortografskom slivu rijeke Trebižat, oni su kanalom Parilo-Brza voda povezani s Trebižatom, čime su ova područja u hidrografskom smislu čvrsto vezana za sliv rijeke Trebižat. Iz navedenog je očito da su hidrogeološki odnosi na ovom području veoma kompleksni, te se njihovim izučavanjem, racionalnom eksploatacijom i zaštitom stiču značajni preduvjeti u korištenju prirodnih potencijala ovog kraškog područja. Stoga je u budućem razdoblju potrebno racionalno koristiti i gradnjom kanalizacionog sustava i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda spriječiti zagađenja voda koje još uvijek nije kritično. Zaštita voda, naročito podzemnih na području grada Vrgorca ima izuzetno značenje s obzirom da se na području grada nalaze zone sanitarne zaštite (različitih nivoa zaštite), te nekoliko značajnih kaptiranih kraških izvorišta (Banja, Butina, Klokun, Modro oko, Prud) te zahtijeva oprez i ispravan pristup pri planiranju i realizaciji korištenja prostora. Iz tih razloga izgradnja kanalizacijske mreže grada Vrgorca sa uređajem za pročišćavanje predstavlja prioritetan zadatak na zaštiti voda od važnosti za Državu i Županiju Splitsko dalmatinsku.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

15

Pedološke karakteristike Geološka građa, reljef, klima, vegetacija i čovjek uvjetovali su odgovarajuću tvorbu i razvoja tala na ovom području. U vrgoračkom području ima više tipova tala, te podtipova i nižih jedinica. Uglavnom prevladavaju skeletnoidna i skeletna tla koja pripadaju smeđem tipu, crvenici, rendzini i crnici. Osim toga nalazimo koluvijalna, aluvijalna i antropogena tla i litosole. Granice pedosistemskih jedinica najčešće su određene prirodom matičnog supstrata i reljefom terena. Litosoli (kamenjare) vezani su za čiste vapnence. Vapneno-dolomitna crnica dosta je zastupljena zemljišna jedinica. Pojavljuje se na različitim reljefnim položajima od najnižih do najviših vrhova Šibenika. Rendzina je razvijena na flišnim i dolomitnim vapnencima. Vitosol i tlo njiva nevezanih jezerskih sedimenata, karbonatnih-aluvijalno karbonatno, ogoljelo, antropogeno - rendzina na nezavisnim jezerskim sedimentima i šljuncima (70:20:10) prekriva najveći dio Vrgoračkog polja. Sjeverne rubne dijelove polja čini aluvijalno-kolivijalno, karbonatno, neogoljelo tlo. Sjeverozapadni dio polja Rastok prekriveno je sa aluvijalno karbonatnom, ogoljelim, antropogeniziranima, duboko glinasto ilovastim tlom. Dok je na jugozapadnim površinama nazočno eutrično smeđe, ilimerizirano, pjeskovito glinasto, antripogenizirano tlo. Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu je najzastupljenije tlo na ovom području uz manju nazočnost crvenice na vapencima. Crvenice su manje zastupljene, a nalazimo ih uglavnom na zaravnjenim formama reljefa. Antropogena tla po svim svojstvima jako variraju, od vrlo plitkih do vrlo dubokih, od neskeletnih do apsolutno skeletnih. To su tla vrtača i polja na kojima su prisutni raznovrsni vapnenci.

Vegetacija Općenita je karakteristika ovog područja pretežna degradiranost njegovih šumskih površina. U pravilu stupanj degradacije je jači na nižim položajima, tj. na onom dijelu koji je bio pod direktnim utjecajem ekstenzivnog i neracionalnog korištenja šumskih površina (sječa, paša). Kako je utjecaj čovjeka bio negativan, to je klimatogena šumska vegetacija danas znatno izmijenjena, odnosno stanje i sastav prvobitnih šuma sačuvao se tek na ograničenim površinama , dok na najvećem dijelu prevladavaju manje ili više izloženi degradacijski stadiji te prvobitne vegetacije. S fitocenološkog gledišta razlikujemo dva šumsko-vegetacijska područja i to: submediteransko područje listopadne vegetacije. Submediteransko područje listopadne vegetacije pokriva najveći dio vrgoračkog užeg područja krša. Razlike u sastavu vegetacije submediterana ovise o razlici u nadmorskim visinama, tako da ovdje možemo lučiti niži pojas listopadne vegetacije karakteriziran klimatogenom zajednicom hrasta medunca i bijelog graba (Carpinetum orientalis), te viši pojas s klimatogenom jedinicom hrasta medunca i crnog graba (Seslerieto-Ostryetum). Unutar nižeg pojasa listopadne vegetacije pojavljuju se eumediteranski florni elementi izmiješani sa submediternaskim listopadnim vrstama. Od istočnog dijela područja Grada prema Prologu i dalje na zapad, nazočna je zelenika, lemprika i česmina, a kao još termofilniji element i planika koja zapadno od Vrgorca u KO. Ravča stvara gusto obrasle sastojine.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

16

Zajednica hrasta medunca i bijelog graba (Carpinetum orientalis H-ić) seže najčešće do nadmorske visine 600-700 m, zavisno od reljefnih prilika. Ovo je najrasprostranjenija biljna zajednica u vrgoračkom području. Vrste koje dominiraju o ovoj asocijaciji su bijeli grab (Carpinus orientalis), medunac (Quercus pubescens), crni jasen (Fraxsinus ornus), šmrika (Juniperus comunis) i dr. Gdje je utjecaj negativnih antropogenih faktora bio još izrazitiji potisnuta je grmolika vegetacijska šikara, pa su prostrane površine zajednice medunca i bijelog graba degradirane do krajnjeg stadija kamenjara obraslih oskudnom vegetacijom zeljastih vrsta i polugrmova, koji služe još za siromašnu ispašu stoke sitnog zuba. Zajednica medunca i crnog graba (Seslerieto-Ostryetum Horvet H-ić) razvijena je u višim pojasevima i nadovezuje sa na bjelograbovo područje do površina naseljenih bukvom (Biokovo). Na brojnim čistinama i uz rubove šume i šikara crnog graba, posebno u prelaznom području prema zoni bukovih šuma, razvijene su površine kamenjarskih pašnjaka. Obilježja prirodne sredine bitno su utjecali i određivali način života na ovom području, također će u većoj ili manjoj mjeri utjecati na budući razvoj vrgoračkog područja, bilo da stvara povoljne uvjete za odvijanje određenog razvojnog procesa ili da predstavlja otežavajuću okolnost. Položaj vrgoračkog prostora, a posebno u odnosu na susjedna područja, razvojna središta, državnu granicu i prometne pravce koji se preko njega protežu pruža mogućnosti za integriranje Grada u širi regionalni prostor. Pogodnosti značajne blizine obalnoj fasadi, odnosno makarskom turističkom području u kojem Vrgorac može participirati svojim resursima (planinskim predjelima, poljodjelstvom i stočarstvom) slabi barijera masiva Biokova, probijanje tunela kroz Biokovo ova otežavajuća okolnost se može prevladati. Reljef, geološka građa, klima, pedološka osnova, vegetacija i vodni potencijali čine povoljne uvjete razvoju poljodjelstva, stočarstva i specifičnih vidova turizma (lovni, rekreacijski, seoski, zdravstveni). Hidrološki odnosi i nedovršena regulacija vodotoka još uvijek su ograničavajući faktori potpune iskorištenosti poljoprivrednih površina. Poseban utjecajni čimbenik su složeni hidrogeološki odnosi kraškog terena glede opasnosti zagađenja podzemnih voda i koji postavljaju stroge zahtjeve prilikom određivanja načina i korištenja prostora. Reljefna determiniranost prostora znatno utječe na planiranje i izgradnju potrebnih prometnica na vrgoračkom prostoru, te na ukupnu organizaciju gradskog prostora.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

17

1.1.3 Kulturna i prirodna baština 1.1.3.3 Prirodna baština Na području grada Vrgorca nalazi se dio jedne od najmarkantnijih planina primorskog niza Dinarida - Biokovo, pod posebnom zaštitom u smislu Zakona zaštiti prirode u kategoriji parka prirode. Slika 5. Park prirode Biokovo

Raspored i formiranje biljnog svijeta Biokova, njegova razvojna dinamika uvjetovana je prirodnim karakteristikama ovog masiva, njegovim skoro osamljenim položajem, jer poput visoke barijere strši iz mora, kraškim obilježjem njegove vapnenačke podloge koja se brzo zagrijava ali i suši, reljefom i konfiguracijama, mješavinom klime u kojoj s visinom raste količina oborina, a opada temperatura, vjetrovima i ostalim prirodnim značajkama. Na sastav i izgled današnjeg biljnog pokrova utjecala je prošlost i razvoj biljnog svijeta tokom raznih geoloških razdoblja, čega su posljedica brojni florni relikti. Biokovo spada u biljnogeografskom pogledu u posebnu Balkansko-Apeninsku oblast mediteranskog karaktera, koja je u tercijaru predstavljala jedinstveni dio istočnog Sredozemlja. Šumski pokrov, osim obalnog pojasa, veoma je oskudan i u velikoj mjeri degradiran kroz dugotrajni antropozoogeni utjecaj. Degradaciju su pospješile i prirodne značajke (reljef, klima i dr.). U posljednje vrijeme vidljivi su procesi prirodne obnove vegetacije. Najniža obalna zona je područje zimzelenih šuma hrasta česmine s crnim jasenom i hrastom meduncem, gdje dominiraju sađene šume alepskog bora. Iznad pojasa borovih kultura prostire se relativno uska zona šume bijelog graba do strmih obronaka. Na najvećim strminama uspijeva oskudna vegetacija specifična za ove položaje. Prostrane platoe nekada je pokrivala primorska i brdska šuma bukve od koje su sačuvani samo tragovi po nepristupačnijim položajima i vrtačama. Danas ovu najveću zonu kamenjara obrašćuje travnata vegetacija s grmljem. Nešto niže vrhove Biokova pokriva šuma crnog graba s elementima primorske šume bukve a najviše položaje, uz oskudne ostatke predplaninske bukve, uglavnom klečica- Juniperus nana (Sv. Jure, Vršac, Troglav). Na pojedinim sjevernim lokalitetima (Kimet, Kaoci) javlja se i šuma jele posebnog submediteranskog tipa. Ispod šume jele na unutrašnjim padinama Biokova prostire se pojas šume crnog graba sa šašikom,


__________________________________________________________________Urbos doo Split

18

a u najdonjoj etaži šikare bjelograbića. Na Biokovu se pojavljuje i endemska vrsta dalmatinskog crnog bora tanjuraste krošnje. Unutar područja parka prirode Biokovo pojedinačni lokaliteti imaju svojstva posebnih rezervata (rezervati šumske vegetacije, botanički rezervati i geomorfološki rezervati). Za sada su lokaliteti zaštićeni u kategoriji parka prirode, te se ovim planom predlažu za zaštitu u kategoriji posebni rezervat ( botanički, geomorfološki, šumske vegetacije...) Tako su od rezervata šumske vegetacije najznačajniji:

- Kaoci najsačuvanija i najkompaktnija površina pod biokovskom jelom. Proteže se od

Kaoca (n.v. 1000 m) do Ozdravaća (1250 m). - Kimet- Suvid; znatno manje učešće jele: Teren je rastrgan s bezbroj vrtača i

kamenitih grebena. Jela dolazi u manjim grupama na sjevernim zasjenjenim ekspozicijama kao i u vrtačama.

- Bukovac; krajnji sjeverozapadni dio šume crnog dalmatinskog bora na Biokovu. Svi lokaliteti šume dalmatinskog crnog bora predstavljaju reliktnu zajednicu. Bukovac je na istočnoj ekspoziciji iznad Ovčjeg polja.

- Borovnik se nalazi iznad Basta na primorskoj padini iznad Kuranika. - Šibenik-Borovac iznad naselja V. Brda i Baškovića na visini od 1250-1450 m. - Vošac; cjelovita šumska površina bukve

Od botaničkih rezervata su najznačajniji Sv. Ilija - Šibenik - Štropac - Troglav. Od geomorfoloških rezervata su najznačajnija područja Kuranik - Vošac - i Nevistina stina - Ovčje polje. U 1981. godini je Republički zavod za zaštitu prirode surađivao kod izrade Prostornog plana parka prirode Biokovo, koji je bio na javnom uvidu na području tadašnje općine Makarska. Plan je rađen za čitavo područje parka prirode ali ga tadašnje općine Imotski i Vrgorac nisu usvojile, pa plan nije na snazi. Zaštita prirode u gradu Vrgorcu nije kompleksnije obrađivana, ali osnovni principi zaštite dati su u sklopu Regionalnog prostornog plana južnog Jadrana, prema tom planu na području grada Vrgorca nisu registrirani vrijedni objekti prirode koje bi trebalo zaštititi. Područje grada Vrgorca u smislu zaštite prirodnih odlika nije do sada evidentirano, tako da je na tom području pod zaštitom samo dio planine Biokovo, koji teritorijalno pripada Gradu. 1.1.3.4 Graditeljsko nasljeđe Povijesni razvoj Na temelju povijesnih podataka o razvoju Grada i sačuvanih materijalnih ostataka, graditeljsko nasljeđe tog područja može se svrstati u šest osnovnih razdoblja, i to: predpovijesno razdoblje, rimsko razdoblje, srednjovjekovno razdoblje, tursko razdoblje, mletačko razdoblje i razdoblje 19. i 20. stoljeća. − Predpovijesno razdoblje Najstariji poznati stanovnici ovog područja bili su Iliri, konkretnije njihovo pleme Ardijejaca, koji su živjeli na potezu od Cetine do desne obale Neretve. Materijalne ostatke života tog razdoblja dokazuju nalazi oružja i nakita, te gomile i gradine kao i tragovi najranijih naselja.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

19

Tako su prapovijesne fibule nađene u gomili kod Banje i čuvaju se u splitskom arheološkom muzeju, gdje se nalaze i ostaci nakita, sjekire i koplja pronađeni u Kozici i Orahu. Brojne gomile pronađene u različitim dijelovima Grada Vrgorca predstavljaju grobove ilirskog predpovijesnog stanovništva (Prolog). Sistematskim rekongnisticiranjem terena sigurno bi se utvrdilo još više prapovijesnih gradina i gomila, koje bi bilo potrebno istražiti i o njima voditi računa prilikom bilo kakve izgradnje. − Rimsko razdoblje Razdoblje rimske urbanizacije naše obale i zaleđa, koje započinje u I. stoljeću n.e., čini se da je samo periferno dotaklo prostor današnjeg Grada. Najbliži rimski grad bila je Narona u blizini današnjeg Metkovića, i današnje vrgoračko područje je bez sumnje pripadalo gravitacionoj zoni toga grada. Također se u blizini područja Grada, zapadno od Vrgorca, nalazi Bigeste, jedna od vojničkih stanica zagorske linije koja se pružala od Burnuma do Narone. Na širem području spomenutih rimskih punktova živjeli su Ardijejci, osjećajući manje ili više utjecaje rimske kulture i civilizacije. To dokazuju nalazi rimskog žrtvenika, koji se još u 13. stoljeću nalazio uzidan u Martinčevu kulu, nedaleko od Vrgorca, 1972. god. prenesen je u zbirku župskog ureda u Vrgorcu. Temeljitim istraživanjima vjerojatno bi se našlo još ostataka iz rimskog razdoblja. − Srednjovjekovno razdoblje Vrgorac je jedan od rijetkih dalmatinskih gradova u kojoj nisu sačuvani, ili bar do sada evidentirani ostaci starokršćanskog, predromaničkog, romaničkog ili gotičkog graditeljstva. Srednjovjekovna povijest tog kraja počevši od ranosrednjovjekovne Paganije, koju u 10. stoljeću spominje bizantinski car i pisac Konstatin Porfirogenet, a u okviru koje se nalazi u vrgorački kraj, a sve do kasnog srednjeg vijeka s razvijenim feudalnim odnosima, vezivala se naizmjenično za jedno od južnoslavenskih srednjovjekovnih država, u zavisnosti od toga koja je u pojedinim momentima gospodarila tim područjem. Pojedina naselja ovog kraja spominju se najranije u ispravama 15. stoljeća. Tako se početkom tog stoljeća spominje naselje Jezero, u čemu povjesničari prepoznavaju samo naselje Vrgorac. Sredinom 15. stoljeća spominje se naselje Vrgorac pod nazivom Vergolaz. Tako se sredinom 15. stoljeća spominju naselja Kozica, Dragljane, Rašćane (Hraščane i Vrdovo), Vina (Vinica), pa ta naselja, bez obzira dali se i danas mogu u njima promaći ostaci, mogu se smatrati srednjovjekovnim lokalitetima. Kulturno nasljeđe srednjeg vijeka ostalo je sačuvano u brojnim stećcima i obrambenoj arhitekturi. Stećci se nalaze u nekoliko nekropola koje datiraju iz 14. i 15. stoljeća, i to u: Prapatnici, Stilji, Zavojanima, Dragljanima, Kljenku, Ravči, Kotezima, Velikom Prologu i Umčanima. Najznačajniji arhitektonski spomenik ovog razdoblja je vrgoračka tvrđava. Stari grafički izvori pokazuju tvrđavu i samo naselje obrubljeno obrambenim zidinama koje završavaju u tzv. gibelinskim zubcima, vjerojatno iz 14. i 15. stoljeća. Tvrđava je u znatnoj mjeri sačuvana i nalazi se na brežuljku, sjeverno od današnjeg grada, nepravilnog je ovalnog tlocrta i uključuje predziđe s ulaznim vratima, crkvicu sv. Antuna, ostatke nastamba i spremište. Ostaci četverokutne kule (donžona) predstavljaju najstariji dio tvrđave. Sjeveroistočno od tvrđave nalazi se visoka okrugla kula, koja je branila pristup tvrđavi. Od niza drugih kula koje su se očuvale u samom naselju, Dizdareva (Kapetanova) kula pripada također predturskom srednjovjekovnom razdoblju i sagrađena je 1480. Na kuli je postavljena spomen ploča, kao spomen na rodnu kuću istaknutog hrvatskog pjesnika Tina Ujevića.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

20

Povijesno-arhitektonskim istraživanjem starih crkava, kao što je stara kapela u Stilji, vjerojatno će se identificirati i ostaci srednjovjekovne crkvene arhitekture u raznim područjima tog kraja. − Tursko razdoblje Drugom polovinom 15. stoljeća Turci zauzimaju neke ključne pozicije u Hercegovini, nakon toga 1480. godine i područje vrgoračke krajine, kojim će vladati više od dva stoljeća. Glavno tursko uporište vrgoračkog kraja bio je Vrgorac s dobro očuvanom tvrđavom. Pisani i grafički izvori dokumentiraju postojanje džamije i minareta u Vrgorcu. Džamija je kasnije pretvorena u crkvu, a minaret 1861. godine porušen. Adaptirana crkva na kojoj su se jasno prepoznavali ostaci džamije srušena je 1913. god., a kada je i započeta gradnja nove crkve. Značajni objekti graditeljskog nasljeđa predstavljaju i kule u samom naselju, a jedna od najzanimljivijih je Cukarinovića. Raosova kula bila je nekada vlasništvo Hasan-bega Dizdarevića samo kat i prizemlje, ova kula je u trošnom stanju. Približno iste visine, ali bolje sačuvana je Pakerova kula. Ispod Klaričića nalazi se kula Mumin-age Atlagića (tzv. Elezova kula), također s prizemljem i katom. U Vrgorcu, a što je vidljivo iz crteža iz 18. stoljeća nalazilo se više kula iz turskog razdoblja. Slične kule nalazile su se i u ostalim naseljima, kako to dokazuje sačuvana kula u Ančića (Zavojane). Za vrijeme turske vladavine Vrgorac je bio "dizdarije", tj. utvrda sa manjom vojnom stanicom, kontrolirajući čitav karaj. − Mletačko razdoblje Za razliku od drugih, naročito priobalnih krajeva koje je Venecija zaposjela već sredinom 15. stoljeća, u posjed vrgoračkog kraja Mlečani dolaze koncem 17. stoljeća i vladaju njime dva stoljeća. Od početka 18. stoljeća nije bilo značajnijih fortifikacija u tom kraju, tako da se tvrđava u vrijeme Mletaka zapušta i propada. Najznačajniji spomenici tog perioda su crkvene građevine koje su tada podizane u svim župama, iako bi detaljnija istraživanja za mnoge objekte utvrdila predmletačko razdoblje. Tako npr. u Dusini postoji crkva sv. Petra, u Kozici sv. Ilije (sačuvana samo apsida), u Orahu crkva sv. Marka iz konca 18 st., te znatno starija crkva sv. Ilije u Buljanima, u Poljicima crkva sv. Jure, u Kljenku crkva Svih Svetih na groblju, u Velikom Prologu Gospina crkva iz kraja 17 stoljeća, u Umčanima stara crkva sv. Mihovila, u Draževitićima stara crkva s. Martina, u Zavojanima crkva Male Gospe iz 18. stoljeća, te crkva sv. Ante u Dragljanima. − Razdoblje 18. i 19. stoljeća Nakon pada Venecije na Vrgoračkom, kao i na drugim područjima Dalmacije, nastupio je period kratkotrajne austrijske uprave 1797. do 1806. godine. Vrgoračka krajina bila je administrativno vezana sa Makarskom. Makarska je bila središte okružja i u sljedećoj, francuskoj upravi od 1806. do 1913. kada je vrgorački kraj dobio svoju općinu. To razdoblje pozitivno se odrazilo na poboljšanje infrastrukture, naročito cesta. Druga austrijska uprava (1813.-1918.) zadržava područje Grada u okviru makarskog, odnosno splitskog okružja. Od kraja 1981. godine vrgorački kraj je u sklopu države SHS. U čitavom tom razdoblju (od početka 19. stoljeća do kraja II sv. rata) nema značajnih objekta graditeljskog nasljeđa. Unatoč tome, pojedine zgrade, posebno u Vrgorcu, karakteristične za svoju epohu, zaslužuju pažnju i zaštitu, isto kao i objekti ambijentalnih vrijednosti u pojedinim drugim mjestima sagrađenih bez stilskih osobina. − Spomenici Vrgoračko područje nije toliko bogato graditeljskim i kulturnim nasljeđem kao što su to primorski gradovi Dalmacije. Prošlost vrgoračkog kraja, uključujući i kulturna dobra, međutim, nije do sada dovoljno istražena.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

21

Spomenička baština vrgoračkog područja sastoji se od prapovijesnih utvrda, gradina i gomila koje se nalaze na vrhu uzvisina ili padina brda. One predstavljaju najstarije spomenike koji svjedoče o vrlo ranoj nastanjenosti tog kraja. Sporadični nalazi iz rimskog razdoblja ukazuju na raširenu nastanjenost vezanu uz plodna polja koja su uvijek bila izvor života. Međutim, zbog izostanka sustavnih arheoloških istraživanja ne može se utvrditi rasprostiranje tog sloja. Srednji je vijek zastupljen nekropolama, posebno onih sa stećcima, te s utvrdama. Župske crkve, i one manje posvećene uobičajenim svecima, pripadaju najčešće 18. stoljeću, jer i u ovom kraju turska vladavina od 15. do početka 18. stoljeća nije pogodovala toj izgradnji. One sagrađene krajem prošlog i početkom 20. stoljeća spadaju tipologijom u neostilske okvire tog vremena. Uz njih su i groblja na kojima se nalaze stari tipovi grobnica. Te crkve s grobljima predstavljaju zasebne spomeničke cjeline. Najstarije stambene zgrade mogu se prepoznati do 17. stoljeća unatrag, što je posebno uočljivo u samom Vrgorcu. U selima ima ponegdje slikovitih sklopova kuća koji predstavljaju lijepe primjere tradicijskog graditeljstva. Prapovijesne gradine i gomile prepoznatljive su u tom krajoliku te ih treba u cjelini sačuvati. One ponekad dolaze u pitanje pri izgradnji vodospremnika na uzvisinama ili pak pri izgradnji prometnica. U tim slučajevima treba omogućiti arheološka istraživanja s kojima će se odrediti njihov značaj i po tome odlučiti kako izgraditi objekt bez uništavanja spomeničkih vrijednosti. Isto se odnosi i na eventualne arheološke nalaze pri takvoj izgradnji kada treba osigurati arheološka istraživanja koja će odrediti rasprostiranje arheološkog objekta i njegovu vrijednost po kojoj će se odrediti daljnje čuvanje tog spomenika kulture. Srednjovjekovna groblja, pa i ona sa stećcima, moraju se potpuno sačuvati. Ona predstavljaju najstarije svjedočanstvo o hrvatskom bitku na tim prostorima, a s odgovarajućim istraživanjima pružaju mogućnost osvjetljivanja tog našeg povijesnog razdoblja. Srednjovjekovne su tvrđave najstarije građevine koje su se sačuvale u tom kraju. One se uklapaju u obrambeni sustav užeg i šireg prostora u prošlosti te izučavanjem pružaju mogućnost utvrđivanja svih tipoloških odlika te gradnje. Obnovljene pružaju mogućnost korištenja u kulturne svrhe ili pak u rekreacijske, kao što je slučaj s tvrđavom Gradinom u Vrgorcu na kojoj se već nekoliko godina obavljaju radovi obnove. Župske crkve s grobljima ističu se u prostoru i u naseljima, kao i manje crkve koje su uvijek vezane s civilizacijskim dometom mjesta. One predstavljaju najznačajnije spomenike kulture u tom kraju. Njihovo čuvanje mora biti usmjereno zadržavanjem osnovnih oblika jer predstavljaju izraz onodobne gradnje. Isto tako treba čuvati i stare grobnice koje se često mijenjaju i ruše zbog neodgovarajućeg ukapanja ili izgradnje novih grobova. One po svom obliku pripadaju prošlom vremenu i ondašnjem načinu ukapanja, što vuče korijen u pradavnim običajima. Stambena se izgradnja na selu uklapa u tipologiju tradicijskog graditeljstva u zagorskom dijelu Dalmacije, pa poneke zgrade imaju i spomeničkih vrijednosti. Međutim, čuvanje tih vrijednosti dolazi u suprotnost s novim načinom življenja koje se mijenja po uzoru na grad. Stara kuća postaje neprikladna, ona se zapušta, napušta i uskoro postaje ruševina. Nova izgradnja često ruši staru i tako nestaje sklad sela u svojoj cjelini i njegove odlike zbijene izgradnje. S tim je u svezi i tipologija nove gradnje koja se u pravilu razlikuje od tradicijske. Stoga bi nova gradnja trebala težiti oblicima tradicijske, koja pruža mogućnosti u svojoj


__________________________________________________________________Urbos doo Split

22

vanjštini korištenja u suvremenom življenju, a posebno treba zadržati osebujnu zbijenu izgradnju. Naročito su vrijedne stare zgrade u samom Vrgorcu, koji je registriran kao spomenik kulture s odlikama urbane cjeline kod Državne uprave za zaštitu prirodne i kulturne baštine. Tu se ističu stambene kuće na kat ili dva, uzdužna tlorisa s dvostrešnim krovom i uz njih kula za obranu. Taj oblik kuća s kulom u Vrgorcu predstavlja jedinstven primjer u Dalmaciji. Dobro su se sačuvale četiri kule, a od njih je obnovljena Kapetanovića kula, inače rodna kuća pjesnika Tina Ujevića. Od kuća je najvrjednija kuća Elezovih, danas u ruševnom stanju. Problem očuvanja tih zdanja je u njihovoj namjeni po kojoj bi one ostale sačuvane. Tinova je kula privedena kulturnoj namjeni (muzejska zbirka), a ostale bi trebalo sačuvane i obnovljene uklopiti uz življenje u cjelini nove stambene kuće, ne mijenjajući im osnovne odlike utvrđenja. Nepokretna kulturna dobra na prostoru grada Vrgorca u županijskom prostornom planu su:

120 Vrgorac Kljenak BOBANCI ruralna cjelina E 0,01121 Vrgorac Kokrići PERVANA ruralna cjelina E 0,00122 Vrgorac Vrgorac VRGORCA urbana cjelina RST-986 0,201167 Vrgorac Dragljane crkva Sv. Ante sakralni spomenik E 1168 Vrgorac Dusina crkva Sv. Petra sakralni spomenik E 1169 Vrgorac Kasaba-Zavojane kula Cukarinovića fortifikacija E 1170 Vrgorac Kljenak crkva Svih svetih sakralni spomenik E 1171 Vrgorac Kokorići kula Pervan fortifikacija E 1172 Vrgorac Kokorići crkva Sv. Jure sakralni spomenik E 1173 Vrgorac Koteze arheološki lokalitet sa stećcima arheološki lokalitet RST-3089 1174 Vrgorac Koteze crkva Sv. Antuna opata i groblje sa stećcima sakralni spomenik RST-3090 1175 Vrgorac Kozica crkva Sv. Ilije sakralni spomenik E 1176 Vrgorac Mali Prolog župna kuća i kapela sakralni spomenik E 1177 Vrgorac Orah crkva Sv. Marka sakralni spomenik E 1178 Vrgorac Otrići crkva Sv. Nikole sakralni spomenik E 1179 Vrgorac Prapatnica nekropola stećaka arheološki lokalitet E 1180 Vrgorac Prapatnica prapovijesni lokalitet stiljska gradina arheološki lokalitet E 1181 Vrgorac Prapatnica crkva Sv. Roka i groblje sakralni spomenik E 1182 Vrgorac Rašćane crkva Sv. Mihovila sakralni spomenik E 1183 Vrgorac Rašćane crkva Sv. Stjepana sakralni spomenik E 1184 Vrgorac Ravča prapovijesna gradina Majići arheološki lokalitet E 1185 Vrgorac Ravča crkva Sv. Mihovila sakralni spomenik E 1186 Vrgorac Stilja crkva Sv. Ivana krstitelja sakralni spomenik E 1187 Vrgorac Umčane crkva Sv. Mihovila sakralni spomenik E 1188 Vrgorac Veliki Prolog gospina crkva i stećci sakralni spomenik E 1189 Vrgorac Vinjani crkva Sv. Roka sakralni spomenik E 1190 Vrgorac Vrgorac prapovijesne velike gomile arheološki lokalitet E 1191 Vrgorac Vrgorac tvrđava gradina fortifikacija RST-755 1192 Vrgorac Zavojane crkva Sv. Marije s grobljem sakralni spomenik E


__________________________________________________________________Urbos doo Split

23

1.1.4 Stanovništvo Uspoređujući veličinu populacionog kvantuma grada Vrgorca s veličinom njegove teritorije može se ustvrditi da se radi o slabo naseljenom području, s prosječnom gustoćom naseljenosti od 26,42 stanovnika na km² u 2001. godini, što je, osim općine Lastovo, najniža razina gustoće naseljenosti na području Dalmacije. Niska gustoća naseljenosti kao rezultat prirodnih, a posebno niza ekonomskih i izvanekonomskih čimbenika, ukazuje da na tom prostoru, tijekom dosadašnjeg razvoja, nisu ostvarene mogućnosti jače koncentracije stanovništva. Stalan pad broja stanovnika karakterističan je za čitavo razdoblje od 1948. - 1991. godine, dok u posljednjem desetogodišnjem razdoblju 1991-2001 područje bilježi blagi porast od 1,3%. U posljednje vrijeme evidentan je i poremećaj strukture stanovništva što danas predstavlja jedan od najozbiljnijih problema i ograničenja budućeg razvoja. Uz takav pad broja stanovnika bilježi se i vrlo nizak prirodni priraštaj. Tablica 9. Kretanje broja stanovnika grada Vrgorca 1948. – 2001. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001 1621 11612 11246 9927 8228 7497 7593

Slika 6. Kretanje broja stanovnika grada Vrgorca 1948. – 2001.

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

godina popisa

broj

sta

novn

ika

Dok je u 1953. godini promatrano područje imalo 11.612 stanovnika u 1991. godini je za 31,7% stanovnika manje. Opadanje broja stanovnika je započelo već nakon 1921. godine, ali nikada pad nije bio tako velik kao u razdoblju 1971-1981. godine (čak 17,1%). Posljednje desetogodišnje razdoblje ukazuje na lagani rast od 1,3 %. Pad broja stanovnika karakterističan je za sva područja i sva naselja grada Vrgorca (osim za naselje Vrgorac, gdje je zabilježen porast stanovništva), od čega je najmanji u istočnom, najnaseljenijem dijelu gdje se nalazi i samo gradsko središte. Po tome se može zaključiti da


__________________________________________________________________Urbos doo Split

24

gotovo čitavi grad Vrgorac predstavlja depopulacijsko područje, što predstavlja jedan od temeljnih ograničenja budućeg razvitka ovog područja. Tablica 10. Prikaz kretanja stanovništva po naseljima za 1981.1991. i 2001. godinu 1981.

godina 1991. godina

2001. godina

Indeks 2001/1981

Indeks 2001/1991

Grad Vrgorac 8228 7497 7593 92,28 101,28

Gradska naselja 1350 1697 2188 162,07 128,93

Ostala naselja 6878 5800 5405 78,58 93,19

Banja 214 210 242 113,08 115,24 Dragljane 152 115 94 61,84 81,74 Draževitići 205 177 184 89,76 103,96 Duge Njive 192 145 128 66,67 88,28 Dusina 409 447 540 132,03 120,81 Kljenak 149 125 102 68,46 81,60 Kokorići 190 185 171 90,00 92,43 Kozica 258 196 314 121,71 160,20 Kotezi 334 309 109 32,64 35,28 Mijaca 298 163 126 42,28 77,30 Orah 308 290 367 119,16 126,55 Podprolog 352 325 419 119,03 128,92 Poljica Kozička 643 421 255 39,66 60,57 Propatnice 244 288 225 92,21 78,13 Raščane 375 316 204 54,40 64,56 Ravča 177 178 184 103,96 103,37 Stilja 551 416 376 68,24 90,39 Umčani 269 242 240 89,22 99,17 Veliki Prolog 558 514 471 84,41 91,63 Vina 202 197 184 91,09 93,40 Višnjica 55 36 19 34,55 52,78 Vlaka 98 67 59 60,20 88,06 Vrgorac 1350 1697 2188 162,07 128,93 Zavojane 645 508 392 60,78 77,17 Analizirajući kretanja po naseljima opažamo da su naselja, smještena u sjeverozapadnim, zapadnim, jugozapadnim i južnim rubnim dijelovima gradskog područja (Mijaca, Poljica Kozička, Raščane, Kozica, Dragljane, Duge Njive, Kljenak, Višnjica i Zavojane) zabilježila najveći pad stanovnika u dvadesetogodišnjem razdoblju 1981-2001. god. od čak 77% do 45%. Dok su naselja (Ravča, Prapatnica, Kokorić, Kotezi, Vina, Umčane, Draževitići, Orah, Banja, Veliki Prolog, Potprolog) bliža Vrgorcu i smještena u blizini polja Bunina, Rastok i Jezero i u području vodenih tokova i izvorišta, zabilježila manji pad stanovnika od 30% do 2%, a neka čak i rast (Banja, Dusina, Orah, Podprolog i Ravča). Takva kretanja ukazuju da je u naseljima u istočnom dijelu grada manje izražen proces depopulacije iz slijedećih razloga: - u tim područjima postoje povoljniji prirodni uvjeti za poljodjelske aktivnosti; - u tim su područjima gospodarske aktivnosti bile značajnije zastupljene; - ta područja više gravitiraju gradskom središtu u kojem su koncentrirane središnje

funkcije; - kroz ta područja prolaze značajnije prometnice prema Hercegovini i prema luci Ploče i

Metkoviću.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

25

Nepovoljan utjecaj na kretanje broja i strukture stanovništva, pored zatečenog stanja, predstavljaju i ratna zbivanja, pod čijim su utjecajem dodatno poremećene dobne i spolne strukture stanovništva.

Pošto emigracija obuhvaća uglavnom mlađe, radno sposobno stanovništvo, to može utjecati na poremećaje u dobno-spolnoj strukturi i razine nataliteta i fertiliteta. Jedna od najznačajnijih pokazatelja strukture stanovništva je dobna struktura stanovništva. Tablica 11. Dobna struktura grada Vrgorca UKUPNO 0-19 20-59 više od 60 grad Vrgorac 7593 2213 3645 1701 postotak 100 29,15 48,01 22,40 Slika 7. Dobna struktura grada Vrgorca

0-1920-59više od 60

Koeficijent starosti pokazuje udio (%) osoba starijih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu, kada taj udio prelazi 12% smatra se da je područje počelo stariti. U gradu Vrgorcu taj udio iznosi 22,40%. Indeks starosti pokazuje broj starih 60 i više godina prema broju mladih stanovnika manje od 20 godina; P (60+) Xs = ————— x 100 P (0-20) Kritična vrijednost indexa starenja je 40, za grad Vrgorac indeks starenja je 76,86, dakle može se ustvrditi da je promatrano područje demografski poprilično staro.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

26

1.1.4.3 Ekonomsko stanje stanovništva Tablica 12. Stanovništvo prema izvorima sredstava za život PRIMANJA

uk.

br.

stan

ovni

ka prih

odi

od ra

da

prih

odi

od r

ada

i os

tali

sam

o m

irovi

na

miro

vina

i

osta

li pr

ihod

iso

cija

lna

nakn

ada

prih

od

od

ii

Pov

rem

ena

po

tpor

aos

tali

prih

odi

bez

prih

oda

nepo

znat

o

Broj 7593 1929 223 1.567 59 175 2 157 159 3.121 201 Postotak 100 25,41 2,94 20,64 0,78 2,3 0,03 2,07 2,09 41,1 2,65 Tablica 13. Stanovništvo prema aktivnosti ukupno

stanovništvo aktivno stanovništvo

obavlja zanimanje

osobe s osobnim prihodom

uzdržavano stanovništvo

Broj 7593 2710 2009 2168 2715 Postotak 100 35,69 26,46 28,55 35,76 Radni kontingent predstavlja samo demografski okvir radnih resursa društva. Budući da među njima postoje osobe koje nisu sposobne ili se ni pod kojim uvjetima neće uključiti na tržište rada, potencijalni radni resursi gospodarstva su nešto manja skupina, a samo osobe koje su se aktivno uključile na tržište rada predstavljaju stvarnu ponudu rada. Radni kontingent zahvaćen je procesom starenja, no njegovo daljnje povećanje u razdoblju do 2015. godine osigurava očuvanje njegova udjela u ukupnom stanovništvu i zadovoljavajući okvir radnih resursa gospodarstva. Stope aktivnosti u neposrednoj su vezi s uvjetima na tržištu rada, odnosno gospodarstvenim kretanjima. U godinama naglog pada gospodarskih trendova i zaposlenosti od 1991. godine stope aktivnosti se smanjuju, a njihovo postepeno povećanje može se očekivati tek nakon preokreta gospodarskih trendova, te će vjerojatno tek krajem projiciranog razdoblja premašiti ranije dostignute razine. Tablica 14. Stanovništvo staro 15 i više godina po završenoj školskoj spremi Ukupno bez škole nezavršena i

završena osnovna škola

srednja škola

visoka i viša

Broj 5924 258 2668 2539 428 Postotak 100 4,36 45,04 42,86 7,23 Najveći udio u obrazovnoj strukturi zauzima kategorija srednje škole, a kategorije stanovništva koje su završile više i visoko školsko obrazovanje zauzimaju udio od 7,23%.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

27

Slika 8. Stanovništvo staro 15 i više godina po završenoj školskoj spremi

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

bez škole nezavršenai završenaosnovna

škola

srednjaškola

visoka iviša

1.1.5 Domaćinstva Tablica 14. Broj i veličina domaćinstava 1981-2001. god. Područje 1981. 1991. 2001. Broj Prosječn

a veličina

Broj Prosječna veličina

Broj Prosječna veličina

Grad Vrgorac 2347 3,5 2269 3,3 2245 3,38 Gradsko naselje

401 3,37 504 3,37 602 3,64

Ostala naselja 1946 3,53 1765 3,29 1643 3,29 Prosječna veličina domaćinstava 2001. godine na čitavom području grada Vrgorca iznosi 3,38 člana, a u 1991. godini 3,3 člana. Očigledno je da je u poslijednjem desetogodišnjem razdoblju došlo do stabilizacije veličine domaćinstava, uz čak blagi porast u gradskim naseljima. 1.1.6 Stanovanje Tablica 15. Stanovi na području grada Vrgorca

stanovi za stalno stanovanje stanovi koji se koriste povremeno

Ukupno

ukupno nastanjeni privremeno nenastanjeni

napušteni stanovi za odmor

u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi

Stanovi u kojima se samo obavljala djelatnost

Broj 2.951 2.307 1.996 216 95 540 101 3m² 191.977 158.738 141.731 13.365 3.642 28.125 5.001 113


__________________________________________________________________Urbos doo Split

28

Na području grada Vrgorca danas ima 2951 stanova, od kojih je nastanjeno 1996 stana. Uspoređujući podatke sa 1991. godinom bilježimo povećanje stambenog fonda od 2,4%. Odnos stanova i stanovnika je danas u omjeru 2,6 stanovnika na jedan stan. U proteklom razdoblju stambeni standard na čitavom vrgoračkom području znatno se poboljšao što je vidljivo iz pokazatelja veličine i opremljenosti stambenog fonda. 1.1.7 Gospodarstvo U razvoju područja grada Vrgorca i šireg područja razlikuju se dva osnovna razdoblja. U razdoblju koje je trajalo do kraja II. svjetskog rata ovo se područje razvijalo na temelju poljoprivrede. Poljoprivreda kao osnovica razvoja uvjetovala je i tip naseljavanja, oko polja za ratarska naselja i u pobrđima za stočarska, te tip naselja koja su uglavnom nekompaktna i sastavljena od više zaselaka. Poslije II. svjetskog rata razvoj se temeljio na industriji, ali su se industrijski pogoni locirali uglavnom na priobalnom području, i to pretežito u užem gradskom području Splita i njegovim predgrađima. Lociranje industrijskih pogona u priobalnom području imalo je kao posljedicu jake migracije iz zagorskog i otočnog područja i depopulaciju tih područja, a s druge strane takav je tip urbanizacije u priobalju izazvao funkcionalne i strukturalne konflikte. Posljedica je takvih procesa da je cijeli prostor grada Vrgorca funkcionalno ovisan o Splitu, budući da stanovništvo na tom području može zadovoljiti tek oko 1/5 svojih potreba. Međutim, i unutar samog područja razvoj je bio izrazito polariziran te je određeni (iako nizak) stupanj koncentracije aktivnosti i sadržaja prisutan samo na području gradskog središta - Vrgorca. Obzirom na značajne probleme u gospodarstvu i proces transformacije vlasništva (pretvorbe poduzeća) gdje dolazi do prestrukturiranja djelatnosti, racionalizacije proizvodnje, promjene odnosa u strukturi upravljanja i sl. danas je jako teško oslikati stanje gospodarstva grada Vrgorca (dio poduzeća prestalo s radom, u dijelu poduzeća smanjen je obim rada, smanjen broj zaposlenih i sl.), tim više što se promjene odvijaju jako brzo. U današnjem trenutku, jedino su na području Vrgorca koncentrirane gospodarske djelatnosti (proizvodnja tekstilnih proizvoda i trikotaže, izrada kožne galanterije, prerada duhana, vinarija, građevinska industrija, itd.), objekti društvenog standarda, osnovne i specijalizirane trgovine, te banke i financijske institucije. Ostala naselja Grada (tek dio tih naselja) imaju samo trgovine prehrambenim artiklima i eventualno specijaliziranu trgovinu. Od ukupno 2710 aktivnih stanovnika područja grada zaposleno ih je 2009, a nezaposleno 701, odnosno 26 %. Vidljivo da je posljednjih godina došlo do smanjena gospodarskih aktivnosti u sekundarnom sektoru (smanjen obim industrijske proizvodnje, smanjene investicije u graditeljstvu i sl.), a s druge strane su povećane aktivnosti u uslužnim djelatnostima i to posebno u trgovini, posredovanja, ugostiteljstvu i drugim uslugama. Gospodarstvo grada Vrgorca organizira se i ostvaruje kroz osnovne djelatnosti; poljodjelstvo, industrija i obrt.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

29

1.1.7.3 Poljoprivreda Prostor grada Vrgorca je tipično kraško područje isprepleteno kraškim zaravnima s planinskim visoravnima i brdskim obroncima, s kraškim poljima u nižem jugoistočnom dijelu. Glavna obilježja klime su vlažne i prohladne zime te suha i vruća ljeta. Prepoznatljiv je utjecaj mediteranske klime koja prodire dolinom Neretve prema Vrgorskom jezeru i sve više slabi u istočnom dijelu. Za poljoprivredu je bitno da se minimalne temperature javljaju od siječnja do ožujka te u studenom i prosincu. Apsolutne maksimalne temperature (do 38,5° C) mogu također nepovoljno utjecati na različite kulture. Ukupne količine oborina su velike ali je njihov raspored nepovoljan za većinu kultura, osobito malo oborina je u ljetnim mjesecima kada je suša redovita pojava, pa je potrebno navodnjavanje. Ljetni mjeseci, srpanj i kolovoz, su aridni (20), semiaridni su travanj do rujna (indeks 20-40), a humidno razdoblje traje od listopada do travnja. Vodeni tokovi su značajni samo u kraškim poljima. Matica u Vrgorskom jezeru sabire oborinske i izvorne vode te ih sprovodi u više ponora u jugoistočnom dijelu polja (Kratuša, Krtinovac, Crni Vir). Glavni izvori u Vrgorskom polju su Kutac, Kruška, Butina, Stinjevac,

Lukavac i Vir. Maksimalne vode iznose 100 m3/sec., a minimalne 1,9 m3/sec. Problem plavljenja, rješava se odvodom vode sa polja, kroz tunele, prema moru kod Ploča. Rastok matica odvodi vode vlastitog sliva, izvore Banja, te vode koje pritječu iz Mlade u Hercegovini.

Maksimalne vode Matice su 20 m3/sec., a minimalne 1,1 m3/sec. Uz jugozapadni rub polja i u samom polju nalaze se mnogi ponori, koji odvode vode u Vrgorsko jezero. U rješavanju odvoda vode još su potrebni dodatni zahvati kako u Rastoku tako i u Vrgorskom polju. Slika 9. Polje

Osnovno obilježje područja su velike površine šuma i pašnjaka. Poljoprivrednog zemljišta ima cca 40%. Najvrjednija obradiva zemljišta (kraška polja) čine oko 13% područja Grada. To su podesne površine nakon melioracije za poljoprivrednu proizvodnju, od čega je najviše oranica, manje je vinograda i vrlo malo voćnjaka. Prostrani pašnjaci (i šume) na izdignutim, brdskim i planinskim predjelima predstavljaju dobru osnovu za uzgoj (ispašu) stoke. Oranice su najzastupljenije u obradivim površinama, tradicionalno se na njima najviše siju žitarice, zatim povrće i manje krmno i industrijsko bilje . U povrćarstvu je krumpir najzastupljeniji a posebno dohodovni značaj ima jagoda.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

30

Slika 10. Jagode

Sadnja duhana godinama stagnira i zadržava se na jednakim površinama. Grožđe je značajan poljoprivredni proizvod s proizvodnjom više od 5000 t grožđa, odnosno više od 3,5 mil. litara vina. Slika 11. Grožđe

Poznate sorte vina sa ovog područja su: Maraština bijela, zlatarnica bijela, medna bijela, Okatac (glavinuša) crni, Merlot crni, Plavina crna i Cabernet Sauvignon crni. Usitnjenost zemljišnog posjeda obilježje je najvećeg broja naših gospodarstava, pa je takvo stanje zastupljeno i u gradu Vrgorcu. U cjelini prevladavaju gospodarstva sa posjedom do 1 ha (40%), od 1 do 3 ha (45%), dok je malo gospodarstava (15%) s većim posjedom (preko 3 ha). Stanje je još nepovoljnije kada se razmatra struktura-kategorije zemljišta, jer (prema podacima Katastra) prosječno obiteljsko gospodarstvo ima 2,7 ha obradivog zemljišta, a prema izvorima statistike 0,8 ha. Činjenica je da razlike po selima i katastarskim općinama ne mijenjaju bitno ukupnu sliku stanja posjeda. Statistički podaci o proizvodnji od prije 25 godina (1971. god.) ukazuju da se proizvodilo znatno više, a žitarice su bile zasijane na deset puta većem zemljištu, kao i povrće. U posljednjem razdoblju je jedino povećana proizvodnja grožđa-odnosno vina.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

31

Vrgorsko polje Vrgorsko polje je zatvorena kraška dolina na nadmorskoj visini od 20-28 m.n.m i nalazi se u grupi najnižih kraških polja u donjem slivu rijeke Neretve. Površina polja iznosi 2963 ha (u gradu Vrgorcu 1020 ha) od čega na korisnu - obradivu površinu otpada 2840 ha, a ostalo su brdske glavice u polju. U polju je mediteranska klima. Hidrološke se prilike već desetljećima rješavaju. Velike količine izvorskih i oborinskih voda plave polje. Polje se podzemnim dotokom napaja sa uzvodnih horizonata Imotsko - Bekijskog polja i Rastoka i stalnih izvora u polju. U zimskom periodu polje je ugroženo od poplava (čije se trajanje često proteže i u proljeće) dok se ljeti, kada je voda nužna za navodnjavanje, javlja oskudica vode. Vrgorsko polje se nazivalo Vrgorsko jezero sve do 1938. godine, kad je prema Baćinskim jezerima izgrađen odvodni tunel. Do tada je ta zatvorena kraška dolina bila pretežni dio godine pod vodom, a odvodnja se vršila pretežno preko ponora. Uz takav vodni režim poljoprivredna proizvodnja je bila praktični beznačajna. Tla u Vrgorskom polju su najmlađa diluvijalna tla na starijim i mlađim jezerskim taložinama visoko vapnene ilovače. Tlo je hladno, duboko i lagano za obradu.

Izgradnjom tunela “Kratuša”, dužine 2130 m i kapaciteta 22 m3/sec., poplavne vode se odvode u Baćinska jezera, a dalje postojećim tunelom uz more. Putem tunela i ponornih zona (uz djelomičnu regulaciju korita rijeke Matice u polju) osigurana je odvodnja polja u vegetacijskom razdoblju (svibanj-listopad) što omogućava poljoprivrednu proizvodnju. Da bi se omogućila što intezivnija poljoprivedna proizvodnja u polju, odnosno skratilo vrijeme trajanja poplave u toku godine (i smanjile poplavne površine), izvršeni su radovi

na rekonstrukciji odvodnog tunela te mu je povećana propusna moć s 22 m3/sec. na 44

m3/sec., rekonstruiran je odvodni tunel i kanal iz Baćinskih jezera do mora na istu protoku, skinut je kameni prag na Prigonu te izvršena regulacija korita Matice na dužini od 25 km. Regulacioni radovi na koritu Matice izvršeni su na protoku koji odgovara evakuacijskoj moći odvodnog tunela i postojećih ponora polja, a ista odgovara jednogodišnjoj protoci Matice. Također je izvršen iskop 1. faze rasteretnog kanala ukupne dužine 2 km, te radovi na zaštiti od brdskih voda površina bivšeg PD «Poduh». Radi privođenja područja Crnog Vira intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji i zaštiti od poplavnih voda rijeke Matice na ogranak prema tunelu i ogranak prema ponorima na jugoistočnom rubu polja, izgrađena je 1981. godine nasuta brana Crni vir koja je zaštitila ovo područje od plavljenja. Kroz temeljni ispust brane se odvija stalno otjecanje prema ponorima koje ne prelazi 5 m³/s koliko iznosi ukupni kapacitet ponora. Paralelno je građena i nasuta brana Krtinovac koja štiti istoimeno područje od velikih voda Matice. Tim regulacionim radovima postiglo se da od ranijih 2640 ha izloženih učestalim poplavama sada plavi svega 1285 ha, i to kod vodnog vala koji se javlja prosječno svake 33 godine, dok je godišnjim poplavama izloženo znatno manje površina polja. Djelomična odvodnja je za sada izvršena putem kanalske mreže (gravitacionom odvodnjom) i to samo na društvenim površinama. Približno polovica Vrgorskog polja je zasađena vinogradima, na jednoj četvrtini žitarice, jednoj desetini povrće, te manje krmno bilje i voćnjaci. Rastok Rastok je zatvoreno kraško polje uz samo mjesto Vrgorac i proteže se od sjeverozapada prema jugoistoku, paralelno s rijekama Mlada-Tihaljina-Trebižat. Dugačko je 12 km, a prosječno široko 1,5 km. Ukupna površina polja iznosi 1769 ha od kojih je u Hrvatskoj (grad Vrgorac) 790 ha. Nadmorska visina polja je 59 do 70 m.n.m.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

32

Osnovni problem je hidrotehničko uređenje polja. Radovi na odvodnji i navodnjavanju su započeli početkom ovog stoljeća, intenzivniji u drugoj polovici, ali do danas nisu završeni. Veliki problem predstavlja obrana od vanjskih voda i unutarnja odvodnja - odnosno zaštita od poplava. Režim voda utječe i na korištenje polja. Od ukupno 790 ha oranice zauzimaju 370 ha, voćnjaci 39 ha, vinogradi 30 ha, livade 102 ha, pašnjaci 75 ha, močvarna tla 141 ha a 33 ha je neplodno zemljište (evidentno nedovoljno iskorišteno zemljište polja). U strukturi proizvodnje na oranicama dominiraju žitarice (195 ha - kukuruz i pšenica), zatim duhan 80 ha i razno povrće 77 ha, a dio oranica je neobrađen (18 ha). Prirodni uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju u polju su dobri, ako se regulira vodni režim i sustav za navodnjavanje. Polje je smješteno u blizini naselja i uz asfaltirane prometnice. Klimatski uvjeti za uspostavljenu proizvodnju nisu ograničavajući. Na tla u polju, euretično smeđa na jezerskim sedimentima (glinovita i ilovasto glinovita tla), aluvijalno-koluvijalna (duboko do vrlo duboko), bitno je utjecao vodni režim, kako na mehanički sastav tako i na pedološke osobine. Slika 12. Polja

Značajni neriješen problem vodno-zračnog režima Rastok polja je zaštita od vanjskih voda, jer je plavljenju izloženo 600 ha zemljišta. Dovođenjem u funkciju tunela prema Vrgorskom jezeru, plavljenju će biti izloženo 160 ha sa plavljenjem dužim od 3 dana, do 2 dana 210 ha, do 1 dan 350 ha i do 0,1 dan 480 ha. Takovi efekti se mogu postići već nakon regulacijskih radova na Matici. U izvedbi su nužni i lateralni kanali do recipijenata. Uspostavljenom režimu voda podredila bi se i poljoprivredna proizvodnja u kojoj treba izbjegavati kasnu jesen i rano proljeće. Izgrađeni tunel (1985. god.) Rastok-Vrgorsko pole nije stavljen u funkciju zbog radova u horizontu Vrgorskog polja, radi odvođenja vode prema moru, premda je to osnovni preduvjet intezivnije proizvodnje u Rastok polju. Odvodnja unutarnjih voda predviđena je otvorenim kanalima - glavnim i većim brojem sabirnih te drenažom (382 ha). Putna mreža bila bi takva da omogućava pristup asfaltnom cestom na svaku tablu - Vrgin most - Vršci luke (2550 m), makadamski putovi (6175 m) i zemljani putovi (20575 m). Za navodnjavanje kultura u Rastoku predviđeno je oko 700 l/sec. vode. U vegetacijskom periodu vode Mlade na zahvatu Parila su nedovoljne te se problem predviđa rješavati izgradnjom akumulacije Klokun. Novo rješenje pretpostavlja stvaranje pravilnih tabli, putne mreže, kanalske mreža, uz izvođenje komasacije. Predviđa se stabilni sustav za navodnjavanje - kišenjem.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

33

Realizacijom tehničko - tehnoloških rješenja moguće je poljoprivednu proizvodnju organizirati na 738 ha zemljišta (52 ha kanali, putovi i dr.). 1.1.7.4 Stočarstvo Područje grada Vrgorca nekad je bio izrazito stočarski kraj. Većina obiteljskih gospodarstava bavila se, u većem ili manjem opsegu, stočarskom proizvodnjom. Glavne stočarske grane su bile ovčarstvo i kozarstvo, te u znatno manjem obimu govedarstvo. Ostale grane stočarstva su bile malo zastupljene (svinjogojstvo, peradarstvo) i služile su za potrebe obitelji. Tržno orijentirana proizvodnja bila je neznatna i uglavnom se sporadično nudilo janjeće i jareće meso i telad. Stočarstvo je bila osnovna grana poljoprivredne proizvodnje na području dijela grada Vrgorca, uglavnom u brdskim naseljima, dok je u pripoljskim selima dominiralo vinogradarstvo, povrćarstvo, nekad duhan i voćarstvo. Stočarstvo bi trebalo ostati osnova privređivanja za jedan broj gospodarstava toga područja, jer to predodređuju prirodne i tržišne pogodnosti kao i tradicija. Dosadašnji sustav držanja, svih vrsta stoke je ekstenzivan. Planinski i priplaninski pašnjaci te pašnjaci oko naselja predstavljaju osnovu u hranidbi svih preživača. Stoka boravi na pašnjacima uvijek kada dozvoljavaju meteorološke prilike. Zbog udaljenosti, prometne nepristupačnosti i dijelom nedostatka ili manjeg interesa mlađe radne snage, udaljeniji planinski pašnjaci se manje koriste. U tijeku godine, u prosjeku, krave u štali borave najviše do 90 dana, a ovce i koze tek nešto više od 30-tak dana. Zbog strukture korištenja ograničenih površina i neprovođenja adekvatnih agrotehničkih mjera, malo je učešće krmnih kultura u plodoredu, a prinosi po jedinici površina su niski, a time i nedostatna hranidba stoke u tijeku vegetacijskog razdoblja (zima i rano proljeće). Radi toga se postižu niski proizvodni rezultati. Osnovni proizvod je meso od pomlatka (janjad, jarad, telad) koje je na tržište dolazilo u toku ljeta i rane jeseni. Ostali stočni proizvodi, posebice kravlje mlijeko, nije obuhvaćeno otkupom. Mali broj ovaca i koza se muze. Ovčje i kozje mlijeko se ne pojavljuje na tržištu u konzumnom obliku, već se prerađuje u domaćinstvu i koristi za potrebe ukućana. Na cijelom uzgojnom području dominiraju nisko produktivne pasmine kod ovaca, koza i goveda. U eksploataciji se drži isključivo domaća pramenka, balkanska koza i u zadnje vrijeme križanci balkanske koze s francuskom alpino pasminom. Kod krava dominira uzgojno nekonsolidirano domaće sivo govedo, nižih okvirnih i proizvodnih osobina. Sustav držanja i pasminska pripadnost stoke, ima za posljedicu nisku ekonomsku učinkovitost cjelokupnog stočnog fonda i smanjeni interes za profesionalno bavljenje stočarstvom, posebice mlađih stanovnika. 1.1.7.5 Šumarstvo Organizacija šumarske djelatnosti na području grada Vrgorca, odnosno vrgoračkog užeg područja krša, datira od devedesetih godina prošlog stoljeća. Šumarstvo na vrgoračkom području, kao ostalom i u čitavoj Dalmaciji, doživjelo je niz organizacijskih promjena, naročito poslije II svjetskog rata. Od 1945 god. šumarstvo se organiziralo i reorganiziralo više puta. Sve veće privatne i crkvene šume su tijekom 1945 god. nacionalizirane i konfiscirane, a šume imovnih općina,zemljišnih i sličnih zajednica su proglašene općenarodnom imovinom. 1950 god. osniva se za gospodarenje šumama na području Dalmacije specijalizirano poduzeće „Šumsko gospodarstvo Dalmacije“ sa sjedištem u Splitu i zadatkom da preuzme brigu nad svim šumama u društvenom vlasništvu. Lokalni organi vlasti vrše samo nadzor nad privatnim šumama. Tijekom 1950 god. i 1951 god. formiraju se za neposredno gospodarenje šumama


__________________________________________________________________Urbos doo Split

34

šumarije kao terenski pogoni šumskog gospodarstva. U toj novoj organizaciji dio šuma područja općine Vrgorac potpada pod upravu šumarije Makarska i šumarije Metković. 1954 godine na temelju Uredbe o organizaciji šumarske službe ( Narodne novine br. 15/54) ukida se Šumsko gospodarstvo Dalmacija, a šumarije postaju ustanove sa samo samostalnim financiranjem, čiji je osnivač narodni odbori kotara. Godine 1960 ponovo dolazi do reorganizacije šumarstva u Hrvatskoj. Opet se osnivaju šumska gospodarstva i to u okvirima tadašnjih kotareva, ali sada kao privredne organizacije. Tako se za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem osniva šumsko gospodarstvo Makarska. Iz raznih razloga postupno se pogoršavaju uvjeti poslovanja. Općine Makarska i Metković nemaju interesa da financiraju šume i šumska zemljišta na području općine Vrgorac. Općina Vrgorac 1964 godine formira referadu za šumarstvo. Donošenjem Zakona o šumama, 1977 godine, donose se rješenja za statusni i materijalni položaj šumarstva na kršu. Na temelju tog Zakona skupština općine Vrgorac donosi 29.09.1979 god. odluku o osnivanju radne organizacije izrada Programa gospodarenja dalmatinskim šumsko – krškim područjima od 1986 – 1995 god. U okviru toga je institut za jadranske kulture i melioracije krša split izradio Program gospodarenja šuma i šumskih zemljišta Vrgoračkog užeg područja krša za razdoblje 1984 – 1993 god. Donošenjem Zakona o šumama listopada 1990 god. stvoreni su uvjeti za jedinstvenim gospodarenjem šuma u Republici Hrvatskoj. Javno poduzeće „Hrvatske šume“ p.o. Zagreb formira se 01.01.1991. godine i objedinjuje 16 Uprava šuma. Šumarija Vrgorac potpada pod upravu šuma Split. Šumarija Vrgorac gospodari sa 18770 ha šume i šumskog zemljišta, od toga je na RH uknjiženo 5125,03 ha, a u tijeku je uknjižba za preostalih 13644,97 ha. Podjela šuma prema uređajnim razredima: Uređajni razred: Površina: Bor (crni i alepski) 691,25 Šikara 14444 Makija 1545,77 Panjača medunca 51,94 Šibljak 1221,71 Garig 165,10 Neobraslo, proizvodno 598,23 Neplodno 52 Ukupno: 18770 Šume i šumsko zemljište u privatnom vlasništvu rasprostiru se na površini od 4061 ha. Vrste i obim radova koji su se izvodili na održavanju i unapređenju šuma vrgoračkog područja obuhvaćaju slijedeće: - pošumljavanje ogoljelih šumskih površina; - melioracija degradiranih šuma; - zaštitu i čuvanje šuma. U razdoblju 1947-1983. god. pošumljeno je 304 ha šuma a prema raspoloživim podacima, u razdoblju do 2006. god. pošumljeno je još 293 ha. U ranijem periodu melioracije degradiranih šuma vršene su isključivo uvođenjem režima zabrane korištenja sječe i ispaše pojedinih šumskih kompleksa. Posljednjih desetljeća dolazi čak i do prirodne regeneracije degradiranih šuma, pa se kao šumsko uzgojna i meliorativna mjera sve više primjenjuje čišćenje šuma. Tom radnjom zadovoljavaju se potrebe lokalnog stanovništva za drvenom masom i ujedno vrši koristan šumsko uzgojni zahvat.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

35

Zaštita šuma je na vrgoračkom području uvijek bila jedna od važnih zadataka gospodarenja. Osnovni vid zaštite bilo je čuvanje šuma od bespravnog korištenja putem lugara-čuvara šuma. Od biljnih bolesti i štetnika za vrgoračko područje je od značaja pojava borovog četnjaka (Cnethocampa pityocampa) koji napada borove šume, često vrlo intenzivno, tako da je pojedinih godina dolazilo do golobrsta. Trenutno se suzbija suzbija mehaničkim putem, što je daje zadovoljavajuće rezultate. U novije vrijeme, pridaje se velika pažnja zaštiti šuma od požara kroz provođenje potrebnih mjera zaštite šuma od požara. Iskorištavanje šuma i šumskog zemljišta, po značaju i intezitetu više je bilo podređeno stočarstvu nego namirivanju potreba u drvu. Ekstenzivan i primitivan način na koji se ovo iskorištavanje vršilo (paljenje šuma radi njihovog pretvaranja u pašnjake, preopterećenost šumskih površina stokom, posljedice brsta koza) bilo je osnovnim uzrokom degradacije, a u mnogim površinama i potpunog nestanka šuma. Iako vrgoračko područje i danas spada u nerazvijeno, ipak opći napredak kraja pridonosi tome da stanovništva svoju egzistencije sve manje vezuje uz stočarstvo, pa je time opterećenje šumskih površina stokom znatno umanjeno. Struktura šumskih sastojina pokazuje najveću zastupljenost šikare sa 15665 ha ili 83,50%, zatim jednodobne panjače hrasta medunca i makije zastupljene su na 1597 ha ili 8,5% Sastojine crnog i alepskog bora zastupljene su na 691 ha ili 3,68%. - Visoke šume ( borove kulture) pokrivaju 691 ha i čine 3,68% od ukupnih šumskih

površina. Borove šume na vrgoračkom području pokrivaju 691,25 ha, od čega kultura alepskog bora, koji se nalazi u nižim predjelima, zauzima 486 ha, a crnog bora, koji raste u višim predjelima, 205,25 ha. Borove šume rastu na oko 37 lokaliteta. Pretežno se radi o kulturama na malim površinama od 5 do 20 ha, samo na tri lokaliteta kulture imaju više od 50 ha, najznačajnija je ona u katastarskoj općini Dusina ("Zveč") sa 82 ha. Borove površine su različite starosti s raznim dobnim razredima (1-60 godina) pa je teško odrediti drvnu masu. Drvna masa se (po ocjeni) kreće približno 90 m3/ha, pa se, obzirom na učešće malih sastojina, procjenjuje na 40-50 m3/ha.

- Šikare čine najveći dio obraslih površina 15665 ha ili 83,5% od ukupnih obraslih površina. Rasprostranjene su u svim katastarskim općinama. Sadrže sljedeće vrste: hrast medunac, cer, bjelograbić, crni grab, jasen i juniperus (šmriku).

Drvna masa u šikarama je mala od 5-10 m3/ha i sa stanovišta proizvodnje drva nema većeg značaja, pa se šikare koriste isključivo za brst i ispašu stoke, te u manjoj mjeri za ogrijev. Međutim veliki je značaj šikara u zaštiti tla od erozionog djelovanja, u ovom, pretežno brdsko planinskom području.

- Makije zauzimaju najtopliji dio vrgoračkog područja ukupne površine 1545 ha, od čega je najveći dio (702 ha) smješten u katastarskoj općini Ravča. U njima nalazimo sve zimzelene makijske elemente. Najvrjednija im je vrsta crnika (Quertus ilex), pa je zato najviše i iskorištavana. Drvna masa makije se procjenjuje na prosječno 8-10 m3/ha, a ukupna na 6000-8000 m3. Služi najčešće za podmirivanje potreba lokalnog stanovništva u drvu, a u prorijeđenim makijama se vrši ispaša.

- Kamenjare, predstavljaju krajni oblik degradacije šuma, sa kojih su šumske vrste potpuno nestale. Kamenjara ima po svim katastarskim općinama, najveće nalazimo u katastarskim općinama Dusina, Orah, Raščane i Zavojane. Sa šumarskog stanovišta te površine u sadašnjem stanju nemaju značaja, služe za ispašu najvećeg dijela stoke.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

36

1.1.7.6 Ostale djelatnosti Zanatske usluge i servisi Prisutni su pretežno kroz samostalne obrtničke radnje među kojima su zanatska proizvodnja, servisi, autoprijevoznici i ostale uslužne radnje. Većina ih se nalazi na području grada Vrgorca. Iskorištavanje mineralnih sirovina Zastupljeno je kroz eksploataciju kamena u kamenolomu poduzeća "Građevno" u Kljenku, premda su mogućnosti za eksploataciju građevinskog i ukrasnog kamena gotovo neograničene. Na području Dragljana eksploatira se dolomit i dolomitski pijesak i to uglavnom za tehničku uporabu. Eksploatacija kamena i dolomitskog pijeska danas nije ni približno razvijena prema prirodnim mogućnostima resursa, a organizacija i tehnička opremljenost pogona nije na suvremenoj razini. Na području Bunina, lokalitet Paklina, nalazi se značajno ležište bituminoznih škriljaca, asfaltne breče i čistog bitumena. Čisti bitumen se vadio na dubini od 50-60 m, a bituminozni škriljaci i asfaltne breče na površini. Zalihe navedenih sirovina nisu utvrđene. Na području između Kljenka i Vrgorca evidentirana su neispitana ležišta boksita. Trgovina U dosadašnjem razvoju područja u predratnom periodu očita je povezanost između koncentracije stanovništva i razvitka uslužnih sadržaja. Osim toga, obnova uslužne mreže, prije svega trgovačke kao i raznih zanatskih radnji, smatra se jednom od pretpostavki obnove življenja na ovom području. Usluge i trgovina razvijeni su kao i na ostalim područjima, u mjeri koja odgovara potražnji, što je u uskoj vezi s mogućnostima zarade stanovništva, odnosno zaposlenja i efikasnosti gospodarstva. Uglavnom se radi o interesu privatnog kapitala da uz relativno mala ulaganja osigura snabdijevanje stanovništva osnovnim prehrambenim artiklima i drugom robom za svakodnevnu uporabu. Razvoj trgovačke djelatnosti temelji se na namjeri da gradsko središte bude i trgovačko središte cijelog kraja u kojem će biti moguća nabavka onih vrsta poljoprivrednih i industrijskih proizvoda koji su nužni za funkcioniranje suvremenih poljoprivrednih gospodarstava. Turizam Grad Vrgorac ima uvjete za razvoj turizma zbog svog položaja u odnosu na turističko Makarsko primorje, prirodna obilježja i prometni položaj. Moguć je razvitak specifičnih oblika turizma s osloncem na osnovnu turističku ponudu priobalnog turizma, posebice Makarskog (izletnički turizam, tranzitni turizam, lovni turizam, seoski turizam, obzirom na mogućnosti stočarstva i poljodjelstva). Kvaliteta šuma koja nema veće značenje glede eksploatacije drva, daje mogućnost razvitka lovnog turizma, izletničkog turizma i sl. Na području Vrgorca nalaze se tri državna i šest zajedničkih lovišta.

Državna lovišta: 1. „Matokit“, površina –1861 ha 2. „Šibenik“, površina – 2819 ha 3. „Biokovo“, površina – 900 ha

Zajednička lovišta: 1. „Rastok“ površina - 4710 2. „Kozica“, površina – 1423 ha 3. „Zagora“, površina – 4232 ha


__________________________________________________________________Urbos doo Split

37

4. „Gradina“, površina – 4290 ha 5. „Vrgoračko jezero“, površine – 5000 ha 6. „ Rilić – Baćinska jezera“ (manji dio), površina – 11 851 ha

Na području Vrgorca obitavaju slijedeće vrste divljači: - lovno gospodarske: divlja svinja, divokoza, muflon, zec i jarebica kamenjarka - lovno zaštićena ostala divljač: jazavac, kuna bijelica, golub pećinar - na zimovanju ili preletu: šumska šljuka - na gniježđenju: grlica divlja - lovno nezaštićena divljač: lisica, svraka, vrana siva.

Bogatstvom povijesno-kulturne baštine izdvaja se od ostalih sela u okolici i selo Kokorići i upravo zbog tih prednosti nudi široku lepezu turističkih usluga. Tu gost može pronaći i provesti ugodne trenutke za razgledavanje, odmor, rekreaciju i zabavu. Okolica Vrgorca izuzetno je povoljna za sport i rekreaciju. Posebno ističemo mogućnost pješačenja i planinarenja te vožnja biciklom. Primjerice stazom Alberta Fortisa od Vrgorca se stiže za oko 4 sata do mora prolazeći kroz netaknutu prirodu putovima kojima je nekada išla trgovina između Primorja i Zagore. Rasprostranjena cestovna i mreža puteljaka te prolaza kroz krš kamenjara omogućuje nezaboravnu vožnju biciklom pa čak i jahanje na konjima. Nekadašnje konjske staze danas odlično služe za duga pješačenja. Slika 13. Pješačka staza

Zanimljiv je primjer turističke ponude u ovom kraju i napušteno okno rudnika Paklina podno Vrgorca koje je postalo metom brojnih turista koji u ovaj kraj dolaze na radno-rekreativni odmor. Paklinu su inače otkrili i počeli iskorištavati Mlečani daleke 1698. godine, a u svojoj dugogodišnjoj povijesti promijenila je brojne gospodare, ponajviše iz Austrije. Zbog malih i nepovezanih zaliha naslaga rude, prešlo se na površinski kop, da bi se i s time prestalo prije 20-ak godina. Osnovni ciljevi razvoja gospodarstva bi bili: - oživljavanje gospodarstva i redefiniranje gospodarske uloge područja u širim

regionalnim okvirima u cilju potpunijeg i učinkovitijeg iskorištavanja pogodnosti resursa


__________________________________________________________________Urbos doo Split

38

- razvijanje onih gospodarskih sadržaja koji čine cjelinu ponude sačuvanog i ekološki vrijednog gospodarskog područja

- dostizanje i održavanje stabilne stope rasta prihoda i zaposlenosti kapaciteta - podizanje nivoa angažiranosti i društvenog standarda stanovništva Osnovne postavke razvitka gospodarstva su: - poljodjelstvo (posebno stočarstvo), prehrambeni i prerađivački kapaciteti, bit će osnovne

gospodarske grane - posebni vidovi turizma, športa i rekreacije (izletnički, planinski i sl.) - proizvodne i uslužne djelatnosti komplementarne razvoju poljoprivredne proizvodnje

(prehrambena industrija, prerađivački i skladišni kapaciteti), korištenje mineralnih sirovina, te djelatnosti koje su u službi osnovnih usmjerenja (prijevoz, trgovina, usluge, graditeljstvo, razne vrste obrta i sl.)

Svaki program treba biti interesno utemeljena i uravnotežena gospodarsko-programska valorizacija cjelovitog resursa ovog područja. U cilju stimuliranja razvitka gospodarskih djelatnosti, ovaj dokument prostornog uređenja ima zadatak da u skladu s koncepcijskim opredjeljenjima osigura prostorne okvire i utvrdi mjere kojima se osiguravaju pretpostavke za mogući gospodarski razvoj te ostvaruje zaštita i očuvanje prostora kao temeljnog resursa razvoja djelatnosti. 1.1.8 Društvene djelatnosti Razvojem društvenih djelatnosti potrebno je u potpunosti zadovoljiti potrebe stanovništva u oblasti predškolskog odgoja, osnovnog obrazovanja, zdravstvene zaštite i fizičke kulture. Predškolski odgoj

Na području grada Vrgoraca u oblasti predškolskog odgoja dječji vrtić organiziran je jedino u Vrgorcu koji zadovoljava potrebe za oko 140 djece, koji je smješten u montažnom objektu. Na ostalom području grada nije organizirano predškolsko zbrinjavanje djece.

Osnovno školstvo

Sustav osnovnih škola na području grada Vrgorca obuhvaća matičnu osnovnu školu u Vrgorcu i 15 područnih osnovnih škola sa veoma usitnjenim područnim četvero razrednim odjeljenjima što uvjetuje brdsko planinsko područje, gdje je nemoguće organizirati prijevoz učenika. Školski objekti su u relativno dobrom stanju, osim privatnih prostorija u područnim školama Koteze, i Žlibina. Otvorene športske terene posjeduju sljedeće škole: Vrgorac, Dragljane, Veliki Prolog i Raščane.

Srednje školstvo

Srednja škola postoji samo u Vrgorcu, ima slijedeća usmjerenja: gimnazija, ekonomsko, tekstilna galanterija i metalsko usmjerenje. Srednja škola ima površinu od 652 m2 sa 13 učionica, laboratorijem, radionicom za strojarstvo, knjižnicom i otvorenim igralištem (1500 m2). Obzirom na mogućnosti razvoja ovog područja i pod pretpostavkom da većini srednjoškolaca treba omogućiti školovanje na ovom području, treba razmotriti mogućnost realizacije trgovačkog i poljoprivrednog usmjerenja kroz srednjoškolski centar.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

39

Zdravstvo i socijalna zaštita

U oblasti zdravstva u Vrgorcu postoji Dom zdravlja sa skromnom opremom i neadekvatnim uvjetima rada, u okviru Doma zdravlja djeluju i specijalističke službe pedijatrijska, ginekološka, medicina rada, opća medicina, ljekarna, stomatologija, laboratorij. Zdravstvenih punktova u ostalim naseljima nema.

Obzirom na očekivani razvitak ovog područja u oblasti zdravstva biti će potrebno

osuvremeniti postojeće zdravstvene kapacitete, proširiti kapacitete na sadašnjoj lokaciji razvojem potrebitih specijalističkih i pratećih službi i eventualnog stacionara za opservaciju bolesnika. Također je potrebno razviti terensku službu radi obilazaka staračkog stanovništva vrgoračkog područja.

Obzirom na znatan broj starijih osoba na ovom području treba razvijati služnu za skrb o

starim osobama. Kultura i šport

Na području grada oblast kulture i športa potpuno zanemarena. U narednom periodu djelatnost kulture i športa potrebno je razviti do razine koja će odgovarati potrebama lokalnog stanovništva da bi se ukupni uvjeti življenja u zagorskim ruralnim prostorima ako ne potpuno onda u velikoj mjeri izjednačili sa urbanim prostorima.

U oblasti kulture potrebno je osigurati uvjete za rad kina, kazališta, nastupanje dramskih

grupa i sl., te predvidjeti realizaciju višenamjenskih prostora koji mogu primiti kulturne sadržaje u lokalnim središtima, a posebno djelatnost knjižnica i čitaonica koje se mogu locirati i u okviru osnovnih škola ili u domovima kulture (Zavojane, V.Prolog, Drževitić i Vrgorac).

U oblasti športa pored zatvorene polivalentne dvorane u Vrgorcu i uređenih otvorenih športskih terena u Dragljanima, V. Prologu i Vrgorcu planira se realizacija kompleksa športsko-rekreacijskog centra Vrgorca na prostoru nekadašnje sanitarne deponije uz prometnicu Vrgorac-Vina. Također se potrebno osigurati i športske objekte lokalnog značaja u okviru škola koje inače ne raspolažu adekvatnim dvoranama ni igralištima. Poboljšavanje i osposobljavanje školskih terena i dvorana znatno bi poboljšalo uvjete za športske djelatnosti na lokalnoj razini.

Razvoj pojedinih športsko-rekreacijskih disciplina kao planinarstvo i lov sigurno bi našlo i

svoju valorizaciju kroz turističku djelatnost. Ostale javne službe i ustanove

Ispostave županijskih tijela, financijskih institucija i banaka, pravosudnih i ostalih državnih tijela, te ustanove ostalih javnih službi smještene su u gradskom središtu Vrgorcu. Tek eventualnim jačanjem razvojnih podcentara (lokalnih središta) kao samostalnih središta moguće je očekivati i lociranje pojedinih službi u tim središtima.

U sustavu poštanskog prometa u Vrgorcu je smještena organizacijska jedinica Centra

pošta, u naseljima Dusina, Kozica, V.Prolog i Dragljane nalaze se jedinice poštanske mreže. Predviđa se lociranje jedinica poštanske mreže i u ostalim naseljima sukladno njihovim razvojnim potrebama.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

40

1.1.9 Objekti infrastrukture 1.1.9.3 Cestovni promet Osnovu cestovne mreže vrgoračkog područja danas čini: Jadranska autocesta Državna cesta: - D 62; Dugopolje (D1) – Šestanovac – Zagvozd – Vrgorac – Kula Norinska – Metković (D9) - D 512; Makarska (D8) – Ravča Županijske ceste: - Ž 6199; D 62 – Kozica – Šošići – D 512 - Ž 6201; Poljica Kozička – Stilja – Prapatnice – Vrgorac (D62) - Ž 6207; Katezi – Vrgorac (D 62) - Ž 6208; Vrgorac (D62) – Staševica – D513 - Ž 6209; Ž 6201 – Banja – Orah – (gr. R. BIH) - Ž 6210; Podprolog – Veliki Prolog (D 62) - Ž 6211; Ž6208 – Dusina – Otrić Seoci – D513 Sa stanovišta razvijenosti cestovne mreže i moderniziranosti stanja ukupne cestovne mreže za razvoj i povezanost grada Vrgorca s regionalnim centrom Splitom i manjim centrima je zadovoljavajuća. Nedostatak u smislu brže prometne i ostale povezanosti obalnog i zaobalnog pojasa je nedostatak tunela masiva Biokova. Tunelom kroz Bikovo ovaj zaobalni pojas se integrira u obalni širi pojas. Na navedenim prometnicama postoje uska grla prometa. Usko grlo je svakako prolaz kroz Vrgorac. Na lokalnim cestama postoji više "crnih točaka" prometa sa stanovišta elemenata ceste. Bitan nedostatak lokalnih cesta je nepostojanje prometne signalizacije. 1.1.9.4 Vodnogospodarstvo Zone sanitarne zaštite izvorišta Na području Grada Vrgorca nalaze se vrlo važna izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu, te je cijelo područje grada pokriveno skoro u cijelosti zonama sanitarne zaštite (različitih nivoa zaštite). Izvorišta Banja i Butina se koriste za vodoopskrbu Vrgorca, Klokun, čija se zona sanitarne zaštite nalazi na području Grada, za vodoopskrbu područja Ploča, a na području Grada Vrgorca se nalazi i zona sanitarne zaštite vodozahvata Modro oko, izvorište Modro oko, koje nije na području Grada se koristi za vodoopskrbu manjih lokalnih naselja i potencijalno/rezervno izvorište za područje opskrbe izvorišta Prud. Hidrogeološkim studijama, Elaboratom «Hidrogeološki istražni radovi za određivanje sanitarno-tehničke zaštite izvora Banja i Butina – Vrgorac» (Institut za geološka istraživanja , Zagreb, 1992. godine.) te Elaboratom «Hidrogeološki istražni radovi za određivanje sanitarno-tehničke zaštite izvora Klokun i Modro Oko (Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 1996. godine.) utvrđen je prijedlog zona zaštite ovih izvorišta. Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/2002) se propisuju: uvjeti i način utvrđivanja područja sanitarne zaštite (zone) izvorišta i drugih ležišta voda (podzemne vode, rijeke, jezera, akumulacije) koja se koriste ili su rezervirana za javnu vodoopskrbu


__________________________________________________________________Urbos doo Split

41

(izvorišta); mjere za zaštitu izvorišta od zagađenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na njihovu izdašnost, kakvoću i zdravstvenu ispravnost; smjernice za utvrđivanje posebne naknade za potrebna povećana ulaganja u javni vodoopskrbni sustav i sustav javne odvodnje otpadnih voda na području zona te postupak za donošenje odluke o zaštiti izvorišta. Zone izvorišta, sanitarni i drugi uvjeti održavanja zona i zaštitne mjere u području zona određuju se na temelju prethodnih vodoistražnih radova. Vodoistražnim radovima smatraju se radovi ispitivanja radi utvrđivanja postojanja, rasprostiranja, količine, kakvoće i pokretljivosti podzemnih voda na određenom prostoru. Unutar definiranih granica zona izvorišta provodi se pasivna i aktivna zaštita izvorišta. Pasivnu zaštitu izvorišta čine mjere zaštite građenja i smještaja pojedinih građevina i obavljanja određenih djelatnosti unutar utvrđene zone. Aktivnu zaštitu izvorišta čini redovito praćenje kakvoće vode na priljevnom području izvorišta i poduzimanje mjera za njeno poboljšanje, a osobito: građenje i rekonstrukcije odvodnih i vodoopskrbnih sustava, predtretman otpadnih voda, uvođenje čistih proizvodnja, ugradnja spremnika s dodatnom zaštitom i sl. IV. zona obuhvaća sliv izvorišta izvan III. zone, s mogućim tečenjem kroz krško podzemlje do zahvata vode u razdoblju od 10-50 dana u uvjetima velikih voda, odnosno, područje s kojeg su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja manje od a cm/s, kao i ukupno priljevno područje neovisno o dijelu napajanja koje sudjeluje u obnavljanju voda odnosnog izvorišta (konceptualni hidraulički sliv). III. zona obuhvaća dijelove krških slivova izvan vanjskih granica II. zone, s mogućim tečenjem kroz krško podzemlje do zahvata vode u razdoblju od 1 do 10 dana u uvjetima velikih voda, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja 1-3 cm/s, odnosno područje koje obuhvaća pretežiti dio slivnog područja (klasični statističko-hidrogeološki sliv). II. zona obuhvaća glavne podzemne drenažne smjerove u neposrednom slivu krških izvorišta s mogućim tečenjem kroz krško podzemlje do zahvata vode do 24 sata, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja, u uvjetima velikih voda, veće od 3,0 cm/s, odnosno unutarnji dio klasičnog priljevnog područja. Obuhvaća i ponore i ponorne zone u slivnom području, te se oni ograđuju i označavaju kao II. zona. I. zona se utvrđuje radi zaštite građevina i uređaja za zahvaćanje voda. I. zona obuhvaća neposredno naplavno područje zahvata vode, krški izvor, kaptažu, crpne stanice, postrojenja za preradu vode, građevine za pogon, održavanje i čuvanje, uključivo i mjesta umjetnog napajanja krških i vodonosnika bez obzira na udaljenost od zahvata vode. Kod velikih naplavnih površinama na strmim i nepristupačnim stijenskim odsječcima, I. zonu se može podijeliti na I.A i I.B zonu. Uređenje vodotoka, zaštita od poplava i melioracijska odvodnja Na području grada Vrgorca nalaze se dva kraška polja, Vrgorsko i Rastok, koja su karakteristična što se tiče svojih svojstava u pogledu uređenja vodotoka, zaštite od poplava kao i radova na melioracijskom uređenju. To su klasična zatvorena kraška polja sa izrazito nepredvidljivim, u načelu nepovoljnim hidrološkim prilikama koja u zimskom periodu plave zbog velikih količina oborinskih i izvorskih voda, te malih kapaciteta ponora i odvodnih tunela a


__________________________________________________________________Urbos doo Split

42

u ljetnom razdoblju imaju potrebu za osiguranjem velike količine vode potrebne za navodnjavanjem velikih obradivih površina. Uređenje ova dva polja uvijek je imalo osnovni cilj skraćenje trajanja poplavnih voda, tj. smanjenje visine maksimalnih vodostaja u polju, kako bi se omogućila odgovarajuća poljoprivredna proizvodnja. Poplavne vode Rastoka se prikupljaju Maticom Rastoka, dovode do tunela Rastok i upuštaju u Maticu Vrgorsku u Vrgorsko polje. Matica Vrgorska ih dalje zajedno sa vodama Vrgorskog polja sprovodi do Vrgorskog tunela i dalje u Baćinska jezera. Povećani dotok u Baćinska jezera se evakuira u more odvodnim tunelom i spojnim kanalom. S druge strane, Matica Rastoka je povezana kanalom Parilo-Brza voda sa rijekom Mlada iz sliva Trebižata, a služi za natapanje površina polja Rastok. Cijeli sustav još nije dovršen. Način odvodnje Vrgorskog polja predložen je Studijom o utjecaju na okoliš odvodnje viška vode iz Vrgorskog polja (Ekoenerg Zagreb, 2004). Vodoopskrbni sustav Vrgorac - Vodoopskrbni sustav Banja Vodoopskrbni sustav Banja sa zahvatom u sklopu c.s. «Banja» (zahvaća se cca 50 l/s), opskrbljuje u prvom redu grad Vrgorac, područje Stije (sjeverozapadno od Vrgorca), područje Duge Njive (zapadno od Vrgorca), te sve do Župe. Radovi na vodoopskrbi područja Vrgorca odvijali su se u dvije etape (A i B). Radovi etape A su dovršeni 1988. godine i uglavnom se odnose na sam vodozahvat Banja sa pripadnim crpnim postrojenjem, vodospremu «Vrgorac» (2x1000 m³), odakle se voda preko c. s. «Vrgorac» transportira dalje prema Ravči, odnosno Dragljanima. Drugi vodoopskrbni pravac iz v. «Vrgorac» ide preko c.s. i v. «Prapatnica» prema Stilji. Etapa B podrazumijeva produženje postojećih cjevovoda, uz izgradnju pripadnih objekata (vodosprema i crpnih stanica). Etapa B počela se realizirati 1997. godine, a obuhvaća: - Cjevovod c.s. «Prapatnica II – v. «Stilja», sa istoimenom c.s. i vodospremom; - Cjevovod Dragljane – Raščane, sa istoimenim crpnim stanicama i vodospremama - Cjevovod c.s. «Zavojane» - v. «Zavojane» sa istoimenom c.s. i vodospremom; - Cjevovod c.s. «Kljenak II» - v. «Duge Njive» sa istoimenom c.s. i vodospremom, te sa c.s.

«Kljenak I»; - Cjevovod Kozica – Štulići, sa c.s. «Kozica» i c.s. i v. «Štulići», te sa v. «Antunovići» (dionica

c.s. «Štulići» - v. «Antunovići» za puštanje u pogon čeka samo ugradnju trafo stanice za c.s.).

U sklopu prethodno navedenih aktivnosti izvedeno je oko 14 km cjevovoda, sedam crpnih stanica i šest vodosprema. Pored navedenoga, izgrađeni su i objekti vodoopskrbe naselja Župa (općina Zagvozd) i to: - Cjevovod «Raščane – Župa», sa c.s. «Župa I», v. i c.s. «Župa II», v. «Turija» (5,1 km

cjevovoda, dvije c.s. i dvije vodospreme), čime je riješena vodoopskrba na potezu Vrgorac - Župa, odnosno do zapadne granice (sa općinom Zagvozd).

Na predmetnom sustavu Banja potrebno je još izvesti nadzorno-upravljački sustav, te do uvođenja tog sustava, krajnji korisnik ne može u potpunosti upravljati izgrađenim sustavom. Na potezu Dragljane – Raščane, c.s. «Zavojane» - v. «Zavojane», Kljenak – Duge Njive te Prapatnica – Stilja je izvedeno oko 450 priključaka, čime je vodom opskrbljeno oko 1400 stanovnika. Na potezu Kozica – Župa, vodoopskrba je riješena za oko 350 stanovnika naselja Župa, Turija, Kozica i Miloši.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

43

- Vodoopskrbni sustav Butina Vodozahvat Butina u funkciji je od 1970. godine i na njemu se zahvaća oko 35 l/s. Iz vodospreme «Butina» vodoopskrba se vrši u dva glavna pravca: prema Malom Prologu i prema Staševici, odnosno po sjevernoj i južnoj strani Vrgorskog polja. Sustav je u većoj mjeri finaliziran i u funkciji, tako da se u posljednje vrijeme na njemu nisu vršile intenzivnije aktivnosti. 1.2 Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog

uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova Dokumenti prostornog uređenja koji u na snazi a relevantni su za područje Grada Vrgorca su:

1. Strategija i program prostornog razvitka Republike Hrvatske 2. Prostorni plan Županije Splitsko dalmatinske i 3. Prostorni plan uređenja Grada Vrgorca 4. Detaljni plan uređenja Radne zone Vrgorac 5. Provedbeni urbanistički plan istočnog dijela Vrgorca 6. Detaljni plan uređenja prostora centra Vrgorca

Tablica 16. Postojeći dokumenti prostornog uređenja

NAZIV DOKUMENTA PROSTORNOG UREĐENJA

OBUHVAT (ha)

IZRAĐIVAČ STRUČNOG PRIJEDLOGA

DONOŠENJE

STATUS

I STRATEGIJA I PROGRAM PROSTORNOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE STRATEGIJA I PROGRAM PROSTORNOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE

Republika Hrvatska Zavod za prostorno planiranje MZOPU

29.10.1997. NA SNAZI

II PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE SPLITSKO DALMATINSKE PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE SPLITSKO DALMATINSKE

Područje današnjeg Županije

Zavod za prostorno uređenje ŽSD

Službeni glasnik Županje splitsko dalmatinske 1/03-

NA SNAZI

III PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VRGORCA

Područje današnjeg Grada Vrgorca

URBOS - Split

VJESNIK službeno glasilo Grada Vrgorca 4/97.

NA SNAZI

IV DETALJNI PLANOVI UREĐENJA PROVEDBENI URBANISTIČKI PLAN ISTOČNOG DIJELA VRGORCA

27,5 ha

Urbanistički zavod Dalmacije Split, URBOS - Split

VJESNIK službeno glasilo općine Vrgorac 2/91, 5/95.

NA SNAZI

DETALJNI PLAN UREĐENJA PROSTORA CENTRA VRGORCA

3,80 ha

URBOS – Split

VJESNIK službeno glasilo Grada Vrgorca 1/96.

NA SNAZI

PROVEDBENI URBANISTIČKI PLAN SPORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA VRGORAC

3,38 ha

Urbanistički zavod Dalmacije Split

VAN SNAGE temeljem Zakona


__________________________________________________________________Urbos doo Split

44

1.2.1 Strategija prostornog uređenja i program prostornog uređenja Strategija i program prostornog razvitka RH nemaju elemente izravne primjene, već imaju usmjeravajuću i kriterijalnu ulogu. Stoga se u daljnjem promišljanju prostornog razvoja Grada Vrgorca treba polaziti od smjernica naznačenih u Strategiji. U nastavku se naznačuju pojedine smjernice iz Strategije RH. - Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđena su problemska područja u

koja, između ostalih, spadaju ratom zahvaćena područja (fizička, funkcionalna i ekološka obnova), područja uz državnu granicu (integracija u cjelokupan prostor Republike Hrvatske), obalna područja (propisi o uređenju i zaštiti obalnih područja mora) te područja otoka (razvoj i prometno povezivanje).

- Posebnim ciljevima prostornog razvoja naglašava se zaštita prostora i okoliša, i to primjenom suvremenih svjetskih načela zaštite i unapređenja okoliša.

- Temelj za ostvarivanje ciljeva razvoja je stroga zaštita posebno vrijednih resursa: nezagađeno tlo, rezerve pitke vode i prirodne šume.

- Intervencije na jadranskom prostoru zahtijevaju primjenu visokih kriterija zaštite okoliša i krajnje racionalno zauzimanje prostora za izgradnju.

- U planiranju trasa velike infrastrukture treba prioritetno ispitati mogućnost korištenja postojećih koridora i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa.

- Prioritetne zahvate u prostoru usmjeravati po načelima korištenja rezervi postojećih struktura za djelatnost i stanovanje, te usmjeravati izgradnju u zone s dovoljnim kapacitetima postojeće infrastrukture.

- Posebnu pažnju posvetiti područjima povećanog interesa za ulaganje (obala, lovna i rekreativna područja).

- U uređenju i razvoju naselja koristiti rezerve postojećih struktura (interpolacije). - Usmjeravati novu izgradnju u dijelove naselja opremljene komunalnom infrastrukturom ili na

prostore najpovoljnije za izgradnju nove infrastrukturu. - Radi zaštite negrađevinskog, u pravilu poljodjelskog i šumskog zemljišta utvrditi smjernice i

kriterije za gradnju izvan građevinskih područja. - Veliki učinak na poboljšanju uvjeta života i rada može se postići malim zahvatima i

pomacima, mjerama bolje organiziranosti subjekata unutar svojih nadležnosti i unutar lokalnih zajednica. Veliki prostorni zahvati koji bitno mijenjaju značajke temeljne prostorne strukture, a poglavito odnos površina po osnovnom tipu korištenja, moraju biti sagledavani i obrađeni na način koji osigurava cjelovit i integralan plansko-razvojni pristup i kontrolu svih učinaka.

- Strategijska je odluka sustavno ne mijenjati odnos osnovnih kategorija korištenja prostora (poljodjelske, šumske, vodne, građevinske površine).

- Prioriteti razvoja u prostoru su: zaustavljanje negativnih procesa (depopulacija, zapuštanje resursa) i poticanje razvoja ruralnih prostora u cjelini i smanjivanje pritiska na gradove naročito jadranskog područja; stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva u postojećim strukturama naselja, a posebno korištenjem domicilnih resursa.

- Prioriteti zaštite okoliša su: zaštita fizičke cjelovitosti resursa, zaustavljanje daljnjeg širenja naselja (građevinskih područja) i stroga kontrola (usmjeravanje) izgradnje izvan građevinskih područja, te racionalno korištenje postojećih struktura (poglavito za djelatnosti i stanovanje); promjena načina korištenja resursa s većom pažnjom na biološku osjetljivost i raznolikost, kvaliteta voda i tla te prirodne značajke krajobraznih struktura; sanacija kritičnih mjesta zagađenja okoliša (prioritetno odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, zbrinjavanje otpada) i uklanjanje zastarjelih, neprofitabilnih i zagađujućih tehnologija, a naročito na obalnom području.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

45

- Krajnje racionalno korištenje i stroga zaštita strateških resursa: biološka cjelovitost, vegetacija, čista i nezagađena tla, prirodne šume, i dr.

Korištenjem i zaštitom resursa osobito voditi računa o zaštiti vodnih resursa kao temelja uređenja i zaštite okoliša, te o orijentaciji na prirodne cikluse proizvodnje zdrave hrane, zaštitu tla, ograničavanje daljnjeg intenziviranja klasične proizvodnje, obnovu tradicionalnih i malih gospodarstava.

1.2.2 Prostorni plan Županije splitsko-dalmatinske Složenost prostora gdje se pojedina područja pružaju uz granicu kako na moru tako i na kopnu, zatim položaj obale i zaobalja između njih, kao i druge osobitosti, odredile su ukupni teritorij Županije kroz uža problemska područja odnosno mikroregije:

- Obalno područje - Otočno područje - Zaobalno područje i - Zaobalno granično područje

Teritorij Splitsko-dalmatinske županije dijeli se i na dvanaest prostornih cjelina;

- Imotska krajina - Zagora Splitske konurbacije - Makarsko primorje - Otok Brač - Otok Hvar - Otoci Vis, Biševo i Svetac - Otok Šolta - Poljica - Sinjska (Cetinska) zagora - Vrlička (Cetinska) zagora - Splitska konurbacija i - Vrgoračka krajina

Područje grada Vrgorca tako pripada Vrgoračkoj krajini, a nalazi se dijelom u zaobalnoj, a dijelom u zaobalno graničnoj mikroregiji Splitsko dalmatinske županije. Za zaobalno područje određene su i posebne mjere razvoja: - poticati intenzivniji rast žarišnih naselja i naselja povoljnije demografske strukture radi

ublažavanja negativnog demografskog procesa - planom predviđeni raspored proizvodnih kapaciteta i drugih sadržaja u prostoru provesti uz

disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim područjima stanovanja i razvojem prometnih sustava

- poticati razvoj veznih pravaca koji osiguravaju razvoj graničnog područja Županije i integriraju zaobalno područje sa susjednim županijama i Republikom Bosnom i Hercegovinom, i

- izgradnja Jadranske autoceste S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, određuju se sljedeće mjere razvoja: - posebno antidepopulacijsko značenje imale bi područne osnovne škole (tzv. Male planinske

škole i škole u udaljenim naseljima) kako bi se uspostavili uvjeti za očuvanje pograničnog i zaobalnog područja.

- razvijati mrežu srednjih škola - objekte primarne zdravstvene zaštite smjestiti u središta gradova i općina - povećati broj lokacija objekata sekundarne zdravstvene zaštite


__________________________________________________________________Urbos doo Split

46

- radne zone planirati disperzirano, a posebno odrediti i sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno-stočarsku djelatnost

- poticati poduzetništvo - poticati poljoprivredne djelatnosti i razvitak seoskog gospodarstva i turizma, i - ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe i to prioritetno na područjima gdje je sustav neispravan i gdje je rad sustava nesiguran zbog nedovoljnih količina ili kvalitete vode. Kanalizacijske sustave graditi prema prioritetu zaštite izvorišta vode za piće i vodotoka, prve i druge zone sanitarne zaštite. U procjeni demografskog razvoja grada Vrgorca, uvažavajući ekonomske i demografske kriterije redistribucije u regionalnim kriterijima, te ekonomske potencijale i na njima izgrađene prognoze razvoja, procijenjeno je da će na području grada Vrgorca 2015. godine živjeti 8500 ljudi. Ističe se potreba razvitka gospodarstva na; - izuzetno povoljnim i najvećim dijelom očuvanim prirodnim resursima (plodno tlo, voda, povoljna klima, prirodne atraktivnosti) - bogatom graditeljskom, kulturno-povijesnom i tradicijskom naslijeđu - razini izgrađenih gospodarskih kapaciteta - očekivanju poticajnih mjera i makroekonomske politike uopće, koja će objektivno valorizirati

sva raspoložive gospodarske potencijale i doprinijeti njihovom optimalnom korištenju u ekonomskom, socijalnom i ekološkom značenju.

Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije se određuju gospodarski sadržaji sljedećih djelatnosti: - Šumarstvo; - Poljoprivreda i stočarstvo; - Ribarstvo i marikultura; - Turizam; - Rudarske građevine i postrojenja za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina i - Ostale gospodarske djelatnosti S obzirom da u strukturi industrije i dalje prevladava naslijeđeno stanje potrebno je provesti njeno restrukturiranje na način da se preferiraju djelatnosti koje ne zagađuju okoliš, manjih i fleksibilnih prerađivačkih kapaciteta temeljenih na raspoloživoj sirovini, koje su prvenstveno orijentirane na domaće tržište (potrebe domaćeg stanovništva i turizma), te su sposobne proizvesti proizvod čija kvaliteta zadovoljava i zahtjevna inozemna tržišta. U daljnjem razvoju poljoprivrede potrebno je uvažavati postojeću strukturu proizvodnje kao rezultat specifičnih prirodnih, ekonomskih, gospodarskih i drugih uvjeta (običaji, navike, tradicija). Njen razvitak treba oslikavati prostorna obilježja Županije, te uvažavati kompatibilnost ove djelatnosti sa turističkom djelatnošću. Kao prioritetni ciljevi razvitka turizma ističu se: obnova i potpunija valorizacija i zaštita turističkih potencijala te izgradnja novog identiteta i tržišnog repozicioniranja. - Planom su određeni i prioriteti na izgradnji i rekonstrukciji građevina cestovnog prometa: III skupina prioriteta: Izgraditi (rekonstruirati) mrežu Državnih cesta: - izgradnja zaobilaznice Vrgorca (DC – 62) - U željezničkom prometu planirana je moguća trasa Jadranske željezničke pruge. Jadranska željeznička pruga dio je magistralnog pravca koji omogućuje vrlo povoljnu željezničku vezu Srednje i Zapadne Europe s južnim dijelovima Europe. Jadranska priobalna


__________________________________________________________________Urbos doo Split

47

pruga Rijeka-Split_Dubrovnik predviđa se za mješoviti promet (putničkih i teretnih vlakova). S obzirom da je definiran koridor Jadranske autoceste, kod definiranja koridora Jadranske željeznice vodilo se računa o istoj na način da njihova međusobna udaljenost bude 1≥100 metara. - Odredbama plana SDŽ (čl. 140) na prostoru Grada Vrgorca planiran je interventni helidrom.

- Planom su određene potrebe za vodom do 2015.g. - Područje Vrgorca 100 lit./sec. - Planom su određen način izgradnje sustava odvodnje: «Za kanalizacijski sustav Vrgorca izrađeni su glavni projekti, i potrebno je što hitnije prići

izgradnji uređaja za pročišćavanje, budući je veliki utjecaj ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda ovog naselja na izvorišta smještena u nižim zonama Vrgorskog polja. S obzirom na hidrogeološke prilike na području grada Vrgorca (nalazi se u II zoni sanitarne zaštite izvorišta Banja i Butina) sa sanitarnog stanovišta je potrebno na uređaj za pročišćavanje dovoditi i prve oborinske vode (prihvat u "olujnim bazenima" sa naknadnim prebacivanjem u fekalnu kanalizaciju). Ispust pročišćenih voda sa uređaja kao i ispust oborinske kanalizacije južnog sliva osigurati izvan II zone sanitarne zaštite, na području kotline Bunina koja pripada III stupnju zaštite izvorišta Modro Oko i Klokun.»

- Planirane elektroprijenosne trafostanice na području Splitsko-dalmatinske županije: - TS 110/x kV Vrgorac

- Planirani dalekovodi na području Splitsko-dalmatinske županije: - DV 110 kV Imotski – Vrgorac - DV 110 kV Vrgorac – Ploče - DV 110 kV Opuzen – Vrgorac

Izdvojene su: • građevine od važnosti za Državu: Državna cesta: - Jadranska autocesta - Dugopolje (D1) – Šestanovac – Zagvozd – Vrgorac – Kula Norinska – Metković (D9) Jadranska željeznička pruga Energetske građevine: - DV 110 Ljubuški – Vrgorac Vodne građevine - Regulacijske i zaštitne građevine: - Sustav Baćinska jezera – Trebižat; - Matica Vrgorska, dužina vodotoka 23,90 km - Matica Rastoka, dužina vodotoka 7,25 km - Lateralni kanal, dužina vodotoka 2,30 km Slobodne carinske zone - Vrgorac – zadružni domovi i L – TEX - planirano


__________________________________________________________________Urbos doo Split

48

• građevine od važnosti za Županiju: Županijske ceste: - D 62 – Kozica – Šošići – D 512 - Poljica Kozička – Stilja – Prapatnice – Vrgorac (D62) - Katezi – Vrgorac (D 62) - Vrgorac (D62) – Staševica – D513 - Ž 6201 – Banja – Orah – (gr. R. BIH) - Podprolog – Veliki Prolog (D 62) - Ž6208 – Dusina – Otrić Seoci – D513 Energetske građevine - KK 35 Kv Vrgorac - TS 110/35 Vrgorac Vodne građevine - Vodovodni sustav Vrgorac - Izvorište V. Banja - Izvorište Butina, minimalne izdašnosti 1360 l/s, izgrađeno 1971. godine - sustav odvodnje otpadnih voda Vrgorac-II. zona sanitarne zaštite izvorišta Butina - regulacijske i zaštitne građevine na lokalnim vodama - građevine za obranu od poplava na lokalnim vodama - građevine za zaštitu od erozija i bujica koje poboljšavaju postojeći režim voda područja

Županije 1.2.3 Prostorni plan uređenja Grada Vrgorca Planirani broj stanovnika do 2015. godine iznosi oko 9.000 stanovnika od čega 2.700 u gradskom naselju Vrgorac a u ostalim naseljima oko 6.300 stanovnika. Prostorni model oganizacije Grada Vrgorca postavlja žarišta razvoja; naselje Vrgorac kao razvojno središte područja, Dragljane-Zavojane kao ekundarno središte te Veliki Prolog kao samostalno razvojno žarište. razvojna žarišta su položena na razvojnoj okosnici, koja se proteže uz prometni koridor od Rašćana do Vrgorca, jednim krakom do Oraha a drugim preko Dusine do Velikog Prologa. Prostori u zahvatu razvojnih okosnica predstavljaju prioritetna područja za razvoj naselja i gospodarskih aktivnosti. Polje Rastok i Vrgoračko polje predstavljaju područja za razvoj intenzivne poljoprivrede, dok sjeverni i južni dio Grada čine područja pogodna za razvoj stočarstva. Pretpostavlja se da će rezidencijalni prostori naselja uglavnom slijediti započete procese okupljanja pučanstva oko prometnica i uz polja. Radne zone pratit će logiku naseljenosti prostora, izvan kvalitetnih poljoprivrednih površina te na pogodnim lokacijama u odnosu na zaštitu voda i izvorišta. Prostornim planom su utvrđeni uvjeti uređenja, korištenja i zaštite prostora koji obuhvaćaju slijedeće aspekte: - korištenje i uređenje prostora, - zaštita prostora, - područja s posebnim ograničenjem korištenja, - zaštićena prirodna i kulturna baština te


__________________________________________________________________Urbos doo Split

49

- obveza izrade dokumenata prostornog uređenja, studija i provođenje istraživanja. Tablica 17. Sintetski prikaz namjene površina iz PPUG

POVRŠINA GRAĐEVINSKA PODRUČJA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE ŠUME I ŠUMSKO

ZEMLJIŠTE

NASELJA naselja Naselja Radne Exp.min. RC Obradivo Ost.obrad. Pašnjaci Zaštitne Rekreac. šume Ostalo Prometnice Ostale

zone sirovina zemljište zemljište šume šume pos.vrjed. šum.zemlj. površine

BANJA 826,6 30,9 354 61 270 106 4 0,7

D.RAŠĆANE 2511,5 110,4 5,5 202 497 731 884 80 1,6

G.RAŠĆANE 767,7 9,7 22 483 201 52

DRAGLJANE 679,7 67,2 7 116 53 204 67 56 108 1,5

DRAŽEVITIĆ 572,6 14,3 270 8 108 132 40 0,3

DUGE NJIVE 719,1 44,6 72 136 464 2 0,5

DUSINA 628,5 59 220 13 191 95 47 2 1,5

KLJENAK 983,6 29,9 5,2 90 54 763 41 0,5

KOKORIĆ 812,1 10,9 121 20 575 85 0,2

KOTEZI 766,6 14,3 156 24 494 78 0,3

KOZICA 2488,8 60,3 7,8 196 542 945 422 191 124 0,7

MIJACA 475,1 7,8 6 165 295 1 0,3

ORAH 1085,7 25,9 141 214 453 249 2 0,8

POLJICA KOZ. 3360,3 32 201 1490 1617 12 8 0,3

POTPROLOG 493,9 13,2 1,2 290 61 119 3 6 0,5

PRAPATNICA 1109,4 31,9 127 360 588 2 0,5

RAV^A 1016,3 29,6 16,2 81 27 713 19 130 0,5

STILJA 1632,1 27,7 103 654 842 5 0,4

UMČANI 793,7 11 153 459 57 113 0,7

V.PROLOG 461,9 21,1 164 273 3 0,8

VINA 379,4 8,7 65 27 187 78 11 2 0,7

VI[NJICA 817,9 4,7 48 71 680 14 0,2

VLAKA 1077,6 7,5 9,6 62 582 370 45 1,5

VRGORAC* 1328,2 110,5 2,2 4,5 154 221 694 114 21 7

ZAVOJANE 2685 50 504 1176 767 36 93 58 1

UKUPNO 28473,3 833 39 15,6 4,5 1657 2645 7465 12526 326 1306 628 1012 16

1.2.4 Ostali dokumenti prostornog uređenja i drugi dokumenti Provedbeni urbanistički plan istočnog dijela Vrgorca Područje je djelomično izgrađeno a priprema građevinskom zemljišta se u pravilu vrši organizirano, prije građenja. Plan je značajan za grad veličine Vrgorca jer je njime osigurano novo i pretežno neizgrađeno građevinsko zemljište za postupno građenje potrebnih sadržaja i stanovanja, uz osiguranu nužnu komunalnu infrastrukturu.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

50

Detaljni plan uređenja prostora centra Vrgorca Planom je predloženo uređenje gradskog trga s javnim i društvenim sadržajima a posebna pažnja je posvećena odnosu prema susjednoj, zaštićenoj povijesnoj jezgri i osobitom gradskom parku uz zgradu bivše “režije duhana”. Za rješenje jednog od složenijih komunalnih problema, odvodnje, izrađeno je idejno rješenje i glavni projekt sustava odvodnje područja naselja Vrgorac s uređajem za pročišćavanje. Današnje stanje kanalizacije je vrlo teško, izvedena mreža je zanemariva a sve otpadne vode završavaju nepročišćene direktno u tlo. Zbog potrebe zaštite izvorišta pitke vode Butina i Banja te polja, potrebno je hitno nastaviti s razradom tehničke dokumentacije i započeti gradnju sustava s uređajima za pročišćavanje i odgovarajućim ispustom. Glavnim projektom kanalizacijskog sustava Vrgorac (“Geoproming” Metković 1996. godine) predviđen je razdjelni sustav odvodnje kao ekonomski povoljnije rješenje. S obzirom na hidrogeološke prilike na području gradskog naselja Vrgorac (nalazi se u II zoni sanitarne zaštite izvorišta Banja i Butina) sa sanitarnog stanovišta je potrebno na uređaj za pročišćavanje odvoditi i prve oborinske vode (prihvat u tzv. “olujnim bazenima” sa naknadnim prebacivanjem u fekalnu kanalizaciju). Zbog konfiguracije terena grad je podijeljen u tri sliva, južni veličine 25 ha, sjeverni oko 7,5 ha i istočni sa oko 22 ha. Fekalna kanalizacija se bazira na procjenjenih budućih oko 5000 stanovnika. Lokacija uređaja za pročišćavanje je predviđena na južnoj strani. Ispust pročišćenih voda sa uređaja kao i ispust oborinske kanalizacije južnog sliva potrebno je osigurati izvan II zone sanitarne zaštite, na području kotline Bunina, koja pripada III stupnju zaštite izvorišta Modro oko i Klokun. Za područje grada Vrgorca izrađene su studije i razvojni programi u oblasti zaštite voda i izvorišta: - Vodoprivredno rješenje sliva rijeke Trebižat, Energoinvest - Sarajevo, 1979. god. u kojem su izučene orografske i hidrografske karakteristike slivnog područja, te hidrogeološke osobine i funkcije stjenskih masa. - Vodoprivredna studija sliva rijeke Trebižat, Vodoprivreda BiH, Sarajevo 1982. god. u kojoj su sistematizirani podaci o utjecajnim faktorima, stanovništvu, gospodarskim aktivnostima u slivu, analizirano stanje istražnih radova kao i stupanj izgrađenosti vodoprivrednih objekata, analizirani raspoloživi vodni resursi, potrebe za vodom te je prikazan koncept vodoprivrednog rješenja. - Hidrogeološki istražni radovi za određivanje zona sanitarno-tehničke zaštite izvora Banja i Butina, Institut za geološka istraživanja, Zagreb, br.74/92. - Studija o utjecaju na okoliš odvodnje viška voda iz Vrgorskog polja (Ekoenerg Zagreb 2004.). Razvojni prostorni planovi izrađeni za područje grada Vrgorca (Prostorni plan i Generalni urbanistički plan) u osnovi predstavljaju neažurne i neaktualne planove, tako da se na području grada Vrgorca uočava nedostatak ukupne planerske osnove u daljnjim koracima razvoja i prostornog uređenja. Dosada izrađena prostorno-planska dokumentacija skromnog je provedbenog značaja i neaktualnih rješenja. Izmjene i/ili dopune planova rađene su isključivo u svrhu usklađivanja planova s obvezama proizašlim iz zakonske regulative (dopuna Prostornog plana grada provedbenim odredbama i granicama građevinskog područja), te iz promijenjenih zahtjeva za korištenjem prostora (Izmjena GUP-a i PUP-a Vrgorca).


__________________________________________________________________Urbos doo Split

51

Kako je prostorno planska dokumentacija Grada Vrgorca relativno novijeg datuma postojeća prostorno planska rješenja preispitana su u odnosu na postojeće probleme naselja, posebne glede dispozicije i veličine građevinskog područja. Naime, veličina građevinskog područja nije u direktnoj korespondenciji s brojem stanovnika ni demografskim prognozama za naredno dulje razdoblje. Takva prostorna dispozicija naselja rezultat je tradicijske rastakane strukture naselja koja se formiraju u pravilu od više zasebnih zaselaka. Time je omogućeno naseljavanje šireg područja, posebno onoga od primarnog značenja uz okosnicu razvitka (uzdužna okosnica). Unatoč postojanju relativno uredne prostorno planske dokumentacije evidentni su značajni problemi u oblasti prostornog uređenja na prostoru Grada Vrgorca: - Zaštiti kulturno – povijesnih cjelina i pojedinačnih spomenika te dijelova prirode nije

poklonjena odgovarajuća briga u aktivnostima uređenja prostora. Izostalo je konačno rješavanje problema otpadnih voda, izrađen je glavni projekt sustava, pa je i dalje prisutan problem zagađenja postojećih izvorišta pitke vode (Banja, Butina);

- Pitanje odlaganja komunalnog otpada nije riješeno na pravi način, postoji odlagalište kod Vrgorca koje ne zadovoljava propisane sanitarne uvjete i znatno ugrožava naselje i širi prostor;

- Planske postavke u odnosu na novonastale imovinsko-pravne odnose prema novom zakonodavstvu te mogućnost ostvarenja planiranih sadržaja u sadašnjim okolnostima raspolaganja imovinom, što je složen i dugotrajan proces, čini kočnicu u planiranju uređenja prostora;

- Razvrstane prometnice su nepovoljnih elemenata i trasa a prometna mreža unutar naselja, posebno onih izvan Vrgorca, je nerazvijena i nedovoljna za postojeći stupanj motorizacije i kao poticaj daljnjem razvitku naselja i gospodarstva.

- Prostornim planom uređenja grada Vrgorca i to u Odredbama za provođenje plana, str. 137. i 138. sadržane su obveze oko izrade dokumenata prostornog uređenja. S obzirom na učestale devastacije stare gradske jezgre grada Vrgorca, potrebno je pristupiti izradi prostornog plana detaljnijeg stupnja razrade.

- Nameće se potreba rješavanja uređenja i daljnje gradnje gradskog groblja. - U gradu Vrgorcu nije riješeno razgraničenje građevinskog, poljoprivrednog i šumskog

zemljišta. To stvara velike probleme svim subjektima u čijem je interesu i u čijoj je nadležnosti zemljište. Taj problem je potrebno riješiti u suradnji i dogovoru sa nadležnim ministarstvima, Hrvatskim šumama i drugim subjektima. Razgraničenje zemljišta trebalo bi izvršiti po važećem Prostornom planu.

- Prisutni zahtjevi za poduzetničko investiranje ne nalaze se u granicama građevinskog područje premda su u blizini ceste i uz činjenicu znatnih površina za razvoj naselja.

Iz rečenog se nameće potreba izmjene postojećeg Prostornog plana uređenja Grada Vrgorca. 1.3 Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na

demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Dosadašnja, iako skromna izučavanja ovog prostora su pokazala, da je u odvijanju dosadašnjih razvojnih procesa dolazilo do izrazitog zanemarivanja i neiskorištavanja prirodnih vrijednosti ovog područja (posebno poljoprivrede), što je dovelo do teritorijalno-strukturnog nesklada u stupnju razvijenosti pojedinih zagorskih područja županije što utječe globalni razvojni status i gospodarsku (ne)efikasnost ovog područja. Disproporcije koje susrećemo u ovom području vidan su znak odsustva sustavnije regionalne razvojne politike u Dalmaciji, kao i u odnosu na uže segmente promatranog Gradskog područja. To znači da se grad Vrgorac u gospodarskom pogledu razvijao izolirano, ne osjećajući u dovoljnoj mjeri integracijsko-razvojne impulse razvijenih sredina,


__________________________________________________________________Urbos doo Split

52

posebno priobalnih turističkih zona (područje Makarskog priobalja). Slične zaključke donosimo i u pogledu razvojnih odnosa gradskog središta Vrgorca i perifernih Gradskih dijelova koji su slabije aktivirani (posebno sjeverno i zapadno područje), s nepovoljnim osnovama za razvoj suvremenijih i efikasnijih oblika gospodarske strukture. Prirodna obilježja grada Vrgorca globalno ukazuju na mogućnosti razvitka ovog područja: - Položaj Gradskog prostora, posebno u odnosu na prometne pravce koji se preko njega

protežu, kao i na one koji su zacrtani u planovima višeg reda, pružaju vrgoračkom području povoljne mogućnosti za integriranje u širi regionalni prostor. Također je za Vrgorac značajna blizina obalnoj fasadi, odnosno makarskom turističkom području u kojem Vrgorac može participirati svojim resursima (poljodjelstvom i stočarstvom).

- Reljef, klima, pedološka osnova, vegetacija i vodni potencijali čine povoljne uvjete razvoju poljodjelstva, stočarstva i specifičnih vidova turizma (lovni, rekreacijski, seoski, zdravstveni). Hidrološki odnosi i nedovršena regulacija vodotoka još uvijek su ograničavajući faktori potpune iskorištenosti poljoprivrednih površina.

Stanje demografskog "potencijala" danas predstavlja najveći problem i bitan ograničavajući čimbenik daljnjeg razvitka. Može se kazati da je bez pozitivnih migracijski procesa demografska revitalizacija iz autohtonih izvora gotovo nemoguća, te je nužna državna intervencija na polju demografske obnove. Gospodarske aktivnosti u proteklom razdoblju bile su gotovo sve koncentrirane u Vrgorcu, osim uslužnih djelatnosti koje su, u manjoj mjeri, bile smještene u ostalim naseljima. U Vrgorcu je pretežno bila razvijena prerađivačka industrija koja je zapošljavala najveći broj radne snage. Poljodjelstvo i stočarstvo, bez obzira na spomenute povoljne prirodne mogućnosti, posljednjeg desetljeća je u opadanju (uslijed nedostatka radne snage, nezainteresiranosti za poljoprivrednom proizvodnjom zbog malih zarada i neadekvatnih državnih mjera za razvoj poljodjelstva, nedovršenog melioracijskog sustava). Dovršenjem melioracijskih radova poljoprivreda može u narednom razdoblju dati znatne ekonomske efekte. Uzimajući u obzir koncentraciju stanovništva i gospodarskih aktivnosti zapaža se da je istočno područje Grada predstavljalo težište razvoja, gdje su u Gradskom središtu - Vrgorcu smještene sve središnje funkcije (koje su razvijene na teritoriju Grada). U samom Vrgorcu razvijen je samo dio središnjih funkcija, pa se mnoge potrebe stanovništva moraju zadovoljavati u susjednim regionalnim centrima i podcentrima (Splitu i Makarskoj). U cilju zadržavanja stanovništva i stvaranja uvjeta za povratak domicilnog stanovništva, u budućem razdoblju treba se računati sa višom razinom opremljenosti središnjim funkcijama kako u samom Vrgorcu tako i gradskim podcentrima koje je potrebno razviti. Reljefna razvedenost terena na području grada Vrgorca veoma je izražena i uglavnom je uvjetovala korištenje i dosadašnji način upotrebe prostora. U istočnoj zoni koncentrirano je stanovanje, te korištenje prostora u funkciji rada, na ovom području smještene su najvrjednije poljoprivredne površine. U zapadnom i sjevernom dijelu Grada smještena su raštrkana naselja, građevinska područja su korištena isključivo za stanovanje, a ostali prostori su šumske i pašnjačke površine. U građevinskim područjima zauzetim izgradnjom i slobodnim građevinskim područjima ima dovoljno prostornih rezervi (moguć je smještaj oko tri puta više stanovnika). U okviru građevinskog područja Vrgorca koje je u znatnoj mjeri zauzeto izgradnjom također postoje rezerve za širenje funkcija stanovanja i rada. Topografska definiranost užeg područja Vrgorca bitnije definira mogućnosti širenja građevinskog područja za dalji razvoj; mogući pravci širenja su zapadno uz cestu put Ravče


__________________________________________________________________Urbos doo Split

53

te istočno prema Škulji i Velikom Prologu, dok nasuprot tome širenje sjeverozapadno prema Matokitu, sjeveroistočno prema Rastoku i južno prema Benini nije moguće zbog strmog reljefa. 2 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1 Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja U svrhu utvrđivanja ciljeva i zadataka uređenja prostora Županije vrednovan je povijesno-geoprometno-politički ustroj ovog prostora, izvršena je analiza prostorno-planske dokumentacije kojom se usmjeravao dosadašnji prostorni razvoj, a sve u cilju utvrđivanja resursa i konflikata u prostoru Županije, te potrebe njihovog pretvaranja u razvojne elemente prostora i otklanjanja ograničavajućih elemenata u budućoj prostornoj organizaciji Županije. 2.1.1 Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske određuje sustav središnjih naselja, odnosno izdvaja naselja u skupine koje su bitne za prepoznavanje skupa «manjih i srednjih« gradova kao nositelja razvoja u prostoru Splitsko-dalmatinske županije. U cilju optimalnog razvoja naselja neophodno je odrediti optimalni stupanj urbanizacije (urbane i razvojne transformacije naselja i prostora) primjeren gospodarskoj i društvenoj razvijenosti Županije, te novi sustav središnjih naselja, razvojnih žarišta koji mora biti sukladan teritorijalnom ustrojstvu Županije (gradovi i općine). U tu svrhu treba koristiti sve prirodne i radom stvorene vrijednosti i ljudske potencijale u funkciji ravnomjernijeg regionalnog razvitka kao uvjet za optimalni ukupni razvoj i prostornu organizaciju županije. To opredjeljenje pretpostavlja policentričan razvoj, koji se ostvaruje takvom alokacijom investicija u proizvodne i infrastrukturne objekte koji pridonose razvitku manjih urbanih i razvojnih središta u žarištu razvoja. Demografski se moraju obnavljati ruralna naselja u svim dijelovima Županije, gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti, podrazumijevajući pod tim osiguranje zaposlenja za rad sposobnom stanovništvu, skrb prema starom stanovništvu, te stvarno poboljšanje standarda i kvalitete življenja stanovništva. Područja za razvoj naselja, tj. prostore u kojima se razvija najznačajniji dio rezidencijalnih, javnih (zdravstvenih, kulturnih, upravnih, financijskih, obrazovnih i dnevno rekreativnih) i prometnih funkcija naselja, potrebno je mjerama prostorno-planske politike razvijanja sustava prometne, komunalne i društvene infrastrukture racionalno razvijati i povećavati stupanj kakvoće života i rada u istima, te posebnim mjerama težiti smanjenju svih životnih rizika stanovnika, ali i urbanog/ruralnog ekosustava u cjelini. Ciljevi županijskog značaja se tako mogu sažeti: - policentrični razvoj naselja i urbanih funkcija radi usklađivanja rasporeda stanovništva i

aktivnosti u prostoru Županije, kako bi se osiguralo približno iste uvjete i standard življenja stanovništva u svim dijelovima Županije. Time se u prvom redu podrazumijeva takav sustav Županije i šireg gravitacijskog područja te će se uklopiti u državni sustav središnjih naselja. Potrebno je aktivnim mjerama populacijske, porezne, zemljišne i komunalne politike, opremanjem naselja poticati rast malih i srednjih gradova.

- formiranje sustava malih i srednjih gradova kao nositelja razvoja u prostoru, zbog uočenog nedostatka naselja koja bi mogla postati žarišta razvoja, na način da se osiguraju uvjeti za pozitivne učinke širenja procesa urbanizacije u svim dijelovima

- demografska obnova stanovništva što se odnosi na ublažavanje i ispravljanje negativnih demografskih tendencija (prirodnog prirasta, migracija i sl.), stalno poboljšavanje strukturnih


__________________________________________________________________Urbos doo Split

54

i ostalih obilježja stanovništva i osiguranje ravnomjernog razmještaja stanovništva na prostoru Županije.

U oblasti razvoja infrastrukturnih sustava ističu se ciljevi: - Potpunije korištenje geoprometnog položaja te stvaranje kompaktnog prometnog sustava

Županije; u oblasti cestovnog prometa glavni cilj razvitka je dostići razinu razvijenosti na kojoj su zemlje Zapadne Europe. Na ovaj način moguće je uključiti cestovnu mrežu Županije preko prometnog sustava Države u prometni sustav Europe, što čini preduvjete bržeg gospodarskog razvitka; izgraditi mrežu autocesta i brzih cesta, te rekonstruirati mrežu državnih cesta.

2.1.2 Racionalno korištenje prirodnih izvora Sa Županijskog gledišta osnovni cilj razvoja u prostoru ovog područja svakako predstavlja: - potpunije korištenje prirodnih resursa, - očuvanje biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže, - površine za razvoj poljodjelstva i stočarstva treba aktivirati sukladno klimatskim i drugim

pogodnostima područja, - zahvate eksploatacije mineralnih sirovina prilagoditi standardima i normativima u zaštiti

okoliša, vodne potencijale iskoristiti za podizanje standarda življenja stanovništva, osigurati kvalitetu opskrbe vodom i odvodnju sa svih područja,

- bolje korištenje postojećih gospodarskih i proizvodnih potencijala, kao i aktiviranje budućih, - predložiti pravce gospodarskog razvitka u odnosu na prirodne uvjete i komparativne

prednosti pojedinih prostornih cjelina, - zaustaviti procese koji nisu u suglasju sa izrazito vrijednim resursima ovog područja, - poticati razvoj malih privrednih pogona.

2.1.3 Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Kao osnovni ciljevi se mogu istaknuti: - očuvanje prostornog identiteta Županije, - bolje korištenje postojećih gospodarskih i proizvodnih potencijala, kao i aktiviranje budućih, - predložiti pravce gospodarskog razvitka u odnosu na prirodne uvjete i komparativne

prednosti pojedinih prostornih cjelina, - zaustaviti procese koji nisu u suglasju sa izrazito vrijednim resursima ovog područja, - poticati razvoj malih privrednih pogona, - provođenje mjera zaštite okoliša uz podizanje svijesti o potrebi zaštite prostora za buduće

naraštaje na način da se utvrde načela i principi zaštite okoliša u cjelini. - usmjereno djelovati u područjima koja su ključna za zaštitu okoliša: energetika i industrija – uvođenjem suvremenih tehnologija, alternativni izvori energije,

infrastruktura i komunalne djelatnosti – modernizacija mreža, rješavanje prometnih problema, gradnja obilaznice, pročišćavanje otpadnih voda i izvedba sustava odvodnje, sustavno zbrinjavanje otpada, smanjenje upotrebe kemijskih sredstava u poljoprivredi, proizvodnja zdrave hrane,

- vodnogospodarstvo – zaštita i korištenje voda, zaštita od voda. 2.2 Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja


__________________________________________________________________Urbos doo Split

55

2.2.1 Demografski razvoj Osnovni ciljevi u oblasti demografskog razvoja su: - intenziviranje gospodarskih aktivnosti, posebno čiste industrije, poljodjelstva, stočarstva te

bolje prometne povezanosti i jače integracije u širi regionalni prostor kao preduvjet za postupan povratak odseljenog stanovništva i doseljavanje neautohtonog stanovništva.

- jačanje gradskog središta, razvojnih težišta te afirmacija podcentara kao težišta razvoja gravitirajućih područja, opremanjem urbanim funkcijama i time poboljšavanjem društvenog i komunalnog standarda stanovanja i življenja.

Očekivane buduće demografske promjene: Dugoročnost demografskih procesa i posljedica (demografska inercija) utjecat će na daljnja kretanja stanovništva grada Vrgorca, te može usporiti stabiliziranje populacijskog razvoja. Pošto je na ovom području demografsko osiromašivanje snažno utjecalo na poremećaje u starosnoj i spolnoj strukturi, sigurno je da proces obnove stanovništva (bez obzira na mjere društvene i ekonomske politike) zahtijeva duži vremenski period. Neizvjesnost razvojnih mogućnosti stanovništva odnosi se na pitanja plodnosti i migracija kao i na procjene mogućih efekata društvene i populacijske politike. Neizvjesnost predviđanja vezana je za složenu prirodu i utjecaj demografskih, ekonomskih i drugih činilaca. Kako je već naglašeno, budući razvoj Grada ne može se zasnivati na autohtonom stanovništvu (zatvorenoj populaciji), već će nužno biti vezan za imigraciju na područje Grada. Projekcije o kretanju broja stanovnika uz mogućnost prikupljanja, obrade i kvalitetne interpretacije podataka uvjetuju i promjenjive mogućnosti sagledavanja, obuhvata i definiranja svih čimbenika utjecaja, napose gospodarskog razvoja. Zaključke o budućem kretanju, s obzirom na broj stanovnika, najuputnije je, ili jedino moguće, izvoditi iz prosječne godišnje stope promjene broja stanovnika i trenda kretanja apsolutnog broja stanovnika po popisnim godinama. U procjeni demografskog razvoja grada Vrgorca, uvažavajući ekonomske i demografske kriterije redistribucije u regionalnim kriterijima, te ekonomske potencijale i na njima izgrađene prognoze razvoja, procijenjeno je da će na području grada Vrgorca 2015. godine živjeti 8500 ljudi. 2.2.2 Odabir prostorno razvojne strukture Područje grada Vrgorca, kao što je već rečeno, smješteno je u neposrednom zaleđu obale, gdje dominiraju visinske razlike. Reljefno je prilično razvijeno i sa svim kraškim karakteristikama. Prirodne karakteristike prostora značajno su utjecale na sadašnju organizaciju gradskog prostora i korištenje površina. Analizirajući prostor grada Vrgorca sa aspekta organizacije prostora vidljivo je da su se naselja formirala duž prometnica i uz plodne poljoprivredne površine. Općenito se može kazati da područja na nižim kotama spadaju u razvijenija s većom koncentracijom stanovanja od onih na višim terenima. Tako se u istočnom području uz koje se reljef "sliva" prema najnižim kotama prostora (polja Rastok, Jezero i Bunina) nalazi najveći broj naselja i stanovnika, a tu su locirani i gotovo svi kapaciteti u poljoprivredi, industriji i servisima. Ovim područjem dominira gradsko središte Vrgorac u kojemu su koncentrirane


__________________________________________________________________Urbos doo Split

56

funkcije rada, stanovanja i ostale funkcije. Ovo područje danas predstavlja i razvojno težište grada Vrgorca. Reljefna razvedenost terena u istočnoj zoni veoma je izražena i uglavnom je uvjetovala korištenje terena, smještaj naselja i trase prometnica. Naselja su, kao i u ostalim dijelovima područja, raštrkana i bez čvrste fizičke definiranosti. Stanovanje, osim u gradskom naselju Vrgorcu, nije određeno samo po pojedinim punktovima naselja, već je "razliveno" po čitavom prostoru naselja. U zapadnom području na potezu Zavojane-Dragljane-Rašćane, području koje čini prostorno i geografski definiranu cjelinu smještena su naselja i zaseoci u nizu s isključivom funkcijom stanovanja. Manje vrijedne poljoprivredne površine položene na potezu od Zavojana do Raščana (Mijača Polje i dr.) u funkciji su poljoprivredne proizvodnje. Naselja zapadne zone su još raštrkanija i u prosjeku imaju 12 zaseoka po naselju. Zaseoci se ponekad sastoje od samo par kuća, a čitav prostor je pokriven zaseocima, pa se često ne može utvrditi granica među pojedinim naseljima zbog kontinuiranosti zaselaka kroz prostor. Sjeverno područje prostorno je najmanje s najmanjim brojem stanovnika i sa najvećom raštrkanosti naselja i zaseoka. Područje je najslabije prometno povezeno. Obradivih površina na ovom području ima malo tako da poljodjelstvo nije znatnije zastupljeno, a ostale gospodarske aktivnosti nisu razvijene. Ostali prostori grada izvan naselja i vrijednih poljoprivrednih površina pretežno su u funkciji ispaše stoke koja je u ranijim razdobljima bila znatnije zastupljena. Organizacija prostora u nešto izmijenjenom obliku zadržati će zakonitost koju joj nameću geografske prilike, tj. korištenje onih prostora koji pružaju mogućnost racionalne organizacije i kvalitetnijih uvjeta za život. Rezidencijalni prostori uglavnom će započeti proces okupljanja pučanstva oko prometnica i oko polja. Radne zone pratit će logiku naseljenosti prostora, ali će biti smještene van najkvalitetnijih poljoprivrednih površina, te na lokacijama pogodnijim u odnosu na zaštitu voda i izvorišta. Planirani sustav naselja temelji se na: - novom administrativnom-teritorijalnom ustroju - očekivanom gospodarskom razvitku područja i njegovom mjestu i ulozi u širem, županijskom

prostoru - globalnoj organizaciji prostora i njegovoj podjeli na okopoljsko, pribrdsko i planinsko

područje, te u odnosu na navedeno, smještaj pojedinih naselja. - centralitetu naselja Vrgorac – gradskog središta - razvoju prometnih veza unutar gradskog područja te boljoj dostupnosti pojedinih dijelova

područja 2.2.3 Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture Na temelju uspostavljene nove političko-teritorijalne podjele u Republici Hrvatskoj utvrđen je sustav naselja kojeg u odnosu na razinu opremljenosti objektima i uslugama društvenog standarda i veličinu gravitacijskog područja, obzirom na relativno velik broj zaselaka, u osnovi čine dvije grupe naselja: - osnovne gravitacijske jedinice, tj. naselja koja imaju utjecaj na pripadajuće zaseoke


__________________________________________________________________Urbos doo Split

57

- manja lokalna središta tj. centri zajednice naselja koja imaju utjecaj na područje do 1000 stanovnika

- nadlokalno središte tj. naselje koje ima utjecaj na područje do 1000 stanovnika Uže urbano područje grada Vrgorca jest centralno područje (nadlokalni centar) pripadajućeg gravitacijskog kompleksa. Daljnji razvoj urbanog središta trebao bi se temeljiti na popunjavanju centralnih funkcija. Položaj ovog naselja u širem prostoru, kao i ostvarena razina opremljenosti, potvrđuje njegovu potencijalnu centralnu ulogu u okvirima šireg gravitacijskog područja. Naselja koja bi trebala vršiti funkciju manjeg lokalnog centra (ili centra zajednice naselja) objedinjavaju uslužne i druge funkcije te omogućavaju pučanstvu njihove neposredne gravitacije da u granicama racionalne dostupnosti zadovolje svoje potrebe. Ostala manja naselja Grada bi u planiranom razdoblju trebala razviti funkciju osnovnih gravitacijskih jedinica za brojne pripadajuće zaseoke te bi se u njima koncentrirala naseljska oprema osiguravajući svakodnevne potrebe gravitirajućeg pučanstva. Za svaku vrstu prethodno navedenih centara utvrđeni su potrebni sadržaji društvenog standarda, opskrbe proizvodima i uslugama, te nužno opremanje komunalnom i ostalom infrastrukturom. Budući razvoj naselja usmjeravat će se na temelju sljedećih principa: - funkciju stanovanja razvijati korištenjem postojećih struktura naselja uz obnovu postojećeg

stambenog fonda - revitalizacija pribrdskih i planinskih naselja - očuvanje autentičnosti ruralnih sklopova prioritetno opremanje izgrađenih struktura 2.2.4 Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-

povijesnih cjelina Na području grada Vrgorca nalazi se dio jedne od najmarkantnijih planina primorskog niza Dinarida - Biokovo, pod posebnom zaštitom u smislu Zakona zaštiti prirode u kategoriji parka prirode. Javljaju se ciljevi: - racionalno korištenje prirodnih potencijala, - evidentiranje i valorizacija čitavog prostora Grada u svrhu zaštite osobito vrijednih i

specifičnih prirodnih obilježja, - u planiranoj organizaciji i korištenju prostora uvažavati prirodne kapacitete i zaštitu slivnog

područja, tj. omogućiti održavanje ekološke ravnoteže tla, zraka i voda, pri čemu posebnu pažnju treba posvetiti opterećenosti tla (posebno polja) pesticidima i drugim štetnim preparatima koji se koriste u poljoprivredi i njegovoj ugroženosti industrijskim i naseljskim otpadnim vodama

- očuvanje i unapređenje biološke i krajobrazne raznolikosti Povijesna naselja i njihovi dijelovi, graditeljski sklopovi, povijesne građevine s okolišem, prirodni kultivirani krajolici, povijesno memorijalni spomenici i arheološki lokaliteti moraju biti na stručno prihvatljiv način uključeni u budući razvitak grada i županije. Očuvanje kulturno povijesnih obilježja prostora podrazumijeva prije svega:


__________________________________________________________________Urbos doo Split

58

- zaštitu i očuvanje prirodnog i kultiviranog krajolika kao temeljne vrijednosti prostora - očuvanje i unapređenje održavanja i obnove zapuštenih poljodjelskih površina uz

zadržavanje tradicijskog načina korištenja i parcelacije - očuvanje povijesnih trasa putova (starih cesta, poljskih puteva, pješačkih staza često

obilježenih kapelicama-pokloncima) - očuvanje tradicionalnih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka, osamljenih gospodarstava) u

njihovu izvornom okruženju, zajedno s povijesnom građevnom strukturom i pripadajućom parcelacijom)

- oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti

- očuvanje i obnovu tradicijskog graditeljstva, naročito kamenih tradicijskih kuća i gospodarskih građevina, kao nositelja povijesnog identiteta prostora

- očuvanje povijesne slike prostora koju čine volumen naselja, njegovi obrisi i završna obrada građevina te vrijednosti krajolika kojim je okruženo

- očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskog (ekološkog) načina obrade zemlje

- očuvanje i zadržavanje karakterističnih toponima, naziva sela, zaselaka, brda gomila kojih neka imaju simbolička i povijesna značenja

- očuvanje prirodnih značajki kontaktnih područja uz povijesne građevine i sklopove, kao što su šume, kultivirani krajolik, budući da pripadaju integralnoj (prirodnoj i kulturnoj) baštini.

2.3 Ciljevi prostornog uređenja naselja na području grada 2.3.1 Racionalno korištenje i zaštita prostora Javljaju se ciljevi: - stvoriti preduvjete za ravnomjerni razvoj područja, što podrazumijeva da se programima

revitalizacije (porodičnih gospodarstava, poljoprivredne proizvodnje, proizvodnih kapaciteta) obuhvate sva naselja od kojih su poneka demografski ispražnjena

- uvjete za kvalitetnije stanovanje, obnovu i razvitak gospodarstva potrebno je stvoriti u postojećim naseljskim strukturama korištenjem domicilnih resursa (individualne jedinice, porodična gospodarstva u funkciji poljoprivrede i stočarstva, proizvodnih i uslužnih djelatnosti i sl.)

- zaustavljanje negativnih procesa (zapuštanje resursa područja) i poticanje razvoja posebno u funkciji stočarstva i specifičnih vidova turizma, športa i rekreacije.

- budući razvoj grada Vrgorca vrednovati kao dio šireg regionalnog prostora. Takav razvoj temelji se na zajedničkom rješavanju velikih infrastrukturnih sustava (promet, elektroopskrba i sl.), zajedničkom rješavanju nagomilanih problema u oblasti zaštite i unapređenja čovjekove okoline (deponij).

- stimulirati prestrukturaciju gospodarstva i razvoj djelatnosti koje prvenstveno koriste komparativne prednosti područja (poljoprivreda, specifičan vid rekreacijskog, izletničkog i sportskog turizma ), usklađivanje demografskog rasta s mogućnostima ukupnog razvoja itd.

- podsticati racionalniju organizaciju prostora u skladu s mogućnostima i ograničenjima koja proizlaze iz prirodnih i stvorenih vrijednosti prostora

- afirmirati kulturno povijesne i ambijentalne vrijednosti prostora na način da te vrijednosti u prostoru postanu osnovni orijentiri u prostornoj morfologiji

- afirmirati gradski centar, te razviti područne centre Dragljane, Zavojane i Veliki Prolog, - u odnosu na dosada prisutnu ekstenzivnu stambenu gradnju, utvrditi različite standarde

uređenja građevinskog zemljišta i nivo opreme naselja u zavisnosti od vrijednosti područja, stupnja koncentracije stanovništva i aktivnosti

- afirmacijom mjera i instrumenata odgovarajuće zemljišne politike osigurati racionalno korištenje i reprodukciju građevinskog, poljoprivrednog, šumskog i ostalog zemljišta.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

59

- sistemom kontinuiranog planiranja pratiti odnose i probleme u korištenju prostora, te predlagati mjere za unapređenje oblasti.

U oblasti zaštite i unapređenja čovjekove okoline: - u planiranoj organizaciji i korištenju prostora uvažavati prirodne kapacitete i zaštitu slivnih

područja, tj. omogućiti održavanje ekološke ravnoteže tla, zraka i voda, pri čemu posebnu pažnju treba posvetiti opterećenosti tla (posebno polja) pesticidima i njegovoj ugroženosti naseljskim otpadnim vodama.

- afirmirati i osnažiti pravni aspekt zaštite i unapređenja čovjekove okoline - uspostaviti monitoring i katastar zagađivača kao trajnu djelatnost - svi radni pogoni, eksploatacije i drugi zagađivači okoline moraju poduzeti potrebne tehničke

mjere za zaštitu prostora, te je potrebno utvrditi minimalne zone zaštite oko potencijalnih zagađivača prostora

- podsticati zaštitu prirodne sredine i očuvanje i proširenje zelenih površina i ekoloških pojaseva (posebno oko postojećih pojaseva).

2.3.2 Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i

planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

Građevinsko područje naselja obuhvaća kompleksnu strukturu namijenjenu izgradnji naseljskih sadržaja (stanovanje, gospodarski sadržaji i sl. sadržaji). Razmještaj i veličina građevinskih područja određen je temeljem slijedećih kriterija: - postojeća izgrađenost i odnos prema neizgrađenim (poljoprivrednim) površinama - očekivanom demografskom kretanju po pojedinim razvojnim područjima - potrebe za zemljištem radnih i pratećih uslužnih sadržaja u skladu s funkcijom svakog

pojedinog naselja - mogućnosti komunalnog opremanja i prometnog povezivanja - prirodni i stvoreni faktori ograničenja prostora za smještaj pojedinih sadržaja

Tablica 17. Prikaz građevinskih područja grada Vrgorca Oznaka Ukupno ha % od površineGrađevinska područja ukupno

GP 1014,29 3,57

Izgrađeni dio GP 560,74 1,97 2.3.3 Unapređenje uređenja naselja i komunalna infrastruktura - izgradnju i uređivanje prostora planirati integralno na načelima održivog razvitka i

primjenjujući principe zaštite, postupnog rasta i komunalnog opremanja prostora - osigurati prostor i lokacije za objekte i sadržaje državnog i županijskog značaja, definirati i

preispitati ulogu državnih i županijskih cesta koje prolaze područjem grada Vrgorca - osigurati funkcionalne i prostorne uvjete za postizanje primjerenog stupnja urbaniteta za

područje grada Vrgorca - planskim mjerama osigurati zaštitu vrijednih područja, vodotoka i vodenih površina, šumskih

i rekreacijskih površina te zaštićenih spomeničkih i arheoloških cjelina i lokaliteta. - formulirati mjere aktivne zaštite i gospodarenja vrijednim i zaštićenim prostorima u cilju

njihova održavanja i uređivanja


__________________________________________________________________Urbos doo Split

60

U oblasti infrastrukturnih sustava posebno se ističu ciljevi: - koncept razvoja mreže i objekata infrastrukture uskladiti s planiranim razvojem gospodarstva

i koncentracijom stanovništva radi osnaživanja prostorne integracije i prevladavanja razlika u uvjetima života i rada pojedinih prostornih cjelina

- odrediti uvjete korištenja infrastrukturnih sistema kojima se eliminiraju štetni utjecaji na okolinu

- u oblasti vodoprivrede osigurati melioraciju vrijednih polja (Rastok, Jezero) - u oblasti vodoopskrbe i zaštite voda i poljoprivrednog zemljišta, izgraditi sustav odvodnje

otpadnih voda u Vrgorcu (kanalizacijski sustav je djelomično izgrađen, a sve otpadne vode se bez pročišćavanja ispuštaju u teren) sa uređajem za pročišćavanje na području Muratovca, te izgradnja kanalizacijske mreže s bio pročišćavanjem otpadnih voda za naselje Banja i Dusina,

- u oblasti prometa, prioritetno riješiti obilazak Vrgorca, - u oblasti elektroprivrede kao prioritet se nameće potreba gradnje TS 110/35 kV Vrgorac

(kao proširenje postojeće TS 35/10 kV). - u oblasti telekomunikacija, povećanje prosječne telefonske gustoće - riješiti pitanje sanitarnih deponija.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

61

3 PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1 Prikaz prostornog razvoja na području grada u odnosu na

prostornu i gospodarsku strukturu Županije Grad Vrgorac zauzima značajno mjesto u Županiji splitsko-dalmatinskoj po svom položaju, koncentraciji stanovništva, gospodarskim djelatnostima i prirodnim vrijednostima. Grad Vrgorac smješten je na krajnjem sjeveroistočnom rubu Županije, između Makarskog primorja i Imotske krajine, odnosno razdjelne crte prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji i granice prema Republici Bosni i Hercegovini. Područje grada Vrgorca pripada Vrgoračkoj krajini, a nalazi se dijelom u zaobalnoj, a dijelom u zaobalno graničnoj mikroregiji Splitsko dalmatinske županije. Za zaobalno područje određene su i posebne mjere razvoja: - poticati intenzivniji rast žarišnih naselja i naselja povoljnije demografske strukture radi

ublažavanja negativnog demografskog procesa - planom predviđeni raspored proizvodnih kapaciteta i drugih sadržaja u prostoru provesti uz

disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim područjima stanovanja i razvojem prometnih sustava

- poticati razvoj veznih pravaca koji osiguravaju razvoj graničnog područja Županije i integriraju zaobalno područje sa susjednim županijama i Republikom Bosnom i Hercegovinom, i

- izgradnja Jadranske autoceste Očekivani procesi (demografske prognoze, urbanizacija, prometna mreža, ekonomičnija mreža središnjih funkcija i sl.) utječu na koncipiranje sustava središnjih naselja koji će najviše odgovarati potrebama stanovništva i drugim korisnicima na području grada Vrgorca i njegovom okruženju. Time će se na najbolji način uklopiti u cjelokupnu koncepciju prostornog razvitka i uređenja općina i gradova Splitsko dalmatinske županije. I nadalje će se nastaviti proces urbanizacije u prostoru Grada Vrgorca prvenstveno temeljem utjecaja turizma na obali te industrije, trgovine, prometa i drugih tercijarnih djelatnosti. Gradsko naselje Vrgorac s 2188 stanovnika 2001. godine, kao značajno središte rada, i dalje će biti pokretač cjelokupnog društveno-gospodarskog razvitka i života u njegovoj okolici. Kao središte istoimenog područja, on je administrativno-upravno, gospodarsko, prometno, obrazovno-kulturno, zdravstveno-socijalno, uslužno i športsko središte ovog kraja i treba se razvijati kao regionalno središte uz poticanje daljnjeg razvoja radnih i uslužnih funkcija koje su potrebne gradu i gravitirajućem području. 3.2 Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina Prirodne i stvorene vrijednosti prostora grada Vrgorca određuju namjenu prostora te njihovi elementi postaju konstitutivni skelet organizacije i funkcioniranja cjelokupnog prostora. a. Prirodna osnova određuje namjenu prostora prvenstveno u odnosu na prirodne sustave, šumske i poljoprivredne površine. Šumske površine određene su klimatskim i pedološkim osobitostima prostora, te ih je kao zaštitna, gospodarska i rekreacijska područja potrebno održavati i čuvati, te je manje kvalitetno i degradirani šumsko zemljište potrebno pošumljavati.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

62

Zemljište je osnova svake poljoprivredne proizvodnje pa odgovarajući agrotehnički stupanj uređenosti zemljišta čini osnovnu pretpostavku za njegovo korištenje u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Prostornim planom utvrđena je slijedeća namjena površina: • Površine za gradnju (ili građevinska područja):

- naselja - uže urbano područje grada Vrgorca - radne zone - javna namjena (centralni sadržaji) - športsko-rekreacijske površine - specifični vidovi turizma i rekreacije

• Poljoprivredne površine

- obradivo zemljište (vrijedna polja) - ostalo obradivo zemljište (oranica, vrt, livada, voćnjak, vinograd) - pašnjaci

• Šumske površine

- gospodarske šume - zaštitne šume (zaštita zemljišta, vodenih tokova, erozijskih područja, naselja)

• Eksploatacijske površine • Posebna namjena • Prometne površine

- državne ceste - županijske ceste - lokalne ceste - ostale (nerazvrstane) ceste - planinski protupožarni i gospodarski putovi

• Ostale površine

- Groblja 3.2.1 Građevinska područja Prijedlogom organizacije građevinskih područja osigurano je dovoljno površina za daljnji razvoj i širenje naselja, radnih zona i turističko - rekreacijskih zona. Predložena veličina građevinskih područja osigurava skladan prostorni razvitak respektirajući očuvanje ambijentalnih i prirodnih vrijednosti područja te zaštite svih medija čovjekova okoliša (posebno voda, izvorišta i poljoprivrednog zemljišta). Razmještaj i veličina građevinskih područja određen je temeljem slijedećih kriterija: - postojeća izgrađenost i odnos prema neizgrađenim (poljoprivrednim) površinama - očekivanom demografskom kretanju po pojedinim razvojnim područjima - potrebe za zemljištem radnih i pratećih uslužnih sadržaja u skladu s funkcijom svakog

pojedinog naselja - mogućnosti komunalnog opremanja i prometnog povezivanja - prirodni i stvoreni faktori ograničenja prostora za smještaj pojedinih sadržaja


__________________________________________________________________Urbos doo Split

63

3.2.1.3 Građevinska područja namijenjena razvoju i širenju naselja Sa stanovišta ukupnog prostora ovaj oblik namjene prostora ne zauzima velike površine, ali naselja svojom situiranošću u okviru konkretnog prostora i tendencijom stalnog i ekstenzivnog širenja bitno utječu na racionalnost korištenja prostora i troškove njegovog komunalnog opremanja. Stoga je u mjeri, u kojoj je to bilo moguće (respektirajući izdane lokacijske i građevinske dozvole prema važećem PPU) revidirano građevinsko područje svih naselja. Određivanje građevinskih područja za razvoj i širenje naselja temelji se na slijedećim kriterijima: - konfiguraciji terena i fizionomiji naselja - procjeni prostornih rezervi u okviru postojećih naseljskih struktura - naslijeđenoj morfologiji naselja i odnosu prema komunikacijskim

pravcima - racionalnosti komunalnog i infrastrukturnog opremanja naselja Područja namijenjena razvoju i širenju naselja predstavljaju područja u kojima se već nalazi ili se planira stambena gradnja, objekti i sadržaji koji prate stanovanje, tj. organizaciju života u stambenom naselju kao što su objekti društvenog standarda (predškolske i školske ustanove, zdravstveni sadržaji i sl.), objekti fizičke kulture, uslužnog, proizvodnog zanatstva, ugostiteljski objekti, prodavaonice i sl., turistički objekti, komunalni objekti i objekti infrastrukture, mreža pješačkih putova, lokalnih kolnih prometnica, parkirališta, javnih prostora, zelenih površina i dr. Prostornim planom se u okviru građevinskih područja naselja omogućuje gradnja skladišta, komunalnih servisa, raznih radionica i pogona, od obrtničkih do industrijskih (tzv. naseljska industrija), uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne prouzrokuju buku veću od normi utvrđenih za stambeno naselje, ne privlače pretjerani promet teretnih vozila i/ili ne zahtijevaju velike površine zemljišta. Predviđeno građevinsko područje omogućit će nesmetan razvoji širenje svakog gradskog naselja, sa svim pripadajućim zaseocima, do 2015. godine. 3.2.1.4 Građevinska područja radnih zona Prostornim planom utvrđene su radne zone tj. zone za razvoj industrijsko-proizvodno-prerađivačkih kapaciteta, zanatstva i servisa, stacionarno-transportnih i skladišnih djelatnosti te ostalih radnih djelatnosti koje ne zagađuju okoliš, komunalnih objekata, objekata infrastrukture i sl. U okviru radnih zona omogućuje i gradnja trgovačko-uslužnih i ugostiteljskih centara, te drugih sličnih maloprodajnih i veleprodajnih sadržaja koji zahtijevaju veće građevinske parcele. Izdvojene zone izvan naselja; • Poduzetnička zona Ravča (K), površine 68 ha, namjena: proizvodnja, skladište, usluga,

trgovina • Šumarija (K1), površine 1,88 ha, uslužne namjene • Rabina glava (K1), 1,98 ha, uslužne namjene, izgrađena • Dropuljići (K) namjena; skladištenje i prerada poljoprivrednih proizvoda Na ovim područjima ne dopušta se gradnja objekata čija je namjena isključivo stambena. Dopušta se mogućnost da se u okviru poslovnih objekata izgrade nužni stambeni prostori, a sve u funkciji osnovne namjene.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

64

Potrebe gospodarskog razvitka uvjetuju da se priđe organizaciji uređenog prostora koji može prihvatiti nove gospodarske sadržaje i osigurati prostor za razvitak radnih funkcija i komunalnih i drugih službi. Veliki potrošači zemljišta (skladišta, tržni centri, proizvodni pogoni i sl.) traže tzv. “mekše” lokacije gdje je ponuda zemljišta veća i gdje, uz uvažavanje određenih lokacijskih čimbenika, mogu postići pozitivne efekte uz smanjivanje troškova po jedinici proizvodnje i prometa.

3.2.1.5 Područja za turizam, šport i rekreaciju Područja namijenjena razvoju specifičnih vidova turizma i rekreacije određena su respektirajući cjelokupnu fizionomsku i gospodarsku sliku i koncept razvitka ovog područja, te za njih nije utvrđeno posebno građevinsko područje, već je turistička namjena usklađena s “Režimima korištenja prostora”. Valorizacijom osnovnih vrijednosti kojima raspolaže grad Vrgorac forsira se razvoj specifičnih oblika športskog, rekreacijskog, lovnog, izletničkog, edukativnog i eko turizma u području Parka prirode Biokovo, na prostorima Matokita, Mihovila i Šibenika, na područjima Prapatnice, Stilje, Mijace, Poljica Kozičkih, u rekreacijskim šumskim površinama te u atraktivnim ruralnim sklopovima. Područja namijenjena lovnom i izletničkom (planinskom) turizmu predviđena su na brdsko-planinskom području Biokova, Matokita, Mihovila i Šibenika. Područja namijenjena seoskom turizmu predviđena su na području pogodnom za razvoj stočarstva Prapatnice, Stilje, Poljica Kozičkih i Mijace. Područja namijenjena edukativnom i izletničkom turizmu predviđena su na području u okviru parka prirode Biokovo. Turističke zone mogu se urediti i kao isključivo športsko-rekreacijske površine namijenjene za gradnju rekreacijskih objekata i ugostiteljskih sadržaja u funkciji objedinjavanja i poboljšanja turističke ponude, te manjih klupskih kućica u sklopu kojih se mogu organizirati smještajni kapaciteti. U okviru građevinskih područja, izdvojene zone u naselju su; • R1- Kotezi, površine 2 ha, športski objekti • R1 Veliki Prolog, površine 0,3 ha, igralište • R1- Banja, površine 2 ha, športski objekti 3.2.2 Poljoprivredne površine Prostornim planom su na temelju pedoloških i proizvodno ekoloških karakteristika zemljišta utvrđene: obradivo zemljište (Vrgorsko polje i Rastok polje) ostalo obradivo zemljište (oranica, vrt, livada, voćnjak, vinograd) tj. veći poljoprivredni kompleksi te manje površine u kršu (okućnice) izuzetno vrijedne za poljoprivredu pašnjaci koji po svojim proizvodno-ekološkim karakteristikama predstavljaju nisko produktiv-nu, ali ipak značajnu osnovu za razvoj stočarstva, Razvoj poljoprivredne proizvodnje na području grada Vrgorca treba očekivati kod većine gospodarstava, a pogotovo tržišno orijentiranih, specijaliziranih gospodarstva.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

65

3.2.3 Šumske površine Prostornim planom utvrđena su područja pod šumskim zemljištem i to: - gospodarske šume - zaštitne šume (zaštita zemljišta, naselja, erozijskih područja , vodenih tokova) u koje spadaju bjelogorične ili proizvodno zaštitne šume, te crnogorične ili protuerozijske šume,

- ostalo šumsko zemljište (neobraslo, kamenjare, makija i druge degradirane površine

Šume na ovom području treba da zadovolje slijedećim zadacima, - da omoguće zadovoljavanje lokalnih potreba drvne mase za ogrijev, - da stabiliziraju tlo protiv erozionih faktora prirode (nagnuti tereni), - da doprinesu poboljšanju proizvodnje u poljoprivredi i stočarstvu, - da doprinesu poboljšanju vodnog režima i reguliranju normalnog toka vode, - da podignu estetsku vrijednost krajolika u prilog razvitku turizma i rekreacije. Gospodarske šume, na području Vrgorca protežu se gotovo po cijelom području grada. Šume na južnom području grada i šumske površine sjeverne zone imaju gospodarsku a i zaštitnu funkciju. Ostale površine gospodarskih šuma su uz glavnu prometnicu, na južnim obroncima Matokita, šume koje okružuju naselja i poljoprivredne površine te šume u istočnoj zoni imaju pored gospodarske i zaštitnu funkciju. Šume na širem području planinskih grebena Matokita, Mihovila i Šibenika zbog svojih općekorisnih funkcija imaju zadatak da doprinesu razvoju rekreacije (planinarenja, lova i sl.) te specifičnih oblika turizma (rekreacijskog i lovnog). Zaštitne šume u obliku izdvojenih cjelina uz prometnicu Raščane-Vrgorac na području Dragljana i Zavojana (crni i alepski bor) i šume jugoistočno od Vrgorca, imaju osnovnu zaštitnu funkciju. U tu svrhu treba šumskim pokrivačem oplemenjivati atraktivne prostore tj. prostore uz prometnicu, područje jugoistočno od Vrgorca (prema Škulji i Dusini). Ostalo šumsko zemljište koje čini neobraslo tlo, kamenjare, i sl. zemljište nalazimo na najvišim vrhovima Matokita, Mihovila i manje površine u krajnjem istočnom dijelu grada. Površine pod šikarama stočari su koristili za pašu i brst u ekstenzivnom stočarstvu, te će one i nadalje zadržati tu funkciju. One se nalaze na svim područjima grada tj. na svim nadmorskim visinama (zaravni, pristranci, strmine). Korištenje i uređenje šuma i šumskih površina potrebno je provoditi u skladu s njihovom namjenom (rekreacijska i zaštitna funkcija) te u skladu s tim, unošenje rekreacijskih funkcija mora biti podređeno njihovoj prirodnoj, tj. zaštitnoj funkciji. Prvenstveno je potrebno urediti rekreacijske površine te ih održavati u prirodnom stanju (livade, proplanci). Kod pošumljavanja treba saditi autohtone prirodne vrste. 3.2.4 Eksploatacijska područja Također je na područjima gdje za to postoje uvjeti moguća gradnja pogona za eksploataciju mineralnih sirovina (prema odredbama posebnog zakona); Eksploataciju mineralnih sirovina na području Vrgorca, obzirom na postojanje nalazišta, usmjeravat će se u okviru već poznatih područja eksploatacije mineralnih sirovina (eksploatacija kamena u Kljenku, eksploatacija bitumena u Paklini, eksploatacija dolomitskog


__________________________________________________________________Urbos doo Split

66

pijeska u Dragljanima, nalazište u Podprologu i dr.) osuvremenjivanjem postojećih i izgradnjom novih pogona za eksploataciju mineralnih sirovina. • E3 Kljenak, površine 71,7 ha • E3 Paklina, rudnik površine 3,7 ha 3.2.5 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Red.

broj. GRAD VRGORAC Oznaka Ukupno ha

% od površine

grada

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. Građevinska područja ukupno GP 1014,29 3,57 izgrađeni dio GP ukupno 560,74 1,97

1.2. Izgrađene strukture van građevinskog područja ukupno 155,07 0,55 I 0,90 0,00 E 75,45 0,27 K 76,42 0,27 T 0,00 0,00 R 4,30 0,02 D 0,00 0,00

1.3. Poljoprivredne površine ukupno P 3789,40 13,34 - obradive P1 1770,00 6,23 P2 174,80 0,62 P3 1844,60 6,50

1.4 Šumske površine ukupno Š 7059,00 24,86 - gospodarske Š1 6542,90 23,04 - zaštitne Š2 516,10 1,82 - posebne namjene Š3 0,00

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ 87,88 0,31 1.6. Vodene površine ukupno V 1.7. Ostale površine ukupno

N IS G

Grad ukupno 28400,00 100


__________________________________________________________________Urbos doo Split

67

3.3 Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti Razvoj gospodarstva i društvenih djelatnosti razvijati će se ovisno o broju, strukturi i rasporedu stanovnika, razvoju sustava naselja i središnjih funkcija, razvoja društvenih potreba, mogućnošću zadovoljavanja zajedničkih potreba, prometnim položajem i povezanošću, te prirodno geografskim osobinama područja. Organizacijom i namjenom površina određuju se područja u kojima se mogu razvijati pojedine djelatnosti. Ovisno o karakteristikama pojedinih djelatnosti (kvalitativne i kvantitativne osobine) potrebni sadržaji za obavljanje djelatnosti mogu se smještati u predviđenim zonama koje mogu biti: isključiva, prevladavajuća ili mješovita. Isključiva namjena se određuje za veće gospodarske zone, zone komunalnih sadržaja, ugostiteljsko turističku zonu i športsko rekreaciju namjenu. Prevladavajuća namjena se određuje za zone koje se koriste za više djelatnosti, od kojih je jedna, iz razloga pogodnosti prostora, dominira. Mješovita namjena je najfleksibilniji oblik kojim se definira više djelatnosti kao potencijalne, ravnopravne korisnike prostora. 3.3.1 Gospodarske djelatnosti Grad Vrgorac svojim geografskim položajem, veličinom, konfiguracijom terena i ostalim prirodnim datostima posjeduje gospodarske i društvene mogućnosti za uključivanje u gospodarske tokove šireg okruženja. U planiranju gospodarskog razvitka ovog područja treba poći, uvažavajući faktore geografske determinacije, od regionalne koncepcije razvoja. U zaobalnom prostoru usporedne prednosti izražene su kroz razvoj poljoprivrede i prehrambenih i prerađivačkih kapaciteta koji ne zagađuju okoliš (posebno tlo, vode i izvorišta). Posebno važni faktori gospodarskog razvoja su stanovništvo, prostori osigurani za smještaj gospodarskih aktivnosti, sirovine i poljoprivredni resursi te prometna povezanost (obzirom na veoma povoljan geoprometni položaj tj. značenje planiranih prometnih i koridora koji prolaze ovim područjem). Potrebe gospodarskog razvoja grada Vrgorca uvjetuju da se priđe organizaciji uređenog i urbanog prostora koji može prihvatiti nove gospodarske sadržaje i osigurati prostor za razvitak komunalnih i drugih službi. Osnovni ciljevi razvoja gospodarstva bi bili: - oživljavanje gospodarstva i redefiniranje gospodarske uloge područja u širim

regionalnim okvirima u cilju potpunijeg i učinkovitijeg iskorištavanja pogodnosti gradskih resursa,

- razvijanje gospodarskih sadržaja koji čine cjelinu ponude sačuvanog i ekološki vrijednog gospodarskog područja,

- dostizanje i održavanje stabilne stope rasta prihoda i zaposlenosti kapaciteta, - podizanje razine angažiranosti i društvenog standarda stanovništva. Osnovne postavke razvitka gospodarstva su: - razvoj čiste industrije i proizvodnog zanatstva; - razvoj poljoprivrede i stočarstva; - razvoj prerađivačkih kapaciteta; - razvoj usluga, ugostiteljstva, trgovine i prometa; - razvoj specifičnih oblika turizma.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

68

Svaki program treba biti interesno utemeljena i uravnotežena gospodarsko-programska valorizacija cjelovitog gradskog resursa. Prostorni plan, u cilju stimuliranja razvitka gospodarskih djelatnosti, ima zadatak da u skladu s koncepcijskim opredjeljenjima osigura prostorne okvire i utvrdi mjere kojima se osiguravaju pretpostavke za mogući gospodarski razvoj te ostvari zaštita i očuvanje prostora kao temeljnog resursa razvoja djelatnosti. 3.3.1.3 Čista industrija i proizvodno zanatstvo Čista industrija i proizvodno zanatstvo (manjih razmjera, ekološki, tehničko-tehnološki i ekonomski održivi i društveno prihvatljivi), kao dinamične gospodarske aktivnosti i promotori tercijarizacije, usmjeravati će se prioritetno na područje naselja Vrgorac, gdje već postoje stanoviti uvjeti smještaja (komunalno opremljene radne zone, blizina radne snage, prometna dostupnost). U razvoju industrije prioriteti će se davati manjim pogonima i programima (te za iste osiguravati prostor) koji ne zahtijevaju velika ulaganja, za koje nije potrebna jaka infrastruktura, koji racionalno zauzimaju i ne troše prostor, koji su kompatibilni sa ostalim naseljskim sadržajima i prihvatljivi sa aspekta zaštite, očuvanja i unapređivanja čovjekova okoliša. Realizaciju takvih sadržaja locirat će se u već postojeće prostorne strukture djelomično zauzete industrijsko servisnim sadržajima te kroz sanaciju postojećih proizvodnih sadržaja koji ne rade ili čiji programi ne udovoljavaju zahtjevima lokacije u neposrednoj blizini naselja. Pored Vrgorca kao prioritetnog područja za razvoj ovih djelatnosti, za manje pogone čiste industrije stvarat će se prostorno planski i drugi uvjeti te osiguravati i pripremati lokacije na području uz magistralnu prometnicu Šestanovac-Vrgorac-Ljubuški, odnosno Ploče i buduću autocestu koja prolazi ovim prostorom, odnosno područjem koje čini razvojnu okosnicu grada Vrgorca. Za razvoj ovih aktivnosti od značaja je i pravac uz regionalnu prometnici Ravča-Duge Njive-Makarska. • Zapadno od naselja Vrgorac, površine 68 ha planira se poduzetnička zona Ravča (K),

neposredno uz čvorište Ravča autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik, skladišno-pretovarne, proizvodno-servisne i uslužne namjene.

• Šumarija (K1), površine 3,27 ha, uslužne namjene • Babina greda (K1), uslužne namjene, izgrađena, površine 1,98 ha • Dropuljići (K), skladištenje i prerada poljoprivrednih proizvoda, površine 3,17 ha Pored pogona čiste industrije na ovim područjima usmjeravati će razvoj sadržaja proizvodnog zanatstva, servisnih i skladišnih kapaciteta. Osnova za formiranje i komunalno opremanje radnih zona te razvoj spomenutih sadržaja na ovom prostoru je prometni položaj ovog područja čime je osigurana dostupnost tržištu, što povećava atraktivnost područja za realizaciju gospodarskih aktivnosti. Eksploataciju mineralnih sirovina na području Vrgorca, obzirom na postojanje nalazišta, usmjeravat će se u okviru već poznatih područja eksploatacije mineralnih sirovina (eksploatacija kamena u Kljenku, eksploatacija bitumena u Paklini, eksploatacija dolomitskog pijeska u Dragljanima, nalazište u Podprologu i dr.) osuvremenjivanjem postojećih i izgradnjom novih pogona za eksploataciju mineralnih sirovina. • E3 Kljenak, površine 71,7 ha • E3 Paklina, rudnik površine 3,7 ha


__________________________________________________________________Urbos doo Split

69

3.3.1.4 Poljoprivredna proizvodnja U budućem razvoju poljoprivrede na području grada Vrgorca potrebno je uvažavati postojeću strukturu proizvodnje, jer je ona rezultat specifičnih prirodnih, ekonomskih, gospodarskih i drugih uvjeta, uključujući običaje, navike i tradicije. Suštinu razvoja čini primjena tehničkih i tehnoloških spoznaja, uvažavajući pri tome tržišne zakonitosti. Razvoj poljoprivredne proizvodnje u vrgoračkom kraju polazit će od sljedećih pretpostavki: - Povrat stanovništva, pogotovo aktivnog kontingenta, kojem treba omogućiti stalno zaposlenje. Dio stanovništva može se baviti samo poljoprivrednom proizvodnjom. Osnovni radni resursi u poljoprivredi i nadalje bi bili zaposleni, umirovljenici i ostali članovi domaćinstva. - Obnova gospodarskih objekata, mehanizacije i motorizacije na gospodarstvu. Obnovu bi trebalo prilagoditi interesima gospodarstva, a osnovna podjela je da li će biti naturalni ili robni proizvođač te veličina korištenog zemljišta i radne snage. Obnovu gospodarskih objekata treba sagledati s aspekta da zadovoljavaju smještajne i zoohigijenske uvjete stoke i uvjete zaštite čovjekove okoline. Suvremeni razvoj poljoprivrede treba zasnivati na visokom stupnju mehaniziranosti. - Razvijati uslužne i preradbene kapacitete usklađene potrebama gospodarstva i sirovinskom osnovom, - Udruživanje istovjetnih poljoprivrednih gospodarstava (udruga ili zadruga) radi rješavanja zajedničkih interesa, - Državna politika prema agraru trebala bi biti dijelom selektivna i usmjeravati razvoj nerazvijenog područja s povoljnim uvjetima kreditiranja, - Stručna poljoprivredna služba treba biti u funkciji proizvođača, ažurna, suvremena i dostupna, a veterinarsku službu što prije organizirati, - Primijeniti Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji ukazuje da se zemljište treba koristiti. Razvijati zakup zemljišta, - Stručno izraditi realne programe razvoja i društveno ih pratiti, - Urediti (hidromeliorirati) zemljište i regulirati izvorske i bujične ili oborinske vode te

izgraditi sustav za navodnjavanje u poljima (Rastok i Vrgoračko polje), što bi bila osnova razvoja povrtlarstva.

Proizvodna orijentacija će se i dalje zasnivati na tradicionalnom i farmerskom stočarstvu, jer se na taj način mogu najbolje koristiti prirodni potencijali (oranice, livade, pašnjaci, šume). Stočarska proizvodnja bila bi naturalna i visoko tržišna. Stočarska proizvodnja je glavna proizvodna grana poljoprivrede. Razvoj poljoprivredne proizvodnje na području grada Vrgorca treba očekivati kod većine gospodarstava, a pogotovo kod onih koji imaju zemljište u poljima. U daljnjem tijeku, ali ne u bližoj budućnosti, ne bi se mogle očekivati bitnije promjene u strukturi vlasništva. Razvoj poljoprivrede u buduće treba sagledati kroz nekoliko proizvodnih grana: - Vinogradarstvo treba zadržati na širem području, a naročito u Vrgoračkom polju, kao

glavnu proizvodnu granu. Tradicija u vinogradarstvu i vinarski kapaciteti (Vinarija-Vrgorac) omogućavaju poticanje te proizvodnje.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

70

- Povrtlarska proizvodnja ima sve uvjete da se razvije više od ostalih proizvodnih grana. Višestruko povećanje te proizvodnje ima osnovu na uređenim površinama u poljima, posebno Rastoku.

- Voćarska proizvodnja imala bi sličan značaj kao i danas. - Proizvodnja krmnog bilja (i žitarica) trebala bi pratiti razvoj stočarstva, pri čemu bi znatne

površine u polju bile namijenjene za krmno bilje. - Veći dio stočnog fonda nužno je obnoviti kod većine gospodarstva koja proizvode za

vlastite i lokalne potrebe. - Za pčelarsku proizvodnju i proizvodnju pčelinjih proizvoda, zbog obilja medonosnog bilja

na vrgoračkom području, postoje razvojni preduvjeti. Pored razvoja poljoprivrede, razvoj čitavog ruralnog prostora gdje obitavaju obiteljska gospodarstva treba planirati sveobuhvatno. Iako taj prostor nikada neće biti kao urbani, treba imati isti cilj - veći stupanj općeg blagostanja, kulturnog nivoa, i dr. Nužno je razvijati prateće djelatnosti poljoprivredi, industrijskog i servisnog sadržaja. Stočarstvo S obzirom na značajne pašnjačke površine, posebno one na planini Bikova uzgoj preživača, osobito ovaca i koza treba bazirati na pašnom sustavu primjenjujući poluintenzivni način držanja i eksploatacije. Organizaciju proizvodnje tj. reprodukcije treba dijelom usmjeriti tako da se glavnina proizvodnih kapaciteta za proizvodnju mlijeka i mesa iskoristi u tijeku pašnog tj. vegetacijskog razdoblja (travanj-studeni). Naime u tom razdoblju ima u izobilju hrane u kvalitetnom i kvantitetnom pogledu. To podrazumijeva "izgon" stoke na udaljenije planinske pašnjake i boravak stoke na njima (u prosjeku oko 150 dana - lipanj - listopad). Pašnjake oko naselja i one u vlasništvu obiteljskih gospodarstava, kao i prirodne livade, koristiti za krave te za ovce i koze u vrijeme zime i ranog proljeća za napasivanje. Moguće je, s obzirom na prostor i njegovu pogodnost potrebe turističkog, kao i lokalnog tržišta, razviti i unaprijediti određene stočarske grane. Racionalnosti radi, treba očekivati udruživanje pojedinih gospodarstava kod izgona stoke u planinu radi čuvanja, mužnje, sirenja i drugih poslova. Maksimalnom korištenju prirodnih pogodnosti treba podrediti izbor pasmine pojedinih životinja i uzgojnog pravca. Za uzgojno područje grada Vrgorca uzgojni cilj bi trebao biti proizvodnja mesa, a manje mlijeka, posebno u naseljima orijentiranim na priplaninske i planinske pašnjake (K.O. Raščane, Poljica, Kozica, Dragljane, Zavojane, Stilja i Ravča), dok bi se u K.O. Orah i Dusina uz ostale intenzivne poljoprivedne grane mogle kod određenog broja gospodarstava preporučiti intenzivna proizvodnja kravljeg i kozjeg mlijeka. Razvoj stočarske proizvodnje ovisan je od niza čimbenika i odvijati će se sa manjim ili većim intezitetom na cjelokupnom području Grada i u svim naseljima izuzev najužeg područja naselja Vrgorac. Uz poštivanje i respektiranje režima držanja i zaštite okoliša ne bi bilo dobro ograničavati razvoj stočarstva na cijelom području. Najznačajnija stočarska grana i dalje će ostati ovčarstvo i kozarstvo i u manjem obimu govedarstvo (kao tržišno orijentirana proizvodnja) te svinjogojstvo i peradarstvo uglavnom za zadovoljenje potreba domaćinstava, a manje za tržište.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

71

Prostorni razmještaj preživača, posebice ovaca i koza, biti će uvjetovan (a i vezan je) jeftinim izvorom hrane tj. iz priplaninskih i planinskih pašnjaka (pašni sustav držanja). Takva proizvodnja dominirat će u selima, a na poljima Rastok i Jezero dominirat će uzgoj mliječnih krava, manjim dijelom ovaca i plemenitih koza te će se u perspektivi razvijati industrijski uzgoj peradi (nesilice, pilenke) i reprofarme i tov svinja. Pčelarstvo ima uvjete za razvoj te je za očekivati razvoj pčelarstva i njegovu prisutnost kod djela gospodarstva. Specijalizirana i tržišno orijentirana gospodarstva imala bi slijedeće pojedinačne kapacitete: u ovčarstvu: 70-100 rasplodnih ovaca te će farma u tijeku zime imati 85 do 122 odraslih grla

(70 do 100 + 12 do 18 + 3 do 4), a u sezoni janjenja preko 200 grla. Kod ovaca uz povećanje broja treba pristupiti melioracijskom križanju domaće pramenke sa pasminom izrađenih kombiniranih svojstava (wirtemberški ovnovi) sa svrhom povećanja okvira za 10-15 kg, nastriga i kakvoće vune, plodnosti i proizvodnje mlijeka, što će u značajnoj mjeri povećati interes i ekonomsku efikasnost ovčarske proizvodnje. Gospodarstva koja će provoditi melioracijsko križanje i osigurati smještajne, prehrambene i zdravstvene uvjete sukladno genetskoj osnovi iz ove proizvodnje mogu polučiti ekonomske efekte. u kozarstvu: veličina farme uvjetovana je pasminom tj. proizvodnim karakteristikama. Ako se

u eksploataciji drži balkanska koza (što se ne preporuča osim dijelom na sjevernim padinama planine Biokova), tada će gospodarstvo držati i do 150 koza, ako se pak drže plemenite koze preporučljiva veličina je od 50-70 rasplodnih koza. U tom slučaju farma bi u tijeku zime brojila od 85 do 125 grla, a u tijeku proljeća - poslije jarenja od 200-320 grla. Za gospodarstva koja će se usmjeravati na kozarsku proizvodnju za koju ima prostornih i hranidbenih uvjeta, preporuča se držanje i nabava francuske alpina pasmine (koja se dobro adaptira, skromna je u zahtjevima, visoko je plodna i visoko mliječna). Obzirom na mogućnost korištenja šumskih površina za kozarstvo i njihovu štetnost za na šumsku vegetaciju, nužno je aktima nadležnih tijela uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva regulirati sustav držanja koza i moguću opterećenost jedinice površine s brojem grla (sa sigurnošću se može uzeti da slobodno napasivanje i brštenje koza na šumskim površinama treba ograničiti na razdoblje od 1. svibnja do 15. studenog s tim da se 1 ha može opteretiti s 1-2 koze se pripadajućim podmlatkom). u govedarstvu: gospodarstva smještena uz polje, koja imaju uvjete za proizvodnju

voluminozne hrane, prvenstveno u krmnom slijedu (zeleni konvejer), i mogućnost navodnjavanja površina i proizvodnje silaže držati će u prosjeku 10 krava - visokih genetskih potencijala za proizvodnju mlijeka. Ovdje će se primijeniti štalski, rjeđe štalsko-pašni sustav držanja. Ta gospodarstva pored krava držati će i rasplodni pomladak radi remonta iskorištenih grla i za potrebe drugih gospodarstava. Gospodarstva sa skromnijim uvjetima i drugačijim sustavom držanja imati će u prosjeku 2-4 muznih krava kombiniranih svojstava. Ta gospodarstva primijeniti će pašno štalski sustav držanja i za njih je uputno maksimalno korištenje paše kao jeftinog izvora hranjiva te uzgoj pomlatka do većih težina (300-400 kg. ž.m.). Na ovom uzgojnom području predlaže se uzgoj goveda kombiniranih proizvodnih svojstava kojem je pasminsko obilježje podjednaka proizvodnja mesa i mlijeka, tim zahtjevima udovoljavalo bi smeđe-montafonsko i domaće sivo-oberintalsko govedo. Druge pasmine su znatno zahtjevnije i dolaze u obzir kod ograničenog broja gospodarstava (crveno šaro-simentalsko i crno šaro-holštajn frizijsko govedo).


__________________________________________________________________Urbos doo Split

72

u svinjogojstvu - nema veće tradicije, osim tova 1-3 svinje za potrebe domaćinstva. Međutim, za pretpostaviti je da će se manji broj gospodarstava opredijeliti za tov svinja namijenjenih tržištu. Preporučljivi kapacitet je 100 tovljenika u turnusu i dva turnusa u godini tj. isporuka 200 tovljenika godišnje. U svinjogojstvu je daleko veća potreba za kvalitetnim repromaterijalom. Zato će se na tom području organizirati proizvodnja odojaka za zadovoljenje potreba pojedinih gospodarstava. Pojedinačni kapacitet jedne reprofarme kretati će se od 10-30 rasplodnih krmača tj. godišnja proizvodnja pojedine farme biti će od 170-510 odojaka u težini od 25 kg ž.m. u pčelarstvu - držanje pčela i proizvodnja meda nije prisutna u većem obimu. Međutim,

postoje značajne pretpostavke za razvoj pčelarstva, u prvom redu radi kvalitetnog medonosnog bilja. Tržno usmjereno gospodarstvo držati će u prosjeku 80 košnica i proizvoditi će u prosjeku od 6.000 - 8.000 kg meda selidbom pčela za pašom. u peradarstvu - je prisutno ekstenzivno držanje i mala proizvodnja jaja (prosjek 120 jaja po

nesilici). Međutim, kod specijaliziranih gospodarstava treba primijeniti industrijski sustav držanja, uvesti u proizvodnju visoko proizvodne linije. Podmirenje potreba za pojedina gospodarstva najlakše je ostvariti ako se organizira proizvodnja 18 tjednih pilenki kod 1-2 proizvođača kapaciteta 2.000-5.000 pilenki u turnusu (godišnje 2,5 turnusa sa rezerviranim vremenom za pripremu i odmor objekta). Tov pilića može biti unosan posao i može se organizirati kod nekoliko gospodarstava, ako im se osigura plasman. - farme nesilica - preporuča se manji broj tih farmi pojedinačnog kapaciteta od 1.000 - 4.000 nesilica zbog malih potreba domicilnog stanovništva, relativne udaljenosti tržišta i dr. Za mješovita domaćinstva, stočarska proizvodnja biti će temeljna u prihodima gospodarstava i angažiranju radne snage. I kod ovih gospodarstava prevladavati će proizvodnja i držanje jedne vrste stoke. No svako ovo domaćinstvo držati će u prosjeku 1-2 krave, 10-30 ovaca, 2-5 plemenitih koza, 1-3 tovne svinje te 10-20 koka nesilica, kao i 3 do 5 košnica pčela. Kod gospodarstva uz polje, gdje dominira povrtlarska, voćarska i vinogradarska proizvodnja, stočarska proizvodnja biti će dopunska djelatnost na gospodarstvu. Bitan utjecaj na razinu korištenja prirodnih resursa i revitalizaciju proizvodnje će imati državne mjere i opredijeljenost države da ovaj prostor ostane "živ" i vitalan. To se može postići putem ulaganja u kapitalne infrastrukturne sadržaje (putovi, otkupna mjesta, lokve, hidromelioracije) s nepovratnim sredstvima, kod podizanja gospodarskih objekta i ostale infrastrukture, kod kupnje kvalitetne rasplodne stoke, beneficiranim kamatnim stopama, dužim rokom vraćanja, premijama, izložbama, smotrama i na druge načine. Da bi se ostvarila moguća i predvidiva proizvodnja nužno je planirati i u što kraćem vremenu ostvariti ulaganja u tzv. poljoprivrednu infrastrukturu pri tome se podrazumijeva u prvom redu otvaranje planine Dinare za korištenje probijanjem dva do tri za traktore pogodna puta, izgradnja i popravak pojilišta (lokava) te financijska pomoć oko osposobljavanja i izgradnje čobanskih koliba, pomoć za kupnju agregata, i po potrebi instaliranje jedne do dvije sezonske sirare. Dinara, sa svojim pašnjacima je izuzetan izvor znatnih količina jeftine i kvalitetne hrane a time i jeftinih stočnih proizvoda. Pretpostavlja se da će na ovim prostorima biti oko 1380 domaćinstava koja imaju svoja gospodarstva, od kojih bi za oko 20% tj. 274 gospodarstva stočarska proizvodnja bila osnovna i tržišno usmjerena djelatnost.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

73

S obzirom na prirodne uvjete, tradiciju i interes tržišta proizvodna opredijeljenost ovih gospodarstava mogla bi biti usmjerena: - u govedarstvo oko 30% ili 82 gospodarstva - u ovčarstvo oko 30% ili 82 gospodarstava - u kozarstvo 25% ili 68 gospodarstava - perad - nesilice 2% ili 6 gospodarstava - pilenke 1% ili 2 gospodarstva - svinje - reprodukcija 2% ili 6 gospodarstava - tov 1% ili 2 gospodarstva - pčelarstvo 5% ili 14 gospodarstava - ribnjičarstvo 1,5% ili 4 gospodarstva - ostale grane (kunići, krznaši) 2,5% ili 7 gospodarstva Tablica 19. Prostorni razmještaj usmjerene proizvodnje

T i p f a r m e KATAST. OPĆINA

ovce koze krave svinje tov

svinje reprod.

nesilice pilenke pčele ribnjaci kunići, krznaši

UKUPNO

Stilja 2 5 4 - 2 - - 1 - 1 15 Orah 2 3 9 - - 1 - 2 1 2 20 Dragljane 10 10 4 1 - - - 1 - - 26 Ravča 5 10 8 1 1 - - 2 - - 27 Zavojane 15 10 9 - 1 - - 3 - - 38 Rašćane 20 7 4 - - - - - - - 31 Dusina 3 6 30 - 1 3 1 3 3 2 52 Vrgorac 5 - 10 1 1 2 1 2 - 2 24 Kozica 10 10 2 - - - - - - - 22 Poljica 10 7 2 - - - - - - - 19 UKUPNO 82 68 82 3 6 6 2 14 4 7 274

Proizvodnja kravljeg mlijeka na području prema projekciji mogla bi iznositi oko 2,7 milijuna litara, a kozjeg oko 1 milijun litara. Mogući otkup mlijeka za konzum i preradu mogao bi iznositi: - kravlje mlijeko 2 milijuna litara - kozje mlijeko 400.000 litara. Ostali dio mlijeka kravljeg, kozjeg i ovčjeg, u količini od 1,6 milijuna litara utrošiti će se za potrebe domaćinstava i preradu u sir. Proizvodnja mlijeka u ovom obimu zahtijevati će organiziranje stalnog otkupa mlijeka preko otkupnih punktova uz instaliranje rashladne tehnike. Plasman tržnih viškova janjećeg, jarećeg i telećeg mesa te mesa odraslih iz rasploda izlučenih grla nije upitan zbog deficita na tržištu i izgrađenih klaoničkih kapaciteta u Vrgorcu.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

74

Biljna proizvodnja Prirodni uvjeti, tradicija u proizvodnji, postojeći preradbeni kapaciteti, tržište prodaje, aktivnost stanovništva i dr. uvjeti usmjerili su već davno poljoprivrednu proizvodnju koja se u osnovi ne bi bitno mijenjala ni u budućnosti. Tablica 20. Struktura budućeg korištenja poljoprivrednog zemljišta Poljoprivedno zemljište

Ukupno obradivo zemljište

Oranice Vinogradi Vočnjaci Pašnjaci

11.600 ha 3.800 ha 2.900 ha 800 ha 100 ha 7.800 ha Vinogradarska proizvodnja ima uvjete da se zadrži na površinama koje su bile u posljednjih 25 godina. Voćarska proizvodnja u razvoju ne bi bitno utjecala na ukupnu strukturu korištenja zemljišta. Povrtlarska proizvodnja nakon melioracijskih radova i izgradnje sustava za navodnjavanje, posebno u polju Rastok, biti će na većim oraničnim površinama. Isto tako postoje dobri uvjeti za proizvodnju krmnog bilja (i žitarica) na uređenom zemljištu za potrebe stočarske proizvodnje, također ima dovoljno oranica za intenzivnu proizvodnju stočne hrane za planirani razvoj stočnog fonda. U Rastoku se na oranicama može povećati proizvodnja duhana, ukoliko to proizvođačima bude tržišno interesantno. Većina poljoprivrednih proizvoda, osobito stočarski, koji će se proizvesti na principu pašne hranidbe stoke i dohranjivanja krmom, sjenom i žitaricama koje se mogu proizvesti u poljima, treba zadržati prirodnost, a time i prepoznatljivu hranu vrgoračkog kraja. Prerađivački kapaciteti U odnosu na planirani razvoj poljoprivredne proizvodnje (stočarske i biljne) na području grada Vrgorca, posebno u užem i širem području naselja Vrgorac te na pravcu uz Napoleonovu cestu Raščane-Vrgorac, potrebno je pored već postojećih klaoničkih kapaciteta podsticati razvoj i osiguravati prostore za lokaciju prerađivačkih kapaciteta poljoprivrednih proizvoda. Time se s područja grada Vrgorca tržištu ne bi nudili samo čisti poljoprivredni proizvodi već i njihove prerađevine (sir, med, konzervacija povrća i sl.) čime bi se postizali značajniji ekonomski efekti te angažirala radna snaga. Potrebno je preferirati manje pogone s suvremenom tehnologijom sa povoljnom unutrašnjom strukturom, također je preradu poljoprivrednih proizvoda za očekivati i u okviru individualnih gospodarstava. Razvitak ostalih djelatnosti (šumarstva, usluga, trgovine, prometa, ugostiteljstva i turizma) 3.3.1.5 Šumarstvo U skladu navedenim značajem šuma, osnovni cilj gospodarenja šumama u vrgoračkom kraju, odnosno djelatnost šumarstva treba biti usmjerena da unapređuje postojeće šume i podiže nove, kako bi šume mogle bolje ispunjavati svoje općekorisne i djelomično privredne funkcije. Cilj i način gospodarenja s pojedinim kategorijama šuma ogleda se u sljedećem: → Šume bora, imaju veliku vrijednost u gospodarskom, zaštitnom i rekreacijskom pogledu. Stoga je radi ispunjavanja te uloge borovim šumama potrebno osigurati trajnost, regeneraciju i dobro zdravstveno stanje, što će se postići provođenjem mjera njege, čišćenja i prorjeđivanja. Ispašu stoke u borovim kulturama ne treba predviđati, a naročito onim koje su se počele prirodno pomlađivati.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

75

→ Niske šume (panjače), na vrgoračkom području imaju značajnu ulogu u opskrbi stanovništva u drvu i ispaši stoke. U narednom razdoblju gospodarenje ovim šumama biti će usmjereno u pravcu njihovog unapređenja i pretvaranja u vrijednije uzgojne i sastojinske oblike. Ti uzgojni oblici mogu biti različiti što ovisi o stanju i sastavu pojedinih sastojina (zadržavanje niskog uzgojnog oblika, pretvaranje u visoki uzgojni oblik prirodnim osjemenjavanjem, pretvaranje u mješovite sastojine unašanjem ekonomski vrijednim četinjača, pretvaranje u poseban niski uzgojni oblik namijenjen potrebama stočarstva) a što će se definirati gospodarskom osnovom nakon uređenja šuma. → Šikare i makija su najrasprostranjenije kategorije šuma u vrgoračkom području koje najviše služe za ispašu stoke i snabdijevanje ogrijevom. U narednom razdoblju gospodarenje ovom kategorijom šuma će se usmjeriti na zaustavljanje daljnjih degradacijskih procesa i potpune regeneracije i to njihovim vraćanjem šumskoj proizvodnji u najvećoj mjeri, dok će ostale u doglednoj budućnosti i dalje služiti stočarstvu. → Neobrasla šumska zemljišta (kamenjari), su krajni produkti degradacije šumskih površina s kojih je potisnuta vegetacija. Proces reforestacije ovih površina biti će dugotrajan, do njegova postupnog ostvarenja. Za pošumljavanje treba u prvom redu predvidjeti najobešumljenije terene uz prometnice gdje će efekt pošumljavanja biti najizraženiji. Posebnu pažnju će se posvetiti izboru vrsta, jer je ovo prelazno područje na kojem nema autohtonih četinjača. Najveći dio neobraslih površina biti će i dalje namijenjen potrebama stočarstva. Mjere i radnje kojima će se postići željeni cilj gospodarenja treba usmjeriti na: − zaštitu šuma, − šumsko uzgojne radove i pošumljavanje neobraslih šumskih površina, − uređivanje šuma, − iskorištavanje šuma. Zaštita šuma obuhvaća čuvanje od bespravnog korištenja proizvoda šuma, zaštitu od požara i zaštitu od biljnih bolesti i štetnika. Svi vidovi zaštite šuma u vrgoračkom području od podjednake su važnosti. Potrebno je intenzivirati i usavršiti mjere protupožarne zaštite, posebno u borovim šumama i makijama i to kroz izradu i provođenje: plana osmatranja, plana izviđanja i patroliranja, plana čišćenja šuma i plana izrade i održavanja protupožarnih prosjeka. Česti napadi brojnih štetnika zahtijevaju dobru organizaciju preventivne službe. Šumsko uzgojni radovi na njezi i čišćenju neophodni su, posebno u panjačama, kao bi se povećala njihova vrijednost i zaustavili procesi degradacije. Mjere čišćenja potrebno je provoditi također u borovim šumama, jer se njima ne postiže samo bolji i brži razvoj kultura, već i sprječava mogućnost nastajanja požara. Pojedine mjere treba da budu usmjerene i na veću produktivnost šuma i šumskih zemljišta za potrebe stočarstva ( povećanje zelene mase kako drveća i grmlja, tako i travne vegetacije). Jednostavna biološka reprodukcija odnosi se na provedbu raznih uzgojnih mjera radi unapređenja šumskog fonda. Velike površine degradiranih šuma na vrgoračkom području diktiraju provedbu mjera njege, čišćenja i melioracije šumskih površina kojima će se poboljšati njihovo stanje i povećati produktivnost. Mjere proširene biološke reprodukcije obuhvaćaju pošumljavanje cca. 200 ha neobraslog, a proizvodnog šumskog zemljišta i to sadnjom i sjetvom. Kod izbora vrsta prednost treba dati alepskom boru, crnom boru, primorskom boru, cedru i čempresu. To su one vrste koje u ovom pretežno prelaznom području daju dobre rezultate.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

76

Prilikom uređivanja šuma potrebno je utvrditi koje će šume i šumska zemljišta služiti šumskoj proizvodnji (proizvodnji drva), a koja potrebama razvoja stočarstva. Uslijed neuređenosti šuma, podaci o površinama pojedinih kategorija šuma, njihovom stanju i drvnim masama dati su na razini procjena. Stoga će se prioritetno obaviti inventarizacija šuma, kao osnovna radnja uređivanja šuma a potom će se pristupiti dovršenju poslova uređivanja šuma s eventualnim gospodarskim razdjeljenjem. Iskorištavanje šuma, posebno drva, na vrgoračkom području biti će ograničeno sastavom i kvalitetom šuma, dobi i stupnju uređenosti. Ogrijev će se od strane lokalnog stanovništva i dalje nabavljati u šumi. Sječa će se svoditi uglavnom na prorede u srednjedobnim borovim šumama koje sadržavaju znatan dio vrijednog sortimenta (celulozno drvo). Za pristupanje iskorištavanju šuma kao drvne mase predstoji izrada uređajne osnove gospodarenja šumama. Iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda predstavlja značajni vid korištenja šuma i šumskog zemljišta u vrgoračkom kraju (paša, brst, kresanje lisnika, skupljanje šušnja i sl.). Obzirom na očekivani razvoj stočarstva u narednom razdoblju, šumske površine bit će intenzivnije opterećene. Za naredno razdoblje neophodno je programima gospodarenja, kroz planove iskorištavanja sporednih šumskih proizvoda, utvrditi opće uvjete po kojima se mogu iskorištavati sporedni šumski proizvodi. Iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda po vrsti i intenzitetu treba biti takvo da ne ugrožava razvoj šumske vegetacije i njene funkcije. Ispaša stoke može se vršiti: u Gospodarskoj jedinici Matokit na površini od 1240,54 ha, u Gospodarskoj jedinici Kruševica na površini od 436,66 ha, u Gospodarskoj jedinici Kozica na površini od 630,00 ha te u Gospodarskoj jedinici Rastovac na površini od 570 ha. Dozvoljen broj ovaca je 2/ha. 3.3.1.6 Usluge, ugostiteljstvo, trgovina i promet Razvoj uslužne mreže, prije svega trgovačke kao i uslužnih radnji te prometa smatra se jednom od pretpostavki normalnog življenja na ovom području. Na području grada Vrgorca uslužne djelatnosti (servisi i sl.), trgovina na veliko i malo, promet i ugostiteljstvo razvijat će se u skladu s razvojem primarnih i sekundarnih djelatnosti (čiste industrije, proizvodnog zanatstva, poljodjelstva i sl.) te jačanja prometnog značenja ovog područja čime rasu potrebe i potražnja. Uglavnom se radi o interesu privatnog kapitala da uz relativno mala ulaganja osigura snabdijevanje stanovništva osnovnim prehrambenim artiklima i drugom robom svakodnevne upotrebe. U dosadašnjem razvoju područja vidljiva je povezanost između koncentracije stanovništva i razvitka uslužnih sadržaja, stoga će se ove djelatnosti razvijati u najvećoj mjeri u istočnom dijelu Grada gdje se očekuje najveća koncentracija stanovanja i rada što je i danas slučaj. Također je potrebno stvarati prostorne i druge uvjete te podsticati razvoj ovih djelatnosti i u zapadnom dijelu Grada kako radi ravnomjernijeg razvoja tako i radi smanjenja ovisnosti tih područja o gradskom središtu. Duž prometnice Rašćane-Vrgorac treba očekivati razvoj ovih djelatnosti (ugostiteljski objekti, servisi, trgovine i sl.) koja sve više dobija na značenju a tim više što se ovim pravcem proteže trasa novog auto-puta. Navedene djelatnosti će se razvijati u postojećim strukturama naselja, za što i ima prostornih mogućnosti. Također treba očekivati i lociranje ugostiteljskih sadržaja u područjima rekreacijskih zona (park prirode, lovna područja, u području rekreacijskih šuma i sl.).


__________________________________________________________________Urbos doo Split

77

Obzirom na očekivani društveno gospodarski razvitak ovog područja u većoj mjeri porasti će i zahtjevi za javnim cestovnim prometom u smislu broja i gustoće linija, prijevoznih kapaciteta, kvaliteta cestovne mreže i objekata cestovnog prometa. Turizam i lovstvo U budućoj prestrukturaciji i razvoju gospodarstva potrebno je postupno aktivirati potencijale za razvoj turizma. U cilju utvrđivanja smjernica razvitka turizma ovog područja nužno je sagledati cjelokupan turistički potencijal ovog kraja. Potencijali za turističku valorizaciju su: - povoljan položaj grada Vrgorca u odnosu na glavne turističke zone (Makarska rivijera), - prirodne ljepote, bogata i bujna vegetacija te specifična poluplaninska klima (zdravstveno-

rekreacijski i izletnički turizam), - planinski masiv Biokova (park prirode), Matokit, Mihovila (Šibenik) čine osnovu za razvoj

planinskog, izletničkog i posebno lovnog turizma), - seoski i eko turizam u lokalnim eko pansionima. Premda ovo područje ne može računati na vlastiti razvoj turizma u većoj mjeri, realnije je u sklopu turističke ponude Makarskog primorja razvijati specifične vidove turizma (izletnički, zdravstveni, rekreacijski, seoski, lovni i sl.). Razvojem turizma izravno bi se doprinijelo razvoju ugostiteljstva, prometa i trgovine, a indirektno preko ugostiteljskih usluga i razvoju poljoprivredno-prehrambene industrije. Prostorni aspekti gospodarskog razvoja trebaju uvažavati i socijalne čimbenike. To znači da je radno mjesto potrebno približiti stanovniku (djelatniku) raštrkanom po cijelom teritoriju Grada, kako bi se ravnomjernije razvila sva područja i smanjila emigracija iz njih. Disperzija razvoja treba imati racionalne ekonomske granice, pa ju je potrebno shvatiti kao razvijanje određenih žarišta razvoja smještenih u centralnim naseljima ka kojima će radna snaga moći najracionalnije gravitirati. S prostornog aspekta na području Grada, predviđaju se centri Vrgorac te Dragljane-Zavojane koji bi bili lokacije industrijskih pogona, proizvodnog zanatstva, ugostiteljstva, trgovine i dr. 3.3.2 Društvene djelatnosti Razvojem društvenih djelatnosti potrebno je u potpunosti zadovoljiti potrebe stanovništva u oblasti predškolskog odgoja, osnovnog obrazovanja, zdravstvene zaštite i fizičke kulture. Predškolski odgoj

Na području grada Vrgorac u oblasti predškolskog odgoja dječji vrtić organiziran je jedino u Vrgorcu koji zadovoljava potrebe za oko 140 djece, koji je smješten u montažnom objektu. Na ostalom području grada nije organizirano predškolsko zbrinjavanje djece.

Sadržaji predškolskog odgoja razvijati će se u skladu s rastom demografskog

potencijala djece predškolskog uzrasta. Obzirom na ulogu Dragljana-Zavojana i Velikog Prologa kao manjih lokalnih središta,

potrebno je predvidjeti organiziranje djelatnosti predškolskog odgoja. U planiranju dodatnih kapaciteta vrtića ne treba računati isključivo na gradnju novih namjenskih prostora, već i na smještaj u postojećim, rekonstruiranim i nadograđenim školskim zgradama ili u postojećim i novim stambenim objektima.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

78

Osnovno školstvo Sustav osnovnih škola na području garda Vrgorca obuhvaća matičnu osnovnu školu u

Vrgorcu i 15 područnih osnovnih škola sa veoma usitnjenim područnim četvero razrednim odjeljenjima što uvjetuje brdsko planinsko područje, gdje je nemoguće organizirati prijevoz učenika. Školski objekti su u relativno dobrom stanju, osim privatnih prostorija u područnim školama Koteze, i Žlibina. Otvorene športske terene posjeduju sljedeće škole: Vrgorac, Dragljane, Veliki Prolog i Raščane.

Planira se da u sustavu osnovnih škola i dalje bude jedna središnja škola, s disperznom

mrežom područnih škola. Mreža osnovnih škola će se razvijati u skladu s demografskim razvojem školskog uzrasta. U narednom razdoblju planira se poboljšanje obrazovnog standarda kroz podizanje razine uvjeta rada i boravka u školama i razvojem potrebnih pratećih sadržaja obrazovanja (kabineti, polivalentne dvorane, športski tereni i sl.).

Srednje školstvo

Srednja škola postoji samo u Vrgorcu, ima slijedeća usmjerenja: gimnazija, ekonomsko, tekstilna galanterija i metalsko usmjerenje. Srednja škola ima površinu od 652 m2 sa 13 učionica, laboratorijem, radionicom za strojarstvo, knjižnicom i otvorenim igralištem (1500 m2). Obzirom na mogućnosti razvoja ovog područja i pod pretpostavkom da većini srednjoškolaca treba omogućiti školovanje na ovom području, treba razmotriti mogućnost realizacije trgovačkog i poljoprivrednog usmjerenja kroz srednjoškolski centar.

Zdravstvo i socijalna zaštita

U oblasti zdravstva u Vrgorcu postoji Dom zdravlja sa skromnom opremom i neadekvatnim uvjetima rada, u okviru Doma zdravlja djeluju i specijalističke službe pedijatrijska, ginekološka, medicina rada, opća medicina, ljekarna, stomatologija, laboratorij. Zdravstvenih punktova u ostalim naseljima nema.

Obzirom na očekivani razvitak ovog područja u oblasti zdravstva biti će potrebno

osuvremeniti postojeće zdravstvene kapacitete, proširiti kapacitete na sadašnjoj lokaciji razvojem potrebitih specijalističkih i pratećih službi i eventualnog stacionara za opservaciju bolesnika. Također je potrebno razviti terensku službu radi obilazaka staračkog stanovništva vrgoračkog područja.

Obzirom na znatan broj starijih osoba na ovom području treba razvijati služnu za skrb o

starim osobama. Kultura i šport

Na području grada oblast kulture i športa je potpuno zanemarena. U narednom periodu djelatnost kulture i športa potrebno je razviti do razine koja će odgovarati potrebama lokalnog stanovništva da bi se ukupni uvjeti življenja u zagorskim ruralnim prostorima ako ne potpuno onda u velikoj mjeri izjednačili sa urbanim prostorima.

U oblasti kulture potrebno je osigurati uvjete za rad kina, kazališta, nastupanje dramskih

grupa i sl., te predvidjeti realizaciju višenamjenskih prostora koji mogu primiti kulturne sadržaje u lokalnim središtima, a posebno djelatnost knjižnica i čitaonica koje se mogu locirati i u okviru osnovnih škola ili u domovima kulture (Zavojane, V.Prolog, Drževitić i Vrgorac).

U oblasti športa pored zatvorene polivalentne dvorane u Vrgorcu i uređenih otvorenih športskih terena u Dragljanima, V. Prologu i Vrgorcu planira se realizacija kompleksa športsko-rekreacijskog centra Vrgorca na prostoru nekadašnje sanitarne deponije uz prometnicu Vrgorac-Vina. Također se potrebno osigurati i športske objekte lokalnog značaja u okviru škola koje inače ne raspolažu adekvatnim dvoranama ni igralištima.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

79

Poboljšavanje i osposobljavanje školskih terena i dvorana znatno bi poboljšalo uvjete za športske djelatnosti na lokalnoj razini.

Razvoj pojedinih športsko-rekreacijskih disciplina kao planinarstvo i lov sigurno bi našlo i

svoju valorizaciju kroz turističku djelatnost. Ostale javne službe i ustanove Ispostave županijskih tijela, financijskih institucija i banaka, pravosudnih i ostalih

državnih tijela, te ustanove ostalih javnih službi smještene su u gradskom središtu Vrgorcu. Tek eventualnim jačanjem razvojnih podcentara (lokalnih središta) kao samostalnih središta moguće je očekivati i lociranje pojedinih službi u tim središtima.

U sustavu poštanskog prometa u Vrgorcu je smještena organizacijska jedinica Centra

pošta, u naseljima Dusina, Kozica, V.Prolog i Dragljane nalaze se jedinice poštanske mreže. Predviđa se lociranje jedinica poštanske mreže i u ostalim naseljima sukladno njihovim razvojnim potrebama.

3.4 Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora Jedan od temeljnih pristupa u korištenju prostora je očuvanje prirodnih i stvorenih vrijednosti prostora, jer sva kulturna dobra zajedno sa okolinom čine prostornu baštinu. Obzirom da kulturno i prirodno nasljeđe predstavlja harmoničnu cjelinu, čiji je element nedjeljiv, nameće se potreba integralnog pristupa analizi, vrednovanju i zaštiti prostora koja se temelji na činjenici da kulturna i prirodna baština predstavlja temelj identiteta i dokaz kontinuiteta sredine, te ju je potrebno zaštititi od svake daljnje devastacije i degradacije temeljnih vrijednosti. Osim pojedinačnih građevina kulturnu baštinu čini i prostorna baština, bilo da je rezultat ljudskog djelovanja kroz povijest, ili je djelo prirode. Prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje građevinskih zona u kvalitetne pejzažne prostore znači osiromašenje i gubitak za cijelu zajednicu. Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa spomeničkim obilježjima, zajedno sa svojim okolišem, moraju biti na kvalitetan način, sukladno njihovim prostornim, arhitektonskim i etnološkim i povijesnim karakteristikama, uključeni u budući razvoj. Prostornim planom su utvrđene mjere zaštite prostora, odnosno zaštite;

- krajobraznih vrijednosti - prirodnih vrijednosti i - kulturno povijesnih cjelina

Povijesne naseobinske i graditeljske cjeline, prirodni i kultivirani krajobrazi, kao i pojedinačne građevine spomeničkih obilježja s pripadajućim parcelama, te fizičkim vizualno istaknutim okolišem, moraju biti na stručno prihvatljiv način uključeni u budući razvitak Grada i Županije. Zaštita kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije sljedeće: • Očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljne vrijednosti prostora; • Poticanje i unapređivanje održavanja i obnove zapuštenog poljoprivrednog zemljišta,

zadržavajući njihov tradicijski i prirodni ustroj (osobito terasastih površina); • Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta, pješačkih staza, poljskih putova i

šumskih prosjeka); • Očuvanje povijesnih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka i izdvojenih sklopova) u njihovu

izvornom okruženju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom;


__________________________________________________________________Urbos doo Split

80

• Oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti;

• Očuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva (osobito starih kamenih kuća), ali i svih drugih povijesnih građevina spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora;

• Očuvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda (vizura);

• Zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja;

• Očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela kao što su prirodne šume, kultivirani krajolik – budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini.

3.4.1 Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno povijesnih i naseljskih cjelina

3.4.1.3 Prirodna baština Osnovna intencija zaštite prirode jest maksimalno očuvanje sklada među prirodnim i ljudskim radom stvorenim vrijednostima, obzirom da su interesi za korištenje prostora često vrlo konfliktni (turizam, stambena izgradnja, poljoprivreda, infrastruktura i dr.) te dovode u pitanje dalju egzistenciju posebno vrijednih prirodnih predjela. Negativni antropogeni utjecaji uvjetovali su devastaciju i degradaciju biljnog pokrova, čemu su doprinijeli i klimatski faktori, čak i na području Biokova koji je zaštićen temeljem Zakona o zaštiti prirode. Pod posebnom zaštitom je planina Biokovo kao Park prirode, od kojega jedan dio teritorijalno pripada gradu Vrgorcu. Park prirode "Biokovo" proglašen je 29.05.1981. g. Površina Parka je 19550 ha. Visoki i impresivni vrhovi (oko 1500 m), te strme i vrletne litice udaljene su jedva dva do tri kilometra od obalne linije. Vršno područje Biokova čini valovita visoravan s bezbrojnim manjim depresijama u kršu koje se nazivaju ponikve ili vrtače. One nastaju okomitim otjecanjem vode kroz karbonatne stijene koje izgrađuju planinu. Takva građa i cirkulacija vode razlogom su mnoštvu biokovskih spilja, jama i ponora. Za krajolik vršnog područja karakteristični su otvoreni kamenjari, ali i šumarci bukve u zaklonjenim ponikvama, posebno prema unutrašnjosti. Osobito vrijednim smatraju se šumarci crnog dalmatinskog bora na primorskoj i ostaci nekad prostranijih jelovih šuma na zagorskoj strani planine.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

81

Slika 14. Park prirode Biokovo

Uski pojas između planine i mora suprotnost je krševitom kamenjaru Biokova. Ovdje se smjenjuju zone mekših laporovitih naslaga i blago nagnutih plavina, stvorenih bujicama u podnožju planine. Ta je zona tipičan primjer kultiviranog krajolika u kojem su nicala naselja. Dominiraju maslinici, vinogradi i šume alepskog bora. Blizina Sredozemlja uvjetuje pretežno termofilni karakter biokovske flore, ali je visina planine (Sv. Jure, 1762 m) ostavila i tragove ledenog doba. Za mnoge relikte i endeme zaslužan je odvojen, gotovo otočni položaj Biokova. Jedna je od takvih zanimljivih biljaka biokovsko patuljasto zvonce (Edraianthus pumilio). Slika 15. Patuljasto zvonce (Edraianthus pumilio)

Među faunističkim zanimljivostima Biokova, posebno mjesto pripada divokozi (Rupicapra rupicapra) koja je ovdje našla izvanredno prikladno stanište. Slika 16. Divokoza (Rupicapra rupicapra)


__________________________________________________________________Urbos doo Split

82

Iz navedenog je vidljivo da je neophodno izvršiti evidentiranje i valorizaciju čitavog područja grada Vrgorca, kako bi se mogla predložiti za stavljanje pod posebnu zaštitu pojedinih područja ili lokaliteti, ukoliko imaju određene kvalitete i karakteristike da bi se sačuvali i unaprijedili, pravilnim gospodarenjem i njegom. S obzirom na zanimljivost biljnog pokrova, potrebno je sačuvati zanimljive sastojine posebnog oblika crnog bora (Pinus maritima ssp dalmatica), koji se optimalno razvija na visinama iznad 700 m.n.m., po obroncima i udolicama vršnih dijelova Kuranika i Šibenika. Izdvojene manje komplekse sastojina crnog bora nalazimo i uz cestu Raščane-Ravča, te na južnim padinama okolnih planina (Šibenika, Mihovila, Matokita). Također je potrebno zaštititi i sastojine bukve i jele u najvišim dijelovima ovog prostora, bukove šumarke u ponikvama, kao i specijalne rezervate šumske vegetacije. Prirodne vrijednosti predložene za zaštitu na temelju Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije na području grada Vrgorca su: Područje grada Vrgorca u smislu zaštite prirodnih vrijednosti nije do sada evidentirano, tako da je na tom području pod zaštitom samo dio planine Biokovo u kategoriji parka prirode, koji teritorijalno pripada gradu Vrgorcu. Režim zaštite propisan je u formulaciji: "dopuštene su djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke". Prirodne vrijednosti predložene za zaštitu na temelju Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije (čl. 193.) na području grada Vrgorca su: - Dolina sela Kokorići (sa podzemnim izvorima podzemne rijeke Betine), zaštićeni krajolik,

spomenik prirode (geološki). - Gojakova pećina (kod Dragičevića), spomenik prirode, (geološko-biološki) - Gradski park, spomenik parkovne arhitekture - Pećine vrijednih geoloških ukrasa (Golubinka itd.), spomenik prirode, (geološki). Na zaštićenim i prirodnim vrijednostima predloženim za zaštitu, kao i na ekološki vrijednim područjima (posebnim rezervatima) obvezno je provoditi odredbe, naputke i smjernice sadržane u dokumentu Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Područja planirana za zaštitu potrebno je zaštititi od bilo kakve izgradnje građevina te ih samo uređivati i rekultivirati temeljem mjera zaštite. Za navedene lokalitete treba što prije izvršiti vrednovanje prostora od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode, izraditi stručnu podlogu i pokrenuti postupak zaštite ukoliko se pokaže opravdanim.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

83

3.4.1.4 Krajobraz Cjelovita prostorna, biofizička i antropogena struktura koja se kreće od potpuno prirodne do pretežne ili potpuno antropogene sredine čini krajobraz jednog područja. Novim pristupom razvoja u prostoru pored neizbježnog i nužnog razvoja nameće se stalna i nužna potreba zaštite i očuvanja ukupne prostorne baštine kao prirodnog i kultiviranog krajobraza, s posebnim naglaskom na karakteristična naselja, područja uz naselja, područja s naglašenim značenjem kulturnih krajolika (tradicionalni oblici poljodjelstva, ratarstvo, voćnjaci, vinogradi i sl.) Prostornim planom se naglašavaju područja i dijelovi koja imaju krajobraznu vrijednost i kojim se utvrđuju stanovita manja ili veća ograničenja u korištenju vodeći računa o slijedećim činjenicama i uvjetima korištenja: - kultivirani krajobrazi – osobito vrijedno obradivo tlo – kao svjedoci su ljudske prisutnosti

i njihova načina života na određenom području - očuvanje tradicionalnih oblika korištenja zemljišta povećava biološku raznolikost - očuvanje tradicionalnog izgleda seoskih naselja na način da se očuvaju morfološke i

strukturne značajke graditeljske baštine, osobito oblik parcela, smještaj građevina i tradicijski obiteljski vrt. Novu izgradnju usmjeriti tako da bude na tragu tradicijske izgradnje sa svim suvremenim komforom, ali primjerenom seoskom domaćinstvu.

- tradicionalna poljoprivredna djelatnost determinira identitet submediteranskog krajolika - tradicionalno uređenje ostalih poljoprivrednih površina - prostori s više očuvane prirodne vegetacije i očuvanog tla su značajniji za opću

ekološku stabilnost krajobraznog prostora. Prirodnim krajobrazom smatra se područje šuma (zaštitne šume i šume posebne namjene). Radi očuvanja vrijednosti i autentičnosti krajobraza, planiranim zahvatima u prostoru treba što manje mijenjati krajobraz kako bi se očuvale lokalne posebnosti, što se posebno odnosi na eventualni prolaz infrastrukturnih koridora područjem kultiviranog krajobraza. Kod izgradnje objekata u funkciji poljoprivrede također je potrebno voditi računa o očuvanju krajobraza. U cilju zaštite i očuvanja prirodnog krajobraza potrebno je : • poticati regeneraciju šuma i obogaćivanjem krajolika podizanjem novih šuma uz

naselja, na kraškom i planinskom području, očuvati postojeće šume i zaštititi ih od prenamjena i krčenja

• pošumljavanje nekvalitetnog poljoprivrednog zemljišta i slivnog područja bujica i vodotoka (biološki radovi u slivu)

• mjerama prevencije sprečavati šumske požare, gradnjom požarnih putova i presjeka • očuvati speleološke objekte (spilje, jame) i druge oblike krša, očuvati prirodne vodne

krajolike U cilju očuvanja kultiviranog krajobraza potrebno je: • poštivati utvrđeno građevinsko područje kao maksimalno izgrađeni prostor a gradnju

izvan građevinskog područja prilagoditi slici krajobraza. • očuvati fizionomiju starih ruralnih cjelina, na način da se očuvaju autentične cjeline

zaseoka bez povezivanja s drugim zaseocima. • pažljivim smještajem novih građevina te poštivanje lokalne tradicijske arhitekture,

prvenstveno u volumenima i oblicima • zahvate u prostoru kao: interpolacije, rekonstrukcije i dogradnje stambenih građevina

i izgradnja pomoćnih i gospodarskih građevina u naseljima u središtu i njihovom neposrednom okolišu provoditi na način da se uklope u krajobraz.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

84

3.4.1.5 Poljoprivredno zemljište Prostornim planom je određeno vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište i obradivo poljoprivredno zemljište. Poljoprivredno zemljište cijeni se kao osobito ograničena vrijednost i zbog toga se štiti od promjene namjene. Nadležna državna institucija ili organ uprave trebao bi u cilju zaštite poljodjelskog zemljišta: • popisati parcele i bonitet obradivoga tla na području obuhvata ovog Prostornog plana • voditi popisnik neiskorištenog poljodjelskog zemljišta u privatnom i državnom vlasništvu • skrbiti o davanju u zakup neiskorištenoga poljodjelskog zemljišta u privatnom i državnom

vlasništvu • provoditi politiku svrhovitog iskorištavanja poljodjelskog zemljišta u skladu sa zakonom

Poljoprivredne površine štite se od svake gradnje koja bi mogla ugroziti njihovu osnovnu poljoprivrednu namjenu, osim one predviđene ovim odredbama (stambeni i gospodarski objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje). Predviđena je izrada cjelovite gospodarske osnove razvoja poljoprivrede. Pri tome se ne isključuje mogućnost izrade i drugih programa uređenja i korištenja poljoprivrednog zemljišta za pojedine veće poljoprivredne komplekse. 3.4.1.6 Šumsko zemljište Način zaštite, uređenja i korištenja šuma odvija se temeljem šumsko-gospodarskih osnova i u skladu sa zakonskim propisima i standardima. Postojeće šume, većim dijelom u privatnom vlasništvu, ne mogu se prenamijeniti za druge namjene.

U cilju zaštite šumskog zemljišta važne su mjere: • izraditi šumsko-gospodarske osnove za privatne šume • makiju i šume penjače, koje prevladavaju u privatnim šumama uzgojem prevesti u viši

uzgojni oblik • pošumljivati šikare, paljevine, zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za

poljodjelstvo • izgrađivati šumske putove, vatrobrambene prosjeke, uređivati i čistiti šumsko zemljište u

skladu sa šumsko-gospodarskim osnovama.

Režimi zaštite šuma utvrđeni su u skladu s njihovom namjenom. Korištenje i uređenje zaštitnih šuma (naselja, eksploatacijskih područja, erozijskih područja) mora biti podređeno njihovoj ekološkoj (zaštitnoj) funkciji, te se osnovni princip gospodarenja sastoji u održavanju i pomlađivanju s ograničenim iskorištavanjem. Unošenje rekreacijskih i drugih funkcija u šumska područja mora biti podređeno osnovnoj prirodnoj funkciji što znači da treba preferirati skromne objekte, a prvenstveno urediti i rekreacijske površine te ih održavati u prirodnom stanju (livade, proplanci i sl.). Kod pošumljavanja treba saditi autohtone šumske vrste. U tom smislu na šumskim površinama dozvoljava se i gradnja objekata koji su u funkciji zaštite tog prostora, a to su objekti od interesa za gospodarenje šumama i lovištima.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

85

3.4.1.7 Graditeljska baština Spomenici kulture čine funkcionalno jedinstvo s prostorom koji ih okružuje, pa je u njihovoj zaštiti važno očuvanje tog odnosa; spomenik - okruženje. Tako se provodi čuvanje spomenika kulture i prezentacija, kako bi oni postali sastavni dio življenja. Spomenike kulture ne smije se shvatiti kao ograničavajuće čimbenike razvoja, tj. kao izolirani prostor koji se prepušta sudbini i čeka bolja vremena. Spomenici kulture se moraju uklopiti u razvoj, kao logičan dio cjeline življenja u prostoru. Spomenik kulture pri planiranju i uređivanju prostora treba smatrati povijesnim i prostornim logičnim ishodištem svakog urbanističkog poteza, a prostornu i razvojnu politiku treba usmjeriti prema oživljavanju i obnovi spomenika kulture. Popis nepokretnih kulturnih dobara u predmetnoj konzervatorskoj podlozi Urbane cjeline Vrgorac, Vrgorac, urbana cjelina, RST-986 Polurbane i ruralne cjeline Vrgorac, Kljenak, Bobanac, ruralna cjelina Vrgorac, Kokorići, Pervani, ruralna cjelina Vrgorac,Lovrinčevići, zaselak Bušnica, ruralna cjelina Vrgorac,Zaselak Donje Bakote, ruralna cjelina Vrgorac,Zaselak Donji Selaci, ruralna cjelina Vrgorac,Zaselak Belajići, ruralna cjelina Vrgorac,Podstine-ruralna cjelina Vrgorac,Veliki Godinj-ruralna cjelina Vrgorac, Družijanići-ruralna cjelina Vrgorac, Panđići-ruralna cjelina Vrgorac, Saranač-stara cesta za Makarsku, bunari, sklop ruralne arhitekture Vrgorac, Ožići-Ruralna cjelina (prapovijesna gomila uz zaseok) Fortifikacije Vrgorac, Kasaba-Zavojane, kula Cukarinovića, fortifikacija Vrgorac, Kokorići, kula Pervan, fortifikacija Vrgorac, Vrgorac, tvrđava gradina, fortifikacija,,RST-755 Arheološke cjeline i lokaliteti ILIRSKE GOMILE

1. Vrgorac, kod nove školske zgrade 2. Ravča, kod Jelovića kuće i u krajnjoj Ravči 3. Kozička Poljica, kod Ruđeža, Alevića, Šapita, Jujnovića, Lokvenjaka i kod župske kuće 4. Mijaca, .kod crkve 5. Kozica, kod Vuletića, Pavića, Košćela, Jujnovića

6. Vlaka, tri pronađene gomile 7. Zavojane, kod Jelaševih, Doboke, pod Privorcem i prema Matokitu

8. Stilja, kod Baraćevih, Kašća, Kolaka i Maršićevih

9. Prapatnica, kod Vukovića, Kapovića i Dugumovih


__________________________________________________________________Urbos doo Split

86

10. Orah, kod Dragičevića kuće

11. Kljenak, u Vrnčevoj Draži, kod Bobanaca i nad Gomilama Plana

12. Skulja, kod Raosovih kuća

13. Dusine, kod Vukosavovih

14. Vrgorac, Vrgorac, prapovijesne velike gomile, arheološki lokalitet

15. Vrgorac, Prapatnica, prapovijesni lokalitet stiljska gradina, arheološki lokalitet

16. Prapovijesna gomila uz cestu Saranač-Kozica

17. Prapovijesna gomila uz cestu Saranač-Kozica

18. Kozica/Umac-prapovijesna gradina

19. Prapovijesna gomila u Kozici

20. Kozica/Vekići-prapovijesna gomila

21. Kozica/Vekići-prapovijesna gomila

22. Kozica/Katići-skupina prapovijesnih gomila

23. Rašćane Donje-Skupina prapovijesnih gomila sjeverno od ceste

24. Gornje Rašćane-prapovijesna vrtača

25. Gornje Rašćane-prapovijesna gomila

26. Kozica/Štulići-skupina prapovijesnih gomila

27. Prapovijesna gomila

28. Prapovijesna gomila

29. Vitrenjak-prapovijesna gomila

30. Umčani-skupina prapovijesnih gomila sa stećcima

31. Draževitići/Oštri rt-skupina prapovijesnih gomila

32. Prapatnice/Vukovići-skupina prapovijesnih gomila

33. Kljenak/Bobanci-prapovijesna gomila

34. Mali Godinj/Kovačevići.skupina prapovijesnih gomila

35. Zavojane-skupina prapovijesnih gomila i kasnosrednjovjekovno groblje

II PRETHISTORIJSKE GRADINE

1. Vlaka, kod Vukovića kuća

2. Dragijane, na uzvisini

3. Kljenak, prema Osminu

4. Veliki Prolog, na uzvisini iznad crkve

5. Skulja, iznad Raosovih kuća

6. Ravča, prapovijesna gradina Majići,

III SREDNJOVJEKOVNI NALAZI


__________________________________________________________________Urbos doo Split

87

1. Prapatnica, velika nekropola kod Kapovića s oko 50 stećaka s različitim ukrasima

2. Kozica, nekropola pod Vrutkora na Crikvini s nekoliko ornamentiranih stećaka

3. Stilja, stećci pred crkvom sv.Ante, neki uzidani i u zid same crkve

4. Zavojane, fragmenti stećaka kod župske crkve

5. Dragljane, stećci kod crkve sv. Ante, neki uzidani u samoj crkvi

6. Dragljane – Zavojane, stećci na položaju Stećak sedre

7. Dragljane – Zavojane, stećak uz kuću Ante Jelaša 8. Kljenak, stećci u blizini crkve i kod Jurjevića kuće

9. Ravča, nekoliko stećaka kod crkve na groblju i na Trlinovoj njivi

10. Kotez, nekoliko stećaka kod stare kapelice sv.Ante, te manja nekropola na Opletju

11. Veliki Prolog, nekoliko stećaka pred ulazom u crkveno dvorište

12. Umčane, nekropola s oko 20 stećaka

13. Vrgorac, Koteze, arheološki lokalitet sa stećcima, arheološki lokalitet, RST-308

14. Vrgorac, Prapatnica, nekropola stećaka, arheološki lokalitet

Pojedinačna kulturna dobra Vrgorac, Dragljane, crkva Sv. Ante, sakralni spomenik Vrgorac, Dragljane, stara kapela Sv. Ante, sakralni spomenik Vrgorac, Dusina, crkva Sv. Petra, sakralni spomenik Vrgorac, Kljenak, crkva Svih svetih, sakralni spomenik Vrgorac, Kokorići, crkva Sv. Jure, sakralni spomenik Vrgorac, Kokorići, zaselak Pervani, kapela Sv. Ante , sakralni spomenik Vrgorac, Kokorići, zaselak Pervani, Gospina kapelica, sakralni spomenik Vrgorac, Koteze, crkva Sv. Antuna opata i groblje sa stećcima, sakralni spomenik, RST-3090 Vrgorac, Kozica, crkva Sv. Ilije, sakralni spomenik Vrgorac, Kozica, groblje s kapelicom, sakralni spomenik Vrgorac, Mali Prolog, župna kuća i kapela, sakralni spomenik Vrgorac, Orah, crkva Sv. Marka, sakralni spomenik Vrgorac, Otrići, crkva Sv. Nikole, sakralni spomenik Vrgorac, Prapatnica, crkva Sv. Roka i groblje, sakralni spomenik Vrgorac, Rašćane, crkva Sv. Mihovila, sakralni spomenik Vrgorac, Rašćane, crkva Sv. Stjepana, sakralni spomenik Vrgorac, Ravča, crkva Sv. Mihovila, sakralni spomenik Vrgorac, Stilja, crkva Sv. Ivana krstitelja, sakralni spomenik Vrgorac, Umčani, crkva sv. Ante i sv. Mihovila sa grobljem ,sakralni spomenik Vrgorac, Veliki Prolog, Gospina crkva i stećci, sakralni spomenik Vrgorac, Vinjani, crkva Sv. Roka, sakralni spomenik Vrgorac, Zavojane, crkva Sv. Marije s grobljem, sakralni spomenik


__________________________________________________________________Urbos doo Split

88

Smjernice zaštite nepokretnih kulturnih dobara Urbana cjelina Planskim dokumentima niže razine potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja na načelu restauracije, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije. Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre. Ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina. Neizgrađene dijelove povijesnih jezgri, koji u posljednjih 80 g. nisu znatnije transformirani, ili su korišteni kao gradske zelene površine, potrebno je uređivati kao javne zelene površine s mogućnošću minimalnih intervencija objektima javnog značaja. Izuzetno se može dozvoliti izgradnja dijela gore navedenih neizgrađenih prostora radi rekompozicije i prostornog usklađenja volumena i silueta sklopova izgrađenih nesukladno ambijentu povijesne jezgre, ali tek temeljem detaljnih istraživanja i provedbe postupaka javnih urbanističko arhitektonskih natječaja koje se preporučuje kao najobjektivniji način dobijanja kvalitetnih prostornih. Održanje stambenog fonda unutar povijesnih jezgri od ključne je važnosti za daljnje funkcioniranje povijesne jezgre, te je stoga potrebno u interpoliranim novim objektima predviđati više od 50% površine za stambenu namjenu, dok je izgradnju poslovnih prostora opće namjene (trgovina, servisi, obrt, ugostiteljstvo, usluge) potrebno osigurati u prizemnim dijelovima postojećih i novih objekata. Izuzetak od ovog pravila odnosi se na objekte javne namjene (uprava, hoteli, financijske ustanove, ustanove kulture, prosvjete i znanosti). Režim prometa unutar povijesne jezgre potrebno je prilagoditi mjerilu povijesne jezgre te karakteru i obimu poslovnih djelatnosti u jezgri, osiguravajući pritom posebne režime prometa u mirovanju za stanovnike povijesne jezgre s obvezom da se za svaku stambenu jedinicu osigura jedno parkirališno mjesto. Za upravljanje graditeljskim nasljeđem u povijesnim jezgrama urbanih naselja potrebno je osnivati specijalizirane ustanove, zaklade ili fondacije koje se financiraju temeljem propisa o zaštiti kulturnih dobara. Polurbane i ruralne cjeline Zaštita ovih cjelina temelji se na očuvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, kao i na očuvanje tradicijske građevne strukture i karakteristične slike naselja. Mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara poluurbanih i ruralnih cjelina provode se ugradnjom istih mjera u uvijete uređenja i korištenja prostora prostorno planske dokumentacije kojom se uređuje gradnja na prostorima zaštićenih poluurbanih i ruralnih cjelina. -uvjetima uređenja i korištenja prostora potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije. Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre. -posebno je potrebno očuvati odnos izgrađenog dijela povijesnih poluurbanih i ruralnih jezgri s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama unutar povijesnih jezgri.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

89

-ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalnog povezivanja u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina.zaštita slike naselja, njegove matrice i karakterističnog mjeril -zaštita reljefa i specifičnih osobina pripadajućeg krajobraza -uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih poluurbanih i ruralnih cjelina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala. -očuvanje autohtonih elemenata pejsaža – šuma, oranica, voćnjaka itd. -afirmiranje sadnje i njegovanja autohtonih pejsažnih vrsta; -zaštita i sanacija vodotoka i karakterističnih krajobraznih obilježja u sastavu naselja ili njihovoj blizini, te sprečavanje njihovog zagađivanja i degradacije njihovog prirodnog toka -održavanje karakteristične topografske forme i prostorne organizacije naselja -očuvanje prostornih detalja unutar naselja -sprječavanje unošenja stranih oblikovnih i građevinskih elemenata i njegovanje tradicijskog načina oblikovanja i građenja; -ograničavanje širenja naselja i zadržavanje zelenih prirodnih cezura među naseljima kako bi se zadržala njihova samosvojnost i povijesni identitet; -Za upravljanje graditeljskim nasljeđem u povijesnim jezgrama poluurbanih i ruralnih naselja preporuča se osnivanje specijaliziranih ustanova, zaklada i fondacija koje se financiraju temeljem propisa o zaštiti kulturnih doba. Područja arheološke baštine Zaštita arheološke baštine odnosi se na zaštitu arheoloških nalazište i zona koje su utvrđene predmetnom konzeravtorskom podlogom. Zaštita arheološke baštine odnosi se i na neistražena i potencijalna nalazišta i zone koje su zaštićena odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) u člancima 45, 46, 47, 48, 49, 50. a izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvjestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara. Sukladno članku 44. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) arheološke zone i nalazišta utvrđena ovom konzervatorskom podlogom potrebno je istražiti kako bi se stvorili uvjeti za zaštitu i očuvanje kulturnog dobra. Unutar arheoloških zona, unutar ili van postojećih naselja, potrebno je prilikom radova osigurati arheološki nadzor. Sukladno rezultatima arheološkog nadzora, nadležno konzervatorsko tijelo određuje daljnje postupanje. Prema članku 46 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) ono može biti sljedeće: -odbiti zahtjev i trajno obustaviti radove na tom nalazištu -dopustiti nastavak radova uz određivanje mjera zaštite arheološkog nalazišta -dopustiti nastavak radova određivanjem konzervatorskih uvjeta, odnosno izmjeniti rješenje o prethodnom odobrenju


__________________________________________________________________Urbos doo Split

90

Na područjima kojima se predmetnim planom predviđa izgradnja objekata unutar arheoloških zona, obvezuje se nositelj zahvata da osigura arheološko rekognosticiranje prostora prije početka bilo kakvih radova te sukladno rezultatima rekognosticiranja, zaštitna arheološka istraživanja. U slučaju prezentacije arheoloških nalaza in situ potrebno je izraditi detaljniji prostorni plan koji će definirati odnose između prezentiranih nalaza i predviđenih izgradnji. Arheološka nalazišta koja su zaštićena kao pojedinačna kulturna dobra, što je tabelarno i kartografski iskazano u ovoj konzervatorskoj podlozi, štite se kao pojedinačna kulturna dobra. Radovi na samom lokalitetu ili u njegovoj neposrednoj blizini trebaju imati posebne uvjete i prethodno odobrenje prema člancima 60, 61, 62, 63, 64 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) Područja zaštićenog krajolika Prema Članku 56. zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99), stavak 2, opći uvijeti zaštite i očuvanja podučja zaštićenog kultiviranog krajolika određenim ovom konzervatorskom podlogom su: -potrebno je očuvati od daljnje izgradnje u najvećoj mogućoj mjeri, te usmjeravati izgradnju objekata interpolacijama unutar izgrađenih struktura naselja -izuzetno se dozvoljava izgradnja pojedinačnih stambenih ili gospodarskih cjelina u agrarnom prostoru ruralnih naselja, ali na način da izgradnja ne izmjeni tradicionalne osobitosti šireg prostora (terase, suhozidi, vegetacija). -mjere pošumljavanja u agrarnom krajoliku neautohtonim vrstama dopuštaju se samo u neposrednoj provedbi mjera zaštite od erozije, dok se predjeli iznad terasasto kultiviranih obronka trebaju obogatiti pošumljavanjem autohtonim vrstama. Preporuča se izrada Krajobraznog plana grada Vrgorca u kojem će krajobrazi prostora grada biti analizirani i valorizirane te izložene mogućnosti njegovog uređivanja. Pojedinačna kulturna dobra Zaštitom pojedinačnih kulturnih dobara obuhvaćeni su registrirani ili preventivno zaštićeni građevinski sklopovi, utvrde, fortifikacije, stambene građevine, građevine javne namjene, škole, crkve, kapele, groblja i grobne građevine gospodarske i industrijske građevine i arheološki lokaliteti. Popis registriranih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara tabelarno je i kartografski prikazan u predmetnoj konzervatorskoj podlozi. Rad na izradi popisa registriranih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara trajan je proces. Kulturna dobra koja tijekom vremena budu upisana u popis registriranih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara, a sada se ne nalaze u istom popisu, također su obuhvaćena mjerama zaštite ovdje određenim za pojedinačna kulturna dobra. Promjene u popisu biti će dostavljane nadležnim gradskim i županijskim tijelima. Radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na nepokretnom kulturnom dobru, promjene namjene zaštićenog kulturnog dobra, kao i promjene u zaštićenom okolišu kulturnog dobra, mogu se poduzimati samo uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara. Nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti integritet nepokretnog kulturnog dobra. Zaštitu treba provoditi cjelovito što podrazumijeva istodobnu zaštitu same građevine i svih dijelova elemenata pripadajućeg prostora, odnosno parcele, u pravilu uz obavljanje uz očuvanje izvorne namjene i sadržaja u zaštićenim građevinama i pripadajućim parcelama.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

91

Za sanaciju i provođenje zaštitnih radova na ugroženim odnosno oštećenim kulturnim dobrima potrebno je izraditi odgovarajuću arhitektonsko-građevinsku dokumentaciju postojećeg stanja sa prijedlogom sanacije i obnove, a prema konzervatorskim uvjetima nadležne službe zaštite. Mjere zaštite i odredbe za provedbu. Zaštićena pojedinačna kulturna dobra (registrirana i preventivno zaštićena), bez obzira na stupanj zaštite područja ili naselja u kojem se nalaze: - svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i

tipoloških karakteristika, te parcele, u pravilu uz očuvanje izvorne namjene; - eventualna nova namjena mora se prilagoditi očuvanoj građevnoj strukturi; - sanacija i obnova svake zgrade mora se provoditi sukladno izvornom arhitektonsko-

oblikovnom konceptu, uz očuvanje pripadajućih parcela, odnosno posjeda s kojima čine kvalitetnu cjelinu;

- nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter, bilo da se radi o rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju ili prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakteru objekta odnosno karakteru šireg okoliša, kao niti preparcelacija;

- nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih elemenata i materijala koji nisu primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru objekta (PVC ili metalna stolarija, pokrov neprimjerenim crijepom i sl.), osim iznimno na onim građevinama u potezima ulica gdje su prizemlja javne namjene (lokali), a prema uvijetima izdanim od nadležnog konzervatorskog tijela.

- nije dopušteno uklanjanje objekata u svrhu gradnje zamjenskih, osim iznimno pod uvjetima propisanim člankom 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

- za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara. (Članak 60, 61, 62, 63 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/99)

Građevni sklopovi koji su zaštićeni kao pojedinačno kulturno dobro uređuju se isključivo temeljem detaljne planske dokumentacije i projekata, kojima prethode posebni uvijeti i prethodno odobrenje. Sakralni i civilni građevni sklopovi mogu mijenjati namjenu (metoda revitalizacije) tek temeljem izvršene konzervacije koja može uključivati metodu anastiloze, restauracije i tipološke rekonstrukcije ukoliko se takve metode potvrde kao poželjne u postizanju integriteta kulturnog dobra. Preporuča se raspisivanje arhitektonskih natječaja kao metoda za postizanje izvedbenih (glavnih) projekata uređenja građevnih sklopova. Arhitektonski natječaji u svojim propozicijama trebaju imati ugrađene gore određene mjere zaštite pojedinačnih kulturnih dobara.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

92

3.4.2 Prometni infrastrukturni sustav 3.4.2.3 Cestovni promet Prostornim planom je utvrđeno da će cestovni promet imati primarno značenje u cjelokupnom prometnom sustavu s obzirom na njegovu funkciju integriranja ostalih vidova prometa. Planirana i izgrađena cestovna mreža razvrstana je prema funkcionalnom značaju i očekivanom prometnom opterećenju na slijedeće kategorije: - autocesta - državne ceste - županijske ceste - lokalne ceste i ostali nekategorizirani planinski protupožarni i gospodarski putovi Na području grada Vrgorca evidentirane su: Jadranska autocesta Državna cesta: - D 62; Dugopolje (D1) – Šestanovac – Zagvozd – Vrgorac – Kula Norinska – Metković (D9) - D 512; Makarska (D8) – Ravča Županijske ceste: - Ž 6199; D 62 – Kozica – Šošići – D 512 - Ž 6201; Poljica Kozička – Stilja – Prapatnice – Vrgorac (D62) - Ž 6207; Katezi – Vrgorac (D 62) - Ž 6208; Vrgorac (D62) – Staševica – D513 - Ž 6209; Ž 6201 – Banja – Orah – (gr. R. BIH) - Ž 6210; Podprolog – Veliki Prolog (D 62) - Ž 6211; Ž6208 – Dusina – Otrić Seoci – D513 Na lokalnim cestama postoji više "crnih točaka" prometa sa stanovišta elemenata ceste, posebno u samom mjestu Vrgorac, u nekim naseljima je potrebna rekonstrukcija cestovne mreže i prometne signalizacije. Planom su određeni prioriteti na izgradnji i rekonstrukciji građevina cestovnog prometa: - Izgraditi (rekonstruirati) mrežu Državnih cesta - izgradnja zaobilaznice Vrgorca (DC – 62) Na postojećoj cestovnoj mreži državnog, županijskog i lokalnog značaja predviđeni su slijedeći zahvati: - korekcija nepovoljnih građevinskih elemenata trasa, prvenstveno na mjestima gdje su

prometne nezgode najčešće (proširenje profila cesta, povećanje horizontalnih i vertikalnih radijusa i sl.);

- modernizacija (asfaltiranje) preostalih važnijih lokalnih cesta sa tucaničkim kolnikom. Rekonstrukcijom postojećih državnih i drugih razvrstanih cesta potrebno je obuhvatiti cjelovito rješenje trase sa svom infrastrukturom, javno rasvjetom, uređenjem pješačkih nogostupa i dr. u naselju. Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojećih obvezno je očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz minimalno korištenje podzida, usjeka i nasipa.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

93

Prateći uslužni objekti (PUO) izgrađuju se uz državne ceste radi pružanja usluga korisnicima, tj. vozačima i putnicima, a s obzirom na stupanj izgrađenosti i mogućnosti korištenja razvrstavaju se u četiri kategorije označene od A-D. Najniža razina opremljenosti PUO-a označena je kategorijom D i omogućuje parkiranje na odmorištu, eventualno sa korištenjem WC-a ili moguću minimalnu komercijalnu uslugu. Ovoj kategoriji pripadaju i ugibališta za zaustavljanje vozila u nuždi (SOS ugibališta). Prateći uslužni objekt C kategorije sastoji se od benzinske postaje i parkirališta. Prateći uslužni objekt B kategorije uz benzinsku postaju i parkiralište ima izgrađeni restoran, caffe bar, trgovinu ili slični komercijalni sadržaj. Prateći uslužni objekt najviše razine opremljenosti označen je kategorijom A, a sastoji se osim sadržaja u kategoriji B i sadržaja za smještaj, sa sportskim i drugim rekreativnim sadržajima. Prateći uslužni objekti lociraju se uz državne ceste temeljem Izmjena i dopuna projekata ceste, a na cestovnom i privatnom zemljištu, formirajući jedinstvenu parcelu. Njihova međusobna udaljenost usklađuje se sa prometnim potrebama i mogućnostima, ovisno o terenskim prilikama, posebno u blizini većih gradova i naselja, vodeći računa i o blizini interesantnih spomeničkih, kulturnih i prirodnih znamenitosti. Odmorišta, a u njima i svi sadržaji, pa i komercijalni smatraju se sastavnim dijelom javne ceste sukladno čl. 3, alineja 5. Zakona o javnim cestama )NN 180/04). 3.4.2.4 Željeznički promet U željezničkom prometu planirana je moguća trasa Jadranske željezničke pruge. Jadranska željeznička pruga dio je magistralnog pravca koji omogućuje vrlo povoljnu željezničku vezu Srednje i Zapadne Europe s južnim dijelovima Europe. Jadranska priobalna pruga Rijeka-Split_Dubrovnik predviđa se za mješoviti promet (putničkih i teretnih vlakova). S obzirom da je definiran koridor Jadranske autoceste, kod definiranja koridora Jadranske željeznice vodilo se računa o istoj na način da njihova međusobna udaljenost bude 1≥100 metara. U daljnojizradi dokumentacije za izgradnju Jadranske željeznice moraju se primjenjivati slijedeći parametri;

- maksimalna brzina putničkih vlakova v›200 km/h - maksimalna brzina teretnih vlakova v=120-140 km/h - minimalni radijus horizontalne krivine R›3000m - maksimalni uzdužni nagib „i“=12‰ (izuzetno 14‰) - mješoviti promet (putnički + teretni) - međustanični razmak L=20-30 km i - jednokolosječna pruga sa mogućnošću gradnje u budućnosti drugog kolosijeka

Objekti trase željezničke pruge moraju se graditi u skladu s mjerama zaštite i svim ekološkim kriterijima. 3.4.2.5 Zračni promet Na prostoru Grada Vrgorca, u blizini DZ Vrgorac, planira se izgradnja interventnog helidroma.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

94

Prilikom planiranja helidroma trebaju se uvažavati standardi koji su referentni za helikopterski zračni promet (u svezi sa prirodnim karakteristikama položaja i dimenzijama heliodroma, osiguravanjme prostora heliodroma i prostora u njegovoj neposrednoj jblizini, osiguravanjem vizualne pomoći, servisa i opskrbe helikoptera, postupanja u slučaju požara). 3.4.3 Energetski sustav Elektrifikacija područja grada Vrgorca počela je još uoči Drugog svjetskog rata. U njenom dosadašnjem razvitku izdvajaju se ove tri temeljne etape i to: - 1. etapa, koja obuhvaća razdoblje od 1941. do 1958. godine u kome se elektroopskrba

(uglavnom rasvjete) vršila iz male lokalne elektrane instalirane snage svega 9 kVA i nazivnog napona 380/220 V.

- 2. etapa, obuhvaća razdoblje od 1958. do 1977. godine u kome se elektroopskrba vrši iz jedinstvenog elektroenergetskog sustava (EES) jednim dalekovodom 10 kV (DV 10 kV) iz TS 35/10 kV «PLOČE» (VRANJAK) putem lokalne električne mreže nazivnog napona 10 kV i 380/220 V.

- 3. etapa, obuhvaća razdoblje od 1977. godine do danas u kojem se elektroopskrba vrši također iz EES ali preko vlastite TS 35/10 kV i lokalnog sustava koji se sastoji od 3 naponske razine i to, 35, 10 kV i 380/220 V.

Kroz budući razvitak sustava elektroopskrbe treba paralelno rješavati dva temeljna pitanja: - sanacija i dogradnja postojećeg sustava i - izgradnja novog sustava elektroopskrbe sukladno planiranom demografskom,

gospodarskom i prostornom razvitku Grada kao i aktualnim novim elektroprivrednim razvojnim koncepcijama područnih distribucijskih mreža s generalnom orijentacijom na postupnu primjenu novog sustava distribucijskih napona i novih tehničko – tehnoloških rješenja i ugradnja nove elektroprivredne opreme i uređaja.

Do sada je izrađeno čak 4 plana elektroenergetskog razvitka Grada Vrgorca i to redom kako slijedi: - F. Perković, dipl. ing. «Problematika elektroopskrbe općine Vrgorac», elaborat ED Split,

1974. godine - R. Kovačević, dipl. ing. «Investicijski program za DV 35 kV (10 kV) Vrgorac – Dragljani,

elaborat ED Split, 1980. godine - N. Borovac, dipl. ing. «Elektroenergetska osnova i projektni zadatak DV 110 kV (pod

naponom 35 kV) «Vrgorac – Ploče», elaborat ED Split 1986. godine - B. Jelavić, dipl. ing. «Idejno rješenje perspektivne srednjenaponske distribucijske el. mreže

općine Vrgorac», elaborat ED Split 1986. godine (prilog Generalnom urbanističkom planu Grada).

Dosadašnji razvitak kako gradskog tako i područnog sustava odvijao se uglavnom prema gornjim planovima te je u tom pogledu jedan od uzornijih elektrodistribucijskih sustava. Koncept razvitka sustava elektroopskrbe Temeljne odrednice budućeg razvitka sustava elektroopskrbe grada Vrgorca su: - koncept razvitka prostora - globalni trendovi budućeg razvitka potrošnje električne energije - teritorijalna raspodjela planiranog konzuma električne energije - nove konceptualne postavke i tehničko-tehnološke inovacije razvitka i izgradnje modernijih mjesnih i

seoskih mreža


__________________________________________________________________Urbos doo Split

95

Globalni trendovi budućeg razvitka konzuma električne energije određeni su po strukturnoj metodi temeljenoj na konceptu planirane izgradnje prostora i strukturnih urbanističkih planova na koje su primijenjeni elektroenergetski normativi za pojedine tipove potrošača. Provjera je izvršena po statističkoj metodi gdje je uzet prosječni rast konzuma od 3% godišnje. Prema strukturnoj metodi za planiranu izgradnju prostora odgovarajući iznosi konzuma električne energije mogu se odrediti prema formuli: vršno opterećenje: Pm = n x P1x fi (n) gdje su: - Pm - vršno opterećenje po pojedinim urbanističkim sadržajima u MW - n - planirani kapaciteti urbanističkih sadržaja i prema namjeni: - fi - faktor istovremenosti grupe Temeljem primijenjenih formula i planiranih kapaciteta konačne izgrađenosti urbanističkih sadržaja rezultira predviđanje ukupnog vršnog opterećenje konzuma na području općine Vrgorac: Pv=10,2 MW Na osnovu vršnog opterećenja postojećeg konzuma na području općine Vrgorac u iznosu 5,5 MW ostvarenog u 2004. godini, te primjenom koeficijenta porasta konzuma od 3% godišnje dobila se projekcija vršnog opterećenja za 2025. godinu u iznosu: Pv=9,93 MW Obje metode daju približno jednak rezultat, te se može smatrati da će na području općine Gradac nakon pune izgrađenosti planiranih urbanističkih kapaciteta biti gore navedeno vršno opterećenje. Planirane elektroprijenosne trafostanice na području Splitsko-dalmatinske županije: - TS 110/x kV Vrgorac

- Planirani dalekovodi na području Splitsko-dalmatinske županije: - DV 110 kV Imotski – Vrgorac - DV 110 kV Vrgorac – Ploče - DV 110 kV Opuzen – Vrgorac

Energetske građevine: - DV 110 Ljubuški – Vrgorac Na temelju dosadašnjih iskustava preporuča se duž trase svih dalekovoda rezervirati zaštitne koridore u kojima bi trebalo zabraniti bilo kakvu izgradnju. Preporuča se širina koridora ovisno o nazivnom naponu dalekovoda kako slijedi: - za DV 10(20) kV 2x15 = 30 m - za DV 35 i 110 kV 2x20 = 40 m - za sve TS 20/0,4 kV osigurati kamionski pristup. U zaštitnim pojasevima dalekovoda nije dozvoljena nikakva gradnja, niti rekonstrukcija bez prethodne suglasnosti nadležne elektroprivredne organizacije. Sukladno PPDNŽ utvrđuju se smjernice za određivanje lokacija vjetroelektrana: - izvan zaštićenih i predloženih za zaštitu dijelova prirode, - izvan planiranih građevinskih područja, infrastrukturnih koridora, visokih šuma i

poljoprivrednog zemljišta, - izvan zona izloženih vizurama vrijednog krajolika, te s mora i glavnih prometnica, - udaljiti zonu vjetroelektrane od naselja i drugih objekata najmanje 500m, odnosno razina

buke za najbliže objekte ne smije prelaziti 40 dB (A), - uskladiti smještaj vjetroelektrana u odnosu na telekomunikacijske uređaje (radio i TV -

odašiljači, navigacijski uređaji) radi izbjegavanja elektromagnetskih smetnji, - voditi računa u odabiru veličine i boje lopatica i stupa o mogućoj vizualnoj degradaciji

prostora,


__________________________________________________________________Urbos doo Split

96

- izraditi za karakteristične lokacije kompjutorsku vizualizaciju radi ocjene utjecaja vjetroelektrana na fizionomiju krajobraza.

Konačne lokacije vjetroelektrana odrediti će se na temelju prethodnih istraživanja, studija

podobnosti i provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš. 3.4.4 Vodnogospodarski sustav 3.4.4.3 Vodoopskrbni sustav Vrgorac - Vodoopskrbni sustav Banja Vodoopskrbni sustav Banja sa zahvatom u sklopu c.s. «Banja» (zahvaća se cca 50 l/s), opskrbljuje u prvom redu grad Vrgorac, područje Stije (sjeverozapadno od Vrgorca), područje Duge Njive (zapadno od Vrgorca), te sve do Župe. Radovi na vodoopskrbi područja Grada Vrgorca odvijali su se u dvije etape (A i B). Radovi etape A su dovršeni 1988. godine i uglavnom se odnose na sam vodozahvat Banja sa pripadnim crpnim postrojenjem, vodospremu «Vrgorac» (2x1000 m³), odakle se voda preko c. s. «Vrgorac» transportira dalje prema Ravči, odnosno Dragljanima. Drugi vodoopskrbni pravac iz v. «Vrgorac» ide preko c.s. i v. «Prapatnica» prema Stilji. Etapa B podrazumijeva produženje postojećih cjevovoda, uz izgradnju pripadnih objekata (vodosprema i crpnih stanica). Etapa B počela se realizirati 1997. godine, a obuhvaća: - Cjevovod c.s. «Prapatnica II – v. «Stilja», sa istoimenom c.s. i vodospremom; - Cjevovod Dragljane – Raščane, sa istoimenim crpnim stanicama i vodospremama - Cjevovod c.s. «Zavojane» - v. «Zavojane» sa istoimenom c.s. i vodospremom; - Cjevovod c.s. «Kljenak II» - v. «Duge Njive» sa istoimenom c.s. i vodospremom, te sa c.s.

«Kljenak I»; - Cjevovod Kozica – Štulići, sa c.s. «Kozica» i c.s. i v. «Štulići», te sa v. «Antunovići» (dionica

c.s. «Štulići» - v. «Antunovići» za puštanje u pogon čeka samo ugradnju trafo stanice za c.s.).

U sklopu prethodno navedenih aktivnosti izvedeno je oko 14 km cjevovoda, sedam crpnih stanica i šest vodosprema. Pored navedenoga, izgrađeni su i objekti vodoopskrbe naselja Župa (općina Zagvozd) i to: - Cjevovod «Raščane – Župa», sa c.s. «Župa I», v. i c.s. «Župa II», v. «Turija» (5,1 km

cjevovoda, dvije c.s. i dvije vodospreme), čime je riješena vodoopskrba na potezu Vrgorac - Župa, odnosno do zapadne granice (sa općinom Zagvozd).

Na predmetnom sustavu Banja potrebno je još izvesti nadzorno-upravljački sustav, te do uvođenja tog sustava, krajnji korisnik ne može u potpunosti upravljati izgrađenim sustavom. Na potezu Dragljane – Raščane, c.s. «Zavojane» - v. «Zavojane», Kljenak – Duge Njive te Prapatnica – Stilja je izvedeno oko 450 priključaka, čime je vodom opskrbljeno oko 1400 stanovnika. Na potezu Kozica – Župa, vodoopskrba je riješena za oko 350 stanovnika naselja Župa, Turija, Kozica i Miloši. - Vodoopskrbni sustav Butina Vodozahvat Butina u funkciji je od 1970. godine i na njemu se zahvaća oko 35 l/s. Iz vodospreme «Butina» vodoopskrba se vrši u dva glavna pravca: prema Malom Prologu i prema Staševici, odnosno po sjevernoj i južnoj strani Vrgorskog polja. Sustav je u većoj mjeri


__________________________________________________________________Urbos doo Split

97

finaliziran i u funkciji, tako da se u posljednje vrijeme na njemu nisu vršile intenzivnije aktivnosti. Zone sanitarne zaštite izvorišta Na području Grada Vrgorca nalaze se vrlo važna izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu, te je cijelo područje grada pokriveno skoro u cijelosti zonama sanitarne zaštite (različitih nivoa zaštite). Izvorišta Banja i Butina se koriste za vodoopskrbu Vrgorca, Klokun, čija se zona sanitarne zaštite nalazi na području Grada, za vodoopskrbu područja Ploča, a na području Grada Vrgorca se nalazi i zona sanitarne zaštite vodozahvata Modro oko, izvorište Modro oko, koje nije na području Grada se koristi za vodoopskrbu manjih lokalnih naselja i potencijalno/rezervno izvorište za područje opskrbe izvorišta Prud. Hidrogeološkim studijama, Elaboratom «Hidrogeološki istražni radovi za određivanje sanitarno-tehničke zaštite izvora Banja i Butina – Vrgorac» (Institut za geološka istraživanja , Zagreb, 1992. godine.) te Elaboratom «Hidrogeološki istražni radovi za određivanje sanitarno-tehničke zaštite izvora Klokun i Modro Oko (Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 1996. godine.) utvrđen je prijedlog zona zaštite ovih izvorišta. Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/2002) se propisuju: uvjeti i način utvrđivanja područja sanitarne zaštite (zone) izvorišta i drugih ležišta voda (podzemne vode, rijeke, jezera, akumulacije) koja se koriste ili su rezervirana za javnu vodoopskrbu (izvorišta); mjere za zaštitu izvorišta od zagađenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na njihovu izdašnost, kakvoću i zdravstvenu ispravnost; smjernice za utvrđivanje posebne naknade za potrebna povećana ulaganja u javni vodoopskrbni sustav i sustav javne odvodnje otpadnih voda na području zona te postupak za donošenje odluke o zaštiti izvorišta. Zone izvorišta, sanitarni i drugi uvjeti održavanja zona i zaštitne mjere u području zona određuju se na temelju prethodnih vodoistražnih radova. Vodoistražnim radovima smatraju se radovi ispitivanja radi utvrđivanja postojanja, rasprostiranja, količine, kakvoće i pokretljivosti podzemnih voda na određenom prostoru. Unutar definiranih granica zona izvorišta provodi se pasivna i aktivna zaštita izvorišta. Pasivnu zaštitu izvorišta čine mjere zaštite građenja i smještaja pojedinih građevina i obavljanja određenih djelatnosti unutar utvrđene zone. Aktivnu zaštitu izvorišta čini redovito praćenje kakvoće vode na priljevnom području izvorišta i poduzimanje mjera za njeno poboljšanje, a osobito: građenje i rekonstrukcije odvodnih i vodoopskrbnih sustava, predtretman otpadnih voda, uvođenje čistih proizvodnja, ugradnja spremnika s dodatnom zaštitom i sl. IV. zona obuhvaća sliv izvorišta izvan III. zone, s mogućim tečenjem kroz krško podzemlje do zahvata vode u razdoblju od 10-50 dana u uvjetima velikih voda, odnosno, područje s kojeg su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja manje od a cm/s, kao i ukupno priljevno područje neovisno o dijelu napajanja koje sudjeluje u obnavljanju voda odnosnog izvorišta (konceptualni hidraulički sliv). Zabranjuje se: - ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda - građenje industrijskih objekata koji ispuštaju za vodu opasne tvari (ili otpadne vode) - građenje cjevovoda za tekućine koje su opasne za vodu bez propisane zaštite - uskladištenje radioaktivnih i za vodu drugih opasnih tvari, izuzev uskladištenja lož. ulja za

domaćinstvo i pogonskog goriva za poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere za građenje, dovoz, punjenje, uskladištenje i uporabu

- građenje rezervoara i pretakališta za naftu i naftne derivate, radioaktivne i ostale za vodu opasne tvari


__________________________________________________________________Urbos doo Split

98

- izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina na naftu, zemni plin, radioaktivne tvari, kao i izrada podzemnih spremišta

- nekontrolirana uporaba tvari opasnih za vodu kod građenja objekata - građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročiščavanja oborinskih voda i - eksploatacija mineralnih sirovina III. zona obuhvaća dijelove krških slivova izvan vanjskih granica II. zone, s mogućim tečenjem kroz krško podzemlje do zahvata vode u razdoblju od 1 do 10 dana u uvjetima velikih voda, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja 1-3 cm/s, odnosno područje koje obuhvaća pretežiti dio slivnog područja (klasični statističko-hidrogeološki sliv). Zabranjuje se: - deponiranje otpada - svako skladištenje nafte i naftnih derivata - površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina - građenje industrijskih postrojenja opasnih za kakvoću podzemne vode i - građenje cjevovoda za tekućine koje su štetne i opasne za vodu II. zona obuhvaća glavne podzemne drenažne smjerove u neposrednom slivu krških izvorišta s mogućim tečenjem kroz krško podzemlje do zahvata vode do 24 sata, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja, u uvjetima velikih voda, veće od 3,0 cm/s, odnosno unutarnji dio klasičnog priljevnog područja. Obuhvaća i ponore i ponorne zone u slivnom području, te se oni ograđuju i označavaju kao II. zona. Zabranjuje se: - poljodjelska proizvodnja, osim proizvodnje zdrave hrane - stočarska proizvodnja, osim za potrebe seljačkog gospodarstva, odnosno obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva - građenje pogona za proizvodnju, skladištenje i transport opasnih tvari - gradnja groblja i proširenje postojećih - građenje svih industrijskih pogona - građenje autocesta i magistralnih cesta (državnih i županijskih cesta) - građenje željezničkih pruga i - građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode I. zona se utvrđuje radi zaštite građevina i uređaja za zahvaćanje voda. I. zona obuhvaća neposredno naplavno područje zahvata vode, krški izvor, kaptažu, crpne stanice, postrojenja za preradu vode, građevine za pogon, održavanje i čuvanje, uključivo i mjesta umjetnog napajanja krških i vodonosnika bez obzira na udaljenost od zahvata vode. Kod velikih naplavnih površina na strmim i nepristupačnim stijenskim odsječcima, I. zonu se može podijeliti na I.A i I.B zonu. I. zona i I. A zona moraju biti ograđene. U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane za eksploataciju, pročiščavanje i transport vode u vodoopskrbni sustav. U I. B zoni može se dozvoliti građenje nužnih prometnica, uz obaveznu kontroliranu odvodnju oborinskih voda i tehnička rješenja osiguranja prometa. Odluku o zonama izvorišta donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave iz članka 41. Zakona o vodama, odnosno iznimno ravnatelj Državne uprave za vode, po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatskih voda. Pravilnikom se obvezuju jedinice lokalne, odnosno regionalne samouprave da odluke donesene prije stupanja na snagu Pravilnika (svibanj 2002) usklade s odredbama Pravilnika u roku pet godina od dana njegova stupanja na snagu.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

99

3.4.4.4 Odvodnja otpadnih voda područja grada Vrgorca Za područje Grada Vrgorca izrađena je glavna projektna dokumentacija sustava odvodnje otpadnih voda Vrgorac i to: glavni projekti kanalizacijske mreže (tlačni gravitacijski cjevovodi, crpne stanice fekalnih voda, oborinski cjevovodi, olujni bazeni i ostali objekti na mreži); glavni projekt uređaja za pročiščavanje otpadnih voda grada Vrgorca – I faza. Na području grada Vrgorca, a niti u bližoj okolici ne postoji pogodan stalni vodotok u koji bi se nakon pročiščavanja mogle upustiti otpadne vode. Utvrđena je lokacija ispuštanja pročišćenih otpadnih voda iz uređaja za pročiščavanje i to na padinama južno od grada u teren. Stoga je usvojeno rješenje uređaja za pročiščavanje otpadnih voda moralo zadovoljiti sve standarde i propise za odabranu lokaciju da se ne ugroze postojeći i planirani zahvati vode za piće. Količine otpadnih voda izračunate su na temelju postojećih potrošača i potrošnje vode, te planiranom broju potrošača i planiranim normama potrošnje. Na temelju svega navedenog izračunati su najveći dotoci fekalnih otpadnih voda, odnosno mjerodavni dnevni dotoci: Q = 1.000 m³/dan E = 5.000 ekvivalent stanovnika Ovi dotoci i ES su mjerodavni za dimenzioniranje cjevovoda i crpnih stanica, kao i uređaja za pročiščavanje otpadnih voda – I. faza. Sanitarne i industrijske otpadne vode Grada Vrgorca se danas ispuštaju u septičke jame, kojim su većim dijelom propusne, odakle otpadne vode prodiru u podzemlje. Djelomično izgrađena kanalizacijska mreža prihvaća kišne i sanitarne otpadne vode samo iz strogog centra grada, a tako prikupljene otpadne vode se disponiraju neposredno u teren, na padinu sa južne strane grada. Daljnjom urbanizacijom grada, kao i eventualnom daljnjom izgradnjom mreže, problem dispozicije otpadnih voda postao bi izrazito akutan u sanitarnom smislu, i to u mjeri koja bi mogla dovesti do ozbiljnih sanitarnih i zdravstvenih problema u gradu. Da bi se spriječio ovakav razvoj poduzete su odgovarajuće aktivnosti, koje bi trebale rezultirati izgradnjom sustava odvodnje otpadnih voda s osnovnim procesom koji podrazumijeva produženu aeraciju, uz simultanu stabilizaciju mulja. Na sustavu odvodnje grada Vrgorca planirana je izgradnja glavnih kolektora i pratećih objekata kroz sustav i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i to: • Kolektori fekalne kanalizacije Ø 250 ………………………… 4.530 m Ø 300 ………………………… 1.090 m Ø 350 ………………………… 455 m Ø 400 ………………………… 637 m • Kolektori oborinske kanalizacije Ø 300 ………………………… 460 m Ø 400 ………………………… 728 m Ø 500 ………………………… 630 m Ø 250 ………………………… 82 m • Crpne stanice na fekalnoj kanalizaciji CS «Sjever» CS «Istok» • Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda ES = 5.000, Q b= 1.000 m³/dan. Izgradnja kanalizacijskog sustava grada Vrgorca i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda otvara perspektive gospodarskom razvitku uz očuvanje čovjekove okoline i zdravijeg života.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

100

Usvojen je razdjelni sustav kanalizacije i to s obzirom na hidrogeološke prilike na području grada Vrgorca (nalazi se u II zoni sanitarne zaštite izvorišta Banja i Butina) sa sanitarnog stanovišta je potrebno na uređaj za pročiščavanje dovoditi i prve oborinske vode (prihvat u «olujnim bazenima» sa naknadnim prebacivanjem u fekalnu kanalizaciju). Ovo zahtijeva da se na oborinskoj kanalizaciji sjevernog sliva (sliv Rastočkog polja) predvide dva «olujna bazena» (u blizini crpnih stanica fekalne kanalizacije) prije ispuštanja oborinske vode u teren koji pripada II zoni sanitarne zaštite. Na južnom slivu također treba predvidjeti «olujni bazen» na zato najpogodnijem mjestu za gravitacijsko upuštanje prvih oborinskih voda u fekalnu kanalizaciju, što omogućava njihovo pročišćavanje na uređaju. Ispust pročišćenih voda sa uređaja kao i ispust oborinske kanalizacije južnog sliva potrebno je osigurati izvan II zone sanitarne zaštite, na području kotline Bunina koja pripada III stupnju zaštite izvorišta Modro Oko i Klokun. Konfiguracija terena je neprikladna za vođenje trase kanalizacije. Stoga je područje grada podijeljeno na tri slivne zone i to: Jug, Sjever i Istok. Usvojena lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na južnim padinama prema kotlini Bunina uzrokovala je da zonom jug bude obuhvaćen najveći dio slivnih površina. Oborinska kanalizacija Dio izgrađene kanalizacije mješovitog tipa usvaja se za oborinsku kanalizaciju. Potrebno je sve priključke fekalnih voda koji su dosada izvedeni na postojeću kanalizaciju prebaciti na kolektore nove fekalne kanalizacije, a priključke oborinskih voda ostaviti i/ili spojiti na novu oborinsku kanalizaciju. U području južnog sliva nema novih kanala. «Olujni bazen» zapremnine oko 2000 m³ što je dovoljno za prihvat prvog naleta kiše od krajnje točke zahvata do lokacije crpne stanice, predviđa se kod postojećeg ispusta mješovite kanalizacije. Sjeverni sliv se proširuje novim dijelom kanala od sadašnjeg ispusta do lokacije fekalne crpne stanice. Na ovoj lokaciji predviđa se olujni bazen zapremnine oko 150 m³. Istočni sliv nema postojeće kanalizacije, pa se u istom rovu postavlja oborinski kanal. Olujni bazen također je smješten uz fekalnu crpnu stanicu. Svi će olujni bazeni imati crpnu stanicu kapaciteta oko 2-4 l/sek, visine dizanja jednake kao fekalne crpne stanice. Vrijeme rada ovih crpnih stanica regulirati će se iz centrale uređaja za pročišćavanje. Koristi se isti tlačni vod od fekalne kanalizacije. Olujni bazeni i pripadajuće crpne stanice projektirane su u sklopu glavnog projekta uređaja za pročišćavanje, a izgraditi će se u isto vrijeme kada i uređaj. Sami bazeni bez ostalog sustava za čišćenje nemaju smisla. Fekalna kanalizacija Kolektori fekalne kanalizacije postavljeni su u skladu sa lokacijom uređaja. Elementi kanalske mreže projektirani su tako da se bez izmjena profila i pravaca može proširiti za nove, sada neobuhvaćene kolektore. Južni sliv obuhvaća površinu oko 25 ha, sjeverni oko 7.5 ha, istočni oko 22 ha. Ukupni krajnji broj od projektom predviđenih 5000 stanovnika raspoređen je u odnosu na pripadajuće površine s tim da je u istočnom slivu predviđen manji broj stanovnika, zbog velikog dijela industrijskih površina. Trase kolektora vođene su kroz prometnice i to tako da se vodilo računa o postojećim komunalnim instalacijama.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

101

Na završetku svakog sliva (sjeverni i istočni) predviđena je crpna stanica za crpljenje u južni sliv, kroz koji se gravitacijska otpadna voda dovodi do uređaja za pročiščavanje. Na mreži su dvije crpne stanice. Kapacitet pojedinih crpki na mreži je 15 l/s sa visinom dizanja 40 m i 8 l/s i vis. dizanja 25-30 m. Dotok u kanalsku mrežu u prvom redu ovisi o broju stanovnika, industriji i količini tzv. «Tuđih voda». Mora se spriječiti bilo koji priključak kišne kanalizacije, kao i dotok podzemnih voda u fekalnu kanalizaciju. Opterećenost pojedinih dionica raspoređena je prema gustoći izgradnje. Objekti društvenog standarda su u funkciji istog broja stanovnika. Budući da za većinu kolektora imamo minimalni profil, trenutno opterećenje od ovih objekata ne utječe na dimenzije kolektora. Otpadne vode Grada Vrgorca su u najvećoj mjeri tipične gradske otpadne vode, a zastupljenost industrijskih otpadnih voda, koje će u kanalizaciju dospijevati nakon odgovarajućeg predtretmana, zadržava se na klaonici i vinariji, dakle na industrijama koje u otpadnim vodama sadrže organske i biorazgradive tvari. Učešće količina industrijskih otpadnih voda u ukupnoj količini koja će biti transportirana na uređaj iznosi cca 7,4 %, dok će biološko opterećenje iznositi cca 16% od ukupnog biološkog opterećenja uređaja. Ovo relativno nisko učešće industrijskog opterećenja je u svakom slučaju povoljno, tako da se može konstatirati kako ne bi trebalo očekivati probleme u svezi s priključenjem industrijskih otpadnih voda na gradsku kanalizaciju, a time i na uređaj za pročiščavanje otpadnih voda. Uređaj za pročiščavanje otpadnih voda Proces pročiščavanja temelji se na punom mehaničko-biološkom pročišćavanju otpadnih voda, dok se obrada biološkog i primarnog mulja vrši u simultanom aerobnom postupku stabilizacije. Za I. fazu izgradnje 5.000 ES izrađeni su glavni projekti. Sukladno projektnoj dokumentaciji i orijentaciji kanalizacijske mreže grada Vrgorca i položaju lokacije na kojoj je omogućena konačna dispozicija pročišćenih otpadnih voda, uređaj za pročišćavanje smješten je na južnoj strani grada, na padinskom dijelu koji se nalazi van pravca budućeg širenja Vrgorca. Kote terena na izabranoj lokaciji omogućavaju gravitacioni dotok otpadnih voda. Lokacija uređaja (granica II. i III. zone sanitarne zaštite) je odgovarajuće postavljena u odnosu prema potrebi da se konačna dispozicija pročišćenih otpadnih voda izvrši na terenu koji se nalazi u III zoni sanitarne zaštite vode za piće. Lokacija upojnog bunara (izvršeni istražni radovi) je u II zoni sanitarne zaštite. Lokacije točke upojnih bunara nalazi se u III sanitarnoj zoni cca 450 m udaljenoj od uređaja prema kraškom polju Bunina, koje se prostire na nadmorskoj visini 85 m.n.m., odnosno oko 10 m ispod srednje kote polja. Smjerovi otjecanja su orijentirani tako da ne utječu na kvalitetu podzemnih voda za vodoopskrbu. U cilju izbjegavanja negativnih utjecaja na neposrednu okolinu mjesta konačne dispozicije pročišćenih otpadnih voda, predviđeno je da se izgradi upojeni bunar, sa drenažnim cijevima, koje će biti orijentirane prema smjerovima prostiranja terena pogodnog za polaganje cijevi i poniranje voda koje će se izlijevati. Nakon što se uređaj izgradi moći će se prije realizacije II. faze prići ispitivanjima za eventualnu primjenu pročišćenih otpadnih voda u poljoprivredi, naravno ako za to bude zainteresiranih u poljoprivrednim područjima. Obzirom da grad Vrgorac nema uređeno odlagalište čvrstog otpada, neophodno je do uređenja istog dehidrirani mulj iz procesa stabilizacije uređaja za pročišćavanje konačno disponirati koristeći različite metode koje stoje na raspolaganju pridržavajući se uvjeta iz zakonske regulative vezane za odlaganje otpada.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

102

Čvrste tvari sa rešetke uređaja se automatski pakiraju u vreće, odvoze do kontejnera (gdje se dodaje i ručno prikupljeni otpad sa rešetki i kanala) i dalje na gradsko odlagalište čvrstog otpada. 3.4.4.5 Uređenje vodotoka, zaštita od poplava i melioracijska odvodnja Na području Grada Vrgorca nalaze se dva kraška polja, Vrgorsko i Rastok, koja su karakteristična što se tiče svojih svojstava u pogledu uređenja vodotoka, zaštite od poplava kao i radova na melioracijskom uređenju. To su klasična zatvorena kraška polja sa izrazito nepredvidljivim, u načelu nepovoljnim hidrološkim prilikama koja u zimskom periodu plave zbog velikih količina oborinskih i izvorskih voda, te malih kapaciteta ponora i odvodnih tunela a u ljetnom razdoblju imaju potrebu za osiguranjem velike količine vode potrebne za navodnjavanjem velikih obradivih površina. Uređenje ova dva polja uvijek je imalo osnovni cilj skraćenje trajanja poplavnih voda, tj. smanjenje visine maksimalnih vodostaja u polju, kako bi se omogućila odgovarajuća poljoprivredna proizvodnja. Poplavne vode Rastoka se prikupljaju Maticom Rastoka, dovode do tunela Rastok i upuštaju u Maticu Vrgorsku u Vrgorsko polje. Matica Vrgorska ih dalje zajedno sa vodama Vrgorskog polja sprovodi do Vrgorskog tunela i dalje u Baćinska jezera. Povećani dotok u Baćinska jezera se evakuira u more odvodnim tunelom i spojnim kanalom. S druge strane, Matica Rastoka je povezana kanalom Parilo-Brza voda sa rijekom Mlada iz sliva Trebižata, a služi za natapanje površina polja Rastok. Cijeli sustav još nije dovršen. Vrgorsko polje Odvodnja Vrgorskog polja je moguća osiguranjem takvog kapaciteta odvodnih organa koji omogućava pravovremeno otjecanje maksimalnih voda uključujući i dotok iz polja Rastok putem odvodnog tunela izgrađenog 1985. godine. Glavni objekt odvodnje je Vrgorski tunel, ukupne dužine 2,13 km. Izgradnjom ovog tunela 1938. godine omogućena je odvodnja viška voda iz Vrgorskog polja samo u vegetacijskom razdoblju. U zimskom razdoblju polje i dalje trpi od poplava, premda one sada znatno kraće traju. Tijekom 1974. godine izvršena je rekonstrukcija, odnosno proširenje poprečnog presjeka Vrgorskog tunela, te odvodnog tunela iz Baćinskih jezera i spojnog kanala. Izvedenim je radovima povećana propusna moć Vrgorskog tunela s 30 na 44 m³/s. Osamdesetih je godina izvršeno betoniranje dna tunela čime je kapacitet tunela dodatno povećan na 48 m³/s. Izvršena je regulacija čitavog toka rijeke Matice, glavnog recipijenta polja, u dužini cca 25 km. Ovi radovi na iskopu i oblikovanju korita izvedeni su za protoku koja odgovara evakuacijskoj moći odvodnog tunela i postojećih ponora. Također je izvršen iskop 1. faze rasteretnog kanala ukupne dužine 2 km, te radovi na zaštiti od brdskih voda površina bivšeg PD «Poduh». Radi privođenja područja Crnog Vira intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji i zaštiti od poplavnih voda rijeke Matice, na mjestu račvanja korita Matice na ogranak prema tunelu i ogranak prema ponorima na jugoistočnom rubu polja, izgrađena je 1981. god. nasuta brana Crni Vir koja je zaštitila ovo područje od plavljenja. Kroz temeljni ispust brane se odvija stalno otjecanje prema ponorima koje ne prelazi 5 m³/s koliko iznosi ukupni kapacitet ponora. Paralelno je građena i nasuta brana Krtinovac koja štiti istoimeno područje od velikih voda Matice. Glede evakuacija viška vode iz Vrgorskog polja izrađena je Studija o utjecaju na okoliš odvodnje viška voda iz Vrgorskog polja (Ekoenerg, Zagreb, 2004.) Prema Studiji utjecaja na okoliš odvodnje viška vode iz Vrgoračkog polja i rješenju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva prihvaćena je varijanta 2. namjeravanog zahvata; izgradnja novog tunela koji spaja donji, jugoistočni dio Vrgoračkog polja i jezero Birine) Polje Rastok


__________________________________________________________________Urbos doo Split

103

Glavni vodotok polja je Matica Rastoka. Još osamdesetih godina donijeta je odluka o melioracijskom uređenju polja na teritoriju RH. Odluka je temeljena na činjenici da se provede komasacija prije započinjanja intenzivnijih melioracijskih radova. Prema planovima radovi su trebali biti izvršeni u nekoliko etapa, ali je realizirana samo I etapa nakon čega su radovi prekinuti. Do sada je izgrađen odvodni tunel Rastok, dužine 1.607 m i max. Kapaciteta 18.5 m³/s. Mora se istaći da ovaj objekt još nije bio u pravoj funkciji radi nezavršenosti hidrotehničkog sustava u Vrgorskom polju koji nije u stanju prihvatiti vodu sa horizonta polja Rastok. Radi sprječavanja pogoršanja vodnog režima u Vrgorskom polju na ulazu u tunel izgrađena je zatvaračnica sa ustavom pomoću koje se voda kontrolirano ispušta na nizvodni horizont. Izvršena je regulacije korita rijeke Matice od spojnog kanala ulazne građevine odvodnog tunela Rastok s rijekom Maticom do akvadukta u selu Orah u ukupnoj dužini cca 5.2 km, te rekonstrukcija ustava na glavnom koritu Matice i na glavnim odvodnim kanalima, te rekonstrukcija mostova na glavnom koritu. Izveden je južni lateralni kanal u dužini 1.2 km. Podaci o izgrađenosti sustava melioracijske odvodnje:

- površinska odvodnja - dijelom – nepotpuno izgrađeno 320 ha - neizgrađeno 3.330 ha

Podaci o zaštiti melioracijskih područja od vanjskih voda:

- ukupna duljina lateralnih kanala 1,2 km Podaci o osnovnim melioracijskim objektima za odvodnju:

- ukupna duljina melioracijskih kanala I reda (melioracijskih vodotoka) 30,2 km - ukupni broj odvodnih tunela 3 - ukupna duljina odvodnih tunela 3,9 km

Mjere poboljšanja s prioritetima - Prema Studiji utjecaja na okoliš odvodnje viška vode iz Vrgoračkog polja i rješenju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva prihvaćena je varijanta 2. namjeravanog zahvata; izgradnja novog tunela koji spaja donji, jugoistočni dio Vrgoračkog polja i jezero Birine) Varijanta 2.

- Izrada tunela „Vrgorac 2“ kojim se odvode vode prema jezeru Birina, uz ostavljanje postojećeg tunela „Krotuša“ u sadašnjem stanju

- Prokop kanala kojim voda dolazi na ulazni portal tunela „Vrgorac 2“ - Izrada betonske preljevne pregrade oko 80 m uzvodno od ulaznog portala tunela

„Vrgorac 2“ - Izrada betonske preljevne pregrade oko 80 m uzvodno od ulaznog portala tunela

„Krotuša“ - Izrada odvodnog kanala iz tunela „Vrgorac 2“ do jezera Birina - Rekonstrukcija spojnog kanal Baćinska jezera – more - Proširenje korita matice Vrgorske kroz Prigon - Izrada obodnog kanala u Vrgorskom polju kojim se prihvaćaju vode iz tunela Rastok i

dio poplavnih voda samog Vrgorskog poilja Ozbiljnost zaštite voda potrebno je utvrditi kod svake značajnije gradnje i gospodarske aktivnosti ovisno o zoni sanitarne zaštite u kojoj se objekt nalazi a i o vremenskom periodu realizacije objekta i zajedničkog sustava odvodnje sa uređajem za pročišćavanje na užem području Grada.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

104

3.5 Postupanje s otpadom Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (izdvojeno skupljanje otpada, recikliranje otpada, kompostiranje organskog dijela otpada, termička obrada ostatka organskog otpada iz procesa predobrade i sortiranja otpada te odlaganje ostatka otpada nakon obrade) i potencijalne makrolokacije za građevine u sustavu gospodarenja otpadom određeni su u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije. Od odlučujućeg je značaja u budućnosti smanjiti količinu otpada koji se mora deponirati, te tako optimizirati korištenje raspoloživih lokacija za deponiranje otpada. Iz ekoloških i gospodarskih razloga broj deponija treba biti što manji. Konačni cilj je izgradnja jednog Centra za gospodarenje otpadom. U cilju neposrednog rješavanja problema zagađenja okoliša od nekontroliranog odlaganja različitih vrsta otpada utvrđuju se slijedeće mjere: - potrebno je sanirati sva “divlja” odlagališta otpada, posebno građevinskog otpada uz

ceste - izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada te mjere iskorištavanja vrijednih osobina

otpada, odnosno program odvojenog skupljanja, recikliranje, kompostiranje i dr. potrebito je provoditi prema zakonskoj regulativi.

Izdvojeno prikupljanje otpada u naseljima omogućuje se pomoću posuda (spremnika) razmještenim na javnim površinama i na način da se postupno otpad odvaja po vrsti. Nekontroliranim postupanjem s otpadom ugrožava se okoliš. 3.6 Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvoja. Osnovni ciljevi zaštite okoliša, u ostvarivanju uvjeta za održivi razvoj jesu: - trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološke

stabilnosti, - očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara, - očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, - unaprjeđenje stanja okoliša i osiguravanje boljih uvjeta života. Osnovni ciljevi zaštite okoliša postižu se: - predviđanjem, praćenjem, sprečavanjem, ograničavanjem i uklanjanjem nepovoljnih

utjecaja na okoliš, - zaštitom i uređenjem izuzetno vrijednih dijelova okoliša, - sprečavanjem rizika i opasnosti po okoliš, - poticanjem korištenja obnovljivih prirodnih izvora i energije, - poticanjem upotrebe proizvoda i korištenja proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš, - ujednačenim odnosom zaštite okoliša i gospodarskog razvoja, - sprječavanjem zahvata koji ugrožavaju okoliš, - sanacijom oštećenih dijelova okoliša, - razvijanjem svijesti o potrebi zaštite okoliša u odgojnom i obrazovnom procesu i

promicanjem zaštite okoliša, - donošenjem pravnih propisa o zaštiti okoliša, - obavještavanjem javnosti o stanju okoliša i njenim sudjelovanjem u zaštiti okoliša,


__________________________________________________________________Urbos doo Split

105

- povezivanjem sustava i institucija zaštite okoliša Republike Hrvatske s međunarodnim institucijama.

Zaštita okoliša temelji se na poštovanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša, opće prihvaćenih načela, uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse. Da bi se omogućio kvalitetan život u već ili potencijalno ugroženim naseljima, te da bi se mogle odrediti granice prihvatnih kapaciteta i izdržljivosti ekosustava na području grada Vrgorca potrebno je, prije svega, pristupiti izradi i kompletiranju podataka o tipu, lokaciji i emisionim karakteristikama stacionarnih izvora zagađenja zraka (katastar emisija). To će predstavljati osnovu za izradu sanacijskog plana kojim bi se sve, a naročito velike zagađivače prostora, prisililo na tehničko - tehnološka poboljšanja, kao i obvezna pridržavanja svih, zakonskim i gradskim propisima, utvrđenih mjera zaštite. 3.6.1 Zaštita tla Očuvanje i poboljšanje kvaliteta tla: - u okviru praćenja stanja okoliša (monitoringa) sustavno mjeriti onečišćenja tala na temelju

zakonske regulative. - u okviru Katastra emisija u okoliš voditi očevidnike za emisije onečišćavajućih tvari u tlo, - smanjiti emisije onečišćujućih tvari (kontaminaciju teškim plinovima, otpadnim plinovima,

komunalnim i industrijskim vodama, radionuklidima i dr.) u tlo na način da izvori emisija djeluju po standardima zaštite okoliša,

- smanjiti unos pesticida u tlo te smanjiti globalni proces humizacije tla, - opožarene površine čim prije pošumljavati kako bi se smanjio učinak erozije tla, - izgradnju urbanih cjelina, industrijske objekte, prometnice i sl. planirati na način da se

nepovratno izgubi što manje tla, - uz ceste s velikom količinom prometa uređivati pojaseve zaštitnog zelenila i drvorede

primjerene širine te ograničiti proizvodnju poljoprivrednih proizvoda na zemljištu najmanje 20,0 m od ruba kolnika ceste;

- radi zaštite od oborinskih voda potrebno je osigurati vodopropusnost tla na građevnoj čestici i ograničavanjem udjela nepropusnih površina prilikom uređenja javnih otvorenih prostora.

3.6.2 Zaštita voda od onečišćenja i zagađenja U sklopu mjera sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, u odnosu na zaštitu voda, mjerama zaštite je potrebno: - sačuvati vode koje nisu onečišćene - zaustaviti trend pogoršanje kakvoće voda (saniranjem ili uklanjanjem izvora onečišćenja) - osigurati racionalno korištenje voda Veći dio ovog područja leži u okviru sanitarne zaštite vodozahvata Banja, Butin, Modro Oko i Klokun. S tim u vezi, a analizirajući Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99), ovo područje bi spadalo u «vrlo osjetljivo područje voda» - I kategorija, gdje je apsolutno zabranjeno ispuštanje otpadnih voda, bez obzira na stupanj pročiščavanja. Kako ne postoji drugo rješenje traženi stupanj pročišćavanja je treći stupanj čišćenja otpadnih voda – kao u «osjetljivo područje». Ispuštanje pročišćenih otpadnih voda s predmetnog područja, moguće je samo uz minimalno drugi ili treći stupanj pročišćavanja ovisno o veličini gravitirajućeg područja. Primjenjiv je


__________________________________________________________________Urbos doo Split

106

razdjelni sustav odvodnje uz potpuno čišćenje sanitarnih otpadnih voda i eventualno čišćenje oborinskih voda. Osnovni princip da mjesto ispuštanja pročišćenih otpadnih voda bude van II zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. Način sakupljanja, pročišćavanja i ispuštanja pročišćenih otpadnih voda za grad Vrgorac je riješen u projektnoj dokumentaciji na razini glavnog projekta. Za ostala naselja na području administrativnog područja Grada Vrgorca nisu izrađena idejna rješenja odvodnje otpadnih voda. Za definiranje načina odvodnje potrebno je izraditi idejno rješenje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda predmetnih područja, a sve u skladu sa Zakonom o vodama (107/95), pravilnicima i normama/Državni plan za zaštitu voda («Narodne novine» broj 8/99), Uredba o klasifikaciji voda («Narodne novine» broj 77/98), Uredba o opasnim tvarima u vodama («Narodne novine» broj 77/98), Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama («Narodne novine» broj 40/99, 6/01, 14/01). Točne lokacije uređaja za pročišćavanje i ispusta će se odrediti nakon izrade projektne dokumentacije odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda predmetnog područja i hidrogeoloških istražnih radova – mikrozoniranja na potencijalnim lokacijama uređaja i mjestima ispuštanja. Kako bi se mogućnost zagađenja podzemnih voda smanjila na minimum, i u slučaju havarije izbjegle velike negativne posljedice, predlaže se više manjih zasebnih odvodnih podsustava za svako naselje u odnosu na jedan zajednički koji bi prikupljao veće količine otpadnih voda iz naselja te koncentrirao zagađenje, a time umnogostručila opasnost od zagađenja podzemnih voda. Na području gdje nije izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda, ili gdje nije planirana izgradnja javnog sustava, odvodnju otpadnih voda kućanstva je potrebno riješiti izgradnjom vodonepropusnih septičkih jama, koje će se prazniti putem nadležnog komunalnog poduzeća na izgrađene sustave odvodnje ili odvoziti sadržaj na deponij određen po sanitarnom organu grada. Norme ispuštene vode utvrdit će se prema Državnom planu za zaštitu voda (NN 8/99), zatim prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 6/01). Pravilnici se temelje na Zakonu o vodama (NN 107/95), a izrađeni su prema Uputama Savjeta Europske unije o čišćenju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEC). Državnim planom za zaštitu voda utvrđena je i kategorizacija voda. Prema prilogu D-2 Državnog plana podzemne vode koje se koriste ili planiraju koristiti za vodoopskrbu, gorski potoci do naselja, vodotoci na kraškim područjima do naselja razvrstavaju se u «vrlo osjetljivo područje», I. kategoriju vode. Slijedom navedenog, podzemne vode u zonama sanitarne zaštite su planirane kao I. kategorija vode. Stoga odabir stupnja i načina pročišćavanja se određuje za točno određenu lokaciju u skladu sa njenim utjecajem na izvorište. Pročišćene otpadne vode s visokim III. stupnjem čišćenja odgovaraju IV. –V. vrsti voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98), što se obzirom na planiranu kategorizaciju podzemnih voda, kao i korištenje vode za vodoopskrbu, ne može dopustiti. Slijedi da bi prema podzemnim vodama trebala teći voda II. vrste. Prema uredbi o klasifikaciji voda to je voda koja se u prirodnom stanju može koristiti za kupanje i rekreaciju, a nakon odgovarajućeg pročišćavanja i za piće i druge namjene u industriji. Navedene vrijednosti moguće je postići tehnološkim postupcima koji se danas s uspjehom primjenjuju u sličnim slučajevima, odnosno kod povećanih zahtjeva za čišćenjem otpadne vode.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

107

Zaštita voda, naročito podzemnih na području grada Vrgorca ima izuzetno značenje s obzirom da se na području grada nalaze zone sanitarne zaštite (različitih nivoa zaštite), te nekoliko značajnih kaptiranih kraških izvorišta (Banja, Butina, Klokun, Modro oko, Prud) te zahtijeva oprez i ispravan pristup pri planiranju i realizaciji korištenja prostora. Iz tih razloga izgradnja kanalizacijske mreže grada Vrgorca sa uređajem za pročišćavanje predstavlja prioritetan zadatak na zaštiti voda od važnosti za Državu i Županiju Splitsko dalmatinsku. Utvrđuje se potreba ishođenja vodopravnih uvjeta i suglasnosti pri gradnji;

- izvan građevinskog područja - za gradnju i proširenje groblja - za gospodarske građevine - na građevinskoj čestici većoj od 5000 m²

3.6.3 Očuvanje čistoće zraka Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka: - očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, kulturne i materijalne vrijednosti, - postići najbolju moguću kakvoću zraka, - spriječiti ili barem smanjivati onečišćavanja koja utječu na promjenu klime, - uspostaviti, održavati i unapređivati cjelovit sustav upravljanja kakvoćom zraka na teritoriju

države. Stanje zaštite zraka ne smije prelaziti preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV). U cilju toga potrebito je djelovati preventivno kako se zbog građenja i razvitka područja ne bi prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV); - uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka. Lokacije odabrati u naseljenom i

prometom opterećenom dijelu grada i u blizini industrijskih izvora onečišćenja te uspostaviti odgovarajući informacijski sustav,

- redovito praćenje emisija, vođenje registra izvora emisija s podacima o prostornom smještaju, kapacitetu te vrsti i količini emisija na temelju kojih se vodi Katastar emisija na gradskoj i županijskoj razini,

- zabranjuje se proizvodnja tvari koja oštećuju ozonski omotač. Izvori onečišćavanja zraka su: - tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se onečišćujuće tvari

ispuštaju u zrak (stacionarni izvori), - prijevozna sredstva (cestovna vozila, izvancestovna vozila, lokomotive, brodovi,

zrakoplovi) koja ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak, - uređaji, površine i druga mjesta (difuzni izvori) odakle se onečišćujuće tvari slobodno šire

zrakom bez određena ispusta ili dimnjaka. Zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka ne smiju se ugroziti ostali dijelovi okoliša, druga područja i kakvoća življenja budućih naraštaja. Dokumenti zaštite i poboljšanja kakvoće zraka su: - strategija zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, - programi zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, - izvješće o stanju kakvoće zraka.

3.6.4 Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta


__________________________________________________________________Urbos doo Split

108

Prema Zakonu o zaštiti prirode zaštićeni su posebni dijelovi prirode. Takvi dijelovi prirode imaju osobitu zaštitu. Kako bi se takvi dijelovi prirode mogli štititi potrebno je izraditi mjere zaštite koje ovisno o stupnju zaštite donosi nadležno tijelo uprave. Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05) se uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih vrijednosti. Priroda je u smislu ovoga Zakona sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost. Ciljevi i zadaće zaštite prirode su:

− očuvati i obnoviti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem,

− utvrditi i pratiti stanje prirode, − osigurati sustav zaštite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga očuvanja, − osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz

što manje narušavanja ravnoteže njezinih sastavnica, − pridonijeti očuvanju prirodnosti tla, očuvanju kakvoće, količine i dostupnosti vode,

mora, očuvanju atmosfere i proizvodnji kisika, te očuvanju klime, − spriječiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja

i obavljanja djelatnosti, − osigurati pravo građana na zdrav život, odmor i razonodu u prirodi.

Zaštita i očuvanje prirode temelji se na načelima:

− svatko se mora ponašati tako da pridonosi očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti, zaštiti prirodnih vrijednosti i očuvanju općekorisne uloge prirode,

− neobnovljiva prirodna dobra treba koristiti racionalno, a obnovljiva prirodna dobra održivo,

− u korištenju prirodnih dobara i uređenju prostora obvezno je primjenjivati načela, mjere i uvjete zaštite prirode,

− zaštita prirode obveza je svake fizičke i pravne osobe, te su u tom cilju dužni surađivati radi izbjegavanja i sprječavanja opasnih radnji i nastanka šteta, uklanjanja i sanacije posljedica nastale štete, te obnove prirodnih uvjeta koji su postojali prije nastanka štete,

− javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirode, pravo na pravodobno obavješćivanje o štetama u prirodi i o poduzetim mjerama za njihovo uklanjanje, te pravo na mogućnost sudjelovanja u odlučivanju o prirodi.

Zaštita prirode provodi se očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitom prirodnih vrijednosti. Zaštita prirode provodi se osobito:

- utvrđivanjem i procjenom stanja sastavnica biološke i krajobrazne raznolikosti, - provedbom mjera zaštite prirode, - unošenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u dokumente prostornog uređenja i planove

gospodarenja i upravljanja prirodnim dobrima u djelatnostima rudarstva, poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnoga gospodarstva i drugih djelatnosti od utjecaja na prirodu,

- izradom izvješća o stanju prirode, donošenjem i provedbom strategije, programa, akcijskih planova i planova upravljanja,

- utvrđivanjem prirodnih vrijednosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti, - uspostavom sustava upravljanja prirodnim vrijednostima i zaštićenim prirodnim

vrijednostima, - povezivanjem i usklađivanjem državnog sustava s međunarodnim sustavom zaštite

prirode,


__________________________________________________________________Urbos doo Split

109

- poticanjem znanstvenog i stručnog rada u području zaštite prirode, - obavješćivanjem javnosti o stanju prirode i sudjelovanjem javnosti u odlučivanju o

zaštiti prirode, - poticanjem i promicanjem zaštite prirode, te razvijanjem svijesti o potrebi zaštite

prirode u odgoju i obrazovanju. Divlje svojte koje su ugrožene ili rijetke, zaštićuju se kao strogo zaštićene svojte i zaštićene svojte. Strogo zaštićenom svojtom može se utvrditi:

- divlja svojta kojoj prijeti izumiranje na području Republike Hrvatske, - usko rasprostranjeni endem, - divlja svojta zaštićena na temelju međunarodnog ugovora kojega je Republika

Hrvatska stranka i koji je na snazi, potvrđenog od Republike Hrvatske. Zaštićenom svojtom može se utvrditi:

- zavičajna divlja svojta koja je osjetljiva ili rijetka, i ne prijeti joj izumiranje na području Republike Hrvatske,

- divlja svojta koja nije ugrožena, ali je radi njezina izgleda lako moguće zamijeniti s ugroženom divljom svojtom,

- divlja svojta na temelju međunarodnog ugovora kojega je Republika Hrvatska stranka i koji je na snazi.

Zaštićenom zavičajnom udomaćenom svojtom može se utvrditi ona ugrožena baštinjena biljna sorta i/ili životinjska pasmina koja se razvila kao posljedica tradicionalnog uzgoja i čini dio hrvatske prirodne baštine. Na pitanja zaštite zaštićenih divljih svojti i zavičajnih udomaćenih svojti koja nisu uređena Zakonom primjenjuju se posebni propisi. Divlje svojte čine:

- primjerci samoniklih biljaka, gljiva i slobodnoživućih životinja te njihovi uzgojeni primjerci,

- njihovi razvojni oblici (jaja, ličinke, kukuljice, sjemenke, plodovi, miceliji i dr.), - njihovi dijelovi i derivati, - i od njih dobiveni lako raspoznatljivi proizvodi.

Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06) proglašene su »strogo zaštićene« i »zaštićene« divlje svojte na temelju Crvenih popisa ugroženih vrsta životinja, biljaka i gljiva Republike Hrvatske, stručne procjene Državnog zavoda za zaštitu prirode te obveza preuzetih međunarodnim sporazumima. Stanje divlje svojte je povoljno, ako je njezina rasprostranjenost i brojnost populacije u okviru prirodnih kolebanja i ne pokazuje dugoročni trend smanjivanja, te ako su staništa dovoljno prostrana da osiguravaju dugoročno očuvanje populacije. Zabranjeno je bez opravdanog razloga uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje divljih životinja, smanjivanje brojnosti populacije divlje svojte (ubijanje, uklanjanje i sl.), uništavanje ili oštećivanje njezinog staništa ili mijenjanje njezinih životnih uvjeta u mjeri u kojoj bi svojta postala ugrožena. Opravdani razlog utvrđuje Ministarstvo. Zabranjeno je istrebljivanje zavičajne divlje svojte. Povoljno stanje divljih svojti osigurava se zaštitom njihovih staništa i zaštitnim mjerama za pojedine svojte prema odredbama Zakona o zaštiti prirode.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

110

3.6.5 Mjere zaštite šuma Šume predstavljaju značajnu ekološku komponentu prostora, te ih ne bi trebalo smanjivati nego formirati makroekeološke koridore u cilju uspostavljanja globalne ravnoteže i stvaranja uvjeta za razvoj životinjskih i biljnih zajednica i očuvanja ukupnih prirodnih ambijentalnih vrijednosti kraja. Radi njihove zaštite i očuvanja potrebno je: - izvršiti analizu stanja šumskih površina s aspekta ekološke vrijednosti šuma i njihovog

utjecaje na ostale prirodne komponente (tlo, voda, zrak itd.). - očuvanje postojećih šuma i pošumljavanje područja uz turističke zone i poljoprivredne

površine. - prilikom izgradnje turističkih kapaciteta na neizgrađenim prostorima voditi računa o

maksimalnom očuvanju sastojina šuma na tim prostorima. - kroz Planove zaštite od požara iz članka 3. Zakona o zaštiti od požara utvrditi mjere i

osigurati svrhovitu provedbu planom utvrđenih mjera. Smanjenje prekomjerne buke Buka je zvuk čija razina prekoračuje najviše dopuštene razine koje su posebno propisane s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Izvorom buke sukladno Zakonu o buci, smatra se svaki objekt sa sredstvima za rad i transport uređajima, instalacijama te bučne aktivnosti i drugi objekti i radnje od kojih se širi zvuk, a koji prelazi dopuštenu razinu. Utjecaji koji djeluju na stvaranje komunalne buke su: promet (cestovni i željeznički) i buka iz industrijskih pogona. Smanjenje prekomjerene buke provodi se na način: - sprečavanje nastajanja buke na način da se planira gradnja građevina, koje mogu

predstavljati izvor buke, na mjestima s kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave,

- za potrebe utvrđivanja i praćenja razine buke potrebno je izraditi karte buke za područje naselja Vrgorca, - razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecaja prometa na

okoliš, razdvajanjem pješačkih i glavnih kolnih prometnih tokova, rješavanjem prometa u mirovanju izgradnjom podzemnih garažnih objekata, izgradnja zapadnog ulaza u grad, pretvaranje šire gradske zone u pješačku,

- razina buke uzrokovana radom industrijskih pogona smanjiti će se na način da se industrijski pogoni dislociraju iz centralnog gradskog područja i to na dozvoljenu udaljenost od naseljenih mjesta sukladno zakonu,

- razina buke uzrokovana bukom iznad dozvoljenog nivoa radom ugostiteljskih objekata, regulirati će se reguliranjem vremena rada ugostiteljskih objekata sukladno zakonskoj regulativi, primjenom karte buke za određeno područje te inspekcijskim nadzorom.

3.6.6 Zaštita od erozije i bujica Na području grada Vrgorca nisu se u većoj mjeri razvili erozioni procesi zahvaljujući karakteristikama stijena od kojih su većinom građene strme padine planinskog reljefa ovog područja. Jedini veći bujični tok je Brstenica - Zavojane u dužini od 2,8 km. Površina sliva je 17,30 km3 i cijeli sliv je ugrožen erozijom III kategorije razornosti koja ugrožava vodom i nanosom obradive površine zavojanskog polja a preplavljuje i cestu Šestanovac-Turija-


__________________________________________________________________Urbos doo Split

111

Vrgorac. Godišnja produkcija nanosa je oko 5.000 m3. Radi obuzdavanja štetnog djelovanja ove bujice izgrađeno je više retencijskih pregrada (3) i uređene su obale korita bujice na više dionica. Vode iz bujice Turija također ugrožavaju trup ceste Šestanovac-Turija-Vrgorac. Na pojedinim dionicama izvršeni su radovi čišćenja i uređenja korita iste. Prvi zadatak u zaštiti tla od erozije predstavlja podizanje biljnog pokrivača, šumskog i travnatog, na degradiranim površinama sliva bujice. Uz ove biološke radove u slivu često su potrebni značajni građevinski radovi u samom koritu bujice (pregrade za zadržavanje bujičnog nanosa i postizanja mirnog tečenja bujičnih voda u koritu, objekti konsolidacije obala korita, čišćenje nanosa i regulacija donjih tokova bujica i dr.) kako bi se postiglo smanjenje erozije u slivu i smireno otjecanje voda u formiranom bujičnom koritu. Da bi se eliminirale štetne posljedice izlijevanja bujičnih voda na stambene, gospodarske i druge objekte, preplavljivanje prometnica i poljoprivrednih površina vodama i nanosom se omogućilo da korita bujica služe kao kolektori ili recipijenti mjesnih sustava odvodnje oborinskih voda, neophodno je ostvarenje protuerozijskih mjera na degradiranim dijelovima sliva radi smanjenja i ujednačavanja dotoka u korita bujica gdje je regulacijskim radovima potrebno osigurati zadržavanje nanosa iza retencijskih pregrada i smireno protjecanje bujičnih voda bez ugrožavanja stabilnosti obala i dna korita. Radi zaštite tla od erozije nužno je poduzeti protuerozivne mjere koje bi se trebale provoditi na terenima ugroženim od bujica i erozije. Na takvim terenima obavezno je poduzimanje slijedećih mjera: - građevinsko-tehnički radovi u koje spada izgradnja uzdužnih i poprečnih objekata za

uređenje bujičnih tokova (lateralni kanali, kinete, odvodni kolektori, pregrade i sl.) - retencioni tehnički radovi (izgradnja mikro retencija i malih akumulacija za vodu i bujične

nanose i sl.), - biološki, šumsko-tehnički radovi (pošumljavanje, melioracija i obnova šikara, izrada

konturnih rovova, intenzivna njega mladih šuma u svim fazama razvoja i sl.). - agrotehničke radove (melioracija poljoprivrednog zemljišta, popravke strukture,

terasiranje i uređenje plodoreda i sl.). Uspjeh zaštite tla od erozije ovisit će o kombiniranju navedenih mjera i usmjeravanja aktivnosti na najugroženije dijelove prostora. Treba ukazati i na problem povremenog plavljenja polja Vrgorskog Jezera i Rastok, odušnih retencija Bunina te područja Jasena, Dubrave, Kozica, Raščana i Slivna (Vode zabiokovskog dijela Neretvanskog sliva – istraženost i prijedlog daljnjih aktivnosti, prof. Vinko Jović). U cilju ispravnog gospodarenja i zaštite voda u krškim slivovima, predlažu se slijedeće aktivnosti;

- dopuna hidrogeoloških istražnih radova kartiranjem svih ponora, vrtača i jama, tj. utvrđivanje putova otjecanja oborina u podzemni sustav, proširiti sa speološkim istražnim radovima

- provedba raznih geofizičkih istražnih radova, uključujući toplinske detekcije - izrada dubokih bušotina u svrhu praćenja piezometarskih potencija kanalskog i

međukanalskog piezometarskog potencijala - trasiranja podzemnih tokova, koristeći poznate ponore, jame , estavele i bušotine, u

karakterističnim hidrološkim situacijama - postavljanje reprezentativne mreže kišomjernih stanica


__________________________________________________________________Urbos doo Split

112

- postavljanje sustava motrenja kišomjernih stanica, piezometarskih bušotina, tako da se dovoljno gusto obuhvate svi mjerodavni parametri za vrijeme trajanja jednog kišnog vala u slivu, opremiti mjerodavnim uređajima sve relevantne prirodne objekte.

Nakon provedbe istražnih radova slijede daljnje aktivnosti;

- sustavno prikupljanje i obrada podataka - hidrološke analize - istraživanje dinamike tokova i numerički model - na temelju polučenih rezultata izraditi planove održivog gospodarskog razvoja na

slivnom području. 3.6.7 Mjere zaštite od požara Opasnost od požara na području grada zavisi od mnogih činilaca od kojih su za naselja najbitniji: vrsta konstrukcije objekata, međusobna udaljenost objekata, količine i način uskladištenja zapaljivih materijala, način odlaganja krutog i ostalog otpada, izloženost zračnim strujanjima, i sl. Opasnostima su posebno izložena naselja ili predjeli naselja koja su zgusnuta i u kojima prevladavaju stare zgrade međusobno povezane krovovima, bez protupožarnih zidova i kao takva spadaju u I. stupanj ugroženosti. Isto tako područja sa industrijskim postrojenjima, objektima i zapaljivim materijalima također spadaju u I. stupanj ugroženosti. Urbanističke mjere zaštite od požara su one preventivnog karaktera. Treba ih provoditi u prvom redu zoniranjem tj. izdvajanjem i osiguranjem zaštitnih pojasa opasnih kompleksa. Pored toga poboljšavanjem vatrootpornosti svakog pojedinačnog objekta pojačava se otpornost čitavih naselja. Opasnost od požara naročito je izražena na području značajnijih šumskih kompleksa (kao sjeverne padine Biokova, padine Mihovila, Šibenik, Matokit, Gradina i dr.). Ova područja spadaju u vrlo nepristupačne predjele za intervenciju i upotrebu ljudstva u slučaju izbijanja požara. To su uglavnom šume graba, većinom šikare i degradirano sitno raslinje sa dosta suhog lišća i trava, pa su prema tome veoma osjetljiva za izbijanje i širenje požara, posebno su osjetljive kompleksi šuma alepskog i crnog bora. Zaštita šumskih kompleksa od požara treba se provoditi zoniranjem tj. izdvajanjem i osiguranjem zaštitnih pojasa, prosjecima dovoljne širine i na optimalnim razmacima, te gradnjom pristupnih putova za vatrogasne ekipe i jedinice civilne zaštite. Važna je mjera osiguranje hidrantske mreže te čuvanje svih izvorišta i bunara. U cilju zaštite od požara u cjelini potrebno je izraditi, temeljem članka 3. Zakona o zaštiti od požara, Plan zaštite od požara grada Vrgorca. Temeljne organizacijske postrojbe za zaštitu od požara su profesionalne postrojbe MUP-a i DVD koja organiziraju jedinice lokalne samouprave. 3.6.8 Mjere zaštite od potresa Potres iznad VI. stupnja po MCS skali smatra se elementarnom nepogodom. Treba naglasiti da do danas nije izrađena mikroseizmička karta za područje grada Vrgorca, a da je za izradu realnije procjene ugroženosti i potpunijeg plana zaštite od potresa potrebno angažirati stru-čnu instituciju za izradu analiza utjecaja potresa obzirom na karakteristike izgrađenosti, te studije koja će ukazati na kritične objekte i postupke u odnosu na moguće teške posljedice.


__________________________________________________________________Urbos doo Split

113

Upravo stare gradske jezgre imaju veoma gusto izgrađene strukture, bez značajnih slobodnih površina s dosta velikom gustoćom naseljenosti u odnosu na ostale dijelove grada. Objekti su dotrajali, neotporni na rušenje i velikog požarnog opterećenja, a ulice su uske i nepristupačne za pristup tehnike. U cilju što efikasnije zaštite od potresa moraju se trajno provoditi preventivne, a u slučaju udara i operativne mjere zaštite. Preventivne mjere zaštite obuhvaćaju mjere, radnje i postupke za sprječavanje, odnosno ublažavanje posljedica potresa, i to: - utvrđivanje seizmičkih karakteristika područja grada Vrgorca, kao podloga za provođenje

propisa o gradnji objekata otpornih na potrese do IX. stupnja MCS ljestvice, - striktno provođenje zakonske i tehničko-administrativne regulative u oblasti planiranja i

izgradnje objekata otpornih na potres procijenjene jačine, - pri izgradnji urbanih cjelina potrebno je planirati i realizirati ugradbene mjere zaštite, a

naročito otpornost i elastičnost konstrukcija, a sanacijom je potrebno povećati otpornost starijih i dotrajalih objekata, naročito u starim jezgrama naselja,

- pratiti pojave i posljedice potresa kod nas i u svijetu i o tome vršiti što potpunije informiranje čime se održava trajni interes za oblast zaštite od potresa.

3.6.9 Mjere sklanjanja stanovništva Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi, u područjima (zonama) obvezne izgradnje skloništa. U sklopu mjera za sklanjanje stanovništva potrebno je osigurati uvjete za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara. U tu svrhu je neophodno utvrditi zone ugroženosti i to uglavnom za gradsko područje Vrgorca obzirom da ostala naselja imaju manje od 2000 stanovnika pa za njih nije obvezna gradnja skloništa.

Documents

GRAD VRGORAC - lokalnahrvatska.hrlokalnahrvatska.hr/images/naselja/021/vrgorac/Prostorn plan.pdf · Prostorni plan uređenja grada Vrgorca GRAD VRGORAC PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA