PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE

IZMJENE I DOPUNE 2013.

PROSTORNI PLAN

UREĐENJA OPĆINE

POSEDARJE

ODLUKA O DONOŠENJU I ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA ožujak 2013.

Nositelj izrade Općina Posedarje

Izrađivač Kralja Tvrtka 3 23 000 ZADAR tel. 023 492 080

Direktor : Željko Predovan dipl.ing.arh.

Odgovorni planer : Željko Predovan dipl.ing.arh.

Stručni tim : Stephen Tony Brčić dipl.ing.pr.pl.. Ante Bljaić, dipl.ing.arh. Ivan Sutlović dipl.ing.el. Jure Grbić, dipl. ing. građ. Maja Kljenak, mag.ing.prosp.arch. Slavica Kardum, dipl.iur. Denis Batur, mag. ing. aedif. Zlatko Adorić, građ.teh Goran Utković. građ. teh..

T e l : 0 2 3 / 4 9 2 - 0 8 0 • F a x : 0 2 3 / 4 9 2 - 0 8 8 • e - m a i l : b l o c k - p r o j e k t @ o p t i n e t . h r

REPUBLIKA HRVATSKAMIN ISTARSTVO ZASTITE OKOLISA,

PROSTORNOG UREDENJA IGRADITELJSTVA

10000 Zagreb, Ulica Republike Austrije 20fel: 01137 82-444 Faxi 01137 72-822

Uprava za nrostorno uredenje

Klasa: UP/I-350-02/0B-07/3Ur.br.: 53 t-06-08-3Zagreb. 22. veljade 2008.

Ministarstvo zaStite okoli5a, prostornog uredenja i graditeljstva, povodomzahtjeva "BLOCK-PROJEKT" d.o.o. iz ZADRA, 7. Domobranske pukovnije br. l,zastupan po direktoru: Zeljko Predovan, dipl.ing.arh., za izdavanje suglasnosti zaobavljanje strudnih poslova prostomog uredenja, na temelju odredbe dlanka 8.a stavka1. Zakona o prostornom uredenju ("Narodne novine", br. 30/94, 68198, 61/00,32/02 i100/04), a u svezi s odredbom dlanka 353. satavka 1. Zakona o prostonlom uredenju igradnji ("Narodne novine", br. 76107), donosi

R . } E S E N J E

I. ' BLOCK-PROJEKT " d.o.o. - u iz ZADRA, 7, Domobranskepukovnije br. I, daje se suglasnost za obavljanje svih struinih poslova prostornogureilenja: izrade svih prostornih planova.

II. Pravna osoba iz todke I. izreke ovoga rje5enja duZna ie Ministarstvuza5tite okoli3a, prostomog uredenja i graditeljstva dostaviti obavijest i dokumentaciju onaknadnoj promjeni uvjeta znadajnih za davar4e ove suglasnosti najkasnije u roku od 30dana od dana nastanka promjene.

' III. Suglasnost iz todke I. izreke ovoga rjeSenja oduzet 6e se ako pravnaosoba prestane ispunjavati uvjete propisane za davanje sugiasnosti ili ako strudneposlove prostornog uredenja obavlja protivno propisima koji ure<iuju proslornouredenie.

O b r a z l o i e n j e

'BLOCK-PROJEKT" d.o.o. iz ZADRA, 7. Domobranske pukovnije br. 1,podnio je ovom Ministarstvu zahdev za davanje sugiasnosti za obavlianie svih stmdnihposlova prostornog uredenja: izrade svih prostomih planova.

Uz zahtiev ie priloZio sve dokaze propisane dlankom 3. Pravilnika o davanju ioduzimanju suglasnosti za obavljanje strudnih poslova prostornog uredenja (..Narodnenovine" br. 21106 i br. 53/06) i to za slijede6e zaposlenike:

- Zeljko Predovan, dipl.ing.arh.. ovlaSteni arhitekt. br. ovl. 784.- Sanja Bo3kovii, dipl.ing.arh., ovla5teni arhitekt, br. ovl. 3266,- Stephen Tony Brdii. dipl. ing. urbanog i prostornog planiranja- Denis Batur, dipl.ing.grad.. ovla5teni inZenjer gradevinarstva. br. ovl. 3826,- Ivan Sutlovii. dipl.ing.el.. ovla5teni inZenjer elektrotehnike, br. ov|.2126.

Uvidorn u navedenu dokumentaciju utvrdeno je da podnositelj zahtjevaispunjava sve uvjete za izdavanje zalraLene suglasnosti, pt'opisane odredbama dlanka 2.stavka 1. navedenog Pravilnika.

Slijedom izloLenog, a na temelju ociredbe dlanka 202. stavak 1. Zakona o opiemupravnom postupku r.r Republici Hrvatskoj (,,Narodne novine" br. 53191 i 103/96Presuda listavnog suda), riie5eno je kao u todci I. izreke ovog rie5enja.

U todci II. izreke ovoga rje5enja odludeno je u skladu s dlankom 7. stavkom 3.Pravilnika o davanju i oduzimanju suglasnosti za obavlj anj e strudnih poslovaprostomog uredenia.

Upozorenje iz todke lII. izreke ovog rjeienja u skladu je s dlankom 39. Zakona oplostonronr urederliu i gradnji.

L,'pravna pristojba u drZavnim biNezima u iznosu od 70 kn po TAR. br. l. i 2.Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (..Narodne novine" br. 8/96 i110/04) rialepljenaje na zahtjevu i poniStenaje.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:Ovo rjeSenje je konadno u Llpravllom postupku, te se protiv njega ne tnoZe

izlaviti Zalba. ali se moZe pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom RepublikeHryatske.

Upravni spor pokre6e se tuZbom koja se podnosi u roku od 30 dana od danadostave ovog rjeSenja i predaje se neposredno ili preporudeno po5tom Upravnom suduRepublike Hrvatske.

CA MINISTRICE

e-dipl.ing.arh

Dostaviti:l. "BLOCK-PROJEKT" d.o.o., ZADAR, 7. Domobranske pukovnije br. 12. Evidencija suglasnosti, ovdje3. Spis, ovdje

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE – ODLUKA I ODREDBE OŽUJAK 2013.

Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] Stranica. 2

Temeljem članka100 (6) Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), Odluke o izradi Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Posedarje („Službeni glasnik Općine Posedarje“ br.04/09 i izmjene i dopune br.02/12) i članka 39. Statuta Općine Posedarje („Službeni glasnik Općine Posedarje“ br. 3/09 i 5/10), na 6. sjednici održanoj dana 12.04.2013.g., d o n o s i

O D L U K U o donošenju

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA

OPĆINE POSEDARJE

I. OPĆE ODREDBE Članak 1.

Ovom Odlukom donose se izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Posedarje ("Službeni glasnik Općine Posedarje“ br.03/04 i izmjene i dopune br 03/07).

Izmjene i dopune odnose se na: A) redefiniciju obveze izrade detaljnije planske dokumentacije u građevinskim područjima (površine za

izradu provedbenih planova, neizgrađeni komunalno opremljeni dio građevinskog područja naselja i sl.), B) redefiniciju namjene površina u obliku i položaju u kartografskim prikazima, C) izmjenu planiranih infrastrukturnih sustav, D) usklađenje PPUO-a s novonastalim zakonskim i drugim propisima.

Članak 2.

Izmjena i dopuna PPUO Posedarje (u daljnjem tekstu: Plan) sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela kojeg je izradio „BLOCK-PROJEKT“ d.o.o. iz Zadra.

Izmjena i dopuna tekstualnog dijela Plana sastoji se od ove Odluke i od sveska pod nazivom „IZMJENE I DOPUNE 2013: PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POSEDARJE - OBVEZNI PRILOZI PLANA“, a grafički dio izmjena i dopuna Plana sastoji se od: a) U mjerilu 1:25.000:

karta 1. Korištenje i namjena površina karta 2.1. Energetski sustav i telekomunikacijska mreža karta 2.2. Plan vodoopskrbe i odvodnje karte 3.1. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora karte 3.2. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora.

b) U mjerilu 1:5.000: 4.1. Građevinsko područje naselja Posedarje 4.2. Građevinsko područje naselja Podgradina 4.3. Građevinsko područje naselja Vinjerac i Ždrilo 4.4. Građevinsko područje naselja Slivnica 4.5. Građevinsko područje naselja Islam Latinski i Grgurice.

Navedeni kartografski prikazi zamjenjuju kartografske prikaze Plana objavljene u „Službenom glasniku Općine Posedarje“ br. 03/04 i izmjene i dopune br 03/07..

Članak 3.

U članku 3. općih odredaba iza riječ "Vinjerac" dodaje se riječ "Ždrilo", i iza riječ "Podgradina" dodaje se riječ "Grgurice".



Članak 4.

Članak 4. mijenja se i glasi:

"Ovaj Plan je zakonom utvrđena osnova za izradu i donošenje provedbenih planova na području Općine Posedarje. Ovaj Plan sadrži i razrađuje koncepciju uređenja prostora u skladu s odredbama Prostornog plana uređenja Zadarske županije (PPŽ-a) i razgraničenje prostora prema namjeni i drugim obilježjima."

Članak 5.

Članak 7. briše se.

Članak 6.

Članak 8 mijenja se kako slijedi:

(a) iza alineje 2. dodaje se nova alineja koja glasi:

"- građevinsko područje poslovne namjene - komunalno uslužna (K3)":

(b) alineja 5. (po novom rasporedu) mijenja se i glasi:

"- športsko-rekreacijska namjena: golf (R1), šport i rekreacija (R2), rekreacija (R), kopnena površina kupališne zone (R3),"

Članak 7.

U članku 9. stavak 1., na kraju alineje 4. dodaje se rečenica koja glasi: "Unutar neizgrađenog dijela GP naselja definirane su i neizgrađene komunalno opremljene površine."

Članak 8.


"Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) utvrđeno je Zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP) koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, ucrtano u kartografskim prikazima Plana.

U ZOP-u se ne može planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:

- istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, osim morske soli

- iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju

- skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena,

- uzgoj plave ribe,

- vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) izvan građevinskog područja, osim za građevinu za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede, ako se nalazi na zemljištu površine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 100 m, te koja ima prizemlje (P) do 400 m2 građevinske (bruto) površine i najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopan podrum (Po) do 1000 m2 građevinske (bruto) površine,

- privez i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja,

- sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama."

Članak 9.

Članak 11 mijenja se kako slijedi: (a) u stavku 1. briše se riječ "Uredbom" i dodaje riječ "Zakonom".



(b) u stavku pod nazivom "Prometne građevine", alineja 1. mijenja se i glasi: "- autocesta A1 s priključkom: Zadar1 i Posedarje - uvjeti određeni izrađenom dokumentacijom"

(c) u stavku pod nazivom "Prometne građevine" briše se treća alineja koja započinje s oznakom "D56".

(d) iza stavka "željezničke građevine" dodaje se novi stavak koji glasi:

"Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema:

- elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema na postojećim građevinama (antenski prihvat),

- elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema na samostojećim antenskim stupovima (samostojeći stupovi elektroničke komunikacije u skladu s kartografskim prikazom, list 2.1. Energetski sustav i telekomunikacijska mreža),"

Članak 10.


"Koridori,planiranih građevina kao i trase postojećih građevina određeni su na kartografskom prilogu broj 1. Moguća su manja odstupanja od shematski određenog koridora na kartografskim prikazima Plana ukoliko je isto opravdano stanjem na terenu, vlasničkim odnosima ili kvalitetnijim projektnim rješenjem.

Sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom građevina potrebno je sanirati po mogućnosti ozeleniti radi očuvanja krajobraza."

Članak 11.

U članku 13. 2. rečenica se mijenja i glasi:

"U Planu je uz postojeću dvotračnu cestu planiran koridor za proširenje prometnice na četverotračna, u širini od 25 m sa svake strane ceste, od sadašnjeg ruba ceste, unutar građevinskog područja, te 50 m izvan građevinskog područja

Članak 12.

Članak 14. mijenja se kako slijedi: (a) u podnaslovu "županijske ceste" dodaje se nova alineja 4 koja glasi:

" Ž6258: Islam Latinski (D8) – Smilčić – D. Biljane (Ž6278)"

(b) u podnaslovu "lokalne ceste" alineja 4 mijenja se i glasi: " L63062: Ž6258 – Islam Latinski (Ž6258)"

(c) u podnaslovu "Građevine za melioracijsku odvodnju" briše se riječ "Baštica" i dodaje riječ "Bašćica".

Članak 13.

Članak 15 mijenja se kako slijedi: (a) u stavku 1. alineja 2. mijenja se i glasi:.

- Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja predstavlja prostor za razvoj naselja u kojem se može graditi temeljem provedbenih planova."

(b) iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2., 3. i 4. koji glase:

"U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja za koji je člankom 179. ovih Odredba propisana obveza izrade provedbenog plana može se graditi tek nakon donošenja istog.

U neizgrađenom komunalno uređenom dijelu GP naselja nema obveze izrade urbanističkog plana uređenja, odnosno, može se graditi i prije donošenja urbanističkog plana uređenja ako je propisana obveza donošenja istog.

U izgrađenom i u neizgrađenom komunalno uređenom dijelu GP naselja može se graditi na osnovu akta kojim se dozvoljava građenje temeljem Odredaba iz ovog Plana."



Članak 14.

Članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a) tablica u stavku 3 mijenja se i glasi:

naselje

GP naselja

izgrađeni dio

naselja

neizgrađeni dio

naselja

ukupno građevinsko

područje naselja

Posedarje 1 102,00 71,43 173,43 2 4,24 3,14 7,38 3 7,70 7,55 15,25 4 1,10 0,00 1,10

ukupno 115,04 82,12 197,16 Slivnica 1 56,25 87,26 143,51

2 13,00 8,31 21,31 3 55,28 28,59 83,87 4 14,66 5,88 20,54 5 2,68 0,00 2,68 6 5,56 1,25 6,81 7 2,63 1,16 3,79

ukupno 150,06 132,45 282,51

Vinjerac 1 29,26 14,46 43,72 2 4,40 5,66 10,06 3 8,95 2,33 11,28

ukupno 42,61 22,45 65,06 Ždrilo 1 6,27 3,64 9,91

2 10,63 15,73 26,36 ukupno 16,90 19,37 36,27

Podgradina ukupno 58,95 52,80 110,91 Islam Latinski ukupno 25,85 29,36 55,21 Grgurice ukupno 15,00 9,82 24,82

(b) Iza tablice dodaje se novi stavak 3 koji glasi:

"Granice građevinskih područja naselja utvrđene su na odgovarajućim katastarskim planovima."

Članak 15.

U članak 17. briše se.

Članak 16.


" Građevinsko područje naselja utvrđuje se kao zona mješovite namjene. Pored stanovanja kao osnovne namjene unutar GP-a naselja, mogu se graditi i:

- javne građevine (škola, crkva, vrtić, zdravstvena ustanova, tržnica, građevina za pružanje socijalne skrbi...),

- gospodarske građevine koje ne ugrožavaju osnovnu funkciju (stanovanje) naselja (trgovine, poslovni sadržaji, servisi, zanatske radionice...),

- turističke građevine (hoteli, apartmani, pansioni...),

- mali kampovi

- sportsko-rekreacijski sadržaji (dvorane, bazen, igrališta),

- infrastrukturni koridori i površine.



Nestambeni sadržaji iz prethodnog stavka mogu se smjestiti u ili uz stambenu građevinu ili se mogu graditi kao samostojeće građevine trgovačke, uslužne i turističko-ugostiteljske namjene, te građevine društvenog standarda uz primjenu dodatnih uvjeta iz ovog Plana (točka 3 – uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti ili točka 4 – uvjeti smještaja društvenih djelatnosti). Planovima nižeg reda mogu se utvrditi i zasebne zone nestambene namjene. Izuzetak čine industrijske građevine koje se mogu planirati isključivo u za to predviđenim zonama.

Kiosci i druge privremene građevine smiju se postavljati na javnim i privatnim površinama, u skladu s Planom rasporeda kioska i drugih privremenih građevina, kojeg donosi općinsko Vijeće temeljem posebnih propisa."

Članak 17.

U članku 19. briše se riječ "parcelama" i dodaje riječ "česticama".

Članak 18.


"Svaka pojedina građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu širine najmanje 5,0 m (6,0 m za građevine gospodarske namjene)."

Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna širina prometne površine može biti i manja od 5,0 m, ali ne manja od 3,0 m uz uvjet da duljina pristupnog puta ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima svakih 50 metara (ova iznimka se ne odnosi na novoplanirane građevine gospodarske namjene). Ukoliko zatečeno stanje na terenu ili vlasnički odnosi ne dozvoljavaju, razmak između ugibališta može biti i veći, ali ne veći od 70 m.

Iznimno od prethodnog stavka, u starim jezgrama i gusto izgrađenim dijelovima naselja, kada naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava, prilaz na prometnu površinu s građevne čestice može se ostvariti i pješačkom površinom (pješačke površine čine i putovi uži od 3,0 m). Pješački pristup do građevne čestice ne smije biti uži od 1,5 m uz uvjet da mu je dužina najviše 50 m.

Građevine se mogu graditi i uz planirane prometnice koje nisu izvedene u punom planiranom profilu, a u skladu s člankom 107 iz ovih Odredbi."

Članak 19.

Iza članka 20. dodaje se novi članak 20a. koji glasi:

"Sastavni dio građevne čestice koji služi isključivo kao pristup građevine na prometnu površinu radi ostvarenja mogućnost građenja u drugom redu građevnih čestica od prometne površine, ne može biti duži od 50 m i uži od 3,5 m (u izgrađenim dijelovima naselja kada naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna širina može biti i manja, ali ne manja od 3,0 m). Područja koja se mogu uređivati na ovakav način u neizgrađenim dijelovima GP naselja obvezno će se prikazati u planovima nižeg reda (obveza prikazivanja ne primjenjuje se u izgrađenom dijelu GP naselja i u neizgrađenom komunalno uređenom dijelu GP naselja."

Članak 20. Članak 21. mijenja se i glasi:

"Regulacijski pravac je mjesto priključenja građevne čestice na prometnu površinu

Građevinski pravac definira obveznu i najmanju moguću udaljenost fronte građevine od regulacijskog pravca.

Ukoliko se na prednjem pročelju građevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, streha i sl.) građevinski pravac definiran je njome. Dio građevine koji čini građevni pravac ne može biti manji od 30% ukupne duljine pročelja građevine.

Udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca je min. 5 m, ako nije Zakonom o cestama ili provedbenim planom drugačije određeno."



Članak 21.


"U izgrađenim dijelovima naselja građevine se mogu graditi i na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca iz prethodnog članka, i to: a) u slučaju kada se nova ili zamjenska građevina u izgrađenom dijelu naselja smješta uz građevni

pravac formiran susjednim ili obližnjim građevinama (ukoliko susjedna građevna čestica nije izgrađena),

b) kod rekonstrukcije ili dogradnje postojeće građevine ili kod izgradnje zamjenske građevine kada se zadržava zatečeni građevni pravac.

Izuzetci iz prethodnog stavka se ne primjenjuju na garaže ili dio građevine koja sadržava garažni prostor. U staroj jezgri naselja građevina (uključujući i garažu) može se smjestiti i neposredno uz regulacijski pravac"

Članak 22.


Članak 23.


"Minimalna dozvoljena udaljenost građevine od susjedne međe je 3 m.

Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bočnoj ili stražnjoj fasadi građevine.

Udaljenost građevine od pristupnog puta (preko kojeg se ostvaruje pristup na prometnu površinu za najviše dvije građevine) ili od dijela građevne čestice koja služi kao pristup na prometnu površinu ("L" parcela iz stavka 4 ovog članka), je najmanje 1,5 m. Izuzetak čine građevine unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja kada udaljenost od pristupnog puta ili dijela građevne čestice koja služi za ostvarivanje pristupa na prometnu površinu može biti i manja od 1,5 m, iznimno i do samog puta koji je minimalne širine 3,0 m. Iznimka se primjenjuje pod uvjetima koji slijede: (a) kada se gradi zamjenska građevina,

(b) kada se vrši rekonstrukcija ili dogradnja postojeće građevine.

Ukoliko se primjenjuju iznimci iz prethodnog stavka, građevina ne smije imati otvore prema međi kojoj se približava.

Dio čestice zemlje koji služi isključivo kao pristup građevine čestice na prometnu površinu (građevne čestice u obliku slova „L“ a koje se nalaze u drugom redu od prometne površine) ne ubraja se u površinu građevne čestice za izgradnju."

Članak 24.


"Ovim planom određena je minimalna širina građevinske čestice, a koja se utvrđuje na građevinskom pravcu:

za samostojeću građevinu 14 m,

za dvojnu građevinu 10 m,

za građevine u nizu 6 m.

Najveća širina građevne čestice na građevinskom pravcu utvrđuje se za dvojne građevine i građevine u nizu, i to kako slijedi: (a) za dvojnu građevinu 15 m (b) za građevinu u nizu 12 m (građevina kojom se završava niz može biti najviše 15 m)."




"Izuzetak od prethodnog članka čine interpolacije novih ili izgradnja zamjenskih građevina u starim jezgrama i u gusto izgrađenim dijelovima naselja gdje se dozvoljava veće odstupanje u skladu sa zatečenim stanjem.

Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, zbog zatečenog stanja na terenu, širina građevinske čestice može biti manja od propisanih iz prethodnog članka, s time da je omogućena izgradnja građevine minimalne širine 6 m"


"Promet u mirovanju mora biti riješen prema uvjetima utvrđenim ovim Planom (točka 5). Izgradnja garaža može biti i izvan objekta, ako ne prelazi dozvoljeni postotak izgrađenosti."

Članak 27.


"Visina građevina uvjetovana je brojem etaža.

Iskazane visine iz ovih Odredbi odnose se na visinu građevine definirane Zakonom a ne na ukupnu visinu građevine.

Broj etaža određuje se na dijelu građevine na kojem je najveći broj etaža.

Podrumska i suterenska etaža je dozvoljena na cijelom području obuhvata Plana.

Uz Zakonom definiranih pojmova, podrumom se smatra i djelomično ukopana podzemna etaža-garaža koja je ukopana najmanje 50% svog volumena i čiji samo dio pročelja (ulaz u podzemnu etažu) nije ukopan.

Djelomično ukopani podrum računa se kao podzemna etaža, a suteren se računa kao nadzemna etaža kod proračuna koeficijenta iskoristivosti (kis i kisn).."

Članak 28.


Članak 29.


"Minimalna veličina građevne čestice može odstupati od propisanih uvjeta iz ovog Plana do -5% zbog zatečenog stanja na terenu ili zbog usklađivanja s vlasništvom.

U građevinskom području naselja ako se građevnoj čestici zbog formiranja poprečnog profila prometnice (izgradnje nove ili rekonstrukcije postojeće) smanjuje površina do 25% od dozvoljene minimalne građevne čestice iz ovih Odredaba, za istu je moguće ishoditi potrebna odobrenja za gradnju. Koeficijent izgrađenosti i iskoristivosti obračunava se u odnosu na određenu minimalnu dozvoljenu građevnu česticu iz ovih Odredaba. Regulacijski pravac može biti manji od utvrđenog iz ovog Plana."

Članak 30.

Članak 30. stavak 2. mijenja se i glasi:

"U starim jezgrama naselja dozvoljava se rekonstrukcija postojećih građevina i izgradnja zamjenskih građevina ili interpolacija novih na neizgrađenim građevinskim parcelama česticama."



Članak 31.


"Utvrđeni su osnovni prostorni pokazatelji za gradnju nove građevine unutar stare jezgre naselja, kako je prikazano u sljedećoj tablici:

tip građevine min. površina

građ. parcele (m2) max. koeficijent

izgrađenosti (kig)

max. koeficijent iskoristivosti Kis/n* Kis (ukupni)

samostojeća građevina 300 0,40 1,2 1,6

dvojna građevina 250 0,45 1,35 1,8 građevina u nizu 200 0,50 1,0 1,5

*Kis/n je koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža

Članak 32.


"Unutar stare jezgre naselja moguće su rekonstrukcije postojećih građevina, izgradnja zamjenskih građevina i interpolacije novih građevina na građevinskim česticama na kojima nije moguće ispuniti uvjete građenja iz članka 32. zbog zatečenog stanja na terenu. U tom slučaju primjenjuju se iznimke kako slijedi:

a) površina građevne čestice za rekonstrukciju postojeće građevine, te za izgradnju zamjenske ili nove građevine (samo tip A) može biti manja od opće propisanih uvjeta ali ne manja od 100 m2

b) udaljenost građevine od međa građevne čestice može biti manja od 3,0 m, tako da građevina može biti postavljena i na samoj međi. Ukoliko je udaljenosti građevine manja od 3,0 m, takva građevina nemože imati otvore,

c) rekonstrukcije građevina treba provoditi prvenstveno poštujući naslijeđenu graditeljsku strukturu, a izmjene provesti tamo gdje je to potrebno iz funkcionalnih razloga i radi ispunjavanja bitnih zahtjeva za postojeću građevinu,

d) nije dopušteno mijenjati osnovne urbanističke vrijednosti kao što su: cjelovitost ruralne strukture dijela naselja, organizacija dvora, ogradni zid sa ulaznim portalom, te temeljne arhitektonske vrijednosti naslijeđene graditeljske strukture, a koje se odnose na izvorne oblikovne karakteristike I uporabu materijala za građenje,

e) koeficijent Izgrađenosti može iznositi do 0,80 u slučaju ugradnje nove građevine između postojećih susjednih građevina,

f) koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža nove građevine može iznositi najviše 2,0

g) građevinski pravac nove građevine mora se izjednačiti sa susjednim građevinama,

h) h) najviša visina građevine nesmije biti viša od najviše susjedne građevine.

Iznimke se primjenjuju unutar stare jezgre naselja a koja su prikazana u kartografskim prikazima Plana, list 4. građevinska područja naselja. Nije moguće cijepati građevne čestice u svrhu nove gradnje a koja ne ispunjava opće uvjete građenja iz članka 32. ovog Plana."

Članak 33.

U članka 35. alineje 1. i 2. mijenjaju se i glase:

"- stambena građevina tip A

- stambena građevina tip B"



Članak 34.


"Broj stambenih jedinica za stambenu građevinu tip A može imati najviše tri stana ovisi o načinu gradnje, i to:

(a) samostojeća građevina najviše tri (3) stana

(b) dvojna građevina najviše dva (2) stana

(c) građevina u nizu najviše jedan (1) stan

Dozvoljena katnost je Po+P+2 ovisi o načinu gradnje, i to:.

(a) Po+P(S)+2 za samostojeću građevinu

(b) Po+P(S)+1 za dvojna građevina i za građevinu u nizu

Maksimalna ukupna (bruto) građevinska površina nadzemnih etaža je 400 m2.

Maksimalna visina građevine je 9 m (10,5 m na terenima nagiba većeg od 12%).

Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Pokrov crijep, a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. Iznimno može biti veći nagib, ali ne veći od 260."

Članak 35.


"Stambena građevina tip B može imati najviše četiri stana.

U dijelovima građevinskog područja naselja Posedarje i Vinjerac označena pod brojem 1 u kartografskim prikazima br. 4: građevinska područja naselja, stambena građevina tip B može imati do 6 stambenih jedinica.

Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Pokrov crijep, a nagib od 18° do 22° zavisno o vrsti pokrova.

Dozvoljena katnost je Po+P(S)+2, visine do 10 m (11,5 m na terenima nagiba većeg od 12%)

Maksimalna ukupna (bruto) građevinska površina nadzemnih etaža je 600 m2."

Članak 36.


(a) stavak 1. mijenja se i glasi:

"Na građevnoj čestici uz osnovnu građevinu, mogu se graditi pomoćne građevine: garaže, spremišta, ljetne kuhinje, radne prostorije i sl., koje tvore funkcionalnu cjelinu s osnovnom građevinom:

- u gabaritu osnovne građevine

- prislonjena uz osnovnu građevinu

- kao samostojeća građevina

- izuzetno, na međi prema susjednoj građevnoj čestici uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici izveden od vatrootpornog materijala i bez otvora prema susjedu."

(b) dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Bazen za plivanje mora biti udaljen najmanje 3 m od međa građevne čestice."



Članak 37.

Naslov koji prethodi članak 39. mijenja se i glasi: "Građenje unutar gusto izgrađenog dijela građevinskog područja naselja"

Članak 38.


"Za gradnju stambene građevine tip A unutar gusto izgrađenog dijela GP naselja moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti :

tip građevine min. površina građ. parcele

(m2)

koeficijent izgrađenosti

koeficijent iskoristivosti

Kis/n* Kis (ukupni)


dvojna građevina 300 0,55 1,3 1,8 građevina u nizu 250 0,65 1,5 2,2



"Površina građevinske parcele za gradnju stambene građevine tip A može biti i manja od 350 m2 za samostojeću građevinu ondje gdje je takvo naslijeđeno stanje parcelacije građevinskih čestica. Ovaj članak se odnosi na građevinske čestice za koje je parcelaciju i prodaju izvršila Općina Posedarje, odnosno njen pravni prethodnik, gdje je ugovorna obveza pri prodaji građevnih čestica bila da se može planirati gradnja sukladno tada važećem prostornom planu."


"Za gradnju stambene građevine tip B unutar gusto izgrađenog dijela GP naselja moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti :


(m2)



Kis/n* Kis (ukupni)


dvojna građevina 400 0,55 1,1 1,7 *Kis/n je koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža

min. udaljenost od susjedne međe je 1,0 m uz uvjet da se time ne ugrožava sigurnost prometa, kvaliteta života susjeda, te da su ispunjeni uvjeti iz posebnih propisa,

najviše tri (3) stana za dvojnu građevinu."

Članak 41.


"Unutar gusto izgrađenog dijela građevinskog područja naselja (prikazana u kartografskim prikazima Plana, list 4. građevinska područja naselja), moguće su rekonstrukcije građevina i izgradnja zamjenskih građevina na građevinskim česticama na kojima nije moguće ispuniti uvjete iz članka 39. 40. i 41. zbog zatečenog stanja na terenu. Kod izgradnje novih građevina (interpolacija) primjenjuju se posebni uvjeti kako slijede:

a) površina građevne čestice može biti manja od propisanih u čl. 39. i 40. ali ne manja od 200 m2 za stambenu građevinu tip A (160m2 za dvojnu građevinu). Izuzetci se ne primjenjuju za nestambene građevine, te za stambene zgrade tipa B



b) građevina ne smije ometati sigurnost odvijanja prometa na javnim prometnicama.

Nije moguće cijepati građevne čestice u svrhu nove gradnje a koja ne ispunjava uvjete iz ovog Plana."

Članak 42.

Naslov koji prethodi članak 42. mijenja se i glasi: "Građenje unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja"

Članak 43.


"Za gradnju stambene građevine tip A unutar izgrađenog dijela GP naselja moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti :


(m2)



Kis/n* Kis (ukupni)

samostojeća građevina

400 0,35 1,0 1,5

dvojna građevina 300 0,35 0,8 1,3 *Kis/n je koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice je 3 m.

Članak 44.


"Za gradnju stambene građevine tip B unutar izgrađenog dijela GP naselja moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti :


(m2)



Kis/n* Kis (ukupni)


600 0,35 1,0 1,5


najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice je 3 m.

Članak 45.


"U izgrađenim dijelovima GP naselja ako se građevnoj čestici zbog formiranja poprečnog profila prometnice (izgradnje nove ili rekonstrukcije postojeće) smanjuje površina do 25% od dozvoljene minimalne građevne čestice iz ovih Odredaba, za istu je moguće ishoditi potrebna odobrenja za gradnju. Koeficijent izgrađenosti i iskoristivosti obračunava se u odnosu na određenu minimalnu dozvoljenu građevnu česticu iz ovih Odredbi."

Članak 46.

Iza članka 43a. dodaje se novi članak 43b. koji glasi:

"Najmanja udaljenost od međa građevne čestice je 3 m. U slučaju izgradnje zamjenske građevine ili rekonstrukcija postojeće građevine, udaljenost od međa građevne čestice može biti i manja od 3 m ukoliko se zadržava zatečeni pravac."



Članak 47.

Naslov koji prethodi članak 44. mijenja se i glasi: "Građenje unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja"

Članak 48.


"Za gradnju stambene građevine tip A u neizgrađenom dijelu GP naselja moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti :


(m2)



Kis/n* Kis (ukupni)


450 0,30 0,6

(0,9 s uređenim potkrovljem)

1,2

dvojna građevina 400 0,30 0,6 1,2 *Kis/n je koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža

Najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice je 3 m."

Članak 49.


"Za gradnju stambene građevine tip B u neizgrađenom dijelu GP naselja moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:


(m2)



Kis/n* Kis (ukupni)



Najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice je 3 m."

Članak 50.

U članku 46 stavak 4. mijenja se i glasi:

"Za stambene građevine krov može biti kosi, ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih stambenih terasa. Unutar izgrađenog dijela ili neizgrađenog dijela GP naselja mogu se graditi građevine s ravnim krovom. Kod kosog krova pokrov je crijep, a nagib krova 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. Iznimno može biti veći nagib, ali ne veći od 260."

Članak 51.

U članku 48 stavak 1. mijenja se i glasi:

"Prostor između građevinskog i regulacijskog pravca mora se urediti kao ukrasni vrt, koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. U ovom prostoru se mogu smjestiti i parkirališne površine te vodonepropusne sabirne jame i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda."

Članak 52.




Članak 53.


"Građevinsko područje naselja utvrđuje se kao zona mješovite namjene. Uz građevine za stanovanje mogu se planirati javne i gospodarske djelatnosti koje će se smjestiti unutar stambene građevine ili koje se mogu planirati kao zasebne javne i gospodarske građevine za koje se ne formiraju posebne zone. Javne i gospodarske djelatnosti svojim funkcioniranjem ili sadržajem nesmiju ugroziti kvalitetu stanovanja kao osnovnu namjenu ovog prostora.

Javni i društveni sadržaji mogu biti vjerskog, socijalnog, kulturnog, predškolskog, školskog društvenog i sl. karaktera.

Unutar GP-a naselja moguća je izgradnja javnih i gospodarskih građevina po sljedećim uvjetima:

- min. veličina parcele 500 m2

- max. katnost građevine – Po+P+2 ili Po+P(S)+1+Pk

- max. visina građevine – 9 m

- krov može biti ravni, kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa

- udaljenost od susjedne parcele mora biti najmanje 3 m, osim ako UPU-om nije drukčije određeno

- max. koeficijent izgrađenosti 0,40

- max. koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža 1,2 i ukupni koeficijent iskoristivosti 1,6

- najviša ukupna (bruto) građevna površina uslužnih, servisnih i obrtničkih građevina iznosi 300 m2. Nije dozvoljeno planirati djelatnosti koje stvaraju buku poput auto lakirerske ili mehaničarske radionice, stolarije i slično u neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja.

- najviša ukupna (bruto) građevna površina nadzemnih etaža trgovačkih građevina iznosi 600 m2

Ograničenja iz alineje 8 i 9. odnose se samo na pojedinačne gospodarske građevine u građevinskom području naselja a ne na namjenske zone koje će se odrediti planovima nižeg reda."

Članak 54.


Članak 55.


"Građevine za smještaj i boravak gostiju mogu se graditi unutar GP naselja. Ugostiteljsko turistička građevina koja se planira u građevinskom području naselja može imati najviše 80 kreveta. Uz pojedinačnih turističkih građevina za smještaj i boravak gostiju, mogu se planirati i prateći ugostiteljski sadržaji, te sadržaji za sport, zabavu i rekreaciju, a mogu se graditi uz sljedeće uvjete:

- min. površina građevinske čestice je 600 m2

- max. izgrađenost građevinske čestice ne smije biti veća od 30%

- koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža 1 i ukupni koeficijent iskoristivosti 1,6

- najviša ukupna (bruto) građevna površina nadzemnih etaža građevine za smještaj i boravak gostiju je 1.000 m2, odnosno 600 m2 za ostale ugostiteljsko-turističke građevine,

- najviša katnost građevine – Po+P(S)+2

- visina građevine – 9 m

- udaljenost od susjedne građevne čestice mora biti najmanje 3 m

- udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca je najmanje 5 m, odnosno 10 m ako se u ovom dijelu ostvaruje parkirališna površina



- krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa, pokrov crijep, a nagib od 18° do 22° zavisno o vrsti pokrova. Iznimno može biti veći nagib, ali ne veći od 26°

- građevine za smještaj i boravak gostiju (do 80 kreveta) moraju imati uređeno najmanje 25% građevne čestice kao parkovne ili druge zelene površine. Građevina za smještaj i boravak gostiju mora biti smještena na građevnoj čestici koja je dimenzionirana na osnovi od najmanje 35 m2 po krevetu za apartmanski smještaj i 50 m2 po krevetu za hotelsku građevinu.

- u slučaju izgradnje apartmana ili soba za smještaj i boravak gostiju u sklopu stambene građevine, primjenjuju se kriteriji za stambene građevine (npr: broj apartmana određuje se dozvoljenim brojem stanova za određeni tip stambene građevine i sl.).

Moguća je i izgradnja manjih (auto) kampova na građevnoj čestici površine min. 2.000 m2. Kamp unutar GP naselja može imati građevnu česticu najviše 10.000 m2. Manji kampovi će se uređivati po kriteriju 1 kamp jedinica na 80 m2, odnosno 1 šator na 35 m2 površine kampa. Unutar manjih kampova nije moguće graditi ili pričvršćivati za tlo bilo kakvu građevinu osim građevine nužne za osnovno funkcioniranje kampa (sanitarni čvor, recepcija i sl.). Uz ove uvijete, potrebno je pridržavati se i uvjeta za kampove iz točke 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti. Unutar kampa nisu dozvoljeni smještajni (stambeni) kapaciteti."

Članak 56.


Članak 57.

U članku 58. stavak 2 mijenja se i glasi:

"Planom dozvoljena izgrađenost zone je 10 % kopnene površine zone uz uvjet da visina pratećih ugostiteljsko uslužnih građevina ne prelazi 4.0 m."

Članak 58.


(a) stavak 1. alineja 2 mijenja se i glasi:

" • urediti, a po potrebi i nasuti obalni pojasa (samo unutar građevinskog područja) radi oblikovanja javnog prostora za sunčanje u slučajevima kada morfologija prirodne obale to uvjetuje"

(b) stavak 1. alineja 2 mijenja se i glasi:

" • osigurati min. 20 % površine kopnenog dijela plaže za zelene površine"

Članak 59.

U članku 60. iza zadnje rečenice dodaje se nova rečenica koja glasi: "Unutar ovog pojasa mogu se postaviti objekti infrastrukturne mreže."

Članak 60.


"Planom se utvrđuje namjena, značaj i djelatnost unutar obalnog pojasa. Unutar građevinskog područja naselja uvjetuje se uređenje prostora morske obale provedbenim dokumentima prostornog uređenja, prostornim studijama ili idejnim projektima. Zabranjuje se svako nasipanje morske obale i izgradnja građevina koje nisu temeljene na naprijed navedenim dokumentima i projektima."



Članak 61.


(a) u stavku 1. alineja 1. briše se broj "30,0" i dodaje broj "5,0"

(b) u stavku 1. alineja 2. briše se broj "15,0" i dodaje broj "3,0"

(c) u stavku 2. iza riječi "moguće je planirati šetnicu," dodaju se riječi "parkirališne površine, dječja igrališta, parkove".

Članak 62.


"Izvan građevinskih područja i izvan ZOP-a može se osim građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.) i građevine za obranu planirati izgradnja:

- Građevina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina u skladu s rudarskom osnovom i prostornim planom

- Staklenika i plastenika

- Izgradnja je moguća na poljoprivrednom zemljištu, osim u zaštitnom pojasu cesta i pruga, visine do 3 m i udaljenosti od susjedne međe minimalno za visinu građevine.

- Farma i peradarnika

- Građevine za uzgoj stoke i peradi (farme, peradarnici) – mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete udaljena najmanje 300 m od morske obale, veličine ovisno o broju stoke odnosno peradi, uz obveznu infrastrukturnu opremljenost. Maksimalna izgrađenost parcele može biti 40%, a građevine se mogu graditi na udaljenostima od građevinskih područja, prikazanim u sljedećoj tablici:

Stoka krupnog zuba

(komada)

Udaljenost (m)

Stoka sitnog zuba (komada)

Udaljenost (m)

Perad (komada)

Udaljenost (m)

do 150 200 do 200 100 do 1000 50

150-350 300 200-750 100 1000-5000 50

preko 350 500 preko 750 200 preko 5000 100

Farme se ne smiju planirati na područjima određenim ovim Planom kao vrijedan krajolik, na zaštićenim područjima prirodne i kulturne baštine niti na vodozaštitnim područjima (ako se takva utvrde naknadno).

Prije izdavanja dokumenata za građenje nužno je izraditi idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje kojim će se odrediti uvjeti za:

- veličinu i način gradnje građevina s pratećim prostorima

- način i režim korištenja građevina

- prilaz parceli

- rješenje odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda, te odlaganje krupnog otpada

- sanitarno-zaštitnu zonu, sadnju drveća i zelenila

- mjere zaštita čovjekova okoliša i sl.

a sve u skladu s odredbama ovog Plana i posebni propisima.

― Na poljoprivrednom zemljištu nižeg boniteta može se graditi gospodarska zgrada na parceli minimalne veličine 2.000 m2. Gospodarska kuća može se graditi kao prizemnica, najviše 30 m2 građevinske (bruto) površine. Visina vijenca ne smije biti veća od 3,00 m.



Zidovi trebaju biti izvedeni od kamena ili od betonskih blokova, opečnih blokova, odnosno betona, ali obloženi kamenom izvana. Svojim gabaritom, izgledom i materijalom, ove zgrade trebaju biti u skladu s tradicijskom gradnjom.

Krov dvostrešan pokriven kamenim pločama ili kupom kanalicom. Nagib krova u skladu s tradicionalnom arhitekturom.

Gospodarska građevina mora biti udaljen od međe najmanje 1,5 m, te mora biti smješten u pravilu na manje plodnom tlu.

― Lovački dom može se planirati najviše građevinske (bruto) površine do 200 m2, katnost građevine do P+1 i maksimalne visine 6,5 m.

― Stambene građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma mogu se graditi kao individualna, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, u zonama poljoprivrednog zemljišta, II. i nižih bonitetnih klasa.

Minimalna veličina poljoprivredne površine na kojoj se mogu graditi ovakve građevine je 3 ha.

U građevini je uz stanovanje potrebno organizirati prostore u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili prerade poljoprivrednih proizvoda, a moguće je i bavljenje seoskim turizmom.

Maksimalna dozvoljena ukupna (bruto) građevna površina ovih građevina je 600 m2 i mogu imati potpuno ukopan podrum (Po) do 1000 m2 građevinske (bruto) površine.

Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk

Visina građevine – 7,5 m.

Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Pokrov crijep, a nagib od 18° do 22° zavisno o vrsti pokrova. Iznimno može biti veći nagib, ali ne veći od 26°.

Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno 5 m.

― Građevine neposredno vezane uz poljoprivredno gospodarstvo (skladištenje i obrada poljoprivrednih proizvoda) mogu se planirati izvan ZOP-a i pod uvjetima koji slijede: - minimalna čestica zemlje 10.000 m2 - visina građevine najviše 7 m - građevine se mogu smjestiti na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete - najviše ukupna (bruto) izgrađenost nadzemnih etaža svih građevina na zemljišnoj čestici iznosi kis

= 0,1 a ne više od 800 m2

- građevine se ne smiju planirati na područjima određenim ovim Planom kao vrijedan krajolik, te na zaštićenim područjima prirodne i kulturne baštine.

Prije izdavanja dozvole za građenje građevine za potrebe poljoprivrednog gospodarstva nužno je izraditi idejno arhitektonsko rješenje kojim će se odrediti uvjeti za: - veličinu i način gradnje građevina (glavne i prateće građevine) - način i režim korištenja građevina - prilaz čestici zemlje na kojoj se ove građevine grade - rješenje odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda, te odlaganje krupnog otpada - sanitarno-zaštitnu zonu, sadnju drveća i zelenila - mjere zaštita čovjekova okoliša i sl.,

a sve u skladu s odredbama ovog Plana i posebnim propisima.

― Ostali zahvati koji se mogu planirati a za koja se ne formiraju građevinska područja su: Građevine i uređaji obrane, prema posebnom programu Ministarstva obrane i prema posebnim propisima.

Vidikovci, izletničke, memorijalne, lovačke i druge građevine, te turistički punktovi, za koje se ne formira GP. Visina pratećih građevina ne može biti veća od 4 m i jedne nadzemne etaže, a ugrađeni materijali i oblikovanje moraju biti sukladni ambijentu. Najviša ukupna (bruto) građevna površina prateće građevine



može iznositi do 150 m2. Oprema u funkciji lova (izvidnice i slično) i memorijalnog područja (spomenik i sl.) može biti najviše ukupne visine 6 m. Izletišta (opremljena urbanom opremom – oprema za sjedenje, roštiljanje i sl.) mogu se planirati iako nisu prikazana ovim Planom.

U šumi ili na šumskome zemljištu, izvan utvrđenih građevinskih područja, može se planirati izgradnja šumske infrastrukture i/ili građevine za potrebe infrastrukture, lova i obrane RH-e, te područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama, ali samo ako to zbog tehničkih iIi ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume, odnosno šumskog zemljišta."

Članak 63. U članku 65. stavak 1 mijenja se i glasi:

"U starim aglomeracijama (dvorovima, stanovima i štalama) (prikazana u kartografskim prikazima Plana br. 4. građevinska područja naselja) koje ovim Planom nisu u građevinskim područjima naselja, dozvoljava se adaptacija i dogradnja u svrhu stanovanja i seoskog turizma:

- Dozvoljena maksimalna katnost Po+P(S)+1

- Maksimalna visina građevine 7 m

- Maksimalni koeficijent izgrađenosti 0,35

- Maksimalna iskoristivost nadzemnih etaža 0,7 i ukupni koeficijent iskoristivosti 1,4

- Izgrađenost može biti i veća ako je to zatečeno stanje

- Zgrade trebaju biti izgrađene od kamena ili obložene kamenom."

Članak 64.


Članak 65. Članak 69. mijenja se kako slijedi:

(a) tablica u stavku 1. mijenja se i glasi:

Naselje Lokacija Površina (ha)

Posedarje jugoistočno od priključka na Jadransku autocestu 9,83 Posedarje – Slivnica sjeverozapadno od priključka na Jadransku autocestu 39,50 Podgradina jugoistočno od naselja 8,70 Slivnica između Gornje i Donje Slivnice 12,13 Islam Latinski čvor Zadar 1 38,41 UKUPNO 108,57

(b) u stavku 2, alineja 2 briše se riječ "vijenca" i dodaje riječ "građevine".

(c) stavak 3. mijenja se i glasi:

"U zonama iz stavka 1. ovog članka može se planirati i proizvodnja toplinske, rashladne i električne energije iz obnovljivih ili ekološki prihvatljivih izvora (plin, sunčeva energija), a u skladu s posebnim propisima."

Članak 66.


"Planom su predviđene zone izvan ZOP-a i izvan građevinskog područja naselja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (IE), i to prema tablici koja slijedi:

Naselje Lokalitet Površina (ha)

Ždrilo Vlake (jugozapadno od naselja) 12,1

Slivnica Baškica (kod Donje Slivnice) 15,3



Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora na području Općine Posedarje prvenstveno se odnosi na sunčanu energiju.

Uz infrastrukturne građevine i instalacije za proizvodnju energije mogu se graditi pomoćne građevine (skladišni prostor za alat, prostori za upravljanje i nadzor, portirnica i slično). Najviša ukupna građevna površina svih pomoćnih građevina iznosi 10% od ukupne površine građevne čestice.

Vrsta i kapaciteti potencijalne energane utvrdit će se prema programskoj studiji i prema posebnim propisima."

Članak 67.

Iza novog članka 69a. dodaje se novi članak 69b. koji glasi:

"Na području naselja Posedarje, planirana je manja zona poslovne namjene - komunalno-uslužna (K3) izvan ZOP-a i uz postojeću vodospremu. Ukupna površina zone iznosi 1.950 m2 i služit će Općini Posedarje za potrebe održavanje komunalne i druge javne infrastrukture.

Izgradnja i uređenje komunalno-uslužne zone moguća je prema uvjetima koji slijede:

max. izgrađenost građevne čestice je 25%, katnost Po+P.

maksimalna iskoristivost građevne čestice je 1.

max. visina građevina je 5 m. Izuzetak čine instalacije i oprema (dizalica i sl.) koje mogu biti i više, ali ne više od 8 m.

minimalna udaljenost od susjedne međe je ½ konačne visine objekta, ali ne manje od 3 m.

osigurati minimalno 25% od ukupne površine zahvata za javne zelene površine

krov može biti kosi, ravni ili kombinirani."

Članak 68.


"Građevine proizvodno-poslovne namjene mogu se graditi isključivo na građevnim česticama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. širine 6,0 m."

Članak 69.

U članku 72. iza riječi "gospodarske zone" dodaju se riječi "u obuhvatu Plana".

Članak 70.


Članak 71.

Članak 77.stavak 2. mijenja se kako slijedi:

(a) u alineji 1. iza prve rečenice dodaju se rečenice koje glase:

"U zonama turističko-ugostiteljske namjene mogu se planirati instalacije za proizvodnju električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora za potrebe zone. Instalacije za proizvodnju električne energije mogu se postaviti kao krovne i fasadne instalacije, instalacije u sklopu parkirališnih površina i slično."

(b) alineja 19. mijenja se i glasi:

"- U turističkim zonama mogu se formirati i privezi s jasno definiranim javnim prostorom. Kapacitet priveza mora biti prilagođen kapacitetu turističkog naselja. Izgrađenost javnog prostora priveza može biti najviše 10%. U luci se mogu smjestiti slijedeći sadržaji: ugostiteljstvo, trgovine, usluge, sportski i parkovno-rekreacijski sadržaji, te kupališni uređaji,"

(c) alineja 24. briše se.



(d) alineja 26. mijenja se i glasi:

"- U kampovima (auto-kampovima) smještajne jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte, odnosno 10 m u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja."

Članak 72.


"Pri izradi UPU-a moraju se poštivati dodatni kriteriji:

- max. dozvoljena katnost građevina u turističkim zonama (T2) je Po+P(S)+1+Pk, s izuzetkom hotela za koji je max. dozvoljena katnost Po+P(S)+3.

- izgrađenost javnog prostora obalnog pojasa – max. 10%

- respektirati postojeće zelenilo."


"Dodatni uvjeti za turističku zonu Svrdlac-Ivandići u Posedarju:

- max. katnost za hotele Po+P(S)+4+Pk.

- max. katnost ostalih građevina - Po+P(S)+2+Pk

- minimalna dubina obalnog pojasa namijenjenog za kupalište i rekreaciju – 100 m"


(a) u stavku 2. alineja 2 mijenja se i glasi:

"- max. katnost za hotele i sve ostale građevine – Po+P(S)+1"

(b) u stavku 3. alineja 1 briše se riječ "objekata" i dodaje riječ "građevina". U istoj alineji briše se riječ "Objekti" i dodaje riječ "Građevine".

(c) u stavku 3. alineja 2 briše se riječ "vijenca" i dodaje riječ "građevine"

(d) u stavku 3. alineja 4 mijenja se i glasi:

"- postojeća montažna građevina se zadržava. Ukoliko plan nižeg reda to odredi, ova građevina se može zadržati ili premjestiti u gore navedeni prostor uz cestu


"Dodatni uvjeti za turističku zonu Bokulja u Slivnici Gornjoj:

(a) max. katnost građevina - Po+P(S)+1

(b) izgrađenost građevne čestice maksimalno 20 %

(c) iskoristivost građevne čestice maksimalno 0,5

(d) minimalna dubina obalnog pojasa namijenjenog za kupalište i rekreaciju – 100 m"


(a) u alineji 3. brišu se slova "VP+2+Pk" i dodaju slova "Po+P(S)+2+Pk"

(b) alineja 4. mijenja se i glasi:

"- max. katnost ostalih građevina Po+P(S)+1"



(c) u alineji 5. briše se broj "50 m" i dodaje broj "100 m"

Članak 77.



"Planom su utvrđena izdvojena područja športsko-rekreacijske namjene (R2)


Posedarje Jurjevac 15,36

Podgradina uz naselje 7,20

uz zonu turizma (Sv. Duh) 6,00 Vinjerac uz zonu turizma (Debela punta) 2,90

uz zonu turizma (Rt Trnovica) 10,90 Ždrilo uvala Poljice 8,74

uz naselje 2,27 Islam Latinski uz naselje 4,44 Slivnica uz naselje 1,17 UKUPNO 58,98

Ovim Planom utvrđena su izdvojena područja rekreacijske namjene (R) kako slijedi


Posedarje Svrdlac (G. draga) 2,4

Rt Ždrijac 18,8

Ukupno - 21,2


"U izdvojenim građevinskim područjima sportsko-rekreacijske namjene (R2) dozvoljena je izgradnja i uređenje športskih igrališta (terena), terena i uređaja za rekreaciju, trim staza i sl, kao i prizemnih objekata u funkciji športa i rekreacije (športski objekti, svlačionice sa sanitarnim čvorom, ugostiteljstvo, trgovine i dr.).

U izdvojenim građevinskim područjima rekreacijske namjene (R) dozvoljeno je uređenje trim staza, šetnica i sl. Unutar ove zone mogu se graditi pomoćne građevine u funkciji rekreacije (sanitarni čvor, spremišta za rekreacijsku opremu i za opremu za održavanje rekreacijskih površina) i postaviti urbana oprema i rasvjeta. Pomoćne građevine mogu se graditi najmanje 50 m od obalne crte i najviše ukupne (bruto) građevne površine do 40 m2."

Članak 80.


"Za sva izdvojena građevinska područja športsko-rekreacijske namjene izvan naselja potrebno je izraditi UPU."



Članak 81.


"Izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene (R2) mogu se planirati prema uvjetima koji slijede: a) ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10%

površine sportskih terena i sadržaja, b) najmanje 60% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi ili prirodno

zelenilo."

Članak 82.

Dodaje se novi članak 88a. koji glasi:

"U izdvojenoj zoni sportsko-rekreacijske namjene (R2) ukupna visina građevine ne može biti veća od 8 m.

Visina može biti i veća od maksimalne visine iz prethodnog stavka pod uvjetima koji slijede: a) do 12 m za sportske građevine izvan ZOP-a, a najviše do 30 % od ukupne tlocrtne površine

sportske građevine, b) do 10 m za opremu u funkciji akvaparka kao što su tornjevi, pojedinačna zabavna oprema i

drugo, uz poštivanje posebnih propisa.

U izdvojenoj zoni rekreacijske namjene (R) ukupna visina pomoćne građevine ne može biti veća od 6 m"

Članak 83.

U članku 90. alineja 2. iza oznake za narodne novine br. 17/06 dodaje se slovo i nova oznaka kako slijedi: "i 25/09".

Članak 84.

Podnaslov "Uvjeti za smještaj morskih luka-priveza u turističkim zonama" a koji se nalazi iza članka 90. briše se.



Članak 85.


"Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi isključivo na građevnim česticama koje imaju osiguran kolni prilaz do građevne čestice min. širine 5,0 m.

Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja, kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna širina prilaza ili pristupnog puta na prometnu površinu može biti i manja, ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupnog puta ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m.

Članak 86.


(a) stavak 5. mijenja se i glasi:

"Dozvoljena katnost je Po+P(S)+1+Pk ili Po+P(S)+2."

(b) u stavku 6. briše se riječ "vijenca" i dodaje riječ "građevine"



(c) u stavku 8. briše se riječ "parcele" i dodaju riječi "građevne čestice"

(d) dodaju se novi stavci pod rednim brojem 8 i 9 koji glase:

"Za građevine u kojima se prihvaćaju starije i nemoćne osobe primjenjuju se isti uvjeti kao i za građevine za smještaj i boravak gostiju, uz uvjet da je osigurano najmanje 30% površine građevne čestice kao parkovno uređenu i rekreacijsku površinu. Dodatno, na jednoj građevnoj čestici može biti smješteno i više od jedne građevine ukoliko tvore jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

U zonama sporta i rekreacije u građevinskom području naselja (R2), mogu se planirati pomoćni sadržaji kao što su klupski prostori, tribine za gledateljstvo, sportske dvorane, sanitarne čvorove, manje ugostiteljske sadržaje i trgovine u funkciji sporta i rekreacije i sl. Unutar zona igrališta u naselju (Z2), nije moguće graditi sportske dvorane, trgovine ili ugostiteljske sadržaje. – može se postaviti samo oprema za dječju igru. Igrališta u građevinskom području naselja mogu se planirati planovima nižeg reda. Igrališta (Z2) do 1.000 m2 mogu se urediti i na temelju dozvole za građenje i kada nisu planirane prostornim planovima."

Članak 87.

U članku 98. briše se riječ "vijenca" i dodaje riječ "građevine".

Članak 88.


(a) u stavku 1. briše se riječ "parcele" i dodaje riječ "čestice".

(b) u stavku 2. brišu se riječi "UPU-om ili DPU-om" i dodaju riječi "planom nižeg reda".

Članak 89.


"Prostor između građevinskog i regulacijskog pravca mora se u pravilu urediti kao ukrasne zelene površine, koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond.

Minimalna udaljenost između građevinskog i regulacijskog pravca je 5 m."

Članak 90.

U članku 101. u stavku 2. briše se riječ "parcele" i dodaju riječi "građevne čestice". Isto tako i u stavku 3. briše se riječ "parcele" i dodaju riječi "građevne čestice".

Članak 91.

U članku 102. iza riječi "od naprijed utvrđenih vrijednosti u pogledu" dodaju se riječi "udaljenosti od međa građevne čestice,".

U istom članku briše se riječ "parcele" i dodaju riječi "građevne čestice".

Članak 92.


"Dozvoljava se rekonstrukcija, izgradnja i uređenje građevina i površina u funkciji građevine vjerskog sadržaja i groblja (unutar i izvan građevinskog područja), i to:: a) vjerske građevine, b) groblja, c) zelenih površina, d) komunalna infrastruktura (voda, struja i sl.).



Uvjeti za izgradnju i uređenje građevina vjerskog sadržaja i groblja: a) visina popratnih građevina ne može biti veća od 4 m (izuzetak čine vjerske građevine – crkva,

kapelica i sl.), b) pristup građevinama vjerskog sadržaja i grobljima treba biti osiguran kolnim pristupom min.

širine 6,0 m, c) ograda oko vjerske građevine ili groblja mora biti usklađena s mikrolokacijom, d) unutar lokaliteta ili u neposrednoj blizini građevine vjerskog sadržaja ili groblja treba biti

osiguran prostor za promet u mirovanju."

Članak 93.


" Infrastrukturne građevine mogu se graditi u fazama, koje se određuju lokacijskom dozvolom. Infrastrukturni sadržaji mogu se graditi iako nisu obuhvaćeni planom užeg područja."

Članak 94.

U članku 105. stavak 2 mijenja se i glasi:

"Mreža javnih razvrstanih cesta određena je temeljem Zakona o cestama (NN 84/11), te Odluke o razvrstavanju javnih cesta (NN 44/12) – popis dan u točki 2. ovih odredbi, a označene su u grafičkom prilogu ovoga Plana (karta 1. Korištenje i namjena površina, mj. 1:25 000)."

Članak 95.

U tablici u članku 106. stavak 1., briše se 2. stupac pod nazivom "postojeća cesta".

Članak 96.


Unutar građevinskog područja naselja širina prometnica treba iznositi minimalno: a) 9,0 m za razvrstane prometnice što uključuje kolnik širine 6,0 m s obostranim nogostupom (2 x

1,50 m). b) 8,0 m za nerazvrstane prometnice u naselju što uključuje kolnik širine 5,0 m s obostranim

nogostupom (2 x 1,50 m). U pretežito stambenim dijelovima naselja može se planirati nogostup samo s jedne strane (1 x 1,50 m) s time da je s druge strane rezervirani zaštitni zeleni pojas također 1,50 m širine.

U izgrađenim dijelovima naselja kada zbog zatečenog stanja na terenu nije moguće izvesti nogostupe, nerazvrstana cesta će se izvesti kao kolno-pješačka površina širine najmanje 5,0 m s upuštenim rubnjakom na spoju s cestom koja zadovoljava minimalne uvjete iz prethodnog stavka. Zbog zatečenog stanja na terenu prometna površina u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja može biti i uža od 5,0 m, a ne manje od 3,0 m.

Slijepe ulice u građevinskom području naselja se izvode s dužinom najviše 200 m i najmanjom širinom 6,0 m (5,0 m u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja) uz okretište na kraju ulice i planiraju se kao kolno-pješačke površine iz prethodnog stavka. Iznimno, unutar stare jezgre i u gusto izgrađenom dijelu naselja nema obveze izgradnje okretišta kada zatečeno stanje na terenu tako uvjetuje."

Članak 97.


"Realizacija cesta u planiranom profilu može se izvoditi u fazama (po dužini i širini) određenim projektom ceste, uz uvjet da se udaljenost građevinskog od regulacijskog pravca određuje prema planiranom profilu prometnice."



Članak 98.

U članku 108. stavak 2 brišu se riječi "UPU-ovima ili DPU-ima" i dodaju riječi "detaljnijom planskom dokumentacijom".

Članak 99.

Članak 109. mijenja se i glasi: "Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi ovim planom se utvrđuju širine zaštitnih pojaseva cesta, i to od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste sa svake strane:

vrsta ceste širina zaštitnog pojasa

autocesta 40 m brza cesta 40 m državna 25 m županijska 15 m lokalna 10 m nerazvrstana 10 m

Članak 100.


"U zaštitnom pojasu javne ceste može se graditi samo u skladu sa Zakonom o cestama."

Članak 101.


"Unutar zaštitnog pojasa autoceste nije dozvoljeno planiranje nikakvih građevina visokogradnje poslovne, stambene ili druge namjene.

U zaštitnom pojasu autoceste mogu se planirati zaštitne zelene površine, locirat i izgraditi objekti niskogradnje (prometnice pješačke i biciklističke staze, prilazi i parkirališta) te, komunalna infrastrukturna mreža (telekomunikacije, elektroenergetska mreža i javna rasvjeta plinoopskrba, vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda, kanalizacija), a minimalna udaljenost istih od vanjskog ruba zemljišnog pojasa definira se ovisno o vrsti i namjeni niskogradnje.

Za svaki zahvat u prostoru od strane pravnih ili fizičkih osoba, a koji su planirani unutar zaštitnog pojasa autoceste (polaganje TK kabela, priključak na TS, plinovod, prometnice, svjetla javne rasvjete i drugi komunalni infrastrukturni priključci), potrebno je sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji podnijeti zahtjev za izdavanjem posebnih uvjeta građenja i dostaviti na daljnje rješavanje Hrvatskim autocestama d.o.o., Sektoru za održavanje, Sesvete.

Sukladno Zakonu o cestama zabranjuje se postavljanje svih vizualnih efekata koji mogu ometati pažnju vozača na autocesti (reklamni panoi, reklame na objektima visokogradnje i dr.) unutar zaštitnog pojasa autoceste. Objekti niskogradnje (prometnice i svjetla javne rasvjete) unutar zaštitnog pojasa moraju se projektirati na način da ne odvraćaju pozornost i ne ugrožavaju sigurnost prometa na autocesti. U slučaju planiranja prometnih površina u blizini autoceste potrebno je predvidjeti ograde (zeleni pojas) protiv zasljepljivanja kako bi se u noćnim satima neutralizirao negativan utjecaj vozila na odvijanje prometa na autocesti.

Sukladno Zakonu o zaštiti od buke obveza Investitora budućih objekata koji se nalaze u blizini trase autoceste je planiranje i izgradnja zidova za zaštitu od buke, ukoliko se pokaže potreba za izvođenjem istih."




"Priključak i prilaz na javnu i nerazvrstanu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku ishođenja dokumentacije za građenje ili izrade plana nižeg reda, uz obvezatno poštivanje posebnih propisa."

Članak 103.

U članku 113. stavak 2. brišu se riječi "Pravilnika o autobusnim stajalištima (N.N. 48/97)" i dodaju riječi "posebnih propisa".


"Planom se utvrđuje sljedeći broj potrebnih garaža/parkirališnih mjesta (PM), ovisno o vrsti i namjeni građevina:

Namjena broj parkirališnih mjesta PM / garaža

Stambene građevine 1 garaža/PM po stanu +1 PM na svaka dva stana ili 1,5 PM po stanu 1 garaža/PM po stanu u staroj jezgri i gusto izgrađenom dijelu GP naselja ako zatečeno stanje na terenu ne dozvoljava više

Industrijske građevine 1 PM na 2 zaposlena u većoj radnoj smjeni Zanatske, uslužne servisne i sl. građevine

na 1m2 bruto izgrađene površine 1m2 parkinga. Auto servisni sadržaji moraju osigurati i dodatnih 3 parkirališna mjesta unutar građevne čestice po svakoj radnoj jedinici (dizalica, servisni kanal i sl.),

Hoteli 1 PM na dvije sobe Apartmani 1 PM za svaku apartmansku jedinicu Pansioni, moteli 1 PM po sobi Ugostiteljski objekti, restorani i sl. 1 PM na 5 m2 uslužnog prostora Trgovine 1 PM na 10 m2 bruto izgrađene prodajne površine Sportske dvorane i igrališta 1 PM na 10 sjedala Vjerske građevine 1 PM na 5 sjedala Škole i dječje ustanove 2 PM na svaku učionicu ili grupu djece + 10 PM za škole

+ 5 PM za ostale dječje ustanove i 2 PM za iskrcaj djece Ambulante i sl. 1 PM na 4 zaposlena u smjeni+

2 PM po ambulanti za pacijente ostali prateći sadržaji 1 PM na 3 zaposlena

U gusto izgrađenim dijelovima naselja i u starim jezgrama potrebiti broj parkirališnih mjesta može se smjestiti i na zasebnu česticu zemlje (parkirališna površina ili garaža) u naselju, uz uvjet da je zasebna parkirališna površina uređena prije izgradnje takve građevine, a vlasnički odnosi pravno regulirani.

U svim građevinskim područjima (izgrađena i neizgrađena) moguće je urediti zasebnu česticu zemlje za smještaj prometnih vozila u mirovanju za više građevinskih čestica pod uvjetom da građevine tvore funkcionalnu cjelinu (građevine u nizu, građevine orijentirane na zajedničke prostore i površine i sl.).

Kod uređenja zasebne parkirališne površine ili garaže, odnosi korištenja i održavanja će se pravno regulirati. Prostor određen za smještaj prometa u mirovanju ne može se prenamijeniti u druge svrhe, a niti se može promatrati odvojeno od namjene kojoj služi."

Članak 105.

U članku 118. stavak 2. brišu se riječi "Plana, tj. UPU-a" i dodaju riječi "prostorno planske dokumentacije".



Članak 106.


"Građevine za smještaj telefonskih centrala i drugih telekomunikacijskih uređaja mogu se rješavati kao samostalne građevina na vlastitim građevinskim parcelama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline. Građevine za smještaj RR uređaja, odnosno RR postaje se, kao i građevine za smještaj baznih postaja pokretnih komunikacija, mogu graditi i izvan područja naselja."

Članak 107.


"Razvoj postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se kroz poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija za što je potrebna izgradnja i postavljanje dodatnih osnovnih postaja (baznih stanica) pokretnih komunikacija smještanjem na samostojeće stupove i krovne prihvate.

Bazne stanice (osnovne postaje) i pripadajuće antene pokretnih telekomunikacijskih mreža mogu se postaviti na lokalitetima koji nisu u sukobu sa smjernicama zaštite prirode (narušavanje krajobraznih vrijednosti) i nepokretnih kulturnih dobara, a prema posebnim uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima, mjerodavnih službi zaštite, te prema Prostornom planu Zadarske Županije."

Članak 108.


"Za izgradnju samostojećih antenskih stupova izvan građevinskih područja potrebno je poštivati sljedeće uvjete: a) na novoj lokaciji moguće je graditi samostojeći antenski stup, ili rekonstruirati postojeći,

samo takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, odnosno tipski projekt koji je potvrđen rješenjem Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja;

b) ukoliko je na postojećoj lokaciji već izgrađen samostojeći antenski stup/stupovi, moguće je planirati još samo jedan za ostale operatore.

Za izgradnju samostojećih antenskih stupova u građevinskom području naselja potrebno je pored navedenih poštivati i sljedeće dodatne uvjete: a) samostojeći antenski stup moguće je graditi samo po posebnom projektnom rješenju za

pojedinu odabranu lokaciju projektiranu u skladu s postojećim okolišem (kao maskirni element, rasvjetni element ili nosac reklama i sl.) na građevnoj čestici do koje je osiguran kolni pristup minimalne širine 5,0 m.

b) minimalna veličina građevne čestice za smještaj osnovne postaje i najmanje dva parkirališna mjesta iznosi 80 m2. Takva čestica će se priključiti na elektroenergetsku mrežu. U slučaju tehničke nemogućnosti priključka na elektroenergetsku mrežu, odnosno u slučaju tehničke nemogućnosti napajanja preko distributera, samostalni antenski stup može se napajati preko alternativnih izvora energije. Buka koja može proizaći iz takvog vrsta napajanja ne smije priječi razinu dozvoljene buke za pojedinu vrstu građevnog područja, koja proizlazi iz posebnih propisa."

Članak 109. Dodaje se novi članak 121b. koji glasi:

"Dozvoljava se postavljanje elektronike komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojećim građevinama (antenski prihvat) u skladu s posebnim uvjetima tijela i /ili osoba određenih posebnim propisima koji propisuju posebne uvjete prilikom ishođenja lokacijske dozvole.

Male antene će se obojiti bojom istom kao i podloga na koju se učvršćuje, tako da bude što manje uočljiva. Mogu se koristiti isključivo nosači od nehrđajućeg čelika ili vruće pocinčanog čelika i vijke od nehrđajućeg čelika.

Pokretna telekomunikacijska mreža nije definirana grafičkim prilozima ovog Plana."



Članak 110.

U članku 123. stavak 2. brišu se riječi "prema Plana, tj. UPU-a, uključivo utvrđene uvjete" i dodaju riječi "na temelju ovog Plana ili planova nižeg reda, i prema uvjetima".

Članak 111.

U članku 124. briše se riječ "pristup" i dodaje riječ "prilaz".


(a) dodaje se stavak 2 koji glasi:

"Ukoliko se pokaže potreba, mogu se postaviti i druge trafostanice a koje nisu prikazane grafičkim prilozima ovog Plana, uz poštivanje općih uvjeta ovog Plana i uvjeta iz ovog poglavlja, a sve u skladu s posebnim uvjetima nadležnog elektroopskrbnog tijela."

(b) dodaje se stavak 3 koji glasi:

"Građenje infrastrukturnih objekata moguća je i prije donošenja planova užeg područja (UPU, DPU), ukoliko je osiguran pristup do prometne površine."

Članak 113.

U članku 128. brišu se riječi "lokacijskom dozvolom tj. temeljem DPU-a" i dodaju riječi "provedbenim dokumentima prostornog uređenja i idejnim projektima".

Članak 114. Dodaje se novi članak 130a. koji glasi:

"Unutar svih građevinskih područja (osim u zaštićenim dijelovima), mogu se postavljati solarni kolektori i/ili fotonaponske ćelije na krovove i pročelja zgrada, pod uvjetom da se radi o proizvodnji električne energije koja se prvenstveno koristi za vlastite potrebe."


"Kanalizacija se u pravilu izvodi u koridoru i zaštitnom pojasu prometnice uz suglasnost nadležnih ustanova.

Sve građevine na kanalizacijskoj mreži izvode se sukladno propisima kojima je regulirano projektiranje i izgradnja ovih građevina.

Nije dozvoljeno projektiranje i građenje kolektora i ostalih građevina u sustavu ukupne kanalizacijske mreže kojom bi se nepotrebno ulazilo na prostore građevina unutar drugih građevnih čestica, odnosno prostore namijenjene drugim građevinama."

Članak 116.

U članku 138. stavak 2. mijenja se i glasi:

"Za stambene građevine s manje od 10 ES, u izgrađenim djelovnima GP, moguće je do izgradnje kanalizacijskih sustava odvodnju otpadnih voda riješiti izgradnjom vlastitih vodonepropusnih sabirnih jama, tj. primjenom suvremenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na način:

da je uređaj izveden nepropusan za okolni teren

da je smještena najmanje 1,0 m od rubova građevne čestice

da je omogućen kolni pristup radi čišćenja, izuzetak čine stare jezgre i gusto izgrađeni dijelovi građevinskog područja."



Članak 117.

U podnaslovu iza članka 142. brišu se riječi "korištenje voda za".

Članak 118.

U članku 143. briše se riječ "Baštica" i dodaje riječ "Bašćica".

Članak 119.

U članku 144. stavak 2. briše se.

Članak 120.

Iza članka 144 dodaje se novi podnaslov koji glasi: "Navodnjavanje".

Iza podnaslova iz prethodnog stavka dodaje se novi članak 144a. koji glasi:

"Koristeći postojeće vodne potencijale (akumulacije, vodotoke, oborinske vode, izvorišta, podzemne vode, pročišćene otpadne vode, vodoopskrbne sustave u vrijeme smanjene potrošnje i dr.) za razvoj poljoprivredne proizvodnje, omogućuje se izgradnja sustava za navodnjavanje s mikroakumulacijama, a na temelju "Plana navodnjavanja za područje Zadarske županije" (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2007. godine). Moguće je urediti i površine za navodnjavanje koje nisu predviđene ovim Planom, a u skladu s posebnim propisima i uz uvjete koje će definirati Hrvatske vode"

Članak 121.


"Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima uzdužno unutar korita vodotoka, odnosno čestice javnog vodnog dobra nije dopušteno. Vođenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i hidraulička stabilnost reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,O m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću regulaciju. U samo određenim slučajevima udaljenost polaganja se može smanjit, ali to treba utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno.

Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko instalacije prolazi ispod korita, investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način da je uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0.50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način. Teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje."

Članak 122.


Članak 123.

U članku 150. briše se riječ "Baštica" i dodaje riječ "Bašćica".



Članak 124.


"Prostornim planom utvrđuje se potreba poštivanja utvrđenih kriterija očuvanja i zaštite svih elemenata prirode na području Općine Posedarje, a koji su zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode. To uključuje: 1. Zaštićene i ugrožene vrste 2. Rijetka i ugrožena staništa 3. Zaštićena i evidentirana područja


"U točki 1. Obrazloženja plana (1.1.2. Prostorno-razvojne i resursne značajke) prikazan je popis Zakonom zaštićenih i ugroženih životinjskih vrsta, koje stalno ili povremeno obitavaju na području Općine Posedarje. Za one najugroženije propisane su mjere zaštite kako slijedi:

Vrsta Mjere zaštite

SISAVCI Dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi)

U cilju zaštite šišmiša potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u špiljama, šumama, te skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. U slučaju obnova zgrada i crkava u kojima je nađena kolonija šišmiša poželjno je postaviti nova pogodna mjesta za sklonište kolonije.

Za zaštitu šišmiša koji obitavaju u špiljama potrebno je jedan dio špilja predvidjeti kao područja zatvorena za javnost, a u špiljama koje su otvorene za posjetitelje šišmišima osigurati nesmetano kretanje prilikom postavljanja vrata na ulazu u špilju (za postavljanje takvih vrata obvezno je konzultirati stručnjake za šišmiše), ne uznemiravati prilikom posjeta, te odrediti prihvatni kapacitet špilje.

U cilju zaštite šumskih vrsta šišmiša, detaljne mjere očuvanja šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode koji se ugrađuju u odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove na području Općine Posedarj

Blazijev potkovnjak (Rhinolophus blasii)

Južni potkovnjak (Rhinolophus euryale)

Vuk (Canis lupus)

U cilju zaštite velikih zvijeri nužno je, prije izgradnje novih prometnica ili preinake postojećih, što bi moglo dovesti do presijecanja migratornih puteva, izraditi ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu, kojom će se, između ostalog, sagledati i utjecaj fragmentacije staništa na opstanak vrsta na ovom prostoru. Kako bi se sačuvala cjelovitost staništa velikih zvijeri, potrebno im je omogućiti siguran prijelaz preko brzih prometnica (izgradnjom tunela, vijadukata, zelenih mostova), uz istovremeno onemogućavanje direktnog prijelaza (izgradnjom odgovarajućih ograda) kako bi se smanjila opasnost od stradavanja.

Dobri dupin (Tursiops truncatus)

S obzirom na neistraženost i nedostatak provjerenih podataka o ukupnoj brojnosti i trendu populacije u Jadranu, potrebno je izraditi cjelovitu studiju brojnosti i rasprostranjenosti dobrih dupina u Jadranu, te identificirati mjesta veće brojnosti i područja razmnožavanja i hranjenja (kritična staništa). Kroz direktne mjere zaštite potrebno je dio takvih područja zaštititi u cjelosti (kao zoološke rezervate), a u dijelu uvesti mjere upravljanja kao npr. ograničenje plovidbe i/ili ribarenja. kao indirektne mjere zaštite potrebno je: izraditi i uspostaviti kvalitetan plan upravljanja i nadzor nad ribljim fondom Jadrana u suradnji s nadležnim institucijama, kvalitetne sustave odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, spriječiti povećanje količine otpadnih i toksičnih tvari koje ulaze u more, spriječiti daljnju fragmentaciju staništa, te provoditi kampanje informiranja i edukacije javnosti, a posebice turista tijekom ljeta o pravilima ponašanja u blizini dupina.



PTICE Blistavi ibis (Plegadis falcinellus)

U cilju zaštite vrsta ptica koje se gnijezde na liticama stijena, potrebno je spriječiti svako planiranje izgradnje infrastrukture i ostalih zahvata koji bi mogli ugroziti stanište ovih vrsta ptica.

U slučaju izvođenja ovakvih zahvata na područjima Ekološke mreže RH, potrebno je provoditi ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno čl. 36. Zakona o zaštiti prirode (N.N. 70/05, 139/08 i 57/11) i čl. 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (N.N. 118/09).

U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama, a naročito je potrebno ostavljati dostatan broj starih, suhih stabala radi ptica dupljašica (kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih šumsko-gospodarskih osnova i/ili programa gospodarenja šumama).

Suri orao (Aquila crysaetos) Mali sokol (Falco columbarius) Prugasti pozviždač (Numenius phaeopus) Velika ševa (Melanocorypha calandra) Eja livadarka (Circus pygargus) Afrička kukavica (Clamator glandarius) Sivi sokol (Falco peregrinus) Zmijar (Circaetus gallicus) Voljić maslinar (Hippolais olivetorum) Mala šljuka (Lymnocryptes minima) VODOZEMCI Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju, s naglaskom na

vlažna i vodena staništa. GMAZOVI Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju, s naglaskom na

vlažna i vodena staništa. LEPTIRI Leptiri su općenito ugroženi uslijed regulacije voda što izaziva promjene

staništa uz vodotoke i isušivanje vlažnih staništa; uništavanja šuma i promjena u gospodarenju šumama koje uključuju uništavanje starih hrastova i čišćenje rubova šuma; kemijskog onečišćenja; intenziviranja poljoprivredne proizvodnje; sukcesije livadnih staništa; te sakupljačke aktivnosti kolekcionara. U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa, te o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i vodnogospodarskim zahvatima.

Članak 126.

Dodaje se novi članak 150c. koji glasi:

"Unutar obuhvata ovog Plana zastupljeni su određeni stanišni tipovi, koji zahtijevaju provođenje mjera očuvanja sukladno Zakonu o zaštiti prirode i EU Direktivi o staništima. Detaljan popis stanišnih tipova naveden je u točki 1. Obrazloženja plana (1.1.2. Prostorno-razvojne i resursne značajke), a propisane mjere njihove zaštite kako slijedi:

B. neobrasle i slabo obrasle kopnene površine

- Očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju;

- Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;



- Spriječiti vegetacijsku sukcesiju te uklanjati vrste, pogotovo drvenaste, koje obrastaju točilo a ne pripadaju karakterističnim točilarkama;

- Poticati stočarstvo na planinskim, otočnim i primorskim točilima zbog očuvanja golog tla i sprječavanja sukcesije;

- Postavljanje novih, te izmiještanje postojećih penjačkih i planinarskih puteva provesti na način koji ne ugrožava rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste.

C – D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare

- Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva;


- Očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.) te na taj način osigurati mozaičnost staništa;

- Očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka;

- Očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni, osigurati njihovo stalno vlaženje i redovitu ispašu, odnosno košnju;

- Očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća;

- Provoditi prikladni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprječavanja širenja invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda;

- Sprječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje gdje god je moguće;

- Ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju;

- Uklanjati strane invazivne vrste;

- Osigurati stalno miješanje morske i slatke vode u estuarijima, te očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode u estuarijima, lagunama, uvalama i zaljevima ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- Održavati spoj lagune s morem i omogućiti stalnu vezu, a u slučaju prirodnog ili umjetnog zatvaranja prolaza potrebno ga je ponovo prokopati te po potrebi produbljivati dno lagune zbog izdizanja tla uslijed nanosa organskog materijala;

- Očuvati muljevite, pjeskovite, šljunkovite i kamenite obale u njihovom prirodnom obliku s prirodnom vegetacijom te sanirati devastirana područja gdje god je moguće.

E. Šume

- Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma;

- Prilikom dovršnog sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine;

- U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove;

- U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice;

- U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme;


- U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama;



- U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);

- Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi;

- Uklanjati strane invazivne vrste sa svih šumskih površina;

Detaljne mjere za očuvanje šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode za odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove na području Općine Posedarje.

F., G. I K. Morska obala, more i kompleksi staništa (estuariji, lagune i velike plitke uvale i zaljevi)

- Očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana;

- Osigurati najmanje sekundarno pročišćavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju u more.

H. Podzemlje


- Očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze;

- Ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini;

- Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode;

- Sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata;

- Očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim objektima;

- Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni.

I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom

- Očuvati vegetaciju pukotina starih zidova, spriječiti uklanjanje vegetacije i zapunjavanje pukotina građevinskim materijalom;

- Uz vodotoke i vlažne šume očuvati otvorene površine s vlažnim tlom bogatim dušikom;

- Uklanjati invazivne vrste;

- Osigurati plavljenje staništa i povoljan vodni režim;

- Očuvati korovne zajednice čije su karakteristične biljne vrste ugrožene na nacionalnoj razini;

- Spriječiti vegetacijsku sukcesiju i uklanjati šumske vrste.

J. Izgrađena i industrijska staništa

- Očuvati napuštene bazene solana, te poticati njihov povratak u aktivno stanje;

- Spriječiti vegetacijsku sukcesiju i očuvati endemične svojte;

- Uklanjati invazivne vrste;

- Očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima termofilnih šikara, spriječiti sukcesiju i uklanjati vrste drveća koje zasjenjuju stanište;

- Poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u nizinskim, brdskim, planinskim, otočnim i primorskim travnjačkim područjima;

- Poticati održavanje travnjaka košnjom prilagođenom stanišnom tipu;



- Provoditi revitalizaciju degradiranih travnjačkih površina, posebno cretova i vlažnih travnjaka, te travnjaka u visokom stupnju sukcesije;

- Na jako degradiranim, napuštenim i zaraslim travnjačkim površinama za potrebe ispaše potrebno je provesti ograničeno paljenje te poticati stočarstvo;

- Uklanjati strane invazivne vrste sa svih travnjačkih površina i šikara;

- Očuvati bušike, te sprječavati sukcesiju povremenim uklanjanjem nekih drvenastih vrsta i kontroliranim paljenjem;

- Očuvati vegetacije visokih zeleni u kontaktnim zonama šuma i otvorenih površina, te spriječiti njihovo uništavanje prilikom izgradnje i održavanja šumskih cesta i puteva."

Članak 127.

Dodaje se novi članak 150d. koji glasi:

"Potrebno je inventarizirati očuvane prirodne plaže, te ugovorima o koncesijskom odobrenju propisati mjere zaštite prirode, a posebno mjere očuvanja priobalne vegetacije.

Na pješčanim plažama uklanjati invazivnu vrstu Carpobrotus edulis u cilju očuvanja autohtone vegetacije. Ne planirati širenje građevinskog područja na račun ugroženih močvarnih i obalnih staništa. Zaustaviti daljnju degradaciju preostalih močvarnih i obalnih staništa, te prema mogućnostima izvesti njihovu revitalizaciju.

Prilikom planiranja prometnih koridora birati varijantu najmanje pogubnu za ugrožena staništa i područja važna za ugrožene vrste. Prilikom planiranja potencijalnih lokacija za vjetroelektrane uvažiti ograničenja nužna za zaštitu ugroženih vrsta ptica i šišmiša."

Članak 128.

Dodaje se novi članak 150e. koji glasi:

"Ovim Planom obuhvaćeni su lokaliteti i područja koja se nalaze unutar Nacionalne ekološke mreže (NEM) i zaštićeni su na temelju posebnih propisa. Mjere zaštite za elemente NEM-a koji se nalaze na području Općine Posedarje, a čiji se detaljan popis nalazi u točki 1. Obrazloženja ovog Plana (1.1.2. Prostorno-razvojne i resursne značajke), dane su smjernice za očuvanje koje slijede:

- Regulirati lov i sprječavati krivolov - Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom - Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo - Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti - Kontrolirati ili ograničiti gradnju objekata i lučica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama - Sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala - Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta - Prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe

- Regulirati akvakulturu - Očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća - Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski

modificirane organizme - Sanirati oštećene dijelove morske obale gdje god je to moguće."

Članak 129.

Dodaje se novi članak 150f. koji glasi:

"Posebnim se zakonskim odredbama štiti način gospodarenja morem i podmorjem, te priobalnim pojasom (Zakon o morskom ribarstvu i Zakon o pomorskom dobru).



Članak 130.

U članku 151. briše se oznaka "(N.N. br. 66/01, 7/02, 48/05 i 90/05)".

Članak 131.

U članku 155a. stavak 1. iza oznake "NN 70/05" dodaje se "139/08 i 57/11".

Članak 132.

U članku 156. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Na prostorima označenim kao osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz (list 3.2 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina) potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke, te je u tom cilju potrebno: 1. Sačuvati ih od prenamjene, te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s

okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika,

2. Odgovarajućim mjerama sprječavati šumske požare,

3. Uskladiti i prostorno organizirati različite interese,

4. Posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale,

5. Izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima i uzvišenjima, te vrhovima, kao i dužobalnu izgradnju,

6. Izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente,

7. Štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom,

8. Planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) izvoditi duž prirodne reljefne morfologije."

Članak 133.


"U svrhu zaštite od požara treba uređivati prosike u svrhu preventive i lakšeg gašenja šumskih požara.

Šume niske vrijednosti drvne mase u krškom području treba koristiti na način i u obimu koji ne vodi do njihova propadanja, nego osigurava njihovu stabilnost i održava potencijal. Ugrožena područja treba očuvati i sanirati, te poticati prirodnu obnovu šuma i autohtonu vegetaciju.

Potrebno je izvršiti valorizaciju jednodobnih šuma (uređajni razredi hrasta lužnjaka 140 godina, hrasta kitnjaka 120 godina, obične bukve 100 godina), sastojine koje su u fazi oplodne sječe, sastojine I i II dobnog razreda, te sastojine u kojima je Osnovom ili Programom iz posebnih propisa propisana sanacija ili konverzija. Ukoliko se u navedenim sastojinama planira bilo kakva građevinska zona, treba nastojati da se zahvati izvode u dijelovima površina sastojina lošije kvalitete, slabijeg zdravstvenog stanja, smanjenog obrasta, sastojine lošijeg i manjenog prirasta (manjeg od 2 %), te sastojine slabije drvne zalihe (manje od 300 m3/ha).

Ukoliko se ne mogu izbjeći zahvati u sastojinama prebornih šuma, treba izvršiti valorizaciju i zahvate planirati u sastojinama lošije drvne zalihe (manje od 200 m3/ha), sastojinama niskog prirasta (manjeg od 2%) i u sastojinama lošijeg boniteta (III. IV i V).

U svrhu očuvanja stabilnosti i bioraznolikosti šumskog ekosustava, kod izvođenja zahvata potrebno je izbjegavati usitnjavanje površina obraslih šumom na manje od 1.000 m2."



Članak 134.

Dodaje se novi članak 156b. koji glasi:

"Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu Zakona o zaštiti prirode te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe."

Članak 135.

U članku 157. iza oznake "157/03" dodaje se "i 87/09, 88/10".

Članak 136.


(a) u tablici "1.1. povijesna graditeljska cjelina", oznaka "R 1053" mijenja se i glasi "Z-4948"

(b) u tablici "2.1. Sakralne građevine" u retku pod rednim brojem 2, oznaka "P-133" mijenja se i glasi "Z-1331"

(c) u istoj tablici iz prethodne alineje u retku pod rednim brojem 4 briše se riječ "Podgradina/"

(d) u tablici iz alineje (b) dodaje se novi redak:

(e) u tablici "3.1. Kopneni arheološki lokaliteti" u retku pod rednim brojem 3, briše se riječ "/Islam Latinski"

(f) u istoj tablici iz prethodne alineje, u retku pod rednim brojem 5, briše se riječ "/Islam Latinski" i dodaje riječ "(Gradina)"

(g) u tablici iz alineje (e) u retku pod rednim brojem 10, oznaka "R" mijenja se i glasi "Z-4091"

Članak 137.


"Komunalni otpad odlaže se na odlagalištu Grada Zadra."

Članak 138.

U članku 166. ispred prve alineje dodaje se novi redak koji glasi:

"Plan gospodarenja otpadom na području općine Posedarje treba obuhvati mjere koje slijede:"

U istom članku u alineji 9. brišu se riječi "jedno do dva reciklažna dvorišta" i dodaju riječi "reciklažno dvorište".

Članak 139.


(a) u stavku 1., broj "Službenog glasnika Zadarske županije" mijenja se iz "6" u "3".

(b) dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Granica III. zone sanitarne zaštite javnog vodocrpilišta Bokanjačko blato (koja obuhvaća uži pojas uz sjeverozapadnu granicu Općine) naznačena je u kartografskom prikazu Plana (list 2.2 Plan vodoopskrbe i odvodnje i list 3.2. uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina)."

Članak 140.

U članku 173. iza riječi "u koje je zabranjeno" dodaje se riječ "neposredno".

Članak 141.

U članku 174. briše se riječ "septičkih" i dodaje je riječ "sabirnih".

12. Župna crkva sv. Duh, Podgradina ZPP



Članak 142.


"Planom su utvrđene mjere zaštite koje treba provoditi radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanog pomorskim prometom i lučkim djelatnostima:

a) u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,

b) u lokalnim lukama ugraditi uređaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnere za odlaganje istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda,

c) odrediti način servisiranja brodova na kopnu i moru,

d) u cilju zaštite i očuvanja prostora potrebno je osigurati stalne službe za čišćenje vrijednih uvala i obalnih poteza mora za cjelokupan prostor na razini općine."

Članak 143.


"Da bi se vjerojatnost izbijanja požara i eksplozija na području Općine svela na najnižu razinu, te da bi se smanjila šteta koju bi prouzročio eventualni požar ili eksplozija, te izbjeglo stradanje osoba potrebno je provesti sljedeće mjere:

donijeti plan gašenja

donijeti plan za postupanje u slučaju nezgoda s opasnim tvarima,

predvidjeti cjevovode i sve ostale elemente hidrantske mreže,

provesti nadzor dimnjačarske službe,

zabraniti parkiranje vozila na mjestima gdje su hidranti,

provoditi osmatranje cjelokupnog teritorija

građevine moraju biti udaljene jedne od drugih najmanje 4 m, a može i manje pod sljedećim uvjetima:

• ako se dokaže da se požar neće prenijeti na susjedne građevine uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr.,

• ako je građevina odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole.

u okviru poduzimanja mjera zaštite šuma donijeti Program gospodarenja koji će sadržavati mjere zaštite šuma od požara."

Članak 144.

Dodaje se novi podnaslov iza članka 177. koji glasi "8.6. Sklanjanje ljudi".

Članak 145.


"Na području općine Posedarje nema obveze izgradnje skloništa. Sklanjanje stanovništva treba planirati u zaklonima i u porodičnim skloništima kod individualne stambene izgradnje.

Pri planiranju i gradnji podzemnih građevina, dio kapaciteta nužno je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi, ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način.

Mogu se koristiti sve veće otvorene površine poput parkirališta, parkova i slično radi sklanjanje i evakuacije ljudi."



Članak 146.

Dodaje se novi podnaslov iza članka 177a. koji glasi "8.7. Zaštita od rušenja".


"Ceste i ostale prometnice, posebnim mjerama treba zaštititi od rušenja zgrada i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara."

Članak 148.

Dodaje se novi podnaslov iza članka 177b. koji glasi "8.8. Zaštita od potresa".

Članak 149. Dodaje se novi članak 177c. koji glasi:

"Za izgradnju građevina, prema privremenim tehničkim zakonima za gradnju u aktivnim seizmičkim područjima, ukoliko nije drugačije riješeno županijskim propisima, koristi se Pravilnik o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju."

Članak 150. Dodaje se novi članak 177d. koji glasi:

"Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji i postojećim tehničkim propisima."

Članak 151.

Dodaje se novi podnaslov iza članka 177d. koji glasi "8.9. Moguće vrste, intenzitet i posljedice djelovanja prirodnih tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća i ratnih razaranja ".

Članak 152. Dodaje se novi članak 177e. koji glasi:

"Ovim Planom utvrđuje se potreba osiguranja zaštite od ratnih opasnosti u skladu sa zakonom i posebnim propisima, te planom o sklanjanju stanovništva lokalne samouprave (kada se takav donese)."

Članak 153. Dodaje se novi članak 177f. koji glasi:

"Tehnološki procesi u kojima se koriste ili proizvode zapaljive tekućine i plinovi ili eksplozivne tvari, mogu se obavljati samo u građevinama ili njenim dijelovima koji su izgrađeni sukladno važećim propisima koji uređuju predmetnu problematiku.

U blizini lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima ne preporuča se gradnja građevina u kojem boravi veći broj osoba. Nove građevine koje se planiraju graditi u kojima se pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na način da u slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni dijelovi poslovnih zona) te obavezivati na uspostavu sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na 112."


"Provođenje i razrada Plana odvijat će se kao kontinuirani proces u skladu s ovim Odredbama i drugim dokumentima prostornog uređenja koji će se donositi temeljem ovog Plana te odlukama o izradi planova."



Članak 155.


(a) u 1. stavku brišu se riječi "(UPU-i i DPU-i)"

(b) u 2. stavku u alineji 4 brišu se riječi "unutar ZOP-a"

(c) u 3. stavku briše se alineja 1 i 2.

Članak 156. Dodaje se novi članak 179a. koji glasi:

"Na području općine Posedarje ostaje na snazi Detaljni plan uređenja proizvodno-poslovne zone Posedarje – Slivnica ("Službeni glasnik Općine Posedarje" br.04/05)."

Članak 157.

U članku 181. prva rečenica se mijenja i glasi:

" Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera utvrđuje Općinsko vijeće, i odnosi se na:".

Članak 158.

Briše se naslov "9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni".

Članak 159.

Brišu se članci koji slijede u cijelosti: 183, 184, 185 i 186.


"Do donošenja urbanističkih planova uređenja za dijelove naselja za koje je, sukladno kartografskom prikazu Plana (list br. 4: Građevinska područja naselja mj, 1:5000), utvrđena obveza izrade istog moguće je ishoditi dozvolu za građenje građevine unutar izgrađenog dijela GP naselja i unutar neizgrađenog uređenog (komunalno opremljenog) dijela građevinskog područja naselja ukoliko je osiguran pristupni put do građevinske čestice i odgovarajući broj parkirnih mjesta u skladu s uvjetima Plana."

Članak 161.


"Na zahtjeve za ishoñenje akata za gradnju, podnesene do dana stupanja na snagu ovih Izmjena i dopuna Plana, mogu se primijeniti odredbe Plana koje su vrijedile u vrijeme podnošenja zahtjeva."

Klasa: 350-01/09-01/02 Ur.Broj: 2198/07-1/1-13-31 Posedarje, 12. travnja, 2013.g PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Niko Zekić ___________________________________

Documents

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE