Prospekt

Hospitalija trgovina d.o.o.

Izdanje komercijalnih zapisa EUR 7.715.000,00

Voditelj Izdanja

23. prosinca 2009.

2

Društvo Hospitalija trgovina d.o.o. (“Hospitalija“” ili “Društvo” ili “Izdavatelj”) prihvaća isključivu

odgovornost za sadržaj ovog Prospekta. Prema uvjerenju, svim saznanjima i podacima kojima

Hospitalija raspolaže, podaci iz ovog Prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i

dobitaka i financijskog položaja Društva i prava sadržanih u komercijalnim zapisima te ni jedna

činjenica koja bi mogla utjecati na potpunost i istinitost ovog Prospekta Programa izdavanja

komercijalnih zapisa Hospitalije (“Prospekt”) prema najboljem saznanju Hospitalije nije izostavljena.

Sukladno odredbi članka 343. točke 1. Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine br.88/08, 146/08,

74/09), komercijalni zapisni iz ovog Prospekta ne predstavljaju vrijednosne papire na koje se odnosi

obveza izrade i objave prospekta sukladno odredbama Dijela trećeg, Glave I. Zakona o tržištu

kapitala. Stoga, Izdavatelj nije podnio zahtjev za odobrenje ovog Prospekta Hrvatskoj agenciji za

nadzor financijskih usluga (“HANFA”), ali će u propisanom zakonskom roku o izdanju i o osnovnim

karakteristikama predmetnih kratkoročnih vrijednosnih papira pisanim putem obavijestiti HANFA-u.

Nitko nije ovlašten davati podatke i izjave u vezi s ponudom i prodajom komercijalnih zapisa, a koji

nisu sadržani u ovom Prospektu. Ako bi se takvi podaci ili izjave dali, na njih se ne smije osloniti kao

na podatke i izjave čije je objavljivanje odobrila Hospitalija kao Izdavatelj ili Zagrebačka banka d.d.

(“Zagrebačka banka” ili “ZB” ili “Voditelj Izdanja” ili “Agent prodaje“) kao Voditelj Izdanja. Nikakva

jamstva, izričita ili implicitna, nisu dana od strane Zagrebačke banke za istinitost i potpunost podataka.

Ništa iz ovog Prospekta ne smije se smatrati jamstvom Zagrebačke banke. Objava ovog Prospekta te

prodaja ili kupnja komercijalnih zapisa ne impliciraju da se okolnosti vezane uz Hospitaliju nisu

izmijenile od datuma objave ovog Prospekta.

Ovaj Prospekt ne smije se smatrati preporukom za kupnju ili ponudom za prodaju, od strane ili za

račun Hospitalije, Zagrebačke banke ili od strane ili za račun druge osobe koja je s njima povezana,

njihovih povezanih društava ili predstavnika, komercijalnih zapisa u bilo kojoj zemlji u kojoj je davanje

takvih ponuda ili poziva od strane takvih osoba protuzakonito.

Svaki ulagatelj koji razmatra kupnju komercijalnih zapisa upućuje se na vlastitu ocjenu i prosudbu

financijskog položaja Hospitalije te uvjeta komercijalnih zapisa, uključivo inherentne rizike sadržane u

Poglavlju 3. “Čimbenici rizika”.

Ako drugačije nije navedeno, sve godišnje informacije, uključujući informacije o financijskim

izvještajima, temelje se na kalendarskim godinama. Brojevi u Prospektu su zaokruživani; prema tome,

brojevi prikazani za istu vrstu informacije mogu varirati i zbrojevi možda nisu aritmetički agregati.

Upućivanje u ovom dokumentu na “EUR” označava euro, a “kn” ili “HRK” hrvatske kune.

3

1  UVJETI IZDANJA KOMERCIJALNIH ZAPISA ............................................................................... 5 

1.1  Izdanje komercijalnih zapisa ..................................................................................................... 5 1.2  Pravni status komercijalnih zapisa ............................................................................................ 5 1.3  Izdavatelj ................................................................................................................................... 5 1.4  Voditelj Izdanja .......................................................................................................................... 5 1.5  Oblik i denominacija komercijalnih zapisa ................................................................................ 5 1.6  Denominacija i nazivna vrijednost izdanja komercijalnih zapisa .............................................. 5 1.7  Vrijednost izdanja komercijalnih zapisa .................................................................................... 5 1.8  Rok dospijeća komercijalnih zapisa .......................................................................................... 5 1.9  Prinos na komercijalne zapise .................................................................................................. 6 1.10  Izračun diskontirane cijene .................................................................................................... 6 1.11  Agent prodaje ........................................................................................................................ 6 

1.11.1  Postupak izdavanja i upis izdanja komercijalnih zapisa .................................................... 6 1.11.2  Informacije imateljima komercijalnih zapisa ...................................................................... 6 

1.12  Uvrštenje komercijalnih zapisa na organizirano tržište kapitala ............................................ 6 1.13  Iskup komercijalnih zapisa .................................................................................................... 6 1.14  Prijevremeni iskup komercijalnih zapisa................................................................................ 6 1.15  Kašnjenje s iskupom komercijalnih zapisa ............................................................................ 7 1.16  Isplate iz komercijalnih zapisa ............................................................................................... 7 1.17  Izjave i obveze Hospitalije ..................................................................................................... 8 1.18  Slučajevi povrede obveza Izdavatelja ................................................................................... 9 1.19  Skupština imatelja (vlasnika) komercijalnih zapisa ............................................................... 9 1.20  Upis u Depozitorij SKDD-a i prijenos prava vlasništva ........................................................ 10 

1.20.1  Upis u Depozitorij ............................................................................................................. 10 1.20.2  Prijenos prava vlasništva ................................................................................................. 10 

1.21  Trgovanje na sekundarnom tržištu ...................................................................................... 10 1.22  Platni agent .......................................................................................................................... 10 1.23  Obavijesti vlasnika komercijalnih zapisa ............................................................................. 11 1.24  Zastara ................................................................................................................................ 11 1.25  Namjena stečenog prihoda ................................................................................................. 11 1.26  Mjerodavno pravo i nadležnost ........................................................................................... 11 

2  HRVATSKO TRŽIŠTE DUŽNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA ................................................... 12 2.1  Tržište dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira ................................................................... 12 2.2  Tržište kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira ................................................................. 14 

3  ČIMBENICI RIZIKA ........................................................................................................................ 16 3.1  Općenito o rizicima .................................................................................................................. 16 3.2  Sistemski rizik ......................................................................................................................... 16 3.3  Tržište kapitala ........................................................................................................................ 17 3.4  Rizici poslovnog okruženja Hospitalija trgovine d.o.o. ............................................................ 18 

3.4.1  Tržište veleprodaje i distribucije medicinskih i farmaceutskih proizvoda ......................... 18 3.4.2  Odnosi s inozemnim dobavljačima .................................................................................. 19 3.4.3  Tečajni rizici ..................................................................................................................... 19 3.4.4  Odgovornost distributera medicinskih i farmaceutskih proizvoda ................................... 19 3.4.5  Tehnološki rizik ................................................................................................................ 19 3.4.6  Ekološki rizik .................................................................................................................... 19 

4  DJELATNOST VELEPRODAJE I DISTRIBUCIJE MEDICINSKIH I FARMACEUTSKIH PROIZVODA ......................................................................................................................................... 20 

4.1  Tržišno okruženje i trendovi .................................................................................................... 20 4.2  Tržišni položaj Hospitalija trgovine d.o.o................................................................................. 22 4.3  Određivanje cijena .................................................................................................................. 22 

5  OPIS TVRTKE ............................................................................................................................... 23 5.1  Osnovni podaci o društvu ....................................................................................................... 23 5.2  Predmet poslovanja ................................................................................................................ 23 5.3  Povijest i razvoj Hospitalija trgovine d.o.o. ............................................................................. 23 5.4  Vizija i misija Hospitalija trgovine d.o.o. .................................................................................. 24 5.5  Organizacijska struktura Hospitalija trgovine d.o.o. ................................................................ 24 5.6  Hospitalija trgovina Grupa ....................................................................................................... 25 5.7  Vlasnička struktura Hospitalija trgovina d.o.o. ........................................................................ 25 5.8  Pregled poslovanja .................................................................................................................. 26 

4

5.8.1  Strategija marketinga i prodaje ........................................................................................ 27 5.8.2  Kanali distribucije ............................................................................................................. 29 5.8.3  Najznačajniji dobavljači u 2008. godini ............................................................................ 30 

5.9  Imovina društva ....................................................................................................................... 30 5.10  Informatizacija ..................................................................................................................... 31 5.11  Korporativno upravljanje ...................................................................................................... 31 

5.11.1  Direktor Stipe Hrkać ......................................................................................................... 31 5.11.2  Nadzorni odbor ................................................................................................................ 32 

5.12  Kapitalna ulaganja ............................................................................................................... 34 5.13  Edukacija zaposlenih ........................................................................................................... 34 5.14  Zaštita okoliša ...................................................................................................................... 35 5.15  Sudski postupci i utjecaj ostalih ugovora na poslovanje ..................................................... 35 

6  TEMELJNI KAPITAL, TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA I VLASNIČKA STRUKTURA ..................... 36 6.1  Podaci o temeljenom kapitalu i tržišnoj kapitalizaciji .............................................................. 36 6.2  Vlasnička struktura .................................................................................................................. 36 6.3  Isplata dividendi ...................................................................................................................... 37 

7  SAŽETAK DRUŠTVENOG UGOVORA ........................................................................................ 38 8  TROGODIŠNJA I FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA 3. KVARTAL 2009. ......................................... 40 

8.1  Konsolidirani financijski izvještaj za Hospitalija trgovinu ......................................................... 40 8.2  Usporedni financijski izvještaji za treće tromjesečje 2009. ..................................................... 44 

9  OPOREZIVANJE ........................................................................................................................... 46 9.1  Oporezivanje kamata .............................................................................................................. 46 9.2  Oporezivanje glavnica ............................................................................................................. 46 9.3  Oporezivanje kapitalne dobiti .................................................................................................. 46 

10  OPĆE INFORMACIJE ................................................................................................................ 47 10.1  Prospekt .............................................................................................................................. 47 10.2  Uvrštenje komercijalnih zapisa u Redovito tržište Zagrebačke burze ................................. 47 10.3  Depozitorij, poravnanje i namira .......................................................................................... 47 

11  POTPISNICI PROSPEKTA ........................................................................................................ 48 12  SUDIONICI PROGRAMA IZDAVANJA KOMERCIJALNIH ZAPISA ....................................... 49 

5

1 UVJETI IZDANJA KOMERCIJALNIH ZAPISA

1.1 Izdanje komercijalnih zapisa

Ovim Prospektom uređuju se uvjeti izdanja komercijalnih zapisa Hospitalije u iznosu EUR 7.715.000,00 („Izdanje“). Prospekt sadrži točnu i objektivnu informaciju o imovini i obvezama, gubitku ili dobitku, financijskom položaju i perspektivama Izdavatelja na datum Prospekta, svrsi prikupljanja sredstava, čimbenicima rizika, te o pravima koja daju komercijalni zapisi Izdavatelja, na temelju koje potencijalni investitor može objektivno procijeniti izglednost i rizike ulaganja i donijeti odluku o ulaganju. Prospekt koji je izrađen za potrebe izdanja komercijalnih zapisa vrijedi jednu godinu.

1.2 Pravni status komercijalnih zapisa

Komercijalni zapisi predstavljaju izravnu, bezuvjetnu i prioritetnu obvezu Hospitalije koja je ravnopravna i najmanje pari passu sa svim drugim sadašnjim i budućim neosiguranim obvezama Hospitalije, osim obveza koje mogu imati prvenstvo temeljem kogentnih propisa.

1.3 Izdavatelj

Hospitalija trgovina d.o.o. za trgovinu i usluge sa sjedištem u Svetoj Nedelji, Samoborski Novaki, Vojvodići bb, zastupana po g. Stipi Hrkaću, predsjedniku uprave, MBS 080476350. Društvo je registrirano kao društvo s ograničenom odgovornošću pri Trgovačkom sudu u Zagrebu.

1.4 Voditelj Izdanja

Zagrebačka banka d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Paromlinska cesta 2, koju zastupaju dva člana Uprave ili predsjednik Uprave, MBS 080000014. Društvo je registrirano pri Trgovačkom sudu u Zagrebu. Zagrebačka banka kao Voditelj Izdanja organizirat će, strukturirati i provesti izdanje komercijalnih zapisa, pripremiti svu potrebnu dokumentaciju te time omogućiti izdanje komercijalnih zapisa.

1.5 Oblik i denominacija komercijalnih zapisa

Komercijalni zapisi bit će denominirani u eurima.

1.6 Denominacija i nazivna vrijednost izdanja komercijalnih zapisa

Komercijalni zapisi izdani su u nematerijaliziranom obliku i glase na ime. Komercijalni zapisi denominirani u eurima izdaju se u apoenima nominalnog iznosa od 1 eura.

1.7 Vrijednost izdanja komercijalnih zapisa

Iznos izdanja komercijalnih zapisa je EUR 7.715.000,00.

1.8 Rok dospijeća komercijalnih zapisa

Komercijalni zapisi se izdaju na rok od 91 dan.

6

1.9 Prinos na komercijalne zapise

Prinos na komercijalne zapise odražavat će točno onaj prinos na godišnjoj razini koji će investitor ostvariti kupivši komercijalni zapis na primarnom tržištu, po određenoj diskontiranoj cijeni i držeći ga do dospijeća.

1.10 Izračun diskontirane cijene

Diskontirana cijena je u direktnoj funkciji godišnjeg prinosa koji investitor želi ostvariti i izračunava se prema sljedećoj formuli: D=100-(100*n*i/(365+i*n)) gdje je: D - diskontirani iznos n - broj dana do dospijeća i - kamatna stopa/100. Za broj dana u godini uzima se konstantni broj od 365 dana, a u skladu s formulom za izračun diskontirane cijene navedenoj u ovoj točki.

1.11 Agent prodaje

ZB je jedini Agent prodaje komercijalnih zapisa Hospitalije. Uloga Agenta prodaje je prikupljanje ponuda za kupnju komercijalnih zapisa na zahtjev Izdavatelja, obrada prikupljenih ponuda, te sklapanje Upisnica u ime i za račun Hospitalije s investitorima.

1.11.1 Postupak izdavanja i upis izdanja komercijalnih zapisa Izdanje tranše komercijalnih zapisa regulirat će se Upisnicom, koju će potpisati investitor Izdavatelj, ili u njegovo ime Agent prodaje. Investitori su dužni izvršiti plaćanje izdanja komercijalnih zapisa u roku ne dužem od 1 dan od dana obavijesti o prihvatu ponude, na račun naveden u Instrukciji plaćanja.

1.11.2 Informacije imateljima komercijalnih zapisa Izdavatelj vrijednosnih papira obvezan je bez odgode objaviti javnosti o svakom novom izdanju, te istovremeno o tome obavijestiti HANFA-u, burzu i službeni registar propisanih informacija sukladno člancima 432., 440. i 441. Zakona o tržištu kapitala.

1.12 Uvrštenje komercijalnih zapisa na organizirano tržište kapitala

Izdavatelj će komercijalne zapise uvrstiti u Redovito tržište Zagrebačke burze d.d. (“ZSE”).

1.13 Iskup komercijalnih zapisa

Izdavatelj će iskupljivati komercijalne zapise u kunskoj protuvrijednosti eura prema srednjem tečaju HNB-a važećem na dan plaćanja.

1.14 Prijevremeni iskup komercijalnih zapisa

Hospitalija može, u bilo koje vrijeme, iskupiti komercijalne zapise po bilo kojoj cijeni na tržištu ili na drugi način, pod uvjetom da, u slučaju kupnje javnom ponudom, takva ponuda bude jednako dostupna svim vlasnicima komercijalnih zapisa.

7

1.15 Kašnjenje s iskupom komercijalnih zapisa

U slučaju kašnjenja s iskupljivanjem komercijalnih zapisa o dospijeću, Hospitalija će platiti zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća do dana isplate. Zakonska zatezna kamata, koju Izdavatelj plaća na račun SKDD-a, obračunava se na dospjelu glavnicu bez pripisa zatezne kamate glavnici istekom obračunskog razdoblja primjenom sljedeće formule: C x p x n K= -------------------------------- 100 K = zatezna kamata C = glavnica p = stopa zatezne kamate n = broj godina Pri obračunu zatezne kamate za obračunsko razdoblje kraće od jedne godine primjenjuje se kalendarski broj dana za tu godinu i koristi se sljedeća formula: C x p x d K= ---------------------------------- 36.500 odnosno za prijestupnu godinu: C x p x d K= ---------------------------------- 36.600 K = zatezna kamata C = glavnica p = stopa zatezne kamate d = broj dana.

1.16 Isplate iz komercijalnih zapisa

Sve isplate obveza koje proizlaze iz komercijalnih zapisa bit će učinjene od strane Izdavatelja bez ustege ili odbitaka svih sadašnjih ili budućih poreza, carina, akontacije poreza ili pristojbi svake prirode, osim ako takva ustega ili odbitak nije zakonska obveza. Ako je takva ustega ili odbitak zakonska obveza, Hospitalija će platiti dodatne iznose koji su potrebni da vlasnici komercijalnih zapisa prime iznose koje bi primili da takvih traženih ustega ili odbitaka nije bilo.

8

1.17 Izjave i obveze Hospitalije

Hospitalija ovime izjavljuje: (i) da je osnovana kako društvo s ograničenom odgovornošću, te kao takvo valjano registrirano u

registru Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem MBS 080476350;

(ii) da izdanje komercijalnih zapisa predstavlja pravno valjanu obvezu Hospitalije te da je Izdavatelj za izdanje komercijalnih zapisa ishodio sva potrebna odobrenja i suglasnosti;

(iii) da izdanje komercijalnih zapisa nije suprotno zakonima i drugim propisima Republike Hrvatske, Društvenom ugovoru Izdavatelja i drugim osnivačkim i općim aktima Hospitalije te ugovorima u kojima je Hospitalija jedna od ugovornih strana;

(iv) da prema najboljem saznanju Izdavatelja protiv njega nisu pokrenuti (niti u času sastavljanja ovog Ugovora postoji vjerojatnost da će biti pokrenuti) takvi parnični, upravni, arbitražni, ili slični postupci protiv ili u vezi s Hospitalijom, čiji bi pravomoćni ishod mogao ugroziti sposobnost Hospitalije da uredno izvršava obveze koje proizlaze iz komercijalnih zapisa;

(v) sva financijska izvješća priložena uz Prospekt istinito, cjelovito i točno odražavaju poslovanje, te financijski i materijalno-pravni status Izdavatelja, i od vremena objave financijskih izvješća nije bilo nepovoljnih promjena;

(vi) da nije pokrenula nikakve radnje u cilju prestanka rada Društva ili prestanka obavljanja svoje registrirane djelatnosti;

(vii) da će, sve dok je i jedan komercijalni zapis neisplaćen, poduzimati ili će se pobrinuti da se poduzme sve potrebno kako bi se osiguralo da se poslovanje i materijalno-financijski status Izdavatelja neće pogoršati u mjeri da bi time bila ugrožena sposobnost Izdavatelja da uredno izvršava obveze koje proizlaze iz komercijalnih zapisa;

(viii) da će, sve dok je i jedan komercijalni zapis neisplaćen, poduzimati ili će se pobrinuti da se poduzme sve potrebno kako bi se osigurao kontinuitet svih odobrenja, dozvola, ovlaštenja, registracija, evidencija ili sličnog potrebnog za izdanje, prodaju ili izvršenje obveza koje proizlaze iz komercijalnih zapisa ili njihove valjanosti i naplativosti;

(ix) da će ispunjavati sve obveze prema SKDD-u i organiziranim tržištima kapitala vezane za održanje članstva u SKDD-u i za održavanje komercijalnih zapisa u Uslugama depozitorija, poravnanja i namire, te za održavanje komercijalnih zapisa na organiziranim tržištima kapitala;

(x) da neće ući u bilo koje korporativno okrupnjavanje, podjelu, spajanje, pripajanje ili restrukturiranje te da neće poduzeti nikakve aktivnosti u smislu osnivanja, zalaganja, otuđenja ili prodaje društava kćeri, ili vlastite ili njihove imovine, čiji bi ishod mogao ugroziti sposobnost Hospitalije da uredno izvršava sve svoje obveze iz komercijalnih zapisa;

(xi) da za vrijeme trajanja komercijalnih zapisa neće isplaćivati dobit bez suglasnosti svih Investitora;

(xii) da se navedena jamstva odnose na cijelo vrijeme trajanja komercijalnih zapisa od datuma izdanja komercijalnih zapisa pa do potpunog dospijeća svih obveza Hospitalije po komercijalnim zapisima;

(xiii) da Voditelj Izdanja nema nikakvu odgovornost prema vlasnicima komercijalnih zapisa za izvršenje obveza Izdavatelja po komercijalnim zapisima te za istinitost i sadržaj Prospekta odnosno potpunost podataka u Prospektu;

(xiv) da će o svakoj promjeni činjenica koja bi mogla utjecati na gore navedena jamstva tu činjenicu javno objaviti u skladu s člancima 432., 440. i 441. Zakona o tržištu kapitala

9

1.18 Slučajevi povrede obveza Izdavatelja

Vlasnik odnosno vlasnici komercijalnih zapisa Izdavatelja imaju pravo proglasiti bilo koji komercijalni zapis dospjelim i plativim prije njegovog dospijeća u sljedećim slučajevima: (i) neispunjenja bilo koje novčane obveze iz komercijalnih zapisa od strane Izdavatelja o njezinom dospijeću (osim u slučaju kad je takvo neispunjenje posljedica tehničke ili administrativne greške koja ne traje dulje od 7 kalendarskih dana); ili (ii) objave općeg moratorija, odnosno prekida ili bilo kakvog prestanka plaćanja obveza iz komercijalnih zapisa i drugih vrijednosnih papira, obveza temeljem izdanih jamstava, te obveza po kreditima, nakon dana izdavanja komercijalnih zapisa do dana dospijeća komercijalnih zapisa; ili (iii) neispunjenja bilo kojih financijskih obveza Izdavatelja prema bilo kojoj osobi, u iznosu većem od HRK 20 milijuna, osim ukoliko neispunjenja nisu rezultat tehničkih ili administrativnih grešaka i ukoliko neispunjenje obveze traje više od 60 kalendarskih dana; ili (iv) postojanja ili mogućnosti nastupa okolnosti koje mogu bitno negativno utjecati na sposobnost Izdavatelja da uredno ispunjava obveze iz komercijalnih zapisa; ili (v) kada su bilo koja izjava i obveza Izdavatelja bitno netočni ako to može imati utjecaja na njegovo ispunjenje ugovornih obveza iz komercijalnih zapisa i zbog takvih netočnosti položaj vlasnika komercijalnih zapisa bude nepovoljniji nego što je bio prije takvog događaja; ili (vi) izjave Izdavatelja o njegovoj nesposobnosti za plaćanje dospjelih obveza, likvidacija Izdavatelja, pokretanje stečaja i preustroja u stečaju, bilo da je takav postupak pokrenut od strane stečajnih dužnika ili vjerovnika, insolventnost ili drugi analogni postupci Izdavatelja; ili (vii) prestanka cijelog ili dijela poslovanja Izdavatelja, a koji uzrokuje bitne negativne promjene na strani Izdavatelja, posebice spajanje, pripajanje ili bilo koja druga statusna promjena Izdavatelja pri čemu novo društvo ne priznaje obveze temeljem komercijalnih zapisa kao pravni slijednik Izdavatelja, i/ili novo društvo ima značajno lošiju kreditnu sposobnost odnosno bude opterećena znatnijim obvezama nakon statusne promjene nego što je imao Izdavatelj; ili (viii) osporavanja od strane Izdavatelja bilo koje svoje obveze iz komercijalnih zapisa.

1.19 Skupština imatelja (vlasnika) komercijalnih zapisa

Odluku o prijevremenom dospijeću komercijalnih zapisa donosi Skupština vlasnika komercijalnih zapisa ("Skupština") koju čine svi vlasnici komercijalnih zapisa upisani u Depozitorij kod SKDD-a. Svaki komercijalni zapis nosi jedan glas na Skupštini. Pravo sazivanja Skupštine imaju vlasnici komercijalnih zapisa koji raspolažu s najmanje 50%+1 glasova od ukupnog broja glasova. Odluke Skupštine vlasnika komercijalnih zapisa smatrat će se donesenima odnosno važećima ukoliko je za pojedinu odluku glasalo najmanje 66% vlasnika komercijalnih zapisa od svih ukupno izdanih komercijalnih zapisa u opticaju. Skupština ima sljedeće ovlasti: (i) donijeti odluku o prijevremenom dospijeću; (ii) donijeti odluku o izmjeni ovih uvjeta, u suglasnosti s Izdavateljem. Sazivanje Skupštine mora se zatražiti pisanim putem, preporučenom poštom od Izdavatelja. Po primitku zahtjeva za sazivanjem Skupštine Izdavatelj će o tome odmah obavijestiti SKDD, i ZSE, te će u roku od sedam dana sazvati Skupštinu javnim oglasom objavljenim u najmanje dvije dnevne novine znatnije tiraže koje se prodaju na teritoriju Republike Hrvatske. Oglas kojim se saziva Skupština mora sadržavati jasnu naznaku predmeta o kojem se zahtijeva glasovanje i poziv na glasovanje izjašnjavanjem s običnim “protiv” ili “za”. Zaključno s danom primitka obavijesti o zahtjevu za sazivanje Skupštine, SKDD će utvrditi popis vlasnika komercijalnih zapisa s naznakom broja komercijalnih zapisa na računu, te će u najkraćem

10

roku dostaviti Izdavatelju popis vlasnika komercijalnih zapisa s naznakom broja komercijalnih zapisa na računu, prema stanju zaključno s danom primitka obavijesti o zahtjevu za sazivanje Skupštine. Skupština se održava pisanim putem, na način da vlasnici komercijalnih zapisa koji su upisani u Depozitorij SKDD-a na dan objave javnog oglasa mogu u roku od pet kalendarskih dana od dana objave oglasa glasovati pisanim putem preporučenom poštom dostavljenom Izdavatelju o prijedlogu o kojem se zahtijeva glasovanje. Prvog sljedećeg radnog dana nakon isteka roka za glasovanje, Izdavatelj će utvrditi ishod glasovanja. Tako utvrđen ishod glasovanja Izdavatelj će objaviti sljedeći radni dan na istovjetan način kao i zahtjev za sazivanjem Skupštine u formi odluke Skupštine. U slučaju odluke Skupštine o prijevremenom dospijeću komercijalnih zapisa, Izdavatelj će izvršiti prijevremenu otplatu komercijalnih zapisa u roku od 15 kalendarskih dana od dana odluke Skupštine. Zatezna kamata počinje teći prvi radni dan po isteku spomenutog roka. Zahtjev za sazivanje Skupštine i dokument o glasovanju moraju biti javnobilježnički ovjereni, s time da u slučaju vlasnika komercijalnih zapisa koji je pravna osoba, u javnobilježničkoj ovjeri mora biti sadržana naznaka o tome da je dokument potpisala ovlaštena osoba. Odluke Skupštine obvezujuće su za sve vlasnike komercijalnih zapisa, a provodi ih Izdavatelj za račun svih vlasnika. Troškove održavanja Skupštine snose pro rata vlasnici komercijalnih zapisa, te imaju pravo regresa od Izdavatelja.

1.20 Upis u Depozitorij SKDD-a i prijenos prava vlasništva

1.20.1 Upis u Depozitorij Prilikom izdanja, komercijalni zapisi će se upisati i voditi u Depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira SKDD-a (“Depozitorij”) a ISIN oznaku će odrediti SKDD. Komercijalni zapisi će se, također, prilikom izdanja uvrstiti u Usluge Poravnanja i Namire SKDD-a.

1.20.2 Prijenos prava vlasništva Vlasništvo nad komercijalnim zapisima prenosi se prijenosom vlasničke pozicije s računa vrijednosnih papira prenositelja u korist računa vrijednosnih papira stjecatelja. Prijenos za trgovanje na dan namire provodi SKDD, a o izvršenom prijenosu komercijalnih zapisa SKDD izvješćuje stjecatelja izvodom o stanju njegove vlasničke pozicije. Pravo vlasništva nad komercijalnim zapisima stječe se danom kada je vlasnička pozicija upisana na računu vrijednosnica vlasnika računa u sustavu SKDD-a. Dokaz vlasništva nad komercijalnim zapisima je stanje u Depozitoriju u SKDD-u. Na poravnanje i namiru komercijalnih zapisa primjenjuje se Zakon o tržištu kapitala te Pravila i Upute SKDD-a, te svi ostali mjerodavni propisi Republike Hrvatske.

1.21 Trgovanje na sekundarnom tržištu

Komercijalni zapisi bit će uvršteni na uređeno tržište ZSE kao što je navedeno u točci 1.12. Cijena komercijalnih zapisa temeljit će se na diskontiranom iznosu komercijalnih zapisa. Izračun diskontirane cijene komercijalnih zapisa prikazan je u točci 1.10.

1.22 Platni agent

Platni agent je Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova 62a. Sredstva primljena od Hospitalije na ime iskupa komercijalnih zapisa, koje Izdavatelj mora uplatiti na račun SKDD-a na dan dospijeća komercijalnih zapisa, SKDD će na datum dospijeća komercijalnih zapisa isplatiti putem platnog sustava vlasniku komercijalnih zapisa, bez odbitaka na ime naknade ili drugih troškova. Na postupak uplate sredstava od strane Hospitalije u korist SKDD-a primjenjivat će se Pravila SKDD-a i Ugovor o Platnom agentu sklopljen između Izdavatelja i SKDD-a.

11

Ukoliko je dan dospijeća komercijalnih zapisa neradni dan, isplata će se provesti prvog sljedećeg radnog dana. Radni dan je dan koji je utvrđen kao radni dan SKDD-a, te poslovnih banaka i deviznog tržišta koji obavljaju isplatu u Republici Hrvatskoj.

1.23 Obavijesti vlasnika komercijalnih zapisa

Do konačne isplate svih iznosa koji proizlaze iz komercijalnih zapisa Izdavatelja iz ovog Programa, obavijesti vlasnika komercijalnih zapisa Izdavatelju bit će dostavljane u pisanoj formi na sljedeću adresu: Hospitalija trgovina d.o.o. Vojvodići bb 104361 Sveta Nedelja, Samoborski Novaki Faks: + 385 1 33 70 551 E-mail: info@hospitalija-trgovina.hr

1.24 Zastara

Potraživanja prema Hospitaliji iz komercijalnih zapisa zastarijevaju u roku od 5 (pet) godina od datuma dospijeća izdanja komercijalnih zapisa.

1.25 Namjena stečenog prihoda

Sredstva prikupljena prodajom komercijalnih zapisa izdavatelj će koristiti prema vlastitim potrebama.

1.26 Mjerodavno pravo i nadležnost

Mjerodavno pravo je pravo Republike Hrvatske uz isključenje kolizijskih normi međunarodnog privatnog prava. Svi sporovi koji proizlaze iz komercijalnih zapisa, uključujući i sporove koji se odnose na pitanja njihovog valjanog nastanka, povrede ili prestanka, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu, konačno će se riješiti arbitražom u skladu s važećim Pravilnikom o Stalno izabranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

12

2 HRVATSKO TRŽIŠTE DUŽNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA Hrvatsko tržište dužničkih vrijednosnih papira sastoji se od dugoročnih i kratkoročnih vrijednosnih papira. Dugoročne vrijednosne papire predstavljaju državne obveznice, odnosno obveznice s državnim jamstvom, te korporativne i municipalne obveznice, dok kratkoročne vrijednosne papire čine trezorski zapisi Ministarstva financija, blagajnički zapisi HNB-a i komercijalni zapisi poduzeća. Na hrvatskom se tržištu trguje i euroobveznicama hrvatskih izdavatelja. Počeci domaćeg tržišta obveznica vežu se uz 2000. i izdanje obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Tržište državnih obveznica od tada bilježi konstantan rast. Razvojem tržišta državnih obveznica stvoreni su preduvjeti za razvoj ostalih segmenata tržišta kapitala, te je razvijena domaća krivulja prinosa državnih izdanja. Razvoj domaćeg tržišta korporativnih obveznica počinje početkom 2002. godine. Korporativne su obveznice zabilježile značajniju ekspanziju na domaćem tržištu tijekom 2004. Tri domaća izdanja (ukupnog iznosa EUR 117 milijuna) i jedno paralelno izdanje na domaćem i inozemnom tržištu doprinijeli su promociji ovog načina eksternog financiranja poslovnih subjekata na domaćem tržištu. Većina domaćih izdanja korporativnih obveznica su obveznice s valutnom klauzulom denominirane u eurima, izdane su s fiksnim kuponom i isplatom glavnice pri dospijeću, uz polugodišnju isplatu kamata. Mirovinska reforma koja je rezultirala osnivanjem obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, te snažan razvoj i rast investicijskih fondova otvorilo je put primarnim izdanjima i povećalo potražnju za dužničkim vrijednosnim papirima. Najvažniji sudionici u trgovanju dužničkim vrijednosnim papirima na domaćem tržištu su banke, mirovinski i investicijski fondovi, te osiguravajuća društva i stambene štedionice. Iako se hrvatsko tržište dužničkih vrijednosnih papira u prethodnim godina značajno razvilo, ono je, u usporedbi s tržištima razvijenih zapadnoeuropskih država, relativno nerazvijeno. Tako hrvatsko tržište dužničkih vrijednosnih papira karakterizira niža razina likvidnosti u odnosu na razvijenija tržišta, iako se razvoj institucionalnih investitora i samog tržišta u posljednjih nekoliko godina pozitivno reflektirao i na volumen i promet trgovanja.

2.1 Tržište dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira

Prvo izdanje obveznica Republike Hrvatske bilo je u ožujku 2005. kada su izdane kunske obveznice u iznosu od HRK 3 milijarde i dospijeća 2010., čime je dodatno produžena kunska krivulja prinosa kao preduvjet kunskog zaduživanja na domaćem tržištu kapitala. U srpnju je uslijedilo još jedno izdanje Republike Hrvatske u iznosu od EUR 350 milijuna, dospijeća 2015. U prosincu 2005. izdana je još jedna kunska obveznica Republike Hrvatske u iznosu od HRK 3,5 milijardi i dospijeća 2015. čime je nastavljen razvoj kunske krivulje prinosa. Već u veljači 2006. uslijedilo je izdanje 2. tranše ove obveznice u iznosu od HRK 2 milijarde. Veljaču 2006. obilježilo je i jedno izdanje kunske obveznice financijske institucije ukupne nominalne vrijednosti HRK 600 milijuna i dospijeća 2011. da bi nedugo zatim, u svibnju 2005., uslijedilo prvo kunsko korporativno izdanje dospijeća 2011. Broj korporativnih izdanja u 2006. popeo se na 8 uz tri kunskim izdanja RH. Također, izdane su i dvije municipalne obveznice tijekom 2006. Promet obveznicama u 2005. na Zagrebačkoj burzi iznosio je HRK 29,5 milijardi tj. 86,2% ukupnog prometa, što predstavlja rast od 39,9% u odnosu na 2004. Tržišna kapitalizacija obveznica na Zagrebačkoj burzi na dan 31. prosinca 2005. iznosila je HRK 34,4 milijardi što predstavlja porast od 40,1% u odnosu na kraj 2004. godine. Najznačajniji promet ostvaren je državnim obveznicama koje su u 2005. ostvarile ukupan promet od HRK 28,5 milijardi što čini 97% ukupnog prometa obveznicama na Zagrebačkoj burzi. Već u veljači 2006. uslijedilo je izdanje 2. tranše kunske obveznice Republike Hrvatske dospijeća 2015. u iznosu od HRK 2 milijarde, te izdanje kunske obveznice Raiffeisenbank Austria ukupne nominalne vrijednosti HRK 600 milijuna i dospijeća 2011. U svibnju 2006. Podravka je izdala 5-godišnju kunsku obveznicu u ukupnom iznosu od HRK 375 milijuna, koja je označila početak korporativnih kunskih izdanja obveznica na hrvatskom tržištu, kod kojeg je Podravka uspješno

13

refinancirala postojeću euro denominiranu obveznicu u iznosu EUR 27 milijuna dospijeća 2007., dok je u lipnju 2006. NEXE Grupa izdala korporativne kunske obveznice u iznosu od HRK 750 milijuna što je, do sada, najveće korporativno izdanje obveznica na hrvatskom tržištu kapitala. U srpnju 2006. Grad Rijeka i Grad Split izdali su municipalne euro denominirane obveznice, dok su Metronet telekomunikacije, kao prva ''start-up'' kompanija koja je izašla na tržište kapitala, izdale korporativne obveznice u iznosu od HRK 120 milijuna dospijeća 2009. U istom mjesecu izdana je još jedna kunska obveznice Republike Hrvatske u iznosu od HRK 2,5 milijardi i dospijeća 2013. godine. U studenom 2006. godine HEP je izdao kunsku obveznicu iznosa HRK 500 milijuna, dospijeća 2013., dok su u prosincu kunske korporativne obveznice izdali su još i Ingra i Atlantic Grupa, te Grad Split 2. tranšu municipalnih obveznica. U ožujku 2007. dolazi do konsolidacije hrvatskog tržišta kapitala spajanjem Varaždinske i Zagrebačke burze, odnosno, stvoreno je centralizirano mjesto trgovanja što će rezultirati rastom likvidnosti na domaćem tržištu. Tijekom 2007. izdane su 3 državne obveznice (dvije kunske tranše dospijeća 2017. i jedna euro denominirana tranša dospijeća 2019.), te 4 korporativne obveznice: OT – Optima telekoma u iznosu od HRK 250 milijuna sa dospijećem 2014., Jadran - galenskog laboratorija u iznosu od HRK 125 milijuna, dospijeća 2012., zatim Jadranke iznosa HRK 75 milijuna i dospijeća 2012., Jadrolinije u iznosu od HRK 70 milijuna i sa dospijećem 2012. godine. Isto tako izdane su tri municipalne obveznice: Grada Vinkovaca, Grada Osijeka i Grada Splita. U prvom kvartalu 2008. izdane su obveznice Rijeka prometa u iznosu od HRK 192 milijuna i dospijeća 2018. te Plodina u iznosu HRK 100 milijuna, dospijeća 2013. godine. Isto tako Grad Rijeka izdala je treću tranšu municipalnih obveznica dospijeća 2016. godine u iznosu od EUR 8,191 milijun te Grad Split u iznosu od EUR 8,200 milijuna, dok je u 12 mjesecu sportsko društvo Višnjik d.o.o. izdalo obveznicu u iznosu od EUR 9,600 milijuna. Na Zagrebačkoj burzi na dan 31. prosinca 2008. bilo je uvršteno ukupno 35 obveznica od čega tri u Usporednom tržištu (Hospitalija, Metronet, Linijska nacionalna plovidba) i 32 u Službenom tržištu (9 izdanja obveznica Republike Hrvatske i s državom povezanih institucija - HBOR; 6 municipalnih obveznica - Koprivnica, Rijeka, Split – 3 obveznice, Zadar, Vinkovci, Osijek; 18 korporativnih obveznica - Atlantic Grupa, Belišće, Bina-Istra, Hrvatska Elektroprivreda – 2 obveznice, Ingra, Medika, Nexe Grupa, Odašiljači i Veze, Optima telekom, Podravka, Rijeka Prometa, Jadrolinija, Jadranka i Jadran – Galenski Laboratorij i jedna obveznica financijske institucije – Raiffeisenbank Austria). Krajem travnja 2008., Pliva d.d. izvršila je prijevremeni otkup svoje obveznice izdane u svibnju 2004., ukupne vrijednosti EUR 75 milijuna. U 2009. godini nije bilo izdanja obveznica na Zagrebačkoj burzi.

14

2.2 Tržište kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira

Investitori u Hrvatskoj mogu ulagati u 3 različite vrste kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira: trezorske zapise Ministarstva financija Republike Hrvatske, blagajničke zapise HNB-a, te komercijalne zapise. Na Zagrebačkoj burzi, na dan 27. studenoga 2009. bilo je aktivno 31 tranša komercijalnih zapisa 17 izdavatelja, ukupnog iznosa HRK 687,81 milijuna. Prikaz 1. Izdavatelji aktivnih izdanja komercijalnih zapisa

4% 3% 1%7%

22%

1%

1%1%

1%2%

7%

18%

2%

11%

12%

4% 4%

Auto‐Dubrovnik d.d.

Belišće d.d.

EURODUHAN d.d.

Digitel medijski servisi d.o.o.

Dalekovod d.d.

Euro Daus 1963 d.d.

Euroagram nekretnine d.d.

Euroagram TIS d.o.o.

EURO DAUS d.d.

Ingra d.d.

Medika d.d.

Magma d.d.

Izvor: ZSE Najznačajniji ulagatelji u komercijalne zapise su investicijski fondovi, prvenstveno novčani fondovi, čiji udio u strukturi investitora u komercijalne zapise višestruko raste. Od ostalih značajnih investitora treba istaknuti banke, iako se njihov udio u strukturi investitora s godinama smanjuje, te osiguravajuća društva i brokerske kuće. Prinos na komercijalne zapise utvrđuje se na temelju referentne kamatne stope ('benchmark') iste ročnosti uvećane za premiju ('spread') koja odražava kreditni rizik Izdavatelja te situaciju na tržištu. Referentnu kamatnu stopa obično predstavlja prinos na trezorski zapis Ministarstva financija iste ročnosti, odnosno na interpolirani prinos 'najbližih' izdanja.

15

Prikaz 2. Kretanje prinosa na trezorske zapise Ministarstva financija RH

2,00

3,00

4,00

5,00

6,00

7,00

8,00

9,00

91 182 364

16

3 ČIMBENICI RIZIKA

3.1 Općenito o rizicima

Prilikom ulaganja u vrijednosne papire ulagatelj, sukladno vlastitim preferencijama odnosa rizika i povrata iz ulaganja, svjesno preuzima pojedine vrste rizika. Pri razmatranju ulaganja u komercijalne zapise Hospitalije potencijalni ulagatelj trebao bi uzeti u obzir čimbenike rizika izložene u nastavku, ali se ulagatelj upućuje i na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja Izdavatelja, uvjeta izdanja, kao i ostalih utjecaja i informacija koje mogu utjecati na uspješnost izdanja.

3.2 Sistemski rizik

Sistemski rizik određen je političkim, ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji, ali i regiji koji utječu na poslovanje i uspješnost poslovanja hrvatskih tvrtki. Politički rizik pojedine države uključuje sve rizike povezane s mogućom političkom nestabilnošću, a u svojoj krajnosti uključuje i integritet i opstojnost države. Uzimajući u obzir trenutne unutarnje i vanjsko-političke odnose, Hrvatska je stabilna parlamentarna demokracija čiji je glavni vanjskopolitički cilj uspješno uključivanje u Europsku uniju. Hrvatska je proces približavanja Europskoj uniji započela potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, koji je stupio na snagu 1. veljače 2005., provedbom kojega Republika Hrvatska ubrzano ispunjava političke, gospodarske i pravne kriterije za članstvo u Europskoj uniji (kriteriji iz Kopenhagena). Također, komponenta Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koja se u svojim zahtjevima odnosi na jačanje regionalne suradnje neposredno djeluje na učvršćivanje stabilnosti šire regije što je jedan od preduvjeta uspješnog gospodarskog razvoja. Sukladno cilju uspješnog pridruživanja Europskoj uniji Hrvatska je znatan dio svojih aktivnosti usmjerila na reforme potrebne za uspješno usklađivanje sa pravnom stečevinom Europske unije (acquis communautaire-om), kao i na razvoj i održavanje intenzivnih partnerskih odnosa sa državama članicama Europske unije. Službenim početkom pregovora o priključenju Europskoj uniji 3. listopada 2005. Republika Hrvatska intenzivirala je aktivnosti vezane uz prilagodbu europskim standardima i normama. Za očekivati je da će proces prilagodbe na različite načine utjecati na razvoj svih hrvatskih gospodarskih subjekata, s obzirom na razna područja djelatnosti privatnog sektora koji se moraju uskladiti sa kriterijima i standardima Europske unije. Politička nestabilnost zbog iznenadne ostavke bivšeg premijera i, dosad, premalo učinkovitih antirecesijskih mjera u Hrvatskoj, te povećanje poreznog opterećenja (krizni porez) s ciljem smanjenja proračunskog deficita, stvaraju dodatne pritiske na gospodarsku aktivnost. Republika Hrvatska je pozivom u NATO 2008. godine dobila potvrdu gospodarske stabilnosti i sigurnosti. Predajom svih ratifikacijskih instrumenata State Departmentu Sjedinjenih Američkih Država, depozitaru Washingtonskog ugovora, Hrvatska je 1. travnja 2009. godine postala punopravna članica NATO-a, čime je ispunila jedan od svojih glavnih vanjskopolitičkih i sigurnosnih prioriteta. Kao punopravna članica sudjelovala je i na summitu u Strasbourgu i Kehlu na kojem se 3. i 4. travnja obilježavala 60. obljetnica NATO-a. Otvorena pitanja koja Hrvatska ima sa svojim susjedima ne utječu na političku stabilnost države već predstavljaju legitimno zastupanje strateških i gospodarskih interesa države u međunarodnim odnosima, kao što to čine i sve druge razvijene države. Politički i opći društveni rizik je svojstven svim dijelovima jednog društva i na njega se iz perspektive pojedine kompanije, u pravilu, ne može individualno utjecati, odnosno umanjiti ga. U slučaju međunarodnih kompanija koje posluju u više država, takav je rizik pozitivno ili negativno diversificiran ovisno o pojedinim rizicima država u kojima posluju. Posebno treba naglasiti rizik poslovanja kompanija na tržištima u regiji (područje bivše Jugoslavije) koja su još u procesu političke tranzicije. Stoga, svaki investitor treba, sukladno značaju pojedinog tržišta za kompaniju, pažljivo proučiti dotična tržišta, te, između ostaloga, donijeti odluku i na temelju informacija o rizicima svojstvenim pojedinim od tih država, odnosno tržišta.

17

3.3 Tržište kapitala

Tržište vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj iz godine u godinu bilježi veliki napredak. Od svoje uspostave pa do danas bilježi rast prometa po visokim stopama na godišnjoj razini, ali je još uvijek znatno manje likvidno i bitno nestabilnije od etabliranih tržišta vrijednosnih papira poput onih u SAD-u i Europskoj Uniji. Na mali broj izdavatelja otpada nerazmjerno velik postotak tržišne kapitalizacije i prometa, što rezultira povećanjem volatilnosti cijena na hrvatskom tržištu vrijednosnih papira. U 2006. Zagrebačkoj burzi ostvareno je ukupno HRK 49,1 milijardi prometa, što je za 32,5% više u odnosu na prethodnu godinu, a prvenstveno je rezultat povećanja redovnog prometa dionicama za 121,1%, povećanja institucionalnog prometa za 17,8%, te prijavljenog prometa za 23,6% u odnosu na 2005. Na Varaždinskoj burzi u 2006. ukupno je ostvareno HRK 3,7 milijardi prometa, što je 66,3% više u odnosu na prethodnu godinu kada je ostvareno HRK 2,2 milijardi. Ukupni promet na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi u 2006. iznosio je HRK 49,0 milijardi što je za 34,6% više u odnosu na 2005. U 2007. nastavlja se iznimna aktivnost na Zagrebačkoj burzi. 2007. godina bila je vrlo upješna za domaće tržište kapitala. Redoviti promet dionicama za 57% je veći nego 2006. godine. Tržišna kapitalizacija narasla je za 78% na HRK 352,2 milijardi, a broj transakcija se udvostručio. Na Zagrebačkoj burzi ostvaren je ukupni promet od HRK 66,5 milijardi, dok se redovni promet povećao za 55%, te institucionalni za 33%. U 2008. tržišna kapitalizacija Zagrebačke burze bilježi pad od HRK 216,9 milijardi ili 55,1% u odnosu na proteklo razdoblje. Tržišna kapitalizacija obveznica zabilježila je pad od 16,1% na HRK 35,0 milijardi te je činila 19,75% ukupne tržišne kapitalizacije Zagrebačke burze, dok je tržišna kapitalizacija dionica zabilježila pad od 59,7% na HRK 142,1 milijardu te je činila 80,25% ukupne tržišne kapitalizacije Zagrebačke burze. Ukupni promet iznosi HRK 31,1 milijardi, što je pad od 53,3% u odnosu na 2007. U prvom polugodištu 2009. pad tržišne kapitalizacije Zagrebačke burze se nastavlja, te iznosi 0,8% u usporedbi sa drugim polugodištem 2008., na HRK 175,7 milijardi. Iako je tržišna kapitalizacija dionica zabilježila rast od 0,3% na HRK 142,4, za obveznice je kapitalizacija pala za 4,9% na HRK 33,3 milijardi. Ukupni promet je također zabilježio pad od 51,0% u odnosu na drugo polugodište 2008. Prikaz 2.: Dnevne količine prometa na ZSE u posljednjih 18 mjeseci

Izvor: ZSE U posljednje vrijeme primjetan je trend financiranja kompanija na tržištu kapitala za razliku od klasičnog financiranja unutar bankarskog sustava, što upućuje na daljnji nastavak razvoja domaćeg tržišta kapitala usprkos padu tržišne kapitalizacije u 2008. godini i u prvom polugodištu 2009. No, iako je u posljednje vrijeme broj izdanih komercijalnih zapisa znatno porastao, trgovanje kratkoročnim vrijednosnim papirima relativno je slabo razvijeno te ih investitori u pravilu drže do dospijeća.

18

3.4 Rizici poslovnog okruženja Hospitalija trgovine d.o.o.

3.4.1 Tržište veleprodaje i distribucije medicinskih i farmaceutskih proizvoda Kao glavne rizike djelatnosti veleprodaje i distribucije medicinskih i farmaceutskih proizvoda u Republici Hrvatskoj može se izdvojiti:

• Rizik (ne)likvidnosti sustava; • Rizik smanjenja tržišnog udjela (jačanja konkurencije); te • Rizik administrativnog ograničenja potrošnje medicinskih i farmaceutskih proizvoda

Rizik (ne)likvidnosti sustava Tržište veleprodaje i distribucije medicinskih i farmaceutskih proizvoda u velikoj je mjeri definirano djelovanjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje („HZZO“) te strogo regulirano zakonodavstvom. Glede (ne)likvidnosti sustava treba istaknuti probleme u naplati potraživanja od hrvatskih bolnica koji zbog trenutnog stanja u hrvatskom zdravstvu nisu u mogućnosti redovno podmirivati dospjela potraživanja te samim time stvaraju značajno opterećenje distributerima za financiranjem obrtnog kapitala. Specifičnost tržišta medicinskih proizvoda ogleda se u velikoj ovisnosti distributera o bolnicama kao glavnim kupcima proizvoda. Dugi rokovi naplate potraživanja iziskuju velike potrebe za financijskim sredstvima temeljem potreba financiranja obrtnog kapitala, dok je raspisivanje natječaja javne nabave od strane bolnica teško vremenski unaprijed predvidjeti što stvara dodatne pritiske na financiranje obrtnog kapitala. Rizik smanjenja tržišnog udjela (jačanja konkurencije) Ulaskom vodećih europskih distributera na hrvatsko tržište te dobro utvrđenim pozicijama vodećih distributera u RH teško je očekivati veće promjene na tržištu te ulazak novih potencijalnih konkurenata. U segmentu distribucije medicinskih proizvoda, koja nije primarni fokus vodećih distributera budući da su isti većinom orijentirani na distribuciju farmaceutskih proizvoda, za očekivati je konsolidaciju specijaliziranih distributera s ciljem boljeg pozicioniranja na tržištu te stvaranja sinergijskih efekata. Hospitalija trgovina d.o.o. jedan je od vodećih distributera u segmentu distribucije medicinskih proizvoda u RH. Uz zadržavanje stečene pozicije društvo planira i jačanje tržišne pozicije organskim rastom. Hospitalija trgovina d.o.o. ne očekuje ulazak novih konkurenata u ovaj segment tržišta već upravo suprotno očekuje konsolidaciju tržišta tj. smanjenje broja potencijalnih konkurenata. Eventualni ulazak novih konkurenata najvjerojatnije bi se provodio akvizicijom postojećih društava prisutnih u ovome segmentu poslovanja. Glede budućih tržišnih trendova treba istaknuti da se na hrvatskom tržištu kao i u cjelokupnom globalnom okruženju vodi borba između kvalitete i cijene. Tradicionalni proizvođači iz Europe imaju visoku kvalitetu proizvoda ali i znatno više cijene od novih proizvođača sa Dalekog istoka, pretežno Kine. Proizvodi sa Dalekog istoka koji zadovoljavaju uvjete natječaja javne nabave vrlo često dovode do velikih reklamacija i nezadovoljstva kupaca. Kako je segment distribucije medicinskih proizvoda vrlo osjetljiv spram zadovoljavanja osnovnih zdravstvenih potreba kupaca tako se je Hospitalija trgovina d.o.o. opredijelila za distribuciju visokokvalitetnih proizvoda proizvedenih većinom u zemljama Europske Unije.

19

Rizik administrativnog ograničenja potrošnje medicinskih i farmaceutskih proizvoda S obzirom na izloženost Hospitalija trgovine prema sustavu HZZO-a rizik administrativnog ograničenja potrošnje ogleda se prvenstveno u smanjenju raspoloživih sredstava HZZO-a za financiranje potreba zdravstvene zaštite. Ipak s obzirom na osjetljivost građana spram pitanja zdravstvene zaštite teško je za očekivati restrikcije po pitanju smanjivanja proračunskih sredstava za zdravstvo, već se s obzirom na postojeće probleme u financiranju zdravstva može očekivati samo poboljšavanje trenutnog stanja što bi se pozitivno odrazilo i na poslovanje Hospitalija trgovine.

3.4.2 Odnosi s inozemnim dobavljačima U strukturi dobavljača Hospitalija trgovine najveći udjel čine inozemni dobavljači (Njemačka, Austrija, SAD i Italija). Najznačajniji inozemni dobavljači Hospitalija trgovine d.o.o. jesu AMPRI, Becton Dickinson, Besins, DiaHem, Fresenius, Lohman Rauscher, Medicoplast, Sorin, i Zimmer. Uzevši u obzir navedeno, politička stabilnost te dobri gospodarski odnosi sa susjednim i ostalim državama bitan su čimbenik poslovanja Hospitalija trgovine.

3.4.3 Tečajni rizici S obzirom na veliki udjel uvoza u prodajnom asortimanu društava Hospitalija trgovina d.o.o., te korištenje valutne klauzule u kreditnim aranžmanima sa bankama, postoji određena razina valutne izloženosti spram poslovnog rezultata društava.

3.4.4 Odgovornost distributera medicinskih i farmaceutskih proizvoda Rizik od nanošenja štete za zdravlje u slučaju neispravnosti lijekova i medicinskih proizvoda ne snosi distributer već proizvođač. Promet je reguliran nizom zakona (Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima, Zakonom o ljekarništvu) koji detaljno propisuju postupak kontrole i analize lijekova. Odgovornost distributera nastupa jedino u slučaju kada proizvođač zbog nedostatka na proizvodu odluči povući proizvod sa tržišta, a distributer koji je u tom slučaju obavezan promptno o tome obavijestiti svoje kupce, propusti učiniti isto. Postupak povlačenja medicinskih proizvoda s tržišta prvenstveno se određuje Zakonom o lijekovima i Pravilnikom o dobroj praksi u prometu lijekova na veliko.

3.4.5 Tehnološki rizik Hospitalija trgovina d.o.o. je svjesna potreba za manjim ulaganjem u IT opremu i za povremenom zamjenom distribucijskih vozila i ostale tehnologije potrebne za pružanje kvalitetne usluge i sigurnosti poslovanja.

3.4.6 Ekološki rizik Obavljanje poslovnih aktivnosti Hospitalija trgovine d.o.o. ne dovodi do onečišćavanja okoliša, osim kroz korištenje vozila za prijevoz lijekova, medicinskih proizvoda i laboratorijskih kemikalija. Sva vozila udovoljavaju zakonskim propisima tako da emisija štetnih plinova u okoliš ne prelazi zakonski propisane okvire. Neispravne i oštećene lijekove, medicinske proizvode i laboratorijske kemikalije, koji predstavljaju neopasni ili opasni farmaceutski otpad, Hospitalija trgovina d.o.o. zbrinjava na način propisan važećom zakonskom i drugom regulativom u RH (Zakon o otpadu; Pravilnik o vrstama otpada).

20

4 DJELATNOST VELEPRODAJE I DISTRIBUCIJE MEDICINSKIH I FARMACEUTSKIH PROIZVODA

4.1 Tržišno okruženje i trendovi

Zbog lakšeg razumijevanja opisa tržišta, sukladno zakonu o računovodstvu tj. ovisno o prometu, broju zaposlenika i aktivi, sudionici na tržištu su podijeljeni na male, srednje i velike. U djelatnosti veleprodaje i distribucije medicinskih i farmaceutskih proizvoda, vidljiv je trend smanjenja broja velikih poduzeća kroz izvršena preuzimanja i spajanja, te im se tijekom 2006. godine broj smanjio sa 11 na 5. Broj srednje velikih društava, kojima pripada i Hospitalija trgovina, relativno je stabilan uz spori trend konsolidacije tržišta. Broj malih društava oscilira iz godine u godinu ovisno o sposobnosti menadžmenta da ostvari pozitivne rezultate poslovanja s relativno niskim prihodima. Prikaz 3.: Broj društava po veličini na tržištu trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima

123 143 147 141

12 10 10 911 5 4 50

50100150200

2005 2006 2007 2008

Broj društava po veličini

Mala

Srednja

Velika

Prikaz 4.: Društva po broju zaposlenika na tržištu trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima

61%18%

14%

3% 4%

Društva po broju zaposlenika u 2008.

1 do 4

5 do 9

10 do 49

50 do 99

100 ili više

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, 282 društva su registrirana za djelatnost prometa medicinskih i farmaceutskih proizvoda. Od registriranih tvrtki čak 127 ili 45% nema niti jednog zaposlenika. Od 155 društava sa zaposlenim osobama samo njih 11 ima 50 ili više zaposlenih. Ukupno, u svim tvrtkama zaposleno je 2.750 djelatnika, ili u prosjeku manje od 18 djelatnika po tvrtki. Vidljivo je da velika većina društava ima od 0 do 4 zaposlenih (78%).

21

Prikaz 5.: Promet tržišta trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima, 2005 – 2008

02.000.0004.000.0006.000.0008.000.000

2005 2006 2007 2008

Promet (000' Kn)

Mala

Srednja

Velika

Trendovi pokazuju da se udio velikih društava u ukupnom prometu iz godine u godinu smanjuje. U trogodišnjem periodu (2005. do 2008.) udio velikih društava pao je sa 6,7 milijardi kuna (90%) na 5 milijarde kuna (71%). Udio malih društava se povećao sa 311 milijuna kuna (4%) na 600 milijuna kuna (8,6%). Društva srednje veličine su najviše napredovala te zauzimaju dominantnu poziciju na tržištu. Promet tih društava se povećao sa 411 milijuna kuna (5,5%) na 1,4 milijarde kuna te trenutno drže 20% ukupnog tržišta. Očekuje se daljnji napredak društava srednje veličine kroz asimilaciju i preuzimanje prometa od malih tvrtki koje ne mogu opstati na tržištu radi troškova distribucije i financiranja razlike plaćanja dugovanja i naplate potraživanja. Broj malih tvrtki se ne smanjuje ali je sve veći broj neaktivnih (po prometu i broju zaposlenih). Vrijednosti ostvarenih prometa na hrvatskom tržištu veleprodaje i distribucije medicinskih i farmaceutskih proizvoda, u posljednje 3 godine, smanjena je za 5% te se očekuje manja kontrakcija potražnje i u 2009. godini. Razlozi su mjere štednje iz travnja 2008 i pritisak na proračun zbog gospodarske krize. Predviđa se da će razmjerno velike tvrtke najviše osjetiti daljnje mjere štednje zbog svog asortimana (pretežno lijekovi), dok će male tvrtke imati sve veće probleme sa likvidnošću kako se rokovi plaćanja budu produžavali. Očekuje se prestanak operacija dijela malih tvrtki i preslagivanja unutar srednjih koje su u najboljoj poziciji da iz krize izađu snažnije. Prikaz 6.: Prosječni promet po veličini društva (000' Kn), 2005 – 2008

0500

1.0001.5002.0002.5003.0003.5004.0004.5005.000

Mala

020.00040.00060.00080.000

100.000120.000140.000160.000180.000

Srednja

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

Velika

Nakon konsolidacija u 2006. godini, prosječni promet velikih poduzeća se udvostručio. Zatim je u 2007. ostao na istoj razini (povećanje za samo 2%) te pao u 2008. godini za 20%. U istom razdoblju mala poduzeća su povećala prosječni promet za 76% u 2006. godini i ostala na istom prometu u 2007. i 2008. godini. Srednja poduzeća povećavaju prosječni promet svake godine od 2006. do 2008. godine. Očekuje se da će se taj trend nastaviti u slijedećim godinama kao rezultat konsolidacije i potrebe za većim prometom kao sredstvom za borbu protiv nelikvidnosti.

22

4.2 Tržišni položaj Hospitalija trgovine d.o.o.

Veličina tržišta veleprodaje i distribucije medicinskih i farmaceutskih proizvoda u RH iznosi HRK 7 milijardi. Hospitalija trgovina spada u srednje velika društva i nalazi se na dvanaestom mjestu po ostvarenom prometu. Tržišni udio Hospitalija trgovine iznosi oko 1%. S obzirom na fokus društva na distribuciju specifičnih medicinskih proizvoda, tržišni udjel društva u tom segmentu je bitno veći i iznosi oko 9%. Prikaz 7.: Tržišni položaj Hospitalija trgovine d.o.o.

Phoenix Farmacija

22%

Medika 20%

Medical Intertrade

18%

Oktal Farma 14%

Krka 6%

Htrg 1%

Ostali 20%

Hrvatsko tržište medicinskih i farmaceutskih proizvoda Htrg

9%

Ostali 91%

Hrvatsko tržište medicinskih proizvoda

Na tržištu djeluju i vodeći europski distributeri poput Phoenix Grupe koja je ulazak na hrvatsko tržište realizirala akvizicijom društava Farmacija d.d. i Medifarm-Velebit d.d. te ih kasnije integrirala u društvo Phoenix Farmacija d.d. Jedan od vodećih njemačkih distributera Anzag svoju prisutnost na hrvatskom tržištu osigurao je akvizicijom 49% udjela u društvu Oktal Pharma d.o.o., dok je Celesio AG prisutan u vlasničkoj strukturi vodećeg distributera na hrvatskom tržištu Medika d.d. Medical Intertrade i Krka su također veliki distributeri u Hrvatskoj. Pet najvećih distributera danas čini oko 70% ukupnog tržišta medicinskih i farmaceutskih proizvoda, značajan pad s 90% u 2005.

4.3 Određivanje cijena

U segmentu distribucije medicinskih proizvoda u kojemu djeluje Hospitalija trgovina, cijene se određuju tržišno. Sukladno potrebama za medicinskim proizvodima bolnice raspisuju natječaje javne nabave na koje se javljaju zainteresirani dobavljači. Oni dobavljači koji podnesu najkonkurentniju ponudu pozivaju se na isporuku robe. Natječaji javne nabave se raspisuju prema potrebama kupaca što otežava planiranje poslovanja, te samim time i upravljanje obrtnim kapitalom. Cijene općenito padaju za proizvode jednostavne tehnologije koji se ne mijenjaju iz godine u godinu. Hospitalija trgovina ima kvalitetan asortiman robe i mogućnosti da kroz nove i poboljšane proizvode zadržava ili povećava cijene. Vodeći dobavljači su ti koji stvaraju nove vrijednosti na tržištu i nude brže, bolje i preciznije proizvode ili dijagnostiku.

23

5 OPIS TVRTKE

5.1 Osnovni podaci o društvu

Tvrtka Hospitalija trgovina d.o.o. za trgovinu i usluge Sjedište Sveta Nedjelja, Samoborski Novaki, Vojvodići bb Ovlaštena osoba Stipe Hrkać, direktor (zastupa pojedinačno i samostalno) Registarski sud Trgovački sud u Zagrebu Godina osnivanja 2003 Matični broj OIB

080476350 40457591383

Pravni oblik Društvo sa ograničenom odgovornošću Temeljni kapital Nadzorni Odbor Predsjednik Zamjenik predsjednika Član Član Član

17.457.000,00 kuna Tomislav Matić Željko Zadro Borislav Škegro Boris Šimunović Željko Lukač

5.2 Predmet poslovanja

Kupnja i prodaja robe

Obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu

Posredovanje u prometu nekretnina

Poslovanje nekretninama

Poslovi upravljanja nekretninama i održavanje nekretnina

Djelatnost prometa lijekova i homeopatskih proizvoda

Promet medicinskim proizvodima

Proizvodnja, promet i korištenje opasnih kemikalija

Zastupanje stranih tvrtki

5.3 Povijest i razvoj Hospitalija trgovine d.o.o.

Hospitalija trgovina d.o.o. osnovana je u studenom 2003. godine od strane društva Hospitalija d.d., izdvajanjem segmenta poslovanja fokusiranog na distribuciju medicinskih proizvoda iz Hospitalije d.d. Hospitalija d.d. je društvo s dugogodišnjom tradicijom poslovanja na hrvatskom tržištu medicinskih i farmaceutskih proizvoda. Do '90-tih godina, Hospitalija d.d. je bila najveći i najpoznatiji distributer medicinskih i farmaceutskih proizvoda na području bivše Jugoslavije. Društvo 2000. godine biva preuzeto od strane tvrtke EOS-Z d.o.o. u vlasništvu obitelji Zadro s ciljem saniranja dugova nastalih dotadašnjim lošim vođenjem društva. U procesu restrukturiranja, osnivaju se dva nova društva – Hospitalija Nekretnine d.o.o. i Hospitalija trgovina d.o.o.. U vlasničku strukturu društva Hospitalija trgovina d.o.o. 2004. godine ulazi „private equity“ fond Quaestus koji, dokapitalizacijom u iznosu od 10 milijuna kuna, omogućava društvu kvalitetan temelj za daljnji razvoj.

24

U rujnu 2005. godine Hospitalija trgovina d.o.o. preuzela je 100%-tni udjel u društvu Medias d.o.o. („Medias“). Ova transakcija omogućila je društvu Hospitalija trgovina d.o.o. znatno veće prihode na konsolidiranoj razini, veće prodajne marže te mogućnost ostvarivanja značajnih sinergijskih efekata. U 2006. godini počeo je proces konsolidacije Mediasa i Hospitalija trgovine. U trenutku preuzimanja Medias je u najmu imao uredski prostor na Sveticama i skladište na Sloboštini. Nakon preuzimanja, Uredi i skladište su prebačeni u prostorije Hospitalije trgovine u Svetoj Nedelji što je rezultiralo smanjenjem troškova skladištenja robe. Dostavne linije oba društva su spojene te su ista vozila počela voziti robu Mediasa i Hospitalija trgovine. Posljedično, vozni park je konsolidiran i broj vozača je smanjen. Odjel komercijale je reorganiziran na način da su slične i komplementarne robe stavljene u nadležnost istog segmenta. Svi zaposlenici su prebačeni u Hospitaliju trgovinu. U svim sektorima izvršena je reorganizacija poslovanja koja je rezultirala smanjenjem broja zaposlenika sa početnih 70 (45 Hospitalija trgovina i 25 Medias) na 58 u prosincu 2008. Hospitalija trgovina potpisala je nove ugovore sa dobavljačima i u većoj mjeri podmirila dospjele obveze Mediasa. Nakon akvizicije Mediasa, nije se ukazala adekvatna prilika za nove akvizicije prvenstveno zbog nesigurnosti vezanih uz ugovore sa dobavljačima (dobavljač ne mora ostati ugovorno vezan uz tvrtku preuzimatelja), nelikvidnosti na tržištu i bojazni od očekivanih smanjenja bolničkih proračuna. Posljedično, Hospitalija trgovina se koncentrirala na proširenje najprofitabilnijih programa poput ortopedije i kardiologije, koji i zahtijevaju najveća ulaganja. U trenutnim tržišnim uvjetima, umjesto novih akvizicija, Hospitalija trgovina se odlučila za strategiju povećanja prometa najprofitabilnijih programa svog portfelja proizvoda, te povećanje udjela prometa kod postojećih klijenata i akvizicije novih klijenata.

5.4 Vizija i misija Hospitalija trgovine d.o.o.

Vizija Hospitalija trgovine je postati vodeći distributer na području distribucije medicinskih proizvoda, te nastaviti trend razvoja kako kroz organski rast tako i kroz horizontalne integracije. Hospitalija trgovina želi izgraditi prepoznatljivo ime, ime koje će simbolizirati kvalitetu i predanost, a sve uz zadržavanje postojećih visokih normi poslovanja i izraženu društvenu odgovornost. Misija Hospitalija trgovine d.o.o. je opskrba kupaca kvalitetnim medicinskim proizvodima i uslugama uz kontinuirano praćenja trendova razvoja ovih grana poslovanja.

5.5 Organizacijska struktura Hospitalija trgovine d.o.o.

Organizacijska struktura Hospitalija trgovine d.o.o. definirana je u okviru poslovnih funkcija podijeljenih prema operativnim funkcijama. Od 58 zaposlenih, 56 se nalazi u Svetoj Nedelji i 2 u Splitu (prosinac 2008.). Ured i skladište su locirani u Svetoj Nedelji (20 km zapadno od Zagreba) Lokacija u neposrednoj blizini autoceste omogućuje efikasnu suradnju među odjelima i mogućnost brze dostave robe kupcima. Organizacija je vrlo jednostavna i fleksibilna a outsourcing se koristi za posebne slučajeve (pravna pitanja, održavanje itd.).

25

Prikaz 8.: Organizacijska strukture Hospitalija trgovine d.o.o.

Generalni director (6 osoba sa

administracijom)

Odjel komercijale Direktor

(22 osobe)

Odjel nabave Direktor

(5 osoba)

Odjel financija i računovodstva

Direktor(5 osoba)

Odjel logistike Direktor

(20 osoba)

5.6 Hospitalija trgovina Grupa

U siječnju 2004. godine Hospitalija trgovina osnovala je podružnicu u Bosni i Hercegovini pod imenom Hospitalija trgovina Sarajevo d.o.o. te je ista u 100% vlasništvu Hospitalije trgovine d.o.o. Hospitalija trgovina Sarajevo d.o.o. registrirana je za uvoz i distribuciju medicinskih proizvoda i kemikalija na području Bosne i Hercegovine, te je zadužena za plasman proizvoda na tom području. Promet u BiH je počeo značajnije rasti krajem 2008. godine a sastoji se uglavnom od programa kardiologije, lijekova i robe za maloprodaju. Kratkoročni plan se koncentrira na povećanje prodaje programa kardiologije i lijekova te postupno uvođenje programa ortopedije. No, Hospitalija trgovina Sarajevo je trenutno u mirovanju bez zaposlenih a izvoz robe u BiH se realizira preko drugih distributera. Izmjenom zakona u BiH, registracija proizvoda i skladište postaje uvjet, te društvo mora imati zaposlenog magistra farmacije i tehnologa. Uz navedene uvjete jednostavnije je promet realizirati preko drugih distributera na koje se prebacuje teret naplate od kupaca. U rujnu 2005. godine Hospitalija trgovina d.o.o. preuzela je 100%-tni udjel u društvu Medias d.o.o. Do kraja 2008. godine, poslovanje Mediasa je skoro potpuno integrirano u Hospitalija trgovina Grupu. Danas Medias nema zaposlenika dok ukupni prihod u prvih 8 mjeseci tekuće godine iznosi 65.000 kuna. Prikaz 9.: Struktura Hospitalija trgovina Grupe

Hospitalija trgovina d.o.o.

Medias d.o.o. Hospitalija trgovina Sarajevo d.o.o.

5.7 Vlasnička struktura Hospitalija trgovina d.o.o.

U Knjizi poslovnih udjela postoje 2 imatelja udjela u Društvu. Quaestus Private Equity Kapital ima 51% udjela i Hospitalija d.d. ima 49% udjela.

26

5.8 Pregled poslovanja

Reviziju financijskih izvještaja društva Hospitalija trgovina d.o.o. i Medias d.o.o. za 2008. godinu provela je revizorska tvrtka Deloitte d.o.o. (član Deloitte Touche Tohmatsu). Hospitalija trgovina ima stabilan promet od 2006. godine do 2009. godine. U 2007. prihodi su bili povećani radi specifičnih okolnosti koje su jednokratno utjecale na promet poput prodaje opreme (stroj za magnetnu rezonancu prodan je Kliničkoj bolnici Sveti Duh, aparat Citometar prodan Kliničkom bolničkom centru Rijeka i oprema prodana Zavodu za transfuziju). Troškovi prodane robe se smanjuju radi strategije profiliranja proizvoda i programa sa višim maržama. Troškovi poslovanja Hospitalije izrazito su smanjeni u 2009. godini implementacijom slijedećih mjera racionalizacije:

Plaće djelatnika smanjene su za 20% te je uvedena bonus shema vezana uz uspjeh planiranog EBITDA pokazatelja;

Ukidanjem službenih automobila za direktore i komercijaliste, troškovi osobnih vozila su smanjeni za 25%;

Trošak korištene energije je višestruko smanjen uvođenjem novog sustava grijanja; Troškovi donacija robe i opreme su izrazito smanjeni jer se oprema više ne poklanja već se

daje na korištenje; Troškovi reprezentacije i marketinga su smanjeni; Trošak obrazovanja i kongresa je smanjen za više od 50%. Manji broj liječnika se poziva na

kongrese a trošak za potrebnu edukaciju se dijeli sa dobavljačem; Troškovi komunikacije su smanjeni za 50% u odnosu na 2007. godinu prelaskom na mreže

Tele2 i Metronet. Troškovi najamnina su gotovo u potpunosti eliminirani preseljenjem svih ureda i skladišta u

Svetu Nedelju. Uz interno rezanje troškova poslovanja, Hospitalija je smanjila troškove i zbog nekih elemenata na koje nije mogla utjecati. Tako su, zbog globalne financijske krize, američki proizvođači strogo ograničili opseg marketinških aktivnosti svojih distributera dok Europske tvrtke sada propisuju rutinu pristupa kupcima. Slijedom navedenoga, troškovi edukacije, kongresa i marketinga su znatno smanjeni. Od 2006., financijski rashodi su povećani radi potreba za likvidnošću i viših kamatnih stopa. U 2007. Hospitalija je povećala EBT za HRK 4,9 milijuna ili 347% i EBITDA za HRK 6,2 milijuna kuna ili 105%. U 2008. godini EBT je iznosio HRK 3,2 milijuna tj. smanjen je za 49%, dok je EBITDA smanjena za HRK 2,0 milijuna ili 17%. Nakon tri tromjesečja 2009. godine, neto dobit i EBITDA marža u potpunosti odražavaju mjere racionalizacije i ukazuju na, potencijalno, rekordnu godinu. Dugotrajna imovina je stabilna od 2006. do 2009. godine. Potraživanja od kupaca su jednokratno povećana u 2007. godini radi prodaje ranije navedene skupocjene opreme u prosincu iste godine. Posljedično, krajem 2007., jednokratno su povećane i obveze prema dobavljačima koje inače imaju tendenciju smanjivanja.

27

5.8.1 Strategija marketinga i prodaje

Prikaz 10.: Prodajni segmenti Hospitalija trgovine d.o.o.

HOSPITALIJA TRGOVINA D.O.O.PRIHODI mil kn 2006 2007 2008Dijagnostika 40,8 43,3 37,5Medicinski potrošni materijal 28,8 34,5 36,6Lijekovi 18,7 20,6 16,3Usluge 2,9 4,8 4,0Oprema, aparati 0,4 12,4 2,8Roba široke potrošnje 3,7 1,3 0,8Ukupno roba i usluge 95,2 116,8 98,0

• Dijagnostika - prodaja robe za potrebe laboratorija (vacutaineri, kemikalije, sredstva za dezinfekciju, imunologija, laboratorijski pribor, mikrobiologija, osobna zaštitna sredstva, dijagnostika, transfuzija i dr.);

• Medicinski potrošni materijal - prodaja medicinskih proizvoda za potrebe zdravstvenih ustanova (dijalizatori i potrošna roba za hemodijalizu, ortopedski implantati, rukavice, medicinska plastika, zavojni materijal, elektrostimulatori/zalisci/premostnice srca, sterilizacija, pomagala za dijabetes i dr.);

• Lijekovi - prodaja i distribucija lijekova;

• Usluge - pružanje usluga registracije proizvoda, kliničkih ispitivanja, servisa aparata, pakiranja i distribucije, te ostalih usluga;

• Oprema i aparati - prodaja bolničkog namještaja, aparata za dijagnostiku i ostalih aparata;

• Roba široke potrošnje - prodaja robe namijenjene maloprodaji.

Hospitalija trgovina distribuira preko 30.000 artikala od čega preko 95% dolazi iz uvoza. Glavni programi Hemodijaliza – Veličina tržišta u segmentu potrošnog materijala za hemodijalizu procjenjuju se na HRK 85 milijuna. Od ponuđača dijalizatora i potrošnog materijala za dijalizu, kroz različite prodajne kanale, na hrvatskom su tržištu najznačajniji Fresenius, Hospal, Braun i Gambro. Hospitalija trgovina d.o.o. ima ugovor o zastupništvu s njemačkom tvrtkom Fresenius. Tržišni udjel društva u ovom segmentu procjenjuje se na oko 13%. Ortopedski implantati – Veličina tržišta u segmentu ortopedskih implantata procjenjuje se na HRK 60 milijuna. Tržište ortopedskih implantanata vrlo je propulzivno, i očekuje se značajan porast u nadolazećem razdoblju. Razlog tome je produženi životni vijek i želja starijih ljudi da žive aktivno. Artrotske promjene kuka i koljena najčešći su limitirajući faktor u starijoj populaciji. Na našem je tržištu prisutno nekoliko dobavljača od kojih su najznačajniji Johnson&Johnson, Lima, Instrumentarija i Stryker. Hospitalija trgovina d.o.o. ima ekskluzivan ugovor s Zimmer inc. USA i odgovorna je za cjelokupni program prodaje. Zimmer je nakon kupovine vodećeg europskog proizvođača Sulzer Centerpulse, postao vodeći svjetski proizvođač ortopedskih implantanata. Tržišni udjel društva u ovom segmentu procjenjuje se na oko 20%. Medicinska plastika – Veličina tržišta medicinske plastike procjenjuje se na HRK 25 milijuna. U segmentu prodaje medicinske plastike prisutan je najveći broj proizvođača odnosno dobavljača. Hospitalija trgovina d.o.o. ima ekskluzivan ugovor o zastupstvu s njemačkim proizvođačem medicinske plastike Medicoplast čiji proizvodi po kvaliteti spadaju u najkonkurentnije na našem tržištu.

28

Sistemi za transfuziju i infuziju talijanskog proizvođača Ferrari, također spadaju u sam vrh ponude na našem tržištu. Za proizvode oba ova proizvođača, nepovoljna je okolnost viša cijena, osobito u odnosu na proizvode s Dalekog Istoka koji su vrlo loše kvalitete, ali niske cijene. Uz proizvode Medicoplast i Ferrari, Hospitalija trgovina d.o.o. nudi i dio proizvoda slovenskog proizvođača TIK, u sklopu kompletiranja ponude. Tržišni udjel društva u ovom segmentu procjenjuje se na oko 10%. Kardiologija – Veličina tržišta kardiologije procjenjuje se na HRK 90 milijuna i uključuje stentove i balon katetere za kateterizaciju srca te pacemaker-e za regulaciju srčanog ritma. Hospitalija trgovina d.o.o. distribuira proizvode Biotronika. Konkurenciju predstavljaju proizvođači Medtronik, Johnson&Johnson, St. Jude i Boston Scientific. Tržišni udjel društva u ovom segmentu procjenjuje se na oko 3%. Kemikalije – Veličina tržišta kemikalija procjenjuje se na HRK 35 milijuna i uključuje asortiman laboratorijskih kemikalija koje se u najvećoj mjeri (80%) prodaju velikim korisnicima u industriji hrane, pića, lijekova itd. Ostali manji dio prodaje se zdravstvenim ustanovama. Društvo u najvećoj mjeri prodaje laboratorijske kemikalije domaćih proizvođača Kemika i TTT. Preostali dobavljači su Lachner, Sigma, Aldrich, Fluka i Alkaloid. Konkurenciju predstavlja distributer Merck-ovih proizvoda te ostali distributeri gore navedenih proizvođača. Tržišni udjel društva u ovom segmentu procjenjuje se na oko 8%. Laboratorijski pribor – Veličina tržišta laboratorijskog pribora procjenjuje se na HRK 21 milijun. Kupci su, također, najvećim dijelom (80%) veliki korisnici u industriji hrane, pića, lijekova itd. Glavninu asortimana iz ove podgrupe Hospitalija trgovina d.o.o. nudi od domaćeg proizvođača TLOS. Hospitalija trgovina d.o.o. distribuira i proizvode tvrtki Kavalir, Brand, INKO te mnogih drugih. Glavni konkurenti su proizvodi TGI, Schott, Schleier Shiel i Panpeha. Tržišni udjel društva u ovom segmentu procjenjuje se na oko 8%. Vacutainer-i – Veličina tržišta vacutainera procjenjuje sa na HRK 15 milijuna. Hospitalija trgovina je ekskluzivni distributer društva Becton Dickinson i drži oko 75% tržišta prodaje vacutainer-a. Mikrobiologija – Veličina tržišta mikrobiologije procjenjuje sa na HRK 16 milijuna. Hospitalija trgovina ima ekskluzivno zastupstvo sa dobavljačem Becton Dickinson-om i drži oko 45% tržišta mikrobiologije. Ozbiljniju konkurenciju predstavlja jedino BioMerieux. Igle i šprice za dijabetičare – Veličina tržišta igala i šprica za dijabetičare procjenjuje sa na HRK 18 milijuna. Hospitalija trgovina ima ekskluzivno zastupstvo sa dobavljačem Becton Dickinson-om i drži oko 8% tržišta. Jedini ozbiljni konkurent u ovome segmentu jesu proizvodi društva Novo Nordisk. Enteralna i parenteralna hrana – Veličina tržišta procjenjuje se na HRK 90 milijuna. Medias d.o.o. ima ekskluzivno zastupstvo proizvoda društva Fresenius Kabi i drži oko 8% tržišta. U ovome segmentu prodaje glavna konkurencija je Abbott.

29

5.8.2 Kanali distribucije

Glavni kanali distribucije Hospitalija trgovine su bolnice i veledrogerije koje čine 71% ukupnog prometa. Prikaz 11.: Kanali distribucije Hospitalija trgovine d.o.o.

Bolnice 56%Veledrogerije

15%

Poliklinike 9%

Zavodi 7%

Industrija 5%

Ostali 8%

Bolnice uglavnom kupuju potrošni materijal temeljem javnih natječaja gdje su minimalni rokovi za plaćanje 150 dana. U stvarnosti, plaćanja kasne te je prosječna naplata blizu 300 dana. Hospitalija trgovina i druge veledrogerije međusobno trguju robom u rokovima od 240 dana dok ostali kupci plaćaju u roku 180 dana. Do sada nije bilo slučajeva gdje bolnice nisu podmirile obveze prema Hospitalija trgovini. U nekim slučajevima potraživanja se naplaćuju sa zateznim kamatama i kroz ovrhu. Manji broj kupaca je osigurao plaćanje kroz mjenice ili zadužnice dok najmanji kupci plaćaju avansno.

Najznačajniji kupci Hospitalija trgovina ima 26 kupaca čiji je promet u 2008. godini bio veći od milijun kuna. U toj grupi je 15 bolnica koje čine 45% ukupnog prometa, 5 veledrogerija koje čine 12% ukupnog prometa i 6 drugih kupaca koji čine 13% prometa. Ostalih 30% prometa u 2008. čini skoro tisuću kupaca čiji promet ne prelazi milijun kuna. Prikaz 12.: Najznačajniji kupci Hospitalija trgovine d.o.o.

Čakovec Osijek Sveti duh Medical intertrade Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinuDubrava Rijeka Šibenik Medias MagdalenaKarlovac S-Milosrdnice Varaždin Medika Nast.ZZJZ žup. P-Gor.Lovran Sl.Brod Zadar Oktal Pharma Poliklinika Sveti Duh IIMerkur Split Zagreb Phoenix Farmacija Poliklinika IDC

Viro Tvornica šećera

Bolnice (promet > milijun Kn u 2008.) Veledrogerije Ostali

U 2008. Hospitalija trgovina je imala samo 2 kupca čiji je promet prelazio HRK 5 milijuna godišnje. Ovaj podatak dokazuje da je promet dobro raspoređen i da je rizik ovisnosti o kupcima izrazito mali.

30

5.8.3 Najznačajniji dobavljači u 2008. godini Od 20 najvećih dobavljača samo 5 je iz Hrvatske. Oni čine 3,2% od ukupnog prometa. Preostalih 15 dobavljača u najvećih 20 su iz SAD-a i Europe te čine 84,5% ukupnog prometa. Pojedinačno samo 4 dobavljača prelazi 5% ukupnog prometa. Ugovori su uglavnom „Evergreen“ što znači da se sami obnavljaju svake godine. Od 2004. godine samo su dva dobavljača otkazala ugovore. Greiner (Austrija) je otkazao ugovor 2006. godine jer je Hospitalija trgovina imala ugovor sa Becton Dickinson-om (BD) za isti asortiman (vacutaineri). Otkazivanje ugovora nije imalo utjecaja na promet jer su kupci samo prešli na alternativnu robu od Becton Dickinsona. U 2008. godini Siemens, koji je kupio Dade Behring, otkazao je ugovor Hospitalija trgovini. Posljedica je da Hospitalija trgovina više ne kupuje proizvode direktno već preko Siemensovog dobavljača u Hrvatskoj te su marže nešto niže a rokovi plaćanja duži. U razdoblju kada su otkazana navedena dva ugovora, novi ugovori su potpisani sa dobavljačima Lohman Rauscher-om, CRS Medical-om i Sorin-om. Nema opasnosti da u bliskoj budućnosti neki od većih dobavljača otkaže ugovor. Također, radi dugih rokova plaćanja i relativno malog tržišta, nema prijetnje da će dobavljači sami početi distribuciju na Hrvatskom tržištu. Najveća prilika je proširenje teritorija sa sadašnjim dobavljačima pogotovo u BiH i Sloveniji. Prikaz 13.: Top 20 dobavljača Hospitalija trgovine d.o.o. u 2008.

Kemika Hrvatska KemikalijeKomed Hrvatska Medicinska plastikaMedika Hrvatska RaznoMeditex Hrvatska Osobna zaštitna sredstvaSamago Hrvatska Kemikalije

Lohman Rauscher Austrija Jednokratni setovi za operacijske saleBesins Francuska Ginekolooški lijekoviCRS MEDICAL Italija StentoviSorin Italija Srčani zalisci i stimulatoriPhilips Nizozemska OpremaAMPRI Njemačka RukaviceDade Behring Njemačka DijagnostikaFresenius Njemačka Hemodijaliza, Enteralna i parentaralna hranaMedicoplast Njemačka Medicinska plastikaVetter Pharma Njemačka LijekoviBecton Dickinson SAD DijagnostikaZimmer SAD Ortopedski implantatiComing Slovenija SterilizacijaMedias Int. Slovenija DijagnostikaDiaHem Švicarska Transfuzija

Top 20 dobavljača u 2008.

5.9 Imovina društva

Imovinu društva Hospitalija trgovina čine: skladište od 2.400 m2 i zemljište od 14.000 m2 u Novakima, te vozni park dostavnih i službenih vozila.

31

5.10 Informatizacija

Od osnivanja društva Hospitalija trgovina implementiran je kvalitetan informacijski sustav kojim je obuhvaćeno cjelokupno poslovanje društva (računovodstvo, financije, logistika, putovanja, kadrovska evidencija, obračun plaća itd.). Informacijski sustav predstavlja kvalitetnu podlogu društvima za donošenje operativnih i strateških odluka. Sustav se nadograđuje ovisno o potrebama Hospitalija trgovine i prati sve promjene zakona i računovodstvenih standarda. Sustav je vrlo fleksibilan i omogućava sve vrste izvještaja za potrebe upravljanja i donošenja komercijalnih odluka te praćenja događanja na tržištu. Hospitalija trgovina je među prvima uvela navedeni informatički sustav koji sada koriste i najveće veledrogerije u Hrvatskoj.

5.11 Korporativno upravljanje

Direktor društva, sukladno upisu u sudski registar, zastupa društvo pojedinačno i samostalno. Članovi Uprave i Nadzornog odbora društva Hospitalija trgovina d.o.o. navedeni su u sljedećim tablicama:

Ime i prezime Adresa Funkcija Stipe Hrkać Prevoj 14b, Zagreb Direktor

Ime i prezime Adresa Nadzorni odbor Tomislav Matić Remete 44d, Zagreb Predsjednik

Željko Zadro Jablanovac 27, Zagreb Zamjenik predsjednika Borislav Škegro Gornji Bukovac 110b, Zagreb Član

Željko Lukač Bijenička 35, Zagreb Član Boris Šimunović Franje Račkog 19, Senj Član

5.11.1 Direktor Stipe Hrkać Stipe Hrkać je diplomirao na Ekonomskom fakultetu na Wilfrid Laurier University. Svoju profesionalnu karijeru je počeo u firmi Texaco Canada/Esso-Imperial Oil u Torontu gdje je obnašao više dužnosti od rukovoditelja prodaje do direktora programa (od 1984. do 1996.). 1995. godine izabran je za zastupnika u Hrvatskom Državnom Saboru te se vraća se u Hrvatsku gdje služi kao član Saborskog odbora za financije. U srpnju 1996. godine imenovan je potpredsjednikom Hrvatskog Fonda za Privatizaciju. U rujnu 1997. godine imenovan je za zamjenika predsjednika HFP-a da bi u prosincu iste godine bio imenovan od Vlade za generalnog direktora Hrvatske Pošte i Telekomunikacija. Glavni zadatak u tvrtki koja zapošljava preko 22.000 djelatnika je bio razdvajanje poslova pošte i telekomunikacija i priprema firme za privatizaciju. U listopadu 1998. godine Vlada ga imenuje predsjednikom HFP-a gdje ostaje do 2000. godine. 2001. godine odlazi u Importanne d.o.o. gdje kao direktor radi do 2004. godine. U rujnu 2004. godine vlasnici Hospitalija trgovine ga imenuju za Predsjednika Uprave i kasnije za Generalnog direktora.

32

5.11.2 Nadzorni odbor Tomislav Matić, Predsjednik Nadzornog odbora Tomislav Matić je završio magisterij iz poslovnog upravljanja (MBA) na Harvard Business School. Svoju je profesionalnu karijeru počeo u tvrtki Morgan Stanley u New Yorku, gdje je radio u odjelu za korporativne financije unutar sektora za investicijsko bankarstvo. Za to vrijeme radi s velikim i srednjim tvrtkama i stječe široko iskustvo u M&A savjetovanju. 1998. godine vraća se u Zagreb i počinje raditi kao Izvršni savjetnik Ministarstva financija. Na tom je položaju uključen u planiranje i izvršavanje različitih projekata u području upravljanja državnim dugom, financiranja velikih infrastrukturnih projekata i privatizacije velikih državnih poduzeća. Godine 2000. g. Matić osniva vlastitu tvrtku specijaliziranu za investicijsko bankarstvo i pružanje financijskih savjeta iz područja M&A, financiranja projekata, privatizacije, korporativnog financiranja i restrukturiranja. Do početka rada u Quaestusu g. Matić je radio kao savjetnik na investicijskim projektima čija je ukupna vrijednost prelazila EUR 3 milijarde. 2003. godine g. Matić s partnerima osniva Quaestus Private Equity gdje radi na poziciji direktora. 2007. godine s partnerima osniva Quaestus Savjetovanje i Quaestus Invest, gdje ima poziciju direktora. Željko Zadro, Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Željko Zadro rođen je 1971. godine u Zagrebu. Nakon srednje škole, diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 1996. godine. Od stranih jezika govori engleski i njemački. Karijeru započinje u Emona commerce d.o.o., kao komercijalist. Nakon toga osniva EOS – z, a sljedeće četiri godine aktivno je uključen u projekt izgradnje pivovare u Grudama, u Bosni i Hercegovini, u suradnji s vodećim svjetskim proizvođačem piva InBevom, dok 2000. godine prelazi u Badel 1862 na mjesto komercijalnog direktora. Godinu dana kasnije postaje Generalni direktor Hospitalije d.d., tvrtke za distribuciju lijekova i medicinskih proizvoda. U travnju 2006. godine prelazi u Viro tvornicu šećera gdje obnaša dužnost prokurista, orijentirajući se u prvom redu prema jačanju položaja tvrtke na hrvatskom i tržištima zemalja Europske unije te povećanju kvalitete proizvoda. U ožujku 2008. Željko Zadro imenovan je predsjednikom Uprave Vira. Borislav Škegro, Član Nadzornog odbora Borislav Škegro je 1983. godine magistrirao ekonomiju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te je nagrađen za najbolje akademsko postignuće godine. Radio je 16 godina kao znanstveni suradnik Ekonomskog instituta u Zagrebu na brojnim projektima primijenjenih ekonomskih istraživanja te je predavao na nekoliko kolegija makroekonomske teorije, ekonometrije i međunarodne ekonomije. Završio je post-diplomski studij ekonomije na University of Rhode Island i usavršavao se na University of Pennsylvania. Autor je i koautor triju knjiga i brojnih članaka objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima. Godine 1992. postaje zamjenik direktora Ekonomskog instituta Zagreb. Godinu dana poslije postaje savjetnik Predsjednika Republike za ekonomska pitanja. Od 1992. do 1997. godine g. Škegro je član Savjeta Hrvatske narodne banke gdje aktivno sudjeluje u formuliranju monetarne politike. U periodu od 1993. do 2000. potpredsjednik je Vlade za ekonomska pitanja, a od 1997. do 2000. objedinjuje i dužnost ministra financija Republike Hrvatske. Za sedmogodišnjeg mandata, g. Škegro priprema devet usvojenih državnih proračuna i vodi ekonomski dio Vlade. Najpoznatiji je kao autor Stabilizacijskog programa iz 1993. godine. Nadalje, g. Škegro koordinira glavne zakonodavne reforme koje uključuju Zakon o trgovačkim društvima, porezne zakone, Zakon o bankama, mirovinsku reformu koja se zasniva na tri stupa i Zakon o investicijskim fondovima. Vodio je pregovore s međunarodnim financijskim institucijama, bankama kreditorima, Pariškim i Londonskim klubom i bio glavni pregovarač u svim najvećim privatizacijama. Od 2001. godine do početka rada društva Quaestus Private Equity, g. Škegro radi kao izvršni direktor u najvećoj hrvatskoj tvornici tekstila i odjeće „Varteks“. 2003. godine g. Škegro s partnerima osniva Quaestus Private Equity gdje radi na poziciji direktora. 2007. godine s partnerima osniva Quaestus Savjetovanje i Quaestus Invest, gdje ima poziciju direktora

33

Željko Lukač, Član Nadzornog odbora Željko Lukač završio je magisterij iz poslovnog upravljanja (MBA) na Sveučilištu Texas u Austinu. Nakon završetka magisterija g. Lukač sudjeluje u osnivanju tvrtke Sherwood Construction Company koja se uspjela etablirati na građevinskom tržištu i iskoristiti nagli razvoj tržišta nekretninama u Austinu. G. Lukač prodaje svoj udio u tvrtki 1996. godine i vraća se u Hrvatsku gdje se priključuje vodećoj osiguravajućoj kući Croatia Osiguranje d.d. U težnji za bržim napredovanjem u veljači 1997. godine odlazi u Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD) u kojoj počinje raditi kao financijski analitičar. Do početka rada u Quaestusu, g. Lukač je radio na poziciji glavnog bankara u Uredu EBRD-a u Zagrebu i bio je odgovoran za različite projekte kreditiranja i ulaganja dioničkog kapitala u sektorima građevinskih materijala, prehrambene industrije, turizma i farmaceutske industrije. Isto tako je radio na EBRD-ovim projektima u područjima električne energije, prometa i nafte i plina, te je tijekom 2002. i 2003. godine vodio devet projekata ukupne vrijednosti veće od 160 milijuna Eura. 2003. godine g. Lukač s partnerima osniva Quaestus Private Equity gdje je i danas direktor. 2007. godine s partnerima osniva Quaestus Savjetovanje i Quaestus Invest. Boris Šimunović, Član Nadzornog odbora Boris Šimunović, član Nadzornog odbora, rođen je 19. siječnja 1971. godine u Senju gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je vanjsku trgovinu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1997. godine. Od 1998. godine radi u tvrtki EOS-Z d.o.o. u odjelu financija, a od 2002. godine preuzima mjesto direktora.

34

5.12 Kapitalna ulaganja

Hospitalija trgovina d.o.o. od osnutka raspolaže sa svom potrebnom imovinom, te se u nekoliko narednih godina ne planiraju veća kapitalna ulaganja u nekretnine ili opremu. Eventualna moguća ulaganja se odnose na dostavna vozila u slučaju povećanog prometa ili zamjene starih vozila. Za 2010. godinu se planira HRK 700 tisuća tj. HRK 300 tisuća za vozila i HRK 400 tisuća za klimatizaciju skladišta.

5.13 Edukacija zaposlenih

Edukacija zaposlenih planira se prema organizacijskim jedinicama i prilagođava se zahtjevima svakog radnog mjesta. Po načinu provođenja edukacije su vanjske i interne, a po namjeni stručne edukacije, osposobljavanja za rad na mjestima s posebnim uvjetima rada, te edukacije vezane za zaštitu na radu i zaštitu od požara. Program stručnih edukacija obuhvaća: pohađanje poslijediplomskih studija, kontinuirano informatičko obrazovanje, usavršavanje znanja stranih jezika, trening prodajnog osoblja, prisutstvo kongresima, stručnim skupovima, sajmovima, upoznavanje s novom zakonskom regulativom prema područjima rada, te stručna savjetovanja ekonomista, pravnika, djelatnika vanjske trgovine i slično. Plan zapošljavanja Hospitalija trgovina d.o.o. na dan 23.12.2009. zapošljava 57 djelatnika. Prikaz 14.: Stručna sprema zaposlenika Hospitalija trgovine d.o.o. u 2008.

1 1

16

4

23

42

7

0

5

10

15

20

25

DR MR VSS VS SSS KV NKV PKV / NSS

Broj

zap

osle

nih

Stručna sprema

Povećanje broja djelatnika nije planirano budući da se plan razvoja temelji na djelatnostima postojećih zaposlenika. Planira se smanjivanje broja djelatnika za 5 osoba do kraja 2009. godine kroz odlazak u mirovinu i restrukturiranje logistike.

35

5.14 Zaštita okoliša

Obavljanje poslovnih aktivnosti Hospitalija trgovine ne dovodi do onečišćavanja okoliša osim kroz korištenje vozila za prijevoz prodajnog asortimana. Sva vozila udovoljavaju zakonskim propisima tako da emisija štetnih plinova ne prelazi zakonski propisane okvire. Neispravne i oštećene lijekove, medicinske proizvode i laboratorijske kemikalije, koji predstavljaju neopasni ili opasni farmaceutski otpad, Hospitalija trgovina d.o.o. zbrinjava na način propisan važećom zakonskom i drugom regulativom u RH (Zakon o otpadu; Pravilnik o vrstama otpada).

5.15 Sudski postupci i utjecaj ostalih ugovora na poslovanje

Sudski sporovi Hospitalija trgovina povremeno se javlja kao tužitelj u sudskim sporovima. Isti se najčešće vode radi naplate dospjelih potraživanja. Hospitalija trgovina ne javlja se kao tuženik u sudskim sporovima. Trenutno se ne vodi niti jedan sudski spor u kojem sudjeluje Hospitalija trgovina, a nema niti indikacija da bi protiv društava mogao biti pokrenut sudski spor. Materijalno bitni ugovori Hospitalija trgovina ima 7 ekskluzivnih ugovora koji čine 50% ukupnog prometa društva. Društva imaju sklopljene ugovore s nizom domaćih i stranih dobavljača. Pod pretpostavkom definicije materijalno bitnih ugovora sa dobavljačima kao onih ugovora koji prelaze 20% u strukturi troškova prodane robe, za poslovanje društva Hospitalija trgovina d.o.o. treba izdvojiti ugovore sa dobavljačima Fresenius, Becton Dickinson i Zimmer. Svi ugovori su godišnji i tzv. ''evergreen'' ugovori, što znači da se automatski obnavljaju dok jedna od strana ne obavijesti drugu stranu o raskidu ugovora. Promatrajući sa strane kupaca, a uzimajući u obzirom način poslovanja koje karakterizira javljanje na natječaje javne nabave, nema materijalno bitnih ugovora u poslovanju društava Hospitalija trgovine.

36

6 TEMELJNI KAPITAL, TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA I VLASNIČKA STRUKTURA

6.1 Podaci o temeljenom kapitalu i tržišnoj kapitalizaciji

Temeljeni kapital društva Hospitalija trgovina d.o.o. iznosi 17.457.000 kuna. Od toga, 7.457.000 kuna uneseno je u stvarima. Preostali iznos temeljnog kapitala od 10.000.000 kuna uplaćen je u novcu. Budući da društvo nije registrirano kao dioničko društvo već kao društvo sa ograničenom odgovornošću, te samim time niti dionice društva ne mogu kotirati na burzi, nije poznata tržišna kapitalizacija.

6.2 Vlasnička struktura

Glavni dioničari društva su otvoreni investicijski fond rizičnog kapitala s privatnom ponudom Quaestus Private Equity Kapital sa 51% vlasničkih udjela te Hospitalija d.d. sa 49% vlasničkih udjela. Prikaz 15.: Vlasnička struktura Hospitalija trgovine d.o.o.

Naziv vlasnika Postotak udjela Nominalni iznos (kn) Quaestus Private Equity Kapital 51,00% 10.000.000 Hospitalija d.d. 49,00% 7.457.000

Prikaz 16.: Struktura udjela investitora u fondu Quaestus Private Equity Kapital

Naziv vlasnika Postotak udjela Privredna banka Zagreb d.d. 28,57% Nexe Grupa d.d. 14,29% Croatia osiguranje d.d. 14,29% Konstruktor inženjering d.d. 11,43% Dalekovod d.d. 8,57% Jamnica d.d. 5,71% M-SAN Grupa d.o.o. 5,71% VABA d.d. 5,71% IGH d.d. 5,71%

Prikaz 17.: Vlasnička struktura društva Hospitalija d.d. na dan 23.12.2009.

Naziv vlasnika Postotak udjela Žeža d.o.o. 63,90% Kostelac Mirko 1,76% Lola Ribar d.o.o. 1,17% Ostalo (pojedinačno < 1%) 33,17%

37

6.3 Isplata dividendi Od osnutka do dana podnošenja ovog Prospekta društvo Hospitalija trgovina d.o.o. nije isplaćivalo dividende već je sva dobit raspoređivana u zadržanu dobit te reinvestirana u poslovanje društva. Eventualne raspodjele dobiti definirane su društvenim ugovorom.

38

7 SAŽETAK DRUŠTVENOG UGOVORA Tekst koji slijedi predstavlja sažetak odredbi društvenog ugovora Hospitalija trgovine d.o.o. donesenog dana 29. travnja 2005. godine. Cilj ovoga sažetka jest davanje kraćeg pregleda važnih odredbi definiranih društvenim ugovorom kao što su: tvrtka, sjedište, temeljni kapital, prava koja proizlaze iz udjela, te glavni organi društva. Temeljni kapital i poslovni udjeli Temeljni kapital društva iznosi 17.457.000 kuna. Od toga, 7.457.000 kuna uneseno je u stvarima. Preostali iznos temeljnog kapitala od 10.000.000 kuna uplaćuje se u novcu. Poslovni udjeli su djeljivi u slučaju prijenosa. Članovi Društva imat će pravo prvenstva preuzeti nove temeljne uloge u razmjeru svojih udjela u temeljnom kapitalu Društva, u roku od 30 dana od donošenja odluke o povećanju temeljnog kapitala. Svaki član Društva imat će razmjerno pravo na dodatno preuzimanje temeljnih uloga ako bilo koji član Društva propusti ostvariti svoje pravo prvenstva. Skupština Društva Članovi Društva ostvaruju svoja članska i glasačka prava u Skupštini Društva. Redovna Skupština društva će se održavati barem jednom svake poslovne godine. Skupština društva će, osim toga, biti održana i kada je prema ovom ugovoru ili prema zakonskim odredbama potrebno donijeti neku odluku, ili na zahtjev člana uprave ili nekog člana društva, ili kada je održavanje Skupštine društva u interesu društva. Skupštine društva održavaju se u sjedištu društva ili na nekom drugom mjestu s kojim će biti suglasni svi članovi društva. Nije potrebno održati Skupštinu društva ako svi članovi društva izjave da su suglasni s donošenjem odluke pismenim, telegramskim ili putem telefaksa, ili sudjeluju u donošenju odluke na taj način. Skupštinu društva saziva uprava uz priopćenje dnevnog reda, i to preporučenim pismom upućenim svim članovima društva koje im mora prispjeti najmanje 10 dana prije dana održavanja Skupštine društva. Ukoliko su svi članovi društva suglasni, sazivanje skupštine može uslijediti i bez pridržavanja propisa o formi i roku sazivanja. Člana društva može na Skupštinama društva zastupati pisano opunomoćeni drugi član društva ili pripadnik nekog savjetodavnog zvanja na području prava, poslovanja, ekonomije ili poreza koji je obavezan na čuvanje profesionalne tajne. Nadzorni odbor Društvo ima Nadzorni odbor koji se sastoji od 5 članova. Mandat članova Nadzornog odbora traje 2 godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja i opoziva. Na sjednicama Nadzornog odbora postoji kvorum ako je nazočna većina članova Nadzornog odbora te ako su ispunjene sve druge pretpostavke za kvorum u skladu sa Društvenim ugovorom i zakonima Republike Hrvatske. Ako takvog kvoruma ne bude u roku od 2 sata od trenutka kada je sjednica Nadzornog odbora zakazana, ili ako tijekom sjednice broj članova potrebnih za kvorum prestane biti nazočan, sjednica Nadzornog odbora odgodit će se za isti dan slijedeći tjedan, i zakazat će se u isto vrijeme i u istom mjestu, te će članovi Nadzornog odbora nazočni na toj sjednici predstavljati kvorum za valjano donošenje svih odluka. Ako koji član Nadzornog odbora nije u mogućnosti sudjelovati na sjednici Nadzornog odbora, taj član može dati svoj glas putem pisma, telefaksa, telefona ili na bilo koji drugi pouzdani način korespondencije.

39

Člana Nadzornog odbora može na sjednicama Nadzornog odbora pratiti ili savjetovati druga osoba koja je obavezana na čuvanje profesionalne tajne. Nadzorni odbor donosi odluke običnom većinom glasova nazočnih članova Nadzornog odbora, osim u pojedinim slučajevima davanja suglasnosti na radnje uprave kada se zahtijeva jednoglasna odluka. Predsjednik Nadzornog odbora nema pravo na odlučujući glas. Sjednice Nadzornog odbora održavat će se prema potrebama Društva, ali najmanje jednom svaka 3 mjeseca. Raspodjela dobiti Utvrđivanje i isplata dobiti i ostalih novčanih raspodjela članovima Društva obavljat će se na način, u vrijeme i u iznosima kako je utvrđeno odlukom Skupštine Društva. Skupština Društva može odlučiti da se članovima Društva isplati predujam dobiti.

40

8 TROGODIŠNJA I FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA 3. KVARTAL 2009.

8.1 Konsolidirani financijski izvještaj za Hospitalija trgovinu

Prikaz 18.: Konsolidirana bilanca Hospitalija trgovine d.o.o.

HOSPITALIJA TRGOVINA D.O.O.BILANCA 2006 2007 2008

AKTIVA 148.428 165.706 145.355Dugotrajna imovina 20.959 21.694 22.639 Goodwill 12.938 12.938 12.938 Ostala nematerijalna imovina 13 3 0 Materijalna Imovina 7.671 8.025 9.032 Financijska Imovina 337 728 669Kratkotrajna imovina 126.895 144.012 122.716 Zalihe 22.372 22.281 23.381 Potraživanja od kupaca 74.568 91.387 76.592 Ostala potraživanja 1.705 3.926 2.366 Financijska Imovina (dani zajmovi) 25.671 18.016 16.818 Novac 2.579 8.402 3.559Plaćeni troškovi budećeg razdoblja 574 0 0

PASIVA 148.428 165.706 145.355Kapital i Rezerve 14.485 19.871 23.712 Upisani Kapital 17.457 17.457 17.457 Prenesena dobit/ gubitak -3.139 -2.972 3.029 Dobit / gubitak tekuće godine 167 5.386 3.226Dugoročne Obveze 74.317 76.119 76.649 Obveze prema kreditnim institucijama 192 0 0 Ostale dugoročne obveze 73 183 376 Obveze po VP 74.052 75.936 76.273Kratkoročne Obveze 59.102 69.151 44.987 Obveze prema kreditnim institucijama 4.675 8.000 6.880 Obveze prema dobavljačima 50.614 57.512 36.448 Ostale obveze 3.813 3.639 1.659 Obveze po VP 0 0 0Odgođeno plaćanje troškova 524 565 7

iznosi u 000' kn

41

Prikaz 19.: Konsolidirani račun dobiti i gubitka Hospitalija trgovine d.o.o.

HOSPITALIJA TRGOVINA D.O.O.RAČUN DOBITI I GUBITKA 2006 2007 2008Ukupni poslovni prihodi 98.478 118.407 101.321Prihodi od prodaje u zemlji 93.173 112.844 93.743Prihodi od prodaje u inozemstvu 1.190 946 1.494Ostali prihodi 4.115 4.617 6.084

Ukupni poslovni rashodi 92.621 106.372 91.304Materijalni troškovi 80.782 95.016 81.323

troškovi prodane robe 70.833 84.015 68.704ostali vanjski troškovi (troškovi usluga) 9.949 11.001 12.619

Troškovi osoblja 11.839 11.356 9.981

EBITDA 5.857 12.035 10.017Amortizacija 1.026 949 1.161EBIT 4.831 11.086 8.856

Financijski prihodi 857 2.153 1.460Financijski rashodi 4.263 6.870 7.090 Kamate i tečajne razlike 4.263 6.870 7.090

Dobit prije oporezivanja 1.425 6.369 3.226Porez na dobit 1.258 983 0

Neto Dobit 167 5.386 3.226

iznosi u 000' kn

42

Prikaz 20.: Konsolidirani novčani tijek Hospitalija trgovine d.o.o.

HOSPITALIJA TRGOVINA KONSOLIDIRANONOVČANI TOK 2006 2007 2008Neto dobit 167 5.386 3.226Amortizacija 1.026 949 1.161Povećanje / Smanjenje Obrtnog Kapitala -18.584 -11.500 -8.154 Zalihe -1.606 91 -1.100 Potraživanja -5.188 -19.040 16.355 Obveze prema dobavljačima -7.499 7.008 -20.871 Ostale obveze -4.291 441 -2.538Novac iz Operativnih Aktivnosti -17.391 -5.165 -3.767

Povećanje / smanjenje obveza prema kreditnim institu -30.833 3.133 -1.120Povećanje / smanjenje kapitala 0 0 0Povećanje / smanjenje obveza po VP 74.052 1.884 337Novac iz Financijskih Aktivnosti 43.219 5.017 -783

Povećanje / smanjenje nemat. i mat. imovine -842 -1.293 -2.165Povećanje / smanjenje financijske imovine -25.372 7.264 1.257Promjene u rezervi i zadržanoj dobiti 0 0 615Novac iz Investicijskih Aktivnosti -26.214 5.971 -293

Povećanje / Smanjenje novca -386 5.823 -4.843Novac na početku perioda 2.965 2.579 8.402

Novac na kraju perioda 2.579 8.402 3.559

iznosi u 000' kn

43

Prikaz 21.: Glavni pokazatelji poslovanja Hospitalija trgovine d.o.o.

HOSPITALIJA TRGOVINA D.O.O.POKAZATELJI 2006 2007 2008Pokazatelji likvidnostiKoeficijent trenutne likvidnosti 0,04 0,12 0,08Koeficijent ubrzane likvidnosti 1,77 1,76 2,21Koeficijent tekuće likvidnosti 2,15 2,08 2,73

Pokazatelji zaduženostiOdnos obveza i ukupne imovine 0,90 0,88 0,84Odnos kapitala i ukupne imovine 0,11 0,14 0,19

Pokazatelji aktivnostiKoeficijent obrtaja ukupne imovine 0,66 0,71 0,70Koeficijent obrtaja tekuće imovine 0,78 0,82 0,83Koeficijent obrtaja potraživanja od kupaca 1,32 1,30 1,32Koeficijent obrtaja zaliha 3,17 3,76 3,00

Pokazatelji profitabilnostiROE 1,15% 27,10% 13,60%ROA 0,11% 3,25% 2,22%

Profitne maržeEBITDA marža 5,95% 10,16% 9,89%EBIT marža 4,91% 9,36% 8,74%NETO marža 0,17% 4,55% 3,18%

44

8.2 Usporedni financijski izvještaji za treće tromjesečje 2009.

Prikaz 22.: Nerevidirana bilanca Hospitalija trgovine na dan 30.9.

HOSPITALIJA TRGOVINA D.O.O.BILANCA I-IX 2008. I-IX 2009.

AKTIVA 145.309 140.713

Dugotrajna imovina 22.511 22.381 Goodwill 12.938 12.938 Ostala nematerijalna imovina 1 0 Materijalna imovina 8.883 8.774 Financijska imovina 689 669

Kratkotrajna imovina 122.405 118.322 Zalihe 22.759 22.645 Potraživanja od kupaca 73.988 72.838 Ostala potraživanja 1.930 1.322 Financijska imovina (dani zajmovi) 16.501 17.061 Novac 7.227 4.456

Plaćeni troškovi budećeg razdoblja 393 10

PASIVA 145.309 140.713

Kapital i rezerve 20.199 29.149 Upisani kapital 17.457 17.457 Prenesena dobit / gubitak 2.414 6.255 Dobit / gubitak tekuće godine 328 5.437

Dugoročne obveze 84.095 76.215 Obveze prema kreditnim institucijama 0 0Obveze prema dobavljačima 9.453 1.236 Obveze po VP 74.642 74.979

Kratkoročne obveze 41.003 35.345 Obveze prema dobavljačima 32.333 26.211 Ostale obveze 1.122 1.310 Obveze po kratkoročnim kreditima 7.548 7.824

Odgođeni prihodi 12 4

iznosi u HRK '000

45

Prikaz 23.: Nerevidirani račun dobiti i gubitka Hospitalija trgovine na dan 30.9.

HOSPITALIJA TRGOVINA D.O.O.RAČUN DOBITI I GUBITKA I-IX 2008. I-IX 2009.

Ukupni poslovni prihodi 72.524 67.281Prihodi od prodaje u zemlji 68.392 63.111Prihodi od prodaje u inozemstvu 1.364 0Prihodi na temelju uporabe vlastitih proiz. za vlastite potrebe 787 337Ostali prihodi 1.981 3.833

Ukupni poslovni rashodi 67.397 56.894Troškovi materijala, energije, proizv. usluga 1.142 800Ostali vanjski troškovi 5.099 2.662Nabavna vrijednost prodane robe i materijala 50.898 45.195Plaće, porezi i doprinosi 6.926 5.956Ostali troškovi 3.332 1.110Ostali poslovni rashodi 0 1.171

EBITDA 5.127 10.387Amortizacija 860 815EBIT 4.267 9.572

Financijski prihodi 1.592 1.524Prihodi od kamata i tečajnih razlika 0 1.508Ostali financijski prihodi 1.592 16Financijski rashodi 5.527 5.659Kamate i tečajne razlike 5.527 5.659

Dobit prije oporezivanja 332 5.437Porez na dobit 0 0

Neto dobit 332 5.437

iznosi u HRK '000

46

9 OPOREZIVANJE Sljedeći sažetak poreznog tretmana vlasništva komercijalnog zapisa temelji se na hrvatskim zakonima i drugim propisima na snazi u vrijeme pripreme ovog Prospekta. Svaki budući vlasnik komercijalnog zapisa trebao bi se savjetovati sa svojim poreznim savjetnikom o poreznim posljedicama koje za njega mogu proizići iz vlasništva ili raspolaganja komercijalnim zapisom, uključivo primjenjivost i učinak domaćih i stranih poreznih propisa ili poreznih međunarodnih ugovora.

9.1 Oporezivanje kamata

Komercijalni zapis je nul-kupon vrijednosnica s fiksnim rokom dospijeća što znači da kod komercijalnog zapisa ne dolazi do isplate kupona (odnosno kamata) nego se prinos na vrijednosnicu ostvaruje kupnjom vrijednosnice po diskontiranoj cijeni te krajnjim iskupom po nazivnoj vrijednosti komercijalnog zapisa.

9.2 Oporezivanje glavnica

Sukladno hrvatskim propisima, iskup komercijalnog zapisa nije podložan posebnim porezima.

9.3 Oporezivanje kapitalne dobiti

Kapitalna dobit u smislu ovog Prospekta je prihod ostvaren prodajom komercijalnog zapisa, u iznosu razlike između cijene po kojoj je komercijalni zapis prodan i cijene po kojoj je uplaćen, odnosno kupljen. Budući da je komercijalni zapis vrijednosnica s fiksnim rokom dospijeća gdje diskont kupovne cijene predstavlja prinos, tijekom držanja komercijalnog zapisa (približavanjem dana iskupa komercijalnog zapisa) smanjuje se diskont komercijalnog zapisa odnosno vrijednost komercijalnog zapisa raste sukladno izračunu danom u točci 1.10. ovog Prospekta. Kapitalna dobit koju ostvare domaće pravne osobe ulazi u osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20%. Kapitalna dobit koju ostvare fizičke osobe u Republici Hrvatskoj ne ulazi u poreznu osnovicu poreza na dohodak i nije oporeziva, osim ako im to nije djelatnost.

47

10 OPĆE INFORMACIJE

10.1 Prospekt

Izdanje komercijalnih zapisa regulirano je Mandatom između Hospitalija trgovine d.o.o. kao Izdavatelja i Zagrebačke banke d.d. kao Voditelja Izdanja.

10.2 Uvrštenje komercijalnih zapisa u Redovito tržište Zagrebačke burze

Komercijalni zapisi bit će uvršteni u Redovito tržište Zagrebačke burze. Sekundarno trgovanje na Zagrebačkoj burzi započet će samim uvrštenjem na Zagrebačku burzu.

10.3 Depozitorij, poravnanje i namira

Prilikom izdanja, komercijalni zapisi će se upisati i voditi u Depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira SKDD-a. ISIN oznaku će prilikom izdanja komercijalnih zapisa odrediti SKDD. Komercijalni zapisi će se također, prilikom izdanja, uvrstiti u Usluge poravnanja i namire SKDD-a. U postupku sekundarnog trgovanja, SKDD će, kao dio usluga poravnanja i namire, unositi promjene u vlasničkim pozicijama koje su rezultat trgovanja.

48

11 POTPISNICI PROSPEKTA Hospitalija trgovina d.o.o. “Prema mojem uvjerenju i u skladu sa svim mojim saznanjima i podacima kojima raspolažem, izjavljujem da svi podaci iz ovog Prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja Hospitalija trgovine d.o.o., prava sadržana u Komercijalnim zapisima, te da činjenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost ovog Prospekta nisu izostavljene.”

Direktor Hospitalija trgovine d.o.o.

________________________________

Stipe Hrkać

49

12 SUDIONICI PROGRAMA IZDAVANJA KOMERCIJALNIH ZAPISA

Izdavatelj Hospitalija trgovina d.o.o.

Vojvodići bb 104361 Sveta Nedelja, Samoborski Novaki

Tel.: + 385 1 33 22 555 Faks: + 385 1 33 70 551 www.hospitalija-trgovina.hr/

Voditelj Izdanja Zagrebačka banka d.d.

Savska 60 10 000 Zagreb

Tel.: +385 (0) 1 630 5119 Faks: +385 (0) 1 630 5413

www.zaba.hr