PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE

NARUČITELJ:

10000 ZAGREB,

Mihanovićeva 12

IZVRŠITELJI:

ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.

TEB – INŽENJERING d.d.

VPS – INŽENJERING d.o.o.

STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI

ŠKRLJEVO – RIJEKA - ŠAPJANE

KNJIGA I.

PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV

Zagreb, ožujak 2014. (Izmjena - listopad 2014.)




Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE

Dio: 0. List: 1

Naziv dijela studije:

I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV

0.1. PROJEKTNI PODACI

NARUČITELJ:

10000 ZAGREB, Mihanovićeva 12

IZVRŠITELJI: ZAJEDNICA IZVRŠITELJA

NAZIV GRAĐEVINE: ŽELJEZNIČKA PRUGA M202 ZAGREB-RIJEKA ŽELJEZNIČKA PRUGA M203 RIJEKA-ŠAPJANE-DG RAZINA PROJEKTA: IDEJNO RJEŠENJE VRSTA PROJEKTA: ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA: STUDIJA-1-RIJEKA

DATUM: 03/14 KOORDINATOR ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.

ZAJEDNICE IZVRŠITELJA: 10000 ZAGREB, Trg kralja Tomislava 11/II KOORDINATOR IZRADE STUDIJE: LEON SMOLIĆ, mag.ing.aedif. NAZIV DIJELA STUDIJE: I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE

ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV





Dio: 0. List: 2



NAZIV DIJELA KNJIGE: I.1. IDEJNO RJEŠENJE SIGNALNO-SIGURNOSNIH UREĐAJA

I.4. IDEJNO RJEŠENJE RASVJETE, NAPAJANJA I DRUGIH

ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA


IZRAĐIVAČ: 10000 ZAGREB, Trg kralja Tomislava 11/II

TEHN. BROJ PROJEKTA: 4432 VODITELJ IZRADE: TOMISLAV BIŠKUP, mag.ing.el. AUTORI: TOMISLAV BIŠKUP, mag.ing.el. IGOR BOŠNJAK, struč.spec.ing.el. DIREKTOR:

VLATKO SUSANJ, dipl.ing.građ.





Dio: 0. List: 3



NAZIV DIJELA KNJIGE: I.2.1 IDEJNO RJEŠENJE DALJINSKOG UPRAVLJANJA PROMETOM

I.2.2 IDEJNO RJEŠENJE TELEKOMUNIKACIJSKIH UREĐAJA

IZRAĐIVAČ: TEB – INŽENJERING Zagreb d.d. TEHN. BROJ PROJEKTA: 3335 VODITELJ IZRADE: DARIO ZRNO, mag.ing.el. AUTORI: BORIS CIMAŠ, mag.ing.el. NIKOLA KARAĐOLE, mag.ing.el. MARIJAN BRAČUN, mag.ing.aedif. DIREKTOR:

BORIS CIMAŠ, mag.ing.el.





Dio: 0. List: 4



NAZIV DIJELA KNJIGE: I.3. IDEJNO RJEŠENJE STABILNIH POSTROJENJA ELEKTRIČNE VUČE

VPS – INŽENJERING Zagreb d.o.o.

IZRAĐIVAČ: 10000 Zagreb, Cernička 21 TEHN. BROJ PROJEKTA: 09-01-13 VODITELJ IZRADE: DAMIR KAMENJICKI, dipl.ing.el. AUTORI: MARKO KRANJČEC, mag.ing.el. REŠAD ŠVRAKA, dipl.ing.el. IVAN VIDMAR, dipl.ing.el. DIREKTOR:

ZDRAVKO SINKOVIĆ





Dio: 0. List: 5



0.2. POPIS ZAJEDNICE IZVRŠITELJA

ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d. Zagreb

GRANOVA d.o.o. Zagreb

INSTITUT IGH d.d. Zagreb

RIJEKA-PROJEKT d.o.o. Rijeka

GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. Zagreb

VPS – INŽENJERING d.o.o. Zagreb

TEB – INŽENJERING d.d. Zagreb

OIKON d.o.o. Zagreb

SONUS d.o.o. Zagreb

Istraživanje i projektiranje u prometu d.o.o. Zagreb





Dio: 0. List: 6



0.3. GENERALNI SADRŽAJ STUDIJE

0 OPĆI PRILOZI

T PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE

A GRAĐEVINSKA IDEJNA RJEŠENJA

G GEOTEHNIČKI ELABORATI

I PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV

SO PRETHODNA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ

SF PRETHODNA EKONOMSKA I FINANCIJSKA PROCJENA PROJEKTA

SI PRETHODNA STUDIJA IZVODLJIVOSTI





Dio: 0. List: 7



0.4. POPIS KNJIGA STUDIJE

Grupa/ Knjiga

Naziv knjige Izrađivač

0. OPĆI PRILOZI

T. PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE ŽPD d.d.

A. GRAĐEVINSKA IDEJNA RJEŠENJA

A.1.

IDEJNO RJEŠENJE IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA PRUGE, TE REKONSTRUKCIJE KOLODVORA I STAJALIŠTA PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA

ŽPD d.d.

A.2.

IDEJNO RJEŠENJE IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA PRUGE, TE REKONSTRUKCIJE KOLODVORA I STAJALIŠTA PODDIONICA III: RIJEKA-JURDANI PODDIONICA IV: JURDANI-ŠAPJANE

GRANOVA d.o.o.

A.3. IDEJNA RJEŠENJA TUNELA I MOSTOVA RIJEKA-PROJEKT d.o.o./ Institut IGH d.d.

A.4. IDEJNA RJEŠENJA KRIŽANJA ŽELJEZNIČKE PRUGE S DRUGIM PROMETNICAMA

RIJEKA-PROJEKT d.o.o.

G. GEOTEHNIČKI ELABORATI

G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA

GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o.

G.2. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA III: RIJEKA-JURDANI PODDIONICA IV: JURDANI-ŠAPJANE

Institut IGH d.d.


ŽPD d.d./ TEB-Inženjering d.d./ VPS-Inženjering d.o.o.

SO. PRETHODNA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ OIKON d.d.

SF. PRETHODNA EKONOMSKA I FINANCIJSKA PROCJENA PROJEKTA

Istraživanje i projektiranje u prometu d.o.o.





Dio: 0. List: 8



SI. PRETHODNA STUDIJA IZVODLJIVOSTI Istraživanje i projektiranje u prometu d.o.o.

PREDMETNA KNJIGA DOKUMENTACIJE





Dio: 0. List: 9



0.5. SADRŽAJ KNJIGE


0. OPĆI DIO

0.0. NASLOVNA STRANICA ................................................................................................................ 0

0.1. PROJEKTNI PODACI .................................................................................................................... 1

0.2. POPIS ZAJEDNICE IZVRŠITELJA ............................................................................................... 5

0.3. GENERALNI SADRŽAJ STUDIJE ................................................................................................ 6

0.4. POPIS KNJIGA STUDIJE .............................................................................................................. 7

0.5. SADRŽAJ KNJIGE ........................................................................................................................ 9

0.6. IZVODI IZ SUDSKOG REGISTRA .............................................................................................. 11

1. OSNOVNE NAZNAKE PROJEKTA

1.1. UVOD

1.2. OSNOVNI PODACI O POSTOJEĆOJ ŽELJEZNIČKOJ INFRASTRUKTURI

I.1. IDEJNO RJEŠENJE SIGNALNO-SIGURNOSNIH UREĐAJA

I.1.1. SIGNALNO-SIGURNOSNI UREĐAJI


I.1.3. ZAHVATI NA KOLODVORIMA I OTVORENOJ PRUZI

I.1.4. PROCJENA TROŠKOVA

I.1.5. GRAFIČKI PRILOZI

I.2.1 IDEJNO RJEŠENJE DALJINSKOG UPRAVLJANJA PROMETOM

I.2.1.1 POSTOJEĆE STANJE

I.2.1.2 PRIJEDLOG UNAPREĐENJA

I.2.1.3 PROCJENA TROŠKOVA

I.2.1.4 GRAFIČKI PRILOZI



I.2.2.2 PRIJEDLOG UNAPREĐENJA







Dio: 0. List: 10



I.3. IDEJNO RJEŠENJE STABILNIH POSTROJENJA ELEKTRIČNE VUČE

I.3.1. POSTOJEĆE STANJE

I.3.2. PRIJEDLOG UNAPREĐENJA



I.4. IDEJNO RJEŠENJE RASVJETE, NAPAJANJA I DRUGIH ELEKTROENERGETSKIH

POSTROJENJA





2. UKUPNA PROCJENA TROŠKOVA GRAĐENJA





Dio: 0. List: 11



0.6. IZVODI IZ SUDSKOG REGISTRA

ŽPD d.d.





Dio: 0. List: 12







Dio: 0. List: 13







Dio: 0. List: 14







Dio: 0. List: 15



TEB d.d.





Dio: 0. List: 16







Dio: 0. List: 17







Dio: 0. List: 18



VPS d.o.o.





Dio: 0. List: 19







Dio: 0. List: 20







Dio: 1. List: 1



1. OSNOVNE NAZNAKE PROJEKTA





Dio: 1. List: 2



1.1. UVOD

Riječki prometni pravac sastavni je dio transeuropske prometne mreže TEN-T (mediteranski

koridor), kao i željezničkog prometnog koridora RH2 na teritoriju Republike Hrvatske DG –

Botovo – Koprivnica – Dugo Selo – Zagreb – Karlovac – Rijeka – Šapjane – DG.

Slika 1: Riječki prometni pravac u transeuropskoj prometnoj

mreži (Trans - European Network – Transport, TEN-T) i

osnovna prometna mreža na području Hrvatske

Izvor: EC, MPPI

Riječki željeznički čvor dio je tog prometnog

sustava, te je ishodište i odredište prometnica

(cesta i željeznica) koji unutrašnjost Hrvatske, a tako i cijeli europski prometni sustav povezuju s

Jadranskim morem. Rijeka je s unutrašnjosti povezana s dva prometna pravca. Sjevero-istočni

pravac vodi od Rijeke do Zagreba i dalje prema Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, Češkoj, Slovačkoj i

Ukrajini odnosno nastavno na pravac zapad – istok prema Srbiji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj i

Turskoj, a sjevero-zapadni Rijeku povezuje s mrežom prometnica susjedne Slovenije, a preko nje

s lukama Koper i Trst, te nastavno prema Italiji i Austriji odnosno dalje prema Francuskoj i

Njemačkoj. Na oba ova smjera izgrađena je suvremena autocesta, a postoji i veza

jednokolosiječnim željezničkim prugama.

S obzirom na razvojne planove, a i iz potrebe ujednačavanja razine prometne usluge ceste i

željeznice kao sustava, planira se modernizacija i izgradnja dvokolosiječnih pruga od Rijeke

prema unutrašnjosti, a također i unutar samog željezničkog čvora Rijeka.

Prometna čvorišta bitna su za funkcioniranje cijelog sustava, jer često od protočnosti čvora zavisi

kapacitet cijelog sustava. Željeznički čvor Rijeka nije se bitno mijenjao u zadnjih stotinjak godina

od izgradnje pruga prema lukama u čvoru. Osnovica željezničkog čvora je dionica pruge od

Škrljeva do Jurdana i na tu dionicu se nadovezuju svi terminali/luke u čvoru i priključne pruge

čvora. S obzirom na planirano povećanje kapaciteta u Luci Rijeka, koje će se postići





Dio: 1. List: 3



rekonstrukcijom postojećeg kontejnerskog terminala u Brajdici i izgradnjom novog kontejnerskog

terminala na Zagrebačkoj obali, javlja se potreba za povećanjem kapaciteta željeznice, a to

podrazumijeva rekonstrukciju lučkih kolosijeka uz kontejnerske terminale, rekonstrukciju

kolodvora i izgradnju drugog kolosijeka od Škrljeva do Rijeke i od Rijeke do Šapjana.

Pružna dionica od Škrljeva do Šapjana urasla je u tkivo grada Rijeke i predstavlja potencijal koji

se može povoljno iskoristiti za brz i učinkovit prijevoz ljudi na području grada i njegove okolice

(gradski i prigradski promet). Da bi se to ostvarilo, potrebno je izgraditi spomenuti drugi kolosijek

na relaciji od Škrljeva do Šapjana. Ta izgradnja uklapa se i u buduće faze izgradnje čvora Rijeka

koje su vezane uz izgradnju nove nizinske pruge od Zagreba do Rijeke i nove željezničke pruge

od Rijeke prema Istri. Potreba za izgradnjom drugog kolosijeka uz postojeću prugu od Škrljeva do

Šapjana naglašena je još osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je izrađen idejni projekt

modernizacije i nadogradnje željezničkog čvora Rijeka. Terminali Luke Rijeka u to vrijeme radili

su punim kapacitetom, tako da je razina prometa dosegla kapacitet jednokolosiječnih pruga u

čvoru Rijeka i na priključnim prugama čvora. U to vrijeme javljaju se i ideje u uvođenju u funkciju

gradskog i prigradskog željezničkog prometa. Međutim, nedovoljni pružni kapaciteti, nepostojanje

mreže stajališta u čvoru i nedostatni kapaciteti u kolodvorima (nedostatak perona), te nedovoljan

broj i struktura vlakova nisu omogućivali njegovu uspostavu.

Današnje šire područje željezničkog čvora Rijeka proteže se od kolodvora Škrljevo i Bakar na

istoku do kolodvora Šapjane na zapadu. Područje samog grada Rijeke nešto je uže i proteže se

od Škrljeva do Opatije.

Slika 2: Današnji riječki željeznički čvor i područje grada Rijeke Izvor: autori

Predmet ove studije je istraživanje okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosijeka na pružnoj

dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane, rekonstrukcije postojećih željezničkih kolodvora i stajališta na

predmetnoj dionici i izgradnje novih željezničkih stajališta u funkciji prigradskog prometa.





Dio: 1. List: 4



1.2. OSNOVNI PODACI O POSTOJEĆOJ ŽELJEZNIČKOJ INFRASTRUKTURI

Pod dionica Škrljevo – Rijeka dio je željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M202

Zagreb Gk – Karlovac – Rijeka, a pod dionica Rijeka – Šapjane je dio željezničke pruge od

značaja za međunarodni promet M203 Rijeka – Šapjane – Državna granica – (Ilirska Bistrica).

Studija obuhvaća područje od ulaza u kolodvor Škrljevo ispred tunela Baudine u km 639+757 do

izlaza iz kolodvora Šapjane (u km 28+480). Ukupna duljina pružne dionice Škrljevo – Rijeka –

Šapjane je 41,9 km. Točka promjene stacioniranja je kilometarski položaj kolodvorske prijamne

zgrade u Rijeci, koja predstavlja kraj željezničke pruge M202 Zagreb Gk – Karlovac – Rijeka i

ujedno početak željezničke pruge M203 Rijeka – Šapjane – Državna granica – (Ilirska Bistrica).

Kilometarski položaj točke promjene stacioniranja iznosi km 653+221 = km 55+386. Od Škrljeva

do Rijeke kilometarski položaji se povećavaju, a od Rijeke do Šapjana se smanjuju.

U kolodvoru Škrljevo od željezničke pruge M202 Zagreb Gk – Karlovac – Rijeka odvaja se

željeznička pruga M602 Škrljevo – Bakar i kolosijek Škrljevo – Kukuljanovo u funkciji poslovne

zone Kukuljanovo. U kolodvoru Sušak-Pećine odvaja se željeznička pruga M603 Sušak – Rijeka

Brajdica. U kolodvoru Rijeka odvajaju se željeznička pruga L212 Rijeka Brajdica – Rijeka i

industrijski kolosijeci za luku Rijeka i druga industrijska postrojenja povezana s kolodvorom

Rijeka.

Na cijeloj duljini pružne dionice Škrljevo – Rijeka – Šapjane željeznička pruga je

jednokolosiječna, elektrificirana jednofaznim izmjeničnim sustavom 25 kV 50 Hz (izmjena sustava

električne vuče dovršena 2012.) i osposobljena za najveću dopuštenu masu vlakova D4 (22,5 t/o

i 8 t/m). Zaustavni put na cijeloj pružnoj dionici je 1.000 m.

Pod dionica Škrljevo – Rijeka obnovljena je novim gradivom (tračnice 60E1, elastični kolosiječni

pribor, bukovi impregnirani pragovi, zastor od tučenca) 2006. i osposobljena za dopuštenu

infrastrukturnu brzinu 70 km/h (Škrljevo – Sušak-Pećine) odnosno 80 km/h (Sušak-Pećine –

Rijeka). Sustav osiguranja na dijelu pod dionice Škrljevo – Sušak-Pećine je međukolodvorska

ovisnost, dok na preostalom dijelu pod dionice na otvorenoj pruzi nema signalno-sigurnosnih

uređaja. Promet vlakova odvija se u kolodvorskom razmaku. U funkciji je radio-dispečerski

telekomunikacijski sustav.

Pod dionica Rijeka – Šapjane danas je prilično dotrajala. Dijelovi pod dionice obnavljani su u

različito vrijeme, u razdoblju između 1968. i 1982., a nakon toga obavljani su sanacijski radovi u

sklopu održavanja. Ugrađena je zastarjela konstrukcija pružnog gornjeg ustroja (tračnice 49E1,

kruti kolosiječni pribor, bukovi impregnirani pragovi, zastor od tučenca). Zbog dotrajalosti,

dopuštena infrastrukturna brzina smanjena je s 80 km/h na 50 km/h. Na otvorenoj pruzi nema

signalno- sigurnosnih uređaja. Promet vlakova odvija se u kolodvorskom razmaku. Na ovoj pod

dionici u funkciji je radio-dispečerski telekomunikacijski sustav.

Na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane nalaze se kolodvori Škrljevo, Sušak- Pećine,

Rijeka, Opatija-Matulji, Jurdani i Šapjane, a postojeća stajališta su Krnjevo, Rukavac, Jušići,

Permani (na pod dionici Rijeka – Šapjane). Stajalište Brgud je ukinuto tijekom izrade ove studije.

Kolodvori Škrljevo i Sušak-Pećine osigurani su relejnim signalno- sigurnosnim uređajima. Između

kolosijeka u kolodvorima izvedene su uređene površine za pristup putnika.





Dio: 1. List: 5



Kolodvor Rijeka je jedinstveni kolodvor koji se sastoji iz dva funkcionalna dijela, putničkog i

teretnog, a osim toga tu je i dio kolodvora namijenjen za održavanje željezničkih vozila. U

kolodvoru je ugrađen elektromehanički signalno-sigurnosni uređaj. U putničkom dijelu kolodvora

nalaze se niski peroni, s kojih su na temelju inspekcijskog rješenja uklonjene nadstrešnice.

Kolodvor Opatija-Matulji osiguran je pojednostavljenim relejnim signalno-sigurnosnim uređajima,

a kolodvori Jurdani i Šapjane mehaničkim signalno-sigurnosnim uređajem. Zbog stanja signalno-

sigurnosnih uređaja, dopuštena infrastrukturna brzina u kolodvorima Opatija-Matulji i Šapjane

ograničena je na 40 km/h. Između kolosijeka u kolodvorima izvedene su uređene površine za

pristup putnika.

Na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane nalaze se tri tunela: tunel Baudine (na ulazu u

kolodvor Škrljevo duljine 162 m), tunel Kalvarija (između kolodvora Sušak-Pećine i Rijeka duljine

452 m) i tunel Rukavac (između kolodvora Opatija-Matulji i Jurdani duljine 312 m). Na pod dionici

Škrljevo – Rijeka nalazi se 2 mosta preko Rječine, 9 nadvožnjaka i 4 podvožnjaka, 5 pothodnika,

1 nathodnik te galerija Zagrad kao i jedan željeznički vijadukt preko Kumičićeve ulice na području

grada Rijeke. Objekti su različitih duljina (od 9 m do 173 m), s veličinom otvora manjom od 20 m,

osim mostova preko Rječine (26 m i 36 m). Na pod dionici Rijeka – Šapjane nalazi se 10

nadvožnjaka i 12 podvožnjaka, 8 nathodnika, te 1 pothodnik. Objekti su različitih duljina (od 8 m

do 77 m), a najveći otvor podvožnjaka je od 32 m. Na pod dionici Škrljevo – Rijeka nalazi se 1

željezničko-cestovni prijelaz i 7 pješačkih prijelaza preko pruge. 4 pješačka prijelaza preko pruge

nemaju uređaj za osiguravanje prijelaza, već samo mimoilazne ograde. Na pod dionici Rijeka –

Šapjane nalazi se 8 željezničko-cestovnih prijelaza na nerazvrstanim cestama bez uređaja za

osiguravanje prijelaza i jedan prijelaz na lokalnoj cesti s uređajem za osiguravanje prijelaza, kao i

8 pješačkih prijelaza preko pruge s mimoilaznim ogradama.

Provedbom projekta izmjene sustava električne vuče od 2006. do 2012. godine, uspostavljen je

jedinstveni sustav električne vuče na teritoriju Republike Hrvatske. Prijašnja stabilna postrojenja

električne vuče sustava DC 3kV na pružnim dionicama Moravice – Škrljevo – Rijeka, Rijeka –

Šapjane, Škrljevo – Bakar i Sušak-Pećine – Rijeka Brajdica zamijenjena su postrojenjima sustava

AC 25kV, 50 Hz. U kolodvoru Šapjane i dalje će se sučeljavati oba sustava električne vuče.

Tamo se obavlja izmjena električne vuče vlakova koji odlaze preko državne granice u Sloveniju

odnosno vlakova koji dolaze iz Slovenije i nastavljaju put prema Rijeci. U sklopu projekta izmjene

sustava električne vuče, na području pružne dionice Škrljevo – Rijeka – Šapjane izgrađene su

nove elektrovučne podstanice Sušak i Matulji.



Dio: I.1. List: 1



I.1. IDEJNO RJEŠENJE SIGNALNO-SIGURNOSNIH UREĐAJA



Dio: I.1. List: 2



I.1.1. UVOD

Predmet ovog dijela studije je idejno rješenje ugradnje novih elektroničkih signalno-sigurnosnih

uređaja u kolodvorima i na otvorenoj pruzi na dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane.

Prometno-tehnološkim idejnim rješenjem (knjiga T) razmatrane su različite varijante trase pruge i

i teholoških rješenja kolodvora na predmetnoj dionici. Temeljem prometno-tehnološke analize

odabrana je varijanta sa dvokolosiječnom prugom M202 na dionici Škrljevo – Rijeka i M203 na

dionici Rijeka – Jurdani te jednokolosiječnom prugom M203 na dionici Jurdani – Šapjane –

državna granica. U skladu sa varijantom obrađenoj u prometno-tehnološkom idejnom rješenju

odabrana su i tehnološka rješenja kolodvora na predmetnim dionicama.

Idejnim rješenjem signalno-sigurnosnih uređaja ne razmatraju se ostale varijante i tehnološka

rješenja kolodvora, već samo varijanta i tehnološka rješenja utvrđena kao zadovoljavajuća

prometno-tehnološkom studijom.


Signalno-sigurnosnim uređajima osiguravaju se kolodvori otvorena pruga i željezničko-cestovni

prijelazi u razini, odnosno pješački prijelazi. Uređaji su dio cjelovitog željezničkog sustava i

sastoje se od slijedećih podsustava:

unutarnjeg (logičko-upravljačkog) dijela

vanjskog dijela (izvršni elementi)

uređaj i sklopova za napajanje (napojni uređaj)

spojnih puteva (kabelska mreža)

sučelja prema drugim signalno-sigurnosnim uređajima

U svim predmetnim kolodvorima ove studije ugrađuje se novi elektronički signalno-sigurnosni

uređaj (ESSU) za koji osnovni uvjeti su dani ovim poglavljem.

Na predmetnoj dionici otvorena pruga se osigurava uređajem automatskog pružnog bloka (APB).

Na dijelu dionice (Škrljevo – Jurdani) pruga će biti dvokolosiječna te se stoga ta dionica osigurava

automatskim pružnim blokom za obostrani promet po oba kolosijeka. Na dionici Jurdani –

Šapjane pruga je jednokolosiječna te se ugrađuje uređaj APB-a za jednokolosiječni promet.

I.1.2.1. UNUTARNJI DIO

Novi signalno-sigurnosni uređaji u cjelini moraju omogućiti siguran promet za sve njegove

sudionike zbog čega je zahtjev da funkcionalnosti isporučenog uređaja budu razine integriteta

sigurnosti SIL4 prema normama HRN EN 50128 i HRN EN 50129. Uređaj također mora biti

visoke razine pouzdanosti i raspoloživosti.



Dio: I.1. List: 3



Elektronički signalno-sigurnosni uređaj je sigurnosne (eng. failsafe) izvedbe, što znači da bilo

koja pogrešna funkcija djeluje u operacionom pogledu sigurno i uzrokuje prelazak sustava u

stanje koje je poznato kao sigurnije.

Osnovni funkcionalni uvjeti koje uređaj mora ispunjavati su slijedeći:

sigurno, pouzdano i visoko raspoloživo napajanje signalno-sigurnosnih uređaja (sustav

besprekidnog napajanja) iz osnovnih i pričuvnih izvora napajanja električnom energijom

računalna implementacija signalno-sigurnosne logike, konfiguracije uređaja te prikaza i

upravljanja uređajem, sklopovima i elementima

omogućiti prikaz i rukovanje uređajima usklađene sa postojećim ESSU ugrađenim na

prugama HŽ-a i prema usvojenim prometnim procedurama

omogućiti središnje i automatizirano postavljanje, osiguranje i kontrolu voznih putova

ostvariti pouzdan, siguran i zaštićen prijenos informacija između dijelova podsustava sa

potrebnim redundantim petljama za ostvarenje višeg stupnja raspoloživosti

omogućiti pouzdan i siguran prijenos informacija između dijelova podsustava o uvjetima

na pruzi sudionicima u prometu (ETCS, INDUSI)

povezati sve signalno-sigurnosne uređaje, dijelove podsustava, sklopove i elemente u

jedinstvenu cjelinu

omogućiti jednostavnu nadogradnju u slučaju promjene topologije ili povezivanja sa

drugim prometno-upravljačkim i signalno sigurnosnim podsustavima bez posebnih sučelja

ili s minimalnim brojem ako su potrebna

ostvariti ispravno djelovanje u slučaju greške, kvara ili ispada unutarnjeg ili vanjskog dijela

uređaja i drugih dijelova podsustava

ostvariti ispravnu zaštitu i djelovanje svih podsustava u pogledu elektromagnetske

kompatibilnosti (utjecaj djelovanja vanjskih električnih, magnetskih i elektromagnetskih

polja), pojave napona opasnih po čovjeka i atmosferskih pražnjenja

ostvariti ispravnu zaštitu i djelovanje svih podsustava u uvjetima električne vuče

primijenjene na predmetnoj dionici

omogućiti jednostavne mjere održavanja provođenje kojih neće ugroziti odvijanje prometa

(modularnost izvedbe)

omogućiti ispravnu i pouzdanu dijagnostiku putem dijagnostičkog sustava za potrebe

preventivnog i korektivnog održavanja

ugradnja kontrolne i upravljačke opreme u adekvatne tehničke prostorije i objekte za

smještaj uređaja prema uvjetima i zahtjevima opreme koja se ugrađuje



Dio: I.1. List: 4



Faze projektiranja, razvoja, proizvodnje, ugradnje i ispitivanja signalno-sigurnosnih uređaja mora

biti sukladna relevantnoj nacionalnoj željezničkoj regulativi te željezničkim propisima i normama.

Kvaliteta i vijek trajanja uređaja i pripadajuće opreme ostvaruje se provođenjem mjera propisanih

CENELEC normama za željezničku primjenu kojima uređaj u svim fazama životnog ciklusa.

I.1.2.2. VANJSKI DIO

SIGNALI I SIGNALNE OZNAKE

Rekonstrukcijom kolodvorâ i izgradnjom drugog kolosijeka na predmetnoj dionici mijenja se

topološka konfiguracija postojeće kolosiječne slike kolodvorâ i povećavaju se prometni

kapaciteti. U skladu s tim se i opseg osiguranja novog ESSU proširuje u odnosu na postojeće

osiguranje kolodvorâ na način da se ugrađuju novi svjetlosni signali i signalne oznake za

ostvarenje prometnih i sigurnosnih zahtjeva.

Ugrađuju se slijedeći svjetlosni signali i dodatni signali:

ulazni signali – u svim kolodvorima

izlazni signali – u svim kolodvorima

prostorni signali – na dionicama koje se osiguravaju uređajem automatskog pružnog

bloka.

zaštitni signali – na dionicama na kojima se nalaze skretnice na otvorenoj pruzi

predsignali glavnih signala – na dionicama koje nisu osigurane uređajem automatskog

pružnog bloka

ponavljači predsignaliziranja – ispred glavnih signala koji nemaju ispunjen uvjet vidljivosti

(u kolodvorima i na otvorenoj pruzi), tj. ovisno o lokalnim prilikama na pruzi i u

kolodvorima

granični kolosiječni signali – na podijeljenim kolosijecima i granicama između različitih

korisnika željezničke infrastrukture

manevarski signali za zaštitu voznog puta – u svim kolodvorima, a ovisno o prometno-

tehnološkim zahtjevima. Dozvoljava se, u uvjetima slabije vidljivosti, ugradnja graničnih

kolosiječnih signala u funkciji manevarskih signala za zaštitu voznog puta

dodatni svjetlosni signali (pokazivači brzine, signal "polazak") – na izlaznim signalima

ovisno o osiguranju kolodvora i usklađenosti sa drugim projektnim rješenjima

ostali svjetlosni signali (skretnički, iskliznički)

Kod svjetlosnih signala na otvorenoj pruzi za koje postoji mogućnost otežanog pristupa, za

potrebe održavanja ugrađuju se zaštitni platoi sa zaštitnim ogradama.



Dio: I.1. List: 5



Ugrađuju se slijedeće signalne oznake:

predsignalna opomenica

granica manevarskih vožnji

međik

granica odsjeka

objavnice predsignala

Osnovni kriteriji ugradnje svjetlosnih signala su:

zaustavni put od 1000 metara

put proklizavanja za najveću dozvoljenu brzinu na pruzi

slobodni profil

vidljivost svjetlosnih signala

udaljenost od granice kontroliranih odsjeka

lokacije izoliranih preklopa na elektrificiranoj pruzi

blizina stupova kontaktne mreže

Izgled i uvjeti ugradnje svih svjetlosnih signala, dodatnih signala, ostalih signala i signalnih

oznaka moraju biti sukladni relevantnim internim tehničkim specifikacijama (ITS) HŽ

Infrastrukture. Svi svjetlosni signali se osvjetljavaju signalnim svjetiljkama izvedenim svjetlećim

diodama (LED).

Svi glavni signali će biti opremljeni balizama autostop uređaja (Indusi) te će se dodatno ugrađivati

pružne balize za kontrolu brzine na mjestu ugradnje ovisno o mjesnim uvjetima na pruzi i

kolodvorima, odnosno ovisno o lokacijama ugradnje glavnih signala.

Prijedlozi ugradnje signala dani su u grafičkim prilozima.

SUSTAV ZA DETEKCIJU SLOBODNOSTI KOLOSIJEKA

Sigurnosna i pouzdana kontrola slobodnosti i zauzeća prostornih, kolosiječnih i skretničkih

odsjeka biti će izvedena ugradnjom senzora kotača na granici dvaju susjednih odsjeka i

opremom brojača osovina koji sigurno kontroliraju i javljaju stanje zauzeća/slobodnosti odsjeka

ESSU-u putem senzora kotača.

Unutarnji dio uređaja brojača osovina ugrađuje se u kolodvore ili objekte na otvorenoj pruzi i

povezuju se međusobno te sa vanjskim dijelom ESSU odgovarajućim kabelima.

Sustav brojača osovina mora ispunjavati uvjete normi HRN EN 50128 i HRN EN 50129 za razinu

integriteta sigurnosti SIL4.



Dio: I.1. List: 6



Uvjeti rada brojača osovina moraju biti u skladu s uvjetima rada ostale elektroničke opreme

kolodvorskih SS uređaja prema normi HRN EN 50125-3 i u uvjetima električne vuče primijenjene

na predmetnoj dionici.

SKRETNICE I ISKLIZNICE

Na predmetnoj dionici ugrađuju se skretnice različitih tipova i različitih polumjera zakrivljenosti, a

one u centralnom postavljanju će biti opremljene elektrohidrauličnim trofaznim postavnim

spravama. Dodatno, skretnice polumjera zakrivljenosti R500 i većih će se dodatno opremiti

tipskim kontrolnikom prijevodnicâ.

Skretničke postavne sprave se ugrađuju u odnosu na vrh skretnice, ovisno o tipu i polumjeru

zakrivljenosti ugrađene skretnice.

Skretnički signali se ugrađuju na skretnice koje nisu u tehničkoj zavisnosti sa glavnim signalima.

Za zaštitu vlakovnih vožnji od ugrožavanja na sporedne kolosijeke u kolodvorima se ugrađuju

iskliznice. Iskliznice u centralnom postavljanju se također opremaju elektrohidrauličnim trofaznim

postavnim spravama i dodatno isklizničkim signalima. Ugrađuju se unutar kontroliranog odsjeka.

Skretnice i iskliznice u centralnom postavljanju prikazane su u grafičkim prilozima.

SUSTAV ELEKTRIČNOG GRIJANJA SKRETNICA

Sustav električnog grijanja skretnica i napajanje sustava obrađeno je poglavljem I.3.1.4.

KABELSKA MREŽA I INFRASTRUKTURA

Povezivanje unutarnjeg i vanjskog dijela kolodvorskog uređaja izvodi se na završnom kabelskom

razdjelniku (ZKR) koji se ugrađuje u tehničku prostoriju za smještaj unutarnjeg dijela ESSU.

Za povezivanje vanjskih elemenata koriste se signalni kabeli koji se međuranžiraju preko lokalnih

kabelskih ormara ugrađenih u kolodvorima.

Infrastruktura potrebna za potrebe kabelske mreže izvodi se izgradnjom kabelskih zdenanca,

kabelske kanalizacije i površinskih kabelskih kanalica te izgradnjom prolaza ispod pruge sa

odgovarajućim brojem cijevi.

Infrastruktura za kabelsku mrežu na otvorenoj pruzi, za potrebe uređaja automatskog pružog

bloka i povezivanje opreme ETCS-a, se izvodi ugradnjom kabela u zemljani rov ili površinske

kanalice te prolaze ispod pruge sa odgovarajućim brojem cijevi.

NAPOJNI UREĐAJ

ESSU ima posebne zahtjeve u vezi sigurnog i pouzdanog napajanja električnom energijom te je

isti u sustavu besprekidnog napajanja. Za potrebe napajanja ESSU el. energijom u kolodvore se

ugrađuje napojni uređaj.

Osim vanjskih i unutarnjih signalno-sigurnosnih uređaja, napojnim se uređajem napajaju:

pružni uređaji na obje strane kolodvora (osim kod graničnih kolodvora dionice)



Dio: I.1. List: 7



uređaji za zaštitu od provale i uređaji za zaštitu od požara

telekomunikacijski uređaji i informatički uređaji

rasvjeta tehničkih i drugih prostorija

klima-uređaji

utičnice

rasvjeta vanjskih ormara

Osnovni izvor napajanja ESSU je iz javne distributivne mreže naponom 3x230/400V, 50Hz, a za

pričuvni izvor se predviđaju dizel-agregati čiji smještaj zgradama je obrađen knjigama A.1. i A.2.

U kolodvoru Sušak-Pećine novi dizel-agregat se ugrađuje na lokaciju postojećeg dizel-agregata.

Također, u kolodvorima se predviđa mogućnost povezivanja pokretnog dizel-električnog

agregata. Kao pričuvno napajanje dozvoljava se napajanje iz kontaktne mreže u slučaju da se,

zbog naknadnih posebnih uvjeta, utvrdi da ugradnja dizel-agregata u pojedinom kolodvoru nije

tehničko-eksploatacijski pogodno rješenje.

Za pomoćno napajanje koriste se neisparavajuće, oklopljene i bezodržavajuće akumulatorske

baterije.

Napojni uređaj također mora osigurati napajanje svih pružnih ss-uređaja u međukolodvorskim

razmacima preko pružnog napojnog kabela.

Napajanje pružnih signalno-sigurnosnih uređaja mora imati zaštitu od preopterećenja, kratkoga

spoja i dozemnoga spoja kabela.

Napojni uređaj se ugrađuje u prostoriju za smještaj ESSU u svim kolodvorima na predmetnoj

dionici.

ZAŠTITA I UZEMLJENJE

Elektronički signalno-sigurnosni uređaj mora biti "slobodan od zemlje" jer samo tako garantira da

jedan dozemni spoj ne može dovesti do stanja ugrožavanja sigurnosti prometa.

Sastavni dio napojnog uređaja je uređaj za stalnu kontrolu dozemnog spoja koji se ugrađuje

nakon izolacionog transformatora. Zaštitno uzemljenje provodi se kao mjera zaštite od

previsokog dodirnog napona na vanjskim elementima osiguranja. Svu vodljivi dijelovi pod

naponom moraju biti zaštitu od slučajnog dodira.

ESSU mora adekvatno biti zaštićen od izvora stranih električnih, magnetskih i elektromagnetskih

polja uzrokovanih atmosferskim pražnjenjima, utjecajem elektroenergetskih vodova i opreme te

utjecajem komunikacijskih i radio-komunikacijskih uređaja.

OBJEKTI I PROSTORIJE ZA SMJEŠTAJ UREĐAJA

Unutarnji elementi signalno-sigurnosnog uređaja će se smjestiti u namjenski predviđeni prostor.



Dio: I.1. List: 8



Uz unutarnje elemente novog elektroničkog ss-uređaja, u ss-prostoriju će se ugraditi i oprema za

APB i ETCS, napojni uređaj, akumulatorske baterije te dvostrani kabelski razdjelnik. Također u

ss-prostoriji je potrebno predvidjeti ugradnju računala za povezivanje sa dijagnostičkim sustavom.

Prostorije za smještaj uređaja obrađene su u knjizi A.1. i A.2., poglavlje 2.

Upravljački dio ESSU (upravljačko računalo) će se ugraditi u prostoriji prometnika vlakova.

Na otvorenoj pruzi uređaji i sklopovi se ugrađuju u montažne kućice dimenzija 2,40x2,40m.

Namjena kućice je isključivo za smještaj unutarnje opreme uređaja APB-a ili ŽCP-a (udaljenih

kontrolno-upravljačkih elemenata i sklopova signalno-sigurnosnih uređaja, opreme za napajanje,

akumulatorskih baterija i telekomunikacijska oprema – telefonski ormarić).

Sve prostorije i objekte u koje se uređaj smješta treba izvesti tako da je otežana provala

(protuprovalna vrata, prozori sa rešetkama i sl.) i neovlašten ulazak te sa sustavom protuprovalne

dojave i sustavom za dojavu požara.

Također sve prostorije i objekti za smještaj uređaja moraju biti adekvatno hlađeni i ventilirani u

skladu s uvjetima za elektroničku opremu (klimatski razred T1 prema 50125-3) sa automatskom

aktivacijom ovisno o lokalnim uvjetima u prostorijama.

EUROPSKI SUSTAV UPRAVLJANJA I NADZORA VLAKOVA - ETCS

U okviru rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka ugrađuje se ETCS sustav razine

1 na predmetnoj dionici i u kolodvorima. Time će čitava dionica se povezati u jednu

interoperabilnu cjelinu.

Granica područja primjene sustava ETCS-a će biti ulazni signali kolodvora Škrljevo iz smjera

Zagreba (zbog predviđene pokrivenost ETCS-om do kolodvora Ogulin) te izlazni signali

kolodvora Šapjane za smjer prema Rijeci (budući da pruga prema državnoj granici neće biti

opremljena ETCS-om).

ETCS sustav primjenit će se na svim kolodvorskim signalima (koji sudjeluju u vlakovnim

vožnjama) te na svim signalima automatskog pružnog bloka na dionici s infill funkcijom (infill

balize ili infill petlje).

Vanjski elementi ETCS sustava su:

euro balize

infill elementi (balize ili petlje)

sučelje C – komunikacijska veza euro-balize i pružne elektroničke jedinice LEU

pružne elektroničke jedinice (LEU)

Dodatno se određuje i:

spojni putovi za prijenos informacija do transparentnih eurobaliza

spojni put od izvora energije u kućici APB-a do ormarića LEU-a



Dio: I.1. List: 9



Preuzimanje informacije od pružbnih i kolodvorskih ESSU mora biti izvedeno na siguran način.

Konceptualno postoje dva načina za prikupljanje informacije od strane elektroničke jedinice:

Decentralizirano - preuzimanjem informacije o pokazivanju signala izravno iz strujnog

kruga žarulje i interpretacijom pojma

Centralizirano - preuzimanjem informacije o postavljenom putu vožnje iz kolodvorskog

ESSU

U kolodvorima će se primijeniti centralizirano rješenje a na otvorenoj pruzi decentralizirano.

Svi tehnički detalji koji se tiču mjesta i načina ugradnje eurobaliza određeni su tehničkim

propisima, a isporučitelj opreme ih se mora u potpunosti pridržavati jer se jedino na taj način

jedino može osigurati interoperabilnost.

I.1.3. ZAHVATI NA KOLODVORIMA I OTVORENOJ PRUZI

Nakon ugradnje ESSU, a prije izgradnje operativno upravljačkog centra, predviđeno je da

kolodvori Sušak-Pećine, Opatija-Matulji i Jurdani postanu nezaposjednuti te će se kolodvorima

upravljati daljinski iz kolodvora Rijeka do realizacije Operativno upravljačkog centra Zapadna

Hrvatska. Postojeći uređaji u kolodvorima moraju biti u funkciji za vrijeme izvođenja radova, a

nakon ugradnje i puštanja u pogon novih uređaja postojeća oprema se demontira i zbrinjava.

Nakon ugradnje ESSU i implementacije pruga u Operativno upravljački centar Zapadna Hrvatska

kolodvori Škrljevo, Rijeka i Šapjane će i dalje biti trajno zaposjednuti obzirom na intenzivan rad u

teretnom prometu, odnosno zbog funkcije pograničnog kolodvora.

Postojeća osiguranja svih kolodvora prikazana su na prometno-tehnološkim shemama

predmetnih kolodvora (knjiga T).

I.1.3.1.KOLODVOR ŠRKLJEVO

POSTOJEĆE STANJE

Kolodvor Škrljevo osiguran je relejnim signalno-sigurnosnim uređajem (RSSU) Lorenz SpDrL-30.

Kolodvor je opremljen svjetlosnim glavnim signalima i manevarskim signalima za zaštitu voznog

puta. Ulazni signali i izlazni signali su dvoznačni. Ulazni signali predsignalizirani su samostalnim

predsignalima (iz smjera Rijeka, Bakra i Kukuljanova). Ulazni signal C (iz smjera Bakar)

opremljen je dodatno i ponavljačem predsignaliziranja.

OPIS ZAHVATA

Zbog novih prometno-tehnoloških zahtjeva i dogradnje drugog kolosijeka kojom se mijenja

kolosiječna topologija proširuje se opseg osiguranja u okviru novog elektroničkog signalno-

sigurnosnog uređaja (ESSU) u odnosu na postojeći relejni signalno-sigurnosni uređaj.

Obzirom da kolodvor ostaje zaposjednut nakon ugradnje ESSU i nakon uključenja u sustav

daljinskog upravljanja, u kolodvoru se ugrađuje cjeloviti ESSU sa logičko-upravljačkim dijelom i

korisničkim sučeljem za mjesno upravljanje uređajem - MMI.



Dio: I.1. List: 10



Ugradnjom novog uređaja svi kolosiječni kapaciteti sa pripadajućim skretnicama, iskliznicama i

novim signalima se uključuju u osiguranje kolodvora novim elektroničkim uređajem.

Uređaj se smješta u novu zgradu za smještaj uređaja. Minimalna površine prostorije za smještaj

SS uređaja jest 50m2.

Postojeća konfiguracija osiguranja kolodvora se u novom ESSU proširuje se:

ugradnjom potrebnog broja glavnih signala te graničnih kolosiječnih signala na prijemno-

otpremnim kolosijecima za prijem i otpremu vlakova po oba kolosijeka dvokolosiječne

pruge

ugradnjom potrebnog broja manevarskih signala uz glavne signale na prijemno-

otpremnim i ostalim kolosijecima

za osiguranje i kontrolu prometa svi kolosijeci i skretnice u rekonstruiranom kolodvoru će

biti uključeni u sustav kontrole slobodnosti odsjeka u sklopu novog ESSU

ugradnjom potrebnog broja postavnih sprava za skretnice i iskliznice koje će u

rekonstruiranom kolodvoru biti uključene u sustav centralnog postavljanja putem novog

ESSU

izgradnjom nove kabelske mreže i infrastrukture za povezivanje vanjske opreme signalno-

sigurnosnog uređaja sa unutarnjim logičko-upravljačkim dijelom

osiguranje pruge na dionicama koji nisu predmet rekonstrukcije u novom ESSU se

implementira na način kako je izvedeno u postojećem RSSU (ulazni signal sa

samostalnim predsignalom) i izgradnjom sučelja sa kolodvorima Šoići i Bakar (osigurani

uređajima Siemens SpDrS-64 i Lorenz SpDrL-30) kako bi se ostvarilo vođenje prometa u

režimu međukolodvorske ovisnosti na dionici Bakar – Šoići – Škrljevo. Komunikacija

između kolodvora ostvariti će se putem postojećih položenih svjetlovodnih kabela.

Industrijski kolosijek "Kukuljanovo" će biti osiguran graničnim kolosiječnim signalom te će

biti dozvoljene samo manevarske vožnje.

I.1.3.2. KOLODVOR SUŠAK–PEĆINE

POSTOJEĆE STANJE

Kolodvor Sušak-Pećine osiguran je relejnim signalno-sigurnosnim uređajem (RSSU) Lorenz

SpDrL-30. Kolodvor je opremljen svjetlosnim glavnim signalima i manevarskim signalima za

zaštitu voznog puta. Ulazni i izlazni signali su dvoznačni. Ulazni signali predsignalizirani su

samostalnim predsignalima. Ulazni signal C (iz smjera Brajdice) opremljen je dodatno i

ponavljačem predsignaliziranja.

Zaštitni signali F i G sa pripadajućim predsignalima, za osiguranje odvojne skretnice prema

industrijskom kolosijeku "Istravino" više nisu u funkciji unutar postojećeg RSSU jer je ovojna

skretnica demontirana.



Dio: I.1. List: 11



OPIS ZAHVATA

Zbog novih prometno-tehnoloških zahtjeva i dogradnje drugog kolosijeka kojom se mijenja

kolosiječna topologija proširuje se opseg osiguranja u okviru novog elektroničkog signalno-

sigurnosnog uređaja (ESSU) u odnosu na postojeći relejni signalno-sigurnosni uređaj.

Obzirom da kolodvor ostaje nezaposjednut nakon ugradnje ESSU u kolodvoru se ugrađuje ESSU

čiji će logički dio biti implentiran i konfiguriran unutar novog ESSU kolodvora Rijeka (tzv. multi-

station interlocking). Kontrolno-upravljački dio za upravljanje vanjskom opremom će biti ugrađen

u kolodvoru Sušak-Pećine te će se veza između ove cjeline i novog cjelovitog ESSU kolodvora

Rijeka ostvariti putem svjetlovodnog kabela. Prometom u kolodvoru će se upravljati iz kolodvora

Rijeka do realizacije Operativno upravljačkog centra Zapadna Hrvatska i uključenja kolodvora u

centar.

Ugradnjom novog uređaja svi kolosiječni kapaciteti sa pripadajućim skretnicama i novim

signalima se uključuju u osiguranje kolodvora novim elektroničkim uređajem.



Postojeća konfiguracija osiguranja kolodvora se u novom ESSU prometa proširuje se:

ugradnjom potrebnog broja glavnih signala na prijemno-otpremnim kolosijecima za prijem

i otpremu vlakova po oba kolosijeka dvokolosiječne pruge





ugradnjom potrebnog broja postavnih sprava za skretnice koje će u rekonstruiranom

kolodvoru biti uključene u sustav centralnog postavljanja putem novog ESSU



osiguranje pruge na dionicama koji nisu predmet rekonstrukcije (Brajdica) u novom ESSU

se implementira na način kako je izvedeno u postojećem RSSU (ulazni signal sa

samostalnim predsignalom). Signalno-sigurnosni uređaj u kolodvoru Brajdica je dotrajao i

nije u funkciji. Ovim studijskim rješenjem se predviđa kontrola pružnog odsjeka prema

kolodvoru Brajdica iz kolodvora Sušak-Pećine. Nakon izgradnje uređaja u kolodvoru

Brajdica u kolodvoru Sušak-Pećine potrebno je izgraditi sučelje kako bi se ostvarilo

vođenje prometa u režimu međukolodvorske ovisnosti. Komunikacija između ovih uređaja

će se implementirati putem postojećeg položenog svjetlovodnog kabela.



Dio: I.1. List: 12



I.1.3.3. KOLODVOR RIJEKA

POSTOJEĆE STANJE

Kolodvor Rijeka osiguran je elektromehaničkim signalno-sigurnosnim blok-uređajem sa

svjetlosnim signalima, predsignalima, grupnim izlaznim signalima i područnim manevarskim

signalima. Skretnice se postavljaju na licu mjesta i nisu o ovisnosti sa glavnim signalima.

Kolodvor se sastoji od putničkog i teretnog dijela.

OPIS ZAHVATA

Zbog ograničenog postojećeg opsega osiguranja, novih prometno-tehnoloških zahtjeva i

dogradnje drugog kolosijeka kojom se mijenja kolosiječna topologija proširuje se opseg

postojećeg osiguranja u okviru novog elektroničkog signalno-sigurnosnog uređaja (ESSU) u

odnosu na postojeći elektromehanički signalno-sigurnosni uređaj.

Obzirom da kolodvor ostaje zaposjednut u prijelaznoj fazi nakon ugradnje ESSU i uključenja u

sustav daljinskog upravljanja, u kolodvoru se ugrađuje cjeloviti ESSU sa logičko-upravljačkim

dijelom i korisničkim sučeljem za upravljanje uređajem - MMI. U novom ESSU će također biti

implementiran tzv. multistation interlocking na način da će logički (postavno-zabravni) dio

kolodvora Sušak-Pećine, Opatija-Matulji i Jurdani biti implementiran i konfiguriran unutar

cjelovitog ESSU kolodvora Rijeka te samim time i upravljan putem MMI-a kolodvora Rijeka. Veza

sa ovim kolodvorima (tj. kontrolno-upravljačkim dijelom ugrađenim u tim kolodvorima) će se

ostvariti putem svjetlovodnog kabela.

Do implementacije Operativno upravljačkog centra Zapadna Hrvatska iz kolodvora Rijeka će se

daljinski upravljati kolodvorima Sušak-Pećine, Opatija-Matulji i Jurdani (u okviru opisanog

multistation interlockinga) koji ostaju nezaposjednuti nakon ugradnje novog ESSU. Nakon

implementacije, svi će kolodvori biti uključeni u centar daljinskog upravljanja. Uređaj se smješta u

prostoriju u prizemlju nove zgrade Operativno upravljačkog centra Zapadna Hrvatska. Minimalna

površine prostorije za smještaj SS uređaja jest 95m2.

Obzirom da se kolodvor sastoji od putničkog i teretnog dijela, novi ESSU mora oba dijela

kolodvora u uključiti u jedinstvenu cjelinu. Idejno rješenje osiguranja kontejnerskog terminala

Zagrebačka obala i teretnog dijela kolodvora Rijeka riješeno je posebnom studijom (ŽPD d.d.

TB4300) i obuhvaćeno ovim idejnim rješenjem.

Zahvatom na putničkom dijelu kolodvora su obuhvaćeni svi prijemno-otpremni kolosijeci i

pripadajuće skretnice, manipulativni kolosijek sa pripadajućom odvojnom skretnicom (Pošta) te

dva garažna kolosijeka i pripadajuća skretnice 12 sa koje se odvajaju.

Postojeća konfiguracija osiguranja kolodvora se u novom ESSU prometa proširuje se:




otpremnim i ostalim kolosijecima te u području srednjih skretnica u putničkom dijelu

kolodvora



Dio: I.1. List: 13



ugradnjom potrebnog broja graničnih kolosiječnih signala i iskliznica na granicama

tehnološkim procesom rada odvojenih cjelina ("Marina", "Elektrodepo" i sl.) u putničkom

dijelu kolodvora

za osiguranje i kontrolu prometa svi prijemno-otpremni kolosijeci, manipulativni kolosijek

(Pošta) i garažni kolosijeci te skretnice u rekonstruiranom putničkom kolodvoru će biti

uključeni u sustav kontrole slobodnosti odsjeka u sklopu novog ESSU. U teretnom dijelu

kolodvora u sustav kontrole će biti uključeni svi prijemno-otpremni kolosijeci i ostali

kolosijeci (ranžirni, zaobilazni i garažni) sa pripadajućim skretnicama. Novi će uređaj

omogućiti postavljanje prolaznih vožnji kroz putnički u teretni dio kolodvora (preko signala

D3, D4, D5 i D6) do "ciljne" grupe graničnih kolosiječnih signala. "Ciljni" granični

kolosiječni signali neće istovremeno moći biti startni signali manevarskih vožnji i ciljni

signali vlakovnih.

ugradnjom potrebnog broja manevarskih signala, graničnih kolosiječnih signala i iskliznica

u teretnom dijelu kolodvora. Granični kolosiječni signali se ugrađuju na prijemno-otpremne

kolosijeke teretnog dijela te na mjestima razgraničenja sa drugim korisnicima željezničke

infrastrukture. Na ranžirnim, zaobilaznim i garažnim kolosijecima se ugrađuju manevarski

signali. Uređaj će omogućiti tzv. "duge izlaze" sa startne grupe graničnih kolosiječnih

signala u teretnom dijelu kolodvora.

za prijem manevarskih sastava iz područja drugih korisnika u teretni dio kolodvora

implementirati u novi ESSU sustav privole sa lokalnim dispečerom drugog korisnika



implementacijom i konfiguracijom kolodvora Sušak-Pećine, Opatija-Matulji i Jurdani unutar

logičkog (postavno-zabravnog) dijela cjelovitog ESSU kolodvora Rijeka

I.1.3.4. KOLODVOR OPATIJA–MATULJI

POSTOJEĆE STANJE

Kolodvor Opatija-Matulji osiguran je elektromehaničkim signalno-sigurnosnim uređajem sa

pouzdano zaključanim skretnicama u zavisnosti sa ulaznim i izlaznim signalima. Kolodvor je

opremljen svjetlosnim glavnim signalima. Ulazni signali su dvoznačni, a izlazni jednoznačni.

Ulazni signali predsignalizirani su samostalnim predsignalima.

OPIS ZAHVATA










Dio: I.1. List: 14



u kolodvoru Opatija-Matulji te će se veza između ove cjeline i novog cjelovitog ESSU kolodvora

Rijeka ostvariti putem svjetlovodnog kabela. Prometom u kolodvoru će se upravljati iz kolodvora

Rijeka do realizacije Operativno upravljačkog centra Zapadna Hrvatska i uključenja kolodvora u

centar.



Uređaj se smješta u postojeći kolodvorsku zgradu. Minimalna površine prostorije za smještaj SS

uređaja jest 30m2.





otpremnim i ostalim kolosijecima te u području srednjih skretnica



ugradnjom potrebnog broja postavnih sprava za sve skretnice i iskliznice koje će u


ESSU



I.1.3.5. KOLODVOR JURDANI

POSTOJEĆE STANJE

Kolodvor Jurdani osiguran je mehaničkim signalno-sigurnosnim uređajem sa pouzdano

zaključanim skretnicama koje su u ovisnosti sa glavnim signalima. Ulazni signali su likovni

jednoznačni. Ulazni signali i predsignali postavljaju se putem postavnih poluga koje se nalaze na

blok uređaju u prometnom uredu. Uz ulazne signale i predsignale su ugrađene balize autostop

uređaja.

OPIS ZAHVATA








u kolodvoru Jurdani te će se veza između ove cjeline i novog cjelovitog ESSU kolodvora Rijeka



Dio: I.1. List: 15



ostvariti putem svjetlovodnog kabela. Prometom u kolodvoru će se upravljati iz kolodvora Rijeka

do realizacije Operativno upravljačkog centra Zapadna Hrvatska i uključenja kolodvora u centar.


sa logičko-upravljačkim dijelom, dok će se prometom u kolodvoru upravljati daljinski iz kolodvora

Rijeka do realizacije Operativno upravljačkog centra Zapadna Hrvatska.







i otpremu vlakova po oba kolosijeka dvokolosiječne pruge za smjer prema Zagrebu,

odnosno za prijem i otpremu vlakova po jednom kolosijeku za smjer prema Šapjanama







ESSU



I.1.3.6. KOLODVOR ŠAPJANE

POSTOJEĆE STANJE

Kolodvor Šapjane osiguran je mehaničkim signalno-sigurnosnim uređajem sa pouzdano

zaključanim skretnicama koje su u ovisnosti sa glavnim signalima. Ulazni signali su likovni

jednoznačni. Ulazni signali i predsignali postavljaju se putem postavnih poluga koje se nalaze na

blok uređaju u prometnom uredu. Uz ulazne signale i predsignale su ugrađene balize autostop

uređaja.

OPIS ZAHVATA

Zbog ograničenog postojećeg opsega osiguranja i novih prometno-tehnoloških zahtjeva mijenja

se kolosiječna topologija te se proširuje opseg postojećeg osiguranja u okviru novog

elektroničkog signalno-sigurnosnog uređaja (ESSU) u odnosu na postojeći mehanički signalno-

sigurnosni uređaj.



Dio: I.1. List: 16



Obzirom da kolodvor ostaje zaposjednut nakon ugradnje ESSU i uključenja u sustav daljinskog

upravljanja (pogranični kolodvor), u kolodvoru se ugrađuje cjeloviti ESSU sa logičko-upravljačkim

dijelom i korisničkim sučeljem za mjesno upravljanje uređajem - MMI.






ugradnjom potrebnog broja glavnih signala na prijemno-otpremnim kolosijecima







ESSU

I.1.3.7. OSIGURANJE OTVORENE PRUGE

POSTOJEĆE STANJE

Između kolodvora Škrljevo i Sušak-Pećine te Sušak-Pećine – Rijeka trenutno je u funkciji uređaj

međukolodvorske ovisnosti, a u tijeku je izvedba projekta ugradnje uređaja automatskog-pružnog

bloka na dionici Moravice – Sušak-Pećine. Postojeći uređaji APB-a će biti u funkciji za vrijeme

izvođenja radova, a nakon ugradnje i puštanja u pogon novih uređaja postojeća oprema se

demontira i zbrinjava. U grafičkim prilozima prikazano je postojeće i projektirano stanje rasporeda

blokovnih mjesta samo za dionicu Sušak-Pećine – Škrljevo, obzirom da dionice Rijeka – Opatija-

Matulji, Opatija-Matulji – Jurdani i Jurdani – Šapjane nisu osigurane signalno-sigurnosnim

uređajem.

Na cijeloj dionici svi željezničko-cestovni prijelazi se deniveliraju te nema potrebe za ugradnjom

uređaja za osiguravanje željezničko-cestovnih prijelaza.

NOVO STANJE

Unutarnju opremu čine napojni, kontrolni i upravljački elementi koji se ugrađuju u objekte na

otvorenoj pruzi čije određivanje lokacija je predmet narednih faza izrade projektne dokumentacije.

Osnovni kriterij za odabir lokacije jest duljina zaustavnog puta na dionici od 1000 metara.

Vanjski elementi uređaja APB-a čine prostorni signali, ponavljači predsignaliziranja i uređaji za

kontrolu zauzetosti blokovnih odsjeka.

Kontrola i upravljanje pružnih elemenata uređaja APB-a (prostorni signali, ponavljači

predsignaliziranja i brojači osovina) se ostvaruje postavno-zabravnom strukturom kolodvorskih



Dio: I.1. List: 17



ESSU. Pružni dio uređaja APB-a je sa sa cjelovitim kolodvorskim ESSU (Škrljevo, Rijeka,

Šapjane) povezan svjetlovodnim kabelom u redundantnoj strukturi, preko odgovarajućih

kontrolera i ulazno-izlaznih jedinica.

Napajanje opreme u blokovnim kućicama je dvostrano, putem pružnog napojnog kabela. Pružni

napojni kabel mora biti dimenzioniran za primijenjeni napon uz uvjet najvećeg dozvoljenog pada

napona na krajnjem potrošaču.

U slučaju ispada napajanja sa jedne strane, napajanje se prespaja na drugu stranu (drugi

kolodvor). Prespajanje se izvodi automatski sa upravljanjem i nadzorom prespajanja u nadležnoj

dionici te javljanjem u centar središnjeg upravljanja prometom. Za rad pružnog dijela uređaja

APB-a mora biti osigurana autonomija za 8-satni rad. Autonomija se ostvaruje akumulatorskim

baterijama koje se ugrađuju u kućice. Zahtjevi i ugradnja akumulatorskih baterija moraju biti

sukladni HRN EN 50272.

Svjetlovodnim kabelom se također ostvaruje komunikacija i prijenos informacija između cjelovitih

kolodvorskih uređaja.

Novi kolodvorski signalno-sigurnosni uređaji koji će se ugraditi u kolodvore sa novim uređajem

APB-a će činiti integriranu, odnosno jedinstvenu cjelinu čije funkcije moraju biti razine integriteta

sigurnosti SIL4, prema normama EN 50126, EN50128 i EN 50129. Područja osiguranja, odnosno

obuhvata uređaja APB-u unutar kolodvorskog ESSU je također predmet daljnje razrade ove

dokumentacije u budućim fazama.

Potrebna upravljačka oprema se može ugraditi i u pogonske prostorije kolodvora u koje se

ugrađuju novi kolodvorski ss-uređaji.

U slučaju ispada jedne od veza (npr. između blokovnih mjesta), mora biti osiguran normalni rad

cijelog uređaja APB-a, uz javljanje kvara u nadležno mjesto. Ispad jednog od čvorova (oprema u

jednoj APB kućici), ne smije narušiti radi rad ostatka uređaja APB-a (opreme u blokovnim

kućicama) i ugroziti sigurnost.

Na monitoru radne stanice prometnika mora biti ispravno prikazana vanjska oprema uređaja

APB-a na predmetnoj dionici i njihovo stanje (prostorni signali, vožnja, zabranjena vožnja,

zauzeće/slobodnost odsjeka, brojačka mjesta, smetnje i kvarovi na dijelovima uređaja APB-a).

Prema kriteriju zaustavnog puta od 1000 metara za predmetnu dionicu je predvidiv slijedeći broj

blokovnih mjesta:

Škrljevo – Sušak-Pećine: dvokolosiječni obostrani APB - pet blokovnih mjesta; šest

prostornih odsjeka

Sušak-Pećine – Rijeka: nema blokovnog mjesta (tzv. blok bez signala): jedan prostorni

odsjek. Obzirom na ovakovo rješenje izlazni signali E kolodvora Sušak-Pećine te izlazni

signali C kolodvora Rijeka biti će ujedno i predsignali ulaznih signala A (Rijeka), odnosno

B (Sušak-Pećine)

Rijeka – Opatija-Matulji: dvokolosiječni obostrani APB - pet blokovnih mjesta; šest

prostornih odsjeka



Dio: I.1. List: 18



Opatija-Matulji – Jurdani: dvokolosiječni obostrani APB - dva blokovna mjesta; tri

prostorna odsjeka

Jurdani – Šapjane: jednokolosiječni APB - sedam blokovnih mjesta; osam prostornih

odsjeka



Dio: I.1. List: 19




U procjeni troškova kao osnovna jedinica mjere koriste se glavni signali (ulazni, izlazni, prostorni i

zaštitni), granični kolosiječni signali te skretnice i iskliznice u središnjem postavljanju. Procjenom

su obuhvaćeni svi troškovi: unutarnji i vanjski dijelovi uređaja, kabel i napajanje električnom

energijom, montaža, administrativni troškovi, dokumentacija i slično.

Od objekata za smještaj uređaja, procjenom su obuhvaćeni samo objekti za smještaj opreme

automatskog pružnog bloka.

Sutav ETCS je procijenjen, prema dostupnim podacima i do sada primjenjivanoj praksi, na 20%

cijene ukupne investicije.

PROCJENA TROŠKOVA ŠKRLJEVO - JURDANI: dvokolosiječna pruga JURDANI - ŠAPJANE: jednokolosiječna pruga

KOLODVOR PROCJENA

Škrljevo 49.848.000,00

Sušak-Pećine 14.880.000,00

Rijeka 90.024.000,00

Opatija-Matulji 16.368.000,00

Jurdani 17.856.000,00

Šapjane 17.856.000,00

KOLODVORI UKUPNO 206.832.000,00

DIONICA

Škrljevo – Sušak-Pećine 15.180.000,00

Sušak-Pećine – Rijeka 0,00

Rijeka – Opatija-Matulji 15.180.000,00

Opatija-Matulji – Jurdani 6.072.000,00

Jurdani – Šapjane 10.836.000,00

DIONICA UKUPNO 47.268.000,00

ETCS (KOLODVORI I DIONICE) 50.820.000,00

REKAPITULACIJA - SIGNALNO-SIGURNOSNI UREĐAJI

PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA 108.028.800,00

PODDIONICA II: ŠKRLJEVO (uklj.) - RIJEKA (isklj.) 95.889.600,00

PODDIONICA III: RIJEKA (isklj.) - JURDANI (uklj.) 66.571.200,00

PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) - ŠAPJANE (uklj.) 34.430.400,00

UKUPNA PROCJENA INVESTICIJE 304.920.000,00



Dio: I.1. List: 20



PROCJENA TROŠKOVA ŠKRLJEVO - ŠAPJANE: dvokolosiječna pruga

KOLODVOR PROCJENA

Škrljevo 49.848.000,00


Rijeka 90.024.000,00


Jurdani 23.808.000,00

Šapjane 20.832.000,00

KOLODVORI UKUPNO 215.760.000,00

DIONICA


Sušak-Pećine – Rijeka 0,00




DIONICA UKUPNO 57.684.000,00

ETCS (KOLODVORI I DIONICE) 54.688.800,00

REKAPITULACIJA - SIGNALNO-SIGURNOSNI UREĐAJI





UKUPNA PROCJENA INVESTICIJE 328.132.800,00



Dio: I.1. List: 21



I.1.5 GRAFIČKI PRILOZI

1. PREGLEDNI PLAN OSIGURANJA – DIONICA ŠKRLJEVO – RIJEKA

2. PREGLEDNI PLAN OSIGURANJA – DIONICA RIJEKA (isklj.) – ŠAPJANE



Dio: I.2.1. List: 1



I.2.1 IDEJNO RJEŠENJE DALJINSKOG UPRAVLJANJA PROMETOM



Dio: I.2.1. List: 2




Na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane ne postoji sustav daljinskog upravljanja prometom.

Kolodvori Škrljevo i Sušak-Pećine osigurani su relejnim signalno-sigurnosnim uređajem, kolodvori

Rijeka i Opatija-Matulji elektromehaničkim signalno-sigurnosnim blok-uređajem, a kolodvori

Jurdani i Šapjane mehaničkim signalno-sigurnosnim uređajem.

Sustav osiguranja između kolodvora Škrljevo i Sušak-Pećine te između kolodvora Sušak-Pećine i

Rijeka je međukolodvorska ovisnost. Važno je napomenuti da je tijeku izvedba projekta ugradnje

uređaja automatskog pružnog bloka na dionici (Moravice) – Škrljevo – Sušak-Pećine. Na dionici

Škrljevo - Rijeka u funkciji je radio-dispečerski sustav.

Na otvorenoj pruzi na dionici Rijeka – Šapjane nema signalno-sigurnosnih uređaja, a ni radio-

dispečerski sustav nije u funkciji.

Na cijeloj dionici svi željezničko-cestovni prijelazi se deniveliraju, pa, sukladno poglavlju I.1, nema

potrebe za ugradnjom uređaja za osiguravanje ŽCP-a.

Nadzor nad vođenjem i reguliranjem prometa na predmetnoj dionici obavlja dio službe za

izvršenje prometa u prometnoj operativnoj grupi Rijeka.

Koordinaciju rada prometnika obavlja prometni dispečer područne operative koji je nadležan za

komunikaciju sa susjednim područnim operativama, te vertikalno u hijerarhiji s koordinatorom i

šefom područne operative.

Postojeća organizacija vođenja i reguliranja prometa na pruzi na operativnom nivou odvija se

horizontalno, komunikacijom između susjednih kolodvora, bez mogućnosti nadležnog mjesta za

nadzor i provedbu voznog reda u realnom vremenu.

Postojeće stanje organizacije vođenja i reguliranja prometa ne odgovara zahtjevima budućeg

razvoja željezničkog čvora Rijeka, te se u slučaju povećanja intenziteta prometa i kapaciteta

čvora (izgradnjom drugog kolosijeka) mogu očekivati znatni problemi u vođenju i reguliranju

prometa.



Dio: I.2.1. List: 3



I.2.1.2 PRIJEDLOG UNAPRIJEĐENJA

UVOD

Zbog izuzetne prometne važnosti i planiranog budućeg porasta intenziteta prometa (v. 1.

Tehničko obrazloženje), predlaže se uključenje cijele dionice u sustav središnjeg upravljanja

prometom. Preduvjeti za uključivanje u središnje upravljanje prometom su implementirana

rješenja iz poglavlja I.1 i poglavlja I.2.2.

Sukladno Studiji i idejnim rješenjima središnjeg upravljanja željezničkim prometom (ŽPD d.d.,

prosinac 2011.), za upravljanje ovom dionicom predlaže se koncepcija operativno-upravljačkog

centra Zapadna Hrvatska (OUC Zapadna Hrvatska), koji je, između ostalog, nadležan i za

organizaciju i upravljanje prometom na svom dijelu mreže pruga, a time i predmetne dionice.

OUC Zapadna Hrvatska funkcijski integrira sve podsustave potrebne za efikasno vođenje

prometa visokog intenziteta. Osnovna zadaća sustava središnjeg upravljanja prometom

(telekomande) je omogućiti upravljanje i nadzor nad signalno-sigurnosnim uređajima kolodvora

na području upravljanja. Upravljanje ostalim sustavima također je dio središnjeg upravljanja

prometom (telekomande).

U razdoblju nakon ugradnje ESSU (predmet poglavlja I.1), a prije izgradnje operativno-

upravljačkog centra, kolodvori Sušak-Pećine, Opatija-Matulji i Jurdani postat će nezaposjednuti

(knjiga T) te će se njima upravljati daljinski iz kolodvora Rijeka. Kolodvori Škrljevo, Rijeka i

Šapjane ostat će trajno zaposjednuti i nakon implementacije pružne dionice u OUC.

Kako je definirano Knjigom T i poglavljem I.1 u ovoj knjizi, koncepcija upravljanja kolodvorima

dana je sljedećom tablicom:

KOLODVOR KONCEPCIJA UPRAVLJANJA

ŠKRLJEVO Obzirom da kolodvor ostaje zaposjednut nakon ugradnje ESSU i uključenja u sustav daljinskog upravljanja, u kolodvoru se ugrađuje cjeloviti ESSU sa logičko-upravljačkim dijelom i korisničkim sučeljem za mjesno upravljanje uređajem - MMI.

SUŠAK – PEĆINE

Obzirom da kolodvor ostaje nezaposjednut nakon ugradnje ESSU, u kolodvoru se ugrađuje ESSU, čiji će logički dio biti implementiran i konfiguriran unutar novog ESSU kolodvora Rijeka (tzv. multi-station interlocking), dok će se prometom u kolodvoru upravljati daljinski iz kolodvora Rijeka do realizacije OUC Zapadna Hrvatska i uključenja u isti.

RIJEKA

Obzirom da kolodvor ostaje zaposjednut nakon ugradnje ESSU i uključenja u sustav daljinskog upravljanja, u kolodvoru se ugrađuje cjeloviti ESSU sa logičko-upravljačkim dijelom i korisničkim sučeljem za mjesno upravljanje uređajem - MMI. U novom ESSU će biti implementiran i tzv. multistation interlocking, tako da će logički (postavno-zabravni) dio kolodvora Sušak-Pećine, Opatija-Matulji i Jurdani biti implementiran i konfiguriran unutar cjelovitog ESSU kolodvora Rijeka te samim time i upravljan putem njegovog MMI-a. Obzirom da se kolodvor sastoji od putničkog i teretnog dijela, novi ESSU mora oba dijela kolodvora uključiti u jedinstvenu cjelinu.



Dio: I.2.1. List: 4



OPATIJA – MATULJI


JURDANI


ŠAPJANE Obzirom da kolodvor ostaje zaposjednut nakon ugradnje ESSU i uključenja u sustav daljinskog upravljanja, u kolodvoru se ugrađuje cjeloviti ESSU sa logičko-upravljačkim dijelom i korisničkim sučeljem za mjesno upravljanje uređajem - MMI.

OTVORENA PRUGA

Škrljevo – Sušak-Pećine: nadzor nad dionicom iz OUC Zapadna Hrvatska dvokolosiječni obostrani APB - pet blokovnih mjesta šest prostornih odsjeka

Sušak-Pećine – Rijeka: nadzor nad dionicom iz OUC Zapadna Hrvatska i kolodvora Rijeka

nema blokovnog mjesta (blok bez signala) jedan prostorni odsjek

Rijeka – Opatija-Matulji: nadzor nad dionicom iz OUC Zapadna Hrvatska i kolodvora Rijeka dvokolosijecni obostrani APB - pet blokovnih mjesta šest prostornih odsjeka

Opatija-Matulji – Jurdani: nadzor nad dionicom iz OUC Zapadna Hrvatska dvokolosijecni obostrani APB - dva blokovna mjesta tri prostorna odsjeka

Jurdani – Šapjane: nadzor nad dionicom iz OUC Zapadna Hrvatska i kolodvora Rijeka jednokolosijecni APB - sedam blokovnih mjesta osam prostornih odsjeka

Za dionicu Škrljevo – Rijeka - Šapjane predviđa se sljedeća organizacijska struktura sustava

daljinskog upravljanja prometom:

Centar daljinskog upravljanja prometom: OUC Zapadna Hrvatska

Kolodvori upravljani iz OUC Zap. Hrvatska bez mogućnosti mjesnog upravljanja: kolodvor Jurdani,

kolodvor Opatija – Matulji,

kolodvor Sušak-Pećine,

Kolodvori upravljani iz OUC Zapadna Hrvatska s mogućnošću mjesnog upravljanja:

kolodvor Šapjane

kolodvor Rijeka

kolodvor Škrljevo

Grupe komunikacijskih sučelja za nadzor i upravljanje:

centralno sučelje za nadzor i upravljanje sa

kolodvorskim sučeljem za nadzor i upravljanje SS uređajem (stanja i upravljanje)

kolodvorskim sučeljem za nadzor SS uređajem (stanja)



Dio: I.2.1. List: 5



kolodvorsko sučelje za nadzor i upravljanje SS uređajem

kolodvorsko sučelje za nadzor SS uređaja

komunikacijski sustav (SDH STM-4 komunikacijska mreža dionice)

Grupe sučelja namijenjene nadzoru i upravljanju povezane su međusobno u redundantne mreže

s glavnim komunikacijskim putovima na centar nadzora i upravljanja prometom. Kao temeljni

prijenosni medij za izgradnju telekomunikacijske okosnice i spajanja na ostale sustave predviđen

je svjetlovodni kabel (predmet poglavlja I.2.2).

Korištenjem mreže za prijenos podataka zasnovane na SDH standardu te mrežnih usmjernika i

preklopnika, osigurana je stabilnost i brzina prijenosa velike količine podataka. Također,

korištenje SDH standarda u redundantnoj strukturi osigurava brzu rekonfiguraciju sustava u

slučaju ispada.

Operativno-upravljački centar je centar s visokim stupnjem automatizacije upravljačkih i

dispečerskih aktivnosti. Sustav je u mogućnosti automatski postavljati putove vožnje, kroz

praćenje kretanja vlakova i usporedbom s voznim redom. Putem aktualnih informacija o

trenutnom položaju vlakova sustav može, usporedbom s važećim voznim redom, detektirati

konflikte. Rješavanje konflikata izvodi se intervencijom prometnika.

Daljnje mogućnosti sustava su:

automatski unos i ažuriranje podataka automatsko izvođenje planiranih pretjecanja i križanja vlakova automatsko dodjeljivanje alternativnih kolosijeka sigurnosna provjera sustava

Sukladno Studiji i idejnim rješenjima središnjeg upravljanja željezničkim prometom (ŽPD d.d.,

prosinac 2011.), u operativno-upravljačkom centru Zapadna Hrvatska potrebna su 22 izvršna

radnja mjesta te drugo pomoćno osoblje i osoblje općih poslova.

U operativno–upravljačkom centru Zapadna Hrvatska nalaze se sljedeća radna mjesta:

voditelj centra regionalni dispečer tehnolog regionalne prometne operative voditelj za izvanredne događaje pružni dispečer prometnik



Dio: I.2.1. List: 6



SUSTAV UPRAVLJANJA PROMETOM

Komponente centra daljinskog upravljanja

Centar daljinskog nadzora i upravljanja prometom smješten je u objektu OUC Zapadna Hrvatska,

gdje su osigurani pogodni uvjeti za rad osoblja (24-satno dežurstvo) i cjelokupne instalirane

opreme. Objekt ima osigurano napajanje električnom energijom putem UPS-a te rezervni izvor

napajanja putem elektroagregata ili redundantnog izvora napajanja (zasebna grana dalekovoda i

zasebna trafo stanica).

Osnovne komponente opreme centra su sljedeće:

procesna računalna oprema za prihvat, obradu i registraciju podataka, sučelja za upravljanje, lokalna komunikacijska mreža OUC Zapadna Hrvatska, aktivna komunikacijska oprema, baza podataka, komunikacijska sučelja prema SS uređajima telekomunikacijske veze komunikacijska sučelja prema korisničkim podsustavima (razglas, info ploče, točno vrijeme) komunikacijska sučelja prema tehničkim podsustavima (tehnička zaštita, rasvjeta itd.) podrška za usklađenje sistemskog sata točnog vremena s ostatkom mreže, oprema za napajanje električnom energijom.

Osnovne komponente sustava moraju zadovoljavati sljedeće:

dohvat informacija mora onemogućiti gubitak informacije odziv sustava mora omogućiti da se dohvaćena informacija pravovremeno preda ili na

daljnju obradu (sustav automatizacije) i/ili krajnjem korisniku (MMI)

Kako vremena odziva nisu jednaka za sve dijelove sustava, zahtijeva se paralelno procesuiranje

procesa u vidu sustava klijent – poslužitelj. Nakon primitka i obrade, podaci su putem računalne

opreme i lokalne računarske mreže (LAN) dostupni nizu korisnika u centru.

Unutar OUC Zapadna Hrvatska ugrađuje se potreban broj sučelja za povezivanje sa

kolodvorima. Sučelja unutar centra mogu biti:

centralno sučelje za nadzor i upravljanje sučelje predviđeno za prijenos stanja i komandi za upravljanje centralno sučelje za nadzor nad kolodvorskim SS uređajem sučelje predviđeno za prijenos stanja SS uređaja



Dio: I.2.1. List: 7



Sučelje za SS uređaje u kolodvorima

Sustav središnjeg upravljanja mora omogućiti daljinsko upravljanje svim kolodvorima na dionici.

Komunikacija s OUC Zapadna Hrvatska ostvaruje se putem SDH usmjernika i preklopnika na

dionici, tj. SDH mrežom realiziranom svjetlovodnim kabelima i SDH preklopnicima, spojenim u

redundantni prsten (obuhvaćeno poglavljem I.2.2).

Arhitektura sustava daljinskog upravljanja sigurnosnim sustavima prikazana je na nacrtu I.2.1.1.

KOMUNIKACIJSKI PODSUSTAV DALJINSKOG UPRAVLJANJA PROMETOM

Komunikacijska mreža omogućuje povezivanje opreme sustava daljinskog upravljanja prometom

u centru sa sučeljima za prijenos naredbi i stanja na dionici. Sukladno projektnom zadatku,

mehanizam prijenosa podataka je SDH STM-4.

Čvorna mjesta glavne komunikacijske mreže, koja se proteže od kolodvora Škrljevo preko

kolodvora Rijeka do kolodvora Šapjane, su centar upravljanja prometom OUC Zapadna Hrvatska

i kolodvorska sučelja Šapjane, Rijeka i Škrljevo.

Na glavnoj komunikacijskoj mreži za prijenos podataka koristi se SDH STM-4. Kao medij koristi

se jednomodni svjetlovodni kabel (predmet poglavlja I.2.2).

Prstenasta struktura mreže omogućuje brz oporavak mreže u slučaju kvara na nekom od mrežnih

preklopnika ili segmenata kabela, u vremenu garantirano kraćem od 500 milisekundi.

Otvoreni komunikacijski sustav omogućuje servis prijenosa podataka i ostalim (pod)sustavima

(sustav tehničke zaštite, računalni podaci, putne informacije, sustav prodaje karata itd.).

Koncept redundancije

Visoka raspoloživost sustava ostvaruje se primjenom redundancija kod svih ključnih komponenti

komunikacijskog sustava.

Redundancija SDH komunikacijske mreže se postiže prstenastom topologijom mreže. Prsten se

sastoji od većeg broja SDH usmjernika/preklopnika međusobno povezanih svjetlovodom.

Podatkovni paketi putuju najkraćim mogućim putem između svojih svjetlovodnih sučelja u

normalnom slučaju.

U slučaju prekida komunikacije između tih sučelja unutar određenog vremena, pretpostavlja se

nastanak greške na mreži (prekid mreže) te započinje prijenos podatkovnih paketa dužim putem

među svojim preostalim svjetlovodnim sučeljima, pa funkcija mreže ostaje sačuvana.

Kod ključne komunikacijske opreme koristit će se redundantni izvori napajanja. Oprema će se

napajati iz lokanih UPS uređaja.



Dio: I.2.1. List: 8



Funkcijski zahtjevi komunikacijskog sustava

Komunikacijski sustav mora biti izveden tako da postigne 99.99% raspoloživosti.

Komunikacijski sustav mora biti dovoljno fleksibilan da se može proširiti izvan granica ove

specifikacije dodavanjem sklopovske te proširenjem programske podrške. Buduća proširenja

postrojenja ne smiju zahtijevati potpunu zamjenu komunikacijskog sustava.

Preklopnici na lokalnoj mreži i pretvarači vrste medija moraju podržavati redundantne napojne

priključke. Mrežni preklopnici okosnice moraju imati redundantne izvore napajanja.

Preklopnici na procesnoj mreži moraju podržavati brzu redundanciju medija na Ethernet

svjetlovodnim sučeljima. Preklopnici moraju biti spojeni u prstenastu strukturu, pri čemu jedan od

preklopnika ima ulogu upravljanja redundancijom.

Upravljanje redundancijom koristit će se za preustroj mreže u slučaju kvara. Rekonfiguracija

mreže mora se dovršiti za manje od 500 ms.

POVEZIVANJE TELEKOMUNIKACIJSKIH VEZA

ŽAT

Unutar OUC Zapadna Hrvatska potrebno je osigurati minimalno 22 priključka ŽAT brojeva za

operativno osoblje centra, sukladno Studiji i idejnim rješenjima središnjeg upravljanja željezničkim

prometom (ŽPD d.d., prosinac 2011.). Potrebno je iz postojeće ŽAT centrale u Rijeci (prizemlje

zgrade na Žabici) izdvojiti potreban broj veza putem modulacijskih uređaja prijenosom preko SDH

infrastrukture. Digitalna ŽAT centrala MD 110 u kolodvoru Rijeka ima kapacitet:

analogni korisnici prema licenci 528, uključeno 521 (preostalo 7), CAS korisnici prema licenci 120, uključeno 32 (preostalo 88) digitalni korisnici prema licenci 95, uključeno 5 (preostalo 90) IP korisnici prema licenci 47, koristi se 29 (preostalo 18)

Centrala je povezana u poslovnu telefonsku mrežu HŽ-a putem SDH infrastrukture, te u javnu

telefonsku mrežu ADSL linkom 1 Mb/s (15 govornih kanala).

ŽAT veze prisutne su na sljedećim radnim mjestima u OUC Zapadna Hrvatska:

voditelj centra regionalni dispečer tehnolog regionalne prometne operative voditelj za izvanredne događaje pružni dispečer prometnik



Dio: I.2.1. List: 9



Pružna telefonija

Pružna telefonija se povezuje u centar preko lokalnih centrala pružne telefonije, koje su

povezane na komunikacijski prsten kolodvora pod nadzorom centra, te samog centra.

Povezivanje se izvodi pomoću svjetlovodnog kabela.

Direktno povezivanje prema korisnicima pružne telefonije dostupno je sa sljedećih radnih mjesta:

voditelj za izvanredne događaje pružni dispečer prometnik

Radijske veze

OUC Zapadna Hrvatska potrebno je povezati na GSM-R mrežu, koja omogućuje, između ostalog,

direktnu komunikaciju s operaterima u prijevozu putnika i robe. Direktno povezivanje prema

operaterima u prijevozu putnika i robe dostupno je sa sljedećih radnih mjesta:

regionalni dispečer tehnolog regionalne prometne operative voditelj za izvanredne događaje pružni dispečer prometnik

SUSTAV ZA UPRAVLJANJE INFORMIRANJEM PUTNIKA

Na svim kolodvorima i stajalištima predmetne dionice predviđeno je ugraditi sustav informiranja

putnika koji će omogućiti davanje vizualnih i govornih informacija, kao i informacija o točnom

vremenu (predmet poglavlja I.2.2).

Sustav vizualnog informiranja putnika sastojat će se od informacijskih ploča, a govorno

informiranje putnika sastojat će se od zvučnika. Za sustav informiranja putnika koriste se

posebna sučelja za upravljanje odvojena od sigurnosnih sustava. Sustavi su komunikacijski

povezani sa središnjim računalom za upravljanje.

Računalo za informiranje putnika povezano je s dijelom prometnog podsustava. Iz tog

povezivanja generiraju se podaci za automatsko postavljanje informacija o prometu vlakova

prema voznom redu i/ili trenutnoj situaciji na mreži, uz mogućnost ručnog unosa određenih

promjena.

Arhitektura sustava daljinskog upravljanja informiranjem putnika prikazana je na nacrtu I.2.1.3.



Dio: I.2.1. List: 10



UPRAVLJANJE NE-SIGURNOSNIM SUSTAVIMA

Radi održanja raspoloživosti sustava u najvećoj mogućoj mjeri i maksimalne usluge nužno je

ostvariti upravljanje ne-sigurnosnim sustavima. Sustavi rasvjete, grijanja skretnica, kontrole

pregrijanih osovina, nadzora nad svjetlovodnim kabelom, meteo stanica i dr., spadaju u ne-

sigurnosne sustave. Za ne-sigurnosne sustave koriste se posebna sučelja za upravljanje,

odvojena od sigurnosnih sustava.

Za ovaj tip upravljanja potreban je grupni prikaz cjelina pod nadzorom sa stanjem sustava pod

kontrolom. Pojedina cjelina mora pružiti mogućnost upravljanja po funkcijskim cjelinama. Status

alarmnog stanja u sustavu objavljuje se porukom. U slučaju alarma prikazuje se informacija o

kojem se tipu alarma radi i na kojem mjestu. Za što veću uštedu energije moguće je proširenje

sustavom analize podataka potrošnje energije u određenim vremenskim uvjetima te podaci o

kvarovima na sustavu.

Arhitektura sustava daljinskog upravljanja ne-sigurnosnim sustavima dana je na nacrtu I.2.1.2.

SUSTAV TEHNIČKE ZAŠTITE

U sklopu dionice Škrljevo – Rijeka - Šapjane nalazi se niz poslovnih, uslužnih, elektroenergetskih

i ostalih objekata koje je nužno štititi sustavom tehničke zaštite, u svrhu povećavanja sigurnosti

transportnog sustava i usluge te zaštite ljudi i materijalnih sredstava HŽ-Infrastrukture. Opseg

štićenja navedenih grupa objekata ovisi o njihovoj važnosti i stupnju ugroženosti, funkcionalno-

tehničkim karakteristikama, a sastoji se od opremanja pojedinih objekata sustavima video-

nadzora, kontrole pristupa te protuprovale.

Konceptom realizacije sustava središnjeg upravljanja i nadzora na dionici dane su smjernice za

realizaciju gore navedenih sustava tehničke zaštite na pojedinim objektima te uspostavu

jedinstvenog nadzora.

U slučaju incidentnih situacija na pojedinim štićenim objektima, alarmi se prosljeđuju do lokacije

centralnog nadzornog centra gdje nadležni operater donosi odluku o daljnjim postupcima, poput

alarmiranja interventnih službi, policije, vatrogasaca, hitne pomoći i sl.

Osnovne komponente sustava tehničke zaštite su:

sustav video nadzora, sustav kontrole pristupa, sustav protuprovale.

Sustav tehničke zaštite poseban je dio funkcionalnosti OUC Zapadna Hrvatska. Operativno je

isključen iz obavljanja zadaća vezanih na upravljanje prometom, ali je sastavni dio nadzora nad

javno pristupnim površinama prema željezničkoj infrastrukturi i štićenja objekata i opreme od

iznimne važnosti za vođenje i održavanje prometa. Nadzor javno pristupnih površina i korisnika

vezan je za osiguranje kvalitete putničkog prometa. Nadzor i štićenje objekata i opreme važan je

dio osiguranja kvalitete i raspoloživosti željezničkog sustava u cjelini.






ARHITEKTURA SUSTAVA DALJINSKOG UPRAVLJANJA I INTEGRACIJA SUSTAVA

Arhitektura OUC Zapadna Hrvatska izrađena je sukladno Studiji i idejnim rješenjima središnjeg

upravljanja željezničkim prometom (ŽPD d.d., prosinac 2011.).

Oprema u sustavima za središnje upravljanje je procesna računalna oprema namijenjena za

upravljanje i kontrolu 24 sata na dan tijekom čitavog radnog vijeka. Procesi unutar OUC Zapadna

Hrvatska distribuirani su na specifične izvršne podsustave. Komunikacija podsustava unutar

centra je LAN mreža. Procesi upravljani podsustavima kontrolirani su sa specifičnog korisničkog

sučelja za upravljanje pojedinim podsustavom.

Povezivanje čitave mreže upravljanja (sigurnosnih sustava - nacrt I.2.1.1, ne-sigurnosnih sustava

- nacrt I.2.1.2, sustava informiranja putnika - nacrt I.2.1.3) vidljivo je na nacrtu I.2.1.4, blok-shemi

koja prikazuje arhitekturu sustava daljinskog upravljanja. Veze svih sustava dovode se u OUC

Zapadna Hrvatska te se preko zajedničke LAN mreže potrebni podaci distribuiraju na sučelje za

upravljanje pojedinim podsustavom ili na sustav automatske kontrole.

Unutar OUC Zapadna Hrvatska funkcionalno su integrirani i svi ostali podsustavi u funkciji

vođenja prometa i funkciji kvalitete usluge korisnicima:

o Sustav upravljanja prometom Sigurnosni prikaz za upravljanje prometom i izdavanje naredbi

Globalni prikaz područja upravljanja centra sa kontrolom provedbe

Realni grafikon voznog reda

Dispozicijska sučelja

o Komunikacijski podsustav

Mail

Internet

o Telekomunikacijske veze

GSM-R

ŽAT

Pružna telefonija

o Sustav za informiranje putnika Vizualno

Glasovno

o Sustav tehničke zaštite

sustav video nadzora,

sustav kontrole pristupa,

sustav protuprovale.






Vrijeme potrebno za prijenos od izdavanja, pa do reakcije u izvršnom uređaju ovisi o kašnjenju

informacijskog sustava unutar centra, kašnjenju u prijenosu izvan centra i o kašnjenju unutar

izvršnih uređaja

Upravljački terminali svih radna mjesta vezanih za upravljanje prometom unutar OUC-a su

konceptualno jednaka. Sadrže osam 22'' monitora na potpuno tipiziranom radnom mjestu. Osim

monitora, radna mjesta imaju upravljačke konzole sastavljene od tipkovnice i miša. Osim toga na

telekomunikacijskom pultu uz radno mjesto integrirane su također sve prethodno opisane

telekomunikacijske veze.

U OUC Zapadna Hrvatska postoji nekoliko tipova radnih mjesta koja se razlikuju po

mogućnostima i sadržaju prikaza. Kao što je napomenuto, upravljački terminali su općeniti,

odnosno s njih se može pozvati bilo koji sustav podržan konfiguracijom softvera u OUC-u. Prema

klasifikaciji radnih mjesta pozivaju se određeni korisnički sustavi i prikazi u sustavu koji su

dodijeljeni radnom mjestu.

Upravljački terminali svih radna mjesta vezanih za upravljanje ne-sigurnosnim sustavima su

prilagođena dijelu sustava na kojem se obavlja upravljanje. Sadrže potreban broj 22'' monitora na

potpuno tipiziranom radnom mjestu. Osim monitora, radna mjesta imaju upravljačke konzole

sastavljene od tipkovnice i miša. Na telekomunikacijskom pultu uz radno mjesto integrirane su

telekomunikacijske veze potrebne za predmetno radno mjesto.







Implementacija sustava daljinskog upravljanja izvodit će se nakon implementacije uređaja za

osiguranje, telekomunikacijske infrastrukture, telekomunikacijskih sustava i sustava tehničke

zaštite.

U sklopu radova predviđa se opremanje kolodvora Rijeka, Šapjane, Škrljevo i OUC-a potrebnom

infrastrukturom za realizaciju sustava daljinskog upravljanja. U procjeni troškova predviđeno je da

su svi preduvjeti infrastrukture ostvareni (poglavlje I.2.2), u što spadaju:

Kabeli za povezivanje: Svjetlovodni kabeli Energetski kabeli

Komunikacijska oprema: SDH IP

Procjena troškova obuhvaća:

sučelja za SS uređaje sučelja za ne-sigurnosne uređaje opremu za upravljanje terminale za upravljanje programsku podršku za upravljanje SS uređajima programsku podršku za upravljanje ne-sigurnosnim uređajima lokalnu mrežu i kabliranje unutar OUC Zapadna Hrvatska

Poddionica I: Kolodvor Rijeka

KOLODVOR PROCJENA

Rijeka 18.500.000,00


Poddionica II: Škrljevo (uključivo) – Rijeka (isključivo)

KOLODVOR PROCJENA

Škrljevo 4.000.000,00

OTVORENA PRUGA


Sušak-Pećine – Rijeka 3.000.000,00

PODDIONICA II: ŠKRLJEVO (uklj.) – RIJEKA (isklj.) 10.000.000,00






Poddionica III: Rijeka (isključivo) – Jurdani (uključivo)

OTVORENA PRUGA PROCJENA



PODDIONICA III: RIJEKA (isklj.) – JURDANI (uklj.) 10.000.000,00

Poddionica IV: Jurdani (isključivo) - Šapjane (uključivo)

- jednokolosiječna pruga Jurdani (isklj.) – Šapjane (uklj.)

KOLODVOR PROCJENA

Šapjane 1.500.000,00

OTVORENA PRUGA

Jurdani – Šapjane 300.000,00

PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) – ŠAPJANE (uklj.)

JEDNOKOLOSIJEČNA PRUGA 1.800.000,00

- dvokolosiječna pruga Jurdani (isklj.) – Šapjane (uklj.)

KOLODVOR PROCJENA

Šapjane 1.600.000,00

OTVORENA PRUGA

Jurdani – Šapjane 700.000,00

PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) – ŠAPJANE (uklj.)

DVOKOLOSIJEČNA PRUGA 2.300.000,00







REKAPITULACIJA





UKUPNO 40.500.000,00


REKAPITULACIJA





UKUPNO 41.000.000,00







I.2.1.1 ARHITEKTURA SUSTAVA DALJINSKOG UPRAVLJANJA SS SUSTAVIMA, SHEMA

I.2.1.2 ARHITEKTURA SUSTAVA DALJINSKOG UPRAVLJANJA NE-SIGURNOSNIM

SUSTAVIMA, SHEMA

I.2.1.3 ARHITEKTURA SUSTAVA DALJINSKOG UPRAVLJANJA INFORMIRANJEM

PUTNIKA, SHEMA

I.2.1.4 ARHITEKTURA SUSTAVA DALJINSKOG UPRAVLJANJA, BLOK-SHEMA



Dio: I.2.2. List: 1






Dio: I.2.2. List: 2




Na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane u funkciji je šest kolodvora i pet stajališta, prema

postojećoj prometno-organizacijskoj strukturi.

Stajališta nisu opremljena nikakvim TK uređajima, niti infrastrukturom koja bi podržavala ugradnju

istih. Kolodvori su opremljeni TK prostorijama i prometnim uredima, u kojima se nalazi uglavnom

zastarjela TK oprema, izuzev svjetlovodne infrastrukture namijenjene IKT službi.

U nastavku slijedi detaljniji opis postojećeg stanja TK elemenata uz otvorenu prugu i u

kolodvorima.

PRUŽNI KABELI

Pružni signalno-telekomunikacijski kabel TD 59-PT 15x4x1,2 položen je 2012. godine od Škrljeva

do državne granice i uveden u sve objekte na pruzi, gdje završava na DA-60 glavama.

Od Škrljeva do Žabice položeni su uz prugu TD 12x4x1,2 (završen na starim kabelskim glavama)

i STKA 21x4x1,2+2kx (završen na DA-60 kabelskim glavama). Na dionici od kolodvora Škrljevo

do BBK Kojonac položen je i STA 23x4x1,2, koji završava na DA-60 kabelskim glavama.

Pružni energetski kabel 4x25mm2, položen u okviru projekta izmjene sustava električne vuče

(ISEV) 2012. godine, ukraden je, pa se za napajanje na dionici Škrljevo - Rijeka koristi postojeći

kabel 4x4mm2.

U tijeku su radovi na ugradnji uređaja APB-a na dionici (Moravice) – Škrljevo – Sušak-Pećine, u

sklopu kojih se na navedenoj dionici po trasi postojećeg PEK 4x4 mm2 polaže novi pružni

energetski kabel s aluminijskim vodičima (PEK-A 4x50mm2). Taj kabel će po principu ulaz-izlaz

ući u sve objekte na pruzi (kolodvorske napojne prostorije, kućice ŽCP-a, kućice APB-a, pružne

radijske postaje).

U sklopu projekta ISEV 2012. godine završeno je i polaganje samonosivog svjetlovodnog kabela

na stupove kontaktne mreže. Taj kabel uveden je u sve kolodvore, koristeći kolodvorsku

površinsku kanalizaciju.

RADIODISPEČERSKA MREŽA

Na dionici Škrljevo - Rijeka u funkciji je radiodispečerska mreža. Centrala RDD Rijeka – Ogulin

locirana je u prostoriji dispečera na II katu, a radijska oprema u TK prostoriji. Duž pruge su

izgrađene pružne radijske postaje (PRP) koje se sastoje od tipske betonske kućice i 20-

metarskog antenskog stupa tipske oznake RD-1 na sljedećim stacionažama:

- km 641+240 RD Škrljevo

- km 647+850 RD Trsat

- km 649+450 RD Sušak-Pećine

- km 652+790 RD Rijeka-Žabica (u tijeku izmještanje na novu lokaciju, bliže tunelu Kalvarija).



Dio: I.2.2. List: 3



Na dionici Rijeka - Šapjane radiodispečerska mreža nije u funkciji.

TK OPREMA PO KOLODVORIMA I STAJALIŠTIMA

Kolodvor Škrljevo

Prometni ured kolodvora Škrljevo opremljen je jednostavnim TK pultom za potrebe preuzimanja i

slanja poziva. Kolodvor nije opremljen razglasom, a matični sat je zastarjeli elektromehanički, u

lošem stanju.

U relejnoj prostoriji smješten je zidni završni ormarić pružnog energetskog kabela.

Prostorija za smještaj TK uređaja nalazi se u prizemlju kolodvorske zgrade sa sjeverozapadne

strane. Površina joj je 29 m2. U njoj je smješten ZKO sa završecima pružnog TD kabela i

svjetlovodni razdjelnik samonosivog kabela, te digitalna ŽAT centrala MD 110 kapaciteta:

- analogni korisnici prema licenci 64, uključeno 64

- CAS korisnici prema licenci 90, uključeno 58

- digitalni korisnici prema licenci 32, uključeno 16, koristi se 1

- IP prema licenci 20, uključeno 0.

Centrala je povezana s poslovnom HŽ mrežom preko SDH infrastrukture, koja u Škrljevu

raspolaže s 1x622 Mb/s linkom prema Rijeci i Zagrebu. U TK prostoriji smješten je SDH uređaj

tipa Surpass hiT 7030.

U kolodvoru Škrljevo ugrađen je i mjerač brzine i smjera vjetra (buromjer), koji ima svoj unutarnji i

vanjski dio. Unutarnji dio nalazi se u prometnom uredu, a vanjski dio na burobranu udaljenom

otprilike 2 km od prometnog ureda.

UHF radijska mreža kolodvora Škrljevo raspolaže s jednim radijskim kanalom. Repetitor je tip

MOTOROLA McCompact, a ugrađen je u kolodvorsku UHF kućicu, koja se nalazi u blizini

kolodvorske zgrade, sa zapadne strane. Odmah uz nju je i pripadajući antenski stup.

Kolodvor Sušak-Pećine

Prometni ured kolodvora Sušak-Pećine opremljen je jednostavnim TK pultom za potrebe

preuzimanja i slanja poziva. Kolodvor nije opremljen razglasom, a matični sat je zastarjeli

elektromehanički, u lošem stanju.

U relejnoj prostoriji smješten je zidni završni ormarić pružnog energetskog kabela.

Prostorija za smještaj TK uređaja nalazi se u prizemlju kolodvorske zgrade. Površina joj je 16 m2.

U njoj su smješteni ZKO-i sa završecima pružnih TD i STKA kabela te svjetlovodni razdjelnik

samonosivog kabela.

Kolodvor Rijeka

Telekomunikacijska oprema kololodvora Rijeka raspoređena je u više objekata. U kolodvorskoj

zgradi nalazi se prometni ured, opremljen digitalnim komunikacijskim pultom tipa Dicos, te



Dio: I.2.2. List: 4



čekaonica, opremljena zvučnicima i informacijskom pločom. Ormar s opremom putničkog

informacijskog sustava i svjetlovodni razdjelnik za vezu s opremom u objektu na Žabici nalaze se

u server prostoriji površine 7,5 m2.

Putnički informacijski sustav tipa PASIS tvrtke Exor sastoji se od matičnog sata s GPS-om, 2

mikrofonska uređaja, sata na glavnoj info ploči Ø600mm, dvostranog sata na pročelju zgrade

Ø600, 5 uredskih satova Ø300, dvostranog sata na prvom peronu Ø600mm, satova na

kolosiječnoj info ploči, 2 glavne info ploče u vestibulu, 14 peronskih info ploča, 13 kolonskih

zvučnika 30W, 11 zvučnih truba 30W, 2 zvučnika s regulacijom, te pojačala snage 2x220W i

2x500W.

U podrumu poslovno-stambene zgrade na uglu Krešimirove ulice i Trga Žabica smješteni su

završni ormari pružnih TD kabela i zidni završni ormar pružnog energetskog kabela, a u prizemlju

oprema pod upravljanjem IKT službe: svjetlovodni razdjelnici (za DU, za vezu prema prometnom

uredu – server prostoriji u kolodvorskoj zgradi, za samonosivi kabel i za Metronetov kabel), SDH,

mrežna oprema, registrofon, te digitalna ŽAT centrala MD 110 kapaciteta:

- analogni korisnici prema licenci 528, uključeno 521,

- CAS korisnici prema licenci 120, uključeno 32

- digitalni korisnici prema licenci 95, uključeno 5

- IP korisnici prema licenci 47, koristi se 29.

Centrala je povezana u poslovnu telefonsku mrežu HŽ-a putem SDH infrastrukture, te u javnu

telefonsku mrežu ADSL linkom 1 Mb/s (15 govornih kanala).

SDH infrastruktura kolodvora Rijeka raspolaže s 2x2.5 Gb/s linkom prema Šapjanama i Zagrebu,

te 1x622 Mb/s linkom prema Škrljevu. SDH uređaj Surpass hiT 7060 smješten je u prizemlju

poslovno-stambene zgrade na Žabici, u IKT prostoriju.

Za potrebe snimanja poslovnih razgovora u istu prostoriju ugrađen je suvremeni registrofon tipa

ATIS Uher VC-MDX.

UHF radijska mreža kolodvora Rijeka raspolaže s četiri radijska kanala, repetitor je tip

MOTOROLA McCompact, a ugrađen je u kolodvorsku UHF kućicu, uz koju se nalazi i pripadajući

antenski stup.

Stajalište Krnjevo nema potrebne infrastrukture (PEK, svjetlovodni kabel) i nikakvih TK uređaja.

Kolodvor Opatija-Matulji

Prometni ured kolodvora Opatija-Matulji opremljen je jednostavnim TK pultom za potrebe

preuzimanja i slanja poziva.

Prostorija za smještaj TK uređaja nalazi se u prizemlju kolodvorske zgrade sa sjeverozapadne

strane. Površina joj je 11 m2. U njoj je smješten ZKO sa završecima pružnog TD kabela, zatim

zidni završni ormarić PEK-a i svjetlovodni razdjelnik samonosivog kabela, te ormar s opremom

razglasa. Pojačalo je snage 75 W i podržava rad 4 vanjska i 2 unutarnja zvučnika.



Dio: I.2.2. List: 5



Razglas je star tridesetak godina, a naslijeđen je od Slovenskih željeznica nakon primopredaje

pruge. Kolodvor je opremljen i zastarjelim matičnim satom.

Stajališta Rukavac i Jušići su stajališta bez potrebne infrastrukture (PEK, svjetlovodni kabel).

Na navedenim stajalištima nema nikakvih TK uređaja.

Kolodvor Jurdani

Prometni ured kolodvora Jurdani opremljen je jednostavnim TK pultom za potrebe preuzimanja i

slanja poziva. TK uređaji smješteni su u prostoriji koja služi i kao garderoba, ukupne površine

21 m2. U njoj su smješteni ZKO za pružni TD kabel, svjetlovodni razdjelnik za samonosivi kabel,

te zidni ormarić za PEK.

Stajalište Permani nema nikakve infrastrukture (PEK, svjetlovodni kabel) i nikakvih TK uređaja.

Kolodvor Šapjane

Prometni ured kolodvora Šapjane opremljen je jednostavnim TK pultom za potrebe preuzimanja i

slanja poziva.

Prostorija za smještaj TK uređaja površine 6 m2 nalazi se praktički u garderobi, a u njoj su

smješteni: ZKO s DA-60 glavama za završetak pružnog TD kabela, zatim zidni svjetlovodni

razdjelnik samonosivog kabela, zidni završni ormar PEK-a, SDH uređaj Surpass hiT 7030 s

1x622 Mb/s linkom prema Rijeci, te suvremeni registrofon ATIS Uher VC-MDX za potrebe

snimanja poslovnih razgovora.

PRUŽNA TELEFONIJA

Pružna telefonija na dionici Škrljevo – Rijeka koristi induktorske telefone i 12-dijelni dirigentski

telefon.

U kolodvorima Škrljevo, Rijeka i Sušak-Pećine koristi se dirigentski aparat proizvođača Iskra,

starosti 40 godina. Na TKP spojene su sve službene LB veze, ŽAT telefon i žični dispečer. U

istim se kolodvorima nalazi i zidna telefonska daska, koja služi kao rezerva u slučaju prekida rada

telekomunikacijskog pulta. Na njoj su paralelno izvedeni pružni vodovi koji su i na TKP-u, na

svaki od njih su ugrađene jakozvučne budilice, a koristi se induktorski (LB) telefon, koji se na

pojedine vodove može priključiti preko posebnog prekidača.

U kolodvorima Opatija-Matulji i Jurdani koristi se jednostavni dirigentski telefon starosti pedesetak

godina.

Na pruzi Jurdani - Rijeka nalazi se 18 telefonskih ormarića opremljenih LB telefonom, a na pruzi

Škrljevo – Rijeka još 8.



Dio: I.2.2. List: 6



I.2.2.2 PRIJEDLOG UNAPRIJEĐENJA

Svi telekomunikacijski uređaji moraju biti međusobno povezani u jedinstvenu mrežu uređaja

razdvojenih po namjeni.

Svi podsustavi moraju biti modularni, kako bi ih se jednostavno moglo nadograđivati i integrirati,

te kako bi međusobno mogli izmjenjivati podatke.

Polaganje pružnih kabela

Za polaganje novog pružnog energetskog kabela od kolodvora Sušak-Pećine do d.g. i dviju

PEHD cijevi s magistralnim podzemnim svjetlovodnim kabelom od kolodvora Škrljevo do d.g.

predviđen je iskop kabelskog rova uz prugu, na suprotnoj strani pruge od samonosivog kabela,

gdje god je to moguće.

Gdje ne bude moguće kopati (zbog konfiguracije terena, primjerice usjeci ili dijelovi trase na

kojima to granice zahvata neće dozvoljavati) ili nije predviđeno Pravilnikom o općim uvjetima za

građenje u zaštitnom pružnom pojasu (primjerice dio kolodvorskog područja koji nije namijenjen

kretanju osoba i vozila), predviđena je izgradnja površinske kabelske kanalizacije.

Normalni poprečni profili trase nalaze se u knjizi A.1, odnosno A.2.

Postojeći samonosivi svjetlovodni kabel od 48 niti predviđen je za redundanciju. Zbog izvedbe

nove kontaktne mreže predviđa se demontaža i ponovna montaža, odnosno vješanje. Za vrijeme

rekonstrukcije pruge bit će potrebno kabel osigurati od oštećenja i omogućiti nesmetani rad.

Predviđa se izvođenje i izgradnja distributivne kabelske kanalizacije u područjima kolodvora i

stajališta, sukladno prometnoj tehnologiji i važećim pravilnicima. Lokalna kabelska kanalizacija

mora biti izvedena tako da uvažava potrebe lokalnog kabelskog razvoda za rasvjetu, TK i SS

uređaje te razvod redundantnog svjetlovodnog kabela od spuštanja do ponovnog ovješenja na

stupove kontaktne mreže.

Nakon realizacije veza po novim pružnim kabelima (SVK i PEK), postojeći se pružni TD kabeli i

STKA mogu napustiti.

Prijenosni sustav

Za potrebe povezivanja telekomunikacijskih uređaja u jedinstvenu mrežu predviđa se izgradnja

podzemne svjetlovodne okosnice, koja će osigurati povezivanje svih podsustava u cjeloviti

sustav. Za potrebe redundancije koristit će se postojeći samonosivi svjetlovodni kabel s SDH

prijenosnim sustavom.

Svjetlovodna okosnica će se sastojati od aktivne i pasivne opreme. Kapacitet okosnice minimalno

mora biti 48 niti prijenosnih, geometrijskih i mehaničkih karakteristika prema preporuci ITU-T

G.652 D, oznake (6x8) E9/125. Predviđeni kabel će se po načelu ulaz-izlaz uvoditi u objekte na



Dio: I.2.2. List: 7



pruzi (APB, ŽCP, TK ormari na stajalištima, kolodvorske TK i IKT prostorije, TK i IKT prostorija u

OUC Zapadna Hrvatska, elektroenergetski objekti).

U kabelsku kanalizaciju će se smjestiti dvije PEHD cijevi za uvlačenje svjetlovodnog kabela te

pružni energetski kabel. Kabelska trasa vodit će se unutar granica zahvata, poštujući Pravilnik o

općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu.

Za lokalnu kanalizaciju kolodvora i stajališta nastojat će se iskoristiti postojeća kanalizacija, a

tamo gdje to nije moguće, predviđa se izvođenje nove kanalizacije koja će u cijelosti udovoljavati

postavljanim tehničkim zahtjevima.

IP infrastruktura

Prijenosni sustav je predviđen u IP dual layer konfiguraciji. Glavna uloga IP infrastrukture na ovoj

dionici pruge je prijenos svih podatkovnih i glasovnih usluga između čvorova IP mreže na

predmetnoj dionici.

IP infrastruktura omogućit će pokrivenost svake lokacije na predmetnoj dionici IP infrastrukturom,

temeljenom na Ethernet tehnologiji (Fast Ethernet, Gigabit Ethernet), na brzinama od 100Mbps i

1Gbps. Zahtjevi za kapacitetom postavljeni su tako da planirana infrastruktura zadovolji trenutne,

ali i buduće potrebe za podatkovnim prijenosom. IP infrastruktura svojim kapacitetom mora

jamčiti mogućnost izgradnje sustava središnjeg video nadzora, daljinskog upravljanja info

pločama, te drugih aplikacija koje postavljaju visoke zahtjeve za kapacitetom IP infrastrukture i

implementacijom naprednijih transportnih mehanizama u mreži (multicast, RSVP, QoS koji bi

omogućio korištenje IP telefonije, te Voice-over-IP rješenja).

U svim kolodvorima ugrađuju se višeslojni (OSI sloj 2 i 3) preklopnici, koji služe kao točka za

povezivanje prometa lokalne mreže na samoj lokaciji, te za spajanje do okolnih lokacija istoga i

nižeg ranga. Svi kolodvori međusobno stvaraju prstene za ostvarivanje redundancije, kako je

prikazano na nacrtu I.2.2.4.

IP oprema će se smjestiti u stajalištima u samostojeće antivandal TK ormare.

Redundantni prijenosni sustav

Postojeći SDH prijenosni sustav na predmetnoj dionici konfigurirat će se kao redundantni.

Predviđa se ugradnja SDH opreme na preostale kolodvore Šapjane, Jurdani, Opatija-Matulji i

Sušak-Pećine, osiguravajući postojeće prijenosne karakteristike (v. nacrt I.2.2.3).

U kolodvoru Rijeka postoji SDH čvor kapaciteta 2,5 Gbit/s (STM-16) koji je dio glavne okosnice

SDH mreže Hrvatskih željeznica. Radi povezivanja kolodvora Škrljevo i Šapjane kapacitetom

2,5 Gbit/s, uspostavit će se transmisijska okosnica SDH kapaciteta od 2,5 Gbit/s (STM-16). Na taj

način će se osigurati zaštita najkritičnijeg dijela prometa okosnice od 2,5 Gbit/s.

Za potrebe povezivanja telefonskog i informacijskog sustava na predmetnoj dionici izgradit će se,

nadogradnjom postojeće mreže, SDH mreža područne razine kapaciteta 622 Mbit/s (STM-4).

Mreža je konfigurirana kao linearna add/drop konfiguracija za potrebe prihvata prometa

područnog karaktera i njegovog usmjeravanja prema SDH čvoru Rijeka.



Dio: I.2.2. List: 8



U stajalištima nije predviđena ugradnja SDH opreme, nego će telekomunikacijski uređaji u

stajalištima komunicirati preko nove IP mreže (v. nacrt I.2.2.4).

Prijedlog projektanta je da se postojeći SDH sustav zamijeni s Ethernetom, obzirom na zahtjeve

koje će postavljati daljnja modernizacija. Posljednji rezultati Ethernet standardizacije koji su bili

usmjereni na poboljšanje kvalitete usluge (QoS), kao i upravljanje i administriranje (OAM),

osigurali su rješavanje prijašnjih nedostataka i sada Ethernet nudi prednosti koje su prije bile

povezane isključivo sa SDH arhitekturom.

Stoga Ethernet ima sposobnosti u realnom vremenu koje se sada mogu usporediti sa SDH za

gotovo svaku primjenu, uključujući Smart Grid, SCADA i ostale aplikacije koje zahtijevaju rad u

realnom vremenu.

Kako je Ethernet u početku bio dizajniran za prijenos podataka, a SDH glasa, uvođenjem VOIP

tehnoogije i te su prednosti nestale. U nastavku su osobine u kojima Ethernet nadmašuje SDH

sustave:

- veća iskoristivost i efikasnost prijenosnog pojasa

- zaštita prijenosnog pojasa

- fleksibilnija topologija

- sveprisutno povezivanje

- jednostavnost rada i održavanja

- niži troškovi

- bolja zaštita investicije za budućnost

Podsustav IP telefonije

Predviđeni podsustav digitalne IP telefonije obuhvaća: IP telefoniju, IP pružnu telefoniju i IP

telefonske centrale.

Digitalne IP telefonske centrale morat će zadovoljavati sljedeće minimalne tehničke

karkateristike:

- podrška za IP telefoniju

- prikaz broja pozivatelja

- prebacivanje, preuzimanje, preusmjeravanje poziva

- programiranje i nadogradnja s udaljene lokacije

- najavna poruka

- snimanje i pohrana razgovora

- pretraživanje - datum/vrijeme, vremenski period, duljina trajanja snimke

- sinkronizacija na podsustav točnog vremena

Digitalni IP telefoni:

- bežični i žični VOIP SIP

- speakerphone




Dio: I.2.2. List: 9



Digitalni pružni IP telefoni:

- žični VOIP SIP

- speakerphone


Predviđeni su i digitalni IP interfoni identičnih karakteristika kao pružni IP telefoni, a za potrebe

sigurnosti interfoni mogu imati i kamere.

Predviđeni digitalni kolodvorski telekomunikacijski uređaji morat će zadovoljavati sljedeće:

- VOIP SIP podrška

- mogućnost povezivanja u jedinstveni TK sustav da po potrebi TK uređaj u jednom

kolodvoru preuzme sve funkcije ostalih na određenom dijelu pruge

- IP konekcija koja omogućava rad više korisnika

- sučelje preko IP-a na:

i. IP telefoniju

ii. javnu telefonsku mrežu

iii. putnički i službeni razglas

- mogućnost selektivnog pozivanja korisnika

- mogućnost interventnih poziva uz određivanje prioriteta

- mogućnost daljinskog nadzora rada sustava u svrhu preventivnog i korektivnog

održavanja

- mogućnost lokalnog i daljinskog konfiguriranja bez isključenja iz rada

- napajanje 230 V iz javne mreže

Priključak na kolodvorski LAN ostvariti putem preklopnika.

Priključak na javnu mrežu ostvariti putem SIP TRUNK-a.

Povezivanje u javnu GSM mrežu predviđeno je preko višekanalnog GSM gatewaya.

Podsustav UHF radijske mreže

Predviđeno je osigurati bežični sustav veza. UHF radijska mreža će do uvođenja GSM-R sustava

biti osnovna komunikacijska mreža na kolodvorima, a nakon toga može biti pričuvni sustav za

slučaj ekstremnih okolnosti. Zato se predlaže izgradnja UHF mreže i na preostalim kolodvorima

koji su predmet zahvata (Sušak-Pećine, Opatija-Matulji, Jurdani i Šapjane).

S obzirom na predviđenu rekonstrukciju kolosiječne slike te nove tehnološke zahtjeve, potrebno

je provesti mjerenja pokrivenosti postojeće UHF mreže u kolodvorima Škrljevo i Rijeka. U slučaju

da mjerenja pokažu nezadovoljavajuću kvalitetu komunikacije na zahtijevanom području

kolodvora, napravit će se novi raspored antena i, eventualno, dodati novi repetitor na

odgovarajućoj lokaciji.






Podsustav radiodispečerske mreže

Predviđa se da postojeći analogni radiodispečerski sustav (RD) na poddionici Škrljevo – Rijeka

ostane u funkciji do prelaska na novi digitalni sustav GSM-R na području željezničkog čvora

Rijeka.

U razdoblju od implementacije novog sustava kontrole prometa vlakova ETCS R1 do uvođenja

GSM-R sustava, nužno je imati analognu radiodispečersku mrežu za glasovnu komunikaciju

sudionika u prometu. Zato je potrebno zadržati u funkciji postojeću RD mrežu, ali i realizirati RD

mrežu na dionici Rijeka - Šapjane, u suradnji s projektantom novog GSM-R sustava, čija je

realizacija u tijeku po posebnom projektu.

Podsustav za informiranje putnika

Na svim kolodvorima (osim Rijeke) i stajalištima predviđeno je ugraditi sustav informiranja putnika

koji će omogućiti davanje vizualnih i govornih informacija, kao i informacija o točnom vremenu.

Sustav vizualnog informiranja putnika sastojat će se od glavne informacijske ploče i kolosiječnih

informacijskih ploča.

Glavne informacijske ploče ugrađuju se u čekaonici, a čine ih displeji, koji se sastoje iz dva dijela,

jedan za odlazak vlakova, drugi za dolazak vlakova. Između tih displeja treba ugraditi jednostrani

digitalni sat s analognim pokazivanjem točnog vremena.

Na informacijskoj ploči treba predvidjeti minimum potrebnih redova za unos podataka, odnosno

za vlakove u odlasku i dolasku, sukladno voznom redu sa sljedećim redoslijedom:

- planirano vrijeme odlaska, odnosno dolaska vlakova,

- kategorija vlaka – putnički, brzi i sl.

- iz pravca za pravac,

- peron, kolosijek

- vrijeme kašnjenja vlaka.

Digitalni sat s analognim pokazivanjem vremena treba biti promjera cca 400 mm, a ispod sata

treba biti prikaz datuma i dana u tjednu. Iznad sata treba biti prikazan logotip HŽ-a.

Kolosiječne informacijske ploče trebaju biti izvedene s dvostranim displejom i digitalnim

dvostranim satom s analognim pokazivanjem vremena. Informacije o kretanju vlaka na ovim

pločama trebaju biti prikazane u dva reda.

Prvi red treba sadržavati slijedeće podatke:

- vrijeme dolaska / odlaska vlaka prema voznom redu

- kategorija vlaka

- vrsta vožnje

- vrijeme kašnjenja.






Drugi red treba sadržavati prikaz kolodvora u odlasku, odnosno dolasku, identično tekstu na

glavnoj informacijskoj ploči.

Veličina ploče ovisi o kolodvoru, odnosno stajalištu na koje se ugrađuju, te o mjestu na kojem se

ploča nalazi. U kolodvoru Rijeka glavne ploče ostaju u vestibulu, a peronske na stupovima

nadstrešnice. Kolodvori Škrljevo, Sušak-Pećine, Opatija-Matulji, Jurdani i Šapjane imat će glavnu

ploču u čekaonici i kolosiječne ploče na stupovima peronske nadstrešnice. Na stajalištima se

kolosiječne ploče postavljaju na rasvjetni stup, budući da nema otočnog perona, a nadstrešnica

je niža nego u kolodvorima.

Informacijske ploče moraju biti komunikacijski povezane s nadležnim prometnim uredom, kao i sa

središnjim računalom za upravljanje koje mora omogućiti upravljanje svim pločama u sustavu (v.

nacrt I.2.2.1). U prijelaznoj fazi središnje upravljanje sustavom informiranja je iz kolodovora

Rijeka, a u konačnoj fazi iz OUC Zapadna Hrvatska.

Govorno informiranje putnika sastojat će se od unutarnjih zvučnika, ugrađenih u strop čekaonice,

i vanjskih zvučnika, ugrađenih na stupove nadstrešnice i rasvjetne stupove na peronima.

Za informiranje putnika o točnom vremenu predviđa se ugraditi satove u glavnu info ploču te na

kolosiječne info ploče. Satovi moraju biti kontrolirani kvarcom visoke točnosti i moraju imati

mogućnost korekcije putem radio uređaja.

Podsustav automata za prodaju karata

U kolodvorima i stajalištima predviđa se ugradnja automata za prodaju karata s mogućnošću

programiranja i nadziranja iz centra. Ovim idejnim rješenjem predviđena je priprema za

priključenje automata u vidu zdenaca i cijevi, te potrebnih kapaciteta.

Podsustav senzora za mjerenje brzine i smjera vjetra i temperature

Na predmetnoj dionci predviđa se ugradnja uređaja za mjerenja brzine vjetra i temperature na

mjestima gdje udari vjetra mogu ugroziti želježnički promet, što će se odrediti mjerenjima.

Podsustav GSM-R

GSM-R sustav je predmet zasebnog projekta, s kojim će trebati uskladiti radove na ugradnji TK

uređaja u kolodvore i stajališta. Na velikom dijelu trase, gdje novi kolosijek prati postojeći,

potrebno je provjeriti i po potrebi prilagoditi pokrivanje baznih postaja. Na dijelu gdje se gradi

potpuno nova trasa dalje od postojeće (dionica Sušak-Pećine – Rijeka), predviđena je izgradnja

dodatne bazne stanice na optimalnoj lokaciji koju bi potvrdila mjerenja pokrivenosti na terenu.

PEK i besprekidno napajanje za potrebe TK uređaja

Za napajanje pružnih prostornih signala, vanjskog uređaja brojača osovina, uređaja za osiguranje

ŽCP-a i TK uređaja na stajalištima predviđa se korištenje pružnog energetskog kabela (PEK).

Napajanje pružnog energetskog kabela izvodit će se iz napojnih uređaja u kolodvorima, po

principu ulaz-izlaz, a presjek kabela računat će se na osnovi padova napona po pojedinim

potrošačima. Smještaj napojnog uređaja predmet je poglavlja I.1.






Besprekidno napajanje od izuzetne je važnosti za sigurnost željezničkog prometa, a svrha mu je

osigurati pouzdan i siguran rad signalno sigurnosnih (SS) i telekomunikacijskih (TK) uređaja.

Zbog toga se u svim kolodvorima moraju predvidjeti uređaji za besprekidno napajanje

električnom energijom.

Cjelovito i trajno rješenje predviđa spoj na elektrodistributivnu mrežu 230/400V, 50Hz, a za

pričuvni izvor se predviđaju dizel-agregati, čiji smještaj u zgradama je obrađen knjigama A.1. i

A.2. Kao pričuvno napajanje dozvoljava se napajanje iz kontaktne mreže u slučaju da se, zbog

naknadnih posebnih uvjeta, utvrdi da ugradnja dizel-agregata u pojedinom kolodvoru nije

pogodno rješenje.

U kolodvorima je predviđena i mogućnost povezivanja pokretnog dizel-električnog agregata.

Povezivanje elektroenergetskih objekata

Elektroenergetski objekti predmet su poglavlja I.3. Radi cjelovitosti, u ovom je poglavlju bitno

napomenuti da je mjesno i daljinsko upravljanje uvedeno u svim kolodvorima koji su predmet

zahvata, i da se, osim rastavljačima u kolodvorima, upravlja i rastavljačima u EVP Sušak i

EVP Matulji, te PSN Sv. Kuzam i PSN Rijeka. Daljinsko upravljanje provodi se iz CDU Rijeka, koji

je smješten u EVP Sušak. Sukladno poglavlju I.3, CDU Rijeka će se postupno integrirati u CDU

Zagreb, koji će preuzeti nadzor i upravljanje nad objektima kojima upravlja CDU Rijeka.

Za PSN Rijeka je u poglavlju I.3 predviđena nova lokacija.

Elektroenergetski objekti spajaju se na svjetlovodnu infrastrukturu, odnosno prijenosnu mrežu,

što će se izvesti ugradnjom odgovarajućih multipleksora i preklopnika u svaki objekt.

Povezivanje sustava tehničke zaštite

U skladu s procjenom ugroženosti od požara i sigurnosnom procjenom predviđa se povezivanje

središnjeg nadzornog sustava tehničke zaštite sa središtem daljinskog upravljanja u OUC

Zapadna Hrvatska. Sve podatke iz sustava tehničke zaštite potrebno je dovesti putem IP

infrastrukture središte daljinskog upravljanja prometom, kako bi se pravodobnom reakcijom

smanjile štete na objektima.

Predviđena je ugradnja sustava koji će se temeljiti na IP tehnologiji. Sustavi moraju biti modularni

i omogućavati jednostavnu nadogradnju i proširenje.

Smještaj opreme na kolodvorima i stajalištima

Objekti i prostorije za smještaj opreme TK podsustava obrađeni su u knjigama A.1 i A.2,

poglavlje 2 (Arhitektonsko idejno rješenje rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih službenih

zgrada te krajobrazno uređenje područja željezničkih kolodvora i stajališta), a u sklopu ovog

idejnog rješenja dani su minimalni zahtjevi za prostorom za smještaj opreme po svakom

pojedinom kolodvoru.

U sklopu radova na ugradnji novih uređaja, potrebno je osim TK prostorija u svim kolodvorima

osigurati i IKT prostorije, za smještaj opreme namijenjene informacijsko-komunikacijskim

podsustavima. Za ispravan rad svih uređaja u TK i IKT prostoriji, potrebno je osigurati ventilaciju i






klima uređaj s automatskim aktiviranjem, kao i priključak na niskonaponsku instalaciju i

uzemljenje objekta. Dodatni uvjet za TK i IKT prostorije je da trebaju imati podignuti pod i biti

međusobno povezane kabelskom kanalizacijom, ali i s vanjskom kabelskom kanalizacijom.

Za smještaj TK i IKT opreme na stajalištima primjenjivat će se jedinstveno tehničko rješenje, po

kojem će sva oprema biti ugrađena u vanjski samostojeći ormar, s temeljem i zaštitom od

vandala.

Kolodvor Škrljevo – prema knjizi T (Prometno-tehnološko idejno rješenje), za reguliranje i

organizaciju željezničkog prometa predviđena je zaposjednutost kolodvora Škrljevo.

U prometni ured ugradit će se novi TK pult koji će omogućiti komunikaciju sa svim korisnicima HŽ

komunikacijske infrastrukture, a postojeći se napušta, pa ga je potrebno demontirati i propisno

zbrinuti.

Pružni energetski kabel završit će na stezaljkama napojnog transformatora u napojnoj prostoriji.

U TK prostoriji treba biti smješten novi samostojeći ormar s opremom digitalnog

telekomunikacijskog uređaja, te novi zidni ormar s opremom sustava za informiranje putnika, i

novi samostojeći ormar s opremom sustava MDU (predmet poglavlja I.3 u ovoj knjizi). Postojeći

buromjer, čiji se unutarnji dio nalazi u prometnom uredu potrebno je izmjestiti u TK prostoriju.

Uzevši u obzir navedeno, uključujući još i prostor za manipulaciju oko ormara, za TK prostoriju

potrebno je predvidjeti 9 m2 prostora. Nakon što se realiziraju sve veze po novim pružnim

kabelima, iz postojeće TK prostorije može se demontirati ZKO i propisno zbrinuti.

Postojeći svjetlovodni razdjelnik samonosivog kabela, digitalna ŽAT centrala MD 110 te SDH

uređaj Surpass hiT 7030 preselit će se u IKT prostoriju. Ondje će se ugraditi i novi samostojeći

ormar s novim svjetlovodnim razdjelnicima i IP opremom, te ormar s opremom GSM-R sustava

(pretpostavka koja će se uskladiti s tekućim projektom ugradnje GSM-R sustava na pruge u RH).

Uzevši u obzir navedeno, uključujući još i prostor za manipulaciju oko ormara, za IKT prostoriju

potrebno je predvidjeti 15 m2 prostora.

Sveukupno, u kolodvoru Škrljevo potrebno je minimalno 24 m2 prostora.

Kolodvor Sušak-Pećine - prema knjizi T (Prometno-tehnološko idejno rješenje), nije

predviđena zaposjednutost kolodvora Sušak-Pećine, pa nema potrebe za ugradnjom

komunikacijskog pulta. Postojeći TK pult i matični sat potrebno je demontirati i propisno zbrinuti.


U TK prostoriji treba biti smješten novi zidni ormar s opremom sustava za informiranje putnika, i

novi samostojeći ormar s opremom sustava MDU (predmet poglavlja I.3 u ovoj knjizi). Uzevši u

obzir navedeno, uključujući još i prostor za manipulaciju oko ormara, za TK prostoriju potrebno je

predvidjeti 5 m2 prostora. Nakon što se realiziraju sve veze po novim pružnim kabelima, iz

postojeće TK prostorije mogu se demontirati ZKO-i i propisno zbrinuti.

Postojeći svjetlovodni razdjelnik samonosivog kabela preselit će se u IKT prostoriju. Ondje će se

ugraditi i novi samostojeći ormar sa svjetlovodnim razdjelnicima i IP opremom, nova digitalna






centrala i novi ormar SDH uređaja te ormar s opremom GSM-R sustava (pretpostavka koja će se

uskladiti s tekućim projektom ugradnje GSM-R sustava na pruge u RH). Uzevši u obzir

navedeno, uključujući još i prostor za manipulaciju oko ormara, za IKT prostoriju potrebno je

predvidjeti 15 m2 prostora.

Sveukupno, u kolodvoru Sušak-Pećine potrebno je minimalno 20 m2 prostora.

Kolodvor Rijeka – prema knjizi T (Prometno-tehnološko idejno rješenje), na području kolodvora

Rijeka previđena je izgradnja Operativno-upravljačkog centra za zapadnu Hrvatsku, u koji bi se u

konačnici smjestili svi TK i IKT oprema i uređaji kolodvora Rijeka.

U prostoriju za TK uređaje smjestit će se novi samostojeći ormar s opremom digitalnih

telekomunikacijskih uređaja, novi samostojeći ormar s opremom sustava MDU (predmet poglavlja

I.3 u ovoj knjizi) i ormar s opremom sustava za informiranje putnika. Uzevši u obzir i prostor za

manipulaciju oko ormara, za TK prostoriju potrebno je predvidjeti 12 m2 prostora.

Postojeći SDH uređaj Surpass hiT 7060, registrofon, ŽAT centrala, svjetlovodni razdjelnici iz

zgrade na Žabici premještaju se u novu IKT prostoriju unutar OUC Zapadna Hrvatska. Ondje će

se ugraditi i novi samostojeći ormar za svjetlovodne razdjelnike i IP opremu. Uzevši u obzir i

prostor za manipulaciju oko ormara, za IKT prostoriju potrebno je predvidjeti 20 m2 prostora.

Sveukupno, u OUC Zapadna Hrvatska potrebno je minimalno 32 m2 prostora.

Prije izgradnje OUC Zapadna Hrvatska, rekonstruira se kolodvorska zgrada. U sklopu te

rekonstrukcije, a do izgradnje novih prostora, potrebno je iz server prostorije premjestiti ormar s

opremom sustava informiranja putnika, i osigurati prostor za smještaj svjetlovodnog razdjelnika iz

server prostorije.

U prijelaznoj fazi, do puštanja u rad OUC-a, kolodvor Rijeka upravljat će sustavom informiranja

putnika na nezaposjednutim kolodvorima (Sušak-Pećine, Opatija-Matulji i Jurdani). Upravljački

dio sustava, smješten na komunikacijski pult u prometnom uredu, povezan je sa središnjim

računalom za upravljanje svim pločama u sustavu, koje treba smjestiti u prostoriju s ostalom TK

opremom.

Nakon realizacije pružnih veza po novim kabelima, završni ormari pružnih TD kabela iz podruma

zgrade na Žabici i TK pult Dicos u prometnom uredu mogu se napustiti, dakle demontirati i

propisno zbrinuti.

Kolodvor Opatija-Matulji - prema knjizi T (Prometno-tehnološko idejno rješenje), nije

predviđena zaposjednutost kolodvora Opatija-Matulji, pa nema potrebe za ugradnjom

komunikacijskog pulta. Postojeći TK pult, matični sat i postojeći ormar s razglasnom opremom te

unutarnje i vanjske zvučnike potrebno je demontirati i propisno zbrinuti.











postojeće TK prostorije može se demontirati ZKO i propisno zbrinuti.







Sveukupno, u kolodvoru Opatija-Matulji potrebno je minimalno 20 m2 prostora.

Kolodvor Jurdani - prema knjizi T (Prometno-tehnološko idejno rješenje), nije predviđena

zaposjednutost kolodvora Jurdani, pa nema potrebe za ugradnjom komunikacijskog pulta.

Postojeći TK pult potrebno je demontirati i propisno zbrinuti.






postojeće TK prostorije može se demontirati ZKO i propisno zbrinuti.







Sveukupno, u kolodvoru Jurdani potrebno je minimalno 20 m2 prostora.

Kolodvor Šapjane – prema knjizi T (Prometno-tehnološko idejno rješenje), za reguliranje i

organizaciju željezničkog prometa predviđena je zaposjednutost kolodvora Šapjane.

U prometni ured ugradit će se novi TK pult koji će omogućiti komunikaciju sa svim korisnicima HŽ

komunikacijske infrastrukture, a postojeći se napušta, pa ga je potrebno demontirati i propisno

zbrinuti.


U TK prostoriji treba biti smješten novi samostojeći ormar s opremom digitalnog

telekomunikacijskog uređaja, postojeći registrofon te novi zidni ormar s opremom sustava za

informiranje putnika, i novi samostojeći ormar s opremom sustava MDU (predmet poglavlja I.3 u

ovoj knjizi). Uzevši u obzir navedeno, uključujući još i prostor za manipulaciju oko ormara, za TK

prostoriju potrebno je predvidjeti 9 m2 prostora. Nakon što se realiziraju sve veze po novim

pružnim kabelima, iz postojeće TK prostorije može se demontirati ZKO i propisno zbrinuti.






Postojeći svjetlovodni razdjelnik samonosivog kabela, te SDH uređaj Surpass hiT 7030 preselit

će se u IKT prostoriju. Ondje će se ugraditi i novi samostojeći ormar s novim svjetlovodnim

razdjelnicima i IP opremom, te ormar digitalne centrale i ormar s opremom GSM-R sustava

(pretpostavka koja će se uskladiti s tekućim projektom ugradnje GSM-R sustava na pruge u RH).

Uzevši u obzir navedeno, uključujući još i prostor za manipulaciju oko ormara, za IKT prostoriju

potrebno je predvidjeti 15 m2 prostora.

Sveukupno, u kolodvoru Šapjane potrebno je minimalno 24 m2 prostora.







Izgradnja nove TK infrastrukture, opremanje kolodvora i stajališta TK uređajima izvodit će se po

poddionicama, sukladno faznosti gradnje.

Procjena troškova obuhvaća: iskop rova za glavni svjetlovodni kabel i pružni energetski kabel,

izgradnju lokalne kabelske kanalizacije u kolodvorima i stajalištima, nabavu i polaganje pružnih

kabela i prateće opreme, nabavu i instalaciju telekomunikacijskih i informacijsko-komunikacijskih

uređaja, instalaciju sustava za informiranje putnika i povezivanje na središnje upravljačko

računalo, mjerenja i instalaciju jedne bazne stanice GSM-R sustava, zaštitu postojećih pružnih

kabela i samonosivog kabela, potrebne prilagodbe, izmještanja, demontaže.

Procjena troškova po kolodvorima i poddionicama dana je u nastavku:

Poddionica I: Kolodvor Rijeka

U sklopu radova predviđa se opremanje kolodvora Rijeka i OUC-a potrebnom infrastrukturom za

realizaciju svih TK podsustava i telekomande.

KOLODVOR PROCJENA

Rijeka 2.000.000,00


Poddionica II: Škrljevo (uključivo) – Rijeka (isključivo)

Na ovoj poddionici predviđa se izgradnja cjelokupne TK infrastrukture, opremanje kolodvora i

pruge TK uređajima i podsustavima te implementacija svih predviđenih sustava i puštanje u rad.

KOLODVOR PROCJENA

Škrljevo 900.000,00


OTVORENA PRUGA


Sušak-Pećine – Rijeka 3.900.000,00

PODDIONICA II: ŠKRLJEVO (uklj.) – RIJEKA (isklj.) 12.200.000,00






Poddionica III: Rijeka (isključivo) – Jurdani (uključivo)


pruge TK uređajima i sustavima te implementacija svih predviđenih sustava i puštanje u rad.

KOLODVOR PROCJENA


Jurdani 900.000,00

OTVORENA PRUGA



PODDIONICA III: RIJEKA (isklj.) – JURDANI (uklj.) 12.400.000,00

Poddionica IV: Jurdani (isključivo) - Šapjane (uključivo)


pruge TK uređajima i podsustavima te implementacija svih predviđenih sustava i puštanje u rad.

Procjena troškova na ovoj poddionici radi se za dvije varijante:

- jednokolosiječna pruga Jurdani (isklj.) – Šapjane (uklj.)

KOLODVOR PROCJENA

Šapjane 900.000,00

OTVORENA PRUGA


PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) – ŠAPJANE (uklj.) JEDNOKOLOSIJEČNA PRUGA

6.000.000,00

- dvokolosiječna pruga Jurdani (isklj.) – Šapjane (uklj.)

KOLODVOR PROCJENA

Šapjane 1.000.000,00

OTVORENA PRUGA


PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) – ŠAPJANE (uklj.) DVOKOLOSIJEČNA PRUGA

7.250.000,00







REKAPITULACIJA





UKUPNO 32.600.000,00


REKAPITULACIJA





UKUPNO 33.850.000,00







I.2.2.1 SUSTAV ZVUČNOG INFORMIRANJA PUTNIKA, SHEMA

I.2.2.2 SUSTAV VIZUALNOG INFORMIRANJA PUTNIKA, SHEMA

I.2.2.3 SDH PRIJENOSNI SUSTAV, SHEMA

I.2.2.4 IP PRIJENOSNI SUSTAV, SHEMA



Dio: I.3. List: 1



I.3. IDEJNO RJEŠENJE STABILNIH POSTROJENJA ELEKTRIČNE VUČE



Dio: I.3. List: 2




Riječki prometni pravac sastavni je dio pan-europskih prometnih koridora (mediteranski koridor),

kao i budućeg željezničkog prometnog koridora RH2 na teritoriju Republike Hrvatske DG –

Koprivnica – Zagreb – Rijeka – Šapjane – DG, a dio tog koridora je pružna dionica Škrljevo –

Rijeka – Šapjane.

I.3.1.1. POSTROJENJE KONTAKTNE MREŽE

Na cijeloj dužini pružne dionice Škrljevo – Rijeka – Šapjane postojeća željeznička pruga je

jednokolosiječna i elektrificirana jednofaznim izmjeničnim sustavom 25 kV, 50 Hz, koji je

primjenjen na cijeloj željezničkoj mreži RH. U kolodvoru Šapjane se taj sustav sučeljava sa

sustavom 3 kV istosmjerno, kojim su elektrificirane željeznice u Republici Sloveniji. Prema tome

se u kolodvoru Šapjane obavlja izmjena elektrovuče za sve vlakove prema Sloveniji.

Kontaktna mreža na predmetnoj dionici pruge je izvedena u kompenziranoj izvedbi voznih

vodova. Pri tom se razlikuje izvedba voznog voda prolaznih kolosijeka od voznog voda sporednih

kolosijeka.

- Vozni vod prolaznog kolosijeka se sastoji iz 2 kontaktna vodiča Ri 100 mm² zategnuta

silom 750 dN svaki i jednog nosivog užeta Cu 120 mm² zategnutog silom 1.000 dN. Zbog

različitih zateznih sila, automatska zatezanja KV i NU su razdvojena, a zbog smanjenja

sila u kontaktnim vodičima i primjenjenog sustava vješanja, maksimalna brzina vožnje je

80 km/h.

- Vozni vodovi sporednih kolosijeka izvedeni su u standardnoj izvedbi kako je to

primjenjeno na svim elektrificiranim prugama HŽ: nosivo uže i kontaktni vodič se zatežu

zajedničkim automatskim zateznim uređajem, a sile zatezanja u oba vodiča je po 1.000

dN.

Navedene razlike u voznom vodu prolaznih kolosijeka u odnosu na standardno rješenje 25 kV

kompenziranog voznog voda je nastala kao posljedica nasljeđena iz sustava 3 kV istosmjerno,

kojim je u prethodnom periodu bila elektrificirana cijela relacija željezničke pruge Rijeka – Zagreb.

Iz sustava 3 kV istosmjerno zadržani su i kraći rasponi, jer su velikim dijelom zadržane postojeće

zatečene nosive konstrukcije KM.

I.3.1.2. ELEKTRIČNE PODSTANICE I POSTROJENJA ZA SEKCIONIRANJE

Elektroenergetsko snabdijevanje električnih vozila na predmetnoj relaciji željezničke pruge radi se

preko dvije elektrovučne podstanice: EVP Sušak i EVP Matulji. Shematski prikaz napajanja vidljiv

je iz priloga I.3.4.1., a u priloženoj shemi sekcioniranja (prilog I.3.4.2.) vidi se njihovo uklapanje u

sustav kontaktne mreže. Svaka EVP pokriva svoje područje i one se u pravilu ne rade u paraleli,

a njihovo električno razdvajanje je izvršeno u NEV Rijeka u km 54+250. U slučaju kvara na jednoj

EVP njezino područje djelomično preuzimaju susjedne EVP, ali uz reducirani promet.

Lokacije pojedinih EVP na jednokolosiječnoj pruzi određene su na temelju elektroenergetskog

proračuna uz uvjet organizacije prometa u režimu APB i za 2-satni maksimalni grafikon vlakova.

Rezultati proračuna pokazuju da su i u najnepovoljnijim uvjetima opterećenja EVP-a, kao i padovi

napona u vodovima, te zagrijavanje vodiča, znatno niži od dozvoljenih vrijednosti.



Dio: I.3. List: 3



I.3.1.3. MJESNO I DALJINSKO UPRAVLJANJE

Mjesno i daljinsko upravljanje uvedeno je u svim kolodvorima koji su predmet zahvata: Škrljevo,

Sušak-Pećine, Rijeka, Opatija-Matulji, Jurdani i Šapjane. Sustav upravljanja uveden je tijekom

zadnje dvije godine. Pri uvođenju sustava, implementirani su uređaji i elementi koji se i danas

koriste pri izgradnji novih podsustava upravljanja. Osim rastavljačima u kolodvorima, upravlja se i

rastavljačima u EVP Sušak i Matulji, te PSN Sv. Kuzam i Rijeka.

Svi rastavljači mjesno i daljinski upravljani, prikazani su na shemi sekcioniranja na nacrtu I.3.4.2.

Daljinsko upravljanje provodi se iz CDU Rijeka koja je smještena u EVP Sušak. CDU Rijeka je u

potpunosti kompatibilna sa CDU Zagreb i svi signali se preko CDU Rijeka prenose u CDU

Zagreb, tako da već sada CDU Zagreb ima punu informaciju o stanju svih podstanica kojima

upravlja CDU Rijeka. Također, preko CDU Rijeka, moguće je provesti upravljanje iz CDU Zagreb.

I.3.1.4. SUSTAV GRIJANJA SKRETNICA

Grijanje skretnica provodi se u kolodvoru Škrljevo. Projektirani sustav grijanja skretnica je u fazi

izvođenja. Projektirano je da se sustav napaja iz kontaktne mreže putem rastavljača smještenog

na portalu preko trafostanice smještene u ravnini noge portala 23, paralelno s prugom na

udaljenosti 8 m u smjeru suprotnom od kolodvorske zgrade. Sve skretnice su

upravljane/napajane iz E.URO ormara smještenog u blizinu trafostanice. Skretnice koje se

napajaju su: 2, 14ab, 14cd, 15ab, 15cd,16ab i 16cd križne skretnice („englezeri“). Također je

predviđeno i grijanje prostora skretničkih zatvarača dodatnim grijačima, U-oblika.

Sustav zaštite je IT. Za automatsko uključenje grijača skretnica u vremenskom uvjetima niskih

temperatura, snijega i leda predviđa se meteo regulator koji prati temperature putem senzora

ugrađenih na tračnici skretnice 15ab te od senzora padalina i ambijentalne temperature.


I.3.2.1. SMJERNICE ZA IZVOĐENJE NOVE KM

I.3.2.1.1. Sustav elektrifikacije

Sva razmatranja u ovom projektu odnose se na željezničku prugu elektrificiranu jednofaznim

sustavom 25kV, frekvencije 50Hz. Nominalni napon kontaktne mreže je 25 kV, maksimalni napon

je 27,5 kV, a minimalni napon je 19 kV.

Kontaktna mreža se u pravilu projektira, ukoliko to dozvoljavaju građevinska rješenja na

kolosijecima, za brzinu vožnje do 160 km/h (25R160) za otvorenu prugu i glavne prolazne

stanične kolosijeke. Na sporednim staničnim kolosijecima maksimalna brzina prolaska vlakova

iznosi 40 km/h.

I.3.2.1.2. Osnovne dimenzije KM

Normalna visina kontaktnog vodiča u točki vješanja iznosi 5.500 mm mjereno od GRT-a do

donjeg ruba vodiča. Minimalna visina kontaktnog vodiča je 5.020 mm. Maksimalna visina

kontaktnog vodiča iznosi 6.500 mm. Na putnim prelazima u razini, minimalna visina kontaktnog

vodiča je 5.500 mm. Maksimalna visina obilaznog voda je 6.500 mm iznad gornjeg riba šine, a

7.000 mm iznad staničnih perona.



Dio: I.3. List: 4



Dozvoljeni nagib kontaktnog vodiča između dvije točke vješanja u odnosu na niveletu kolosijeka

iznosi:

- 5% za brzine vožnje do 100 km/h

- 4% za brzine vožnje od 100 do 120 km/h

- 3% za brzine vožnje od 120 do 160 km/h

Na mjestima prijeloma visine kontaktnog vodiča mora postojati prijelazni nagib u prvom rasponu,

koji prema kolosijeku ne smije prijeći polovicu gore navedenih vrijednosti.

Najveći dozvoljeni kut skretanja kontaktnog vodiča aktivnog dijela voznog voda u odnosu na

uzdužnu os kolosijeka iznosi:

- 6° za otvorenu prugu i glavne prolazne kolosijeke

- 15° za glavne i sporedne kolosijeke

Najveće dozvoljeno izmicanje kontaktnog vodiča u odnosu na os statičkog oduzimača struje pod

utjecajem nejnepovoljnijeg vjetra na vozni vod i stupove iznosi:

- 450 mm za kolosijeke u pravcu

- 400 mm za kolosijeke u luku

Pri tome treba uzeti u obzir i pomicanje točki vješanja pod utjecajem tog istog vjetra.

Poligonacija se u pravilu vrši za svaku točku vješanja. U slučaju kolosijeka u pravcu, pologonira

se samo kontaktni vodič, a poligonacija u točki vješanja iznosi maksimalno ±200 mm mjereno u

odnosu na os statičkog oduzimača struje. Po potrebi se poligonira i noseće uže.

U krivinama je dopušteno izvlačenje voznog voda u vanjsku stranu luka u odnosu na os statičkog

oduzimača struje do maksimalno ±300 mm.

Udaljenost stupova KM od kolosijeka je udaljenost od unutarnjeg ruba stupa do osi kolosijeka. Pri

tome su definirani sljedeći slučajevi:

a) Normalna udaljenost na otvorenoj pruzi u pravcu, za vanjsku stranu luka svih

radijusa i za unutarnju stranu luka radiusa većeg ili jednakog 1.500 m 2.70 m

b) Normalna udaljenost na otvorenoj pruzi za unutrašnju stranu luka radiusa

manjeg od 1.500 m 2.80 m

c) U izuzetnim slučajevima su dozvoljena smanjenja udaljenosti za uvjete pod a)

i b) ali ona ne smiju biti manja od 2.50 m

d) Za sporedne stanične kolosijeke dozvoljena su u izuzetnim slučajevima

smanjenja idaljenosti, pod uvjetom sa nema nadvišenja kolosijeka, ali te

udaljenosti ne smiju biti manje od 2.20 m

e) Minimalna udaljenost za stupove na peronima je 3.00 m

f) Ako se radi o cijevnom stupu na kojem je ugrađena oprema za automatsko

zatezanje voznog voda, onda u svim navedenim slučajevima treba udajenost

povećati za sve nabrojene slučajeve. Ovo povećanje iznosi za stupove Z2, Z3

i Z4 0.10 m, a za stupove Z5, Z6 i Z7 0.05 m.



Dio: I.3. List: 5



Sigurnosni električni razmaci se uvijek nastoje postići što veći radi veće sigurnosti, ali oni ni u

kom slučaju ne smiju biti manji od minimalno propisanih za slučajeve kako slijedi:

a) Minimalni razmak između dijelova kontaktne mreže pod naponom i tovarnog

profila željezničkih vozila 340 mm

b) Minimalni razmak između dijelova kontaktne mreže pod naponom i tovarnog

profila cestovnih vozila 600 mm

c) Minimalni razmak između dijelova kontaktne mreže pod naponom ili dijelova

željezničkih vozila pod naponom i mase objekta, koji se javlja samo u kratkom

periodu (npr. trenutni otklon vodiča zbog njihanja) iznosi:

- vertikalno 220 mm

- horizontalno 170 mm

d) Minimalni razmak između dijelova kontaktne mreže pod naponom ili dijelova

željezničkih vozila pod naponom i mase objekata koji se javljajutrajno ili kroz

duži period iznosi:

- vertikalno 270 mm

- horizontalno 220 mm

Zaštitni električni razmaci:

a. Svi dijelovi kontaktne mreže koji su povremeno ili trajno pod naponom, a pristupačni su

ljudima koji ne upotrebljavaju pomoćna sredstva, poraju biti na minimalnoj udaljenosti 3

m od svih dostupnih točaka.

b. Za točke koje su dostupne samo upotrebom pomoćnih sredstava zaštitni razmak se

može smanjiti na 1,5 m. Ako je u pojedinim slučajevima nemoguće postići tražene

zaštitne razmake pristupačna mjesta treba ograditi.

c. Na mostovima, nathodnicima, nadvožnjacima i ulazima u tunele, gdje su pješački prolazi

udaljeni manje od 4 m od dijelova pod naponom, postavljaju se odgovarajuće zaštitne

grade.

d. Minimalni razmak stalnih signala od dijelova kontaktne mreže pod naponom iznosi 2 m

za otvorenu prugu i 1 m za područje stanice.

e. Minimalni razmak stupova vanjske rasvjete od dijelova kontaktne mreže pod naponom

iznosi 3 m. Ako je taj razmak manji, onda se bilo kakvi radovi na tim stupovima mogu

obavljati samo uz isključenje napona u odnosnom dijelu kontaktne mreže.

f. Minimalni zaštitni razmak nosećih konstrukcija kontaktne mreže od drugih dijelova

kontaktne mreže koji su pod naponom i koji nisu trajno spojeni mehaničkim odnosno

električnim vezama sa nosećim konstrukcijama, iznosi 2 m. Ovaj razmak se izuzetno

može smanjiti u specijalnim slučajevima na 1,5 m.

g. Minimalni razmak između napojnog voda i bilo kojeg dijela kontaktne mreže pod

naponom, s kojim nije u trajnoj električnoj vezi iznosi 2,5 m.



Dio: I.3. List: 6



I.3.2.1.3. Tip KM

Na otvorenoj pruzi, svim kolodvorskim kolosijecima i tunelima primjenjuje se kompenzirana

kontaktna mreža.

Kontaktna mreža otvorene dvokolosiječne pruge u pravilu je električno i mehanički razdvojena i

nezavisna za svaki kolosijek. Na glavnim kolodvorskim kolosijecima i u tunelima kontaktna mreža

mora biti za svaki kolosijek električki nezavisna, ali nije obavezno mehaničko razdvajanje.

Kod kompenzirane kontaktne mreže sila zatezanja kontaktnog vodiča i nosećeg užeta iznosi

1000 dN, s tim da povećanje ili smanjenje sile ni u kom slučaju ne smije prijeći 10%. U pravilu se

primjenjuje jedan uređaj za zatezanje za oba vodiča (KV i NU), pri čemu je važno da su sile u oba

vodiča izjednačene. To se postiže zatezanjem vodiča preko sustava poluga na principu vage.

Sila zatezanja užeta čvrste točke iznosi 1.000 dN kod temperature 15°.

Sila zatezanja obilaznog i napojnog voda je 1.000 dN kod temperature 15°.

U slučaju da se zatezanje vodova radi kod temperature koja je različita od referentne, sila se

odgovarajuće smanjuje ili povećava.

Maksimalni raspon za kompenziranu mrežu za kolosijek u pravcu za područja sa pritiskom vjetra

do 60 dN/m² je 65 m.

Za kolosijeke u lukovima maksimalne dužine raspona smanjuju se u ovisnosti o radijusu. Gdje

god je to moguće primjenjuju se standardni rasponi koji su 65, 60, 55, 50, 45, 40, 35 i 30 m.

U tunelima i kod nadvožnjaka mogu rasponi biti i manji: 25, 20, 15 i 10m.

U zonama gdje se očekuju dodatna opterećenja od leda i vjetra veća od pretpostavljenih, mora

se izvršiti odgovarajuće skraćenje maksimalnih raspona.

Sistemska visina kompenzirane kontaktne mreže je 1.400 mm. Na mjestima dvojnih zavješenja

(preklopi, skretnice i sl.) i u pojedinim specijalnom slučajevima (objekti) primjenjuje se, uz

standardnu, i smanjena sistemska visina 1.200, 1.000 i 800 mm. U izuzetnim slučajevima se ova

visina može smanjiti do 600 mm, a da se pri tom još uvijek primjene standardna rješenja konzola.

U tunelima sa standardnim slobodnom profilom ua električnu vuču, sistemska visina je normalno

600 mm.

Raspon vješaljki kod kompenzirane mreže je 10 m, a srednji raspon iznosi 5, 2×7,5 ili 10 m.

Raspon prve vješaljke od točke vješanja iznosi 5 m. Kod nestandardnih raspona radi se korekcija

raspona vješaljki u sredini raspona, tako da se kreće od 5 do 10 m.

Strujne veze se ugrađuju:

a) vozni vod između nosivog užeta i kontaktnog vodiča svakog zateznog polja otvorene

pruge na međusobnoj udaljenosti od oko 300 m

b) u neizoliranom preklopu između voznih vodova susjednih zateznih polja

c) između voznih vodova kolodvorskih kolosijeka koji se križaju ili odvajaju. Strujne veze se

postavljaju na strani bližoj mjestu zatezanja.

Strujne veze između nosivog užeta i kontaktnog vodiča moraju biti izvedene na način da se

izbjegnu neelastična mjesta u voznom vodu.



Dio: I.3. List: 7



Veze za izjednačavanje potencijala postavljaju se između vodiča istog potencijala a dolaze u

neposerednu blizinu jedan drugog i ako postoji mogućnost od slučajnog međusobnog dodirivanja.

Presjek ove strujne veze mora biti ekvivalentan presjeku nosivog užeta.

Strujne veze između nosivog užeta i kontaktnog vodiča moraju imati presjek ekvivalentan

presjeku nosivog užeta.

Strujne veze između dva vozna voda moraju imati presjek ekvivalentan presjeku voznog voda.

Na mjestima gdje se nosivo uže prekida, a kontaktni vodič vodi dalje (npr. ispod nadvožnjaka,

čvrsta točka na portalu) mora se prije i poslije prekida nosivog užeta ubaciti strujna veza između

nosivog užeta i kontaktnog vodiča.

Dužine zateznih polja

a) Zatezno polje kompenzirane kontaktne mreže ima u pravilu 24 raspona, a u posebnim

slučajevima ovaj broj može biti i veći s tim da dužina zateznog polja ne smije preći

maksimalno dozvoljenu.

b) Dužina zateznog polja kompenzirane kontaktne mreže ne smije biti veća od 1.600 m.

c) U slučaju da broj raspona u zateznom polju kompenzirane kontaktne mreže prelazi 24,

potrebno je provjeriti promjenu sile zatezanja u sredini zateznog polja, koja ne smije

odstupati za više od 10% u odnosu na normalnu silu zatezanja.

Automatska zatezanja:

a) Vozni vod se u pravilu automatski zateže na oba kraja zateznog polja.

b) Vozni vod se može automatski zatezati i samo na jednom kraju zateznog polja uz uvjet

da broj raspona ne prijeđe 12, i da dužina takvog zateznog polja ne prijeđe 800 m.

c) Kontaktni vodič i nosivo uže se automatski zatežu preko zajedničkog uređaja za

zatezanje sa odgovarajućim prijenosnim odnosom.

Neizolirani preklop se koristi na mjestima nastavljanja dvaju susjednih zateznih polja koja

električno nisu odvojena.

a) U pravilu se preklop izvodi sa tri raspona.

b) Prema potrebi se preklopni raspon može smanjiti ispod normalne vrijednosti, ali treba

kod mormalnog rješenja izbjegavati raspone kraće od 40 m. Ako to nije moguće, treba

izvesti preklop sa 4 raspona. Ovo vrijedi posebno za preklope u lukovima radiusa

manjeg od 500 m.

c) Zatezni rasponi mogu biti kraći od standardnih , ali se u tom slučaju mora visina točke

zatezanja odgovarajuće smanjiti.

d) Razmak između dva kontaktna vodiča u preklopnom rasponu iznosi 200 mm.

e) U pravilu se neizolirani preklopi ne postavljaju na mjestima gdje postoji ograničenje

sustemske visine. Ako to nije moguće izbjeći, svaki takav preklop se razmatra posebno

kao specijalno rješenje.



Dio: I.3. List: 8



Izolirani preklopi se koriste na mjestima gdje je potrebno električki odvojiti dvije susjedne sekcije

kontaktne mreže.

a) U pravilu se preklop izvodi sa tri raspona.

b) Rasponi u izoliranom preklopu su u pravilu kraći nego za otvorenu prugu.

c) Preklopni rasponi se mogu smanjiti, ali je potrebno izbjegavati raspone kraće od 45 m.

Ako se to ne može izbjeći, preklop se izvodi sa 4 raspona.

d) Zbog ograničenja minimalne dužine preklopnog raspona izbjegava se postavljanje

izoliranog preklopa u lukovimapolumjera manjeg od 850 m. Ako se to ne može izbjeći

izvodi se preklop a 4 raspona.

e) Razmak između dva kontaktna vodiča u preklopnom rasponu je 400 mm bez iznimke.

f) U pravilu se izolirani preklopi ne postavljaju na mjestima gdje postoji ograničenje

sistemske visine (nadvožnjaci, tuneli i sl.). Ako to nije moguće izbjeći, svaki takav izolirani

preklop se razmatra kao specijalno rješenje.

Neutralne sekcije se primjenjuju na mjestima gde je potrebno električno odvojiti vije susjedne

sekcije kontaktne mreže uz uvjet da iste budu odvojene i za vrijeme prolaska vlakova.

a) Neutralna sekcija se u pravilu izvodi u 5 raspona.

b) Rasponi u neutralnoj sekciji su u pravilu kraći od maksimalnih za otvorenu prugu.

c) Preklopni rasponi u neutralnoj sekciji se po potrebi mogu smanjiti, ali ne mogu biti kraći

od 45 m.

d) Zatezni rasponi neutralne sekcije mogu biti kraći od danih u tabelama ili uz uvjet da se

visine zatezanja vodiča usklade s visinama zatezanja za odgovarajuće raspone.

e) Razmak između dva kontaktna vodiča u 3 srednja raspona je 400 m bez iznimke.

f) U pravilu treba nastojati da se neutralne sekcije, gdje god je to moguće, postave u

kolosijeke u pravcu bez uzdužnog nagiba pruge. Ako to nije moguće postići, onda

polumjer luka ne smije biti manji od 800 m.

g) Ako nije moguće zadovoljiti gore navedene uvjete, neutralna sekcija se može izvesti sa

sekcionim izolatorima. Pri tome neutralna sekcija mora biti smještena u blizini čvrste

točke voznog voda.

h) U pravilu lokomotiva ulazi u neutralnu sekciju i izlazi iz neutralne sekcije sa isključenim

motorima. Zbog toga je potrebno postaviti odgovarajuće signale ispred i iza neutralne

sekcije, kako bi se strojovođa na vrijeme obavijestio o potrebi isključenja i uključenja

motora, odnosno i dizanja oduzimača struje.

i) U pravilu se neutralna sekcija ne postavlja na mjestima gdje postoji ograničenje

sistemske visine. Ako to nije moguće izbjeći, rješenje neutralne sekcije treba razmatrati

posebno kao specijalno rješenje.

Sekcioni izolatori se upotrebljavaju za električno razdvajanje dviju susjednih sekcija kontaktne

mreže, ako za to odvajanje nije moguće promijeniti izolirani preklop ili njegova primjena nije

moguća. Kod primjene sekcionih izolatora potrebno je pridržavati se sljedećih pravila:



Dio: I.3. List: 9



a) Sekcioni izolatori se primjenjuju za kolosijeke gdje brzina ne prelazi 80 km/h. Ako je

neophodna primjena sekcionog izolatora na kolosijeku sa dozvoljenom brzinom većom

od 80 km/h, potrebno je primjeniti sekcioni izolator za velike brzine.

b) Sekcioni izolator se stavlja u pravilu u blizini točke vješanja nosivog užeta ali uz uvjet da

se zadrži minimalni razmak između osi vješanja i sekcionog izolatora od 3 m. Ako se

sekcioni izolator stavlja u blizinu maksimalnog provjesa nosivog užeta, potrebno je u

svakom slučaju zadržati minimalni razmak između nosivog užeta i kontaktnog vodiča od

0,45 m.

c) Ako se sekcioni izolator postavlja blizu skretnice, potrebno je osigurati minimalni razmak

od 0,60 m između bilo kojeg dijela sekcionog izolatora i najistaknutijeg dijela oduzimača

struje lokomotive koja se kreće po kolosijeku bez izolatora.

d) Ako je namjena sekcionog izolatora da odvaja dva voda na skretnici, isti se postavlja u

pravilu između srca skretnice i međika.

e) Pri određivanju poligonacije kontaktnog vodiča kao i dužine raspona sa sekcionim

izolatorom, potrebno je utvrditi da na mjestu izolatora os kontaktnog vodiča nije

izmaknuta više od 50 mm u odnosu na os statičkog oduzimača struje.

Proste skretnice. Kod vođenja kontaktnih vodova na prostim skretnicama mogu se primijeniti dva

osnovna rješenja voznog voda: tangencijalno i ukrštajno rješenje.

Tangencijalno rješenje se primjenjuje na kolosijecima gdje dozvoljena brzina prelazi 60 km/h, dok

se ukrštajno rješenje primjenjuje samo kod kolosijeka sa dozvoljenom brzinom koja ne prelazi 60

km/h.

a) Tangencijalno rješenje vođenja voznih vodova na skretnici ne dozvoljava presjecanje

aktivnih voznih vodova, već se oni međusobno približavaju na razmak 5 – 15 cm i onda

se vode paralelno duž jednog raspona. Presjecanje voznih vodova je dozvoljeno tek

nakon što se kontaktni vodič kolosijeka u skretanju izdigne iznad radne visine oduzimača

struje kolosijeka u pravcu. Kod ovog rješenja je potrebno u točki maksimalnog

približavanja postaviti nosivu konstrukciju za nošenje konzola., kako bi se na tom mjestu

poligonirala oba vozna voda.

b) Ukrštajno rješenje se izvodi križanjem aktivnih voznih vodova. Pri tom kontaktni vodič

kolosijeka u odvajanju prelazi iznad kontaktnog vodiča kolosijeka u pravcu, a njihova

međusobna veza se održava pmoću posebnog mostića za ukrštavanje. Ovaj mostić

mora omogućavati slobodno međusobno klizanje oba vodiča.

Radi zadržavanja stalnih odnosa među vodovima koji se križaju, poželjno je da oba

vozna voda imaju čvrstu točku na istoj strani u odnosu na skretnicu, a na udaljenostima

koje se međusobno previše ne razlikuju. Poslije točke križanja kontaktni vodič kolosijeka

u skretanju se izdiže i vodi do točke zatezanja.

I.3.2.1.4. Mjesno i daljinsko upravljanje

Postrojenja za daljinsko upravljanje moraju biti sinkronizirana sa satom realnog vremena, a

najmanja dopuštena razlučivost kronologije događaja je 10 ms.



Dio: I.3. List: 10



Brzina prijenosa podataka između dijelova i uređaja postrojenja daljinskog upravljanja ne smije

biti manja od 100 Bd.

Unutar daljinskog upravljanja moraju biti omogućene promjene nadležnosti prema razinama

upravljana:

- daljinsko iz CDU Zagreb

- lokalno s upravljačke ploče

- lokalno sa aparata

- ručno na aparatu.

Izvedba i način izbora razine upravljanja mora biti takva da se onemogući istovremeno

upravljanje s više razina upravljanja.

Postrojenja za daljinsko upravljanje moraju biti projektirana, građena ili rekonstruirana tako da ih

je moguće jednostavno proširivati i nadograđivati u sklopovskom, programskom i

komunikacijskom pogledu.

Računalni i komunikacijski uređaji u CDU moraju biti 100 % redundantni.

Sve signalizacije, komande i mjerenja moraju biti kontinuirano zabilježeni u bazi podataka iz koje

se u svakom trenutku mogu dobiti statistike i izviješća po svim parametrima upravljanja.

Napajanje uređaja i opreme izmjeničnim naponom u CDU-u mora biti izvedeno kao besprekidno

napajanje.

Osnovno napajanje uređaja i opreme u CDU-u mora biti iz distribucijske niskonaponske

električne mreže 3×400/230 V, 50 Hz. Pričuvno napajanje uređaja i opreme u CDU-u mora biti iz

uređaja za besprekidno napajanje i stacionarnog dizel električnog agregata ili iz uređaja za

besprekidno napajanje i transformatora vlastite potrošnje elektrovučne podstanice ukoliko su

centar daljinskog upravljanja i elektrovučna podstanica smješteni u istom objektu ili neposrednoj

blizini.

U sustavu za besprekidno napajanje, akumulatorske baterije moraju biti kapaciteta dovoljnog za

3 satni autonomni rad.

U centru daljinskog upravljanja mora se osigurati pouzdane telefonske i podatkovne linije javne

telefonske mreže i željezničke telefonije opće i posebne namjene (dispečerska linija, tzv. E-vod i

slično).

CDU mora biti opremljen uređajima za registriranje razgovora. Svi razgovori koji se vode između

CDU-a i njemu podređenih upravljanih mjesta, kao i međusobno između upravljanih mjesta i

međusobno između različitih centara, automatski moraju biti snimani posebnim uređajima za

registraciju razgovora.

Napajanje uređaja izmjeničnim naponom u novim postrojenjima daljinskog upravljanja u

elektrovučnim podstanicama potrebno je izvesti kao besprekidno napajanje i u tu svrhu moraju se

osigurati akumulatorske baterije kapaciteta dovoljnog za 5 satni autonomni rad.



Dio: I.3. List: 11



Napajanje uređaja daljinskog upravljanja u upravljanim mjestima istosmjernim naponom mora se

izvesti kao besprekidno napajanje i u tu svrhu moraju se osigurati akumulatorske baterije

kapaciteta dovoljnog za 5 satni autonomni rad.

Broj i vrsta informacija koje se iz uređaja daljinskog upravljanja u upravljanim mjestima prenose u

CDU, moraju prethodno biti objedinjenje i jednoznačno određene. U principu potrebno je prenositi

samo informacije koje su važne za odluke o upravljanju.

U novim postrojenjima daljinskog upravljanja u elektrovučnim podstanicama mora se pomoću

prijenosnog puta i komunikacijske opreme omogućiti daljinsko servisiranje procesne aplikacije, iz

CDU-a ili iz ovlaštenog servisnog mjesta.

I.3.2.2. UKLAPANJE U POSTOJEĆA RJEŠENJA

I.3.2.2.1. Kontaktna mreža

Planirani radovi na dionicama pruge su izgradnja kontaktne mreže drugog kolosijeka.

Na dionicama otvorene pruge predviđena je elektrifikacija novog drugog kolosijeka na novim

nosivim konstrukcijama KM. U pravilu će to biti pojedinačni cjevni stupovi locirani sa vanjske

strane novog kolosijeka.

Na mjestima rekonstrukcije postojećeg kolosijeka izvršiti će se odgovarajuća rekonstrukcija

postojeće KM. Isto tako će se na mjestima uklapanja postojećih elektrificiranih kolosijeka u novo

stanje izvršiti i potrebno prilagođavanje KM.

Radi povećanja brzine vožnje, sa sadašnjih 80 km/h i usklađenja postojeće KM sa standardima

HŽ, biti će potrebna dodatna dorada postojećeg voznog voda, odnosno njegova prilagodba. U

sklopu prilagodbe KM, u odnosu na sada izvedeno stanje, izvršiti će se sljedeći zahvati na

voznom vodu:

1. Demontirati jedan (od dva) kontaktna vodiča

2. Preostali kontaktni vodič zategnuti silom od 10 kN

3. Preraditi sustav vješanja kontaktnog vodiča na nosivo uže sukladno sa standardnim rasporedom vješaljki i standardnim silama

4. Preraditi uređaj za automatsko zatezanje voznog voda sukladno s novim zateznim silama

5. Preraditi postojeće okretne konzole za nošenje voznog voda, u smislu demontaže viška opreme

6. Prilagoditi postojeće strujne veze u novom voznom vodu

Na taj način će se vozni vod na cijelom području zahvata prilagoditi usvojenim rješenjima za sustav 25kV, 50 Hz primjenjenim na cijelom području HŽ-a i u cijelosti kompatibilan sa EU standardima. Uz to će se u kontaktnoj mreži postići i sljedeća poboljšanja:

- Kontakt oduzimača struje sa voznim vodom je znatno kvalitetniji sa jednom nego sa dva kontaktna vodiča

- Trošenje kontaktnog vodiča i klizača oduzimača struje bitno je manje kod standardnog voznog voda s jednim kontaktnim vodičem



Dio: I.3. List: 12



- Sila oduzimača struje na kontaktnu žicu biti će standardna 7 dN u statičkim uvjetima (za dva kontaktna vodiča ta sila je 9 dN)

- U slučaju primjene standardnog voznog voda u kolodvorima će se uspostaviti unificirana rješenja kako za prolazni, tako i za sporedne kolosijeke

- Smanjenjem broja vodiča u voznom vodu u lukovima se smanjuju radijalne sile na nosive konstrukcije i opremu KM

- Standardno rješenje voznog voda sadrži manje opreme pa je jeftinije i jednostavnije za gradnju i održavanje.

Planirani radovi u kolodvorima:

Šapjane Rekonstrukcija skretničkog grla radi uvođenja drugog kolosijeka, kolodvor ima pet kolosijeka, nije predviđeno njihovo pomicanje, postojeća kontaktna mreža riješena stupovima. Rekonstrukcija KM uz pomoć stupova i portala.

Napomena: Ovi radovi se ne izvode ukoliko se ne izvodi drugi kolosijek od Jurdana do Šapjana.

Jurdani Cjelokupna građevinska rekonstrukcija kolodvora. U novom stanju 4 kolosijeka i dva otočna perona, ugradnja AV veza. Nova KM rješena pomoću portala i stupova na dijelu između IP i kolodvorskih kolosijeka.

Opatija-Matulji Postojeće stanje sa 4 kolosijeka. U novom stanju se umjesto jednog kolosijeka ugrađuje otočni peron, ugradnja AV veza. Postojeća KM rješena pomoću portala preko četiri kolosijeka koji se zadržavaju u novom stanju uz izgradnju portala na dužini od 250 metara. Stupovi na dijelu između IP i kolodvorskih kolosijeka.

Rijeka Rekonstrukcija skretničkih grla radi spoja drugog kolosijeka. Postojeća KM rješena portalima i stupovima. Rekonstrukcija KM uz pomoć stupova.

Sušak-Pećine Rekonstrukcija skretničkih grla radi spoja drugog kolosijeka. U postojećem i budućem stanju tri kolosijeka, izgradnja A veze od strane Rijeke. Postojeća KM rješena portalima i stupovima. U novom stanju KM zadržavaju se postojeći portali uz potrebnu dogradnju stupova.

Škrljevo Rekonstrukcija skretničkog grla u smjeru Sušaka radi spoja drugog kolosijeka, skretničko grlo sa druge strane kolodvora je novo jer dolazi do pomicanja trase, ugradnja AV veza. Kolosijeci u kolodvoru se ne pomiču. Postojeća KM rješena pomoću stupova koji se zadržavaju. Rekonstrukcija KM riješena novim stupovima.

Pri određivanju lokacija novih nosivih konstrukcija KM treba voditi računa o postojećim

konstrukcijama i po mogućnosti pratiti njihove dispozicije. Isto tako treba, ako je to moguće,

zadržati i postojeće dispozicije pojedinih funkcionalnih cjelina u sustavu kontaktne mreže: čvrste

točke, izolirani preklopi, neizolirani preklopi, neutralne sekcije i dr.

I.3.2.2.2. Elektrovučne podstanice (EVP)

S obzirom da ne postoji elektroenergetski proračun za novu dvokolosiječnu prugu, izvršena je

provjera postojećih elektroenergetskih kapaciteta na temelju predviđenog maksimalnog grafikona

reda vožnje za novu prugu. Kao mjerilo je poslužila maksimalna potrošnja energije u dva

najopterećenija sata tokom ciklusa od jednog dana.

postojeće stanje prema EEP:

- za EVP Sušak E = 6,8 MWh u periodu od 00.00 – 02.00



Dio: I.3. List: 13



- za EVP Matulji E = 7,6 MWh u periodu od 00.00 – 02.00

novoprojektirano stanje:

- za EVP Sušak E = 6,18 MWh u periodu od 00.00 – 02.00

- za EVP Matulji E = 10,55 MWh u periodu od 02.00 – 04.00

Uspoređujući ove vrijednosti sa vrijednostima iz EE proračuna za jednokolosiječnu prugu, za EVP

Sušak je opterećenje ostalo gotovo isto, dok je za EVP Matulji opterećenje poraslo za cca 40%.

Te vrijednosti su još uvijek znatno niže od dozvoljenih, pa možemo zaključiti da nema potrebe za

povećanjem snage postojećih energetskih izvora. To znači da se ne očekuju bitni zahvati na 110

kV priključnoj strani EVP-a.

Navedena konstatacija može, općenito gledano, biti nelogična jer se, u odnosu na

jednokolosiječnu prugu, izgradnjom drugog kolosijeka bitno povećava propusnu moć pruge, pa

se posljedično tome očekuje i razmjerno povećanje potrošnje električne energije za vuču vlakova.

Međutim, sve postaje logično kad se u razmatranje uvedu i sljedeće činjenice vezane uz

promatranu novu dvokolosiječnu prugu:

a) Izgradnjom drugog kolosijeka postići će se veća ujednačenost opterećenja izvora

električne energije (EVP), nego što je to na jednokolosiječnoj pruzi. Prema tome

povećanje potrošnje električne energije ne mora nužno uvjetovati i povećanje vršne snage

izvora te energije.

b) Za dimenzioniranje pojedine EVP mjerodavno je maksimalno opterećenje u određenom

vremenskom periodu ("vršna snaga"), a ista je vezana uz "maksimalni grafikon reda

vožnje".

c) Trasa željezničke pruge Rijeka – Škrljevo se nalazi na nagibu 25 o/oo, a pruga Rijeka –

Šapjane na nagibu 11 – 25 o/oo. To znači, da pretežiti dio raspoložive snage izvora

električne energije (EVP) troše vlakovi na uzbrdici radi povećanja njihove potencijalne

energije, a manjim dijelom pokrivaju radi pokrivanja gubitaka u vožnji, dok vlakovi na

nizbrdici djelomično pokrivaju potrebe gubitaka u vožnji, a svoju potencijalnu energiju

troše na kočenje vozila. Pri tom pri povećanju napona sve više u bilanci energije raste

udio potencijalne energije vlaka

d) Razvojem željezničke tehnologije u svijetu, za kočenje vozila sve se više koristi

tehnologija regenerativnog kočenja, što znači da u režimu kočenja željezničko električno

vozilo pretvara mehaničku energiju vozila u električnu energiju i vraća je natrag u

elektronapojni sustav umjesto da se izgubi u vidu toplinske energije na kočionim

papučama vozila. Regenerativno kočenje sve više postaje praksa kod europskih

željeznica koju će morati primjeniti i HŽ. U konkretnom slučaju, na postojećoj

jednokolosiječnoj pruzi će, uz postojeću regulativu i sustav napajanja i sekcioniranja, kao i

mogućnosti organiziranja prometa, biti mala korist od regenerativnog kočenja. Međutim,

izgradnjom drugog kolosijeka Škrljevo – Rijeka – Šapjane ostvariti će se mogućnost da

vlak na nizbrdici proizvodi električnu energiju koju će preuzeti vlak koji se kreće u

suprotnom smjeru. To će se odraziti kao smanjenje potrošnje električne energije za

elektrovuču. Na temelju iskustva pojedinih željezničkih uprava koje su uvele regenerativno



Dio: I.3. List: 14



kočenje, može se očekivati ušteda od 20 do 40%, pa će u tom postotku biti manja potreba

za snagom EVP-a.

Zbog promjene sheme napajanja KM, povećava se broj izlaznih 25 kV linija iz EVP-a, pa u tom

smislu treba doraditi oba EVP-a.

Postojeći EVP Sušak (km 648+445 – važeća stacionaža) je moguće zadržati na postojećoj

lokaciji u adaptiranoj građevini starog EVP 3kV=. U tu svrhu treba izvršiti rekonstrukciju

unutarnjeg prostora građevine, kako bi se u nju smjestila dodatna oprema novog 25kV razvoda

prema novoj jednopolnoj shemi EVP-a (vidi nacrt I.3.4.5.). Predlaže se osigurati potreban prostor

reorganizacijom postojećeg prostora CDU, koji bi se, sukladno razvojnoj strategiji HŽ, postupno

integrirao u CDU Zagreb. Na taj način bi se u objektu oslobodio potreban prost koji bi bio

dostatan za proširenje EVP-a.

Postojeći EVP Matulji (km 46+270 prema važećoj stacionaži) također je smješten u adaptiranoj

građevini starog EVP 3kV=, koja je prostorno znatno veća od potreba razvoda 25kV. Potrebno

proširenje 25kV razvoda prema novoj jednopolnoj shemi EVP (vidi nacrt I.3.4.7.) može se

smjestiti u postojeći prostor uz reorganizaciju prostora. Pri tome treba voditi računa o činjenici da

je objekt zbog svoje arhitekture zaštićeni objekt, pa se pri rekonstrukciji ne bi smjelo narušavati

njegov vanjski izgled.



Dio: I.3. List: 15



EVP Sušak, idejno rješenje (preuzeto iz knjige A1: Zgrade elektrovučnih podstanica i postrojenja za sekcioniranje)



Dio: I.3. List: 16



EVP Matulji, idejno rješenje (preuzeto iz knjige A2: poglavlje 2.2.2.5 Zgrada elektrovučne podstanice)



Dio: I.3. List: 17



I.3.2.2.3. Postrojenja za sekcioniranje

Na području zahvata nalaze se dva postrojenja za sekcioniranje KM i to PSN2 Sv. Kuzam u km

643+120 i PSN1 Rijeka u km 54+250.

S obzirom da se dio pruge prema Bakru, od Škrljeva do Vitoševa, predviđa kao budući drugi

kolosijek, a odvojak za Bakar će se izvesti skretnicom, PSN2 Sv. Kuzam potrebno je preraditi u

PSN2+1BV.

U slučaju da se za Bakarsku prugu prihvati alternativno rješenje sa zasebnim kolosijekom iz

kolodvora Škrljevo, onda bi se shema napajanja i sekcioniranja trebala djelomično izmijeniti tako

da se izolirani preklop (IP) preseli na izlaz iz kolodvora Škrljevo. Time bi se u potpunosti zadržala

predložena jednopolna shema sa PSN2+1BV Sv. Kuzam (vidi shemu sekcioniranja, nacrt

I.3.4.3.).

Da bi se realizirala nova jednopolna shema PSN2 Sv. Kuzam, treba proširiti 25kV razvod za

jedno polje (1BV). U građevinskom smislu potrebno je objekt dograditi s jedne strane kako bi se

potrebno polje smjestilo.

Postojeći PSN1 Rijeka zbog izgradnje drugog kolosijeka ne može zadovoljiti novim uvjetima, već

bi se morao građevinski dograditi ili premijestiti. S obzirom da drugi kolosijek prelazi preko samog

PSN-a ostaje samo opcija premiještanja i izgradnja na novoj lokaciji PSN2. Nova građevina mora

se izgraditi sukladno propisima za izgradnju ovakvog tipa objekta. Minimalna tlocrtna površina

ovakvog objekta mora biti 8×6 m korisne površine sa upravljačkim prostorom i postrojenjem 25kV

sa 6 ćelija. Provodni izolatori unutra-van montiraju se na visini 5 m od poda prizemlja. Minimalna

potrebna površina postrojenja 25kV je 4.5×6.0 m.

nova zgrada PSN2 Rijeka, idejno rješenje (preuzeto iz knjige A1: Zgrade elektrovučnih podstanica i postrojenja za sekcioniranje)



Dio: I.3. List: 18



I.3.2.2.4. Mjesno i daljinsko upravljanje

Za uzdužno sekcioniranje kontaktne mreže otvorene pruge i kolodvora koriste se daljinski

nadzirane i upravljane jednopolne učinske rastavljače s mogućnošću isključivanja pod

opterećenjem, opremljene elektromotornim pogonom. Poželjno je njihov smještaj predvidjeti što

je moguće bliže prometnom uredu na stupovima/nogama portala KM.

Napajanje EMP rastavljača se izvodi izmjeničnim naponom 230 V, 50 Hz. EMP mora biti

smješten u kućište minimalne zaštite IP53/DIN40050. Mora imati motornu zaštitnu sklopku,

sklopnike upravljanja, krajnje prekidače upravljanja i signalizacije, mogućnost ručne manipulacije

u slučaju nestanka napona 230 V, 50 Hz, a također i mehaničke blokade od neželjene

manipulacije. Kabeli od EMP do ormara mjesnoga i daljinskoga upravljanja za napajanje,

upravljanje i signalizaciju moraju biti propisno mehanički zaštićeni od izravnih i neizravnih

utjecaja, posebice na mjestima prelazaka rov - ulaz u zgradu, te prelazak rov - EMP. Priključak

kabela na kućište elektro-motornoga pogona, kao i dio kabela koji je izvan rova, treba zaštititi

čeličnom cijevi. Kabeli položeni u rov moraju biti propisno ukopani, zaštićeni i obilježeni. U djelu

gdje kabeli prolaze ispod uređene površine ili perona, mora se predvidjeti njihovo polaganje u

PVC cijevi. Gdje god je to moguće, koordinirati trase polaganja kabela sa ostalim strukama (SS,

TK) kako bi se izbjeglo dupliranje trasa i troškova.

Sustav daljinskoga i mjesnoga upravljanja rastavljačima kontaktne mreže s elektromotornim

pogonom već postoji u svim kolodvorima. U svakom kolodvoru unutar kolodvorske zgrade,

uređaji sustava DU i MU smješteni su u zasebnom ormaru (MDU) u neposrednoj blizini

prometnoga ureda – u TK ili SS prostoriju. Postojeći sustav biti će potrebno proširiti odnosno

dograditi za potrebe mjesnog i daljinskog upravljanja rastavljačima na drugom kolosijeku kako je

prikazano u donjoj tablici.

Naziv objekta Postojeće stanje Novoprojektirano stanje

Kolodvor Škrljevo 3 rastavljača 6 rastavljača

PSN2 (PSN2+1BV) Sv. Kuzam / PSN 5 rastavljača 4 rastavljača

EVP Sušak 2 rastavljača 4 rastavljača

Kolodvor Sušak-Pećine 3 rastavljača 5 rastavljača

Kolodvor Rijeka 2 rastavljača 5 rastavljača

PSN1 (PSN2) Rijeka 2 rastavljača 4 rastavljača

EVP Matulji - -

Kolodvor Opatija-Matulji 2 rastavljača 5 rastavljača

Kolodvor Jurdani 2 rastavljača 5 rastavljača

Kolodvor Šapjane 2 rastavljača 2 rastavljača

Kako je iz tablice vidljivo, u svim objektima osim u kolodvoru Šapjane broj rastavljača kojima se

upravlja raste. Sukladno broju rastavljača kojima se upravlja biti će potrebno postojeći UST-2

zamijeniti uređajem koji omogućava upravljanje do 6 rastavljača.



Dio: I.3. List: 19



Napajanje izvesti iz niskonaponskoga razvoda napajanja 230 V, 50 Hz u kolodvorskoj zgradi. Za

potrebe besprekidnoga napajanja mora se predvidjeti ispravljač i akumulatorske baterije

kapaciteta dovoljnoga za 5 satni autonomni rad.

Središnji nadzor i upravljanje u kolodvoru (mjesno upravljanje) mora se riješiti kao pričuvno

upravljačko mjesto smješteno u prometnom uredu, s upravljačko-signalnoga terminala

postavljenoga u zasebnom zaštićenom ormariću u blizini postavnoga stola. Na njemu moraju biti

dinamički vidljive sve promjene. Mora imati mogućnost obrade najmanje 8 signala.

Unutar sustava upravljanja rastavljačima moraju biti omogućene promjene nadležnosti prema

razinama upravljanja (daljinski iz CDU, lokalno iz prometnoga ureda, lokalno sa EMP i ručno na

rastavljaču). Izvedba i način izbora razine upravljanja moraju biti takvi da se onemogući

istovremeno upravljanje sa više razina upravljanja.

Broj i vrsta informacija koje se prenose u CDU, moraju prethodno biti objedinjenje i jednoznačno

određene. U principu, potrebno je prenositi samo informacije koje su važne za odluke o

upravljanju. Postrojenja za daljinsko upravljanje moraju biti tako projektirana da ih je moguće

jednostavno proširivati i nadograđivati u sklopovskom, programskom i komunikacijskom pogledu.

S obzirom na:

- veličinu područja nadzora i upravljanja

- učestalost manipulacije u sustavu

- današnju tehnologiju vizualnog prikazivanja i mogućnosti upravljanja

predlažemo postupno gašenje CDU Rijeka i prijenos ovlasti na CDU Zagreb. CDU Zagreb je već

sada tehnološki i ljudstvom u mogućnosti preuzeti nadzor i upravljanje nad objektima kojima

upravlja CDU Rijeka. Prijelaz u upravljačkom smislu bio bi postupan s obzirom na vrijeme do

realizacije ovog projekta.

I.3.2.2.5. Sustav grijanja skretnica

Predviđena rekonstrukcija kolodvora podrazumjeva i povećanje broja skretnica. Skretnice koje su

izložene vremenskim uvjetima niskih temperatura kao u kolodvoru Škrljevo potrebno je grijati.

Primarno, napajanje za sustav grijanja skretnica treba uzeti direktno iz mreže HEP-a, a samo u

slučaju nemogućnosti napajanja iz mreže HEP-a može se uzeti iz KM.

Ukoliko se pokaže da ne postoji druga mogućnost već se sustav grijanja skretnica mora napajati

iz KM, to neće bitno utjecati na elektroenergetski sustav napajanja KM.

I.3.2.3. ZAKLJUČAK

Izgradnjom drugog kolosijeka postići će se, uz povećanje propusne moći i poboljšanje

ekonomskih efekata pruge. Sa stanovišta elektroenergetske struke mogu se uočiti sljedeći

ekonomski efekti:

- Veća ujednačenost opterećenja izvora električne energije, a time i bolja iskoristivost

elekroenergetskih kapaciteta.

- Veća pouzdanost napajanja i veća operativna sposobnost energetskog sustava u cjelini.



Dio: I.3. List: 20



- Veća pouzdanost sigurnosnih mjera koje je rezultat ugradnje drugog kolosijeka kao

paralelnog odnosno pojačanog povratnog voda.

- Za isto vučno opterećenje naponske i strujne prilike će se poboljšati i biti povoljnije nego za

jednokolosiječnu prugu, što znači i bitno smanjenje gubitaka u prijenosu energije.

- Zbog povoljnijeg faktora redukcije dvokolosiječne pruge bitno će se smanjiti utjecaji

elektromagnetskog zraćenja na okolinu u usporedbi s jednokolosiječnom prugom.

- Povoljniji uvjeti za primjenu regenerativnog (elektrodinamičkog) kočenja vlakova, što za

posljedicu ima vraćanje značajnog dijela energije (od 20% do 45%) u vučni sustav. Efekt je

tim značajniji, jer se tu radi o ekološki "čistoj" energiji. Uz to i elektrodinamičko kočenje

vlaka ne troši mehaničke dijelove vozila, što je dodatni efekt u zaštiti okoliša.

Prije donošenja strategije građenja drugog kolosijeka i definiranja elektroenergetskih kapaciteta i

distribucije energije na predmetnoj dionici pruge nužno će biti izraditi elektroenergetski proračun

za tu dionicu pruge.

Time će se potvrditi i dopuniti u ovoj studiji predložena shema napajanja i sekcioniranja na

kontaktne mreže, a isto tako će se u cijelosti definirati potrebe rekonstrukcije postojećih i

izgradnje novih elektroenergetskih postrojenja.

Elektroenergetskom proračunu bi trebala prethoditi studija mogućnosti i realizacije regenerativnih

kočenja elektrovučnih vozila u sustavu 25kV, 50Hz na mreži HŽ. Naime o rezultatima te studije

bitno ovise i rezultati elektroenergetskog proračuna, a time i ukupan efekt elektrovuče na

predmetnoj relaciji pruge.

VPS - INŽENJERING d.o.o.

I.3.3.

I.3.3.1

I.3.3.1.1.

r.br. O p i s s t a v k e Ukupno

1 2 3

1.

1.1. Građevinski radovi 1,440,000.00 kn

1.2. Elektromontažni radovi 2,160,000.00 kn

ukupno: 3,600,000.00 kn

2.



ukupno: 6,400,000.00 kn

3.



ukupno: 6,450,000.00 kn

4.

KONTAKTNA MREŽA

KOLODVORI

KOLODVOR JURDANI

KOLODVOR ŠAPJANE

KOLODVOR OPATIJA-MATULJI

KOLODVOR RIJEKA

PROCJENA TROŠKOVA

1/8



ukupno: 3,450,000.00 kn

5.



ukupno: 3,100,000.00 kn

6.



ukupno: 6,050,000.00 kn

U K U P N O kolodvori: 29,050,000.00 kn

U K U P N O kolodvori (bez 2. kolosjeka Šapjane): 29,050,000.00 kn

KOLODVOR SUŠAK-PEĆINE

KOLODVOR ŠKRLJEVO

1/8


I.3.3.1

I.3.3.1.1.


1 2 3

1.



ukupno: 18,900,000.00 kn

1a.



ukupno: 2,400,000.00 kn

2.



ukupno: 8,370,000.00 kn

3.



DIONICA ŠAPJANE - JURDANI

DIONICE

DIONICA ŠAPJANE - JURDANI (1 kolosjek)

DIONICA OPATIJA-MATULJI - RIJEKA

DIONICA JURDANI - OPATIJA-MATULJI

KONTAKTNA MREŽA

2/8


ukupno: 15,600,000.00 kn

4.



ukupno: 4,140,000.00 kn

5.



ukupno: 16,680,000.00 kn

U K U P N O dionice: 63,690,000.00 kn

U K U P N O dionice (bez 2. kolosjeka Šapjane): 47,190,000.00 kn

S V E U K U P N O kontaktna mreža 92,740,000.00 kn

S V E U K U P N O kontaktna mreža (bez. 2. kolosjeka

Jurdani - Šapjane)76,240,000.00 kn

DIONICA SUŠAK-PEĆINE - ŠKRLJEVO

DIONICA RIJEKA - SUŠAK-PEĆINE

2/8


I.3.3.2

I.3.3.2.1.


1 2 3

1.

1.1. Građevinski radovi 350,000.00 kn


ukupno: 1,750,000.00 kn

2.


2.2. Elektromontažni radovi 250,000.00 kn

ukupno: 360,000.00 kn

3.



ukupno: 550,000.00 kn

U K U P N O EVP Sušak: 2,660,000.00 kn

I.3.3.2.2.


EVP MATULJI

ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA

EVP SUŠAK

Spojni kabelski vodovi EVP - KM

Rekonstrukcija poprečnih veza EVP - KM

Postrojenje 25 kV

3/8

1 2 3

1.



ukupno: 1,550,000.00 kn

2.



ukupno: 530,000.00 kn

3.



ukupno: 370,000.00 kn

U K U P N O EVP Matulji: 2,450,000.00 kn

Postrojenje 25 kV

Spojni kabelski vodovi EVP - KM

Rekonstrukcija poprečnih veza EVP - KM

3/8


I.3.3.2.3.


1 2 3

1.



ukupno: 650,000.00 kn

2.



ukupno: 340,000.00 kn

3.



ukupno: 200,000.00 kn

U K U P N O PSN2+1BV Sv. Kuzam: 1,190,000.00 kn

I.3.3.2.4.


1 2 3

PSN2 + 1BV SV. KUZAM

Postrojenje 25 kV

Spojni kabelski vodovi

Rekonstrukcija poprečnih veza

PSN2 RIJEKA (novi objekt)

4/8

1.



ukupno: 9,700,000.00 kn

2.



ukupno: 800,000.00 kn

3.



ukupno: 980,000.00 kn

U K U P N O PSN2 Rijeka: 11,480,000.00 kn

S V E U K U P N O elektroenergetska postrojenja: 17,780,000.00 kn

Postrojenje 25 kV

Spojni kabelski vodovi

Poprečne veze

4/8


I.3.3.3


1 2 3

1.



ukupno: 150,000.00 kn

2.



ukupno: 500,000.00 kn

3.



ukupno: 550,000.00 kn

4.



ukupno: 450,000.00 kn

5.

KOLODVOR ŠAPJANE

KOLODVOR JURDANI

KOLODVOR RIJEKA

MJESNO I DALJINSKO UPRAVLJANJE

KOLODVOR OPATIJA-MATULJI

KOLODVOR SUŠAK-PEĆINE

5/8



ukupno: 700,000.00 kn

6.



ukupno: 450,000.00 kn

7.



ukupno: 270,000.00 kn

U K U P N O MDU: 3,070,000.00 kn

U K U P N O MDU (bez 2. kolosjeka Šapjane): 2,920,000.00 kn

KOLODVOR ŠKRLJEVO

CDU

5/8


I.3.3.4

KONTAKTNA MREŽA 92,740,000.00 kn

ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA 17,780,000.00 kn

MJESNO I DALJINSKO UPRAVLJANJE 3,070,000.00 kn

SVEUKUPNO 113,590,000.00 kn

I.3.3.5

KONTAKTNA MREŽA 76,240,000.00 kn

ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA 17,780,000.00 kn

MJESNO I DALJINSKO UPRAVLJANJE 2,920,000.00 kn

SVEUKUPNO 96,940,000.00 kn

REKAPITULACIJA

REKAPITULACIJA bez 2. kolosjeka Jurdani - Šapjane

6/86/8


KOLODVOR PROCJENA

Škrljevo 6,500,000.00

Sušak-Pećine 3,800,000.00

Rijeka 3,900,000.00

Opatija-Matulji 7,000,000.00

Jurdani 6,900,000.00

Šapjane 3,600,000.00

KOLODVORI UKUPNO 31,700,000.00

DIONICA

Škrljevo – Sušak-Pećine 17,870,000.00

Sušak-Pećine – Rijeka 7,070,000.00

Rijeka – Opatija-Matulji 27,080,000.00

Opatija-Matulji – Jurdani 10,820,000.00

Jurdani – Šapjane 2,400,000.00

DIONICA UKUPNO 65,240,000.00

UKUPNA PROCJENA INVESTICIJE 96,940,000.00

PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA 3,900,000.00

PODDIONICA II: ŠKRLJEVO (uklj.) - RIJEKA (isklj.) 35,240,000.00

PODDIONICA III: RIJEKA (isklj.) - JURDANI (uklj.) 51,800,000.00

PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) - ŠAPJANE (uklj.) 6,000,000.00

SVEUKUPNO 96,940,000.00

PROCJENA TROŠKOVA

ŠKRLJEVO - JURDANI: dvokolosiječna pruga

JURDANI - ŠAPJANE: jednokolosiječna pruga

REKAPITULACIJA - ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI

PODSUSTAV

7/8


KOLODVOR PROCJENA

Škrljevo 6,500,000.00

Sušak-Pećine 3,800,000.00

Rijeka 3,900,000.00

Opatija-Matulji 7,000,000.00

Jurdani 6,900,000.00

Šapjane 3,750,000.00

KOLODVORI UKUPNO 31,850,000.00

DIONICA

Škrljevo – Sušak-Pećine 17,870,000.00

Sušak-Pećine – Rijeka 7,070,000.00

Rijeka – Opatija-Matulji 27,080,000.00

Opatija-Matulji – Jurdani 10,820,000.00

Jurdani – Šapjane 18,900,000.00

DIONICA UKUPNO 81,740,000.00

UKUPNA PROCJENA INVESTICIJE 113,590,000.00

PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA 3,900,000.00

PODDIONICA II: ŠKRLJEVO (uklj.) - RIJEKA (isklj.) 35,240,000.00

PODDIONICA III: RIJEKA (isklj.) - JURDANI (uklj.) 51,800,000.00

PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) - ŠAPJANE (uklj.) 22,650,000.00

SVEUKUPNO 113,590,000.00

PROCJENA TROŠKOVA

ŠKRLJEVO - ŠAPJANE: dvokolosiječna pruga

REKAPITULACIJA - ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI

PODSUSTAV

8/8



Dio: I.3. List: 21




I.3.4.1 SHEMATSKI PRIKAZ NAPAJANJA – POSTOJEĆE STANJE

I.3.4.2 SHEMA SEKCIONIRANJA – POSTOJEĆE STANJE

I.3.4.3 SHEMA SEKCIONIRANJA – NOVOPROJEKTIRANO STANJE

I.3.4.4 JEDNOPOLNA SHEMA EVP SUŠAK – POSTOJEĆE STANJE

I.3.4.5 JEDNOPOLNA SHEMA EVP SUŠAK – NOVOPROJEKTIRANO STANJE

I.3.4.6 JEDNOPOLNA SHEMA EVP MATULJI – POSTOJEĆE STANJE

I.3.4.7 JEDNOPOLNA SHEMA EVP MATULJI – NOVOPROJEKTIRANO STANJE

I.3.4.8 JEDNOPOLNA SHEMA PSN2+1BV SV. KUZAM – NOVOPROJEKTIRANO STANJE

I.3.4.9 JEDNOPOLNA SHEMA PSN2 RIJEKA – NOVOPROJEKTIRANO STANJE

I.3.4.10 SHEMA KONTAKTNE MREŽE – NOVOPROJEKTIRANO STANJE

I.3.4.11 KARAKTERISTIČNI POPREČNI PRESJECI – OTVORENA PRUGA

I.3.4.12 KARAKTERISTIČNI POPREČNI PRESJECI – STAJALIŠTA

I.3.4.13 KARAKTERISTIČNI POPREČNI PRESJECI – TUNEL RUKAVAC

I.3.4.14 KARAKTERISTIČNI POPREČNI PRESJECI – TUNEL KALVARIJA



Dio: I.4. List: 1



I.4. IDEJNO RJEŠENJE RASVJETE, NAPAJANJA I DRUGIH ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA



Dio: I.4. List: 2



I.4.1. UVOD

Predmet ovog dijela studije jest analiza postojećeg stanja i potrebe nadogradnje, odnosno

rekonstrukcije elemenata vanjske rasvjete, napajanja, kao i ostalih elektroenergetskih postrojenja

u funkciji izgradnje drugog kolosijeka, rekonstrukcije postojećih kolodvora, kao i rekonstrukcije

postojećih i izgradnje novih željezničkih stajališta.


Na dionici Škrljevo-Rijeka-Šapjane nalaze se kolodvori: Škrljevo, Sušak-Pećine, Rijeka, Matulji,

Jurdani i Šapjane. Na prvoj poddionici (Škrljevo-Rijeka) nema stajališta, dok na drugoj

poddionioci (Rijeka-Šapjane) nalaze se stajališta: Krnjevo, Rukavac, Jušići, Permani i Brgud.

Kolodvor Škrljevo

Niskonaponsko priključno mjesto (3f) na kolodvoru Škrljevo nalazi se u uzidnom ormariću koji

je smješten u zidu prijamne zgrade (na strani do ceste) . Napaja se iz obližnje

transformatorske stanice kabelom PP41 4x150 mm². Iz priključnog uzidnog ormarića glavni

vod odlazi na mjesto predaje električne energije, glavni razvodni ormar koji je smješten u

prometnom uredu. Iz glavnog razvodnog ormara vrši se napajanje svih potrošača na

kolodvorskom području (svi objekti na području kolodvora), te ručno upravljanje vanjskom

rasvjetom.

Kompletan niskonaponski rasplet izveden je kabelski. Zgrada nema izvedenu zaštitu od

djelovanja munje.

Kolodvorsko područje rasvjetljava se rasvjetnim tijelima smještenim na pripadajuće rasvjetne

stupove. Uži dio kolodvorskog područja, uz samu prijemnu zgradu, rasvjetljava sa rasvjetnim

tijelima tipa ''SN Magistrala'' (VTF 250 W) smještenim na 7 (sedam) desetmetarskih stupova.

Šire područje kolodvora rasvijetljeno je reflektorima ''LVR'' (VTF 400 W) sa 7 (sedam)

reflektorskih stupova visine osamnaest metara. Na svakom reflektorskom stupu na visini cca

10 m smještena je po jedna svjetiljka tipa ''SN Magistrala'' koja rasvjetljava prostor ispod

samih stupova.

Kolodvor Sušak-Pećine

Priključno mjerno mjesto (3f) na kolodvoru Sušak-Pećine nalazi se u ugradbenom ormaru koji

je smješten u hodniku na bočnom ulazu u zgradu. Iz priključnog uzidnog ormarića glavni vod

odlazi u glavni razvodni ormar smješten u prometnom ureda. Iz glavnog razvodnog ormara

vrši se napajanje svih potrošača na kolodvorskom području. Upravljanje vanjskom rasvjetom

vrši se ručno u prometnom uredu.


djelovanja munje.

Kolodvorsko područje rasvjetljava se rasvjetnim tijelima smještenim na pripadajuće rasvjetne

stupove, odnosno na zid pročelja prijemne kolodvorske zgrade. Uži dio kolodvorskog područja,



Dio: I.4. List: 3



uz samu prijemnu zgradu, rasvjetljava sa rasvjetnim tijelom tipa ''GAMALUX LVC'' (VTF 125 W)

smještenim na zid kolodvorske zgrade. S desne strane kolodvorske zgrade, gledajući okomito na

os kolosijeka, nalazi se 1 (jedan) rasvjetni stup s penjalicama, visine devet metara, na kojemu su

smještene 2 (dvije) svjetiljke pod kutom od devedeset stupnjeva, tipa ''GAMALUX LVC'' (VTF

400 W). S lijeve strane kolodvorske zgrade smještena su 4 (četiri) rasvjetna stupa, visine četiri

metra, na kojima je smještena po jedna svjetiljka tipa ''TIVOLI'' (VTF, 2x125 W)

Kolodvor Rijeka

Potrošači na cjelokupnom području kolodvora Rijeka napajaju se iz ukupno 3 (tri)

transformatorske stanice 10/0,4 kV. Mjerenje električne energije je na strani 10 kV za sve tri

transformatorske stanice. Sve transformatorske stanice su međusobno povezane

viskonaponskim kabelom. Niskonaponski distributivni rasplet kolodvora izveden je preko više

razvodnih ormara razmještenih na raznim lokacijama na kolodvoru. U pravilu iz svake

transformatorske stanice se napaja određeni dio kolodvorskog područja, objekata i vanjske

rasvjete Glavni razvodni ormar preko kojeg se vrši napajanje potrošača na užem području

putničkog dijela kolodvora uz kolodvorsku zgradu smješten je u prostoriji tzv. ''Kabina''.

Upravljanje vanjskom rasvjetom vrši se ručno, preko grebenastih preklopki smještenih

upravljačkog ormara koji je smješten u prometnom uredu za područje putničkog kolodvora, a

teretnim dijelom kolodvora se upravlja iz „bloka 3“ smještenog u teretnom dijelu kolodvora.

Kompletan VN i NN rasplet izveden je kabelski.

Kolodvorsko područje rasvjetljava se na razne načine:

fluorescentnim svjetiljkama područje ispod nadstrešnice 19 (devetnaest) rasvjetnih tijela s fluorescentnim cijevima 3x36 W, nepoznatog proizvođača.

dio površine otvorenih perona rasvjetljava se svjetiljkama tipa ''TIVOLI'' (VTF, 2x125 W) koje su smještene na 21 (dvadesetjednom) rasvjetnom stupu, visine pet metara,

dio površine otvorenih perona rasvjetljava se svjetiljkama tipa ''TIVOLI'' (VTF, 2x125 W) koje su smještene na starim stupovima KM-a (na tri stupa smješteno je 5 (pet) svjetiljaka),

dio kolodvorskog područja rasvjetljava se reflektorima smještenim na dvadesetpetmetarske rešetkaste stupove. Na svakom rešetkastom stupu na visini od 25 (dvadesetpet) metara smješteni su reflektori (cca 10-tak po stupu, u pravilu 400 W VTF), a na visini cca 10 (desetak) metara smještena je po jedna svjetiljka tipa ''SN Magistrala'' (VTF 250W) koja rasvjetljava prostora ispod samih stupova.

Stajalište Krnjevo

Na stajalištu Krnjevo ne postoji niskonaponski priključak niti vanjska rasvjeta.

Kolodvor Matulji

Priključno mjerno mjesto (3f) smješteno je u dvodjelnom samostojećem razvodnom ormaru koji je

smješten uz rub pristupne ceste. Iz priključnog ormara glavni vodovi napajaju kolodvorsku

zgradu, dijelove vanjske rasvjete, radionicu KM, te dijelove elektrovučne podstanice. Dijelovi

vanjske rasvjete i kolodvorskih objekata (WC, magazin,…) napajaju se iz razvodnog ormara

smještenog u prometnom uredu. Upravljanje vanjskom rasvjetom vrši se ručno, preko

grebenastih preklopki smještenih na vrata razvodnog ormara smještenog u prometnom uredu.



Dio: I.4. List: 4



Kompletan niskonaponski rasplet izveden je kabelski

Vanjska rasvjeta kolodvora izvedena je sa:

10 (deset) svjetiljka na fasadi kolodvorske zgrade (125 W VTF), 8 (osam) svjetiljaka tipa ''TIVOLI'' (VTF, 2x125 W) na starim petmetarskim stupovima, 10 (deset) svjetiljaka sa rasvjetnim tijelima tipa ''SN Magistrala'' (VtNa 250 ili 150W)

smještenim na 10 (deset) desetmetarskih stupova. Na zgradi postoji izvedena instalacije za zaštitu od djelovanja munje na građevinama.

Stajalište Rukavac

Niskonaponsko priključno i mjerno mjesto (1f), odnosno glavni razvod na stajalištu Rukavac

nalazi se u uzidnom ormariću koji je smješten u čekaonici zgrade. Upravljanje vanjskom

rasvjetom vrši se ručno, preko sklopke koja je smještena u dijelu kolodvorske zgrade koji se

koristi kao privatni stan. Zgrada nema izvedenu zaštitu od djelovanja munje.

Stajališni prostor, odnosno prostor ispred stajališne zgrade rasvjetljava se s 1 (jednim) rasvjetnim

tijelom (VTF, 125 W) smještenim na zid zgrade.

Stajalište Jušići

Niskonaponsko priključno i mjerno mjesto (1f), odnosno glavni razvod na stajalištu Jušići nalazi

se u uzidnom ormariću koji je smješten na bočnom pročelju zgrade. Iz priključnog uzidnog

ormarića glavni vod odlazi u glavni razvodni ormar koji je također smješten u čekaonici.

Na stajalištu nije izvedena vanjska rasvjeta, niti zgrada ima izvedenu zaštitu od djelovanja munje.

Kolodvor Jurdani

Priključni kabel je izveden zračno od mreže distributera do zavješenja na zgradi, te nakon toga

prelazi u kabelski vod do KPMO (mjerni priključni ormar u nadležnosti distributera). Mjerni

priključni ormar (3f) nalazi se u uzidnom ormariću koji je smješten s vanjske strane zgrade, desno

od ulaznih vrata čekaonice. Iz priključnog ormarića glavni vod odlazi u glavni razvodni ormar

smješten unutar prostorije prometnog ureda. Iz glavnog razvodnog ormara vrši se napajanje svih

potrošača na kolodvorskom području, te upravljanje nekima od njih (npr. vanjska rasvjeta).

Kompletan niskonaponski rasplet izveden je kabelski. Na zgradi postoji izvedena instalacije za

zaštitu od djelovanja munje na građevinama.

Vanjska rasvjeta kolodvora izvedena je sa:

3 (tri) svjetiljke na fasadi kolodvorske zgrade (dvije CD armatura 400 W VTF + jedna „ZVS“ 125 W VTF )

5 (pet) svjetiljaka na starim stupovima KM-a na visini cca pet-šest metara tipa ''ZVS'' (VTF 125 W)

U produžetku, s lijeve i s desne strane kolodvorskog područja smješteno je 11 (jedanaest) rasvjetnih tijela na stare stupove KM-a, na visinu cca deset metara, na kojima je smještena po jedna svjetiljka tipa ''CD'' (VTF, 400 W).



Dio: I.4. List: 5



Stajalište Permani

Niskonaponsko priključno i mjerno mjesto (1f), odnosno glavni razvod na stajalištu Permani

nalazi se u uzidnom ormariću koji je smješten s lijeve strane od ulaznih vrata čekaonice.

Upravljanje vanjskom rasvjetom vrši se ručno, preko sklopke koja je smještena u dijelu

kolodvorske zgrade koji se koristi kao privatni stan.

Stajališni prostor, odnosno prostor ispred stajališne zgrade rasvjetljava se rasvjetnim tijelima tipa

''SN Magistrala'' (VTF 250 W) smještenim na 2 (dva) desetmetarska stupa.

Stajalište Brgud

Stajalište Brgud se prema ovoj studiji ukida pa se neće dalje razmatrati.

Kolodvor Šapjane

Priključno mjerno mjesto (3f) u kolodvoru Šapjane nalazi se u samostojećem ormaru

(SPMO/GRO, dvodijelni) koji je smješten na skretničkom području između putničkog i teretnog

dijela kolodvora, do obiteljske kuće. Iz navedenog ormara grana se dio kabelskog

niskonaponskog distributivnog raspleta kolodvora (prema putničkom i teretnom dijelu kolodvora).

Preostali dio kolodvorskih objekata i vanjske rasvjete putničkog dijela kolodvora se napaja iz

razvodnog ormara u prometnom uredu (koji je hijerarhijski podređen SPMO/GRO). Upravljanje

vanjskom rasvjetom putničkog dijela kolodvora vrši se ručno iz prometnog ureda.


djelovanja munje.

Putnički dio kolodvorskog područja rasvjetljava se svjetiljkama tipa ''SN Magistrala'' (VTF raznih

snaga 400W; 250W i 150W) koje su smještene na 22 (dvadesetdva) rasvjetna stupa visine deset

metara.

Teretni dio kolodvorskog područja rasvjetljava se 52 (pedesetdvije) svjetiljke tipa ''CD'' (VTF

snage 400W) koje su smještene na 39 (tridesetdevet) metalnih stupova (stara kontaktna mreža).

Svjetiljke su montirane na visini cca 10 metara. Upravljanje tim dijelom rasvjete se vrši

automatski (preko luksomata).



Dio: I.4. List: 6




I.4.2.1. Uvod

Ovim dijelom idejnog rješenja, radi postizanja potpune funkcionalnosti kolodvora/stajališta i

pratećih objekata, sagledat će se potrebe rekonstrukcije, odnosno ugradnje novih elemenata

vanjske rasvjete kao i pripadajućih te drugih elektroenergetska postrojenja. Ova tehnička

dokumentacija izrađuje se na razini Idejnog rješenja, a sastavni je dio Studije okvirnih mogućnosti

izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Škrljevo-Rijeka-Šapjane.

Predmet rekonstrukcije su sljedeći kolodvori: Škrljevo, Sušak-Pećine, Rijeka, Matulji, Jurdani i

Šapjane, odnosno stajališta: Krnjevo, Rukavac, Jušići i Permani. Predviđa se izgradnja novih

stajališta: Sv.Kuzam, Draga, Vežica, Podvežica, Školjić, Zagrad, Mlaka, Kantrida, Zamet,

Marčeljeva Draga, Martinkovac i Pavlovac.

I.4.2.2. Elektroenergetski priključak i mjerenje električne energije

Na svim postojećim kolodvorima (osim kolodvora Rijeka), odnosno na svim postojećim

stajalištima koji se rekonstruiraju, izvršit će se i rekonstrukcija elektroenergetskog priključka, dok

će se na svim novim stajalištima izvesti novi elektroenergetski priključak. Priključci i mjerna

mjesta izvest će se u zasebnim kabelsko priključnim mjernim ormarima (KPMO). Na kolodvoru

Rijeka, na kojemu se također predviđa rekonstrukcija, mjerenje električne energije vrši se na

srednjem naponu u transformatorskoj stanici, te će se kao takvo zadržati. Uvjeti izvođenja

elektroenergetskog priključka, bilo da se radi o dokupu snage (kolodvori/stajališta koja se

rekonstruiraju), bilo da se radi o novom priključku, definirat će se prethodnim elektroenergetskim

suglasnostima (PEES) posebno za svako stajalište/kolodovor, koje je potrebno ishoditi od

nadležnog distributera električne energije.

I.4.2.3. Razdjelnici

Napajanje svih potrošača na postojećim i novim kolodvorima, odnosno stajalištima izvest će se iz

novo projektiranog glavnog razvodnog ormara (GRO), koji treba biti izrađen od armiranog

poliestera sa bravicom na vratima. Naveden ormar napaja se iz mjernog ormara (KPMO).

Glavni razvodni ormar treba postaviti na betonsko postolje, visine cca 0.4 m od okolnog tla. U

novo projektiranom glavnom razvodnom ormaru predviđa se potreban broj strujnih krugova za

konačan izgled kolodvora/stajališta nakon izgradnje drugog kolosijeka te strujni krugovi ostalih

potrošač, kao i određeni broj rezervnih strujnih krugova za eventualne naknadne potrošače.



Dio: I.4. List: 7



Na kolodvorima, odnosno stajalištima napajanje će se izvesti iz mreže distributera električne

energije, a predviđa se napajanje sljedećih potrošača:

KOLODVORI: STAJALIŠTA:

1. Vanjska rasvjeta: perona, prilaza

peronima, pothodnika/nathodnika,

kolodvorskog prostora između dvaju

skretničkih područja, kao i eventualnih

parkirališta smještenih uz kolodvorski

prostor,

1. Vanjska rasvjeta perona, prilaza peronima,

pothodnika/nathodnika, kao i eventualnih

parkirališta smještenih uz stajališni prostor.

2. dizala/podizne platforme, 2. dizala/podizne platforme,

3. crpke za odvodnju oborinskih voda. 3. crpke za odvodnju oborinskih voda.

Na kolodvoru Rijeka, predviđa se ugradnja transformatorske stanice priključene na postrojenje

kontaktne mreže, za predgrijavanje i klimatizaciju vagona, korištenjem energetskog

transformatora nazivne snage 250 kVA, uz nazivni sekundarni napon u praznom hodu 1.500 V.

Primjena drugih tipskih snaga je moguća samo uz odobrenje upravitelja infrastrukture.

Na kolodvorima Jurdani i Šapjane predviđa se ugradnja transformatorske stanice priključene na

postrojenje kontaktne mreže, za električno grijanje skretnica, korištenjem energetskog

transformatora nazivne snage 50 kVA, uz nazivni sekundarni napon u praznom hodu 230 V.

Primjena drugih tipskih snaga je moguća samo uz odobrenje Upravitelja infrastrukture.

I.4.2.4. Dimenzioniranje i polaganje energetskih kabela

Provjera dimenzioniranja energetskih kabela izvršit će se obzirom na dozvoljeni pad napona i

dozvoljeno strujno opterećenje, prema važećim Tehničkim propisom za niskonaponske električne

instalacije.

Prema članku 28 Pravilnika o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu (NN

93/10) za podzemno vođenje elektroenergetskih kabela izgradit će se kabelska kanalizacija, a

koju će činiti mreža podzemnih zaštitnih cijevi, kabelski zdenci te energetski kabeli. Na dijelu

trase kroz pothodnik/nadhodnik, do rasvjetnih tijela, te do mjesta gdje će se izvršiti priključak

ostalih potrošača kabeli će se polagati kroz zaštitne samogasive elektroinstalacijske PVC cijevi.

Kod ulaska kabela u razvodne ormare (razdjelnike) i ulaska/izlaska kabela u/iz rasvjetnog stupa

ugradit će se, također zaštitne cijevi. Paralelno sa polaganjem kabela kroz kabelsku kanalizaciju

položit će se i pocinčana traka koju treba položit direktno u rov iznad zaštitnih cijevi.

I.4.2.5. Rješenje vanjske rasvjete kolodvora/stajališta - izbor rasvjetnih tijela

Rješenje vanjske rasvjete temelji se na zahtjevima navedenim u Pravilniku o zaštiti na radu na

željeznicama (NN 7/89) te hrvatskoj normi Svjetlo i rasvjeta – Rasvjeta radnih mjesta – 2. dio:

Vanjski radni prostori HRN EN 12464-2.



Dio: I.4. List: 8



Prema navedenoj normi uvodi se veličina za najmanju dopuštenu vrijednost prosječne

rasvijetljenosti (Em) na promatranoj površini, koja je dana sljedećom tablicom:

Tablica 1 Svjetlotehnički zahtjevi za prostore željezničkih kolodvora i stajališta prema tablici 5.12 HRN EN 12464-2

Tip prostora Em(lx) U0

Kolosijeci na putničkim željezničkim stajalištima 10 0,25

Željeznička tovarišta 10 0,4

Otpremni kolosijek, kratko trajanje radova 10 0,25

Otvoreni peroni, ruralne i lokalne željeznice, mali broj putnika 15 0,25

Prilazne pješačke staze 20 0,4

Željezničko cestovni prijelazi u razini 20 0,4

Otvoreni peroni, prigradske i regionalne željeznice sa velikim brojem putnika 20 0,4

Otpremni kolosijek, neprekidno trajanje radova 20 0,4

Otvoreni peroni na otpremnim kolosijecima 20 0,4

Površine za servisiranje vagona i lokomotiva 20 0,4

Stepeništa na manjim i srednjim kolodvorima 50 0,4

Željeznička tovarišta, prostori za rukovanja 20 0,4

Površine za spajanje i priključivanje 30 0,4

Otvoreni peroni, međunarodnih usluga 50 0,4

Zatvoreni peroni, prigradske i regionalne željeznice 50 0,4

Zatvoreni peroni, na otpremnim kolosijecima, kratko trajanje radova 50 0,4

Zatvoreni peroni, međunarodnih usluga 100 0,5

Stepeništa na velikim kolodvorima 100 0,5

Zatvoreni peroni, na otpremnim kolosijecima, neprekidno trajanje radova 100 0,5

Ispitne i kontrolne jame 100 0,5

Kolodvorski, odnosno stajališni prostori rasvijetlit će se rasvjetnim tijelima postavljenim na nove

rasvjetne stupove, konstrukciju nadstrešnice, odnosno zid pothodnika/konstrukciju nadhodnika.

Raspored rasvjetnih stupova i izvori svjetla izvest će se na način da ne ometaju željezničku

signalizaciju, bilo da rasporedom zaklanjaju signale, da jačinom rasvijetljenosti nadjačaju signal ili

da izvor svjetla zbog boje bude pogrešno shvaćen kao signal.

Izborom visine stupa, kao i visine konstrukcije na koju se rasvjetno tijelo montira, ima za

posljedicu izbor odgovarajuće svjetiljke, izvedbu prikladne visine montaže svjetiljke, razmaka

između pojednih svjetiljki, kao i svjetlotehničkih karakteristika svjetiljki. Izborom svjetiljki potrebno

je izbjeći bliještanje. Izbjegavanje bliještanja povećava se sposobnost i stvara ugodan psihološki

osjećaj u slučaju češćeg nehotičnog gledanja u izvor svjetlosti. Svjetiljke trebaju biti ekološki

prihvatljive svjetiljke, odnosno takve koje zadovoljavaju potrebe za umjetnom rasvjetom pojedine

lokacije a da pritom u okoliš ne unosi trajne smetnje emisijom elektromagnetskog zračenja.

Svjetiljke ne smije ometati niti aktivnosti i zdravlje ljudi, utjecati na brojnost i životnu aktivnost

divljih svojti u neposrednoj i daljoj okolini. Za izvore rasvjete s rasvjetnih stupova treba upotrijebiti

svjetiljke koje zadovoljavaju kriterije glede zasjenjenosti (cut-off). Takva svjetiljka svojim optičkim

ograničivačima ili vlastitom konstrukcijom jamči minimalno bliještanje i raspršenje svjetla u



Dio: I.4. List: 9



okolinu te emitira minimalan snop svjetla od ravnine horizontale prema gore, bez parazitnog

isijavanja proizašlog od prozirnih elemenata svjetiljke, a koji je usmjeren iznad linije horizonta.

Zasjenjenom se smatra i svaka ona svjetiljka koja je opremljena sjenilom, usmjerivačima ili

maskom.

Rješenje rasvjete potrebno je temeljiti na kvalitetnoj rasvjeti kako bi se udovoljilo primarnoj

sigurnosti a zatim i uvjetima i jednolikosti rasvjete, adaptacije, psihofizičkim potrebama te općem

ambijentu rasvijetljenosti.

Rješenje rasvjete, generalno udovoljiti zahtjevu za uklapanje u rasvjetu gradskih i prigradskih

područja.

I.4.2.6. Izbor rasvjetnih stupova i temeljenje

Za rasvjetljavanje područja željezničkih kolodvora i stajališta sa rasvjetnih stupova, predviđaju su

rasvjetni stupovi visina 5,10,16 i 25 m, odnosno kombinacija navedenih visina stupova, ovisno o

veličini i značaju pojedinih stajališta/kolodvora.

Stupovi trebaju biti izrađeni od kvalitetnog čeličnog lima, koji će se standardno montirati na

temelje preko temeljne stope i temeljnih vijaka koji se ugrađuju tijekom izrade. Vijci i matice za

rasvjetni stup kao i sidreni vijci zaštićuju se protiv hrđanja vrućim cinčanjem.

Temeljenje stupa predviđeno je postavljanjem na betonski temelj sa sidrenim vijcima tako da se

po potrebi u slučaju oštećenja stup može zamijeniti.

Ukoliko se pokaže potrebnim stupove visine iznad 10 m moguće je postaviti u temelj, direktnim

uronom, na određenu dubinu ispod gornje razine temelja.

I.4.2.7. Upravljanje rasvjetom

Upravljanje novom rasvjetom obavljat će se ručno i automatski, uz mogućnost separatnog

uključivanja i isključivanja prema potrebama.

Ručno upravljanje novom rasvjetom vršit će se pomoću posebnih sklopki, dok se automatsko

upravljanje kao i njegovo trajanje obavljati kombinacijom svjetlosne sklopke i uklopnog sata.

I.4.2.8. Zaštita od neizravnog dodira, uzemljenje i spoj na povratni vod

Zaštita od previsokog napona dodira i koraka izvodi se prema uvjetima elektrodistribucije, često

uz uvjet primjene zaštitnog uređaja diferencijalne struje (RDS).

U razvodnom ormaru postavlja se glavna stezaljka uzemljenja (PE sabirnice), a na nju se spajaju:

vodiči zaštitnog izjednačavanja potencijala, vodiči uzemljenja (zemljovodi) te zaštitni vodiči.

Od PE sabirnice u GRO polaže se uzemljivačka FeZn traka duž cijele kabelske kanalizacije, a

koja služi kao uzemljivač. Isto tako uzemljivačkom trakom izvršava se povezivanje, odnosno

izjednačenje potencijala na način da se pojedini metalni elementi (rasvjetni stupovi, PE sabirnica

u razvodnom ormaru, metalna ograda, okna dizala, metalni nosači raznih konstrukcija) spajaju s

uzemljivačkom trakom.



Dio: I.4. List: 10



Tamo gdje se izgrađuju pothodnici, u temelje pothodnika preporuča se ugradba temeljnog

uzemljivača. Temeljni uzemljivač pothodnika izvodi se s FeZn trakom u obliku prstena, a

potrebno ga je ugraditi u betonsku konstrukciju pothodnika te povezati sa uzemljivačkom trakom

duž kabelske kanalizacije. Tamo gdje se izgrađuju nathodnici, metalnu konstrukciju nathodnika,

također, treba povezati FeZn trakom s uzemljivačkom trakom duž kabelske kanalizacije. Na taj

način vrši se izjednačenje potencijala i poboljšava ukupan otpor uzemljenja.

U slučaju kvara na kontaktnoj mreži mora doći do prorade relejne zaštite kontaktne mreže koja

isključuje napajanje tog dijela mreže. U cilju sigurne prorade relejne zaštite kontaktne mreže i

prekidanja struje kratkog spoja izvesti uzemljivanje svih metalnih konstrukcija, kao i svih vodljivih

dijelova, koji u uvjetima redovnog pogona nisu pod naponom, a nalaze se u zoni kontaktne mreže

ili u zoni oduzimača struje. To se odnosi osobito na stupove vanjske rasvjete, mase električnih

razvoda, metalne nosače nadstrešnica, okna dizala/platformi, zaštitne ograde te sve ostale

metalne opreme koja se nađu na udaljenosti bližoj od 4 metra od osi najbližeg kolosijeka.

Direktnim dvostrukim spojem čeličnog užeta na tračnice povratnog voda spajaju se svi rasvjetni

stupovi, svi razvodni ormari, metalni nosači konstrukcija nadstrešnica/nathodnika, okna

dizala/platformi, zaštitne ograde, kao i svi ostali vodljivi dijelovi koji se nađu na udaljenosti bližoj

od 4 metra od osi najbližeg kolosijeka prema prilogu 3 Pravilnika o tehničkim uvjetima kojima

mora udovoljavati željeznički elektroenergetski infrastrukturni podsustav.

I.4.2.8. Sustav zaštite od munje

Sustav zaštite od munje (LPS) koristi se za smanjenje fizičkih šteta koje mogu nastati zbog udara

munja u građevine, a sastoji se od vanjskog i unutarnjeg sustava zaštite.

Vanjski sustav zaštite od munje (vanjski dio LPS) sastoji se od: sustava hvataljki, sustava

odvoda i sustava uzemljenja. Unutarnji sustav zaštite od munje (unutarnji dio LPS) sastoji se od

sustava za izjednačenje potencijala.

Potrebno je izvršiti proračun rizika udara munje, pojednostavljenim kalkulatorom prema važećoj

hrvatskoj normi HRN EN 62305, te u skladu s rezultatima proračuna izvršiti izvedbu sustava

zaštite od munje na glavnim objektima kolodvora (kolodvorske zgrade), kako bi se udovoljilo

zahtjevima iz navedene norme, osim na onim objektima gdje je izveden sustav zaštite od munje.



Dio: I.4. List: 11



I.4.3. PROCJENA TROŠKOVA GRADNJE VANJSKE RASVJETE I DRUGIH

ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA

a) Procjena troškova gradnje na dionici: ŠKRLJEVO-JURDANI (dvokolosiječna pruga)

JURDANI-ŠKRLJEVO (jednokolosiječna pruga)

PROCJENA TROŠKOVA – VANJSKA RASVJETA I DRUGA ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA

ŠKRLJEVO - JURDANI: dvokolosiječna pruga JURDANI - ŠAPJANE: jednokolosiječna pruga

KOLODVOR/STAJALIŠTE PROCJENA

KOLODVOR ŠKRLJEVO 2.800.000,00 kn

Stajalište Sv. Kuzam 800.000,00 kn

Stajalište Draga 800.000,00 kn

Stajalište Vežica 800.000,00 kn

Stajalište Podvežica 800.000,00 kn

KOLODVOR SUŠAK-PEĆINE 1.300.000,00 kn

Stajalište Sušak 800.000,00 kn

Stajalište Školjić 800.000,00 kn

Stajalište Zagrad 800.000,00 kn

KOLODVOR RIJEKA (PUTNIČKI DIO) * 3.500.000,00 kn

Stajalište Mlaka 800.000,00 kn

Stajalište Krnjevo 800.000,00 kn

Stajalište Kantrida 800.000,00 kn

Stajalište Zamet 800.000,00 kn

Stajalište Marčeljeva Draga 800.000,00 kn

Stajalište Martinkovac 800.000,00 kn

Stajalište Pavlovac 800.000,00 kn

KOLODVOR MATULJI 1.500.000,00 kn

Stajalište Rukavac 800.000,00 kn

Stajalište Jušići 800.000,00 kn

KOLODVOR JURDANI** 2.300.000,00 kn

Stajalište Permani 700.000,00 kn

KOLODVOR ŠAPJANE (PUTNIČKI DIO) ** 2.700.000,00 kn

REKAPITULACIJA – VANJSKA RASVJETA I DRUGA ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA

PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA 3.500.000,00 kn

PODDIONICA I : SKRLJEVO (UKLJ.)-RIJEKA (ISKLJ.) 9.700.000,00 kn

PODDIONICA III: RIJEKA (ISK.)-JURDANI (UKLJ.) 11.000.000,00 kn

PODDIONICA IV: JURDANI (UKLJ.)-ŠAPJANE (ISKLJ.) 3.400.000,00 kn

SVEUKUPNO 27.600.000,00 kn uključeni troškovi postrojenja za predgrijavanje vagona cca 500.000,00 kn uključeni troškovi postrojenja za grijanje skretnice cca 800.000,00 kn



Dio: I.4. List: 12



b) Procjena troškova gradnje na dionici: ŠKRLJEVO-ŠAPJANE (dvokolosiječna pruga)

PROCJENA TROŠKOVA – VANJSKA RASVJETA I DRUGA ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA

ŠKRLJEVO - ŠAPJANE: dvokolosiječna pruga

KOLODVOR/STAJALIŠTE PROCJENA

KOLODVOR ŠKRLJEVO 2.800.000,00 kn

Stajalište Sv. Kuzam 800.000,00 kn

Stajalište Draga 800.000,00 kn

Stajalište Vežica 800.000,00 kn

Stajalište Podvežica 800.000,00 kn

KOLODVOR SUŠAK-PEĆINE 1.300.000,00 kn

Stajalište Sušak 800.000,00 kn

Stajalište Školjić 800.000,00 kn

Stajalište Zagrad 800.000,00 kn

KOLODVOR RIJEKA (PUTNIČKI DIO)* 3.500.000,00 kn

Stajalište Mlaka 800.000,00 kn

Stajalište Krnjevo 800.000,00 kn

Stajalište Kantrida 800.000,00 kn

Stajalište Zamet 800.000,00 kn

Stajalište Marčeljeva Draga 800.000,00 kn

Stajalište Martinkovac 800.000,00 kn

Stajalište Pavlovac 800.000,00 kn

KOLODVOR MATULJI 1.500.000,00 kn

Stajalište Rukavac 800.000,00 kn

Stajalište Jušići 800.000,00 kn

KOLODVOR JURDANI** 2.300.000,00 kn

Stajalište Permani 800.000,00 kn

KOLODVOR ŠAPJANE (PUTNIČKI DIO)** 2.700.000,00 kn

REKAPITULACIJA – VANJSKA RASVJETA I DRUGA ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA

PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA 3.500.000,00 kn

PODDIONICA I : SKRLJEVO (UKLJ.)-RIJEKA (ISKLJ.) 9.700.000,00 kn

PODDIONICA III: RIJEKA (ISK.)-JURDANI (UKLJ.) 11.000.000,00 kn

PODDIONICA IV: JURDANI (UKLJ.)-ŠAPJANE (ISKLJ.) 3.500.000,00 kn

SVEUKUPNO 27.700.000,00 kn uključeni troškovi postrojenja za predgrijavanje vagona cca 500.000,00 kn uključeni troškovi postrojenja za grijanje skretnice cca 800.000,00 kn



Dio: I.4. List: 13




Slika 1 Izgled kabelsko priključnog mjernog ormara (KPMO)

Slika 2 Izgled glavnog razvodnog ormara (GRO)



Dio: I.4. List: 14



Slika 3 Izgled svjetiljke u zasjenjenoj izvedbi (cut off) na rasvjetnom stupu

Slika 4 Izgled reflektorske svjetiljke na rasvjetnom stupu



Dio: I.4. List: 15



Slika 5 Izgled svjetiljke montaža ispod nadstrešnice i na zidu pothodnika





Dio: 2. List: 1



2. UKUPNA PROCJENA TROŠKOVA GRAĐENJA





Dio: 2. List: 2



REKAPITULACIJA - SIGNALNO-SIGURNOSNI I TELEKOMUNIKACIJSKI

UREĐAJI I ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV

KNJIGA I. SIGNALNO-SIGURNOSNI I TELEKOMUNIKACIJSKI UREĐAJI I

ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV

DIONICA ŠKRLJEVO - RIJEKA - ŠAPJANE

ŠKRLJEVO - JURDANI:

dvokolosiječna pruga

JURDANI - ŠAPJANE:

jednokolosiječna pruga

ŠKRLJEVO - ŠAPJANE:

dvokolosiječna pruga

I.1. IDEJNO RJEŠENJE SIGNALNO-SIGURNOSNIH UREĐAJA+ETCS 304,920,000.00 kn 328,132,800.00 kn

I.2.1. IDEJNO RJEŠENJE DALJINSKOG UPRAVLJANJA PROMETOM 40,500,000.00 kn 41,000,000.00 kn

I.2.2. IDEJNO RJEŠENJE TELEKOMUNIKACIJSKIH UREĐAJA 32,600,000.00 kn 33,850,000.00 kn

I.3. IDEJNO RJEŠENJE STABILNIH POSTROJENJA ELEKTRIČNE VUČE 96,940,000.00 kn 113,590,000.00 kn

I.4. IDEJNO RJEŠENJE RASVJETE, NAPAJANJA I DRUGIH

ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA27,600,000.00 kn 27,700,000.00 kn

SVEUKUPNO: 502,560,000.00 kn 544,272,800.00 kn

Documents

PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE