Click here to load reader

!! PROMETNO PLANIRANJE - weboteka.net prometnog inženjerstva/OPI... · PROSTORNO PROMETNO PLANIRANJE Prometno planiranje mora se sagledati kao integralni dio šireg procesa planiranja

  • View
    224

  • Download
    5

Embed Size (px)

Text of !! PROMETNO PLANIRANJE - weboteka.net prometnog inženjerstva/OPI... · PROSTORNO PROMETNO...

  • PROMETNO PLANIRANJE

    SAM

    O Z

    A IN

    TER

    NU

    UP

    OR

    AB

    U !

    !

    prof. dr. sc. Ljupko imunovi

  • UVOD

    Mobilnost je osnovna ljudska potreba

    Prijevoz igra vanu ulogu u razvoju ljudske civilizacije (gospodarski razvoj, kvalitetu okolia, koritenje zemljita i kvalitete ivota)

    Postoji jaka korelacija (meuodnos) i interakcija izmeu:

    transporta i aktivnosti regije

    razvoja naselja i blizine prometnice

    kvalitete prijevoznih sredstava i ivotnog standarda

  • UVOD - PROMJENE U PROMETU

    Promjena u potranji: rast stanovnitva, prihodi i koritenje zemljita uzorak mijenja potranje

    Promjene u tehnologiji: ranije, dvije alternative u gradskom prometu (autobusni i eljezniki promet), danas novi sustavi kao to su LRT, MRTS

    Promjena u operativnoj politici za poboljanje uinkovitosti, kao to su: poticaj za auto-udruivanje, tarifno udruivanje - karte, cestarina i sl.

    Planiranje je donoenje odluka za budue razdoblje na temelju prikupljenih i analiziranih podataka te predvidljivih promjena u prometu

    Prometno rjeenje treba biti sigurno, brzo, udobno, praktino, ekonomino i ekoloki opravdano

  • PROSTORNO PROMETNO PLANIRANJE

    Prometno planiranje mora se sagledati kao integralni dio ireg procesa planiranja

    Razvojem gradova i poveanjem stupnja motorizacije javlja se potreba za prometnim planiranjem svih oblika

    prijevoza zajedno

    Suvremene metode prometnog planiranja moraju se usredotoiti na odnose izmeu prometnog sustava i

    njegova okruenja, to odreuje veliinu i razmjetaj budue prijevozne potranje kao i nain njezina

    podmirenja.

  • PROSTORNO PROMETNO PLANIRANJE

    Mudro planiranje je stvaranje visoko kvalitetne usluge prijevoza po razumnoj cijeni s minimalnim utjecajem na okoli.

    Loe planiranje moe dovesti do tekog zaguenja prometa, opasnih putovanja, nepoeljnog koritenja zemljita, negativnog utjecaja na okoli i rasipanja uporabe novca i resursa.

    Konaan cilj prometnog planiranja je pronalaenje ekvilibrija izmeu prometne ponude i potranje

  • PRIMJER - SVRHA PROMETNOG PLANIRANJA

    PROMJENA PROMETNE POTRANJE KROZ 2005., 2010., 2020. i 2030. G.

    ULICE

    LOS

    PRIJEDLOZI POBOLJANJA ULICA I LOS-a

  • Definirajte problema

    Definirati ciljeva i kriterija

    Prikupljanje podataka

    Prognoza (predvianje) potranje

    Razvoj alternativa

    Evaluacija

    Plan implementacije

    PROCES PROMETNOG PLANIRANJA

  • PROCES PROMETNOG PLANIRANJA

    Osnovni koraci u procesu planiranja su:

    Definiranje problema:

    identifikacija transportnih, drutveno-ekonomskih problema i pitanja namjene zemljinih s kojima se suoava drutvena zajednica.

    Ovaj korak ukljuuje definiranje veliine podruja koje treba prouavati, utvrivanje opsega studije i uspostavu strukture odbora koji e nadzirati proces planiranja.

    Definirati ciljeva, zadaa i kriterija:

    Potreban konsenzus dunosnika i graana o budunosti zajednice i transportnog sustava.

    Ciljevi se odnose na kvalitetu prijevozne usluge, utjecaja na okoli i trokove.

    Vano je identificirati vie ciljeva i kriterija koji se mogu koristiti za vrednovanje alternativa

  • DEFINIRANJE OBUHVATA, PROBLEMA, CILJEVA, ZADAA I KRITERIJA PROMETNOG PLANIRANJA

    Okruenje

    Prometni sustav

    Suelje

    Ulaz+/-

    Izlaz+/-

  • PROCES PROMETNOG PLANIRANJA

    Prognoze (modeliranje) potranje: Podaci postojeih putovanja koriste se za prognozu buduih putovanja To zahtijeva veliku koliinu podataka o koritenju zemljita i gospodarskih uvjeta, kao i

    razumijevanje kako ljudi izabiru nain putovanja

    Razvoj alternativa:

    odreivanje buduih alternativa koritenja zemljita i transportnih sustava

    Procjena ili vrednovanje: Rezultati prognoze koriste se za usporedbu alternativa u svrhu ispunjavanja postavljenih ciljeva i

    kriterija (rasprave izmeu zainteresiranih graana, izabranih dunosnika, raznih vladinih agencija i privatnog sektora)

    U konanici odluke donosi imenovani skupina za projekte vezane uz promet.

    Provedbeni plan:

    Donesene odluke i planovi trebaju se dalje razvijati do provedbe

  • PROMETNO PLANIRANJE

    Prvi model prijevozne potranje razvijen je kasnih 50-tih

    Koriten je za donoenje odluke o buduem razvoju prometnog sustava u urbanom podruju

    Potrebno je znati gdje e ljudi ivjeti, raditi, ii u trgovinu i kolu u budunosti kao i budunost koritenja zemljita (na temelju dosadanjih trendova i pretpostavki o promjenama u trendovima)

    Odluke se donose za razdoblje 15 do 30 godina

  • PROGNOZA

    1. Kako e izgledati naa opina/grad u budunosti?

    Koliko e imati stanovnika? (prognoza stanovnika) to e raditi? (ekonomska prognoza) Gdje e raditi? (namjena zemljita)

    2. Koji su obrasci putovanja u budunosti?

    Koliko e biti putovanja? (putovanje generacije) Gdje e se putovati? (distribucija putovanja) Na koji e se nain putovati? (Mode Split) Kojim e se putom putovati? (dodjeljivanje putovanja) Koji su efekti putovanja? (analiza utjecaja)

  • PROCJENA STANOVNITVA

    Budua prognoza stanovnitva se temelji na pretpostavkama o:

    natalitet

    mortalitet

    migracije

    dob

    esto se koriste procjene agencija

  • EKONOMSKE PROCJENE

    Prognozira se budua zaposlenost

    Prognoza se radi zajedno s prognozom stanovnitva

    Broj sadanjih zaposlenika uveava se za odreenu stopu rasta

    esto se koriste procjene agencija

  • NAIN PRIKUPLJANJA I-O PODATAKA

    Prikupljanje podataka o broju, duljini i rutama putovanja mogue je obaviti:

    a) na izvoru ili odreditu putovanja (kua, mjesto zaposlenja, trgovina, kola, ..)

    b) du rute/puta na odabranom mjestu ili u vozilu javnog prijevoza

    Istraivanja se mogu provoditi

    a) pismenim putem (slanje pisama i e-maila, voenjem osobnog dnevnika )

    b) usmeno

    b1) telefonskim anketiranjem ili neposrednim

    interview-om domainstava

    b2) neposrednim interview-om u vozilima javnog prijevoza

    ili uzdu puta na tranzitnim tokama

  • NAIN PRIKUPLJANJA PODATAKA

  • PRIKUPLJANJE PODATAKA

  • ZONIRANJE

    Poetak planiranja obuhvaa definiranje granica istraivanja i razdiobu podruja na zone slinih

    aktivnosti.

    Zone su homogena podruja u smislu potranje

    511 zona-statistikih krugova

  • SHEMA ZONIRANJA

  • SHEMA ZONIRANJA

    IREG OBUHVATA (Suburbs)

  • SCREEN LINIJE ICORDON LINIJE

    U ZONI OBUHVATA STUDIJE

  • McCabe, Frank. Modelling Transport: Theory and Practice. Dublin Transportation Office:

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html

  • McCabe, Frank. Modelling Transport: Theory and Practice. Dublin Transportation Office:

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html

  • CESTOVNA MREA(ZAGREBAKO OKRUENJE)

  • McCabe, Frank. Modelling Transport: Theory and Practice. Dublin Transportation Office:

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html

  • ANALIZA CESTOVNE MREE

    Podaci se dobiju brojanjem automobila na kordonu, linkovima i vorovima

    Prikupljaju se podaci o optereenju broju vozila u vrnom periodu i izvan njega, o irini ceste, broju voznih traka, nagibu nivelete, kategoriji ceste, udjelu teretnih vozila u prometnom toku, brzini vozila na cesti..

    Utvruje se slika zateenog stanja na glavnim pravcima prometne mree i raskrijima

    Pretpostavka modela potranje je da se za neku ciljnu godinu (obino 20 godinu) moe

    kvalitetno procijeniti stanje prometne potranje na temelju sadanjih uvjeta prometnog

    toka (broja vozila na dionici i raskriju, brzine vozila), razvijenosti drutva, postojee

    namjene povrina i postojee prometne infrastrukture.

  • ANALIZA CESTOVNE MREE

  • AGREGATNI PROMETNI MODEL

    Prometni model je pojednostavljena slika prometne stvarnosti kojima se predoujeovisnost meu varijablama u prometu.

    Kod predvianja prometne potranje svrha modela je da se njime predvidi kako e se i ukojoj mjeri promijeniti potranja pod utjecajem promjene u drutveno-ekonomskomrazvoju i prometnoj ponudi.

    Model opisuje promatrani sustav i njegove veze s drugim drutveno-ekonomskimaktivnostima, kako bi se ocijenila i odredila jaina svih pojava koje utjeu na veliinu istrukturu prometne potranje,

    U sluaju da model uspije reproducirati vana obiljeja stvarne situacije, on osiguravarazumijevanje stvarnosti i predstavlja dobru osnovu za prognoziranje.

  • Klasini 4 stupanjski model prijevozne potranje

    Stvaranje putovanja (Trip Generation)

    Razdioba putovanja (Trip Distribution) Potranja (Demand)

    Modalna razdioba (Modal Split)

    Dodjeljivanje putovanja (Traffic Assignment) Ponuda(Supply)

    PREDVIANJA PRIJEVOZNE POTRANJE

  • 4 FAZNI MODEL PREDVIANJA PRIJEVOZNE POTRANJE(Four step demand model)

    Stvaranje putovanja

    Razdioba putovanja

    Izbor moda

    Dodjeljivanje putovanja

    Demografski podaci

    Prometna mrea

  • 37

    1. STVARANJE PUTOVANJA

    Daje odgovor o broju generiranih i privuenih

    putovanja u neku zonu

    Odgovor: Koliko putovanja izlazi/ulazi u zonu?

    Trip generation

    Potential

  • STVARANJE PUTOVANJA

    Metode za odreivanje stvaranja putovanja:

    Viestruka regresija

    Kategorijska analiza

    Radi se zasebno za svaku svrhu putovanja domska putovanja nedomska putovanja

  • METODE ZA PREDVIANJE STVARANJA PUTOVANJA

    Regresijska analiza - stvaranje putovanja procjenjuje se na temelju obiljeja zone (procjene se rade na temelju intenziteta i razmjetaja povrina razliitih namjena i drutveno ekonomskih obiljeja stanovnitva: dohodak, posjedovanje automobila, broj kuanstava, zaposlenih..)

    Broj putovanja se uzima kao zavisna varijabla, a zonska obiljeja kao to su dohodak, posjedovanje automobila, zaposlenost..,uzimaju se kao nezavisna varijabla

    Regresija je linearna Y = aX + b + u

  • McCabe, Frank. Modelling Transport: Theory and Practice. Dublin Transportation Office:

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html

  • REGRESIJSKA ANALIZA

    Nakon to se metodom najmanjih kvadrata utvrde koeficijenti regresije dobiveni model se

    moe koristiti za projekciju broja putovanja

    Oblik regresijske funkcionalne zavisnosti

    Y = A + B1X1 + B2X2 +..Y-zavisna varijabla

    X-nezavisne varijable: dohodak, broj zaposlenih, broj vozila, namjena povrina..

  • IZRAUN STVARANJA PUTOVANJA POMOU VIESTRUKE REGRESIJE

    Putovanja kua - posao (R = 0.99)

    Oi = -43.6 + 0.097 stanovnika + .773 zaposlenih stanovnika - 351 broj kuanstava +

    .504 broj vozila

    Trgovaka putovanja (R = 0.95)

    Oi = -17.9 + 1.19 stambeno podruje + .266 broj automobila

    Komercijalna autoputovanja:

    Oi = 75.9 + .367 broj HHs + .267 ukupno zaposlenih -.339 zaposlenih u uredu - .0188

    zaposlenih u industriji

  • METODE ZA PREDVIANJE STVARANJA PUTOVANJA

    Kategorijska analiza - stvaranje putovanja procjenjuje se na temelju obiljeja kuanstva koja su svrstana u odreene kategorije

    Kuanstva sa slinim osobinama (dohodak, broj automobila, lanova) sainjavaju iste kategorije

    Kretanja se iskazuju kao funkcija kategorije kuanstva

    Ovisnost broja nastalih putovanja o dohotku i broju vozila

  • IZRAUN STVARANJA PUTOVANJA POMOU KATEGORIJSKE ANALIZE

  • 2. RAZDIOBA PUTOVANJA

    Daje sliku o razdiobi tokova putovanja

    Kuda?

    U koje zone odlaze generirana putovanja

    Iz kojih zona dolaze privuena putovanja

    Trip distribution

    Travel demandi j

    i j

    produkcija privlaenje

  • RAZDIOBA PUTOVANJA

    Matrica distribucije Tij iz izvorita i do odredita j

  • McCabe, Frank. Modelling Transport: Theory and Practice. Dublin Transportation Office:

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html

  • RAZDIOBA PUTOVANJA

    Razdioba putovanja ovisi o atraktivnosti i dostupnosti eljenih destinacija to znai da se moe dovesti u vezu s namjenom i intenzitetom koritenja zemljita, socio ekonomskim obiljejem stanovnika, kapacitetu prometne infrastrukture..

    Metode za predvianje razdiobe putovanja:

    Metode faktora rasta - metode jednakog faktora, prosjenog faktora, Fratarova i Detroitska metoda

    Sintetike metode - gravitacijski model i modeli povoljnosti

    Ostale metode

  • METODE FAKTORA RASTA

    Metode jednakog faktora (rast putovanja u svim zonama isti, najstarija i najnepouzdanija metoda)

    Metode prosjenog faktora (uzima u obzir razliitosti unutar zona, koristi razliite faktore rasta za pojedine zone, veliina meuzonskih putovanja mnoi se sa prosjenim faktorom rasta dvije razmatrane zone)

  • METODE FAKTORA RASTA

    Fratarova metoda

    Budua razdioba putovanja izmeu izvorine i odredine zone razmjerna je sadanjoj razdiobi putovanja, a budua se korigiraju modificiranim faktorom one zone koja privlai ta putovanja

    Detroitska metoda

    Predstavlja modifikaciju Fratarove metode, a cilj je pojednostavljenje postupka

    Budua putovanja su razmjerna faktoru rasta nastajanja putovanja u zoni i i faktoru rasta privlaenja putovanja u zonu j, a obrnuto proporcionalna za cijelo promatrano podruje

  • SINTETIKE METODE

    Sintetike metode - meuzonska putovanja srazmjerna su snazi nastajanja i privlaenja putovanja, obrnuto proporcionalna otporima (udaljenost, vrijeme, trokovi putovanja)

    Gravitacijski model broj putovanja izmeu dvije zone srazmjeran je veliini aktivnosti odnosno nastajanju i privlaenju putovanja u tim zonama, a obrnuto proporcionalan prostornoj udaljenosti izmeu zona ili nekoj drugoj vrsti otpora (vrijeme putovanja, pjeaenja, ekanja, parkiranje, vozarina,.. ili kombinacija svih tih faktora)

    Radi za svaku svrhu putovanja posebno

  • McCabe, Frank. Modelling Transport: Theory and Practice. Dublin Transportation Office:

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html

  • 1995 - 2008, AMERICAN PHYSICAL SOCIETYAPS encourages the redistribution of the materials included in this newspaper

    provided that attribution to the source is noted and the materials are not truncated or

    changed.

    GRAVITACIJSKI MODEL

  • STVARANJE I RAZDIOBA PUTOVANJA

    RESUME

    Stvaranje putovanja Razdioba putovanja

  • 3. MODALNA RAZDIOBA PUTOVANJA

    Izbor prijevoznog sredstva

    Kojom vrstom prijevoza?

  • 56

    IZBOR MODA

    Odabir prijevoznog moda (auto, bus, vlak, bicikl i pjeaenje)

    MOD

    Auto JGP

    Vlak Bus

    Bicikl Hod

  • McCabe, Frank. Modelling Transport: Theory and Practice. Dublin Transportation Office:

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).

    Mode choice

    Transport demand

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html

  • McCabe, Frank. Modelling Transport: Theory and Practice. Dublin Transportation Office:

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html

  • IZBOR MODA

    Metode za odreivanje nainske podjele prijevoza

    Diskriminacijska analiza

    Logistika analiza

    Vjerojatnosna analiza

    Oblik Logit modela za dva oblika prijevoza 1 i 2

    Izbor prijevoznog moda procjenjuje se na temelju pojedinanog ponaanja putnika

    ij

    ij

    U

    ij i U

    j

    eTrips P

    e

    Udio putovanjas modom 1 Tij/T

  • McCabe, Frank. Modelling Transport: Theory and Practice. Dublin Transportation Office:

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html

  • McCabe, Frank. Modelling Transport: Theory and Practice. Dublin Transportation Office:

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html

  • McCabe, Frank. Modelling Transport: Theory and Practice. Dublin Transportation Office:

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html

  • 4. DODJELA PROMETA (Traffic Assignment)

    Drugi nazivi za dodjeljivanje prometa

    Mreno dodjeljivanje (Network assignment)

    Dodjeljivanje putovanja na rute (Route assignment)

    Mreno punjenje (Network loading)

    Dodjeljivanje putovanja (Trip assignment)

    Koji e se put koristiti od izvora do odredita?

    Route choice

    Assigned flows

  • 4. DODJELJIVANJE/PRIPISIVANJE PUTOVANJA NA MREU

    Posljednja faza je dodjeljivanje procijenjenih putovanja na prometnu mreu

    Kojom se rutom putuje do odredita?

    Pripisivanje putovanja se iskazuje u broju putnika ili broju vozila

    Putnici od izvora do cilja mogu koristiti vie ruta, ali biraju najpovoljniji put

    Kriteriji udaljenost, vrijeme, brzina, visina trokova, sigurnost, udobnost

    Metode izbora

    jedino mogueg puta (single-path)

    izbor vie moguih ruta putovanja na mrei

  • McCabe, Frank. Modelling Transport: Theory and Practice. Dublin Transportation Office:

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html

  • McCabe, Frank. Modelling Transport: Theory and Practice. Dublin Transportation Office:

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html

  • McCabe, Frank. Modelling Transport: Theory and Practice. Dublin Transportation Office:

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).

    http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html

  • METODA SVE ILI NITA

    Sva putovanja iz bilo koje zone u bilo koju zonu dodjeljuju se na najkrau, po vremenu putovanja, rutu ne vodei rauna o kapacitetu te rute

    Ovaj model kao jedini put je nerealan jer je promet na linkovima dodijeljen bez razmatranja postoji li adekvatan kapacitet

    Poveanjem odnosa volumen/kapacitet mijenja se vrijeme putovanja

    Ova metoda uzima vrijeme putovanja kao fiksno i neovisi o guvi na linku

    Model se moe koristiti za identifikaciju eljenog puta (put kojim vozai ele putovati kad nema guve)

    Ignorira injenice:

    da je vrijeme putovanja u funkciji volumena (kada postoji zaguenja u prometu) ili

    kada se vie putova koristi za obavljanje prometa.

  • METODE KAPACITATIVNOG OGRANIENJA I VIERUTNOG DODJELJIVANJA

    Metoda kapacitativnog ogranienja uspostavlja vezu izmeu prometnog optereenja i vremena putovanja po pojedinim dionicama puta

    S porastom prometa smanjuje se brzina kretanja i poveava trajanje putovanja

    U skladu s novim vremenom putovanja promet se ponovo dodjeljuje na mreu i postupak se ponavlja dok se ne uspostavi ravnotea izmeu brzine, volumena i kapaciteta

    Dodjeljuje promet na razliite rute s jednakim vremenima (na rutama s manje vozila vea brzina)

    Metoda vierutnog pripisivanja je realnija jer dodjeljuje optereenje na vie moguih putova (sa slinim vremenima i kvalitetom putovanja) izmeu izvorino odredinih zona

  • WARDROP EQUILIBRIUM

    U uvjetima ravnotee, promet u zaguenim mreama, organiziran je tako da niti jedno putovanje osobnim vozilom ne moe smanjiti svoje putne trokove zamjenjivanjem odabrane rute

    Sve koritene (odabrane) rute izmeu bilo kojeg izvora i odredita imaju jednake i minimalne trokove, dok svi neiskoriteni putevi imaju vee ili jednake trokove. "

  • DODJELJIVANJE PUTOVANJA NA MREU

  • DODJELJIVANJE PUTOVANJA

    Modeliranje prijevozne potranje

    72 / 54

    1

    2 7

    3

    4

    5

    6

  • Modal Split

    Z 1 2 3 4 5 6 7

    1 119 28 9 15 28 5 131

    2 18 76 14 16 21 2 58

    3 7 16 50 35 34 2 73

    4 4 7 12 146 65 4 50

    5 2 2 2 16 120 4 22

    6 11 7 5 30 109 53 122

    7 8 3 4 7 13 2 36

    73 / 54

  • 74 / 54

    1

    2 7

    3

    4

    5

    6

    T12voz=28

    28

    28

    DODJELJIVANJE PUTOVANJA

    Modeliranje prijevozne potranje

  • 75 / 54

    1

    2 7

    3

    4

    5

    6

    T13voz=9

    9

    9

    9

    28

    28

    DODJELJIVANJE PUTOVANJA

    Modeliranje prijevozne potranje

  • 76 / 54

    1

    2 7

    3

    4

    5

    6

    T14voz=15

    9

    9

    9

    28

    2815

    15

    15

    DODJELJIVANJE PUTOVANJA

    Modeliranje prijevozne potranje

  • 77 / 54

    1

    2 7

    3

    4

    5

    6

    T15voz=28

    28

    14

    14

    14

    1414

    28

    DODJELJIVANJE PUTOVANJA

    Modeliranje prijevozne potranje

  • 78 / 54

    1

    2 7

    3

    4

    5

    6

    T15voz=28

    28

    14

    14

    9

    9

    9

    28

    2815

    15

    15

    14

    1414

    28

    DODJELJIVANJE PUTOVANJA

    Modeliranje prijevozne potranje

  • 79 / 54

    Tok na linkovima

    14

    14

    28

    52

    38

    38

    14

    DODJELJIVANJE PUTOVANJA

    Modeliranje prijevozne potranje

  • Tijmrsp

    Attraction

    1 45

    2 903 88

    Aj

    Production

    1 47

    2 663 110

    Pi

    2 3

    18 19

    32 4

    To Zones

    1

    1 10

    2 30

    3 5 40 65

    45 90 88

    47

    66110

    223

    F

    r

    o

    m

    Z

    o

    n

    e

    s

    Tijm

    Mode II2515

    Mode I

    40Route C 3

    Route B 17

    Route A 5

    Tijmr

    Tijmrs(Income)

    Medium

    3

    5

    High

    9Low

    17

    Work

    2

    6

    Edud.

    1Other

    9

    Trip Purpose

    Education

    Work

    Other

    3

    12

    2

    17

    Tijmrp

    Example of Travel Estimation

    Process

    Tij

    RESUME

  • HVALA NA POZORNOSTI!

    A&Q?

    81

  • ELASTINOST POTRANJE

  • KONCEPT ELASTINOSTI/ELASTICITETA

    Ponuda i potranja se tretiraju kao funkcije troka, trokovi prijevoza i vremena konvertirani u monetarne jedinice primjenjujui parametre

    Toka presijecanja potranje i ponude naziva se ekvilibrij ili ravnotea.

    Prijevozna potranja se mijenja u prostoru i vremenu dok je ponuda fiksna U sluaju kad je potranja manja od ponude vrijeme tranzita/prijevoza je stabilno i predvidljivo

  • POJAM EKVILIBRIJA NA TRANSPORTNIM MREAMAFUNKCIJA POTRANJE I PONUDE

    Ekonomska zakonitost ponude i potranje

    Proizvoa poveava proizvodnju ukoliko moe ostvariti veu cijenu za svoje proizvode (Ponuda je funkcija cijene koju moe ostvariti na tritu za svoje proizvode)

    S druge strane potranja opada to je cijena proizvoda vea

    Presjek krivulje ponude i potranje ostvaruje se u toki ekvilibrija (c*, k*)

    Pri cijeni c cjelokupna proizvodnja se moe prodati

    Kod cijene vee od c* dio proizvoda ostaje neprodan

    Pri cijeni manjoj od c* svi proizvodi se prodajupri emu dio potranje nije zadovoljen (klijenti ostaju nezadovoljni)

    Cijena

  • ANALOGIJA EKONOMSKIH ZAKONITOSTI I PROCESA NA TRANSPORTNIM MREAMA

    Grad opsluuje dva aerodroma

    Aerodrom A2 dalje od centra grada nego aerodrom A1

    najvei broj zrakoplova slijee na A1

    U cilju poveanja slijetanjapolijetanja aerodrom A2 odluuje sniziti tarifu z slijetanje

    Aerodrom A2 postaje popularan i sve vie zrakoplova slijee na njega

    Dolazi do zaguenja zrakoplovi

    poinju kasniti

  • ANALOGIJA EKONOMSKIH ZAKONITOSTI I PROCESA NA TRANSPORTNIM MREAMA

    Funkcija performansi predstavlja kanjenje pri slijetanju na aerodrom A2

    S poveanjem intenziteta prometa raste kanjenje na slijetanje

    Toka ekvilibrija (f*, k*)

    Intenzitet toka vei od f* uzrokuje velika zakanjenja. Ova zakanjenja utjeu na smanjenje intenziteta toka

    Intenzitetu toka manjem od f* odgovaraju veoma mala kanjenja. Male vrijednosti kanjenja uzrokuju poveanje intenziteta toka

    Kada je intenzitet jednak f* kanjenje niti poveava niti smanjuje intenzitet toka

  • Kontrola i odravanje ravnotee/ekvilibria prometnog toka

  • Koncept elastinosti/elasticiteta

    Hoe li naplata zaguenja u Zagrebu smanjiti broj vozila?

    Hoe li se ljudi jo uvijek voziti zrakoplovom ako se povea cijena goriva odnosno ako poraste cijena karte?

    Koncept elastinosti potranje omoguuje da se izrazi potranja u odnosu na promjenu tarifa, dohotka ili drugih relevantnih varijabli

  • KONCEPT ELASTINOSTI POTRANJE

    Elastinost je odgovor jedne varijable na promjenu druge

    Kad raste cestarina to se dogaa s potranjom?

    Potranja pada

    Ali.

    Za koliko potranja

    opada?

  • KONCEPT ELASTINOSTI POTRANJE

    Ako cijena raste za 10%, to se dogaa s potranjom?

    Potranja pada vie od 10%

    (% promjene potranje vei od %

    promjene cijene elastina potranja)

    Potranja pada manje od 10%

    (% promjene potranje manji od %

    promjene cijene neelastina potranja)

    Elasticitet je mjera do koje e se potranja promijeniti

    Elastina

    Neelastina

  • Primjer

    Pitanje % promjena cijene % promjena u kol.

    potranje

    Elasticitet Tip elastinosti

    A 10 20 =20/10 =

    B 50 25 =25/50 =

    C 7 28

    D 9 3

    E 5 10

    F 20 60

    G 8 4

    H 9 9

    I 7 5

    J 11 8

    K 15 0

    % promjene potranje D > % promjene cijene P = elastino% promjene potranje D < % promjene cijene P = neelastino

  • ODGOVORI

    Pitanje % promjena

    cijene

    % promjena u

    kol. potranje

    Elasticitet Tip elastinosti

    A 10 20 =-20/10 = -2 Elastino

    B 50 25 =25/50 = 0.5 Neelastino

    C 7 28 4 Elastino

    D 9 3 0.33 Neelastino

    E 5 10 2 Elastino

    F 20 60 3 Elastino

    G 8 4 0.5 Neelastino

    H 9 9 1 ???

    I 7 5 0.71 Neelastino

    J 11 8 0.73 Neelastino

    K 15 0 0 ???

    Jedinina

    Potpuno

    neelastina

    to zapaate o brojevima i

    tipovima elasticiteta?

  • Savreno neelastina potranja

    Koliina potranje

    Cijena

    Kn 200

    600

    Kn 300

    Kn 400

    E = 0

    D

  • Savreno elastina potranja

    Cijena

    400 1200

    Kn 200E = D

  • Vrijednosti za elasticitet potranje

    Budui da je odnos negativan, u veini sluajeva ekonomisti uzimaju cijenovnu elastinost potranje kao pozitivnu vrijednost (termin apsolutne vrijednosti)

    Ako je Ped izmeu 0 i 1 potranja je neelastina

    Ako je Ped = 1 za potranju se kae da je jedinino elastina (elasticitet je jedinica)

    Ako je Ped > 1, potranja se mijenja vie nego proporcionalno u odnosu na cijenu tj potranja je elastina

  • ELASTINOST ILI ELASTICITET

    Oznaka: Ped - price elasticy of demand/koeficijent elastinosti potranje (cijenovna elastinost potranje)

    Price elasticity of demand (Ped ili Ed) je mjera koritena u ekonomiji koja pokazuje odgovor ili elasticitet mijenjanja potranje u ovisnosti o promjeni cijene.

    Preciznije to je postotak promjene koliine potranje kao odgovor na postotak promjene u cijeni (svi drugi parametri koji utjeu na potranju su konstantni) Alfred Marshall

    PP

    QQiliEP ddded

    /

    /

    cijeni u promjene %

    potranje kolioli u promjene %

    http://en.wikipedia.org/wiki/Alfred_Marshall

  • Elastinost ili neelastinost ? Cijena raste za 10% , potranja pada za 30%...

    Cijena elastinosti potranje je ??????

    Elastina

  • Elastino ili neelastino ?

    Cijena raste za 10%, potranja pada za 8%...

    Cijena elastinosti potranje je ??????

    Neelastina

  • Elastino ili neelastino ?

    Cijena raste za 10% , potranja pada za 10%...

    Cijena elastinosti potranje je ??????

    Jedinino elastina

  • Elastino ili neelastino ?

    Cijena raste za 10% ,potranja pada za 0%...

    Cijena elastinosti potranje je ??????

    Potpuno neelastina

  • Elasticitet

    Cijena (kuna)

    Koliina potranje

    Krivulja potranje moe biti razliitog oblika kojem su pridrueni razliiti odnosi cijena i koliine potranje

    Svaka ima razliitu razinu

    elasticiteta

  • Primjer neelastine potranje

    Za koritenje jedne optereene dionice ceste vozai automobila plaaju 2 kn. Dnevni broj vozila na dionici iznosi 40000 i elimo ga smanjiti. Uvoenjem nove cestarine od 4 kn protok se smanjio na 35 000 vozila. Komentar.

  • Neelastinost potranje

    Koliina potranje

    Cijena

    Kn 2

    40000

    Ukupni prihod

    = cijena x koliina

    = 80 000 kn

  • NEELASTINOST POTRANJE

    Koliina potranje

    Cijena

    Kn 2

    4000035000

    Kn 4

    Ukupni prihod

    = cijena x koliina

    = 140 000 kn

  • NEELASTINOST POTRANJE

    Koliina potranje

    Cijena

    Kn 2

    40000

    % promjene u potranji =

    (bila je 40000 a sada je

    35000)

    = 40000 35000/40000 =

    5000/40000 = 0.125 x 100 =

    = 12.5%

    % promjene u potranji =

    12.5%

    35000

    Kn 4

  • NEELASTINOST POTRANJE

    Koliina potranje

    Cijena

    Kn 2

    40000

    % promjene u cijeni =

    = 4 2/2 = 2/2 = 1

    1x100 = 100% promjene u

    cijeni

    % promjene u cijeni je 100%

    35000

    Kn 4

  • NEELASTINOST POTRANJE

    Koliina potranje

    Cijena

    Kn 2

    40000

    % promjene u potranji = 12.5%

    % promjene u cijeni = 100%

    35000

    Kn 4

    Cjenovna elastinost potranje

    = 12.5/100 = 0.125

    (neelastina) Ped

  • KOMENTAR

    Cijena od 2 kn po vozilu donosi operateru prihod u iznosu od 80 000 kn, a cijena od 4 kn donosi prihod od 140 000 kn.

    Promjena cijene operateru donosi zaradu od 60 000 kn. Financijski rezultat poveanja cijene od 100% je zarada za operatera od 75% u odnosu na prethodni prihod (80000 kn vs 140000 kn)

    Broj korisnika se smanjuje za 12.5% ili 5000, pa je novo optereenje na dionici 35 000 vozila to iznosi 87.5% od poetnog volumena.

  • KOMENTAR

    U sluaju kad je jedinina cijena bila 2 kn, 35000 korisnika je plaalo ukupno 70 000 kn.

    U sluaju kad je jedinina cijena porasla na 4 kn njihov troak se poveao za 100% i iznosi dodatnih 70 000 kn.

    Ukupna suma koju korisnici sada plaaju poveala se na 140 000 kn (70000 kn + 70000 kn = 140000 kn).

    U takvim uvjetima jo uvijek 87.5% ili 35 000 korisnika nalazi raunicu da im se isplati putovati osobnim vozilom

    Znai 100% poveanje cestarine nije poluilo eljeni efekt veeg smanjenja broja automobila na dionici

    Postoji jo prostora za poveanjem cijene cestarine

  • Primjer elastine potranje

    Koliina potranje

    Cijena

    Kn 200

    400

    Ukupni prihod kad je cijena = 200 kn je 80000 kn

    Novoizgraeni most je nedovoljno (is)koriten (400 voz/dan). Cijena mostarine iznosi 200 kn. elja koncesionara je poveati broj vozila pa smanjuje cijenu za koritenje mosta na 100 kuna. Nakon tog poteza broj vozila se poveao na 1200. Komentirajte.

  • Krivulja elastine potranje

    Cijena

    Kn 100

    1200Koliina potranje

    Ukupni prihod kad je cijena = 100 kn je 120 000 kn

  • Elastina potranja

    Cijena

    Kn 200

    400

    Kn 100

    1200

    % promjene u potranji =(bila je 400 a sada je 1200)= 1200 400/400 =800/400 == 2 x 100 = 200%

    % promjene u potranji = 200%

    Koliina potranje

  • Elastina potranja

    Cijena

    Kn 200

    400

    Kn 100

    1200

    % promjene u cijeni == 200 100/200 = 100/200 = 0.50.5x100 = 50% promjene u cijeni

    % promjene u cijeni je 50%

    Cijena elastinosti potranje

    = 200/50 = 4

    (elastina)

    Koliina potranje

  • KOMENTAR

    Smanjenjem cijene za 50%, potranja (zahtjev za koritenjem mosta) se poveala 200%.

    Ukoliko bi nova potranja predstavljala preveliko optereenje za most rjeenje se treba traiti u smanjenju koeficijenta elastinosti potranje odnosno u poveanju cijene koritenje mosta.

    Novu cijenu koja moe inducirati poeljnu potranju (manju od trenutne 1200 vozila) treba traiti izmeu 100 kn i 200 kn (pod uvjetom da prijevozna potranja ovisi samo o cijeni usluge)

    Smanjenje poetne cijene treba biti manje od 50% (u tom sluaju nova cijena treba biti vea od 100 kn)

  • Elastina i neelastina potranja

    Elastina potranja korisnici reagiraju vie na promjenu cijene.

    Poveanjem cijene iznad 100 kn smanjuje se elastinost potranje (ide se prema jedininoj potranji) i pribliavamo se eljenoj toki ravnotee

    Neelastina potranja korisnici reagiraju manje na promjenu cijene

  • Toka ravnotee (equilibrium point)

    Toka ravnotee (equilibrium point) ponude i potranje je toka gdje se sijeku funkcije ponude i potranje

    Odreivanje ili pogaanje toke ekvilibrija je iterativni postupak koji polazi od nekog poetnog protoka

  • Funkcije transportne potranje i ponude

    Traenje ravnotee ili ekvilibrija

  • Traenje ravnotee

    Budui da prijevozna potranja ne ovisi samo o cijeni usluge ili naknadi za koritenje infrastrukture nego i o nizu drugih imbenika ( u prvom redu o kvaliteti ponuene usluge QoS; kanjenju, sigurnosti, pouzdanosti, trokovima) problem je puno kompleksniji

    Stoga je u praksi mogue da ravnotea ne bude postignuta ak ni nakon vie godina eksploatacije prometne infrastrukture ili objekta

  • S poveanjem LoS-a odnosno ponude, sustav reagira poveanom potranjom i nakon odreenog vremena uspostavi se nova toka ravnotee B, kako je prikazano na slici

    LoSD

    S2

    LoSN

    S1

    LoS0

    0

    N

    Promjena ponude (poveanje LoS-a) praena poveanjem prometnog toka/potranje

    A

    B

  • Novoizgraena prometnica privlai nova vozila te se s poveavanjem kapaciteta poveava volumen prometa to nakon nekog vremena dovodi do toga da razina usluga pada i pribliava se poetnoj toki LoS0 - C

    LoS

    D1

    S2

    LoSN

    S1

    LoS0

    D2

    0 N

    Promjena razine usluge induciranom potranjom

    BC

  • Primjer: Uravnoteenje ponude i potranje

    PONUDA

    Poetna cijena cestarine na nekoj dionici bila je 0.25 kn po kilometru ceste

    Volumen vozila u tom trenutku iznosio je 2000 vozila na dan i nije bilo zastoja na cesti

    Volumen vozila na dionici u stalnom je porastu.

    Poveavaju se guve

    Vlasnik ceste uvidjevi da moe ostvariti veu cijenu, a u svrhu smanjenja guve podie cijenu na 0.50 kuna po kilometru ceste

    Volumen vozila i dalje se poveava sve do 8000 vozila na dan pa on odluuje podii cijenu na 0.75 kuna po kilometru ceste

    Pronaite toku ravnotee izmeu cijene i broja vozila na cesti

    Odnos cijene i ponude prikazan je na sljedeoj slici

  • Primjer: Uravnoteenje ponude i potranje

  • Primjer: Uravnoteenje ponude i potranje

    POTRANJA

    Na sljedeoj slici prikazan je odnos potranje (broja vozila) o transportnim trokovima, na toj dionici

    Krivulja daje procjenu potranje pod odreenim ekonomskim i socijalnim uvjetima

    Potranjacijena pada volumen vozila (potranja) raste

  • Uravnoteenje ponude i potranje

    Presjecite dviju krivulja (ponude i potranje) predstavlja uravnoteenje volumena i cijene

    U ovom primjeru ekvilibrij je postignut kod volumena od 6000 voz/dan.

    Protok vozila se odvija bez zastoja. Ponuda zadovoljava potranju

    Ako volumen raste iznad ekvilibrija, trokovi potranje se smanjuju, a ponude rastu

    Ako je cijena manja od ekvilibrija dio potranje nije zadovoljen - potranja je vea od ponude

    Dionica je zaguena, dolazi do zastoja, vrijeme vonje se produava, vozai su nezadovoljni

    Ova zakanjenja poimlju utjecati na smanjenje intenziteta toka

    Ako je cijena vea od ekvilibrija dio kapaciteta ceste ostaje neiskoriten ponuda vea od potranje.

  • URAVNOTEENJE TRANSPORTNE PONUDE I POTRANJE

    ponuda

    potranja

    Ako je cijena manja od ekvilibrija dio potranje nije zadovoljen - potranja je vea od ponude. Dionica je zaguena, dolazi do zastoja, vrijeme vonje se produava, vozai su nezadovoljniAko je cijena vea od ekvilibrija dio kapaciteta ceste ostaje neiskoriten ponuda vea od potranje

    Presjecite dviju krivulja (ponude i potranje) predstavlja ekvilibrij koji se postie kod6000 voz/dan i cijeni od 0.75 kn, kapacitet je potpuno iskoriten

    Equilibium

    C > 0.75 kn, pon > potr

    C < 0.75 kn, pot > pon

  • EKVILIBRIJ TRANSPORTNE MREE

    Prvi Wardropov princip

    Vremena putovanja na svim rutama koje se koriste su manja ili jednaka od vremena putovanja koje bi jedno vozilo imalo na bilo kojoj ruti koja se ne koristi

    Drugim rijeima u uvjetima korisnikog ekvilibrija kada je mrea u stabilnom stanju niti jedan voza ne bi mogao smanjiti svoje vrijeme putovanja mijenjajui rutu

    Svi korisnici koji autonomno donose odluke koriste putove koji su najkrai u uvjetima postojeih optereenja grana mree

    Korisnici se ponaaju racionalno, biraju rutu koja odgovara najmanjem vremenu vonje odnosno transportnim trokovima, koriste iskustvo

    Daganzo 1977 razvija model u kojem je napravljena razlika izmeu stvarnog i percipiranog vremena putovanja. Izbor rute se bazira na percipiranom vremenu putovanja korisnici razliito percipiraju vrijeme odnosno transportne trokove

    Ovakva raspodjela tokova na mreiu uvjetima ekvilibrija ne garantira da e ukupno vrijeme putovanja svih korisnika na mrei biti minimalno

  • EKVILIBRIJ TRANSPORTNE MREE

    Drugi Wardropov princip

    Minimizaciju ukupnog vremena putovanja kroz mreu mogue je postii jedino u sluajevima kada korisnici nisu samostalni u donoenju odluka vezanih za izbor rute (normativna raspodjela tokova u mrei)

    Korisnici se usmjeravaju po pojedinim granama i rutama mree temeljem normi odnosno naredbi

    Prosjeno vrijeme putovanja/ukupno vrijeme putovanja svih sudionika je minimalno - optimum sustava

    Primjena II. W p mogua je u zatvorenim sustavima

    Razvojem tehnologije sve vei znaaj dobiva i u otvorenim transportnim sustavima npr. u gradskom prometu

  • HVALA NA POZORNOSTI !