Click here to load reader

!! PROMETNO PLANIRANJE

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of !! PROMETNO PLANIRANJE

PowerPoint PresentationUVOD
• Prijevoz igra vanu ulogu u razvoju ljudske civilizacije (gospodarski razvoj, kvalitetu okoliša, korištenje zemljišta i kvalitete ivota)
• Postoji jaka korelacija (meuodnos) i interakcija izmeu:
• transporta i aktivnosti regije
• kvalitete prijevoznih sredstava i ivotnog standarda
UVOD - PROMJENE U PROMETU
• Promjena u potranji: rast stanovništva, prihodi i korištenje zemljišta uzorak mijenja potranje
• Promjene u tehnologiji: ranije, dvije alternative u gradskom prometu (autobusni i eljezniki promet), danas novi sustavi kao što su LRT, MRTS
• Promjena u operativnoj politici za poboljšanje uinkovitosti, kao što su: poticaj za auto- udruivanje, tarifno udruivanje - karte, cestarina i sl.
• Planiranje je donošenje odluka za budue razdoblje na temelju prikupljenih i analiziranih podataka te predvidljivih promjena u prometu
• Prometno rješenje treba biti sigurno, brzo, udobno, praktino, ekonomino i ekološki opravdano
PROSTORNO PROMETNO PLANIRANJE
Prometno planiranje mora se sagledati kao integralni dio šireg procesa planiranja
Razvojem gradova i poveanjem stupnja motorizacije javlja se potreba za prometnim planiranjem svih oblika
prijevoza zajedno
Suvremene metode prometnog planiranja moraju se usredotoiti na odnose izmeu prometnog sustava i
njegova okruenja, što odreuje veliinu i razmještaj budue prijevozne potranje kao i nain njezina
podmirenja.
• Mudro planiranje je stvaranje visoko kvalitetne usluge prijevoza po razumnoj cijeni s minimalnim utjecajem na okoliš.
• Loše planiranje moe dovesti do teškog zagušenja prometa, opasnih putovanja, nepoeljnog korištenja zemljišta, negativnog utjecaja na okoliš i rasipanja uporabe novca i resursa.
• Konaan cilj prometnog planiranja je pronalaenje ekvilibrija izmeu prometne ponude i potranje
PRIMJER - SVRHA PROMETNOG PLANIRANJA
• PROMJENA PROMETNE POTRANJE KROZ 2005., 2010., 2020. i 2030. G.
• ULICE
• LOS
• Definirajte problema
• Definiranje problema:
• Ovaj korak ukljuuje definiranje veliine podruja koje treba prouavati, utvrivanje opsega studije i uspostavu strukture odbora koji e nadzirati proces planiranja.
• Definirati ciljeva, zadaa i kriterija:
• Potreban konsenzus dunosnika i graana o budunosti zajednice i transportnog sustava.
• Ciljevi se odnose na kvalitetu prijevozne usluge, utjecaja na okoliš i troškove.
• Vano je identificirati više ciljeva i kriterija koji se mogu koristiti za vrednovanje alternativa
DEFINIRANJE OBUHVATA, PROBLEMA, CILJEVA, ZADAA I KRITERIJA PROMETNOG PLANIRANJA
Okruenje
• Prognoze (modeliranje) potranje: • Podaci postojeih putovanja koriste se za prognozu buduih putovanja • To zahtijeva veliku koliinu podataka o korištenju zemljišta i gospodarskih uvjeta, kao i
razumijevanje kako ljudi izabiru nain putovanja
• Razvoj alternativa:
• Procjena ili vrednovanje: • Rezultati prognoze koriste se za usporedbu alternativa u svrhu ispunjavanja postavljenih ciljeva i
kriterija (rasprave izmeu zainteresiranih graana, izabranih dunosnika, raznih vladinih agencija i privatnog sektora)
• U konanici odluke donosi imenovani skupina za projekte vezane uz promet.
• Provedbeni plan:
• Donesene odluke i planovi trebaju se dalje razvijati do provedbe
PROMETNO PLANIRANJE
• Prvi model prijevozne potranje razvijen je kasnih 50-tih
• Korišten je za donošenje odluke o buduem razvoju prometnog sustava u urbanom podruju
• Potrebno je znati gdje e ljudi ivjeti, raditi, ii u trgovinu i školu u budunosti kao i budunost korištenja zemljišta (na temelju dosadašnjih trendova i pretpostavki o promjenama u trendovima)
• Odluke se donose za razdoblje 15 do 30 godina
PROGNOZA
• Koliko e imati stanovnika? (prognoza stanovnika) • Što e raditi? (ekonomska prognoza) • Gdje e raditi? (namjena zemljišta)
• 2. Koji su obrasci putovanja u budunosti?
• Koliko e biti putovanja? (putovanje generacije) • Gdje e se putovati? (distribucija putovanja) • Na koji e se nain putovati? (Mode Split) • Kojim e se putom putovati? (dodjeljivanje putovanja) • Koji su efekti putovanja? (analiza utjecaja)
PROCJENA STANOVNIŠTVA
• natalitet
• mortalitet
• migracije
• dob
EKONOMSKE PROCJENE
• Broj sadašnjih zaposlenika uveava se za odreenu stopu rasta
• esto se koriste procjene agencija
NAIN PRIKUPLJANJA I-O PODATAKA
Prikupljanje podataka o broju, duljini i rutama putovanja mogue je obaviti:
a) na izvoru ili odredištu putovanja (kua, mjesto zaposlenja, trgovina, škola, ..)
b) du rute/puta na odabranom mjestu ili u vozilu javnog prijevoza
Istraivanja se mogu provoditi
a) pismenim putem (slanje pisama i e-maila, voenjem osobnog dnevnika )
b) usmeno
interview-om domainstava
ili uzdu puta na tranzitnim tokama
NAIN PRIKUPLJANJA PODATAKA
aktivnosti.
511 zona-statistikih krugova
U ZONI OBUHVATA STUDIJE
http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).
http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).
http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).
• Podaci se dobiju brojanjem automobila na kordonu, linkovima i vorovima
• Prikupljaju se podaci o optereenju – broju vozila u vršnom periodu i izvan njega, o širini ceste, broju voznih traka, nagibu nivelete, kategoriji ceste, udjelu teretnih vozila u prometnom toku, brzini vozila na cesti..
• Utvruje se slika zateenog stanja na glavnim pravcima prometne mree i raskrijima
• Pretpostavka modela potranje je da se za neku ciljnu godinu (obino 20 godinu) moe
kvalitetno procijeniti stanje prometne potranje na temelju sadašnjih uvjeta prometnog
toka (broja vozila na dionici i raskriju, brzine vozila), razvijenosti društva, postojee
namjene površina i postojee prometne infrastrukture.
ANALIZA CESTOVNE MREE
AGREGATNI PROMETNI MODEL
• Prometni model je pojednostavljena slika prometne stvarnosti kojima se predouje ovisnost meu varijablama u prometu.
• Kod predvianja prometne potranje svrha modela je da se njime predvidi kako e se i u kojoj mjeri promijeniti potranja pod utjecajem promjene u društveno-ekonomskom razvoju i prometnoj ponudi.
• Model opisuje promatrani sustav i njegove veze s drugim društveno-ekonomskim aktivnostima, kako bi se ocijenila i odredila jaina svih pojava koje utjeu na veliinu i strukturu prometne potranje,
• U sluaju da model uspije reproducirati vana obiljeja stvarne situacije, on osigurava razumijevanje stvarnosti i predstavlja dobru osnovu za prognoziranje.
Klasini 4 stupanjski model prijevozne potranje
Stvaranje putovanja (Trip Generation)
(Supply)
4 FAZNI MODEL PREDVIANJA PRIJEVOZNE POTRANJE (Four step demand model)
Stvaranje putovanja
Razdioba putovanja
Izbor moda
Dodjeljivanje putovanja
Demografski podaci
Prometna mrea
putovanja u neku zonu
Trip generation
• Višestruka regresija
• Kategorijska analiza
• Radi se zasebno za svaku svrhu putovanja • domska putovanja • nedomska putovanja
METODE ZA PREDVIANJE STVARANJA PUTOVANJA
• Regresijska analiza - stvaranje putovanja procjenjuje se na temelju obiljeja zone (procjene se rade na temelju intenziteta i razmještaja površina razliitih namjena i društveno ekonomskih obiljeja stanovništva: dohodak, posjedovanje automobila, broj kuanstava, zaposlenih..)
• Broj putovanja se uzima kao zavisna varijabla, a zonska obiljeja kao što su dohodak, posjedovanje automobila, zaposlenost..,uzimaju se kao nezavisna varijabla
• Regresija je linearna Y = aX + b + u
McCabe, Frank. Modelling Transport: Theory and Practice. Dublin Transportation Office:
http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).
Nakon što se metodom najmanjih kvadrata utvrde koeficijenti regresije dobiveni model se
moe koristiti za projekciju broja putovanja
Oblik regresijske funkcionalne zavisnosti
X-nezavisne varijable: dohodak, broj zaposlenih, broj vozila, namjena površina..
IZRAUN STVARANJA PUTOVANJA POMOU VIŠESTRUKE REGRESIJE
Putovanja kua - posao (R = 0.99)
Oi = -43.6 + 0.097 stanovnika + .773 zaposlenih stanovnika - 351 broj kuanstava +
.504 broj vozila
Komercijalna autoputovanja:
Oi = 75.9 + .367 broj HHs + .267 ukupno zaposlenih -.339 zaposlenih u uredu - .0188
zaposlenih u industriji
• Kategorijska analiza - stvaranje putovanja procjenjuje se na temelju obiljeja kuanstva koja su svrstana u odreene kategorije
• Kuanstva sa slinim osobinama (dohodak, broj automobila, lanova) sainjavaju iste kategorije
• Kretanja se iskazuju kao funkcija kategorije kuanstva
Ovisnost broja nastalih putovanja o dohotku i broju vozila
IZRAUN STVARANJA PUTOVANJA POMOU KATEGORIJSKE ANALIZE
2. RAZDIOBA PUTOVANJA
• Kuda?
Trip distribution
http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).
RAZDIOBA PUTOVANJA
• Razdioba putovanja ovisi o atraktivnosti i dostupnosti eljenih destinacija što znai da se moe dovesti u vezu s namjenom i intenzitetom korištenja zemljišta, socio ekonomskim obiljejem stanovnika, kapacitetu prometne infrastrukture..
• Metode za predvianje razdiobe putovanja:
• Metode faktora rasta - metode jednakog faktora, prosjenog faktora, Fratarova i Detroitska metoda
• Sintetike metode - gravitacijski model i modeli povoljnosti
• Ostale metode
METODE FAKTORA RASTA
Metode jednakog faktora (rast putovanja u svim zonama isti, najstarija i najnepouzdanija metoda)
Metode prosjenog faktora (uzima u obzir razliitosti unutar zona, koristi razliite faktore rasta za pojedine zone, veliina meuzonskih putovanja mnoi se sa prosjenim faktorom rasta dvije razmatrane zone)
METODE FAKTORA RASTA
• Budua razdioba putovanja izmeu izvorišne i odredišne zone razmjerna je sadašnjoj razdiobi putovanja, a budua se korigiraju modificiranim faktorom one zone koja privlai ta putovanja
• Detroitska metoda
• Predstavlja modifikaciju Fratarove metode, a cilj je pojednostavljenje postupka
• Budua putovanja su razmjerna faktoru rasta nastajanja putovanja u zoni i i faktoru rasta privlaenja putovanja u zonu j, a obrnuto proporcionalna za cijelo promatrano podruje
SINTETIKE METODE
• Gravitacijski model – broj putovanja izmeu dvije zone srazmjeran je veliini aktivnosti odnosno nastajanju i privlaenju putovanja u tim zonama, a obrnuto proporcionalan prostornoj udaljenosti izmeu zona ili nekoj drugoj vrsti otpora (vrijeme putovanja, pješaenja, ekanja, parkiranje, vozarina,.. ili kombinacija svih tih faktora)
Radi za svaku svrhu putovanja posebno
McCabe, Frank. Modelling Transport: Theory and Practice. Dublin Transportation Office:
http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).
©1995 - 2008, AMERICAN PHYSICAL SOCIETY APS encourages the redistribution of the materials included in this newspaper
provided that attribution to the source is noted and the materials are not truncated or
changed.
MOD
http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).
http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).
• Diskriminacijska analiza
• Logistika analiza
• Vjerojatnosna analiza
• Oblik Logit modela za dva oblika prijevoza 1 i 2
• Izbor prijevoznog moda procjenjuje se na temelju pojedinanog ponašanja putnika
ij
ij
U
McCabe, Frank. Modelling Transport: Theory and Practice. Dublin Transportation Office:
http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).
http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).
http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).
• Mreno dodjeljivanje (Network assignment)
• Mreno punjenje (Network loading)
• Dodjeljivanje putovanja (Trip assignment)
Route choice
Assigned flows
• Posljednja faza je dodjeljivanje procijenjenih putovanja na prometnu mreu
• Kojom se rutom putuje do odredišta?
• Pripisivanje putovanja se iskazuje u broju putnika ili broju vozila
• Putnici od izvora do cilja mogu koristiti više ruta, ali biraju najpovoljniji put
• Kriteriji udaljenost, vrijeme, brzina, visina troškova, sigurnost, udobnost
• Metode izbora
McCabe, Frank. Modelling Transport: Theory and Practice. Dublin Transportation Office:
http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).
http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).
http://www.icetact.tcd.ie/icetact/news/transport/mccabe.html (last accessed 11/14/04).
METODA „SVE ILI NIŠTA”
• Sva putovanja iz bilo koje zone u bilo koju zonu dodjeljuju se na najkrau, po vremenu putovanja, rutu ne vodei rauna o kapacitetu te rute
• Ovaj model kao jedini put je nerealan jer je promet na linkovima dodijeljen bez razmatranja postoji li adekvatan kapacitet
• Poveanjem odnosa volumen/kapacitet mijenja se vrijeme putovanja
• Ova metoda uzima vrijeme putovanja kao fiksno i neovisi o guvi na linku
• Model se moe koristiti za identifikaciju eljenog puta (put kojim vozai ele putovati kad nema guve)
• Ignorira injenice:
• da je vrijeme putovanja u funkciji volumena (kada postoji zagušenja u prometu) ili
• kada se više putova koristi za obavljanje prometa.
METODE KAPACITATIVNOG OGRANIENJA I VIŠERUTNOG DODJELJIVANJA
• Metoda kapacitativnog ogranienja uspostavlja vezu izmeu prometnog optereenja i vremena putovanja po pojedinim dionicama puta
• S porastom prometa smanjuje se brzina kretanja i poveava trajanje putovanja
• U skladu s novim vremenom putovanja promet se ponovo dodjeljuje na mreu i postupak se ponavlja dok se ne uspostavi ravnotea izmeu brzine, volumena i kapaciteta
• Dodjeljuje promet na razliite rute s jednakim vremenima (na rutama s manje vozila vea brzina)
• Metoda višerutnog pripisivanja je realnija jer dodjeljuje optereenje na više moguih putova (sa slinim vremenima i kvalitetom putovanja) izmeu izvorišno odredišnih zona
WARDROP EQUILIBRIUM
• U uvjetima ravnotee, promet u zagušenim mreama, organiziran je tako da niti jedno putovanje osobnim vozilom ne moe smanjiti svoje putne troškove zamjenjivanjem odabrane rute
• Sve korištene (odabrane) rute izmeu bilo kojeg izvora i odredišta imaju jednake i minimalne troškove, dok svi neiskorišteni putevi imaju vee ili jednake troškove. "
DODJELJIVANJE PUTOVANJA NA MREU
73 / 54
74 / 54
ELASTINOST POTRANJE
KONCEPT ELASTINOSTI/ELASTICITETA
• Ponuda i potranja se tretiraju kao funkcije troška, troškovi prijevoza i vremena konvertirani u monetarne jedinice primjenjujui parametre
• Toka presijecanja potranje i ponude naziva se ekvilibrij ili ravnotea.
• Prijevozna potranja se mijenja u prostoru i vremenu dok je ponuda fiksna • U sluaju kad je potranja manja od ponude vrijeme tranzita/prijevoza je stabilno i predvidljivo
POJAM EKVILIBRIJA NA TRANSPORTNIM MREAMA FUNKCIJA POTRANJE I PONUDE
• Ekonomska zakonitost ponude i potranje
• Proizvoa poveava proizvodnju ukoliko moe ostvariti veu cijenu za svoje proizvode (Ponuda je funkcija cijene koju moe ostvariti na trištu za svoje proizvode)
• S druge strane potranja opada što je cijena proizvoda vea
• Presjek krivulje ponude i potranje ostvaruje se u toki ekvilibrija (c*, k*)
• Pri cijeni c cjelokupna proizvodnja se moe prodati
• Kod cijene vee od c* dio proizvoda ostaje neprodan
• Pri cijeni manjoj od c* svi proizvodi se prodajupri emu dio potranje nije zadovoljen (klijenti ostaju nezadovoljni)
Cijena
• Grad opsluuje dva aerodroma
• najvei broj zrakoplova slijee na A1
• U cilju poveanja slijetanjapolijetanja aerodrom A2 odluuje sniziti tarifu z slijetanje
• Aerodrom A2 postaje popularan i sve više zrakoplova slijee na njega
• Dolazi do zagušenja zrakoplovi
• Funkcija performansi predstavlja kašnjenje pri slijetanju na aerodrom A2
• S poveanjem intenziteta prometa raste kašnjenje na slijetanje
• Toka ekvilibrija (f*, k*)
• Intenzitet toka vei od f* uzrokuje velika zakašnjenja. Ova zakašnjenja utjeu na smanjenje intenziteta toka
• Intenzitetu toka manjem od f* odgovaraju veoma mala kašnjenja. Male vrijednosti kašnjenja uzrokuju poveanje intenziteta toka
• Kada je intenzitet jednak f* kašnjenje niti poveava niti smanjuje intenzitet toka
Kontrola i odravanje ravnotee/ekvilibria prometnog toka
Koncept elastinosti/elasticiteta
• Hoe li naplata zagušenja u Zagrebu smanjiti broj vozila?
• Hoe li se ljudi još uvijek voziti zrakoplovom ako se povea cijena goriva odnosno ako poraste cijena karte?
Koncept elastinosti potranje omoguuje da se izrazi potranja u odnosu na promjenu tarifa, dohotka ili drugih relevantnih varijabli
KONCEPT ELASTINOSTI POTRANJE
Potranja pada
• Ako cijena raste za 10%, što se dogaa s potranjom?
• Potranja pada više od 10%
(% promjene potranje vei od %
promjene cijene – elastina potranja)
(% promjene potranje manji od %
promjene cijene – neelastina potranja)
Elastina
Neelastina
Primjer
potranje
ODGOVORI…
C 7 28 4 Elastino
D 9 3 0.33 Neelastino
E 5 10 2 Elastino
F 20 60 3 Elastino
G 8 4 0.5 Neelastino
H 9 9 1 ???
K 15 0 0 ???
tipovima elasticiteta?
Kn 200 E = ∞ D
Vrijednosti za elasticitet potranje
Budui da je odnos negativan, u veini sluajeva ekonomisti uzimaju cijenovnu elastinost potranje kao pozitivnu vrijednost (termin apsolutne vrijednosti)
•Ako je Ped izmeu 0 i 1 potranja je neelastina
•Ako je Ped = 1 za potranju se kae da je jedinino elastina (elasticitet je jedinica)
•Ako je Ped > 1, potranja se mijenja više nego proporcionalno u odnosu na cijenu tj potranja je elastina
ELASTINOST ILI ELASTICITET
Oznaka: “Ped” - price elasticy of demand/koeficijent elastinosti potranje (cijenovna elastinost potranje)
Price elasticity of demand (Ped ili Ed) je mjera korištena u ekonomiji koja pokazuje odgovor ili elasticitet mijenjanja potranje u ovisnosti o promjeni cijene.
Preciznije – to je postotak promjene koliine potranje kao odgovor na postotak promjene u cijeni (svi drugi parametri koji utjeu na potranju su konstantni) Alfred Marshall
PP
• Cijena elastinosti potranje je ??????
• Cijena elastinosti potranje je ??????
• Cijena elastinosti potranje je ??????
• Cijena elastinosti potranje je ??????
Krivulja potranje moe biti razliitog oblika kojem su pridrueni razliiti odnosi cijena i koliine potranje
Svaka ima razliitu razinu
Primjer neelastine potranje
• Za korištenje jedne optereene dionice ceste vozai automobila plaaju 2 kn. Dnevni broj vozila na dionici iznosi 40000 i elimo ga smanjiti. Uvoenjem nove cestarine od 4 kn protok se smanjio na 35 000 vozila. Komentar.
Neelastinost potranje
Koliina potranje
35000)
35000
KOMENTAR
• Cijena od 2 kn po vozilu donosi operateru prihod u iznosu od 80 000 kn, a cijena od 4 kn donosi prihod od 140 000 kn.
• Promjena cijene operateru donosi zaradu od 60 000 kn. Financijski rezultat poveanja cijene od 100% je zarada za operatera od 75% u odnosu na prethodni prihod (80000 kn vs 140000 kn)
• Broj korisnika se smanjuje za 12.5% ili 5000, pa je novo optereenje na dionici 35 000 vozila što iznosi 87.5% od poetnog volumena.
KOMENTAR
• U sluaju kad je jedinina cijena bila 2 kn, 35000 korisnika je plaalo ukupno 70 000 kn.
• U sluaju kad je jedinina cijena porasla na 4 kn njihov trošak se poveao za 100% i iznosi dodatnih 70 000 kn.
• Ukupna suma koju korisnici sada plaaju poveala se na 140 000 kn (70000 kn + 70000 kn = 140000 kn).
• U takvim uvjetima još uvijek 87.5% ili 35 000 korisnika nalazi “raunicu” da im se isplati putovati osobnim vozilom
• Znai 100% poveanje cestarine nije poluilo eljeni efekt – veeg smanjenja broja automobila na dionici
• Postoji još prostora za poveanjem cijene cestarine
Primjer elastine potranje
Ukupni prihod kad je cijena = 200 kn je 80000 kn
Novoizgraeni most je nedovoljno (is)korišten (400 voz/dan). Cijena mostarine iznosi 200 kn. elja koncesionara je poveati broj vozila pa smanjuje cijenu za korištenje mosta na 100 kuna. Nakon tog poteza broj vozila se poveao na 1200. Komentirajte.
Krivulja elastine potranje
1200 Koliina potranje
Ukupni prihod kad je cijena = 100 kn je 120 000 kn
Elastina potranja
1200
% promjene u potranji = (bila je 400 a sada je 1200) = 1200 – 400/400 =800/400 = = 2 x 100 = 200%
% promjene u potranji = 200%
1200
% promjene u cijeni = = 200 – 100/200 = 100/200 = 0.5 0.5x100 = 50% promjene u cijeni
% promjene u cijeni je 50%
Cijena elastinosti potranje
KOMENTAR
• Smanjenjem cijene za 50%, potranja (zahtjev za korištenjem mosta) se poveala 200%.
• Ukoliko bi nova potranja predstavljala preveliko optereenje za most rješenje se treba traiti u smanjenju koeficijenta elastinosti potranje odnosno u poveanju cijene korištenje mosta.
• Novu cijenu koja moe inducirati poeljnu potranju (manju od trenutne 1200 vozila) treba traiti izmeu 100 kn i 200 kn (pod uvjetom da prijevozna potranja ovisi samo o cijeni usluge)
• Smanjenje poetne cijene treba biti manje od 50% (u tom sluaju nova cijena treba biti vea od 100 kn)
Elastina i neelastina potranja
• Elastina potranja – korisnici reagiraju više na promjenu cijene.
• Poveanjem cijene iznad 100 kn smanjuje se elastinost potranje (ide se prema jedininoj potranji) i pribliavamo se eljenoj toki ravnotee
• Neelastina potranja – korisnici reagiraju manje na promjenu cijene
Toka ravnotee (equilibrium point)
• Toka ravnotee (equilibrium point) ponude i potranje je toka gdje se sijeku funkcije ponude i potranje
• Odreivanje ili pogaanje toke ekvilibrija je iterativni postupak koji polazi od nekog poetnog protoka
Funkcije transportne potranje i ponude
Traenje ravnotee ili ekvilibrija
Traenje ravnotee
• Budui da prijevozna potranja ne ovisi samo o cijeni usluge ili naknadi za korištenje infrastrukture nego i o nizu drugih imbenika ( u prvom redu o kvaliteti ponuene usluge QoS; kašnjenju, sigurnosti, pouzdanosti, troškovima) problem je puno kompleksniji
• Stoga je u praksi mogue da ravnotea ne bude postignuta ak ni nakon više godina eksploatacije prometne infrastrukture ili objekta
S poveanjem LoS-a odnosno ponude, sustav reagira poveanom potranjom i nakon odreenog vremena uspostavi se nova toka ravnotee B, kako je prikazano na slici
LoS D
A
B
Novoizgraena prometnica privlai nova vozila te se s poveavanjem kapaciteta poveava volumen prometa što nakon nekog vremena dovodi do toga da razina usluga pada i pribliava se poetnoj toki LoS0 - C
LoS
D1
S2
LoSN
S1
LoS0
D2
B C
• PONUDA
• Poetna cijena cestarine na nekoj dionici bila je 0.25 kn po kilometru ceste
• Volumen vozila u tom trenutku iznosio je 2000 vozila na dan i nije bilo zastoja na cesti
• Volumen vozila na dionici u stalnom je porastu.
• Poveavaju se guve
• Vlasnik ceste uvidjevši da moe ostvariti veu cijenu, a u svrhu smanjenja guve podie cijenu na 0.50 kuna po kilometru ceste
• Volumen vozila i dalje se poveava sve do 8000 vozila na dan pa on odluuje podii cijenu na 0.75 kuna po kilometru ceste
• Pronaite toku ravnotee izmeu cijene i broja vozila na cesti
• Odnos cijene i ponude prikazan je na sljedeoj slici
Primjer: Uravnoteenje ponude i potranje
Primjer: Uravnoteenje ponude i potranje
• POTRANJA
• Na sljedeoj slici prikazan je odnos potranje (broja vozila) o transportnim troškovima, na toj dionici
• Krivulja daje procjenu potranje pod odreenim ekonomskim i socijalnim uvjetima
Potranja cijena pada volumen vozila (potranja) raste
Uravnoteenje ponude i potranje
• Presjecište dviju krivulja (ponude i potranje) predstavlja uravnoteenje volumena i cijene
• U ovom primjeru ekvilibrij je postignut kod volumena od 6000 voz/dan.
• Protok vozila se odvija bez zastoja. Ponuda zadovoljava potranju
• Ako volumen raste iznad ekvilibrija, troškovi potranje se smanjuju, a ponude rastu
• Ako je cijena manja od ekvilibrija dio potranje nije zadovoljen - potranja je vea od ponude
• Dionica je zagušena, dolazi do zastoja, vrijeme vonje se produava, vozai su nezadovoljni
• Ova zakašnjenja poimlju utjecati na smanjenje intenziteta toka
• Ako je cijena vea od ekvilibrija dio kapaciteta ceste ostaje neiskorišten ponuda vea od potranje.
URAVNOTEENJE TRANSPORTNE PONUDE I POTRANJE
ponuda
potranja
Ako je cijena manja od ekvilibrija dio potranje nije zadovoljen - potranja je vea od ponude. Dionica je zagušena, dolazi do zastoja, vrijeme vonje se produava, vozai su nezadovoljni Ako je cijena vea od ekvilibrija dio kapaciteta ceste ostaje neiskorišten ponuda vea od potranje
Presjecište dviju krivulja (ponude i potranje) predstavlja ekvilibrij koji se postie kod 6000 voz/dan i cijeni od 0.75 kn, kapacitet je potpuno iskorišten
Equilibium
EKVILIBRIJ TRANSPORTNE MREE
• Prvi Wardropov princip
• Vremena putovanja na svim rutama koje se koriste su manja ili jednaka od vremena putovanja koje bi jedno vozilo imalo na bilo kojoj ruti koja se ne koristi
• Drugim rijeima u uvjetima korisnikog ekvilibrija kada je mrea u stabilnom stanju niti jedan voza ne bi mogao smanjiti svoje vrijeme putovanja mijenjajui rutu
• Svi korisnici koji autonomno donose odluke koriste putove koji su najkrai u uvjetima postojeih optereenja grana mree
• Korisnici se ponašaju racionalno, biraju rutu koja odgovara najmanjem vremenu vonje odnosno transportnim troškovima, koriste iskustvo
• Daganzo 1977 razvija model u kojem je napravljena razlika izmeu stvarnog i percipiranog vremena putovanja. Izbor rute se bazira na percipiranom vremenu putovanja korisnici razliito percipiraju vrijeme odnosno transportne troškove
• Ovakva raspodjela tokova na mreiu uvjetima ekvilibrija ne garantira da e ukupno vrijeme putovanja svih korisnika na mrei biti minimalno
EKVILIBRIJ TRANSPORTNE MREE
• Drugi Wardropov princip
• Minimizaciju ukupnog vremena putovanja kroz mreu mogue je postii jedino u sluajevima kada korisnici nisu samostalni u donošenju odluka vezanih za izbor rute (normativna raspodjela tokova u mrei)
• Korisnici se usmjeravaju po pojedinim granama i rutama mree temeljem normi odnosno naredbi
• Prosjeno vrijeme putovanja/ukupno vrijeme putovanja svih sudionika je minimalno - optimum sustava
• Primjena II. W p mogua je u zatvorenim sustavima
• Razvojem tehnologije sve vei znaaj dobiva i u otvorenim transportnim sustavima npr. u gradskom prometu
HVALA NA POZORNOSTI !