Prof

Veleuilite Hrvatsko zagorje Krapina

Prof. dr. sc. Slobodan Katela

PROMETNO PRAVO

Skripta

Zagreb, 2013.

PROMETNO PRAVOOsnove pravaLiteratura: 1. dr. sc. Slobodan Katela, dr. sc. Ladislav Horvat:

Prometno pravo, kolska knjiga I Fakultet prometnih

znanosti, 2008.2. Grabovac, I., Katela, S.: Meunarodni i nacionalni

izvori hrvatskoga prometnog prava, Hrvatska

akademija znanosti i umjetnosti i Knjievni krug Split,

2013.Dopunska literatura: 1. dr. sc. Slobodan Katela, Zrano prometno

pravo, Fakultet prometnih znanosti, 2001.

2. Hlaa, V.: Hrvatsko prometno pravo i

meunarodne konvencije, Pravni fakultet,

Rijeka, 2000.

3. Grabovac, I.: Prijevozno ugovorno pravo

Republike Hrvatske, Pravni fakultet u Splitu,

Split, 1999.I. Pojam, znaenje i obuhvat prometa i prometog prava1. Pojam prometa i prometnog prava Pojam prometa ima ue i ire znaenje. Pod prometom u uem smislu razumijeva se svako premjetanje, prijevoz ili prijenos ljudi i materijalnih dobara. Pod prometom u irem znaenju razumijeva se uz promet u uem smislu i promet prava (prijenos prava vlasnitva s jedne osobe na drugu). Pojam prometnog prava Prometno je pravo skup svih pravnih pravila kojima drava ureuje odnose izmeu pravnih subjekata u prometu u cjelini odnosno u bilo kojoj njegovoj grani. 2. Znaenje prometa i prometnog pravaPromet je fenomen koji zadovoljava potrebe ovjeka za premjetanjem ljudi i stvari. Promet se odvija od najranijih migracija ovjeanstva, pomorskih putovanja i otkria novih svjetova, sve do dananjih dana. Dapae, razvojem civilizacije promet dobiva sve veu vanost kako u gospodarskoj sferi, tako i u turizmu, ratu ili otklanjanju posljedica razliitih katastrofa (potresa, poplava, poara). Prometno je pravo dijelilo i dijeli sudbinu prometa. Razvitak prometa uvjetuje i podstie razvitak prometnog prava, pa se to pravo prilagoava novim prometnim sredstvima, novim putovima (svemirski prostor) i novim nainima (kontejnerski prijevoz, integralni transport) i sl. Svaki oblik prometa tei imati svoje vlastito pravo. 3. Obuhvat prometa i prometnog pravaObuhvat prometa

a) sa stajalita onog to se prevozi putnici roba

b) sa stajalita podruja na kojem se odvija moe biti: tuzemni (nacionalni) meunarodni (internacionalni)

c) sa stajalita medija kojima se koristi moe biti: kopneni rijeni pomorski zrani svemirskiKopneni pomet obuhvaa: cestovni eljezniki promet na unutarnjim vodama promet cjevovodima Multimodalni transportObuhvat prometnog prava pomorsko pravo eljezniko pravo cestovno pravo zrano pravo PT pravo Pomorsko pravo je najstarije, najsamostalnije i najrazraenije. Neki su pravni instituti cestovnog i eljeznikog prava gotovo identini, jer se je cestovno pravo razvilo na temeljima eljeznikog, ali meu njima ima i dovoljno razlika da svako za sebe predstavlja cjelinu. Zrakoplovno pravo je najmlaa grana prometnoga prava. Potansko i telekomunikacijsko pravo imaju specifinosti u odnosu na druge, ali ostaje injenica da su prijenos vijesti i informacija takoer oblik prometa. Prometno pravo obuhvaa: unutarnje (nacionalno) pravo meunarodno (internacionalno) pravo (meunarodno javno i privatno pravo), ukljuujui i pravnu steevinu Europske unije vana uloga meunarodnih organizacija na podruju prometa (vladine - nevladine) Hrvatsko prometno pravo: 1. dobro ureeno2. njegove odredbe imaju meunarodni karakter (neposredna primjena prihvaenih meunarodnih ugovora)3. harmonizacija nacionalnog prometnog zakonodavstva. II. Osnove prava1. Definicija i elementi prava a) Definicija i elementi prava

Pravo je skup djelotvornih drutvenih pravila koje je donijela ili priznala odnosno preuzela drava, iju primjenu osigurava monopolom sile s ciljem da tim pravilima utjee na ponaanje ljudi, radi odranja drutvenog ureenja koje je u interesu glavne drutvene skupine, ali i u opem interesu ljudi koji u njoj ive. b) Elementi prava (izvode se iz pojma prava) pravna norma pravni odnos pravni subjekt pravna sposobnost pravne injenice pravne radnje pravni posao pravna osoba pravni objekt pravna obveza pravni akt 2. Pravo i srodni pojmovi2.1. Pravo i drutveni odnosi

Pripadnici svake ljudske zajednice meusobno su povezani raznovrsnim rodbinskim, poslovnim, susjedskim, prijateljskim i drugim vezama. Takve se veze nazivaju drutvenim vezama. Budui da je i drava jedna asocijacija u kojoj postoje mnogobrojni drutveni odnosi, ona takoer donosi svoja drutvena pravila koja se nazivaju pravna pravila, a drutveni odnosi koje njima ureuje nazivaju se pravnim odnosima. 2.2. Pravo i drava

Obavljanje brojnih funkcija drave (obrana, unutarnji i vanjski poslovi, pravosue, financije, drutvene djelatnosti, promet itsl.) ne bi bilo mogue bez njihova pravnog ureenja. To znai da su pravo i drava u meusobnom odnosu, tj. da nema prava bez drave, niti drave bez prava.2.3. Pravo i moral

Moral predstavlja predodbu ljudi o tome to je dobro, a to je zlo. Mnoga se pravna pravila podudaraju s moralnim jer su i utemeljena na njima, ali to ne mora uvijek biti sluaj. Pravna pravila prema moralnima mogu biti i neutralna, tj. ni u kakvoj vezi s njima, ali mogu s moralnim pravilima biti i u sukobu.2.4. Pravo i obiaji

Obiaji nastaju u ljudskoj zajednici ponavljanjem ponaanja u istoj situaciji kroz due vremensko razdoblje. Mnoga od tih obiaja preuzela je drava u pisano pravo, ali isto tako postoji i obiajno (nepisano) pravo (pomorske i trgovake uzance i sl.). Obiajno je pravo kao i pisano pravo, obvezno za sve pravne subjekte koji ugovore njegovu primjenu. 2.5. Pravo, pravda, pravinost

Pravo, pravda i pravinost, iako usko meusobno povezane, tri su sline rijei koje oznaavaju tri razliita pojma. Pravo je skup djelotvornih pravnih pravila iza kojih stoji drava svojom prisilom. Pravda je teko odrediv pojam koji u najirem smislu znai da svatko ima, dobije ili mu se priznaje ono to mu pripada. O pravinosti se u pravu radi kad se u svrhu ostvarenja pravde sud ne obazire samo na slovo zakona ve i na namjeru zakonodavca.

Pravo, dakle, nije pravda ni pravinost. Dobro je kad je pravo pravedno i pravino, ali ono to nije niti moe biti u svim sluajevima. 3. Pravno pravilo ili pravna norma

Pravno je pravilo samo jedna vrsta drutvenog pravila, ali svakako najvanija. Postoje jo i obiajna, moralna, religijska, etika i druga pravila. Pravnim se pravilom ureuju pravni odnosi tj. drutveni odnosi koji izazivaju pravne posljedice (sudionici tog odnosa stjeu prava i obveze). Osnovne znaajke pravnog pravila su njegova obveznost i djelotvornost. donosi drava (adresant) odreuje ponaanje fizikih i pravnih osoba (adresati) a) pravno pravilo s obzirom na adresate: ope (upuuje se svim graanima) Ustav

posebno (upuuje se skupinama graana odnosno pravnim osobama) zakoni, podzakonski akti pojedinano (upuuje se pojedincu ili skupini pojedinaca) - sudska presuda, rjeenje upravnog tijelab) pravno pravilo s obzirom na teritorijalno vaenje: u naelu vrijedi samo na teritoriju neke drave (kopno, vode, teritorijalno more, podzemlje i nadzemlje, brod ili zrakoplov registriran u toj dravi, diplomatska i konzularna predstavnitva u inozemstvu) na manjem podruju od drave (federativne drave) na teritoriju veem od drave (personalni princip zasnovan na naelu uzajamnosti ili reciprociteta) c) pravno pravilo s obzirom na vremensko vaenje: pravno pravilo poinje vrijediti stupanjem na snagu proglaenje zakona (promulgacija) donosi Predsjednik Republike) objava pravnog pravila u slubenom glasilu ("Narodne novine") vacatio legis (mirovanje zakona - vrijeme od objave pravnog pravila do stupanja na snagu, u pravilu traje osam dana) prestanak vaenja pravnog pravila: u samom pravnom pravilu predvia se da e nakon proteka odreenog vremena prestati vrijediti kad se jedno pravno pravilo ukida izriito drugim pravnim pravilom (abrogacija) kad se jedno pravno pravilo preutno ukida drugim pravnim pravilom (derogacija) Pravna se pravila, a osobito zakoni, u naelu primjenjuju unaprijed. To znai da oni, u pravilu, ne mogu imati povratno djelovanje, tj. ne mogu djelovati retroaktivno odnosno unatrag, osim nekih izuzetaka koji se odnose samo na dio zakona. d) pravno pravilo s obzirom na oblik izraavanja nareenje (od adresata se trai odreeno ponaanje) zabrana (od adresata se zahtjeva pasivnost odnosno neinjenje) ovlatenje (adresat se ovlauje da slobodno odlui hoe Ii neto uiniti ili e to propustiti uiniti) alternativni izbor ponaanja (adresatu se nareuje odreeno ponaanje, ali mu se daje sloboda izbora jedne od ponuenih alternativa) definicija (pravnim pravilom se utvruje odnosno opisuje) e) pravno pravilo s obzirom na sastav (elementi pravnog pravila) dispozicija (najvaniji element svakog pravnog pravila. Sadri odreeno ponaanje) sankcija (primjena odreene mjere kao posljedice povrede, nepotivanja dispozicije. Dispozicija i sankcija dva su alternativna pravila kazna naknada tete hipoteza ili pretpostavka (opis stanja odnosno uvjeta za primjenu pravnog pravila)f) pravno pravilo s obzirom na intenzitet Na drutvene odnose koje drava ureuje svojim propisima ne primjenjuju se pravna pavila jednakog intenziteta odnosno jednake jakosti. - kategoriko pravilo (striktno zahtijeva samo odreeno ponaanje bez mogunosti izbora - ius cogens) - disjunktivno pravilo (daje adresatima mogunost izbora ponaanja - slabiji intenzitet od kategorikih)

- altemativno pravilo

(daje adresatu najmanje dvije ili vie mogunosti ponaanja)

- dispozitivno pravilo

(pravna pravila koja utvruju sami sudionici nekog pravnog posla i

vrijede samo za njih i samo za taj pravni posao) 4. Pravni odnosi

Pravni odnos je svaki drutveni odnos koji moe izazvati pravne posljedice.

U pravnom je odnosu uvijek jedna strana ovlatena da neto zahtjeva, trai ili ini, a druga je strana duna da neto ini, dopusti ili trpi. Pravni se odnos od drugih drutvenih odnosa razlikuje po tome to e, u sluaju da netko od sudionika ne izvrava svoje obveze, na zahtjev druge strane, ili po slubenoj dunosti, intervenirati drava. apstraktni pravni odnosi (ureeni opim pravnim pravilom) konkretni pravni odnosi (ureeni pojedinanim pravnim pravilom)- temelje se na apstraktnom odnosu pravne injenice (uzrok postanka, prestanka i promjene pravnog odnosa)- prirodni dogaaji- ljudske radnje - pravne radnje - protupravne radnje 4.1. pravni subjekt (osobe koje su nositelji prava i obveza u pravnom

poretku) fizike osobe pravne osobe a) pravna i djelatna sposobnost pravnih subjekata pravna sposobnost (od drave priznato svojstvo fizikim i pravnim osobama da budu nositelji

prava i obveza) djelatna sposobnost (ovlatenje pravnim subjektima da pravno djeluje odnosno da svojim

ponaanjem izazivaju pravne

posljedice) - poslovna sposobnost (pravom priznata mogunost sklapanja pravnih

poslova) - deliktna sposobnost (mogunost priznata pravom da se bude odgovoran

za protupravne radnje - delikte). b) fizika osoba kao pravni subjekt pravnu sposobnost stjee roenjem poslovnu sposobnost stjee postupno u skladu s godinama ivota deliktnu sposobnost takoer stjee postupno potpuna poslovna i deliktna sposobnost stjee se punoljetnou pravna i djelatna sposobnost u pravilu prestaje smru c) pravna osoba kao pravni subjekt definicija pravne osobe (pravna je osoba drutvena tvorevina koju u pravilu sainjavaju ljudi i sredstva, a osnovana je radi ostvarenja nekog cilja) osnovni elementi pravnih osoba (cilj, ljudi, sredstva, statut, upravljaka tijela i naziv) pravne osobe nemaju opu nego samo posebnu djelatnu sposobnost prestanak pravne osobe ostvarenjem cilja. 4.2. Pravni objekt (objekt prava)

Pravni je objekt predmet na koji se odnose prava i obveze subjekata u pravnom odnosu. Objekt prava svaki je materijalni predmet, dakle stvar.

Stvari se dijele prema kriteriju:

a) prometnosti - stvari u prometu (res in commercio)

- stvari izvan prometa (res extra commercio)

ne mogu biti objektom imovinskog prava

b) pokretnosti - nekretnine (zemljite i stvari vezane za

zemljite te pokretne stvari koje imaju status

nekretnina - zrakoplovi i brodovi)

- pokretnine (sve ostale stvari).

Razlika izmeu nekretnina i pokretnina je u pravnom reimu. c) zamjenljivosti - zamjenjive (generine) stvari iste vrste

- nezamjenjive (unikatne) stvari

d) potronosti - potrone (prestanu postojati nakon

jednokratne upotrebe)

- nepotrone

e) djeljivosti - nedjeljive (ne mogu se podijeliti, a da tom

diobom ne prestanu postojati)

- djeljive (mogu biti podijeljene fiziki i

civilno) 4.3. Subjektivno pravo

Subjektivno pravo jest ovlatenje fizikih i pravnih osoba da na temelju objektivnog prava neto ine ili proputaju uiniti ili da od drugoga zahtijevaju da neto uini ili propusti uiniti. Subjektivno se pravo ne smije ostvarivati silom. trajno ili vremenski ogranino pravna sredstva protiv ostvarenja subjektivnog pravaa) prigovor zastara (protek odreenog vremena nakon kojeg se gubi pravna zatita) dosjelost (nain stjecanja vlasnitva dugogodinjim posjedom) nemogunost izvrenja inidbe (ako nastupi dogaaj za koji nije kriva ni jedna ugovorna strana) b) kolizija subjektivnih prava (kada na istom objektu postoje dva istovrsna

subjektivna prava koja se ne mogu ostvariti - npr.

dva ugovora o najmu istog stana) 4.4. Pravna obveza Pravna je obveza udovoljenje zahtjevu za potivanje subjektivnog pravaa) jednostrana ili dvostranab) prenosiva (prelazi na pravnog sljednika) ili neprenosiva (ne prelazi na pravnog sljednika) 5. Prestanak pravnog odnosa a) prestankom vaenja pravne norme (stanarsko pravo) b) prestankom postojanja pravnog subjekta (smrt jednog od suprunika) c) nestankom ili unitenjem objekta prava (samo ako se radi o nezamjenjivoj stvari)d) odricanjem od subjektivnog prava (ako vjerovnik oprosti dug duniku) e) sjedinjenjem pravne obveze i subjektivnog prava (konfuzija - nitko ne moe sam sebi bili duan) f) uzajamnim prebijanjem pravnih obveza (kompenzacija) g) ispunjenjem obveze 6. Pravni akt

Pravni akt oznaava volju pravnog subjekta usmjerenu radi stvaranja pravnih posljedica. a) pravni akti koji sadravaju pravna pravila (najvaniji u pravnom

sustavu svake zemlje)

b) pravni akti koji ne sadravaju pravna pravila (sadravaju samo

pravne injenice: ugovori, rjeenja,

presude) Pravni je poredak onaj dio drutvenog poretka koji je ureen pravom. 6.1. vrste pravnih akata

a) opi pravni akti Ustav (Ustav je temeljni pravni akt i politiki dokument drave. Postoje pisani ili nepisani, doneseni voljom naroda ili nametnuti (oktroirani). Ustav u materijalno-pravnom smislu (meki ustav). Ustav u formalno-pravnom smislu (kruti ustav) zakoni (pisani pravni akt koji, iza ustava, ima najviu pravnu snagu. Donosi ih zakonodavno tijelo po postupku koji je propisan za dononje zakona. U Republici Hrvatskoj postoje tri vrste zakona - obini zakoni, organski zakoni i ustavni zakoni. Proglaenje ili promulgacija zakona meunarodni ugovori (dvostrani pravni posao meunarodnog prava. U pravnim podrujima koja su, osim zakonima, ureena i meunarodnim ugovorima, kao to su to pojedine grane prometa, meunarodni ugovori imaju veu pravnu snagu od zakona) podzakonski akti

- opi (naredba, uredba, pravilnik)

- pojedinani (presuda, rjeenje)

(donosi ih upravna i sudbena vlast radi izvrenja

zakona i ostalih propisa jae pravne snage). 6.2. znaajke pravnih akata nemaju jednaku pravnu snagu (hijerarhija pravnih akata) obvezni za sve adresate kojima su upueni vanjska obiljeja po kojima se meusobno razlikuju donose se po posebnom postupkuIII. Ustrojstvo dravne vlasti Republike Hrvatske

Ustroj vlasti demokratskih drava temelji se na naelu podjele vlasti. 1. Zakonodavna vlast (Hrvatski je sabor predstavniko tijelo graana i

nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Sabor donosi Ustav, zakone, dravni proraun, odluke, deklaracije, rezolucije, povelje, preporuke, zakljuke, poslovnike o svom radu, tumaenje zakona) 2. Izvrna vlast (Izvrava, provodi ili nadzire provoenje propisa

koje donosi zakonodavna vlast) - Predsjednik Republike (predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u

zemlji i inozemstvu. Odgovara za obranu

neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske)- Vlada Republike Hrvatske (predlae zakone i druge akte

Hrvatskom saboru te provodi zakone i druge

odluke Sabora; predlae dravni proraun i zavrni raun; donosi uredbe za izvrnje zakona; vodi vanjsku i unutarnju politiku; usmjerava i nadzire rad dravne uprave; brine o gospodarskom razvitku zemlje) 3. Sudbena vlast(Sudbenu vlast obavljaju sudovi koji sude na

temelju Ustava i zakona. Sudbena je vlast

samostalna I neovisna)

U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju: opinski sudovi, upanijski sudovi, trgovaki sudovi, Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske, Upravni sud Republike Hrvatske, Vrhovni sud Republike Hrvatske, prekrajni sudovi, Visoki prekrajni sud.Vrhovni sud Republike Hrvatske najvii je sud u Republici Hrvatskoj. 4. Ustavni sud

a) kontrola ustavnosti zakona redovni sudovi Vrhovni sud Ustavni sud ("etvrta vlast")

b) pokretanje postupka pred Ustavnim sudom

pravo pokretanja postupka imaju: radna tijela Hrvatskog sabora petina zastupnika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske pravo predlaganja pokretanja postupka imaju

sve ostale fizike i pravne osobe c) nadlenosti Ustavnog suda (utvrivanje usklaenosti zakona i

drugih propisa s Ustavom; titi ustavne

slobode i prava ovjeka i graanina;

rjeava sukobe nadlenosti izmeu

tijela zakonodavne izvrne i sudbene

vlasti; nadzire ustavnost programa i

djelovanja politikih stranaka; provodi

postupak za utvrivanje odgovornosti

Predsjednika Republike Hrvatske)

d) sastav Ustavnog suda (jedanaest sudaca) IV. Izvori prometnog prava

Izvori prava openito, a to se podjednako odnosi i na prometno pravo, vieznaan je pojam koji se upotrebljava za oznaavanje vrlo razliitih pojava kojima je zajedniko samo to to iz njih nastaju ili su u njima sadrana pravna pravila (pravne norme).1. Izvori prometnog prava dijele se:

1.1. Prema podrijetlu izvora meunarodne (internacionalne) ukljuujui i pravnu steevinu Europske unije unutarnje (nacionalne)1.2. Prema okolnosti ureuje li neki izvor neposredno odreeni institut prometnog prava izravne (direktne) izvore supsidijarne izvore2. U prometnom pravu meunarodni izvori imaju upravo odluujue znaenje. To, prije svega, proizlazi iz injenice da promet u cjelini nije ogranien okvirima jedne drave, ve on ima vrlo izraenu meunarodnu dimenziju. Zbog takvog znaenja prometnog prava, vrlo rano se pristupilo unifikaciji prometnog prava radi ujednaavanja uvjeta za njegovo sigurno odvijanje.

2.1. Pod unifikacijom se razumijeva ujednaavanje prava u meunarodnim odnosima ili prijevozima u svim prometnim granama (eljeznikom, cestovnom, zranom i prometu na unutarnjim vodama). Osnovni oblici u kojima se ostvaruje unifikacija prometnog prava jesu: obiaji, opi uvjeti poslovanja prijevoznika, meunarodne konvencije i drugi sporazumi te unutarnji propisi (ustav, zakoni, podzakonski akti).

2.2. Rije konvencija znai dogovor, sporazum, utanaenje, ali i meunarodni ugovor. Meunarodni ugovori mogu imati javnopravno ili privatnopravno obiljeje: meunarodna pravna pravila ponajprije ureuju odnos izmeu drava ili drugih meunarodnih subjekata u kojim sluajevima se radi o pravilima meunarodnoga javnog prava kad ta pravila ureuju odnose izmeu korisnika prijevoza, s jedne i prijevoznika s druge strane, u kojima se pojavljuje element inozemnosti govorimo o pravnim pravilima meunarodnoga privatnog prava.3. Odnosi unutarnjeg pravnog poretka prema meunarodnim ugovorima ureeni su Ustavom Republike Hrvatske na nain da meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni ine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike, a po pravnoj snazi su iznad zakona.4. Najznaajnijim meunarodnim izvorima smatraju se Konvencija i Statut o slobodi tranzita, donijeti u Barceloni 1921. godine. Tim je dokumentima ustanovljeno naelo o slobodi prometa i tranzita u svim prometnim granama.

Konvencije koje vrijede za vie grana prometa jesu: Meunarodni sanitarni pravilnik, eneva, 1951. enevska carinska konvencija o kontejnerima 1956. i Europska o carinskom postupku s paletama, eneva, 1960., te Njujorka o carinskim olakicama u tranzitu 1954. Konvencija Ujedinjenih naroda o multinacionalnom prijevozu robe, eneva, 1980. Carinska konvencija o meunarodnom prijevozu robe na osnovi karneta TIR, eneva 1959.5. Najvaniji izvori unutarnjeg prava za sve prometne grane jesu: Ustav Republike Hrvatske Zakon o obveznim odnosima Zakon o trgovakim drutvima Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima Zakon o preuzimanju saveznih zakona o prometu i vezama Zakon o osiguranju Zakon o obveznim osiguranjima u prometu Zakon o sklapanju i izvravanju meunarodnih ugovoraV. Meunarodne prometne organizacije

Institucionalni oblik u kojem se pojavljuje udruivanje drava radi ujednaenoga reguliranja ekonomskih, pravnih, tehnikih i drugih pitanja prometa jesu meunarodne organizacije.

One se dijele na: vladine (ije su lanice pojedine drave) nevladine (ije su lanice organizacije razliitih gospodarskih i strukovnih subjekata)

Mogu imati: openiti karakter regionalni karakterVI. Pravo Europske unije

Europska unija regionalna je ekonomsko-politika integracija unutar koje su drave lanice, njih 28, s preko 490 milijuna stanovnika, dio svojih regulatornih ovlasti prenijele na zajednike institucije.1. Institucije Europske unije

Pet je temeljnih institucija Europske unije: Vijee Europske unije / Vijee ministara Europski parlament Europska komisija Europski sud Europski revizijski sud2. Europsko pravo

Europsko pravo skup je pravnih normi Europske unije kojima se reguliraju nadlenosti njezinih institucija te prava drava lanica i pojedinaca koji se nalaze u njezinom sastavu. Ono je sr pravnih steevina koje se ostvaruju u dravama lanicama i koji su sudovi drava lanica duni primjenjivati (franc.: acquis communautaire pravna steevina Zajednice).2.1. Izvori europskog prava dijele se na: primarne sekundarne (uredbe, odluke, direktive) tercijarne3. Hrvatska u Europskoj uniji

Republika Hrvatska prva je meu tranzicijskim zemljama jo potkraj 1990. izrazila elju za ulanjenjem u Europsku zajednicu. Hrvatska je sa Unijom 2001. potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju, ime je stekla status pridruenog lana.

Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji zapoeli su potkraj 2005. i trajali su do lipnja 2011. To je omoguilo da se 9. prosinca 2011. u Bruxellesu potpie Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji dok je punopravna lanica Europske unije Republika Hrvatska postala 1. srpnja 2013.4. Pravno ureenje prometa

Pravna steevina u podruju prometa ukljuuje: cestovni promet, eljezniki promet, promet unutarnjim plovnim putovima, kombinirani promet, zrani promet, pomorski promet, satelitsku navigaciju i dravne potpore u sektoru prometa.VII. Ope odredbe ugovora o prijevozu(Zakon o obveznim odnosima, NN, broj 35/05., 41/08., 25/11.)- Pojam (Ugovorom o prijevozu obvezuje se prijevoznik prevesti na odreeno mjesto neku osobu ili stvar, a putnik, odnosno poiljatelj se obvezuje da mu za to plati odreenu naknadu.Taj je ugovor konsenzualan, tj. zakljuen je kad su obje ugovorne strane postigle potpunu suglasnost o bitnih sastojcima ugovora. On je i dvostrano obvezan.)- Obveze prijevoznika u linijskom prijevozuPrijevoznik koji obavlja prijevoz na odreenoj liniji (linijski prijevoz) duan je redovito i uredno odravati objavljenu liniju te primiti na prijevoz svaku osobu i svaku stvar koji udovoljavaju opim uvjetima). - Odustanak od ugovora: Poiljatelj stvari odnosno putnik mogu odustati od ugovora prije nego to pone njegovo ispunjenje, ali je duan nadnaditi tetu koju bi prijevoznik pretrpio zbog toga. Kad prijevoznik nije u mogunosti izvriti ugovoreni prijevoz ili kada kasni s prijevozom, druga strana moe odustati od ugovora I zahtijevati povrat plaene naknade.- Visina naknade za prijevoz (odreena je tarifom ili na drugi nain) 1. Ugovor o prijevoza stvari

Prijevoznik je duan stvari koju je primio radi prijevoza predati na odreenom mjestu poiljatelju ili primatelju. Teretni list (uz svaki ugovor o prijevozu poiljatelj i prijevoznik duni su o poiljci nainiti teretni list. Sadraj teretnog list: mjesto i datum gdje je sainjen; ime i adresu poiljatelja i prijevoznika; registarski broj vozila; podatke o vrsti, koliini i pakiranju poiljke; popis isprava koje se prilau; nadnevak i mjesto utovara; ime i adresu primatelja; odredie i mjesto istovara; iznos naknade za prijevoz; potpis obiju strana. Teretni list popunjava se u tri primjerka, jedan za primatelja, drugi za prijevoznika, a trei za potiljatelja. Teretni list moe sadravati odredbu po naredbi - prenosivi teretni list).1.1.Odnos poiljatelja i prijevoznika- Pakiranje (Poiljatelj je duan zapakirati stvari na propisani ili

uobiajeni nain kako bi se izbjegla teta ili ugroavanje sigurnosti ljudi i

dobara).- Naknada za prijevoz (Poiljatelj je duan isplatiti prijevozniku naknadu

za prijevoz) - Raspolaganje poiljkama (Poiljatelj moe raspolagati poiljkom i

mijenjati naloge sadrane u ugovoru. To pravo prestaje nakon prispjea

poiljke u odredino mjesto).- Pravac prijevoza (prijevoznik je duan izvriti prijevoz ugovorenim

putem, a ako taj put nije ugovoren onim putem koji najvie odgovara

interesima poiIjatelja). - Naknada u sluaju prekida prijevoza (Ako je prijevoz prekinut iz

nekog uzroka za koji odgovara prijevoznik, on ima pravo na razmjeran

dio naknade za izvreni prijevoz, ali je poiljatelju duan naknaditi

nastalu tetu. Ako poiljka propadne zbog vie sile prijevoznik nema

pravo ni na dio naknade).1.2. Odnos prijevoznika i primatelja- Obavjeivanje primatelja o prispjeu poiljke (Prijevoznik je duan

obavijestiti primatelja bez odgaanja da je poiljka stigla i staviti mu je

na raspolaganje. Prijevoznik moe odbiti predaju poiljke ako mu se

istodobno ne preda primjerak teretnog lista na kojem je primatelj

potvrdio da mu je poiljka predana).- Isplata naknade za prijevoz (Preuzimanjem poiljke i teretnog lista

primatelj se obvezuje isplatiti prijevozniku naknadu za prijevoz).1.3. Odgovornost za gubitke, oteenje i zakanjenje- Gubitak i oteenje poiljke (Prijevoznik odgovara za potpun ili

djelomian gubitak i oteenje poiljke od trenutka preuzimanja do

njezine predaje. Prijevoznik odgovara za tetu po naelu pretpostavljene

krivnje i to do iznosa odreenog zakonom ili meunarodnim ugovorom.

teta je umanjenje neije imovine, spreavanje njezina poveanja i

povreda prava osobnosti).- Gubitak i oteenje poiljke skupocjenih stvari (Prijevoznik je

duan naknaditi puni iznos nastale tete samo ako je pri predaji stvari

na prijevoz bio obavijeten o naravi tih stvari i njihovoj vrijednosti, ili

ako je tetu prouzroio namjerno ili krajnjom nepanjom).- Kad primatelj preuzima poiljku bez prigovora (Prestaje

odgovornost prijevoznika, osim ako ga primatelj naknadno obavijesti o

nastalim oteenjima, ali ne kasnije od osam dana od predaje).- Odgovornost prijevoznika za zakanjenje (Zakanjenje postoji ako

poiljka nije isporuena u ugovorenom roku, pa je u tom sluaju

prijevoznik duan ovlateniku naknaditi tetu u visini odreenoj

zakonom ili meunarodnim ugovorom. Prijevoznik se ne moe osloboditi

odgovornosti ako ovlatena osoba dokae da je teta prouzroena

namjerom ili krajnjom nepanjom).1.4.Sudjelovanje vie prijevoznika u prijevozu (Prijevoznik prvi prijevoznik koji povjeri nekom drugom prijevozniku potpuno ili djelomino izvrenje prijevoza poiljke, odgovoran je za njezin prijevoz od njezina primitka do predaje, ali ima pravo na naknadu od prijevoznika kojem je poiljku povjerio).2. Ugovor o prijevozu osobaPrijevoznik je duan prijevoz osoba izvriti sigurno onim prijevoznim sredstvom koje je odreeno ugovorom o prijevozu i uz uvjete udobnosti i higijene koji se prema vrsti prijevoznog sredstva I udaljenosti puta smatraju nunim.2.1. Pravo putnika na odreeno mjesto (Prijevoznik je duan dati putniku ono mjesto i u onom prijevoznom sredstvu kako je ugovoreno).2.2. Odgovornost prijevoznika za zakanjenje (Prijevoznik je duan prevesti putnike do odreenog mjesta na vrijeme. Prijevoznik je odgovoran za tetu zbog zakanjenja ija visina ne moe biti via od one utvrene zakonom ili meunarodnim ugovorom. Prijevoznik odgovara za tetu na temelju naela pretpostavljene krivnje i to podjednako za imovinsku (umanjenje neije imovine; spreavanje njezina poveanja) kao i za neimovinsku tetu (povreda prava osobnosti, ugleda, asti, dostojanstva, privatnosti i tsl.)2.3. Odgovornost prijevoznika za sigurnost putnika

Prijevoznik odgovara za sigurnost putnika od poetka do zavretka prijevoza, ukljuujui vrijeme ulaenja i izlaenja iz vozila. Prijevoznik je duan naknaditi imovinsku i neimovinsku tetu koja nastane oteenjem zdravlja, ozljedom ili smru putnika. Prijevoznik je odgovoran do visine predviene zakonom ili meunarodnim ugovorom. Ova ogranienja ne vrijede ako je teta nastala kao posljedica namjere ili krajnje nepanje prijevoznika. S obzirom da se motorno vozilo (automobil, vlak, zrakoplov) smatra opasnom stvari, odnosno djelatnosti, predvieno je naelo objektivne odgovornosti. Prijevoznik se moe osloboditi odgovornosti samo u sluaju vie sile odnosno ako dokae da je teta nastala radnjom samog oteenika.2.4. Odgovornost za predanu i runu prtljagu (za gubitak i oteenje predane prtljage prijevoznik odgovara po naelu pretpostavljene krivnje, a za oteenje rune prtljage po naelu dokazane krivnje).

Spomenute odredbe Zakona o obveznim odnosima primjenjuju se na sve vrste prijevoza ako zakonom za pojedine grane nije drukije odreeno. U Republici Hrvatskoj postoje posebni zakoni (leges specialis) koji ureuju ugovorne odnose gotovo u svim granama prometa.

VIII. Osiguranje u prometu

Osiguranje je, u najirem smislu rijei, udruivanje osoba (fizikih i pravnih) koje su izloene istoj opasnosti odnosno istovrsnom riziku, radi zajednikog snoenja tete do koje je dolo u samo nekog od njih.

Prema tome, osnova je osiguranja uzajamnost i solidarnost, a osnovna svrha gospodarska zatita ovjeka i njegove imovine.

Osiguranje se moe podijeliti na dobrovoljno i obvezno. Osiguranje imovine i osoba je naelno dobrovoljno, a zakonom se mogu propisati sluajevi kada i tko mora biti osiguran obvezno.1. Vrste osiguranja u prometu

Iako je osiguranje u naelu dobrovoljno, za podruje prometa zakonom je propisana i obveznost osiguranja. To stoga to je promet openito opasna djelatnost. U djelatnosti prometa osiguravaju se cestovna vozila, tranika vozila, zrane letjelice, plovila, roba i ljudi.

Vozila i roba osiguravaju se dobrovoljnim osiguranjem. Dobrovoljno se osiguranje temelji na ugovoru kao izrazu slobodne volje ugovornih strana.1.1. Na temelju Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05., 36/09., 75/09.) obvezno se osiguravaju ljudi. To su: putnici u javnom prometu, od posljedica nesretnog sluaja vlasnici odnosno korisnici vozila, od odgovornosti za tetu poinjenu tim vozilom, treim osobama (osiguranje od automobilske odgovornosti) zrani prijevoznici odnosno operatori zrakoplova, od odgovornosti za tete nanesene treim osobama i putnicima vlasnici odnosno korisnici brodice na motorni pogon odnosno jahte, od odgovornosti za tete nanesene treim osobama.

Obvezno se osiguranje takoer temelji na ugovoru na koji zakonodavac ugovorne strane sili strogim ili kategorikim pravnim pravilima.2.2. Dobrovoljno osiguranje vozila naziva se kasko osiguranje. Kasko se osiguranjem od raznovrsnih teta (gubitak, oteenje itd.) mogu obuhvatiti samo prijevozna sredstva, dakle vozila. To se osiguranje odnosi na sve vrste motornih i prikljunih vozila za kopneni prijevoz, ukljuujui pokretljive radne strojeve i tranika motorna vozila, zatim na pomorska i rijena plovila i na zrakoplove.2.2.1. Osiguranje prijevoznih sredstava na vodi i letjelica jest osiguranje transportnog kaska, a kopnenih motornih vozila je osiguranje kaska motornih vozila (autokasko, eljezniki kasko).

Osiguranje robe u prijevoznom sredstvu naziva se kargo osiguranje.

Ugovor o osiguranju ili kasko motornih vozila moe zakljuiti svaka osoba koja ima interes da ne pretrpi tetu. To je najee vlasnik ili korisnik motornog vozila, ali moe biti i bilo koja osoba koja takav interes ima.3. Ugovor o osiguranju

Ugovor o osiguranju sklapa se, u pravilu, pristupom unaprijed utvrenim uvjetima, pravilima osiguranja. Sudionici ugovora jesu osiguratelj, osiguranik i ugovara osiguranja. Osiguranik i ugovara osiguranja mogu biti jedna te ista osoba. Smatra se da je ugovor sklopljen kad ugovorne strane potpiu policu osiguranja ili list pokria. Tim se ugovorom osiguravatelj obvezuje ugovaratelju osiguranja, odnosno osiguraniku ili korisniku osiguranja isplatiti osigurninu ako nastane osigurani sluaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja.

Premija osiguranja je iznos koji osiguranik uplauje osiguratelju u povodu sklopljenog ugovora o osiguranju.

Ugovor o osiguranju je ugovor po pristupu (adhezijski ugovor), slino kao ugovor o javnom prijevozu.CESTOVNO PRAVO

Cestovni promet najstariji je oblik kopnenog prijevoza (karavane). Prva cesta sagraena je u Babilonu prije 3000 godina. U naim krajevima prve ceste potjeu iz razdoblja Rimskog carstva, a gradile su se prvenstveno radi vojnih potreba i to izmeu Suaka i Senja, Siska i Vinkovaca te Solina i Cavtata. Za razvoj cestovnog prometa u dananjem smislu presudan je bio pronalazak motora s unutarnjim sagorijevanjem potkraj 19. stoljea.

Cestovno je pravo skup upravnopravnih i imovinskopravnih pravila kojima se ureuju drutveni odnosi u cestovnom prometu.

U irem smislu u cestovno pravo pripadaju i pravna pravila kojima se ureuje sigurnost prometa na cestama, prijevoz opasnih tvari, uloga i djelatnost Hrvatskog autokluba i druga. Neka od tih pitanja obuhvaena su i u drugim kolegijima.

IZVORI CESTOVNOG PRAVA

Izvori cestovnog prava su meunarodni i unutarnji propisi, kao to je to i u drugim prometnih granama.

1. Od meunarodnih cestovnih propisa spomenut e se propisi Europske unije koji su, nakon punopravnog lanstva Republike Hrvatske u toj meunarodnoj zajednici, postali dio hrvatskih propisa te dvije meunarodne konvencije i to: Konvencija o ugovoru za meunarodni prijevoz robe cestom (CMR) te Konvencija o ugovoru u meunarodnom cestovnom prijevozu putnika i prtljage (CVR).

2. S obzirom na to da je promet openito opasna djelatnost, ne treba uditi da ga svaka drava ureuje mnogobrojnim propisima razliitog stupnja pravne snage. Tako je sada u Hrvatskoj u primjeni oko 150 pravnih propisa razliite pravne snage, koji se odnose samo na unutarnje propise cestovnog prometa.

Navodimo samo nekoliko opih pravnih akata iz podruja cestovnog prava:

Zakon o cestama (NN, 84/11., 22/13., 54/13.)

Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN, 178/04., 48/05., 151/05., 111/06., 63/08., 124/09., 91/10.)

Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN, 67/08., 74/11., 80/13.)

Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN, 79/07.)

Zakon o Hrvatskom autoklubu (NN, 2/94.)

Zakon o osiguranju (NN, 151/05., 87/08., 82/09.)

Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN, 151/05., 36/09., 75/09.)

Zakon o obveznim odnosima (NN, 35/05., 41/08., 125/11.)

Zakon o kombiniranom prometu (NN, 124/09.)

I. UPRAVNOPRAVNO UREENJE CESTOVNOG PROMETA

(Javnopravni aspekt cestovnog prometa)

Uvjeti za obavljanje cestovnog prometa i to:

javni cestovni prijevoz

- prijevoz putnika

- prijevoz tereta

privatni prijevoz

organizacija i djelatnost autobusnog kolodvora

naknade za ceste

djelatnost agencija

otpremnika djelatnost

1. UVJETI ZA OBAVLJANJE JAVNOG CESTOVNOG PRIJEVOZA (JCP)

- djelatnost javnog cestovnog prijevoza u unutarnjem i meunarodnom prijevozu moe obavljati prijevoznik ako je registriran za obavljanje djelatnosti i ako ispunjava uvjete propisane Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu pod jednakim uvjetima za sve korisnike, za to mora imati licenciju za:

a) unutarnji JCP - linijski prijevoz putnika,

- posebni linijski prijevoz putnika ( prijevoz

samo za odreene skupine putnika),

- povremeni prijevoz putnika (turistike

grupe)

- autotaksi prijevoz

- prijevoz tereta

b) meunarodni JPC - linijski prijevoz putnika

- posebni prijevoz putnika (odreene skupine

putnika)

- povremeni prijevoz putnika (izletnike

vonje, turistika putovanja)

- javni prijevoz (prijevoz za vlastite potrebe)

c) kolodvorske usluge (autobusni i teretni kolodvori)

Licencija je akt kojim se odobrava obavljanje prijevoza putnika ili tereta u unutarnjem i meunarodnom cestovnom prijevozu, odnosno pruanje kolodvorskih usluga.

Licenciju nije potrebno imati za sljedee vrste prijevoza: prijevoz pote, prijevoz oteenih vozila, prijevoz za vlastite potrebe, prijevoz vozila koja se koriste za potrebe javne sigurnosti, obrane itd., prijevoz tereta vozilima ija masa ne prelazi 3500 kg te prijevoz namijenjen obavljanju komunalnih djelatnosti.

Licenciju za meunarodni prijevoz izdaje nadleno ministarstvo, a za unutarnji prijevoz ured dravne uprave u upaniji. Licencija se izdaje za razdoblje od pet godina.

Licenciju moe dobiti osoba koja ima: dobar ugled; financijsku sposobnost; najmanje jedno vozilo za obavljanje djelatnosti prijevoza; osigurano parkiralite te koja udovoljava posebnim uvjetima o minimalnoj starosti vozaa, kabotai, tehnikoj opremljenosti, jamstvenom kapitalu i strunoj osposobljenosti.

Licencija Zajednice: izdaje se za meunarodni cestovni prijevoz putnika ili tereta na podruju drava lanica EU. Licenciju Zajednice izdaje domaem prijevozniku nadleno ministarstvo ako:

ima sjedite/prebivalite u Republici Hrvatskoj u skladu s naim zakonodavstvom

u skladu s propisima EU i zakonodavstvom RH ako ispunjava uvjete za dobivanje licencije. Izdaje se na vrijeme do 5 godina.

2. JAVNI CESTOVNI PRIJEVOZ PUTNIKA

- obavlja se kao linijski ili kao posebni i povremeni prijevoz putnika u unutarnjem i meunarodnom prometu

2.1. LINIJSKI PRIJEVOZ PUTNIKA

obavlja se na odreenim linijama, po unaprijed odreenom voznom redu, utvrenoj i objavljenoj cijeni i drugim uvjetima. Taj se prijevoz moe obavljati samo autobusima. Linijski prijevoz putnika na istoj liniji moe se povremeno obavljati i dodatnim autobusima (bis vonje)

direktni, ekspresni, putniki (stajalita u skladu s voznim redom)

potrebna licencija i dozvola za odreenu liniju (rok vaenja do pet godina)

Podvozarstvo: kada se prijevoz povjeri drugom prijevozniku. Ne moe trajati due od 90 dana u toku kalendarske godine, a temelji se na ugovoru kojim se prijevoznik obvezuje da e obavljati prijevoz u ime i za raun prijevoznika na kojeg glasi dozvola.

a) Unutarnji linijski prijevoz putnika

lokalni, upanijski, meuupanijski i posebni

potrebna dozvola Ministarstva ili lokalnog tijela uprave

b) Meunarodni linijski prijevoz putnika

izmeu Republike Hrvatske i ostalih drava ili tranzitni prijevoz preko teritorija RH

mogu u skladu s meunarodnim ugovorima

potrebna dozvola Zajednice koju izdaje Ministarstvo.

2.2. POSEBNI I POVREMENI PRIJEVOZ PUTNIKA

a) Posebni prijevoz

u unutarnjem i meunarodnom prometu je prijevoz unaprijed poznate skupine putnika (uenici, invalidi, radnici) bez usputnog ulaska i izlaska putnika, a relacija, cijena i drugi uvjeti utvreni su ugovorom izmeu prijevoznika i naruitelja. Obavlja se autobusima, a moe i osobnim vozilima 8+1, odnosno specijalnim vozilima.

b) Povremeni prijevoz

prijevoz autobusom unaprijed odreene skupine putnika (izletnike grupe, turistika putovanja). Putovanje zapoinje i zavrava u mjestu polaska. Kruna vonja "zatvorenih vrata" (prijevoz istim autobusom na cijelom putu)

c) Naizmjenini prijevoz

prijevoz prethodno organiziranih skupina putnika u vie putovanja, s istog polazita do istog odredita. Svaka skupina putnika koja je obavila putovanje u odlasku vraa se u mjesto polazita nekom kasnijom vonjom. Prva vonja u povratku i posljednja u odlasku obavlja se praznim vozilom.

c) Autotaksi prijevoz je djelatnost prijevoza putnika osobnim automobilom

obavlja se na temelju licencije ili koncesije.

3. JAVNI CESTOVNI PRIJEVOZ TERETA

3.1. LINIJSKI PRIJEVOZ TERETA

obavlja se na odreenim linijama, po unaprijed registriranom voznom redu, utvrenoj i objavljenoj cijeni i tarifi te drugim uvjetima.

obavlja se kao unutarnji ili meunarodni

obavlja se temeljem licencije i dozvole

3.2. SLOBODAN PRIJEVOZ TERETA

prijevoz tereta za koji se relacija, cijena i drugi uvjeti utvruju ugovorom izmeu prijevoznika i naruitelja

temeljem meunarodnih ugovora ili dozvola za prijevoz (kritine i nekritine)

Kritine: manje od potrebnih za obavljanje prijevoza tereta.

Nekritine: dovoljan broj dozvola za obavljanje prijevoza tereta.

Nadleno ministarstvo utvruje i razmjenjuje potreban broj dozvola za jednu godinu.

izvanredni prijevoz uz dozvolu (strana vozila koja obavljaju izvanredni prijevoz na naim cestama moraju udovoljavati propisima Republike Hrvatske u pogledu dimenzija i ukupne mase vozila te osovinskih optereenja)

izuzeci

4. PRIJEVOZ ZA VLASTITE POTREBE

- obavljaju ga fizike ili pravne osobe radi zadovoljenja proizvodnih ili uslunih potreba u okviru svoje redovite djelatnosti. Vozila s kojima se obavlja prijevoz moraju biti u vlasnitvu ili uzeta u zakup. Za obavljanje ovog prijevoza potrebna je prijava i potvrda prijevoza za vlastite potrebe.

5. NAKNADA ZA CESTE

- vozilo domae registracije plaa naknadu za koritenje cesta prigodom registracije vozila, a vozilo strane registracije koje koristi ceste u Republici Hrvatskoj (osim za izvanredni prijevoz) plaa Carinskoj upravi naknadu za ceste, ako meunarodnim ugovorom nije drugaije predvieno.

6. AUTOBUSNI I TERETNI KOLODVORI

- poslove kolodvorskih usluga (putniki i teretni promet) obavljaju pravne i fizike osobe koje ispunjavaju zakonom propisane uvjete (licenciju) i imaju registriranu djelatnost. Autobusni i teretni kolodvori moraju pruati svoje usluge pod jednakim uvjetima svim prijevoznicima.

7. AGENCIJSKA I OTPREMNIKA DJELATNOST U CESTOVNOM

PROMETU

7.1. Agencije obavljaju poslove posredovanja kod koritenja prijevoznih kapaciteta prijevoznika u ime i za raun prijevoznika

7.2. Otpremnitvo obavlja poslove organizacije i prijevoza na cijelom putu (od poiljatelja do primatelja) za naruitelja u svoje ime i za svoj raun

fizika ili pravna osoba s odobrenjem i registracijom djelatnosti

struna osposobljenost

II. IMOVINSKO-PRAVNO UREENJE CESTOVNOG PROMETA

- temelji se na graansko-pravnim odnosima (privatno-pravni aspekt cestovnog prava) do kojeg dolazi izmeu korisnika i davatelja usluga u cestovnom prometu odnosno izmeu putnika ili poiljatelja robe s jedne i prijevoznika s druge strane, i to na osnovi: ugovora o prijevozu

ugovora o prijevozu putnika

ugovora o prijevozu prtljage

ugovora o prijevozu tereta

ugovora o prijevozu u kojem sudjeluje vie prijevoznika

ugovora o mjeovitom prijevozu

odgovornosti za tete

Ti su odnosi u unutarnjem cestovnom prometu ureeni Zakonom o obveznim odnosima (NN 35/05. i 41/08., 125/11.), a u meunarodnom prometu enevskim konvencijama i regulativnom Europske unije.

1. UGOVOR O PRIJEVOZU (UOP)

ugovor kojim se PRIJEVOZNIK obvezuje da e na odreeno mjesto prevesti neku osobu ili stvar, a PUTNIK odnosno POILJATELJ se obvezuje da e mu za to isplatiti odreenu naknadu

PRIJEVOZNIK je osoba koja se bavi prijevozom kao redovitim poslovanjem, ili osoba koja se ugovorom obvee obaviti prijevoz uz naknadu

sklapa se uz SUGLASNOST VOLJA STRANAKA osim kod javnog prijevoza kada je prijevoznik obvezan zakljuiti UOP (naknada tete za odbijanje)

1.1. OBILJEJA UOP

konsezualan,

dvostrano obvezujui,

naplatan,

specifian

1.2. BITNI ELEMENTI UOP

predmet prijevoza (putnik ili stvar)

polazite i odredite

cijena

- Ugovor o prijevozu moe sadravati i druge elemente koje stranke suglasno ugovore, te prirodne i sporedne elemente.

1.3. NAIN I OBLIK ZAKLJUIVANJA UOP

pismeno, usmeno, konkludentnom radnjom ili preutno

1.4. PONUDA I PRIHVAANJE UOP

- PONUDA je prijedlog za zakljuenje UOP sa bitnim i eventualnim sporednim sastojcima UOP dostavljena osobi s kojom se namjerava zakljuiti UOP

- OPA PONUDA sastavlja se za neodreen broj osoba, sa bitnim i eventualnim sporednim sastojcima budueg UOP a moe biti:

a) Adhezioni ugovor

b) Tipski ugovor

c) Opi uvjeti poslovanja

1.5. MJESTO I VRIJEME NASTANKA UOP

- Ugovor je izmeu prisutnih stranaka nastao u mjestu gdje su se nalazili kad je ponuda prihvaena, a kod odsutnih stranaka u mjestu u kojem je ponuditelj imao sjedite odnosno prebivalite u trenutku ponude

- Prisutne stranke u pravilu odmah prihvaaju ponudu pa je vrijeme ponude ujedno i vrijeme nastanka ugovora, a kod odsutnih stranaka postoje etiri teorije i to:

- Teorija izjave volje

- Teorija predaje

- Teorija primitka (kod nas)

- Teorija saznanja

2. UGOVOR O PRIJEVOZU PUTNIKA

ugovor kojim se PRIJEVOZNIK obvezuje da e na ugovoreno mjesto prevesti PUTNIKA, a PUTNIK se obvezuje da e mu za to isplatiti odreenu naknadu

PUTNA KARTA je dokaz o zakljuenom ugovoru o prijevozu i prijevoznik ju je duan izdati putniku

Iskljuenje iz prijevoza odbijanje prijevoza opasnost od bolesti

odgovornost za tetu

3. UGOVOR O PRIJEVOZU PRTLJAGE

PRIJEVOZNIK mora na zahtjev PUTNIKA primiti na prijevoz najvie dva komada prtljage i prevesti ju i o tome putniku izdati pisanu POTVRDU, a PUTNIK se obvezuje da e mu za to isplatiti odreenu naknadu

RUNA PRTLJAGA je prtljaga koju putnik bez naknade moe unijeti u vozilo i uvati ju sam na za to predvienom mjestu u vozilu

prijevoz opasnih stvari

izgubljena ili nepreuzeta prtljaga

odgovornost za tetu

4. UGOVOR O PRIJEVOZU TERETA

ugovor kojim se PRIJEVOZNIK obvezuje da e na odreeno mjesto prevesti neki teret i predati ga PRIMATELJU ili ovlatenoj osobi, a POILJATELJ se obvezuje da e mu za to isplatiti odreenu naknadu

potpisom TERETNOG LISTA poiljatelj i prijevoznik potvruju da je sklopljen UOP i da je teret primljen na prijevoz

prenosivi teretni list ima svojstva vrijednosnog papira

odgovornost za tetu.

5. UGOVOR O PRIJEVOZU U KOJEM SUDJELUJE VIE

PRIJEVOZNIKA

ugovor o uzastopnom prijevozu u kojem se vie cestovnih prijevoznika obvezuje da e obaviti prijevoz putnika ili stvari, a putnik ili poiljatelj se obvezuju da e im za to isplatiti odreenu naknadu

odgovornost za tetu

6. UGOVOR O MJEOVITOM PRIJEVOZU

ugovor o prijevozu u kojem se vie prijevoznika iz raznih grana prometa obvezuje da e obaviti prijevoz putnika ili stvari, a putnik ili poiljatelj se obvezuju da e im za to isplatiti odreenu naknadu

odgovornost za tetu

7. ZADRAJNO PRAVO

pravo prijevoznika da stvari uzete na prijevoz zadri odnosno da ih ne preda primatelju ili drugoj ovlatenoj osobi dok mu se ne isplati naknada za prijevoz i eventualna druga potraivanja koja proistjeu iz tog pravnog posla

kod djeljivih stvari samo dio dovoljan za podmirenje potraivanja

predaja drugome na pohranu i uvanje.

8. ZALONO PRAVO

vrsta prava na stvarima kojim se pojaava neka obveza ili jae osigurava ispunjenje

mogunost prodaje nakon proteka vremena

ustanovljava se zakonom (prometno pravo), presudom, ugovorom, oporukom.

9. ZAHTJEV ZA ISPUNJENJE TRABINE IZ UGOVORA

trabine iz ugovora o prijevozu nositelj prava moe ostvariti podnoenjem pisanog zahtjeva prijevozniku

u sluaju da je odgovor nepovoljan u roku od 15 dana ili mu ne isplati naknadu tete moe svoje pravo ostvariti pred sudom.

Pravo na zahtjev:

1. putnik

2. poiljatelj

3. primatelj

4. druga ovlatena osoba.

10. ZASTARA POTRAIVANJA

ZASTARA gubitak prava na sudsku zatitu utvrena zakonom radi pravne sigurnosti dunika

- pravo ne zastarijeva

ROKOVI ZASTARE ovise o vrsti usluge:

POETAK prvi idui dan nakon dospjelosti potraivanja

NASTUP nakon isteka posljednjeg dana roka u kojem se potraivanje moe izvriti

PREKID zahtjevom vjerovnika da mu dunik vrati dug

NASTAVAK ako dunik ne vrati dug ili ako poalje negativan odgovor vjerovniku.

III. PRAVNO UREENJE MEUNARODNOG CESTOVNOG PROMETA U

REPUBLICI HRVATSKOJ

1. Izvori meunarodnog prava

Pravni izvori meunarodnog prava (obiajna pravila, ugovorno pravo i konvencije), pravni su izvori i za meunarodno-pravno ureenje cestovnog prometa uope, pa i u Republici Hrvatskoj.

Biva Jugoslavija potpisala je i ratificirala brojne konvencije i sporazume iz meunarodnog cestovnog prometa, koje obvezuju i Republiku Hrvatsku ukoliko nisu u suprotnosti s Ustavom i pravnim poretkom Republike Hrvatske

To su:

Protokol o cestovnoj signalizaciji (1949.),

Sporazum o prihvaanju jednoobraznih uvjeta za homologaciju i

uzajamno priznavanje homologacije opreme i dijelova motornih

vozila (1958.),

Europski sporazum o radu posade vozila koje sudjeluju u

meunarodnom cestovnom prijevozu (1962.),

Sporazum o specijalnim vozilima za prijevoz pokvarljivih namirnica i

o njihovoj upotrebi za prijevoz nekih namirnica (1962.),

Konvencija o cestovnom prometu (1968.).

Za imovinskopravni aspekt meunarodnog cestovnog prometa najvanije su Konvencija o ugovoru za meunarodni prijevoz robe cestom, donesena 1956. u enevi (kratica CMR) i Konvencija o ugovoru o meunarodnom prijevozu putnika i prtljage cestom (CVR), donesena 1973. takoer u enevi. Obje su te konvencije revidirane 1978. godine odgovarajuim protokolima, koji u sustav ogranienja odgovornosti za tete u prijevozu robe i putnika uvode Posebno pravo vuenja umjesto germinal franka.

Carinske olakice u meunarodnom cestovnom prometu ureene su Carinskom konvencijom o privremenom uvozu komercijalnih cestovnih vozila, donesenom u enevi 1956. godine, Carinskom konvencijom o meunarodnom prijevozu robe na osnovi karneta TIR, donesenom takoer u enevi 1959. godine, te Carinskom konvencijom o ATA karnetu.

Treba spomenuti i normative Europske unije jer cestovno prometno pravo EU obuhvaa velik broj propisa, koji su podvrgnuti stalnim izmjenama. Zbog toga se u EU u posljednje vrijeme sve vie radi na racionalizaciji propisa. EU je zakljuila dva vana sporazuma koji se iskljuivo odnose na meunarodni prijevoz putnika cestom. To su: Sporazum o meunarodnom prijevozu putnika cestom povremenim prijevozom autobusima (ASOR) i Sporazum o meunarodnom povremenom prijevozu putnika autobusom (Interbus sporazum). Republika Hrvatska sklopila je vie od 30 sporazuma i ugovora s brojnim, prvenstveno europskim dravama koji se odnose na cestovni prijevoz.

IV. KOMBINIRANI (INTERMODALNI) PROMET U REPUBLICI

HRVATSKOJ

Kombinirani prijevoz jest prijevoz pri kojem teretni automobili, prikolice, poluprikolice, s vunim vozilom ili bez njega, izmjenjivi sanduci ili kontejneri rabe eljeznicu ili unutarnje plovne putove ili pomorski prijevoz, pri emu se poetna ili zavrna dionica puta prelazi cestom od toke utovara do toke istovara tereta na zavrnoj dionici puta.

Taj je promet ureen Zakonom o kombiniranom prometu (NN 124/09.). Tim se zakonom ureuju temeljni pojmovi i udaljenosti u kombiniranom prijevozu, oslobaanje od obveze plaanja godinje naknade za uporabu javnih cesta, oslobaanje od dozvola i kvota i oslobaanje od ogranienja prometa na cestama za sudionike kombiniranog prijevoza itd.

V. MEUNARODNE ORGANIZACIJE CESTOVNOG PROMETA

Stalno meunarodno udruenje kongresa za putove (AIPOR)

Meunarodna unija za javni promet (UITP)

Meunarodna unija za cestovni transport (IRU)

Europska udruga za cestovni promet rashladne robe (TE Transfrigorent Europe)

Meunarodna cestovna federacija (IRF)

Meunarodna automobilska federacija (FIA)

Svjetska organizacija za turizam i automobilizam (OTA)

VI. PRAVNI REIM PROMETNICA I VOZILA U CESTOVNOM PROMETU

Normativni okvir i podloga za dugoroni razvoj cesta ureeni su Zakonom o cestama kojeg je Hrvatski sabor donio u 7. mjesecu 2011. (Narodne novine br. 84/11.). Kasnije su donijete dvije izmjene i dopune spomenutog zakona i to prvenstveno radi daljeg usklaivanja sa direktivama Europske unije (Narodne novine br. 54/13.).

Tim se Zakonom ureuje: pravni poloaj javnih cesta; razvrstavanje javnih cesta; planiranje, graenje, rekonstrukcija i odravanje javnih cesta; mjere za zatitu javnih cesta i prometa na njima; koncesije; upravljanje; financiranje, nadzor i inspekcija javnih cesta.

U Zakonu je radi usklaivanja s pravnom steevinom Europske unije, ugraeno sedam direktiva Europskog parlamenta i Vijea. Odnose se na: koritenje odreene infrastrukture za teka teretna vozila; o najniim sigurnosnim uvjetima za tunele u transeuropskoj cestovnoj mrei; o uvoenju inteligentnih transportnih sustava u cestovnom prometu. (NN 54/13.).

1. Ope odredbe Javne ceste su javno dobro u opoj uporabi u vlasnitvu Republike Hrvatske i na njima se ne moe stjecati pravo vlasnitva niti druga stvarna prava. Javne ceste upisuju se u zemljine knjige kao ope dobro u skladu s propisima koji ureuju zemljino-knjine upise.

Javne ceste, ovisno o njihovom drutvenom, prometnom i gospodarskom znaenju, razvrstavaju se u jednu od sljedeih skupina:

1. autoceste,

2. dravne ceste,

3. upanijske ceste,

4. lokalne ceste.

Autoceste i dravne ceste ine jedinstvenu prometnu cjelinu i tehniko-tehnoloko jedinstvo cestovne mree.

Razvrstavanje javnih cesta obavlja se na temelju mjerila koje donosi Vlada Republike Hrvatske, dok akte o razvrstavanju donosi ministarstvo nadleno za promet.

Samo za uporabu autocesta ili pojedinih cestovnih objekata kao to su mostovi, tuneli, vijadukti i sl. na dravnim cestama Vlada moe donijeti odluku o naplati cestarine..

Javne ceste moraju biti graene, rekonstruirane i odravane na nain da ih se sigurno moe koristiti, a Hrvatski sabor donosi strategiju kojom se utvruju ciljevi i plan razvitka javnih cesta. Trgovaka drutva koja upravljaju javnim cestama (Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i druge), s izuzetkom korisnika koncesije radova graenja, rekonstrukcije i odravanja javnih cesta ne izvode izravno, nego ih ustupaju drugim pravnim i fizikim osobama. Graenje, rekonstrukcija i odravanje javnih cesta u interesu je Republike Hrvatske.

U cilju zatite javnih cesta i prometa Zakonom je propisano da vozila u prometu moraju udovoljavati uvjetima za pojedine vrste vozila u pogledu dimenzija, ukupne mase i osovinskog optereenja. Ako vozilo samo ili zajedno s teretom premauje propisane dimenzije, ukupnu masu ili propisano optereenje, smatra se izvanrednim prijevozom.

Uvjete za utvrivanje lokacije za projektiranje i ureenje autobusnih stajalite, propisuje ministar nadlean za promet uz suglasnost ministra nadlenog za prostorno ureenje. to se smatra stajalitem autobusa propisuje Zakon o sigurnosti prometa na cestama.

Radi sprjeavanja ometanja ili ugroavanja prometa na javnoj cesti, propisana su ogranienja vlasnika zemljita uz cestovno zemljite te uvjeti za postavljanje reklama na javnoj cesti i u njenom zatitnom pojasu. Na autocesti i zatitnom pojasu autoceste, osim na odmoritima, zabranjeno je postavljanje reklama, a na ostalim javnim cestama to je mogue pod odreenim uvjetima.

2. Koncesija na javnim cestama

Koncesijom se stjee pravo na graenje i upravljanje autocestom i pojedinim objektima na dravnoj cesti (most, tunel i dr.). Koncesija ukljuuje pravo gospodarskog koritenja, pravo rekonstrukcije i odravanja i/ili pravo koritenja cestovnog zemljita radi izgradnje objekata i obavljanje djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, snabdijevanja gorivom, pruanje servisnih usluga i sl. Koncesija se dodjeljuje nakon provedenog javnog natjeaja. Koncesija na javnoj cesti ne moe se dati na vrijeme dulje od 40 godina, a odluku o davanju koncesije donosi Vlada.

3. Upravljanje javnim cestama

Autoceste gradi, upravlja njima, rekonstruira ih i odrava trgovako drutvo Hrvatske autoceste d.o.o., a dravne ceste trgovako drutvo Hrvatske ceste d.o.o.

Osniva ovih drutava je Republika Hrvatska. upanijskim i lokalnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i odrava upanijska uprava za ceste, iji je osniva upanija. Upravljanje upanijskim i lokalnim cestama na podruju Grada Zagreba upravlja upravno tijelo Grada.

Prava i dunosti Republike Hrvatske kao osnivaa Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta obavlja Vlada, a prava i dunosti upanije kao osnivaa upanijske uprave za ceste obavlja predstavniko tijelo upanije.

4. Financiranje javnih cesta

Izvori sredstava za financiranje javnih cesta jesu:

1. godinja naknada za uporabu javnih cesta, koja se plaa pri registraciji motornih i prikljunih vozila,

2. cestarina za uporabu autoceste i objekta s naplatom,

3. naknada za uporabu javnih cesta motornim i prikljunim vozilima registriranim izvan Republike Hrvatske,

4. naknada za izvanredni prijevoz,

5. naknada za prekomjernu uporabu javne ceste,

6. naknada za koritenje cestovnog zemljita,

7. naknada za obavljanje prateih djelatnosti,

8. naknada za koncesije,

9. sredstva dravnog prorauna, prorauna upanija, odnosno prorauna Grada Zagreba,

10. naknada za financiranje graenja i odravanja javnih cesta (po litri isporuenih i uvezenih naftnih derivata po 0,60 kuna na raun Hrvatskih autocesta i 0,60 kuna na raun Hrvatskih cesta),

11. ostali izvor.

5. Nadzor i inspekcija javnih cesta

Upravni nadzor nad provedbom Zakona o javnim cestama obavlja Ministarstvo nadleno za promet.

Poslove inspekcije javnih cesta takoer obavlja Ministarstvo, a nadzor provodi inspektor za ceste. Za prekraje (nepotivanje pravnih propisa) moe se trgovakom drutvu koje upravlja javnom cestom izrei novana kazna od 30.000,00 do 75.000,00 kuna, a pravnoj i fizikoj osobi od 10.000,00 do 30.000,00 kuna.

6. Vozila

Pojam vozila kao i uvjeti kojima moraju udovoljavati vozila u prometu na cesti, ureeni su Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, br. 67/08., 48/10., 74/11. i 80/13.).

Vozilom se smatra svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim djejih prijevoznih sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pritom ne kreu brzinom veom od brzine ovjejeg hoda.

Vozila u prometu na cesti moraju udovoljavati propisanim uvjetima glede dimenzija, najvee doputene mase, osovinskog optereenja i zatite okolia te imati ispravne propisane ureaje i opremu.

Vozila registrirana u inozemstvu mogu sudjelovati u prometu na teritoriju Republike Hrvatske ako imaju ispravne ureaje i opremu propisane meunarodnom konvencijom o prometu na cestama, a u pogledu dimenzija, najvee doputene mase i osovinskog optereenja ako udovoljavaju uvjetima propisanim za vozila registrirana u RH.

Motorna i prikljuna vozila smiju sudjelovati u prometu na cesti ako su registrirana i ako imaju vaeu prometu dozvolu, a vozila registrirana u Republici Hrvatskoj ako imaju i vaeu knjiicu vozila.

Registrirati se mogu samo ona motorna i prikljuna vozila za koja se na tehnikom pregledu utvrdi da su ispravna. Za registrirano vozilo izdaju se prometna dozvola, registarske ploice i knjiica vozila. Vozilo registrirano u RH ne smije napustiti teritorij RH ako ne nosi na zadnjoj strani istaknutu meunarodnu oznaku HR.

Vozila registrirana u inozemstvu, pod ime se podrazumijeva drava koja nije lan Europske unije, koja su u vlasnitvu stranaca na privremenom boravku u RH ili hrvatskih dravljana koji iz inozemstva privremeno dou u RH, mogu sudjelovati u prometu najdue tri mjeseca od dana ulaska u RH.

Motorna i prikljuna vozila registrirana u stranoj zemlji mogu prometovati u RH samo ako imaju vaeu prometnu dozvolu i registarske ploice i meunarodnu oznaku zemlje registracije ili registarsku ploicu izdanu od nadlenoj tijela strane zemlje na kojoj su oznake i broj utvreni propisima EU.

Registraciju motornih i prikljunih vozila te izdavanje pokusnih ploica obavljaju policijske uprave ili stanice za tehniki pregled vozila.

Radi provjere tehnike ispravnosti motornih i prikljunih vozila, jednom godinje obavljaju se tehniki pregledi tih vozila. Na tehnikom pregledu utvruje se ima li vozilo propisane ureaje i opremu, da li su ispravni te udovoljavaju li propisanim uvjetima za sudjelovanje u prometu na cestama.

ZRANO PRAVOUvod

ovjekova elja za letom stara je kao i povijest ovjeanstva projekti Leonarda da Vincija (XV. stoljee)

- ornitopter- helikopter 1783. prvi let balonom prvi let zrakoplovom na motorni pogon ostvarila su braa Orwille i Wilbur Wright iz drave Ohio, SAD, 17. prosinca 1903. zrakoplovstvo u Hrvatskoj ilo je u korak sa suvremenim svjetskim dostignuima let Slavoljuba Penkale 1910. g. u Zagrebu na zrakoplovu vlastite konstrukcije u nepuno stoljee zrakoplovstvo je postalo najsuvremeniji i najbri dio prometa.I. Pojam i razvoj zranoga prava

Pod zranim pravom podrazumijevamo sustav pravnih pravila koja ureuju pravni status zranog prostora, zranu plovidbu i promet, pravni status zrakoplova i pravni reim u pojedinim zranim prostorima.Obuhvaa:- meunarodnopravne norme- interne (unutarnje) norme- Povijest zranog prava poinje u XX. stoljeu- u poetku su se koristila pravila prometnog prava, posebno pomorskog

prava- prvi unutarnji popisi o zranom prometu donijeti su u Njemakoj 1910.

godine i Francuskoj 1912. godine- suverenost nad zranim prostorom- Parika konvencija, 1919. g. prvi je meunarodni sporazum o zranom

prometu.- Konvencija o izjednaavanju nekih pravila u meunarodnom prijevozu

zrakom (Varavska konvencija), 1929. g.- Konvencija o meunarodnom civilnom zrakoplovstvu (ikaka

konvencija), 1944. g.II. Izvori i unifikacija zranog prava

1. meunarodni i interni (unutarnji) izvori,2. direktni i supsidijarni izvori1.1. presudan znaaj meunarodnih izvora- konvencije- sporazumi- protokoli1.2. unutarnje pravo ureuje organizacijske i sigurnosne aspekte zranog prometa

- zakoni

- podzakonski akti1.3. odnos unutarnjeg pravnog poretka prema meunarodnim ugovorima2.1. direktni izvori zranog prometnog prava

2.2. supsidijarni izvori zranog prometnog prava

3.Meunarodni izvori zranog prava

A. Konvencije meunarodnog javnog prava

3.1. Konvencija o meunarodnom civilnom zrakoplovstvu, Chicago,

1944.

- Sporazum o meunarodnom tranzitu;

- Sporazum o meunarodnom zranom prijevozu.

(tzv. pet ikakih sloboda)

- Aneksi zu ikaku konvenciju, Aneks 1: dozvole (licencije)

zrakoplovnog osoblja

3.2. Konvencije o zatiti od nezakonitih djelovanja

- Konvencija o kaznenim djelima i nekim drugim radnjama

izvrenim u zrakoplovu (Tokijska konvencija, 1963.)

- Konvencija o suzbijanju otmica zrakoplova (Haaka

konvencija, 1970.)

- Konvencija o suzbijanju nezakonitih radnji protiv civilnog

zrakoplovstva (Montrealska konvencija, 1971.)

3.3. Sporazum o uspostavi europskog zajednikog zranog prostora

(ECAA Sporazum)

3.4. Dvostrani (bilateralni) sporazumi

B. Konvencije meunarodnog privatnog prava3.5.1. Konvencija o izjednaavanju nekih pravila u meunarodnom

prijevozu zrakom, Varava, 1929.

- Izmjene i dopune Varavske konvencije:

- Haaki protokol, 1955.

- Guadalajarska konvencija, 1961.

- Guatemalski protokol, 1971.

- Montrealski protokoli, 1975.

3.5.2. Konvencija o ujednaavanju odreenih pravila za

meunarodni zrani prijevoz Montrealska konvencija, 1999.

Montrealska konvencija koncipirana je kao jedinstveni dokument koji u cijelosti zamjenjuje odredbe Varavskog sustava.

Konvencija uvodi:

Dvorazinski sustav odgovornosti (objektivnu odgovornost prijevoznika za sluaj smrti ili tjelesne ozljede putnika u 1. razini, a zadrava naelo pretpostavljene krivnje u 2. razini)

Osuvremenjenu klauzulu Petu jurisdikciju Izmijenjenu dokumentaciju i obveze lanica u odnosu na prijevoz putnika, prtljage i tereta.

3.6. Propisi Vijea Europske unije o odgovornosti zranog prijevoznika, 1998. (Uredba Vijea Europske unije o odgovornosti zranog prijevoznika za sluaj nesree. Unija je 2002. donijela novu Uredbu 889/2002. kojom je djelomino izmijenjena prethodna Uredba)

3.7. Opi uvjeti za prijevoz robe, putnika i prtljage, 1948.

3.8. Konvencije o teti koju prouzrokuju strani zrakoplovi treim osobama na zemlji

- Rim, 1933.

- Rimska konvencija, 1952.

- Montraelski protokol, 1978. (u svibnju 2009. donijete su dvije nove konvencije koje bi trebale zamijeniti Rimsku konvenciju iz 1952.)

4.Interni (unutarnji) izvori zranog prava

- Zakon o zranom prometu (NN, br. 69/09, 84/11)- Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zranom

prometu (NN, br, 132/98, 63/08, 139/09)

- Zakon o zranim lukama (NN, br. 19/98, 14/11)

- Zakon o osnutku Hrvatske kontrole zrane plovidbe (NN, br.

19/98)

- Podzakonski akti5. Meunarodne organizacije zranog prometa

5.1. Dravne (vladine) organizacije zranog prometa

5.1.1. Meunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva

ICAO, 1944.

5.1.2. Europska konferencija za civilno zrakoplovstvo ECAC,

1955.

5.1.3. Europska organizacija za sigurnost zrane plovidbe EUROCONTROL, 1960.

5.1.4. Zajednika zrakoplovna uprava JAA, 1971.

5.1.5. Europska agencija za sigurnost zranog prometa

EASA, 2000.

5.2. Nedravne (nevladine) organizacije zranog prometa

5.2.1. Meunarodno udruenje zranih prijevoznika IATA,

1945.

5.2.2. Ostale nevladine organizacije civilnog zrakoplovstva

- Meunarodni savez pilota - IFALPA

- Meunarodni savez kontrolora letenja - IFACTA

- Meunarodno udruenje aerodroma - ACI

- Meunarodno udruenje za zrakoplovne

telekomunikacije - SITA6.Deregulacija i liberalizacija zranog prometa

6.1. Deregulacija zranog prometa u SAD-u zapoela 1978.

6.2. Liberalizacija zranog prometa u Europi zapoela 1987. (Paket

mjera o zranom prometu)7. Suverenost drave nad njenim zranim prostorom

7.1. Openito o suverenosti

7.2. Suverenost nad zranim prostorom

7.3. Suverenost nad zranim prostorom u pravnom ustroju

Republike Hrvatske.8. Pravno ureenje zranog prometa u Republici Hrvatskoj

8.1. Zakon o zranom prometu, 2009., 2011.

8.2. Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zranom

prometu, 1998., 2008., 2009.

8.3. Zakon o zranim lukama, 1998., 2011.

8.4. Zakon o osnutku Hrvatske kontrole zrane plovidbe, 1998.

8.5. Podzakonski propisi9. Zrani promet

9.1. Prema Zakonu o zranom prometu nadlena tijela za civilno zrakoplovstvo su:

a) ministarstvo nadleno za civilni zrani promet

b) Agencija za civilno zrakoplovstvo

c) Agencija za istraivanje nesrea i ozbiljnih nezgoda

zrakoplova

Agencija za civilno zrakoplovstvo samostalna je dravna agencija koja obavlja poslove vezane za sigurnost zranog prometa, a osobito certificiranje, nadzor i inspekciju u pogledu obavljanja zranog prijevoza i drugih djelatnosti u zranom prometu, voenje propisanih registara i evidencija te druge poslove.

Kada Agencija djeluje kao Nacionalno nadzorno tijelo, obavlja poslove koji su propisani odgovarajuim EU propisima.

Agencija za istraivanje nesrea i ozbiljnih nezgoda obavlja poslove istraivanja nesrea i ozbiljnih nezgoda zrakoplova. Ona je funkcionalno i organizacijski neovisna od svih tijela nadlenih za civilno zrakoplovstvo. Prilikom provoenja istraivanja Agencija primjenjuje postupak u skladu s Zakonom o zranom prometu i u skladu s odgovarajuim EU propisima.

9.2. Hrvatski zrani prostor (zrani prostor iznad kopna i

teritorijalnog mora Republike Hrvatske)

9.3. Zrakoplovi i pravila letenja

9.3.1. Definicija zrakoplova (svaka naprava koja se odrava u

atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka

u odnosu na Zemljinu povrinu)

9.3.2. Vrste zrakoplova i njihov status (avioni, baloni, jedrilice,

helikopteri) civilni, dravni (vojni, carinski,

policijski)

9.3.3. Zabranjena podruja i podruja s ogranienjem letenja

Privremena ili stalna ogranienja u zranom

prometu uvode se radi sigurnosti zrane plovidbe i

radi potrage i spaavanja kao i u sluaju velikih

prirodnih nezgoda.

9.3.4. Inozemni zrakoplovi smiju letjeti u hrvatskom zranom

prostoru samo na temelju odobrenja.

U zranom prostoru Republike Hrvatske dravni

zrakoplovi mogu letjeti prema pravilima letenja za

opi ili operativni zrani promet.

9.3.5. Komercijalni zrani prijevoz moe obavljati poduzetnik

koji posjeduje vaeu Operativnu licenciju i

Svjedodbu zranog prijevoznika. Oba ova

dokumenta izdaje Agencija za civilno zrakoplovstvo. Operativna licencija vaea je sve dok zrani prijevoznik udovoljava propisanim zahtjevima.

9.3.6. Uvjeti za obavljanje prijevoza u javnom zranom

prometu (linijski povremeni)

Hrvatski zrani prijevoznik odluuje o

uspostavljanju linijskog zranom prijevoza unutar

Republike Hrvatske, a u meunarodnom prometu

linijski zrani prijevoz uspostavlja se u skladu s

odgovarajuim dvostranim ugovorom koji obvezuje

Republiku Hrvatsku, ECAA Sporazumom

odgovarajuim EU propisima.

9.3.7. Uvjeti za obavljanje drugih djelatnosti u zranom

prometu (prijevoz u svrhu pruanja

zdravstvenih usluga prijevoz za vlastite potrebe)

9.4. Aerodromi

9.4.1. Aerodromi mogu biti vojni ili civilni. Vojni aerodrom je u

nadlenosti ministarstva obrane. Svi ostali aerodromi su civilni. Civilni aerodromi mogu biti kontrolirani ili nekontrolirani aerodromi.

9.4.2. Podjela civilnih aerodroma (prema: namjeni; fizikim

osobinama; opremljenosti; vrsti zrakoplova koje

mogu prihvatiti)

- zrane luke (najmanje jedan postupak preciznog

instrumentalnog prilaenja) --- takve aerodrome

moraju koristiti svi zrakoplovi tei od 20000

kilograma koji obavljaju usluge zranog prijevoza.

- zrana pristanita (slijetanje i uzlijetanje u vizuelnim

meteorolokim uvjetima

- letjelita (ne koriste se za javni zrani prijevoz)

9.4.3. Vrijeme otvorenosti aerodroma i aerodromske naknade

9.4.4. Evidenciju aerodroma vodi Agencija za civilno

zrakoplovstvo

9.5. Dravna pripadnost i upis u Hrvatski registar civilnih zrakoplova

9.5.1. Dravna pripadnost zrakoplova (direktna veza izmeu

drave i zrakoplova)

Znaci dravne pripadnosti su zastava Republike

Hrvatske i oznaka "9 A"

9.5.2. Upis u Hrvatski registar civilnih zrakoplova

- moraju biti upisani svi zrakoplovi, osim vojnih

- upis zrakoplova u zakupu

- privremeni upis u registar

- Registar je javna knjiga koju vodi Agencija za civilno

zrakoplovstvo a sastoji se od:

- upisnog lista

- vlasnikog lista

- teretnog lista

- pravne posljedice upisa u Registar

- brisanje iz Registra

9.6. Sigurnost zranog prometa

9.6.1. Zrakoplovna sigurnost je stanje u kojem je rizik od

nanoenja tete osobama ili imovini umanjen i odravan na ili ispod prihvatljive razine rizika kroz kontinuirani postupak prepoznavanja opasnosti i upravljanja rizikom --- Povjerenstvo za upravljanje sigurnou u zranom prometu.

Agencija u skladu s odreenim ICAO dokumentima izrauje Nacionalni program sigurnosti u zranom prometu. Taj program donosi Vlada.

9.6.2. Uvjeti za sigurnu uporabu zrakoplova i zrakoplovnih

komponenti

9.6.2.1. Vrste zrakoplova i uvjeti za uporabu

- tehniki zahtjevi za plovidbenost

Zrakoplov mora imati svjedodbu tipa,

svjedodbu o plovidbenosti i svjedodbu o

otputanju s radova.9.6.2.2. Gradnja i preinake, homologacija, te odravanje

zrakoplova i zrakoplovnih komponenti9.6.2.3. Plovidbenost zrakoplova (sposobnost zrakoplova

za sigurnu zranu plovidbu dokazuje se

Svjedodbom o plovidbenosti)9.6.2.4. Isprave i knjige zrakoplova (potvrda o

registraciji zrakoplova; svjedodba o

plovidbenosti; dozvola za obavljanje

radiotelefonske komunikacije; dozvola

za rad lana posade)

Agencija izdaje dozvolu za uporabu aerodroma.

9.6.3. Zrakoplovno osoblje

- zrakoplovno osoblje (letako osoblje, odravanje i

preinake zrakoplova, kontrolori zranog prometa,

procedura pripreme leta, piloti sportskog zrakoplova

i rukovoditelj zrakoplovne stanice na zemlji).

Zrakoplovno osoblje mora imati propisanu strunu

spremu, biti struno osposobljeno, udovoljavati

posebnim zdravstvenim i drugim uvjetima. Dozvole

izdaje Agencija.

- pomono zrakoplovno osoblje (zrakoplovno

informiranje; obrada podataka o letu; prosljeivanje

zrakoplovnih informacija; upravljanje i odravanje ATM

opreme; zrakoplovna meteorologija)

9.6.3.1. Posada zrakoplova

- letaka posada

- kabinska posada

- zapovjednik zrakoplova

Upravljanje zranim prometom

9.6.4. Usluge u zranoj plovidbi

9.6.4.1. Usluge u zranoj plovidbi pruaju se u podruju

letnih informacija Republike Hrvatske,

a mogu se pruati i izvan zranog

prostora Republike Hrvatske. Te usluge

obavlja pruatelj usluga u zranoj

polovidbi kojeg imenuje Ministarstvo, a svjedodbu izdaje Agencija.

9.6.4.2. Kontrola zranog prometa (aerodromska,

prilazna, oblasna)

- za voenje zrakoplova kroz hrvatski zrani

prostor i po manevarskim povrinama

aerodroma, nadlena je kontrola zranog

prometa- za kretanje zrakoplova po stajankama

aerodroma nadlean je operater aerodroma- prisilno slijetanje zrakoplova- govorna komunikacija

9.6.4.3. Ugroavanje sigurnosti zrakoplova, nesree i

ozbiljne nezgode zakoplova, potraga za

zrakoplovom i spaavanje zrakoplova - ozbiljna nezgoda zrakoplova - nesrea zrakoplova - Agencija za istraivanje nesree i ozbiljnih

nezgoda

9.7. Zatita civilnog zranog prometa je skup mjera te ljudskih i materijalnih izvora s ciljem zatite civilnog zranog prometa od djela nezakonitog ometanja

9.7.1. Zatita civilnog zranog prometa i djela nezakonitog

ometanja

- djela nezakonitog ometanja (nasilje protiv osoba na

zrakoplovu u letu; unitenje zrakoplova; postavljanje

naprave radi unitenja zrakoplova; unitenje ili

oteenje tehnikih sredstava zrane plovidbe;

davanje lanih obavijesti o letu)

9.7.2. Nacionalno povjerenstvo za zatitu civilnog zranog

prometa (osniva Vlada)

- lokalno povjerenstvo (osniva ih Nacionalno

Povjerenstvo)

- nacionalni program zatite civilnog zranog prometa

9.7.3. Mjere zatite civilnog zranog prometa

- obveze operatora zrane luke (prostor za pregled

zrakoplova; spreavanje pristupa u tiena podruja

zrane luke; prostore za pregled putnika i stvari;

obavljanje zatitnih pregleda putnika i njihove rune

prtljage)

9.8. Zatita okolia

Pruatelj usluga u zranoj plovidbi, piloti zrakoplova, operatori

zrakoplova i operatori aerodroma obvezni su poduzimati mjere

radi ogranienja od buke zrakoplova. Operatori aerodroma na

kojima se odvija promet mlaznih zrakoplova duni su osigurati

stalno mjerenje buke na aerodromu ---- ako je u prethodnoj

godini obavljeno vie od 50.000 operacija

9.9. Nadzor sigurnosti i upravni nadzor

9.9.1. Nadzor sigurnosti zrakoplova, zrakoplovne komponente

i zranog prometa provodi Agencija za civilno

zrakoplovstvo preko zrakoplovnih inspektora.

9.9.2. Upravni nadzor nad Agencijom za civilno zrakoplovstvo i

Agencijom za istraivanje provodi Ministarstvo

9.10. Prekraji u zranom prometu (povreda odredaba Zakona o

zranom prometu i drugih

propisa)

- novana kazna (do 150.000 kuna za pravnu osobu, a do

25.000 kuna za odgovornu osobu)

- zatitna mjera (u trajanju od 2 do 12 mjeseci)

- tijela za provoenje prekrajnog postupka (Povjerenstvo za

prekraje, Visoki prekrajni sud)

EMBED opendocument.CalcDocument.1

PAGE 63

_1448107390.unknown