Projekt proveden u dvjema · 2021. 1. 20. · u novoj ra i bjelovar prijava za 2. fazu vrti i po elji roditelja azma za javne potrebe u kulturi 2,5 mil. kuna daruvar ho e li se graditi

ČETVRTAK | 21. Siječnja 2021. | BR. 96 | GODINA II | BESPLATNI PRIMJERAK

ISSN

270

6-52

35ŠTETE NA BROJNIM SAKRALNIM OBJEKTIMAPotres ozbiljno oštetio crkvu u Novoj Rači

BJELOVARPRIJAVA ZA 2. FAZU „VRTIĆI PO ŽELJI RODITELJA“

ČAZMAZA JAVNE POTREBE U KULTURI 2,5 MIL. KUNA

DARUVARHOĆE LI SE GRADITI POS-OVI STANOVI?

GAREŠNICAKNJIŽNICA OTVORILA VRATA NA PRIVREMENOJ ADRESI

GRUBIŠNO POLJEU PLANU RECIKLAŽNO DVORIŠTE VRIJEDNO 5 MIL. KUNA

Odala ih snimka na društvenoj mreži

KAZNAMA ZAVRŠILA UTRKA DVOJICE MLADIH SREDIŠTEM BJELOVARA

SJAJNIM REZULTATIMA DO VRIJEDNE TITULEDeni Černi na prvome mjestu svjetske ljestvice u bacanju kugle

Otvoren rekonstruiran i dograđen Dječji vrtić Vladimira Nazora u Daruvaru

Proširen kapacitet, zaposleno pet novih osoba, osiguran ljepši boravak mališanima

Projekt proveden u dvjema fazama vrijedan je 10 mil. kn

N e z a v i s n i d v o t j e d n i k B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e2 21. SIJEČNJA 2021. | BR. 96 21. SIJEČNJA 2021. | BR. 96

Ovlašteni Hyundai prodajni partnerAutomobil Lončar d.o.o. Zagrebačka 90, 42000 Varaždin T: 042/404 891

hyundai.automobil-loncar.hr

N e z a v i s n i d v o t j e d n i k B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e 3 21. SIJEČNJA 2021. | BR. 96 21. SIJEČNJA 2021. | BR. 96

IMPRESSUM >> IZDAVAČ > Smart Content d.o.o., Frana Supila 7b, Varaždin, DIREKTOR > Mirko Jurič > [email protected], GLAVNI UREDNIK > Slaven Klobučar, UREDNIŠTVO > [email protected], MARKETING > [email protected], RAČUNOVODSTVO > [email protected], PRETPLATA > [email protected], GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Varaždinske vijesti > [email protected], TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., NAKLADA: 5.000 primjeraka.

4 AKTUALNO Započelo drugo polugodište

Nastava na području županije kao i na nacionalnoj razini

ČAZMA36 dana klizališta

Ledena čarolija iznad očekivanja

25

31

36

DRUŠTVO Godinama traju istraživanja čazmanske crkve

Zvonik još čuva tajnu svojih temelja

DUHOVNI KUTAK Dok traje obnova katedrale

Svete mise pod šatorom

11 AKTUALNO Štete od potresa i u Đulovcu

Nekoliko obitelji bez krova nad glavom

16 AKTUALNO Goran Grgić o poslovanju obrtnika

Potpore su spasile obrte i potaknule otvaranje novih

21 BJELOVAR Vrhunski sportaši kod gradonačelnika

Rukometašica Josipa Mamić i streljač Miran Maričić

29 GRUBIŠNO POLJE U izboru za najljepši

Odlična promocija za tek obnovljeni i dograđeni dječji vrtić

23 DARUVAR Knjižničari pomažu Petrinji

Prikupljaju sredstva za kupnju kontejnera

34 POLJOPRIVREDA Stjepan Kosić proizvodi jabučni ocat

Kupci su ga prepoznali i kao lijek

26 GAREŠNICA Mjesni odbor Uljanik

Rješavaju komunalne probleme i potiču društveni život

38 SPORT Veliki uspjeh Darka Kralja

Nominiran za najuspješnijeg paraolimpijca

DRUŠTVO Etnologinja Vesna Peršić o vrijednoj obljetnici

Sto godina Seljačke sloge u Mikloušu

30


AktualnoŠkolstvo

Nastava na području županije kao i na nacionalnoj razini

U ponedjeljak je započelo drugo polugodište. U školske klupe vratili su se učenici nižih razreda osnovnih škola i maturanti koji polažu državnu maturu. Maturanti će nastavu vršiti po A modelu. Za sve ostale nastava se provodi online. Ova pravila na snazi su do kraja mjeseca. Kada će se donesti nove upute oko organizacije održavanja nastave. (sk)

HSS

Izbacivanje iz stranke nije kraj bavljenja politikom

Bjelovarski HSS-ovci nezadovoljni odlukama središnjiceKontaktirali smo i predsjed-nicu bjelovarske organiza-cije HSS-a Valnu Bastijančić Erjavec koja nam je potvrdi-la kako ovih dana imaju sa-stanke na kojima će donijeti odluka o daljnjem položaju u stranci. Kako nam je potvrdi-la, većina članstva ne slaže se s odlukama o izbacivanju di-jela članova te će se o svemu uskoro očitovati. (sk)

Naš osvrt: Laži na facebooku – Nije važno što već tko kaže!

Sto puta ponovljena laž više ne postaje istinaGarešnica je relativno mala sredina i nije teško prepoznati što je laž, a što nije. Na širenje laži i uvreda trebamo se naviknuti, a bit će ih još više u predizbornoj kampanji, osobito prema strukturama lokalnih vlastiU današnje vrijeme brojni građani su in-formatički pi-smeni i dobar dio vremena provode uz svoja računa-la i pametne mobitele. Nije ni mali broj onih kojima su bliske društvene mreže na kojima imaju svoje profile, ponaj-više na facebooku . Pitali smo neke od njih što im znači facebook: - Facebook je za mene komunikacija, informacija i zabava - naj-češći su odgovori. Zbog činjenica da imamo internet, cijeli svijet je dostupan i postao je globalno selo, a naši ljudi iz Garešnice i okolice, razasuti su po cijelom svijetu. Ima ih u Južnoj Africi, Australiji, Americi, Kanadi, a ponajviše u Njemačkoj, Austriji i Irskoj. Brza komunikacija s prijateljima, rodbinom i poznanicima najveća je povoljnost facebooka, a njegove pozitivne strane su i lak pristup informacijama i novim znanjima. No, društvene mre-že imaju i svoje negativnosti, to su širenje mržnje i netrpeljivosti, a njihovi širitelji plodno tlo nalaze među onima koji ne znaju razmišljati svojom glavom. Ne može se sve ocijeniti govorom mržnje, ali svakako ima pretjerivanja, širenja laži i poluistina. No, Garešnica je relativno mala sredina i nije teško prepoznati što je laž, a što nije Prepoznatljivo je to odmah pogotovo kada ih pojedinci iznose pod lažnim imenom. Kako nam je napomenuo jedan srednjovječni „fejser“ pojedinci optužuju bez činjenica i argumenata i na takve objede ne treba reagirati, treba ih igno-rirati. Takvi pojedinci imaju malobrojne sljedbenike „hajkače“ koji na facebooku postavljaju pitanja, ali to nisu pitanja koja traže odgovore, već su to pitanja provokacije. Zaboravili su da više ne drži vodu ona po kojoj sto puta ponovljena laž postaje istina. No, na širenje laži i uvreda trebamo se naviknuti. Biti će ih još i više u nadolazećoj predizbornoj kampanji, osobito prema strukturama lokalnih vlasti. Alen Štandar

Od prije nekoliko dana, Boro Bašljan više nije predsjednik bjelovarsko-bilogorskog HSS-a. Ipak, on svoj politički put nastavlja i nada se da će i u budućnosti ostati na poziciji načelnika Općine Hercegovac, jer, iako mu se nudila mogućnost, ni prethodnih godina nije s tog mjesta poželio otići

Naime, Boro Bašljan je-dan je osam izbačenih članova Hrvatske seljač-

ke stranke, pored kojih je njih još pet suspendirano, a izrečene su i dvije opomene. Situacija se zagrijavala nakon parlamentar-nih izbora, kada je dio HSS-ova-ca, nezadovoljnih rezultatima, tražio odstupanje predsjednika Kreše Beljaka. Uslijedilo je sa-zivanje dviju skupština, a Mi-nistarstvo pravosuđa i uprave prije Božića je dalo prolaz Be-ljakovoj. Dva tjedna kasnije, s popisa članstva miču se imena nekih koji su tražili njegovo odstupanje i za sredinu siječnja planirali novu sjednicu na ko-joj bi birali novu čelnu osobu Hrvatske seljačke stranke. Iako je to sad palo u vodu, i iako ne vjeruju da će to išta promijeniti, žalit će se Upravnom sudu, jer drže da je druga skupština pro-vedena na protuzakonit način. Paralelno će, kroz platformu

Demokratski HSS, nastaviti za-jednički se pripremati za lokalne izbore u svibnju, na kojima će sudjelovati i Bašljan, ponovno kao kandidat za načelnika Op-ćine Hercegovac. Za to je dobio podršku i dijela onih koji su još uvijek dio HSS-a, kaže: „Kad ste toliko dugo u stranci koja je dio obiteljske tradicije i u kojoj sam krenuo kao ljepitelj plakata još 1993. godine, i godinama davao velik dio sebe za njeno funkcio-niranje, naravno da vas to potre-se. Ono što veseli u toj situaciji, je da me nazvalo puno ljudi, dalo mi podršku, a neki najavili i da će iz stranke istupiti ili se u njoj pasivizirati.“ Bašljan je vijest

o isključenju saznao preko druš-tvenih mreža, a službeno je oba-vješten tek tjedan dana nakon donošenja odluke, pismenim putem. Kako god se situacija u nastavku razvijala, sigurno je da će barem mještani Općine Her-cegovac, najrazvijenije općine u Bjelovarsko- bilogorskoj župa-niji koja je mnogim lokalnim sredinama služila kao primjer, zbog inovativnih i uspješnih ideja, moći dati svoj glas dosa-dašnjem načelniku, jer je novu kandidaturu najavio još krajem prošle godine. Na pitanje ostaje li definitivno u toj lokalnoj sre-dini, odgovara; „Da. Nadam se da ostajem. Birači će reći svoje.“

Na području županije sve više rođene djece Dobri demografski pokazatelji bude nadu


Grad Čazma nastavlja s isplatama za novorođenčad

Prosječno se u godini rodi 70 djece

Čazma je 14. siječnja dobila prvo novorođenče u 2021. godini

Mali Ivan Starčević prvo pa muško U bolnici u Bjelovaru 14. siječnja rođeno je prvo dije-te s područja Grada Čazme u 2021 godini. Mali Ivan Starčević nakon poroda bio je težak 3,150 kilograma i dugačak 49 centimetara. Sretni roditelji su Marina i Ivan Starčević, kojima je to prvo dijete, što je svakoj mladoj obitelji pa tako i ovoj velika radost. Baka i djed presretni su dobivenim prvim unučetom. No, ono što je zanimljivo da se u ovoj čazmanskoj obitelji Starčević, ime Ivan prenosi već na četvrtu generaciju, od pradjeda Ivana Starčevića, djeda Ivana Starčevića, oca Ivana Star-čevića pa do novorođenog malog Ivana Starčevića. (fj)

Dobar demografski trend nastavlja se i dalje

Već tri godine rađa se više djece

Prošli tjedna župan Damir Bajs sa suradnicima i načelnikom općine Ivanom Kovačićem posjetio je obitelj Jakopanec u Velikom Trojstvu koja je prvog dana Nove godine postala bogatija za novog člana, malenu Franku. Ona je rođena 1. siječnja u 23 sata i 37 minuta u Općoj bolnici Bjelovar i prvo je dijete majke Tamare i oca Ivana. Tijekom posjeta obitelji Jakopanec župan Bajs uručio je mami malene Fran-ke i rješenje Bjelovarsko-bilogorske županije kojim je utvrđeno pravo na naknadu za novorođeno dijete u iznosu od 500 kuna te prigodne poklone za bebu. - Porod je prošao u redu i odličan je osjećaj ima-ti prvorođenu bebu u našoj županiji, a u Velikom Trojstvu imamo sve što je potrebno za podizanje obitelji - rekla je mama Tamara Jakopanec zahva-livši županu Bajsu na uručenim poklonima. Ono što posebno veseli je činjenica da od 2017. godine prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku raste broj novorođenih beba na području naše županije. Tako je 2017. godine rođeno 930 beba, 2018. godine 992 bebe, a 2019. godine 998 beba. (sk)

Bjelovar

Više djece – više radostiI dok se na početku godine povlači crta ispod uspješ-nosti one prethodne, pa uz sve gospodarske rezultate ipak je možda najljepša vijest kako se povećao broj novorođenčadi na području Bjelovara. Uspoređeni su podaci s Općom bolnicom Bjelovar i naknadama koje Grad isplaćuje za svako novorođeno dijete te se došlo do zanimljivih brojki koje pokazuju porast. Tako je 2018. podnesen 321 zahtjev, godinu poslije 303, a do kraja 2020. podnesena je 339 zahtjeva za isplatu 1000 kuna koliko Grad isplaćuje za svako novorođeno dijete. (sk)

Turistička zajednica Bilogora-Bjelovar

Veliki planovi u 2021.Održavanje manifestacija, znanstveni skup…

U 2020 godini najviše je (31) mladih obitelji kojima je to prvo dijete

Na području Grada Čazme prosječno se u godini rodi oko 70 djece. U 2020 godini rođeno ih je 67, odnosno toliko je novorođenih, s dobivenom

novčanom potporom Grada, evidentirano u čazmanskoj Gradskoj upravi. U najviše obitelji, 31-oj je rođeno prvo dijete, a u 21 obitelji drugo dijete. Treće dijete rođeno je u devet obitelji, a četvrto u dvije. Jedna obitelj dobila je peto, dvije šesto, a jedna čak deveto dijete. U 2020 go-dini nastavio se trend rođenih blizanaca, bilo ih je u tri

obitelji. Grad će i tijekom ove godine daje jednokratnu novčanu pomoć za svu novorođenu djecu s prebivali-štem na području grada Čazme. Iznosi pomoći ostaju isti kao i u prošloj godini, 2.000 kuna za prvo i drugo dijete u obitelji, te 5.000 kuna za treće i svako sljedeće novorođeno dijete. Za tu namjenu je u Gradskom pro-računu osigurano 250.000 kuna. U Gradu ističu kako samo novčana potpora roditeljima za novorođenu djecu vjerojatno neće znatno poboljšati demografsku sliku, ali zacijelo mogu pridonijeti da se stanje ne pogoršava. Kako bi se pojednostavilo podnošenje zahtjeva za isplatu jed-nokratne novčane pomoći za novorođenče i omogućilo podnošenje prijava Gradu Čazmi iz vlastitog doma, od kolovoza prošle godine, moguće je podnošenje zahtjeva putem sustava e-Građani. Građani sustavu mogu pristu-piti putem linka, koji je objavljen na internetskoj stranici Grada Čazme, a istodobno ostaje i dalje mogućnost pod-nošenja zahtjeva osobno u Gradskoj upravi ili slanjem skenirane dokumentacije i zahtjeva putem e-maila. (fj)

Iza nas je godina u kojoj je pandemi-ja koronavirusa utjecala gotovo na sve pore društva, a sektor turizma je jedan od najviše pogođenih. Upravo zato smo razgovarali s direktoricom Turističke za-jednice Bilogora-Bjelovar Anom Kelek kako se kontinentalni turizam nosio sa svim nedaćama: - Godinu smo započeli s brojnim planovima. Želja nam je bila održati znanstveni skup o mogućnosti-ma i potencijalima koje imamo na našem području. I stvarno su se brojni pojedinci i stručnjaci iz raznih područja rado oda-zvali. No, morali smo ga zbog pandemije odgoditi za ovu godinu. Kad je započela ova nesretna pandemija nismo mirovali. Iskoristili smo to vrijeme za jedan zani-mljiv projekt oglašavanja kroz koji smo

promovirali i ispričali priče o zanimljivo-stima Bjelovara i Bilogore. A da smo bili uspješni govori i podatak o više od 300 ti-suća pregleda – pojašnjava Kelek i dodaje kako prošle godine nije bila organizator, već suorganizator 25. Terezijane jer or-ganizacija jedne tako velike manifestacije ipak se može napraviti kad je puno više ljudi u nju uključeno. Na tom tragu, za-jedno s Gradom Bjelovarom pripremali smo i prošlogodišnji Advent u Bjelovaru koji je zbog epidemioloških razloga mo-rao biti otkazan. Svakako bih istaknula kako smo ipak u listopadu uspjeli organi-zirati predstavljanje Bilogorske konjičke staze, koje je uz sve epidemiološke mjere vrlo lijepo prihvaćeno, a brojni mediji su izvještavali o tome, pa upiti za konjič-

ki turizam i dalje pristižu. Nadamo se kako će ove godine situacija s koronom biti znatno bolja te ćemo moći zajedno s Gradom organizirati jubilarnu Terezi-janu, znanstveni skup, ali i sve druge ak-tivnosti kako bismo promovirali naš bje-

lovarsko-bilogorski kraj. Prošle godine imali smo pad dolazaka i noćenja za 20 % u odnosu na 2019. te se nadamo kako ćemo se ove godine vratiti na te brojke, a možda ih i povećati – zaključuje Ana Kelek. (sk)


Aktualno

Traži semonter i električar

(m/ž) – više izvršiteljaUvjeti• iskustvo za električare: najmanje 2 godine radnog staža• poznavanje čitanja nacrta i spajanja ormara• marljiv rad i stručno obavljanje posla• poželjno poznavanje njemačkog jezika

Potrebne godine iskustva: 2Što nudimo?• mogućnost napredovanja• kvalitetnu i redovitu plaću po EU standardima

Vrsta zaposlenja: na određeno vrijeme, stalni radni odnosMjesto rada: EU

Radimo s pouzdanim partnerima. Prijave: 042 320 065

moc.kinhetortkele-suluko@ofni

OCULUS d.o.o. za elektroinstalacije i montažuP. Zrinskog 1, Hrašćica, 42200 Varaždin

Aktivnosti Udruge antifašističkih boraca i antifašista Garešnice u 2020.

Njegovali antifašističku tradiciju i čuvali istinu o NOB-u- Prošle godine otkrivena masovna grobnica u Tomašici nastojala se prikazati kao stratište žrtava partizana, no to nije istina. Pronađene žrtve su partizanski borci stradali na Ilovskom frontu – kaže Milan Ivančević

Udruga antifašističkih boraca i an-tifašista Garešnice djeluje na po-dručju Grada Garešnice i općina

Berek, Hercegovac i Velika Trnovitica, a te lokalne jedinice u skladu sa svojim financijskim mogućnostima i podupiru njezin rad. U 2020. godini udruga je re-alizirala nekoliko značajnijih aktivnosti usmjerenih na njegovanje antifašističke tradicije i istine o Narodnooslobodi-lačkoj borbi u 2. Svjetskom ratu. Više o tome doznajemo od Milana Ivančevića iz vodstva te udruge. - Obilježili smo značajne datume i obljetnice iz NOB-a

te radili na očuvanju spomeničke bašti-ne. Uz financijsku podršku Županije u rujnu smo u Podgariću uspješno orga-nizirali središnju proslavu 75. obljetnice oslobođenja sjeverozapadne Hrvatske na kojoj su bili i predsjednik države Zo-ran Milanović te ostali dužnosnici Vla-de, Sabora i Županije. Osim toga, na ini-cijativu Mjesnog odbora Nova Ploščica,

uz materijalnu potporu Općine Velika Trnovitica, obnovili smo devastirani spomenik palim borcima, a uredili smo i spomenike u Velikom Prokopu, na ži-dovskom groblju u Garešnici, u Zden-čacu, na tromeđi i Jama na rijeci Toplici – rekao nam je Ivančević te se osvrnuo i na nalazište posmrtnih ostataka žrtava iz 2. svjetskog rata koje je prošle godine

otkriveno u Tomašici: - U medijima su se prenosile neistine u vezi tih žrtava, uz optužbe da se to žrtve partizana, a to su ustvari partizanski borci koji su pali u završnim operacijama 1945. go-dine na Ilovskom frontu tako da smo u prošloj godini u više navrata to poku-šavali demantirati. Prošle godine po-duzeli smo i niz aktivnosti na vraćanju bisti i spomenika sa kosturnicom koje su srušeni 2016. godine, još uvijek se u vezi toga dopisujemo s Gradom Gareš-nicom i očekujemo pozitivno rješenje – kazao je. Alen Štandar

30. godišnjica pogibije Ivana Vezmara

Vijenci i svijeće u spomen na hrvatskog vitezaPolicijski ratni veterani iz Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata Policije Garešnica, predstavnici Policijske postaje Garešnica i članovi obitelji obilježili su 30. godišnjicu pogibije hrvatskog viteza Ivana Vezmara koji je kao redarstvenik garešničke ratne Policijske postaje poginuo u Domovinskom ratu. Zapalili su svijeće i položili vijence na njegovom grobu u Marinom Selu te kod spomenika ispred zgrade Policijske postaje Garešnica u Kolodvorskoj ulici. (aš)

U 2020. godini udruga je realizirala nekoliko značajnijih aktivnosti usmjerenih na njegovanje antifašističke tradicije i istine o Narodnooslobodilačkoj borbi

Unatoč pandemiji udruga je imala brojne aktivnostiOd obnavljanja spomenika do obilježavanja važnih datuma


Usred pandemije proizveli i na tržište plasirali Ecodig - domaće ekološko gnojivoČak 90% organskih peletiranih gnojiva uvozimo iz Italije, a imamo ga mogućnost sami proizvoditi, upozorava Marijan Cenger koji je s bratom Dariom na tržište plasirao domaće eko gnojivo - Ecodig

Visokokvalitetno organsko-mineralno ekološko gnojivo proizvodi se nedaleko Grubišnog Polja

Vrijedno postrojenje u kojemu nastaje vrhunsko domaće eko gnojivoGnojivo Ecodig ne sadržava ostatke životinjskog podrijetla

Za prinose bolje hrvatsko gno-jivo na Vaše polje, moto je pod kojim je na tržište plasiran Eco-dig, visokokvalitetna ekološka i organska prihrana s uravnote-ženim sastavom hranjivih tvari, a iza koje stoje Marijan i Dario Cenger. Usred pandemije, braća iz Grubišnog Polja, ne samo što su proizveli i na tržište stavili gnojivo već i prvi u Hrvatskoj došli do vrijednog certifikata. Naime, proizvod u potpunosti zadovoljava sve standarde eko-loške proizvodnje prema ured-bi Vijeća EU (EZ) br. 8342007 što potvrđuje certifikator InfoX-gen Austria. Ujedno je njegov proizvodni proces kontroliran HACCP sustavom te ga u pot-punosti zadovoljava.

Ne sadržava ostatke životinjskog podrijetla “Čak 90% organskih peletira-nih gnojiva uvozimo iz Ita-lije, a imamo ga mogućnost sami proizvoditi”, upozorava Marijan otkrivajući da je ideja o oplemenjivanju anaerobnog ostatka digestata i plasiranje na tržište, nastala prije pet godina, a realizirana u ovoj, nimalo jed-nostavnoj pandemijskoj godini.“Na većini bioplinskih postroje-nja, kao što je naše Bioel, imate dva nus proizvoda - toplinu i di-gestat. Dakle, mi smo iskoristili nus produkt i napravili gnojivo koje ujedno ne sadržava ostat-ke životinjskog podrijetla. Ta činjenica itekako povećava ot-kupnu cijenu poljoprivrednih kultura”, naglašava i pojašnjava

da će, primjerice na švicarskom tržištu, prvo provjeravati je li gnojivo sadržavalo životinjske dijelove, a koje se često koristi zbog izvora hranjiva.“Ukoliko nije, a naš Ecodig ga ne sadrži, cijena eko repice je 900 eura po toni, a ne više 700 eu-ra/t”, pojašnjava nam Marijan s čijeg postrojenja digestat odlazi u sušaru na OPG brata Daria te se dalje proizvodi i pakira. Kako pojašnjava, svojom po-sebnošću navedeno će gnojivo podići kvalitetu proizvoda na sasvim novu razinu odnosno doprinijeti razvoju raznih kul-tura kao što su soja, repica, ku-kuruz, pšenica, suncokret, lu-pinasto voće te povrće i voće. “Sva Ecodig gnojiva posjeduju sve potrebne certifikate za eko-lošku profesionalnu proizvod-nju”, napominje naš sugovornik. Kako dodaje, prije puštanja na tržište, korišteno je i u probnim proizvodnjama na brojnim kul-

turama - maslinama, u vinogra-du, proizvodnji lješnjaka, uljane repice...“Tko god je bio i probao prihra-njivati s našim gnojivom, vratio nam se po još”, ponosan je jedan od poduzetne braće.

Ecodig NPK 2:7:11 i Ecodig-C NPK 2:5:8Tako je Ecodig NPK 2:7:11 (S-10) organsko-mineralno pe-letirano gnojivo nastalo anae-robnom fermentacijom biljnih materijala i gnoja iz stočarske proizvodnje s odobrenih farmi uz dodatak mineralne kom-ponente. Proizvod je bogato opskrbljen mikroelementima, a zbog svog visokog sadržaja organske tvari pospješuje na-stajanje humusa, prozračnost tla i ravnomjernu apsorpciju hranjivih tvari u tlu.Iznimno je pogodno gnojivo za kisela tla jer je po svom sastavu pH neutralan te ima odličnu to-

pljivost. Ukupni organski dušik 2%, ukupni fosfor (P2O5) 7%, ukupni kalij (K20) 11%, ukupni sumpor (SO2) 10%, organski ugljik (C) 27%, ukupna organska tvar 60%, suha tvar 85%, ph 7, kalcij (Ca) 0,8%, magnezij (Mg) 0,46%, kalcijev oksid (CaO) 4,5%.Ecodig-C NPK 2:5:8 (S-8) je organsko-mineralno peletirano gnojivo nastalo anaerobnom fermentacijom biljnih materijala i gnoja iz stočarske proizvodnje uz umanjeni dodatak mineralne komponente. Proizvod sadrži visoki udio organske tvari te ujedno i visoki udio organskog ugljika koji uvelike pospješuje vodo-zračne odnose i apsorciju hranjivih tvari u tlu.Zbog dobre opskrbljenosti mi-kroelementima i neutralne pH vrijednosti Ecodig C je viso-kokvalitetno organsko-mineral-no ekološko gnojivo. Ukupni or-ganski dušik 2%, ukupni fosfor

(P2O5) 5%, ukupni kalij (K20) 8%, ukupni sumpor (SO2) 8%, organski ugljik (C) 33%, ukupna organska tvar 78%, suha tvar 85%, ph 7, kalcij (Ca) 1,07%, magnezij (Mg) 0,58%, kalcijev oksid (CaO) 2,04%Oba dolaze u formulaciji pele-ta 6mm i pakiranjima od 15 ili 1200 kg, a dostupni su u svim poljoprivrednim ljekarnama Agronoma. Za sva dodatna pitanja vezana uz gnojiva i njihovu primjenu, kao i za prijedloge gnojidbe obratite se ECODIG timu na jedan od niže navedenih kon-takata koji će vam rado pomoći sa svojim stručnim savjetima.

OPG Cenger DarioM.A.Reljkovića 61A,

43290 Grubišno Poljetel: +385 95 350 7858

mail: [email protected]


Aktualno U Kaniškoj Ivi nedaleko Garešnice

Zapalila karambolirani automobil i zaradila prijavu

U srijedu 13. siječnja oko 17.30 sati u dvorištu obiteljske kuće u Kaniškoj Ivi nedaleko Garešnice 20-godišnja mještanka je za-palila karambolirani osobni automobil predviđen za odlaganje na otpad, pa je izgaranje stvaralo neugodan miris i dim koji se širio mjestom. Na taj je način 20-godišnjakinja prekršila Zakon o održivom gospodarenju otpadom, o čemu će policija državnom inspektoratu dostaviti obavijest o počinjenom prekršaju. (mp)

30-godišnjak u poslovnici teleoperatera u Bjelovaru remetio javni red i mir

Vikao i lupao pa završio u policiji jer nije imao osobnu iskaznicu

U ponedjeljak 11. siječnja oko 9 sati u poslovnici jednog tele-operatera u Ulici Ivana Gundulića u Bjelovaru, javni red i mir je remetio 30-godišnjak. Vikao je na djelatnike poslovnice te rukama udarao po prodajnom pultu. S obzirom na to da uza se nije imao osobne dokumente, policija ga je privela u službene prostorije policije radi utvrđivanja identiteta. Zbog kršenja Za-kona o prekršajima protiv javnog reda i mira protiv njega slijedi optužni prijedlog, a zbog toga što kod sebe nije imao osobne dokumente uručena mu je i obavijest o počinjenom prekršaju iz Zakona o osobnoj iskaznici. (mp)

Društvene mreže ipak nisu poligon za javno vrijeđanje i omalovažavanje

‘On-line’ vrijeđala i omalovažavala policiju pa zaradila optužni prijedlog

Pretpostavka je da je većini onih koji se njima koriste uglavnom jasno da su društvene mreže javni prostor u kojemu je dopušteno iznošenje vlastitoga mišljenja, ali koje ne prelazi granice kleveta, uvreda, ili prijetnji. Da ipak ima onih koji toga nisu svjesni, ili jednostavno ne brinu da bi zbog svojih napisa mogli snositi sankcije, svjedoči slučaj 21-godišnjakinje iz Bjelovara. Naime, nje je podnesen optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općin-skog suda u Bjelovaru. Ona je, naime, u srijedu 6. siječnja, na jednoj društvenoj mreži u javnoj grupi, omalovažavala i vrijeđala policijske službenike koji su obavljali kontrolu prometa čime je počinila prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. (mp)

Policijska postaja Bjelovar cijeni pomoć građana u razotkrivanju kaznenih djela

Dvojici Bjelovarčana načelnik Ravenščak uručio zahvalnice

Suradnja policije, medija i građana urodila plodom

Mediji objavili, građani prepoznali i dojavili, kradljivac otkriven

Da suradnja policije s građa-nima nerijetko daje rezultata dokazuje slučaj od 9. siječnja iz Bjelovara. Naime, službenici Po-licijske postaje Bjelovar otkrili su i uhitili počinitelja kaznenog djela zahvaljujući pomoći me-dija i građana. Kazneno djelo krađe počinjeno je još 11. rujna prošle godine na štetu trgovač-kog centra u Ulici Andrije He-branga u Bjelovaru, iz kojega je ukraden alat u vrijednosti

nekoliko tisuća kuna. S ciljem otkrivanja i hvatanja počinite-lja ovog kaznenog djela policija je zatražila pomoć medija koji su objavili fotografiju mogućeg počinitelja. Zahvaljujući objavi i potom pomoći građana, policiji je s punim povjerenjem dojav-ljena informacija o mogućem počinitelju. Tako se osnovano sumnja da je počinitelj tog ka-znenog djela 38-godišnji hr-vatski državljanin protiv kojeg

je, nakon dovršenog krimina-lističkog istraživanja, Općin-skom državnom odvjetništvu u Bjelovaru podnesena kaznena prijava.-Policijska uprava bje-lovarsko-bilogorska zahvaljuje svim lokalnim medijima koji su pridonijeli ovom kriminalistič-kom istraživanju, kao i svim na-šim građanima koji prepoznaju trud, poštuju i pomažu u radu policije-stoji u priopćenju PU Bjelovarsko-bilogorske. (mp)

Načelnik policijske po-staje Bjelovar Veseljko Ravenščak u utorak 12.

siječnja je dvojici sugrađana uručio zahvalnice. Naime, oni su u toj postaji ista-knuti kao pojedinci koji su ti-jekom 2020. godine nesebično pomogli policijskim službeni-cima u razrješavanju i otkriva-nju kaznenih djela. Zahvalnica za iskazanu hrabrost, suradnju i snalažljivost dodijeljena je 14-godišnjaku. Taj je tinejdžer dao je osobit doprinos radu po-licije, što još više daje na znača-ju. Zahvalnica zbog dosadašnje uspješne suradnje, profesional-nosti, nesebične pomoći i dopri-nosa radu policije dodijeljena je i 38-godišnjem Bjelovarčaninu.-Ovi istaknuti sugrađani su osobno doprinijeli poboljšanju stanja sigurnosti svih stanovnika grada Bjelovara. Policijska upra-va bjelovarsko-bilogorska za-hvaljuje svim našim građanima koji prepoznaju trud, pomažu i poštuju rad policije-istaknuto je na svečanosti. I policija je od dvojice nagrađenih dobila zahva-lu na gesti te su obećali i nadalje pomagati u radu policije i pro-micati dobru, uspješnu i nadasve kvalitetnu suradnju. (mp)

Nekima su gradske ulice trkališteKako stati divljanju i sačuvati živote?


Službenici Postaje promet-ne policije Bjelovar proveli su kriminalističko istraži-

vanje nad 20-godišnjakom i 21-godišnjakom zbog sumnje u počinjenje prekršaja iz Za-kona o sigurnosti prometa na cestama. Naime, 8. siječnja u 22.20 sati u Bjelovaru u Ulici Prilaz An-drije Hebranga ispred srednjoš-kolskog centra 21-godišnjak iz Velikog Korenova i 20-godiš-njak iz Ždralova su osobnim automobilima bjelovarskih re-gistarskih oznaka usporedno se vozeći utrkivali od kružnog toka u Ulici Andrije Hebranga pre-ma Osječkoj ulici. U drag raceu 21-godišnjak se utrkivao Opel Astrom i pritom počinio pre-

Odala ih snimka na društvenoj mreži pa ih policija oglobila sa 6500 kuna

Loše završio ‘drag race’ dvojice mladih Bjelovarčana20 i 21-godišnjak su se 8. siječnja automobilima utrkivali u Ulicom Prilaz Andrije Hebranga ispred srednjoškolskog centra u smjeru Osječke ulice

I dalje je jako puno oružja po kućama, ostavama, štagljevima, podrumima

Predali puške, bombe, streljivo, tromblonske mineGrađani i dalje u sklopu akcije ‘Manje oružja, manje tragedija’ u velikom broju predaju nele-galno oružje. U ponedjeljak 11. siječnja čak su četiri osobe odlučile dragovoljno predati oruž-je, streljivo i eksplozivna sredstva. Jedna osoba s bjelovarskog područja policiji je dragovoljno predala automatsku pušku „Crvena zastava“ i pet pripadajućih spremnika za streljivo, 160 komada streljiva kalibra 7,62 mm, topničko streljivo kali-bra 20 mm i dvije ručne bombe, koje je pronašla čisteći kupljenu kuću. Daruvarčanin je predao automat kalibra 7,62 mm sa spremnikom i pet ručnih bombi, a druga je osoba s tog područja

čisteći naslijeđenu kuću u okolici Daruvara pro-našla i dragovoljno policiji predala 1220 komada streljiva različitog kalibra. Građanin Garešnice je predao ručnu bombu i topničko streljivo kalibra 20 mm. U srijedu 13. siječnja u Bjelovaru jedna osoba je policiji dragovoljno predala 37 komada raznog streljiva i okvir za automatsku pušku, a druga osoba dvije ručne bombe M-75, ručnu bombu ratne proizvodnje tzv. „fitiljaču“, trom-blonsku trenutnu minu te 250 komada streljiva različitog kalibra. Sve prikupljeno pohranjeno je u skladište protueksplozijske zaštite PU Bjelovar-sko-bilogorske do uništenja. (mp)

Na cesti između Grubišnoga Polja i Velikoga Grđevca

Iz prevrnute cisterne iscurilo oko 11 000 litara mlijeka

U ponedjeljak 11. siječnja oko 19,45 sati u Grubišnom Polju dogodila se prometna nesreća u kojoj je došlo do prevrtanja cisterne s 22 000 litara mlijeka. 49-godišnjak, koji je cisternom upravljao, izlaskom iz Grubišnoga Polja u pravcu Velikoga Gr-đevca 50 metara od table koja označava završetak naselja u de-snom je blagom zavoju zahvatio bankinu i izgubio nadzor nad cisternom, koja se zanijela i prevrnula na desni bok. Potom je cisterna četrdesetak metara klizala po cesti, a priključeno vozilo po zelenoj površini, pri čemu se izlilo oko 11 000 litara mlijeka. Zbog očevida i sanacije kolnika do 1 sat poslije ponoći cesta Gru-bišno Polje-Veliki Grđevac bila je zatvorena za promet. Vozač je naknadno zatražio liječničku pomoć skrb i hitnom pomoći je prevezen u Opću bolnicu Bjelovar. Kako je izvijestila policija, dobio je obavezni prekršajni nalog zbog izazivanja prometne nesreće. (mp)

U prometnoj nesreći u Zrinskom Toplovcu

Nakon udara u ralicu teško ozlijeđen 23-godišnjak

U prometnoj nesreći koja se 8. siječnja oko 13.35 sati dogodila u Zrinskom Topolovcu teško je ozlijeđen 23-godišnjak. On je upravljao osobnim automobilom Renault Laguna bjelovarskih registarskih oznaka kroz Zrinski Topolovac. Zbog neprilagođene brzine osobinama i stanju mokroga kolnika u zavoju je izgubio nadzor nad vozilom, koje se zanijelo po kolniku i udarilo desnom bočnom stranom u ralicu za snijeg priključenu na teretno vozilo. Ralicom koja je u trenutku udara bila zaustavljena na suprotnoj strani kolnika upravljao je 40-godišnjak. U nesreći 23-godiš-njak je osobito teško ozlijeđen, a s obzirom na prirodu ozljeda nije alkotestiran već su izuzeti uzorci radi toksikološke analize na prisutnost alkohola u organizmu. Vezano za ovaj događaj slijedi posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, priopćila je nakon nesreće bjelovarsko-bilogorska policija. (mp)

36-godišnji Grubišnopoljac bio žrtvom ‘online’ lukave prevarantice

Nepoznatoj ženi dao svoj broj mobitela i kod za pristup

aplikacijiŽrtvom neobičnog načina prijevare bio je 36-godišnji Grubišno-poljac. Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je putem jedne aplikacije vezane za društvenu mrežu poslao zahtjev za prijateljstvo nepoznatoj osobi ženskog imena. Ona ga je tijekom dopisivanja zatražila broj mobitela, a osim broja dao joj je i kod koji mu je putem SMS poruke dostavio teleo-perater. Naime, prevarantica je koristeći njegov broj mobitela i dostavljeni joj kod otvorila aplikaciju pomoću koje je upravljala računom mobilnog telefona 36-godišnjaka i time ga oštetila za nekoliko stotina kuna počinivši kazneno djelo prijevare.-Kako bi izbjegli ovakav način prijevare ne ustupajte nepoznatim oso-bama podatke kao što su PIN-ovi, kodovi i slično jer prevaranti su uistinu lukavi, olako pridobiju pažnju i povjerenje žrtve koje potom iskoriste kako bi ih okrali. Nikome ne ustupajte svoje osobe podatke koji su i zakonom zaštićeni, podatke o bankovnim karticama, osobnim ispravama ili kao u ovom slučaju kod koji je poznat samo vlasniku i dostavljen na vlasnikov broj mobite-la-poručuju iz Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske. (mp)

gršt prekršaja. Poput pretjecanja drugog vozila koje prelazi pje-šački prijelaz za što mu je izreče-na novčana kazna od 3000 kuna te mjesec dana zabrane uprav-

ljanja vozilom B kategorije. Po-činio je prekršaj naglog poveća-nja brzine, odnosno kretanja iz mjesta, prekršaj neprilagođene brzine osobinama i stanju ceste te prekršaj nepoštivanja pro-metnih znakova i pravila, za što je dodatno kažnjen s 2000 kuna. 20-godišnji sudionik drag racea koji je upravljao Golfom također si je natovario nekoliko prekr-šaja. Prekršaj naglog povećanja brzine i prekršaj neprilagođene brzine osobinama i stanju ceste pa su i njega policajci ‘razveselili’ kaznom od 1500 kuna.-Poziva-mo i apeliramo na građane da s punim povjerenjem koriste mobilnu aplikaciju „MUP-Si-gurnost i povjerenje“, elektron-sku poštu Policijske uprave [email protected] ili pozivom na broj 192, kako bi dojavili sva neprimjerena, ne-prihvatljiva i nadasve kažnjiva ponašanja-poručuju iz PU Bje-lovarsko-bilogorske zahvaljuju-ći građaninu koji je omogućio dostupnom snimku objavljenu na društvenim mrežama na te-melju koje je policija utvrdila počinitelje prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Michael Palijan


AktualnoNa udaru potresa sakralni objekti i na području Bjelovarsko-bilogorske županije

Potres ozbiljno oštetio crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Novoj RačiToranj se nagnuo, oštećenja su na lukovima između brodova, a najviše ispod kora gdje su pukotine i do nekoliko centimetara

Na potresom pogođenom području su i vatrogasci s područja Bjelovarsko-bilogorske županije

Na područje Banovine otišao 41 vatrogasac s 11 vozila

Potres od 6.2 prema Ri-chteru koji je 29. prosinca prošle godine pogodio Ba-

novinu, osjetio se i na području Bjelovarsko-bilogorske župani-je, gdje su također zabilježena oštećenja objekata. Među njima i sakralnih. Naime, među neki-ma potres je ozbiljno oštetio i crkvu Uznesenja Blažene Dje-vice Marije u marijanskom sve-tištu Bjelovarsko-križevačke biskupije u Novoj Rači.-Oštećen je zvonik koji se malo nagnuo prema parku, ali su i broj-na oštećenja unutar crkve. Osobi-to lukovi crkve i ispod kora gdje su pukotine u koje mogu stati prsti. Zbog toga nije sigurno održavati misna slavlja unutar crkve-kazao je novorački župnik Josip Star-čević. Tako su do daljnjeg misna

slavlja nedjeljom i blagdanima u crkvi svete Katarine u Nevincu, a tijekom tjedna u župnoj dvora-ni. Podsjetimo, crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Novoj Rači izgradili su templari 1312. godine, nadograđivana je sedam

puta i sadašnji oblik potječe iz 1782. godine, kada je posljednji puta temeljito obnovljena. Nakon što su nastala oštećenja crkvu su obišli biskup bjelovarsko-križe-vački Vjekoslav Huzjak i župan Damir Bajs, najavivši pregled

statičara i prve intervencije kako bi se osigurala statika objekata i spriječila daljnja oštećenja. Uz nadu da potresa više neće biti i uz puno suosjećanje s onima koji su izgubili puno više, biskup je na-glasio da će valjati sanirati crkvu u Novoj Rači, ali i još nekoliko drugih na području biskupije koje su oštećene.-Potreba da se crkve sanira nakon potresa nadmašuje mogućnosti koje sada imamo. To znači da moramo dugoročno pla-nirati i iskoristiti sve mogućnosti koje postoje kako bi tu spome-ničku baštinu sačuvali i držali u funkciji. Ovdje u ovom času nije sigurno i ne bi bilo dobro ljude pustiti u crkvu. Da se, ne daj Bože, nešto dogodi bila bi to još veća tragedija. Nastojimo voditi raču-na o svemu i funkcionalnosti, ali

prije svega o sigurnosti ljudi-ka-zao je biskup Huzjak. Tako će pri obnovi osim na resurse biskupije te one društveno političkih struk-tura računati i na one europskih fondova. Da bi sada mogla biti in-terventno obnovljena i Županija će poduzeti određene korake-Žu-panija će temeljem dogovora ne samo s ovom već i drugim opći-nama na svom području u slučaju potrebe proglasiti prirodnu nepo-godu. To je preduvjet da se može više pomoći i da se može tražiti pomoć države. Pozivam sve one koji imaju štete da ih prijave svo-jim općinama i gradovima, a te-meljem prijava općina i gradova proglasit ću prirodnu nepogodu gdje je to potrebno-kazao je žu-pan Damir Bajs. Michael Palijan

Među stotinama pri-padnika žurnih službi koji su odmah nakon

što je razorni potres 29. pro-sinca prošle godine pogodio to područje slili na Banovinu, bili su i vatrogasci s područja Bje-lovarsko-bilogorske županije okupljeni pod kapom županij-ske Vatrogasne zajednice. Među njima je bilo dvadeset pro-fesionalnih vatrogasaca i 21 do-brovoljac, doznajemo od Zdenka Brandeisa v.d. županijskog vatro-gasnog zapovjednika, ujedno i zapovjednika Vatrogasne zajed-nice Daruvara. Iz Garešnice se ondje našlo 15 vatrogasaca s če-tirima vozilima, 12 čazmanskih vatrogasaca s dvama vozilima, šest daruvarskih vatrogasaca s

trima vozilima, četiri bjelovarska koji su na Banovinu otputovali s jednim vozilom te jedan vatroga-sac s vozilom iz Javne vatrogasne postrojbe Grubišnoga Polja. Na-knadno su poslane još tri vatro-gasne cisterne za opskrbu pitkom vodom.-Toga dana do ponoći su se svi vratili, osim triju cisterni. Naime, radili su na raščišćavanju ruševina hidrauličnim alatima, tehničkim vozilom, izvlačili ljude iz vozila, micali vozila i građevni materijal koji je popadao-kaže Z. Brandeis. Potom je sutradan temeljem druge zapovjedi, pre-ma kojoj su na pogođenom po-dručju bila potrebna vatrogasna vozila za spašavanja sa visina, iz JVP-a Bjelovara putem Banovine otišla platforma s dvama vatro-

gascima, vatrogasne ljestve i dva vatrogasca iz JVP-a Daruvara i autoljestve i tri vatrogasca iz JVP-a Čazma. Od triju cisterni koje su se našle na pogođenom području one Grubišnoga Polja i Garešnice su se 31. prosinca vratile, dok je daruvarska ostala te još uvijek s području Lekenika opskrbljuje pogođeno područje

vodom. Posla je puno, brojni su objekti oštećeni, tako da tijekom 24 sata ima i do 20 intervencija pa su se vatrogasci svakoga dana izmjenjivali. No, vremenske ne-prilike koje su zaprijetile sigur-nosti rada na visini 10. siječnja su tri ekipe primorale da se pri-vremeno vrate u svoje postaje te će se na pogođeno područje

ponovno uputiti kada vremenske prilike dopuste siguran nastavak radova. Z. Brandeis kaže da se do sada vatrogasci, koji iza sebe imaju brojne intervencije, nisu susreli s takvom katastrofom. I sam je u dva navrata boravio na pogođenom području i posvje-dočio da je riječ o teškim inter-vencijama.-Oštećenja je mnogo, ljudi su ostali bez svojih domova. Puno je teškog posla na uklanja-nju ruševina i sanaciji oštećenja. Vatrogasci rade na visinama i tlo stalno podrhtava pa je rad na visini opasan. Osim toga vrlo je teško gledati i vlasnike kuća koji su neprestano u strahu-kaže Z. Brandeis. No, unatoč tomu što se do sada nisu s takvim izazovom susreli, v.d. županijskog vatroga-snoga zapovjednika kaže kako su vatrogasci osposobljeni za inter-vencije na dubinama, visinama i dobro znaju na što trebaju paziti i kako raditi. Michael Palijan

Zbog vremenskih neprilika koje su zaprijetile sigurnosti rada na visini 10. siječnja tri ekipe morale su se privremeno vratiti u svoje postaje

Potres nije poštedio ni Bjelovarsko-bilogorsku županijuKako vrijeme prolazi uočava se sve više šteta


I na područjima udaljenima 90 kilometara zabilježena oštećenja na kućama

Potres i u Đulovcu nekoliko obitelji ostavio bez krova nad glavomU Malom Miletincu obitelj više nema kuću jer su se urušili bočni zidovi, a bez sigurnoga krova nad glavom ostalo i nekoliko samačkih domaćinstava u Maloj i Velikoj Babinoj Gori

Među velikim brojem onih koji su odlučili pomoći stanovništvu na potresom po-gođenom području su i članovi Mladeži

HDZ-a Bjelovarsko-bilogorske županije. Nakon što su organizirane akcije prikupljanja odjeće i namirnica članovi Mladeži te stranke sortirali su odjeću i namirnice, a zatim u koordinaciji s oso-bama na području gradova pogođenih potresom dostavili prikupljenu odjeću i namirnice. Posjetili su Petrinju i okolna sela u dvama navra-tima. Vezano za aktivnosti te stranke po pitanju pomoći nakon potresa predsjednik kluba vijećni-ka HDZ-a u županijskoj skupštini Bjelovarsko-bi-logorske županije Silvestar Štefović pozvao je sve članove županijske skupštine da se odreknu svoje vijećničke naknade u korist potresom pogođenih područja pa je slijedom toga Županijski odbor Mladeži HDZ-a sugerirao članicama i članovi-ma Mladeži koji obnašaju dužnosti gradskih ili općinskih vijećnika da se također odreknu svo-jih naknada u korist stradalih.-U ovom teškom

Na čazmanskom području još se zbrajaju štete od posljedica potresa

Prve procjene premašuju iznos od 10 milijuna kuna

Nakon niza jakih potresa koji su pogodili po-dručje Petrinje, Siska i Gline i na području Grada Čazme zbrajaju se štete na objektima. Među ostalim oštećene su i crkve. Jedna od njih nalazi se u Vrtlinskoj, crkva sv. Jelene Križarice. Posljedice potresa uočljive su na nagnuću ograde oko župne crkve, na samoj crkvi oštećeno je i nagnuto krovište tornja, napuknuti su zidovi, na više mjesta napu-knuta je i kupola crkve, a s lijeve strane glavnog oltara uslijed potresa srušen je na pod i oštećen kip sv. Apolonije koji je pri padu oštetio glavni oltar, objavio je Super portal Čazma. Stručnjaci pregledaju i oštećena na ostalim crkvama, čazmanskoj, onoj u Dapcima i dru-gima. Kako doznajemo u Gradskoj upravi Grada Čazme, do sada je zaprimljeno stotinjak prijava, koje se odnose na javne zgrade i veći broj na privatnim objektima. Iako još podaci nisu konačni grado-načelnik Dinko Pirak, procjenjuje da sva oštećena premašuju deset milijuna kuna. Konačno izvješće sa zahtjevom za namirenje šteta bit će poslano Bjelovarsko bilogorskoj županiji, dodao je Pirak. (fj)

Odlučili pomoći stanovnicima potresom pogođenog područja

Pomoć prikupljali i dostavljali članovi Mladeži HDZ-a Bjelovarsko-bilogorske županije

razdoblju za cijelo hrvatsko društvo najvažnije je zajedništvo, a volonterski duh i pomoć bližnjemu je ono što nas dodatno jača i zbližava. U ovim tre-nutcima nisu bitne ni stranačke pripadnosti nego pomoć onima kojima je to najpotrebnije-stoji u priopćenju koje potpisuje Stipan Ćurak, tajnik ŽO MHDZ-a Bjelovarsko-bilogorske županije. (mp)

Koliko je bila snaga i razor-nost potresa koji je 29. prosinca prošle godine

pogodio područje Banovine svjedoči činjenica da je destruk-tivac od 6.2 prema Richteru i u 90 kilometara zrakom udalje-nom Đulovcu oštetio nekoliko kuća i nanio štetu u središtu općine. Naime, kako doznajemo na području te općine pojedine obitelji su nakon potresa tako-đer ostale bez svojih stambenih objekata, odnosno u takvom su stanju da se u njima ne može ži-vjeti. Dio njih je već i ranije bio oštećen, a sada su ih potresi do-krajčili.-Zbog toga u Malem Mi-letincu imamo obitelj koja više nema krov na glavom jer su se urušili bočni zidovi kuće, a isto tako imamo i nekoliko samačkih domaćinstava u Maloj i Velikoj Babinoj Gori, gdje ljudi žive u malim trošnim kućicama koje su se ‘raširile’. Odnosno, postale upitne za stanovanje-kaže Dra-go Hodak, načelnik Đulovca.

Stoga će vodstvo općine zatra-žiti proglašenje stanja prirodne nepogode kako bi se mogla osi-gurati veća pomoć u rješavanju stambenoga pitanja oštećenih obitelji, ali i kako bi bile sanira-ne druge štete. Naime, oštećenja su nastala na područnoj osnov-noj školi u Velikim Bastajima, potom na kotlovnici u Đulovcu kod sportske dvorane i u stam-

benim zgradama u središtu op-ćine koje su ispucale i statički su upitne. Nakon proglašenja nepogode doći će statičari koji će procijeniti stanje objekata, kaže načelnik.-Kada smo sve stavili na papir došli smo do oko 2,5 milijuna kuna trenutno evidentiranih šteta i vjerujemo da je to dovo-ljan temelj za proglašenje sta-

nja prirodne nepogode. Potom možemo pokrenuti određene radnje poput upućivanja za-htjeva za dodjelu kontejnera za ljude, posebice samce, koji su ostali bez sigurnoga krova nad glavom-ističe Hodak. Na sreću nitko od vlasnika objekata nije ozlijeđen i za sada, nažalost, bo-rave u dijelovima kuća koji još nisu srušeni. Općina je spremna

potražiti nekretnine koje bi une-srećenima ustupila na korište-nje, ukoliko će htjeti odseliti sa svojih ognjišta.-Neke bi mogli zbrinuti putem kontejnera, a već sada imamo inicijativu da na-pravimo pomoćne objekte do 50 četvornih metara sukladno pro-storno planskoj dokumentaciji i zakonskim okvirima-zaključuje Hodak. Michael Palijan


AktualnoTomislav Bešvir – bjelovarski kuhar u Sisku

Ostajemo dok god bude potrebnoUz brojne volontere koji već danima na terenu odrađuju lavovski posao kako bi što pri-je osigurali tople domove, ali i obroke za ljude s pogođenih područja, nalazi se i bjelovar-ski kuhar Tomislav Bešvir koji od 7. siječnja volontira u Sisku: – Kako sam zbog širenja pan-demije ostao bez posla, a onda se dogodila i ova situacija s po-tresima, nisam mogao ostati po strani i da ne pomognem.

Čazmansko Društvo „Naša djeca“ na inicijativu DND-a «Vladimir Nazor» iz Križa, susjedne Zagrebačke županije, uključilo se u prikupljanje pomoći pod nazivom «Djeca Moslavine za djecu Banovine», koja se provodi u suradnji i sa LAG-om Moslavine i Saveznim DND. Inicijativa uključuje akciju «Kutijice prijateljstva za djecu stradalu u potresu». - Pozivamo roditelji da u suradnji s djecom pripreme kutijicu iznenađenja za nepoznatog prijatelja ili prijateljicu stradale u potresu. Neka to bude znak solidarnosti i zajedništva među djecom. Svaka kutijica prijateljstva će se evidentirati, dobiti broj i na nju zalijepiti logo ove aktivnosti – „Djeca Moslavine za djecu Banovine“. Kutijice će biti distribuirane direktno do djece

Volonteri garešničkog Crvenog križa od prvog dana pomažu stradalima u potresu

Nastavili skupljati pomoć, cijepili se i održali skupštinu

Garešnički Crveni križ od prvog dana potresa sudjeluje u prikuplja-nju i dostavi huma-nitarne pomoći za stanovnike potresom stradalog područja u susjednoj Sisač-ko-moslavačkoj župa-niji. Uz pomoć svojih volontera i brojnih građana i udruga koje su se stavile na raspo-laganje Crvenom križu svu prikupljenu po-moć odvozili su une-srećenima, a sve u suradnji s Crvenim križom Glina iz kojeg je proteklih dana stigla obavijest da do daljnjega nemaju potrebe za humanitarnom pomoći i ljudstvom. - Mi smo nastavili prikupljati humanitarnu pomoć, a dostavljat ćemo je na stradalo područje prema potrebama s terena o čemu će nas izvijestiti naši kolege iz glinskog Crvenog križa. Ova situacija će potrajati i zato pozivam građane da budu i dalje solidarni kao i do sada, ali da više ne do-nose odjeću koje ima dovoljno. Do daljnjeg prikupljamo hranu, higijenu, deke, grijalice, cerade, baterije, čarape, donji veš i obuću, a sve to građani mogu donijeti u naše skladište u prostoru bivšeg matičnog ureda u vremenu od 9 do 12 uz prethodnu najavu na telefon 531-156 – rekla nam je ravnateljica Crvenog križa Gareš-nica Melita Lozina. Podjela rabljene odjeće i obuće potrebitima s područja Grada Garešnice i općina Hercegovac, Berek i Velika Trnovitica nastavljena je i vrši se svaki četvrtak u vremenu od 16-18 sati uz poštivanje svih epidemioloških mjera. Prošlog tjedna volonteri Crvenog križa su se cijepili protiv virusa Covid 19, a početkom ovog tjedna održana je i izborna skupština Gradskog društva CK Garešnica. Za novog predsjednika društva ponovno je izabran Tomislav Severović iz Tomašice, za potpredsjednike su birani Sanja Radošević i Edim Muratović, a uz njih u novi odbor društva ušli su Daniela Kelava, Sonja Pastuović, Željko Kuhar i Zrinka Opalički. U Nadzorni odbor birani su Senka Jambrišak, Ivanka Bosilj i Mira Majhut. Alen Štandar

Čeka obec već više od jednog stoljeća uspješno radi na okupljanju svoje nacionalne manjine na području Bjelovara, a svojim kulturno-umjet-ničkim programima re-doviti su sudionik svih važnijih manifestacija. No, tu su i kada treba pomoći u humanitarnim akcijama i pokazati ve-liko srce. Svoje prostorije u vrijeme pandemije otvorili su Domu zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije za obavljanje patronažne zaštite. No, i nakon katastrofalnog potresa brzo su se organi-

zirali kako bi pomogli nastradalim područji-ma. – Želja nam je po-moći ljudima u nevolji i u kontaktu smo s do-gradonačelnicom Gline Brankom Bakšić Mitić i ljudima iz Jazveneke, naselja pored Siska. Od njih smo saznali kako

grijalica imaju dovoljno, a da im je sada prioritet hrana, pa smo to i sakupili. Jako smo zadovoljni i zahvalni odazivom naših sugrađana koji su drage volje pomogli – poručila je predsjednica Češke obeci Miruška Lončar. (sk)

Preko stranice udruge „Chef kuha doma“ saznao sam da traže profesionalne kuhare. Javio sam im se, i evo me u Sisku. Naša ekipa dnevno skuha između 500 i 1000 obroka koji se zatim razvoze potrebitima na teren. Radimo po cijele dane, ali nam ništa nije teško jer ovim ljudima treba pomoći – pojašnjava To-mislav. Vrijedi spomenuti kako je njihova kuhinja smještena u jednom ugostiteljskom objektu

koji je zbog pandemije bio za-tvoren. Ekipa se mijenja ovisno o obiteljskim i poslovnim oba-vezama, ali je svaki dan izme-đu 5 i 6 kuhara koji pripremaju namirnice koje im preko udru-ge doniraju dobri ljudi i tvrtke. Želite li i vi pomoći u nabavci obroka potražite na društvenim mrežama stranicu „Chef kuha doma“. Na njoj možete saznati kako donirati namirnice ili svoje proizvode koje će ovim velikim

ljudima omogućiti da još dugo pomažu, odnosno kako kaže Tomislav: - Ostajemo na tere-nu dok god bude potrebe za pri-premanjem obroka – zaključuje Tomislav. No, kako se uvijek u izazovnim vremenima pokaže veličina ljudskosti, tako je bilo i sa smještajem. Vlasnik stana je otišao živjeti u kuću kako bi se u njega besplatno mogli smjestiti kuhari. Tako se i oni nakon na-pornog zasluženo mogu odmo-

riti i već sutra krenuti u nove kulinarske majstorije i barem malo ublažili patnju ljudi na Banovini. Slaven Klobučar

Češka obec Bjelovar u pomoći nastradalim područjima

Čazmansko Društvo „Naša djeca“ u novoj humanitarnoj akciji

„Djeca Moslavine za djecu Banovine“

putem naših volontera, kazala je Ivana Popilovski u ime orga-nizatora i poručila - U kutijicu prijateljstva ubacite prije svega ljubav i pažnju, a onda ono što možete i mislite da bi razveselilo djecu koja će to dobiti, samo vo-dite računa da ne šaljete kvarljivu robu! Nikako ne stavljajte novac! Naučimo svoju djecu da budu solidarna i da pomažu prijatelji-ma u nevolji. Upute kako pripre-

miti kutijice prijateljstva, mogu se vidjeti na facebok stranici DND Čazma i Grada Čazme. Prve kutije prijateljstva već su stigle u sabirno mjesto u prošlu subotu 16.siječnja, a nastavit će se primati i iduće dvije subote, od 12 do 15 sati, u novim prostori-jama čazmanskog Društva „Naša djeca“, u zgradi bivšeg „Žita“, koje im je omogućio Grad Čazma. Franjo Jagatić

Dobri ljudi i dalje pomažu BanoviniNeki prikupljaju donacije, drugi rade na terenu


Na području županije stigli i brzi antigenski testovi na koronavirus

Sa 6700 testova do lakšeg i bržeg sprječavanja širenje zaraze

Garešnička Srednja škola „August Šenoa” protekle dvije školske godine nije

upisala razred opće gimnazije i ova je godina za nju ključna kako bi zadržala taj program. Naime, ukoliko ove godine ne upiše ra-zred gimnazijalaca, izgubit će pravo na provođenje progra-ma opće gimnazije. Svjestan je toga i novi ravnatelj škole dipl. ekonomist Robert Kelečić koji već poduzima određene kora-

Školu pohađa 351 učenikSrednju škola „August Še-noa” Garešnica trenutno po-hađa 351 učenik, a ima 49 za-poslenih nastavnika. Provodi devet obrazovnih programa od kojih su tri četverogodiš-nja (opća gimnazija, grafički tehničar i turističko-hotelijer-ski komercijalist) te šest stru-kovnih trogodišnjih (kuhar, konobar, instalater grijanja i klimatizacije, prodavač, stolar i frizer). Škola ima specijalizi-rane učionice (praktikume za ugostitelje i frizere te radio-nice za stolare i instalatere), novu sportsku dvoranu i uče-nički dom u kojem su trenut-no smještena 124 učenika. (aš)

Podrška usavršavanju nastavnikaProteklih godina, osim za gimnaziju, sve je sla-biji interes i za usmjerenje prodavača dok su sva druga usmjerenja dobro popunjena, a raste interes za program stolara. Kako bi išli u korak s potrebama tržišta rada, u Srednjoj školi „Au-gust Šenoa” Garešnica prije četiri godine uveli su smjer grafički tehničar u suradnji s lokalnom

grafičkom tvrtkom, a sada se razmišlja, kaže ravnatelj Robert Kelečić, i o uvođenju progra-ma za web dizajnera. Novi će ravnatelj više po-državati i stručno usavršavanje nastavnika što nije bio slučaj prijašnjih godina, a to se vidi i iz toga što škola danas nema niti jednog profesora mentora. (aš)

Nacionalni Stožer civil-ne zaštite isporučio je Stožeru civilne zaštite

Bjelovarsko-bilogorske županije 6700 brzih antigenskih testova na koronavirus, priopćeno je početkom prošloga tjedna iz županijskoga stožera. Tako je Stožer civilne zaštite Bjelovar-sko-bilogorske županije prema utvrđenom rasporedu 3000 br-zih antigenskih testova dodijelio

Domu zdravlja Bjelovarsko-bi-logorske županije, 2400 testova domovima za starije i nemoćne, 1000 Specijalnoj bolnici za me-dicinsku rehabilitaciju Daruvar-skih toplica, dok je 300 brzih antigenskih testova dodijeljeno Zavodu za hitnu medicinu Bje-lovarsko-bilogorske županije. Brzi antigenski testovi koriste se s ciljem bržeg otkrivanja osoba zaraženih koronaviru-

som, izolacije osoba pozitivnih na COVID-19, a time i s ciljem sprječavanja širenja daljnje za-raze. Prava borba protiv zara-ze je cijepljenje, koje je počelo 27. prosinca prošle godine i na području naše županije. Podsje-timo, prvu dozu primila je liječ-nica Zavoda za hitnu medicinu Bjelovarsko-bilogorske županije Zlata Ileković Pejić. U Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko–

bilogorske županije u prvom je navratu pristiglo 305 doza, kojima su procijepljeni djelat-nici Zavoda za hitnu medicinu i COVID odjela Opće bolnice Bjelovar, a 260 doza je bilo ras-poređeno četirima domovima za starije i nemoćne u Bjelova-ru. U drugoj pošiljci tjedan dana poslije stiglo je 350 doza također namijenjenih zdravstvenim dje-latnicima i domovima za stare

i nemoćne. Kako je najavljeno, svakoga tjedna će dolaziti odre-đena količina cjepiva. (mp)

Garešničkoj Srednjoj školi prijeti gubitak programa opće gimnazije

Ravnatelj Kelečić: Sačuvati gimnaziju u interesu je cijele naše zajednice!- Zabrinjavajuće je da učenici OŠ Garešnica upisuju gimnazije u susjednim gradovima dok je s druge strane činjenica da su naši gimnazijalci uvijek visoko rangirani kod upisa na sve fakultete – kaže ravnatelj Kelečić

ke kako bi se sačuvao program opće gimnazije. - Malom gradu kao što je Garešnica od izuzet-ne je važnosti sačuvati gimna-ziju. Smatram da je učenik bilo kojeg zanimanja jednako vri-jedan, međutim naravno da se od gimnazijalaca uvijek očekuje više jer se podrazumijeva da će oni sutra upisati fakultete. Oni

su potencijalno intelektualna elita koja mora postojati u sva-kom društvu. Činjenica je da su dosad naši gimnazijalci uvijek bili visoko rangirani kod upisa na sve fakultete, od medicine do elektrotehnike, što znači da imamo kvalitetan nastavnički kadar – rekao nam je ravnatelj Robert Kelečić koji je i sam zavr-

šio gimnaziju u toj školi te dodao: - Planiram obići završne razrede osnovnih škola s područja biv-še općine Garešnica koji nama gravitiraju i razgovarati s uče-nicima i njihovim roditeljima. Očekujem i bolju suradnju s OŠ Garešnica jer je upravo interes njezinih učenika za upisom u našu gimnaziju najmanji. Cilj mi je da se to promijeni i želim vidjeti zbog čega njeni učenici upisuju gimnazije u susjednim, a ne u svome gradu. Već sam razgovarao i s gradonačelnikom Garešnice Josipom Bilandžijom koji je iskazao spremnost na su-radnju i pomoć da se program opće gimnazije sačuva – kazao je. Kako bi potaknula učenike da se upišu u garešničku gimnaziju,

Srednja škola, kaže njen ravna-telj, može pojačati kurikulum uvođenjem dodatne satnice stranih jezika, uvesti više izbor-nih predmeta, a Grad Garešnica može npr. donijeti odluku o su-financiranju udžbenika, plaćanju učeničkog doma i slično. Nešto od toga sigurno će se uvesti kako bi se sačuvao program gimnazije u Garešnici jer je to od interesa cijele zajednice, a sukladno tome za očekivati je da će se uskoro donijeti i konkretne mjere. Alen Štandar


Aktualno

Nakon što je završena energetska obnova Područje škole u Dragancu i matične

Osnovne škole u Čazmi, sve je spremno za početak teme-ljite obnove i Područne škole u Dapcima. Područna škola Dapci jedna je od četiriju škol-skih zgrada na području grada

Temeljita energetska obnova očekuje i Osnovnu školu Đulo-vac i pripadajuću dvoranu. Riječ je o 41. i 42. školskom objektu za koji je potpisan ugovor s izvo-đačem radova koji omogućuje kompletnu energetsku obno-vu školske zgrade, a projekt je vrijedan 3.6 milijuna kuna. In-vesticija je to Bjelovarsko-bilo-gorske županije koja će dovesti do smanjenja potrošnje energije za grijanje kao i stvaranje ugod-nijih uvjeta za rad te podizanja kvalitete nastave na višu razinu za ukupno 148 učenika i 34 za-poslenika škole. - Veseli nas što ćemo nakon potpisa ugovora s izvođačem radova za energet-sku obnovu naše matične škole

započeti s radovima. Zasigurno ćemo nakon izvođenja radova imati bolje uvjete za rad. Vje-rujemo da će nakon energetske obnove doći do znatne uštede energenata, predviđa se čak 72%. Ovom prilikom bih u ime roditelja, učenika i djelatnika škole zahvalila našem županu i Bjelovarsko-bilogorskoj žu-pan,iji na svesrdnoj pomoći na ovom hvalevrijednom projektu”, rekla je ravnateljica OŠ Đulo-vac Zlatica Kovačić. Ulaganje u školstvo jedan je od prioriteta Bjelovarsko-bilogorske župani-je, a ukupno u tom segmentu županija ima investicije vrijed-ne više od 250 milijuna kuna uspješno koristeći europska

Župan Damir Bajs u posjetu čazmanskom kraju

U obnovu ide i PŠ u Dapcima

Čazme obuhvaćene europskim projektom energetske obnove, koje na području Grada Čazme provodi Bjelovarsko bilogorska županija. Školu u Dapcima po-hađa 17 učenika u dva razredna odjela. Ukupna vrijednost ob-nove stajat će 1,6 milijuna kuna

a u toj investiciji bespovratnih je 695.424,26 kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, što čini 59,8 posto prihvatljivih troškova Projekta. – Na ško-li kao i na ostalim projektima energetske obnove obnavlja se vanjska ovojnica, obnavlja se

negrijani dio prostora stropa prema krovištu, dolazi obnova rampe, odnosno izgradnja nove rampe, ugradnja sustava grija-nja i ugradnja novih radijatora. Zatim imamo izmjenu stolarije gdje će se raditi i zaštita od sun-ca postavljanjem horizontalnih

žaluzina, isto tako uredit će se i ostali prostori, prostor stana koji je pripojen za korištenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture, rekla je ravnateljica Osnovne škole Čazma, Lidija Osman Ugovor s izvođačem je potpisan i radovi mogu početi kad to vremenske prilike do-puste. - Očekujemo da se škola pretvori u jedan moderan škol-ski objekt za 21.stoljeće. Ovdje ide kompletna rekonstrukcija, od temelja do krova, ali iskoristit će se i prostori koji nisu bili u funkciji škole, da se pretvore u školski prostor, naglasio je žu-pan Damir Bajs, te dodao kako će i ovu školu kao i sve ostale, koje su već prošle energetsku obnovu, Bjelovarsko-bilogor-ska županija opremiti s novim namještajem i opremom. Župan je i ovom prigodom najavio ove godine još i obnovu Područne škole u Mikloušu. Franjo Jagatić

Energetska obnova Osnovne škole Đulovac i sportske dvorane

Potpisan ugovor s izvođačem radova vrijednih 3,6 milijuna kuna

sredstva. - Bjelovarsko-bilogor-ska županija, koja je prije koju godinu bila zadnja po povlače-nju sredstava Europske unije i zadnja po ulaganjima u škol-

stvo, sada je pri samom vrhu. Ulaganje u školstvo je ulaganje u standard. Mnogi pričaju o Hrvatskoj kao o zemlji znanja, međutim to se mora vidjeti na

konkretnim potezima. To znači da se mora brinuti o uvjetima u kojima se radi, ali i ljudima koji rade u školama - rekao je župan Damir Bajs. (sk)

Ukupna vrijednost obnove stajat će 1,6 milijuna kuna a u toj investiciji bespovratnih je 695.424,26 kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, što čini 59,8 posto prihvatljivih troškova Projekta

Tko ne riskira, ne profitiraKad se u pandemiji odlučiš na poduzetništvo


Župan Damir Bajs sa su-radnicima obišao je tvrt-ku Intra Lighting Čazma

koja je ugovoreni isporučitelj rasvjetnih tijela koja će se ugra-diti u novu zgradu Opće bolni-ce Bjelovar. Za 4260 rasvjetnih tijela koja će se ugraditi u novu zgradu bolnice posao je vrijedan 5,5 milijuna kuna. Posao je za tu tvrtku tim više važan jer je dobiven u vremenima COVID krize i on za njih predstavlja čak 10% godišnjih prihoda te

Jedan od pokazatelja da se u Ga-rešnici posljednjih godina budi poduzetnički duh posebno kod mladih ljudi je i pogon pilane koju je u prostoru nekadašnje tvrtke Finag u Garešnici otvo-rila mlada obitelj Papić. Riječ je o tvrtki „Pilana Papić“ d.o.o. koju su osnovali i uspješno je vode supružnici Ana (26) i Da-nijel (27) Papić koji su se prije dvije godine vratili iz Zagreba u Dišnik kod Garešnice s namje-rom da u svome kraju pokrenu vlastiti posao. - S radom smo počeli u veljači 2019. godine i nakon dvije godine poslovanja mogu slobodno reći da nam dobro ide i da smo zadovolj-ni, a u poslu nas nije omela ni pandemija. Bavimo se uslugom piljenja i obrade trupaca, izra-dom friza i elemenata od hra-sta, dasaka za seljačke podove i parkete, a sve radimo za jednog poslovnog partnera kojem ispo-ručujemo robu koja potom ide dalje u izvoz za Italiju, Austriju,

Renomirana čazmanska tvornica u novu bjelovarsku Opću bolnicu ugradit će 4.260 najsuvremenijih rasvjetnih tijela

Tvrtka Intra Lighting dobila posao za 5,5 milijuna kunaOvaj posao u našoj blizini dobro će nam doći, jer će činiti 10 % očekivanih prihoda u ovoj godini – direktor Božidar Kadoić

čazmanske tvrtke koja se bavi proizvodnjom najsuvremenijih rasvjetnih tijela. Ugovoreni po-sao uvelike će pridonijet bržem i kvalitetnijem oporavku tvrtke usred COVID krize. - Posao

koji smo ugovorili za isporuku rasvjete itekako će nam dobro doći. Nakon dvije godine rasta, u prošloj 2020. imali smo pad proizvodnje od dvadesetak po-sto, pa će ovaj posao činiti 10%

naših očekivanih prihoda u ovoj godini. Sretni smo što je struka još jednom prepoznala Intra Li-ghting u Hrvatskoj, kao što smo prepoznati i u svijetu. Propali su nam poslovi od kada se pojavila korona. Ogroman posao u jed-noj zračnoj luci u Italiji, nekoli-ko hotela u Hrvatskoj, dva velika projekta u Srbiji, to bi bilo ne-koliko milijuna kuna. Međutim, neki poslovi će se obnoviti, neki nastaviti, vjerujemo da ćemo doći do nekih novih poslova, a ovaj posao u našoj blizini na zgradi bolnice, svakako će nam jako dobro doći, rekao je Bo-židar Kadoić, izvršni direktor tvrtke Intra Lighting. Radi se o vrhunskoj svjetskoj kvaliteti led rasvjete na koju čazmanska tvornica, još od 2018 godine, daje jamstvo čak sedam godina.

Župan Damir Bajs zadovoljan je što je tvrtka iz naše Župani-je dobila ovaj veliki posao, kao podizvođač, te dodao. - Ono što je pred nama i što već pri-prema Intra Lightingu su nove investicije, odnosno jedan novi proizvodni pogon i očekujemo da što oprije krene u izgradnju. Time bi se povećali kapacite-ti, broj zaposlenih u županiji i gradu Čazmi, naglasio je župan Bajs prilikom nedavne posjete tvornici u Čazmi. Tvornica tre-nutno zapošljava 80-tak radnika i zbog svoje uspješnosti u 2020. godini dobila još jednu “Zlatnu kunu”, kao najbolja županijska tvrtka srednje veličine i ujedno potvrda uspješnosti čazman-skog gospodarstva, među vo-dećima u našoj Županiji. Franjo Jagatić

Mlada obitelj Papić vratila se iz Zagreba i pokrenula vlastiti posao u Garešnici

Otvorili pilanu, zaposlili 13 ljudi i dobro im ide- Nije nam se svidio život u velikom gradu, sviđa nam se Garešnica i tu vidimo svoju budućnost – kažu supružnici Ana i Danijel Papić

gradu i htjeli smo se vratiti kući i tu pokrenuti vlastiti posao. Od tvrtke Magic-mont d.o.o. iznajmili smo prostor za pilanu koji se nalazi u krugu nekadaš-nje tvrtke Finag u Garešnici te smo u kupnju cjelokupne linije za piljenje i blanjanje trupaca

putem kredita HAMAG-a BI-CRO investirali 538 tisuća kuna. Od Grada Garešnice dobili smo potporu za pokretanje posla, a jedno vrijeme koristili smo i prostor u Poduzetničkom inku-batoru – kazala je. Supružnici Ana i Danijel Papić imaju dvoje

djece Miu staru pet godina i Mi-haela starog godinu i pol dana, sviđa im se život u Garešnici i tu vide svoju budućnost. Cilj im je marljivo raditi, a kasnije možda i uvesti rad pilane u dvije smjene i proširiti paletu proizvoda Alen Štandar

Njemačku, BIH, Egipat i druge zemlje. Trenutačno zapošljava-mo 13 ljudi, a njihove plaće se kreću od 4.000 do 6.500 kuna – kazala nam je Ana Papić te nam je nešto više rekla i o razlozima povratka u Garešnicu i poče-cima poslovanja. - Živjeli smo u Zagrebu, a suprug koji je po struci stolar tri je godine radio u jednoj pilani. Međutim, nije nam se sviđao život u velikom


Aktualno

Iza obrtnika i poduzetnika teška je poslovna godina obilježena brojnim ogra-

ničenjima i teškoćama koje je donijela pandemija koronavi-rusa. S ciljem njihova opstan-ka i očuvanja radnih mjesta u pomoć su im raznim mjerama priskočile država, županije i gradovi, a koliko se koronakri-za odrazila na poslovanje obrt-nika u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji doznali smo u razgovo-ru s predsjednikom Županijske obrtničke komore Goranom Grgićem. - Prošla je godina bila teška posebno za one obrtnike koji su bili, i još uvijek su, zatvo-

reni odlukom nacionalnog Sto-žera civilne zaštite. Uz Vladine mjere i naša Županija i gradovi na različite su se načine uključili kako bi nam olakšali poslovanje i zahvalni smo im na tome. Osi-gurali su naknade onima koji su bili zatvoreni, sufinancirali kre-dite za likvidnost, oslobodili nas plaćanja najma gradskih prosto-ra i terasa, komunalne naknade, plaćanja odvoza komunalnog otpada itd. Osim toga Grad Bjelovar je ukinuo porez na po-trošnju za ugostitelje, a drugi su ga gradovi značajno smanji-li – rekao nam je Goran Grgić te dodao: - U prošloj su godini Upisali razred građevinaca

Županijska obrtnička komora na usluzi je obrtnicima preko grad-skih udruženja obrtnika koja im pružaju pomoć kod prijava na natječaje i u tumačenju propisa. Predsjednik Goran Grgić ističe da obrtnici mogu koristiti i državne, i županijske i gradske pot-pore te da jedne ne isključuju druge. S obzirom da na tržištu rada postoji nedostatak svih proizvodnih obrtničkih zanimanja u suradnji ŽOK-a i Županije prošle je jeseni upisan razred zidara i krovopokrivača. Svi učenici primaju stipendije, a sudeći prema potražnji imat će i osiguran posao nakon škole. (aš)

Pomažu stradalima u potresuObrtnici su od početka uključeni u pomaganje stradalima u potresu na području Sisačko-moslavačke županije. Već prvog dana nakon potresa kupili su i poslali na pogođeno područje 50 agregata s gorivom te 100 bala folije, a u dva navrata iz Garešnice i Bjelovara dostavili su i po 300 toplih obroka. Su-kladno odluci HOK-a sva udruženja i komore izdvojit će tri po-sto prošlogodišnjeg prihoda od komorskog doprinosa čime će skupili najmanje milijun i pol kuna. 75 posto tih sredstava ići će za pomoć obrtnicima na stradalim područjima, a preostali dio za sve ostale potrebe. (aš)

U prostorijama Lovačkog udruženja „Fa-zan“ u Gudovcu bjelovarsko – bilogorski župan Damir Bajs je potpisao ugovore s lovoovlaštenicima koji su se javili na Javni poziv za dodjelu novčanih potpora za razvoj i unapređenje lovstva na po-dručju Bjelovarsko-bilogorske županije. Predsjednik županijskog lovačkoga save-za Mato Kovačević kaže kako su to vrlo vrijedna sredstva koja lovozakupnicima uvelike pomažu, posebice kada su zako-nom o lovstvu drugačije preraspodije-ljena sredstva iz lovozakupnina.-Sada je veći dio novca otišao u državni proračun, pa županija ima manje novca koja može potrošiti lovcima za subvencije. Lani je bila osigurana odgovornost za štete od

Potpisani ugovori s lovoovlaštenicima za dodjelu novčanih potpora i unaprjeđenje lovstva

Najviše novca osigurano za stimulacija odstrjela predatoraZa sve su mjere odobrena 172 zahtjeva i za njih osigurano 526 tisuća kuna iz županijskoga proračunadivljači na cestama, ali po pitanju usjeva ne. No, postoji dogovor s ministricom da bi i taj dio trebao biti osiguran. Ako to bude tako, onda smo mi lovci doista jako dobro prošli-kaže M. Kovačević. Tako su se u okviru poziva lovozakupnici mogli javiti za 13 mjera poput unosa pernate divljači i običnog zeca, stimulacije od-strjela predatora, nabave sredstava za zaštitu usjeva u poljoprivredi, promidž-be lovstva, izgradnje, rekonstrukcije ili dogradnje lovačkih kuća za smještaj lovaca turista, kupovine zemljišta za

osnivanja remiza za divljač, osposoblja-vanje lovnika, lovočuvara i ocjenjivača trofeja divljači. Među mjerama je po prvi puta uvedena izgradnja i održavanje in-frastrukture, a među već poznatima su bile još i lovna kinologija i streljaštvo, izgradnja, rekonstrukcija, dogradnja i opremanje lovačkih strelišta, te svakako važna mjera subvencioniranja prevencije i liječenja srneće i jelenske divljači od ve-likog američkog metilja.-Lani smo počeli s liječenjem i prevencijom metilja, a ove godine za kojih 20-ak dana krećemo po-

novno. Rezultati su vidljivi. Uspio sam dogovoriti i s okolnih pet županija da i oni primjenjuju iste mjere pa je naprav-ljen prsten što znači da smo ozbiljniji u tom smislu-kaže M. Kovačević. Za sve su mjere naposljetku odobrena 172 zahtjeva i za njih osigurano 526 tisuća kuna, po-jasnio je župan Bajs, naglašavajući da je svakako najvažnija stimulacija odstrjela predatora. Tako ukupna subvencija pre-ma toj mjeri iznosi 123 tisuće kuna. Za unos pernate divljači rezervirano je 79 tisuća kuna, dok je za mjeru prevencija i liječenje srneće i jelenske divljači od ve-likog američkog metilja rezervirano 78 tisuća kuna. Michael Palijan

Predsjednik Županijske obrtničke komore Goran Grgić o poslovanju obrtnika

Potpore su spasile obrte i potaknule otvaranje novihUnatoč koronakrizi broj obrta na području Bjelovarsko-bilogorske županije u prošloj je godini porastao za 35 novih od koji je čak 13 otvoreno u Garešnici

isplaćene i redovite gradske i županijske potpore obrtnicima i poduzetnicima. Sustav potpora se uhodao u svim gradovima i u Županiji i s tim smo jako zado-voljni. Nešto slabije stanje je u Čazmi, dok su u Garešnici čak isplaćene i u većem iznosu od planiranog. Iskorak je napravio i Grad Daruvar koji je uveo mje-ru od 15 tisuća kuna potpore za svakog novog zaposlenog u obrtu. Potpore za poduzetnike prošle je godine, kao prva op-ćina u županiji, uvela i Općina Hercegovac. Te su potpore, uz one koje isplaćuje država, ne samo pomogle očuvanju rad-nih mjesta nego su i potaknule mnoge mlade ljude da otvore obrte – kaže. Unatoč svim po-teškoćama koja je donijela proš-la godina ukupan broj obrta na području Županije se povećao za 35 od kojeg je čak 13 otvo-reno u Garešnici. Predsjednik ŽOK-a Goran Grgić smatra da je do toga došlo isključivo zbog državnih i lokalnih potpora koje su stvorile pozitivnu poduzet-ničku klimu. Sveukupan broj registriranih obrta na području

Županije koncem 2020. godine je 1.206 od kojih se njih 37 po-sto bavi uslužnim zanatstvom, 20 posto trgovinom, 13 posto

proizvodnim zanatstvom, dok se ostatak odnosi na sve ostale djelatnosti.

Alen Štandar

Obrtnici su dosta dobro prošli kroz 2020. Otvoreno još 35 novih obrta


KOMUNALIJE d.o.o Projekt nabave komunalnog vozila za odvojeno prikupljanje otpada

Početna konferencija projektaS obzirom na trenutnu epidemi-

ološku situaciju u našoj zemlji početna konferencija projekta ..Nabava komunalnog vozila za

odvojeno prikupljanje otpada za Komu-nalije d.o.o.” neće se fizički održati. Sam projekt i njegovi glavni ciljevi javnosti će se predstaviti putem objave u medijima, te objavama na web stranici Prijavitelja.U sklopu javnog poziva „Nabava ko-munalnih vozila za odvojeno priku-pljanje otpada” - Operativnog programa ..Konkurentnost i kohezija 2014-2020” trgovačkom društvu Komunalije d.o.o. iz Čazme odobrenje projekt „Nabava komunalnog vozila za odvojeno pri-kupljanje otpada za KOMUNALIJE d.o.o.” ukupne vrijednosti 1.257.350,00 kuna. Visina bespovratnih sredstava iznosi 1.042.284,16 kuna. Predmet po-

ziva je nabava komunalnih vozila i /ili nadogradnje za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, kartona, biootpada. metala, plastike, tekstila, stakla i kru-pnog (glomaznog) komunalnog otpada na mjestu nastanka otpada kod korisni-ka usluge, putem reciklažnih dvorišta i/ili na javnim površinama. Cilj poziva je doprinijeti povećanju udjela odvoje-no prikupljenog komunalnog otpada u ukupnom komunalnom otpadu te tako doprinijeti oporabi otpada i konačno smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagališta.Projekt će se provoditi u trajanju od 15 mjeseci na području Grada Čazme sa pripadajućim naseljima čime je obu-hvaćeno oko 2500 korisnika svrstanih u kategoriju kućanstvo i oko 120 prav-nih osoba odnosno korisnika koji nisu

kućanstvo. U sklopu projekta nabaviti će se jedno novo komunalno vozilo za odvojeno sakupljanje otpada nosivosti 18 tona i opremljeno nadogradnjom 16 m3 za prikupljanje biorazgradivog komunalnog otpada i korisnog otpada (papir, tetrapak, plastika). Nabavljeno komunalno vozilo koristilo bi se na po-dručju Grada Čazme za prikupljanje navedenog otpada po svim naseljima grada.Glavni ciljevi projekta su povećanje ka-paciteta za odvojeno sakupljanje otpada što će rezultirati povećanjem količina odvojeno sakupljenog otpada te tako doprinijeti oporabi otpada i konačno smanjenju količine otpada koji se odla-že na odlagalište. Nabaviti će se komu-nalno vozilo sa novom najmodernijom tehnologijom koja koristi različite filtere

koji znatno smanjuju emisije ispušnih plinova i prihvatljiviji su za okoliš. No-vonabavljeno vozilo biti će opremljeno opremom koja će ubrzati proces sa-kupljanja glomaznog otpada i granja te će biti vodonepropusno i imati značajno manji utjecaj na okoliš u vidu sprečava-nja istjecanja tekućine, širenja prašine i neugodnih mirisa prilikom sakupljanja biorazgradivog otpada posebice u ljet-nim mjesecima.U sklopu projekta planirane su i aktivno-sti informiranja i vidljivosti za sve naše sadašnje i buduće korisnike usluga.Provedbom ovog projekta modernizirati će vozni park. optimizirati proces odvo-jenog prikupljanja otpada, povećati stopa odvojeno sakupljenog otpada i kvaliteta cjelokupnog sustava gospodarenja ot-pada.

Krajem prosinca prošle godine bjelovarski Područni ured HZZ registrirao je 4.703 nezaposlene

osobe. U usporedbi s prethodnim mjese-com broj nezaposlenih veći je za 2,8 po-sto ili 126 osoba, a u odnosu na prosinac 2019. godine veći je za 17,2 posto ili 689 osoba. Udio nezaposlenih na području Bjelovarsko-bilogorske županije u ne-zaposlenosti Republike Hrvatske tako je na kraju prošle godine bio 2,9 posto. U prosincu 2020. godine u odnosu na prethodni mjesec nezaposlenost je po-većana u svim ispostavama, a u postotku najviše u Ispostavi Daruvar za 3,4 posto. U odnosu na prosinac 2019. godine ne-zaposlenost je u prosincu prošle godine također povećana u svim ispostavama, u postotku najviše u Ispostavi Čazma, gdje je porasla za 104 osobe ili 34,1 po-sto. Prema spolu na razini Područnoga ureda prednjačile su nezaposlene žene

Postanite pekar i pronađite posao

Prijavite se za besplatnu

edukacijuPučko otvoreno učilište Zagreb pro-vodi verificirani program osposoblja-vanja za pekare za dugotrajno neza-poslene osobe u okviru EU projekta „Znanjem do kruha“. Ova edukacija financirana je sredstvima iz Europ-skih fondova te je za polaznike be-splatna. Za sve prijavljene osigurani su troškovi liječničkog pregleda i upis, troškovi pregleda i izrade sanitarne knjižice, prikladna odjeća i obuća za rad, 120 sati praktične nastave kod uspješnih poslodavaca i osiguranje u slučaju nezgode. Nastava će se provo-diti u prostoru Centar za cjeloživotno učenje i kulturu Bjelovar, a svi zain-teresirani mogu se javiti voditeljici projekta Zinki Mujkić - 097 606 02 97 ili na e-poštu: [email protected]. Dodatne informacije potražite na internetskim stranicama www.kruh.pou.hr. Ako znamo kako su u pekar-stvu plaće dosta dobre, evo prilike da se usavršite i možda lakše pronađete posao. (sk)

Burza rada u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Krajem prosinca prošle godine porast nezaposlenih od 2,8 postoI u odnosu na prosinac 2019. godine nezaposlenost u prosincu 2020. bila u porastu i to za 17,2 posto, ili 689 osoba na razini županije

s udjelom od 53,9 posto, prema razini obrazovanja najbrojnije su bile osobe sa završenom srednjom školom za zanima-nja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike, dok su prema dobi najbrojniji bili nezaposleni između 20. i 24. godine starosti, kojih je bilo 14,9 po-

sto. Iz evidencije Zavoda za zapošlja-vanje u prosincu su izašle 342 osobe, od kojih su 243 zaposlene u području prerađivačke industrije, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, obrazovanja i trgovine. Do posla su dolazile uglavnom temeljem zasniva-nja radnoga odnosa i u manjem udjelu temeljem drugih poslovnih aktivno-sti poput registriranja trgovačkoga društva ili obrta, ugovora o djelu i sličnog. U evidenciji nezaposlenih u prosincu novoprijavljeno je bilo 468 osoba. Među njima 372 su se na listi zavoda našle izravno iz radnog odno-sa iz područja prerađivačke industrije, građevinarstva, obrazovanja ugosti-teljstva i trgovine. U prosincu prošle godine novčanu naknadu je koristilo 960 nezaposlenih osoba ili 20,4 posto ukupnoga broja nezaposlenih. Broj korisnika novčane naknade povećan je za 71 osobu ili osam posto u odno-su na prethodni mjesec. U odnosu na prosinac 2019. godine broj korisnika novčane naknade je smanjen za 29 osoba ili 2,9 posto. (mp)


Aktualno

Od ožujka prošle godine Hrvatska se zajedno s ostatkom svijeta suo-

čava s do tada nezabilježenom napašću, koronavirusom, koji je svijet uvelike promijenio i ljude stjerao u okvire u kojima do tada nisu navikli živjeti. A, Hrvatsku je, odnosno Banovinu krajem prošle godine, uz pandemiju dodatno pogodio i razoran po-tres te je na pleća stanovnika ne samo toga kraja, već i ostalih u kojima se kao i naknadno nepre-stano podrhtavanje tla osjetio, stavio dodatno breme straha i neizvjesnosti. Kolikogod je taj osjećaj prirodan, nije ugodan i nažalost u dobrom dijelu sta-novnika postaje primarna emo-cija. U takvoj, svima istoj situa-ciji, različite su reakcije ljudi. Od toga da odmahuju rukom i ne brinu se previše zbog korone ili potresa koji ih je nekoliko puta zatresao, do reakcija da na spo-men korone ili malo drmanje stola ili lustera doživljavaju novi

Proračun Općine Sirač za ovu godinu na posljednjoj prošlo-godišnjoj sjednici Općinskoga vijeća Sirača donijet je u iznosu od oko 15.4 milijuna kuna te je tako na razini prošlogodišnjega. Pri tomu je prihod poslovanja 14 milijuna, prihod prodaje ne-financijske imovine 1.047.000, a prihodi financijske imovine i zaduživanja 300.000 kuna. U ovoj je godini ostvarenje pore-znih prihoda planirano u iznosu od 4.469.425 kuna, dok Općina planira ukupne prihode od po-moći iz inozemstva i od subje-kata unutar općeg proračuna u

iznosu od oko sedam milijuna kuna. To su prihodi čija je na-mjena unaprijed ugovorom definirana, odnosno moraju se utrošiti sukladno ugovorom definiranoj investiciji, a među njima su tekuće i kapitalne po-moći iz državnog proračuna RH i kompenzacijske mjere, dok se pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna odnose na javne radove i pomoći župa-nijskoga proračuna, konkretno sufinanciranje zimske službe. Prihodi od imovine u ovoj su godini planirani u iznosu od 466.140 kuna, među kojima je

najveći od rudnoga doprinosa u iznosu od 160 000 kuna. Prihodi od upravnih i administrativnih te pristojbi po posebnim pro-pisima i naknada planirani su u iznosu od oko 1.86 milijuna kuna. Među rashodima oni koji se odnose na poslovanje plani-rani su u iznosu od gotovo 10 milijuna kuna, a obuhvaćaju ras-hode za zaposlene, materijalne i financijske rashode, rashode za subvencije, pomoći, nakna-de i ostale rashode. Materijalni rashodi planiraju se u iznosu 3.246.620 kuna, a oni za nabavu nefinancijske imovine u iznosu

Temeljni dokument Općine Sirač u 2021. godini na razini onoga u prethodnoj godini

Proračun težak 15,4 mil. kn donijet će mnoge investicijeU planu je između ostaloga rekonstrukcija i opremanje doma Šibovac, uređenje doma kulture u Kipu, Hrvatskoga doma, projektiranje rekonstrukcije ceste Pakrani-Bijela-Borki

od 5.317.147 kuna. Među nji-ma je nabava zemljišta uz Stari mlin, građevinskog zemljišta u poduzetničkoj zoni Lanara, otkup suvlasničkog dijela po-ljoprivrednog zemljišta, otkup Starog mlina, sanacija i pojača-no održavanje ulica, moderni-zacija i obnova javne rasvjete, energetski i komunikacijski vodovi, rashodi za postrojenja i opremu, oprema za održavanje i zaštitu, računala, računalni pro-grami, prostorno planska doku-

mentacija. Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imo-vini planirani su u iznosu od oko 3.6 milijuna kuna, a odnose se na rekonstrukciju i opremanje doma Šibovac, TKC Sirač, adap-taciju i investicijsko uređenje doma kulture Kip, projektiranje rekonstrukcije ceste Pakrani-Bi-jela-Borki, tekuće i investicijsko uređenje zgrade Općine i zgrade bivše škole Pakrani te na uređe-nje Hrvatskoga doma. Michael Palijan

O utjecaju pandemije i potresa na stanje ljudi razgovarali smo s psihologinjom Renatom Hunjadi-Brzović

Ne sramiti se emocija, o svemu razgovarati i pozitivno razmišljati

šok, ne mogu spavati brinući se hoće li se dogoditi potres, zatr-pati ih. Neki su u takvom ras-položenju već spakirali nužne stvari i stavili ih u automobil da budu pri ruci zadrma li po-novno i budu li morali bježati. Profesorica psihologije Zavoda za javno zdravstvo Bjelovar-sko-bilogorske županije Renata Hunjadi-Brzović kaže da su to sve normalne reakcije.- Osu-

đivati druge ljude i propisivati kako bi se tko trebao osjećati i što bi trebao raditi, nije u redu. Svaka osoba bi trebala napraviti ono što će ju osloboditi straha, što će joj dati osjećaj sigurno-sti. Pa makar to bilo i pakiranje stvari u slučaju potresa. Puno ljudi bježi od suočavanja s ta-kvom situacijom odnosno stra-hom, što je također normalno, ali bi se u određenom trenutku

trebali ‘resetirati’ i pronaći si-gurnu zonu-kaže psihologinja Hunjadi-Brzović. Ono što je najljekovitije u takvoj situaciji je razgovor. Ne treba se sramiti svojih osjećaja, ideja, strahova, misli koje vam se roje po glavi. Važan je razgovor osobama iz obiteljskog okruženja, osoba-ma od povjerenja i nerijetko se u takvom razgovoru nađe mir, odmak od straha i suočavanje

sa situacijom iz druge, realne perspektive. Osim osoba po-put obitelji i bliskih prijatelja na raspolaganju su i stručnjaci psiholozi i psihoterapeuti i ni-koga ne bi trebao biti strah ili sram javiti se ukoliko postoji potreba. Jedna od učinkovitih tehnika rješavanja bremena s pleća je pisanja osjećaja na papir, kaže psihologinja.-Ne mora to biti književno, jezično ispravno izražavanje već je poanta da na papir spustite svoje razmišljanje i osjećaje. Situacije prenijete na papir u nama gube na snazi. Istraživanja su pokazala da je takva aktivnost vrlo ljekovita i dovodi do olakšanja. Jer, kada se osoba smiri i dio tereta odbaci može ozbiljno krenuti rješava-ti problem-ističe psihologinja. Preporuka psihologinje je sva-kako da se više okrećemo pozi-tivnim, malim stvarima koje nas čine sretnima, a manje razmiš-ljati o negativnima. Michael Palijan

Općine u pripremama za velike projekte u 2021. Očekuju se veliki infrastrukturni radovi


U okviru posljednje lanjske sjed-nice Općinsko vijeće Končanice jednoglasno je prihvatilo prora-čun Općine za 2021. godinu u iznosu od 9.415.500 kuna. Time je planirani proračun za ovu go-dinu za oko 400 000 kuna ma-nji negoli prošlogodišnji, koji je rebalansom na istoj sjednici u prihodima povećan za oko 440 000, a u rashodima 946 000

kuna. Istovremeno je donijet i Plan razvojnih programa Op-ćine Končanica za razdoblje od 2021. do 2023. godine. Njime su predviđeni projekti za 2021. godinu u iznosu od 1.330.000 kuna. Odnose se na provedbu IV i V faze uređenja društvenog doma u Daruvarskom Brestov-cu, koje će svaka stajati po 400 000 kuna. Nadalje, tu je uređenje

društvenog doma u Otkopima u iznosu od 80.000 kuna, nabava opreme za dječje igralište u Da-ruvarskom Brestovcu u iznosu od 100.000 kuna te adaptacija i dogradnja vatrogasnog doma u Končanici u iznosu od 350.000 kuna. Ti će rashodi biti financi-rani iz poreznih prihoda, dijela komunalne naknade, dijela ko-munalnog doprinosa te od po-

Garešnički turizam u 2020. godini zbog broj-nih ograničenja koja je

nametnula pandemija Covida 19 nije ostvario planirane rezul-tate, što su, očekivano, pokazali i podaci e-vizitora za proteklu godinu. Izostala su brojna plani-rana događanja, a među njima i najznačajnije gradske manifesta-cije Gastro-flora, Gariglazbijada, Advent u Garešnici i Krumpiri-jada u Hercegovcu. Ipak uspjelo se organizirati Garešnički Fašnik,

Novi turistički paketiTuristička zajednica Sjeverna Moslavina u surad-nji s lokalnom turističkog agencijom Rural Esca-pe Tours priprema nekoliko turističkih paketa i aranžmana kako bi privukli goste u Garešnicu i njenu okolicu. - Suradnja s tom turističkom agen-cijom, jedinom u ovom kraju, traje već neko vri-jeme i pokazala se odličnim. Već smo surađivali na raznim manifestacijama i nadamo se da ćemo širiti suradnju - kaže direktorica TZ Daniela Be-lak. Turistička zajednica nastavit će i aktivnosti na brendiranju Garešnice kao grada Ive Robića i Mikea Vucelića.(aš)

Općinsko vijeće Končanice o temeljnom dokumentu za rad u ovoj godini

Jednoglasno donijeli proračun težak 9,4 milijuna kunaTime je proračun za oko 400 000 kuna manji negoli prošlogodišnji, koji je rebalansom u prihodima povećan za oko 440 000, a u rashodima 946 000 kuna

moći od Ministarstva regional-nog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i držav-ne imovine. Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Op-ćine Končanica za 2021. godinu vrijedan je 1.265.000 kuna, a program održavanja komunalne infrastrukture na području Op-ćine Končanica u 2021. godini 875.000 kuna. Njime je obuhva-ćeno održavanje objekata i ure-đaja javne rasvjete, tekuće inve-sticijsko održavanje komunalne

infrastrukture, sanacija odlaga-lišta i odvoz otpada, održavanje nerazvrstanih i lokalnih cesta te čišćenje i održavanje javnih po-vršina. Među prihodima s koji-ma u toj Općini računaju u ovoj godini su i sredstva od raspola-ganja poljoprivrednim zemlji-štem. Sukladno pripadajućem programu planira se prihodovati 353.500 kuna, koje će biti utro-šene na geodetsko-katastarske usluge, subvencije poljoprivred-nika za umjetno osjemenjivanje te uređenje poljskih puteva. Michael Palijan

Garešnički turizam podbacio u godini korone, puno veća očekivanja od 2021.

Otvorit će Zelene vrtove Poilovlja- Ove godine u planu je početak rada Centra za posjetitelje te se očekuju prvi gosti Zelenih vrtova Poilovlja, projekta koji bi trebao značajno unaprijediti turističku ponudu Garešnice

Rujan uz vodu, Dane hrvatskog pučkog teatra u Hercegovcu, Antunovo u Tomašici, Petrovo u Kapelici, Ljeto u Bršljanici, Rally starodobnih traktora i Susret ol-dtimer vozila, no sve to nije bilo dovoljno da se ostvare rezultati približni onima iz 2019. godine. - Lani smo zabilježili 2.139 dola-zaka gostiju od kojih su 1.578 bili domaći, a 561 strani gosti. To je u odnosu na 2019. godinu sma-

njenje za 41 posto. Broj noćenja smanjen je za 19 posto, a eviden-tirano je 6.564 noćenja od čega se 5.020 odnosi na domaće goste, a 1.544 na strane. Iz tih podataka proizlazi da se broj dolazaka i no-ćenja u posljednja četiri mjeseca 2020. godine gotovo udvostručio u odnosu na prvih osam mjese-ci, a to se dogodilo zbog dolaska većeg broja radnika koji rade na raznim projektima u Garešnici

i okolici. Oni su malo popravili sliku, no to nije ni približno kao pretprošle godine. Primjerice Hotel „Garić“ u odnosu na 2019. lani je prepolovio ostvareni broj noćenja – rekla nam je direktori-ca Turističke zajednice Sjeverna Moslavina Daniela Belak. No, garešnički turistički djelatnici ne žaluju već su okrenuti novoj 2021. godini od koje imaju puno veća očekivanja. Vjeruju da će

pandemija uskoro popustiti i da će se planirane gradske ma-nifestacije moći održati u puno većoj mjeri nego prošle godine. Ove godine u planu je i početak rada Centra za posjetitelje te se očekuju prvi gosti Zelenih vrtova Poilovlja, ambicioznog gradskog projekta koji bi trebao značajno unaprijediti turističku ponudu Garešnice. Alen Štandar


BJELOVAROnline održana 30. sjednica Gradskog vijeća

Brojna pitanja i prijedlozi na Aktualnom satu

Za Petrinju 58.620,52 i 100.000 kunaNa kraju sjednice Gradskog vijeća jednoglasno je prihvaćen Prijedlog odluke o prijenosu ušteđenih sredstava s osnove naknada vijećnicima Gradskog vijeća i članovima radnih tijela za stradale od potresa u Petrinji u iznosu od 58.620,52 kune. Gradonačelnik je najavio i uplatu dodatnih sredstava za grad Petrinju u iznosu od 100 tisuća kuna. (sk)

Za uredniji gradKako je zbog trgovačkih centara na ula-zu u grad, ali i otvorenja McDonaldsa sve više pješaka na relaciji prema sredi-štu grada, pojavio se problem odlaganja otpada, odnosno koševa za smeće. Pro-blem je vrlo brzo riješen te je na toj rela-ciji postavljeno sedam novih kanti. Ovi-me je omogućeno da se sav onaj otpad od ambalaže i sitnica odgovorno odloži kako bi Bjelovar i dalje bio uredan i čist grad. Brza reakcija i rješavanje problema odgovornih je svakako pohvalna. (sk)

Od Bjelovara do TokijaNa uspjehu čestitao gradonačelnikProšli tjedan gradonačelnik Da-rio Hrebak primio je Gradskoj upravi reprezentativku i člani-cu ŽRK Bjelovar, rukometaši-cu Josipu Mamić i predsjednika Kluba Darija Pleška. Razlog pri-jema bilo je osvajanje bronča-ne medalje ženske rukometne reprezentacije na EP-u. Gra-donačelnik je čestitao Josipi na osvojenoj medalji te rekao kako Josipa možda nije Bjelovarčan-ka, ali se zahvaljujući njezinim rezultatima i treniranjem u Bjelovaru o našem gradu puno čulo: - Grad Bjelovar se i ovom nagradom od 3000 kuna želi zahvaliti za sve ono što radi u svojem sportu. Moram podsjetiti kako nas je krajem godine zadesio problem financiranja ruko-metnog kluba. Zajedničkim snagama pronašli smo sredstva, djevojke su prekinule štrajk i osobno ću se pobrinuti da do sličnih problema više ne dođe. Grad izdvaja znatna sredstva za rukomet, a za sponzorske ugovore trebalo bi se pobrinuti vodstvo kluba. Vjerujem kako će se nakon sjajnih rezultata i više gospodarstvenika odazvati da pomogne rukometu. Želim još puno uspjeha našim rukometašicama – zaklju-čio je gradonačelnik. Josipa Mamić zahvalila je na prijemu i na podršci koju ona i klub imaju: - Već tri godine sam u Bjelovaru i mogu reći kako se osjećam kao prava Bjelovarčanka. Grad nam je pomogao kad je zagustilo u Klubu i na tome smo jako zahvalni. Nakon osvojene bronce želja mi je da ŽRK Bjelovar bude u drugoj ligi i da što dalje odemo na EHF Europskom kupu – rekla je Josipa. Predsjednik kluba Darijo Pleško izrazi je želju za što boljim nastupom u Grčkoj, ali i da se situacija s korona-virusom što prije smiri kako bi se utakmice mogle igrati pred domaćom publikom. Novčana nagrada, torta i cvijeće samo su mali dio zahvale za sve što rukometašice rade za promociju svoga grada. (sk)

Prošlog petka online je održana 30. sjednica Gradskog vijeća Grada Bje-lovara koja je započela Aktualnim

satom koji je obilovao pitanjima i pri-jedlozima. Prvi prijedlog dala je Zdenka Henc (ABB) da se u gradskom hostelu u Novom Vinodolskom omogući besplatno ljetovanje za djecu s Banovine. Pročelnik Milana Mateković rekao je kako to ne bi trebao biti problem jer su već ondje bora-vila i djeca iz Sarajeva, ali i brojna druga. Nenad Nekvapil (SDP) postavio je pitanje o stanju zgrada i njihovoj statici kako se

ne bi ponovio sličan scenarij s Banovine. Odgovoreno je kako su nakon potre-sa sve škole na području grada statički provjerene i nastava se može odvijati bez problema. Sabina Oltra Botinčan (Damir Bajs NL) upitala je o provođenju odluke o sudjelovanju roditelja u cijeni gradskih vrtića te da li su osigurana sredstva za svako treće i sljedeće dijete. Odgovorio je pročelnik Milan Mateković kako je Grad osigurao sredstva u iznosu od 400 000 kuna. Rekao je kako je utvrđen limit primitka od 1400 kuna po članu obitelji te

kako oni s većim primanjima neće moći ostvariti svoja prava. Objašnjenje je dao i gradonačelnik Dario Hrebak koji je rekao kako su u razgovoru s ravnateljicama vrti-ća uvidjeli kako ima i roditelja koji imaju prihode veće i od 30 000 kuna. Zamislite koju bi poruku Grad poslao kada bi i nji-ma omogućio ovu vrstu pomoći, rekao je gradonačelnik. Bilo je pitanje i o ilegalnim utrkama mladih vozača koji svojim div-ljaštvom ugrožavaju svoje i tuđe živote. Napomenuto je kako je potrebno sve ta-kve odmah prijaviti policiji. (sk)

Nakon jedne od najuspješnijih godina člana Streljačkog društva Bjelovar 1874. Mirana Maričića na ostvarenim uspjesima čestitao mu je gradonačelnik Dario Hre-bak. Maričić je prošle godine osvojio dvije medalje u disciplini zračnom puškom. U seniorskoj kategoriji bio je drugi na Eu-ropskom prvenstvu te treći u mješovitoj kategoriji. Otprije već ima titulu juniorskog svjetskog prvaka, a sve to osiguralo mu je ulaznicu na Olimpijske igre u Tokiju u srp-nju ove godine. – Ovi uspjesi su sjajna vi-jest za Mirana, streljaštvo, ali i za Bjelovar. Znamo kako je duga tradicija ovog sporta u našem gradu te nas još više raduje činjenica kako ćemo u Tokiju imati svog predstavni-ka. Miranu smo u znak zahvale pripremili poklon bon od 3000 kuna. Iznos možda nije velik, ali će pomoći. Mogu i najaviti kako će Grad pomoći i oko pokrivanja troš-kova u Tokiju koje neće pokriti Olimpijski odbor ili Savez – poručio je Hrebak i dodao kako Grad ima pripremljen projekt obnove streljane jer je toj starijoj zgradi potrebna obnova kako bi se omogućilo što kvalitet-nije treniranje. Miran Maričić zahvalio je gradonačelniku na prijemu i poklonu te rekao kako je zbog pandemije iza svih nas

jedna izazovna godina te kako se nada ipak puno boljoj 2021. – Očekuju nas pripreme, natjecanja i stvarno se nadam kako će se Olimpijske igre moći održati. San svakog sportaša je odlazak na njih, a naravno da je ii želja osvajanje olimpijske medalje – re-kao je Miran i dodao kako se streljaštvom bavi od 2008. No, zapravo je ozbiljnija priča započela prije četiri godine. Napomenuo je kako uvjeti treniranja u Bjelovaru nisu loši, ali bi dobro došla obnova prostora i stvaranje uvjeta za treniranje vatrenim oružjem. Također je rekao kako je streljaš-tvo skup sport, pogotovo otkad se krenuo baviti i disciplinom malog kalibra. Puno je troškova, ali najvažnija je volja i upornost koju ovaj mladi sportaš pokazuje. O Stre-ljačkom društvu govorio je trener Damir Bošnjak koji je napomenuo kako ono broji trenutno 74 člana, od čega 40 nastupa u natjecateljskom dijelu. Za Mirana je rekao kako je on prošlogodišnjim, ali i ranijim rezultatima pokazao kako je on perspekti-van sportaš pred kojim je još puno uspjeha. Upravo i mi to želimo Miranu u Tokiju jer malo se hrvatskih gradova može pohvaliti kako ima olimpijskog natjecatelja. Slaven Klobučar

Nakon 50 godina otvara se novi dječji vrtićU planu gradnja još jednoga


Odluka o dječjim vrtićima podgrijala

atmosferu i u narednim danima

Priopćenjem se oglasila stranka Cen-tar koja je navela kako gradonačelnik Hrebak ovom odlukom ne poštuje odluke Gradskog vijeća te kako nije u redu da se mijenjaju pravila za ro-ditelje. Također su spomenuli kako se vrše pritisci na vrtiće da postupe po limitima koje je naveo gradonačelnik. Njegov odgovor nije se dugo čekao. Rekao je kako je neozbiljno da se neke stranke pojavljuju svake četiri godi-ne pred izbore. Neka izađu sa svojim prijedlozima na izbore i ako misle da će građani to podržati neka stanu iza toga, poručio je Hrebak. (sk)

Četiri godine Bjelovar ide prema naprijed

Održan radni sastanak s predstavnicima svih dječjih vrtića

Grad će prijaviti drugu fazu projekta „Vrtići po želji roditelja“

Krajem prošle godine objavljeni su podaci o svim važnijim gospodarskim i demografskim kretanjima na području grada Bjelovara. Dobiveni podaci i više su nego dobri te

pokazuju kontinuirani napredak i razvoj grada. O tome se na društvenim mrežama oglasio i gradonačelnik Dario Hrebak koji je napisao „ Znam da ne volite statistiku, ali ova mnogo govori o stanju našeg grada zadnje 4 godine. Smanjuje se nezaposlenost, povećava zaposlenost. Preuzeli smo grad kad je izvršenje prora-čuna bilo 132 milijuna kuna, a danas je više od 200 milijuna kuna na godišnjoj razini. Prošla godina je financijski gledano, unatoč krizi, unatoč ukidanju prireza nakon 20 godina, najbolja godina u povijesti Grada Bjelovara. Ono što me najviše veseli je konstantno povećavanje iz godine u godinu broja obrta i tvrtki što se manifesti-ra zapošljavanjem ljudi i samo po sebi govori koliko je zdrava po-duzetnička atmosfera u gradu i koliko nam je gospodarstvo bitno. Gradimo model i snažnu poruku da kuna investitora u Bjelovaru vrijedi više nego u većini drugih gradova u Hrvatskoj. Hvala svim našim partnerima HDZ, HSS, ABB koji su nas podržavali sve ove 4 godine i s nama donosili hrabre i teške odluke, koje su polučile ovako sjajne rezultate“ – zaključio je gradonačelnik. (sk)

Problem je što 1500 djece ne pohađa vrtić

Kako se kraju bliži projekt poslijepodnevne smjene i produženoga boravka koji

se, pod nazivom “Vrtići po želji roditelja”, u svim bjelovarskim vrtićima provodi drugu godinu i izvrsno je prihvaćen među građa-nima. Održana je konferencija za novinare na kojoj je najavljen na-stavak projekta. Podsjetimo, od svibnja 2019. godine do danas u projekt je uključeno 184-ero dje-ce, a zaposleno je 46 djelatnika u svim vrtićima. Podsjetimo da je riječ o usluzi koja je potpuno besplatna za roditelje i obuhvaća i djecu koja nisu u redovnom vr-tićkom programu. Grad Bjelovar planira nastavak toga projekta za kojeg je dobiveno 100%-tno financiranje iz Europskog soci-jalnog fonda, u iznosu od gotovo 14 milijuna kuna. Gradonačelnik Hrebak najavio je kako se prijava za 2. fazu projekta očekuje sredi-nom veljače te da su iznosi koji se nude ovaj put, nažalost, puno

niži. Najviši iznos prijave iznosit će 6.000.000,00 kn, a dječjim vr-tićima tako se omogućuje pruža-nje nove usluge produljenog rad-nog vremena što podrazumijeva nastavak odgojno-obrazovnog rada nakon završetka redovnog radnog vremena vrtića u trajanju od najmanje dva sata. Gradona-čelnik je tom prilikom dodao kako je u predškolski odgoj u posljednje četiri godine u Bje-lovaru uloženo oko 80 milijuna kuna, što podrazumijeva redovna

ulaganja, sufinanciranje boravka djece, izgradnju novoga vrtića u Gudovcu i pripremu za izgradnju još jednoga u Ulici Viktora Bub-nja, energetske obnove objekata, senzorne sobe i igralište, europ-ske projekte. Uz 1056 djece, ko-liko ih je u vrtićkom sustavu, još je 30 djece u obrtima za dadilje koje također sufinancira Grad, a lista čekanja trebala bi nestati kada se novih 60-ak mjesta otvo-ri u novom gudovačkom vrtiću čije se otvorenje očekuje u trav-

nju. Gradonačelnik se osvrnuo i na Odluku o besplatnom vrtiću za treće i svako sljedeće dijete iz obitelji te rekao da se slaže da je cenzus, koji podrazumijeva mje-sečna primanja od 1400 kn po članu obitelji, prenizak te da će se o povišenju te granice razgovarati s ravnateljicama vrtića. - Javile su mi se ravnateljice naših vrtića i upozorile da postoje obitelji čiji su mjesečni prihodi od 20 do 30 tisuća kuna. Smatram da nije uredu da pogodujemo imućnim

obiteljima besplatnim smješta-jem djece u vrtiću. Ne radi se o jednom primjeru - rekao je gra-donačelnik Hrebak s čim su se složile i prisutne ravnateljice svih pet bjelovarskih vrtića istaknuvši da u većini vrtića su i prije posto-jali socijalni razredi kada je pla-ćanje u pitanju te da ne vide ništa sporno. Gradonačelnik je rekao kako se uspjela skinuti cijena sa 750 na 500 kuna koje roditeljima na godišnjoj razini donose znat-nu uštedu: - Mi smo u posljednje tri godine uspjeli u sustavu uve-sti dodatnih 250 djece, a najveći problem je što, prema podacima koje imamo, 1500 djece ne ide u vrtić u Gradu Bjelovaru, već su negdje na čuvanju. Ono što mo-ramo je zapitati se kako podići taj prosjek, a na baviti se jeftinim populizmom poput nekih koji to posljednjih dana čine – kazao je Hrebak te dodao kako očekuje od vrtića da Gradu budu partneri i u novom projektu. (sk)


DARUVAR

Grad Daruvar objavio javni poziv za prikupljanje zahtjeva za kupnju POS-ovih stanova

Nakon 12. ožujka bit će jasno hoće li ili neće graditi POS-ove stanoveDo toga datuma je otvoren javni poziv, a za uspješnost projekta u Gradu Daruvaru procjenjuju da bi interes trebao biti barem dvostruko veći od potencijalnog broja stanova

Provedena prva ovogodišnja akcija darivanja krvi na daruvarskom području

Tijekom tri dana u Daruvaru i Siraču prikupljene 274 doze krvi

Rezime 2020. godine kaže da je Gradsko društvo Crvenoga križa Daruvara bogatije je za 112 jubilarnih darivatelja krviGradsko društvo Crvenoga križa Daruvara je u suradnji sa za-grebačkim Zavodom za transfuzijsku medicinu 4.,5. i 7. siječnja provelo prvu ovogodišnju akciju dobrovoljnog darivanja krvi. Ak-ciji je pristupilo 325 darivatelja od kojih su prikupljene 274 doze krvi, što znači da 51 darivatelj iz određenog razloga nije mogao darovati krv. No, ukupan rezultat akcije je vrlo povoljan, posebice prvoga dana kada je u vrijeme provedbe akcije od 10 do 18 sati prikupljena gotovo polovica, odnosno 130 doza krvi. Trećega dana prve ovogodišnje akcije krv je prikupljana u Siraču, gdje su donatori osigurali 35 doza tekućine koja život znači. Andrea Brletić, ravna-teljica Gradskog društva Crvenoga križa Daruvara ističe kako je u toj akciji krv prvi puta darovalo 15 novih darivatelja, od kojih je devet žena i šest muškaraca. I to društvo ima tradiciju jednom godišnje organizirati svečanost na kojoj se zahvali svim jubilarnim darivateljima krvi. Uobičajeno je da se svečanost održi krajem si-ječnja, no A. Brletić kaže kako će ipak, dopuste li to higijensko-epi-demiološke mjere, dodjela zahvalnica biti održana kasnije. U 2020. godini to je društvo bogatije za 112 jubilarnih darivatelja krvi. 13 je onih koji su krv lani darovali pet puta, 32 s deset darivanja, 20 s dvadeset darivanja, dok su četiri žene krv darovale 25 puta. Po deset je darivatelja s 30, odnosno 40 puta darovanom krvlju, dok su dvije žene krv darovale 35 puta. 16 je darivatelja krv darovalo 50 puta, četiri 75 puta, dok je u 2020. godini bio jedan darivatelj koji je oko četiri decilitara krvi lani darovao 100. put. (mp)

Usklađivanje s odgođenom nacionalnom i županijskom razvojnom strategijom

Važenje strateškoga plana gospodarskog razvoja produžili

do kraja godineGrad Daruvar je do 31. prosinca ove godine produžio važenje Strateškog plana gospodarskog razvoja Grada Daruvara i Općina Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač. Nekoliko je razloga takvoj odluci. Name, Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravlja-nja razvojem Republike Hrvatske je donesen s ciljem povećanja učinkovitosti i djelotvornosti javnog upravljanja, sukladno Stra-tegiji razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine te Nacionalnom programu reformi za 2017. godinu. Dodatno, Nacionalna razvojna strategija za razdoblje do 2030. godine, čija se primjena očekivala od 2021. godine, trebala je biti osnova za programiranje korištenja EU fondova u idućem financijskom raz-doblju. Zbog nastupa posebnih okolnosti, odgođeno je donošenje Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine. Potom slijedom naputka Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU od 20. travnja 2020. godine, Županijska skupština BBŽ-a je 24. lipnja 2020. godine donijela Odluku o produljenju važenja Županijske razvojne strategije Bjelovarsko-bilogorske županije do kraja 2021. godine. Odgoda donošenja Nacionalne i Županijske razvojne stra-tegije rezultirala je nemogućnošću usklađenja nacrta Plana razvoja Grada Daruvara za razdoblje od 2021. do 2027. godine s njihovim strateškim okvirom pa u tomu leže razlozi takve odluke. (mp)

Sukladno najavama Grad Daruvar je sredinom prošloga tjedna objavio Javni poziv za prikuplja-

nje zahtjeva za kupnju stanova iz Programa društveno potica-ne stanogradnje na području Grada Daruvara. Planirana lo-kacija za izgradnju stanova je u Ulici 52. samostalnog batalju-na, koja je u vlasništvu Grada Daruvara i to u blizini već rani-je prema sustavu POS-a izgra-đene zgrade. Sukladno javnom pozivu pravo na kupnju stana iz Programa POS-a na području Grada Daruvara imaju građani državljani Republike Hrvatske, pri čemu nespornu prednosti ipak imaju građani Daruvara, odnosno osobe koje imaju pri-

javljeno prebivalište na područ-ju Daruvara u trenutku podno-šenja zahtjeva za kupnju stana. Podsjećamo kako je na jednoj od prethodnih sjednica Grad-sko vijeće usvojilo potrebne do-kumente za pokretanje projek-ta i tada je pojašnjeno da je cilj uključenja u Program POS-a omogućavanje građanima Da-ruvara rješavanje stambenih potreba i poboljšanje kvalitete stanovanja izgradnjom stambe-nih jedinica, uz poticaj javnih sredstava i mogućnost obroč-ne otplate po pristupačnijim uvjetima od tržnih u pogledu kamata i rokova otplate. Nai-me, Grad Daruvar je na teme-lju razgovora s APN-om, ali prije svega osluškivanjem želja

i potreba građana, utvrdio da postoji potreba za POS-ovim stanovima. Nakon što su utvr-đeni kriteriji na Gradskom vijeću uslijedio je javni poziv na koji se mogu javiti građani Daruvara i susjednih općina, ali i ostalih dijelova Hrvatske.-Tek ako taj poziv bude uspješan idemo dalje s APN-om. Odno-sno, valjalo bi da broj zaintere-siranih bude barem dvostruko veći od potencijalnog broja stanova-pojasnio je tada da-ruvarski gradonačelnik Damir Lneniček. Zahtjev za kupnju stana s dokumentacijom koja je dostupna na internetskoj stra-nici Grada Daruvara valja do-staviti do 12. ožujka ove godine. Michael Palijan

Za sretnije djetinjstvo daruvarskih mališanaBrojni sadržaji dodani su u prošireni dječji vrtić


Svečano otvoren rekonstruiran i dograđen Dječji vrtić Vladimira Nazora u Daruvaru

Proširen kapacitet, zaposleno pet novih osoba, osiguran ljepši boravak mališanima

Daruvarski knjižničari uključili se u prikupljanje pomoći kolegama u razrušenoj Petrinji

Prikupljaju pomoć za kupnju

kontejnera za knjižnicu

Potres je poremetio sve sfere života na pogođenom području Banovine. Oštećeni su mnogi objekti, kako pri-vatni tako i društveni i dugo vremena će proći prije negoli se većina stvari vrati u normalu. Među oštećenim objektima je i Gradska knjižnica u Petrinji, a sudbina koja ju je zahvatila ražalostila je i njihove kolege u Pučkoj knjižnici i čitaonici Daruvar. Svakako je tomu doprinijela i snimka nadzor-ne kamere koju je na svojoj Facebook stranici objavila Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja na kojoj se vidi ra-zorna snaga potresa, ali je objavljen i vapaj za pomoć. U Pučkoj knjižnici i čitaonici Daruvar su objavu petrinj-skih kolega podijelili na svom profilu društvene mreže i pozvali sve svoje pratitelje da u skladu sa svojim mo-gućnostima pomognu u prikupljanju novca za pomoć Gradskoj knjižnici i čitaonici Petrinja.-Dragi prijatelji knjige i knjižnica, petrinjska knjižnica teško je oštećena u potresu i trebaju našu pomoć. Knjižnica više ne može biti u istom prostoru. Imaju 44 000 je-dinica knjižne građe. Trenutno je po-trebna pomoć u nabavi minimalno pet kontejnera koje bi smjestili na jedno parkiralište kraj knjižnice i u koje bi smjestili građu i organizirali rad knjiž-nice. Objavljen je broj žiro računa s obzirom na to da postoji veliki interes i od strane medija i od sugrađana te ljudi iz susjednih zemalja. Hvala svi-ma na interesu i uplatama!-objavio je daruvarski PKIČ. (mp)

Projekt proveden u dvjema fazama vrijedan je 10 milijuna kuna, pri čemu je Grad Daruvar osigurao osam milijuna kuna kreditnim zaduživanjem

Mališani daruvarskog Dječjeg vrtića “Vladimir Nazor” od 4. siječnja ove godine uži-vaju u novom prostoru, na-

kon što je uspješno dovršen prije dvije godine započet projekt dogradnje vrtićka zgrade u Ulici Ljudevita Gaja. Riječ je o projektu koji se odvijao u dvjema faza-ma ukupne vrijednosti oko 10 milijuna kuna, a obuhvatio je dogradnju jasličkog i vrtićkog djela uz administrativne prosto-rije te opremanje novoga prostora. Grad Daruvar je kao osnivač vrtića osigurao glavninu novca, oko osam milijun kuna, dok je 1.2 milijuna kuna osiguralo Mini-starstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a prodajom stare zgrade u Jelačićevoj ulici osigurano je 990.000 utrošenih za opremanje dogra-đenog dijela vrtića.-U novoizgrađenom dijelu vrtića opremljen je prostor za se-dam odgojno-obrazovnih skupina, pro-širena je kuhinja zbog povećanog broja kapaciteta za djecu. Na postojećih 10 od-gojno obrazovnih skupina proširili smo se za novu jasličku skupinu. Zaposlena su dva odgojitelja, stručni suradnik logoped, spremačica, pomoćna kuharica-servir-ka. Namještaj i oprema su u potpunosti novi i u skladu s Državnim pedagoškim standardom-kazala je ravnateljica vrtića Irena Šulentić, koja je zajedno sa sabor-

skim zastupnikom Mirom Totgergelijem i gradonačelnikom Daruvara Damirom Lneničekom 8. siječnja svečano otvori-li vrtić. I dok su neki vrtići u okruženju obnovljeni i dograđeni najvećim dijelom novcem iz drugih izvora poput europskih fondova, Grad Daruvar je da bi proveo važnu i potrebnu investiciju posegnuo za kreditom, doznajemo od D. Lneničeka. U vrtiću će do kraja pedagoške godine biti ukupno oko 250 djece, dvadesetak više nego dosad, što obuhvaća prošire-nje za jednu jasličku skupinu djece rane dobi koja je potpuno nova. Vrtić iznutra sada izgleda doista sjajno. U dogovoru sa Suvenir Arborom iz Sirača oslikani su prostori odgojnih skupina i hodnici u novoizgrađenom dijelu vrtića.-Novost u vrtiću je oprema koja do sada nije posto-jala poput velikih penjalica od eko kože s bazenom koji je ispunjen lopticama, zatim ormar za ‘’prve korake’’ djece za poticanje motoričkog razvoja djece rane dobi, svijetleći stol i svjetleće ploče tako da će mališani moći produbljivati istraži-vačke aktivnosti-pojašnjava ravnateljica.

Svaka odgojno-obrazovna skupina ima svoj prostor za higijenu, odnosno sani-tarni prostor i svoju garderobu. Također, sada će svaka odgojna skupina imati izlaz na terasu popločenu antistres podlogom. Sa svake terase pristupa se slobodnom, zelenom dijelu dvorišta što omogućava svakodnevan boravak djece na svježem zraku. A, kada dođe proljeće i ljepše vri-jeme, na red dolazi uređenje dvorišta gdje će također biti nekih iznenađenja, poručuju iz uprave vrtića.-Sretni smo što nakon dugih 50 godina vrtić napokon djeluje na jednoj lokaciji čime je olakšano cjelokupno funkcioniranje ustanove te su sve usluge objedinjene na jednoj adresi. Zahvaljujemo Gradu Daruvaru, grado-načelniku Damiru Lneničeku te svima koji su omogućili da se Dječji vrtić “Vla-dimir Nazor” Daruvar proširi, obogati stručnim kvalitetnim kadrom i podigne sve uvjete na vrlo visoku razinu-kazala je I. Šulentić. Građevinske radove izvela je grubišnopoljska tvrtka Elmo d.o.o., a nadzor je bio povjeren tvrtci Daing d.o.o. Michael Palijan


ČAZMAPotres ubrzao rušenje stare zgrade u središtu Čazme

Komunalije će graditi novu vrijednu tri milijuna kunaIvan Beljan – Kreditno zaduženje će se zatvoriti prodajom i najmom prostora

Iz proračuna Grada Čazme za 2021 godinu

Za javne potrebe u kulturi 2,5 milijuna kuna

Bira se novi Savjet mladih Grada Čazme

Prijave kandidatura za

članove do 1.veljačeGrad Čazma objavio je poziv za dostavu kandidatura za nove članove Savjeta mladih Grada Čazme. Rok za dostavu prijava je na web stranicu Grada, do 1. veljačeSavjet mladih Grada Čazme u proš-lom sazivu djelovao je u sastavu čla-nova Dore Popilovski, Nevene Petro-vić, Ivana Tomaševića, Veronike Jurić, Antonele Babić Marković te zamjenika članova Ognjena Konjevića, Tomislava Nogalja, Nataše Smuđ, Davora Dupo-ra, Tee Obranović. Aktivnost je bila zapažena, a na neke je podsjetila pred-sjednica Nevena Patrović. - Poticanje mladih na aktivno sudjelovanje u radu Udruge mladih Čazmanaca, ostvarena je suradnja s Gradskom knjižnicom Slavka Kolara, TZ Čazma, DND-om Čazma, HPD Garjevica, ŠRD Štuka, Srednjom školom Čazma...sudjelovali u Srednjoj školi Čazma na sastanku s Vijećem učenika. Grad Čazma uklju-čio se u projekt „Europe Goes Local – Supporting Youth Work at the Mu-nicipal Level“ namijenjen za predstav-nike gradova i općina. Projekt provo-di Agencija za mobilnost i programe EU u okviru programa Erasmus+, uz podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, naj-veći europski projekt o radu sa mladi-ma na lokalnoj razini, a tijekom 2020. održavane su on-line edukacije za rad s mladima. Članovi savjeta mladih redo-vito su pozivani na sjednice Gradskog vijeća i na inicijativu Savjeta mladih u ožujku 2020., potaknuti situacijom s pandemijom, izrađena je FB stranica „ETržnica Čazma“ na kojoj svi proi-zvođači domaćih proizvoda mogu be-splatno oglašavati i promovirati svoje proizvode. Krajem prošle godine po-čeo je projekt „Siguran prostor u zajed-nici“ zadruge Zamah, uz partnerstvo s DND-om Čazma, koji među ostalim uključuje aktivnosti za djecu i mlade uslijed pandemije COVID – 19, te je održana i jedna radionica, a aktivnosti će biti nastavljene u proljeće. Samo dio je aktivnosti koje je istaknula dosadaš-nja predsjednica Petrović. (fj)

Grad Čazma u 2021. godini izdvaja oko 2,5 milijuna kuna za javne potrebe u kul-turi. Novac je usmjeren na rad gradskih ustanova u kulturi i turizmu – Centar za kulturu, Gradsku knjižnicu, Turističku zajednicu. Uz to, Grad Čazma sufinan-cira obnovu i zaštitu objekata u kulturi, odnosno sakralne objekte u župama Čaz-ma, Dapci, Draganec, Miklouš i Vrtlinska. Grad financijski također pomaže i rad udruga u kulturi te fizičkih osoba koje se bave djelatnostima u kulturi. Neki od važnijih programa koji se financiraju iz gradskog Proračuna su, u povodu Adven-ta, Zapovijed pod lipom KUD-a „Sloge“

iz Miklouša, Božićni koncert čazmanskog KUD-a „Graničar“ , te redovna djelatnost Puhačkog orkestra, Čazmanskih mažo-retkinja, te Pop rock škole. Grad Čazma uvelike cijeni rad i financijski pomaže samostalne umjetnike Franju Matešina, Matka Antolčića i Slađana Lipovca. - Grad Čazma ima bogato povijesno i kul-turno naslijeđe koje smo baštinili od naših predaka pa se tako i mi trebamo pobrinuti da našoj djeci ostavimo u zalog kulturna dobra. Po tradiciji smo jedinstveni i pre-poznatljivi stoga je naša dužnost očuvati je i za buduće naraštaje, rekao je grado-načelnik, Dinko Pirak. (fj)

Središte Čazme postupno dobiva ljepši izgled Uz zgradu, koju će graditi Komunalije, vezan je i drugi dio već oronule građevine, pa će njezina sanacija biti sljedeća faza. Naime, u ključu te zgrade (Trg čazman-skog kaptola 16) gdje se nalaze lokali, slastičarnica, lutrija i frizerski salon, Komunalije posjeduju većinu vlasništva nad zgradom, pa će za obnovu trebati po-stići suglasnost svih vlasnika. Pošto je građevina pod zaštitom kulture, bit će posla i za konzervatore. (fj)

Zgrada u Ulici Braće Radića 2, u samom središtu Čazme, za ne-davnog potresa dobila je dodatne

pukotine i oštećenja, pa će to ubrzati njezino rušenje. Srećom stanari su već prije iselili na nove lokacije, koje im je osigurao Grad. U tijeku su izvidi statičara o mogućem hitnom nalogu za rušenje zbog ugroze ljudi, koji ondje prolaze u velikom broju, zbog lokacije Gradske trž-nice u neposrednoj blizini. Osim prolaza da tržnicu uz samu zgradu proteže se i dodatnih 8 parkirališnih mjesta. Velika je sreća da se u samoj zgradi nitko u trenutku potresa nije nalazio. Pošto su Komunalije vlasnik te zgrade odlučeno je sa upravom i Nadzornim odborom da se krene u proceduru za izdavanje građevinske dozvole za novu zgradu, a postojeća da se ruši po proceduri pro-jekta ili ubrzano temeljem mišljenja sta-tičara poslije potresa. - Glavni projekat za novu zgradu je napravljen i predan u ured za izdavanje građevinske dozvole, nakon tog komunalci sa kooperantima odmah će krenuti u gradnju zgrade, koja će dodatno uljepšati središte Čazme. Ako će dozvola biti gotova u rano proljeće, zgrada će biti pod krovom do kraja ove godine, kazao je direktor Komunalije Ivan Beljan te pojasnio izgled i funkciju zgrade. Izgledom zgrada ostaje u istim gabaritnim mjerama vanjskih dimenzija 29x10 m sa prizemljem i visokim pot-

krovljem. Ukupna bruto površina oba nivoa je nepunih 600 m². Investicija bi trebala iznositi oko 3 milijuna kuna, a u potpunosti će je financirati čazman-ske Komunalije, koje će za tu namjenu dignu ti kredit, koji će se zatvarati pro-dajom i najmom prostora. - U prizemlju će postojati dva poslovna prostora. Veći prostor od 130 m² dogovoren je za na-jam Erste banci, a preostali prostor do-stupan je za prodaju ili najam. Na katu

će se nalaziti stambeni prostor od pet stanova. Do sada imamo rezervirana tri stana za prodaju, a ostala su dva površine svaki po 30 m². Cijena poslovnog pro-stora u prizemlju ili stambenog na katu iznosi 1.250 €/m² sa PDV-om, pojasnio je Beljan. Izgradnjom ove zgrade Radi-ćeva će ulica, do Ulice kralja Tomislava, dobiti dodatni nogostup, s ciljem da postane više šetnica nego za parkiranje. Franjo Jagatić

Klizali se jedini u županijiBila je ovo najdulja klizališna sezona


Osvrt na 36 dana klizališne sezone u Čazmi

Čazmanska ledena čarolija uspjela iznad očekivanja

Brigom Grada i čazmanskih komunalaca u Bosiljevu

Raspelo dobilo novi dom

Gradonačelnik Pirak - Na taj smo način djeci u ovim teškim vremenima, kada im je puno toga uskraćeno, omogućili barem malo radosti.

U prošlu nedjelju 17.siječ-nja u Čazmi je završila više nego uspješna se-

zona klizanja. Iako je u početku klizanje i klizalište, te način na koji će raditi bilo vrlo neizvjesno zbog cjelokupne situacije, ipak se pokazalo kao pun pogodak na radost svih, naročito djece. - Već po otvorenju klizališta tražila se karta više, međutim, obzirom da smo ove godine bili ograničeni brojem klizača na klizalištu, kartu više nije bilo moguće dobiti, već ju rezervirati za slijedeći termin. To se također pokazalo dobrim, na klizalištu nije bilo gužve u niti jednom trenutku, a klizači su mo-gli imati pravo na užitak klizanja s više nego dovoljno prostora. S obzirom da smo u tvrtku dobili jako dobre povratne informaci-je na takav model organizacije klizanja, gdje je ograničen broj ljudi, razmišljamo da sličan mo-del uvedemo i u sezonama koje su pred nama, osvrnula se di-

gradonačelnika Dinka Piraka. Iz već poznatih razloga pandemi-je novi rok je bio 21. prosinca. No, na sreću klizača dobiveno je odobrenje da klizalište može ra-diti od 10.prosinca, te je tog dana bilo otvoreno i radilo uz primje-nu svih epidemioloških mjera, mjerenja temperature klizača i ograničenog broja sudionika na klizalištu, obavezno s maskama na licu. - Kada je donesena Od-luka o produljenju školskih pra-znika, do 18. siječnja, odlučili smo da do tog dana i klizalište bude otvoreno. Na taj smo način djeci u ovim teškim vremenima, kada im je puno toga uskraćeno, omogućili barem malo radosti. To se na kraju pokazalo punim pogotkom jer su djeca u Čazmi uživala u lednoj čaroliji cijelog trajanja školskih praznika. Djeca su to naravno dočekala s velikom radošću. Obitelji su s djecom do-lazile iz cijele naše i susjednih žu-panija. Bila je to do sad najdulja klizališna sezona u Čazmi koja je trajala čak 36 dana rada. Tradici-ja će biti nastavljena i ove godine i nadamo se da nas ništa u tome neće spriječiti, najavio je grado-načelnik Dinko Pirak. Dodajmo na kraju kako su se na klizalištu u večernjim terminima održavali i treninzi hokejaša, pa je to još više obogatilo ledenu čaroliju u Čazmi. Franjo Jagatić

Istodobno s izgradnjom nogostupa čaz-mansko prigradsko naselje Bosiljevo do-bilo je lijepo uređen i mali Trg. Na raskri-žju glavne prometnice kod skretanja za Prokljuvane i Bosiljevo brdo, čazmanski su komunalci podignuli malu kapelicu u koju je preseljeno raspelo, u dogovo-ru sa čazmanskim župnikom Dubravko Laušom. Naime, raspelo je godinama, od pamtivijeka mještana, bilo na suprotnoj strani ceste u nepreglednom i nezamije-ćenom prostoru. Radovi na izgradnji no-gostupa, koje financira Grad Čazma, bila je prilika da se raspelo izmjesti na novu lijepo uređenu i vidljivu lokaciju. Ispred

je asfaltiran prostor koji omogućava oku-pljanje vjernika za pojedine prigode, a da se istodobno ne ometa vrlo frekventni promet na glavnoj cesti u smjeru Zagre-ba i obratno prema Čazmi. - Jako lijepo je to napravljeno. Hvala svima koji su dali tu ideju, a posebno našim vrijed-nim komunalcima i Gradu Čazmi, koji se puno zalaže da naše selo bude ljepše. Eto, dobili smo i dio nogostupa, a kako je gradonačelnik Pirak najavio u proljeće ide dalje gradnja nogostupa, i to je jako lijepo, kazala je Dragica Ohnjec, prva su-sjeda gdje je raspelo bilo godinama, dok nije dobilo novi dom. (fj)

rektorica tvrtke Rahela Bošnjak. Klizalište je ove godine bilo vrlo posjećeno, pretpostavljamo da je razlog tome što je bilo jedino u Županiji. - Redovito smo zapri-mali rezervacije iz cijele Županije. A vikendom su čak i obitelji iz Za-greba i okolice dolazile uživati na čazmanskom klizalištu. Sjećam se jedne obitelji koja je napomenula da je njima klizalište udaljeno 120 km, ali će usprkos daljini doći te je najavila duple karte i duple termi-ne, prisjeća se Bošnjak. Prvotno je klizalište trebalo biti otvoreno već po tradiciji 6.prosinca, kao poklon djeci za blagdan Svetog Nikole, a ujedno i na rođendan


GAREŠNICABrojne aktivnosti u Mjesnom odboru Uljanik kod Garešnice

Rješavaju komunalne probleme, potiču društveni život

Zabilježili smo: Lijepa gesta Garešničana

Darovao zemlju za ribnjak Gradu

GarešniciGradonačelnik Garešnice Josip Bilan-džija prošlog je tjedna u svom uredu primio Garešničana Tomislava Pre-mužića koje je Gradu Garešnici daro-vao svoje zemljište koje se danas nala-zi u okviru ribnjaka Skresovi i uručio mu zahvalnicu. Riječ je o lijepoj gesti našeg sugrađana za koju mu se gra-donačelnik želio odužiti zahvalnicom. - Grad Garešnica provodi 2,37 miliju-na kuna vrijedan projekt katastarske izmjere dijela k.o. Garešnica s ciljem usklađivanja evidencije u katastru i gruntovnici sa stvarnim stanjem na terenu. Riječ je o dvije tisuće parcela koje su geodeti obišli u proteklih nešto više od godinu dana kako bi ucrtali njihove granice i zabilježili na njima izgrađene objekte. Cijeli projekt vrlo je važan za daljnji razvoj Garešnice, za realizaciju gradskih projekata, ali i za građane i naše gospodarske su-bjekte. Postupak izmjere obavlja se uz aktivno sudjelovanje građana i za njih je on besplatan – rekao nam je grado-načelnik Josip Bilandžija i dodao: - Što se tiče ribnjaka Skresovi tu se pojavio problem jer kod izgradnje ribnjaka nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi sa svim vlasnicima parcela na kojima je izgrađen. Cijenimo lijepu gestu na-šeg sugrađana koji je Gradu darivao svoje zemljište u okviru tog ribnjaka i najmanje što smo mogli je da mu uru-čimo zahvalnicu – kazao je. Darivatelj Tomislav Premužić rekao nam je da mu nije padalo na pamet tražiti novac za svoju parcelu te da mu je drago da će se u rekreacijski kompleks Skresovi i dalje ulagati. O gradonačelniku, kaže, ima samo riječi hvale i podržava sve aktivnosti koje je aktualna gradska uprava napravila za Grad i njegove stanovnike proteklih godina, a svoju gestu smatra tek malim doprinosom razvoju svoga grada.(aš)

Privode se kraju radovi na obnovi Hrvatskog doma u Garešnici

Postavljene nove stolice u gledalište doma

Oživjeli rad stočnog sajmaU Uljaniku su dostojno obilježili 180. godišnjicu nadaleko poznatog stoč-nog sajma, a onda se ubrzo sajam na-šao pred zatvaranjem. No, to se ipak nije dogodilo. Kako nam je rekao Fili-pec napravili su strukturne promjene u upravljanju, a pomogao je gradonačel-nik Garešnice Josip Bilandžija. Sajam sada radi punim kapacitetom i pot-puno su renovirane sajmišne zgrade. Filipec nam je najavio skoru gradnju igrališta za djecu i mlade na prostoru nekadašnje osmogodišnje škole. (aš)

Završetak pandemije Hrvatski dom dočekat će u novom ruhu, a u narednom razdoblju preostat će još jedino nabaviti najmoderniju audio vizualnu opremu za kino, no i to je u planuVeć nekoliko mjeseci traju radovi na ob-novi i modernizaciji unutrašnjosti Hr-vatskog doma u Garešnici, a proteklih je dana gledalište toga doma dobilo i novih 220 udobnih stolica. Prošlog smo tjed-na obišli dom i vidjeli da radovi dobro napreduju, a radnici su nam rekli da još predstoji saniranje ravnog krovišta iznad predvorja doma koje će se potom okrečiti čime će radovi na obnovi biti završeni. U okviru obnove uređena je mala sala toga doma u koju je investirano 330 ti-suća kuna koji su utrošeni za postavlja-nje novih podova, instalacija i stolarije

te uređenje sanitarnog čvora i čajne ku-hinje. Osim toga cijeli taj prostor dobio je novu rasvjetu, opremljen je novim na-mještajem i audio vizualno opremom i u njemu su već održane sjednica Gradskog vijeća, akcija darivanja krvi, a nedavno i potpisivanje ugovora s korisnicima raznih gradskih potpora i stipendija. U uređenje velike dvorane doma planira se investirati dodatnih 980 tisuća kuna, a taj novac, osim za nabavku novih stoli-ca u gledalištu, utrošit će se za uređenje pozornice, predvorja, sanitarnog čvora, nabavku namještaja i opreme, rasvjete,

zavjesa i karniša. Tako će Grad Gareš-nica vrijeme pandemije u kojem se ne mogu održavati koncerti, razne priredbe te kino predstave iskoristiti za uređenje doma koji će potpuno obnovljen doče-kati kraj pandemije. Što se tiče nabav-ke nove, najsuvremenije audio vizualne opreme za kino to će se, kako doznajemo, realizirati naknadno kroz drugi gradski projekt koji je u pripremi. (aš)

Uz pomoć Grada uređivali su ceste i putove, obnavljali domove i spomenike, a potaknuli su i osnivanje udruga

Posjetili smo selo Uljanik i razgovara-li s tamošnjim predsjednikom Mje-snog odbora Vjekoslavom Filipcem

koji tu dužnost obnaša od 2011. godine. On je vrlo predan tome poslu i opće je mišljenje da je jedan od uspješnijih čel-nika mjesnih odbora na području Grada Garešnice. U sastavu tog mjesnog odbo-ra uz Uljanik su i sela Duhovi, Uljanički Brijeg i Gornji Uljanik, a glavne aktivnosti mjesnog odbora vezane su za rješavanju komunalnih problema. - Među brojnim projektima koje smo realizirali izdvojit ću

uvođenje struje između Uljanika i Gornjeg Uljanika kao i na groblje u Uljaniku, uređe-nje i asfaltiranje prostora ispred katoličke crkve te uvođenje struje u pravoslavnu cr-kvu koje ranije struju nije imala. Vodimo brigu i o spomen obilježjima, a osobno sam vlastitim novcem financirao obnovu antifašističkog spomen obilježja u Uljani-ku – kazao nam je Filipec te dodao: - Ob-novili smo i naš veliki jednokatni društveni dom, prilaze vatrogasnom domu, u Uljani-ku smo obnovili ribički dom ŠRD Štuka, napravili makadamsku cestu od Gornjeg Uljanika prema Dežanovcu, a u Duhovima

smo izgradili novi most između Duhova i Marinog Sela. Osim toga uređivali smo i poljske putove između Duhova i Antu-novca kako bi ih spojili s cestom Duhovi – Antunovac. Uz rješavanje komunalnih pitanja Mjesni je odbor bio angažiran i na unapređenju društvenog života u selu. Pokrenuli su rad Društva žena i Mladeži Uljanika koji su, treba spomenuti, prote-klih dana organizirali veliku donatorsku akciju za pomoć stradalima od potresa na Banovini. Ove godine predsjedniku i čla-novima mjesnog odbora istječe mandat, a Vjekoslav Filipec kaže nam da će se ponov-no kandidirati ako ga mještani budu htjeli i ako ga bude služilo zdravlje. Već je puno napravio za mjesto, a spreman je, kaže, mještanima služiti i dalje. Alen Štandar

Dok čekaju završetak obnove svoje zgradeKnjižničari prodaju otpisane knjige za pomoć Petrinji


Počela zahtjevna obnova zgrade garešničke gradske knjižnice

Knjižnica otvorila vrata na privremenoj adresi

Počinje rekonstrukcija i modernizacija ceste kroz Dišnik

Dišnik nakon vodovoda dobiva i novi asfalt

Statično pojačanje zgradeRadove na rekonstruciji zgrade gradske knjižnice prate hladno vrijeme i snijeg, no čini se da za sada dobro napreduju. Popis radova koje treba obaviti u nared-nih godinu i pol dana je podugačak, a od prvotne zgrade trebali bi ostati samo te-melji i goli zidovi. Obnova će i statički oja-čati zgradu jer će se, između ostalog, za-mijeniti drveni stropovi i stubište novim armiranobetonskim konstrukcijama. Uz kompletno obnovljeni podrum, prize-mlje i potkrovlje, stolariju i energetsku fasadu zgrada će dobiti i lift za potrebe osoba smanjene pokretljivosti. (aš)

- Više od 700 korisnika knjižnice svoje omiljene naslove mogu pronaći na novoj lokaciji gradske knjižnice na Trgu hrvatskih branitelja 10

Zbog preseljenja građe i priprema za obnovu derutne zgrade Hrvatske knjižnice i čitaonice „Đuro Sude-

ta” koja je započela krajem prošle godine ta je gradska knjižnica bila zatvorena od početka studenog, a svoja vrata, sada na novoj, privremenoj adresi, korisnicima je ponovno otvorila 11. siječnja. Svoje omi-ljene naslove njenih više od 700 korisnika sada može naći na novoj lokaciji knjižni-ce u prostoru bivše trgovine Varteksa na Trgu hrvatskih branitelja 10 u Garešni-ci. - Riječ je o manjem prostoru u kojeg smo mogli preseliti samo jednu trećinu knjižničke građe dok je ostatak smješten u seoskom domu u Hrastovcu. Iako manji ovo je vrlo ugodan prostor jer se nalazi u novijoj zgradi i bit će nam tu dobro dok se naša zgrada ne obnovi. Djeca, naši čla-novi i vrtićarci, poklonili su nam svoje cr-teže kako bi njima uljepšali novi prostor knjižnice. Za sada sve naredne aktivnosti planiramo on line a, čim popuste epide-miološke mjere organizirat ćemo radio-nice i predstavljanja knjiga uživo. Prva na

Osim ceste kroz Dišnik u skorom je planu i asfaltiranje ceste kroz dišničko naselje Čukovac te spoj ceste Dišnik – Velika BršljanicaGradonačelnik Garešnice Josip Bilandžija proteklog je tjedna s Željko Jozićem direktorom Cesta d.d. Bjelovar potpisao če-tverogodišnji sporazum o odr-žavanju nerazvrstanih cesta na području Grada Garešnice vri-jedan 9,9 milijuna kuna. Nakon toga potpisali su i prvi ugovor za 2021. godinu vrijedan 4,6 milijuna kuna. Uz redovno odr-žavanja svih cesta na području Garešnice ugovorom su osigu-rana sredstva i za rekonstrukciju dotrajale ceste kroz Dišnik čija će obnova uskoro i početi. - Ra-

dovi na obnovi ceste kroz Diš-nik krenut će početkom ožujka, a u njenu rekonstrukciju uložit ćemo oko dva milijuna kuna. Ta će cesta dobiti novi asfalt i bit će proširena na 3,5 metra plus 60 cm uređenih bankina sa svake strane. Time će Dišnik u ovoj godini uz novi vodovod dobiti i modernu prometnicu što je ujedno i pokazatelj gradske po-litike kojoj je cilj ravnomjeran razvoj svih naselja na području Grada – rekao je tom prigodom gradonačelnik Josip Bilandžija te dodao: - Što se tiče Dišnika

moram istaknuti da smo već u suradnji sa Županijom asfalti-rali cestu Dišnik – Kapelica, a u skorom planu nam je i asfal-tiranje ceste kroz dišničko na-selje Čukovac kao i asfaltiranje ceste Dišnik – Velika Bršljanica

– kazao je. Obnova prometni-ca definitivno je obilježila ak-tualni mandat gradonačelnika Bilandžije, a u prošle četiri go-dine, podsjetimo, asfaltirane su Radnička ulica, cesta kroz Ve-liki Pašijan, odvojci Svačićeve

ulice, odvojak Jelačićeve ulice, a novi asfalt su dobili i odvojak Gupčeve ulice prema Selištu, ce-sta Kapelica – Dišnik, cesta na Kraki u Malom Vukovju, Ulica 30. svibnja u Brestovcu, Tomi-slavova ulica i odvojak Ulice Milke Trnine, nogostup prema Ciglenici, pristupna cesta Podu-zetničkoj zoni Kapelica, parki-rališta kod stambenih zgrada u Brestovcu i Garešnici te kružni tok u Garešnici. Uz dišničku cestu od vrjednijih investicija ove godine u planu je i obnova Vukovarske te Nazorove ulice. Alen Štandar

redu nam je on line izložba dječjih crte-ža povodom Valentinova – rekla nam je ravnateljica knjižnice Maja Dizdarević. U veljači je u planu i prvi ciklus priča za najmlađe u okviru kojeg će djeci pričati priče Nevena Zuber iz Knjiguljice, slijedi izložba lutaka Jadranke Del Ponte povo-

dom Valentinova, čitanje poezije i kratkih priča povodom Svjetskog dana čitanja na-glas te akcija „Čitam, dam, sretan sam” povodom Međunarodnog dana darivanja knjiga. Garešnička knjižnica uključila se je i u akciju prikupljanja pomoći za kupnju kontejnera za potrebe gradske knjižnice

u Petrinji čija je zgrada teško oštećena u potresu i više nije za korištenje. S tim će ciljem već ovaj tjedan početi prodaju svojih knjiga iz otpisa, a sav prikupljeni novac donirat će petrinjskoj knjižnici. Po-zivaju Garešničane da se odazovu akciji, a ako mogu i da uplate donacije na račun knjižnice u Petrinji koji je dostupan na njezinom facebook profilu. Alen Štandar


GRUBIŠNO POLJEGrad Grubišno Polje u komunalnu infrastrukturu planira uložiti 12,6 milijuna kuna

Najveći ovogodišnji projekt je izgradnja reciklažnog dvorišta vrijedna 5 mil. kunaNešto više od trećine proračuna programa gradnje komunalne infrastrukture Grad planira uložiti u nerazvrstane ceste, dok je 2,2 milijuna kuna rezervirano za uređenje javnih površina

Program gradnje komunalne infra-strukture i Program gradnje gra-đevina za gospodarenje komu-

nalnim otpadom za 2021. godinu, koju je donijelo grubišnopoljsko Gradsko vijeće iznosi 12.588.000 kuna. Najviše, pet milijuna kuna rezervirano je za gra-đevine za gospodarenje komunalnim otpadnom. Naime, u ovoj godini će biti proveden projekt izgradnje i oprema-nja reciklažnog dvorišta u prostoru grubišnopoljskog Komunalca. Time će biti stvoreni preduvjeti za povećanje stope odvojeno prikupljenog otpada, smanjenje količine otpada na odlaga-lištu i povećanje razine svijesti stanov-

ništva o važnosti pravilnog odvajanja otpada. Ujedno će građani tijekom ci-jele godine moći besplatno odložiti ra-zličite vrste otpada za koje do sada nisu postojali spremnici, dok će reciklažno dvorište ujedno biti poticaj na pravilno odvajanje i predaju elektroničkog ot-pada, glomaznog otpada i sličnog, jer zbog nepostojanja reciklažnih dvorišta nastaju brojna divlja odlagališta. Ne-što više od trećine proračuna progra-ma gradnje komunalne infrastrukture Grad planira uložiti u nerazvrstane ceste. Odnosno, između ostaloga, u asfaltiranje kolnika Ulice Andrije He-braga, izgradnju ceste i nogostupa u

Zoni malog i srednjeg poduzetništva dugih 1900 metara, dok je veća inve-sticija u tom sklopu i Izgradnja obo-rinske odvodnje u ul. Josipa Kozarca u Grubišnom Polju duga 865 metara. 2,2 milijuna kuna je rezervirano za uređe-nje javnih prometnih i zelenih površi-na, gdje se posebice izdvaja izgradnja nogostupa ukupne dužine 600 metara u gradskom naselju, još od osamdese-tih prošloga stoljeća zvanoga Dedinje, koje omeđuju ulice Vilka Ničea, Junija Klovića. A.G.Matoša i Tina Ujevića. Plan je u ovoj godini nastaviti pro-jekt zamjene stare novom energetski učinkovitom i ekološkom led rasvje-

tom. U toj 5. fazi projekta iznosom od 625 000 kuna bit će izmijenjeno oko 300 komada javne rasvjete u naseljima Velika Barna, Grbavac, Velika Jaseno-vača, Rastovac i Munije. Najveći dio novca 5,3 milijuna kuna za provedbu svih planiranih projekata osigurat će Grad u svom proračunu, 4,2 milijuna treba stići iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija. Dio novca bit će osiguran putem Ministarstva re-gionalnog razvoja i fondova EU, potom EU fonda za regionalni razvoj, mjere 19 programa Leader te Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Michael Palijan

Vrlo izdašna prva ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi u Grubišnom Polju

Prikupljene 124 doze krvi, sedam novih darivatelja

Gradsko društvo Crvenoga križa Grubišnoga Polja 5. siječnja je provelo prvu ovogodišnju akciju dobrovoljnog darivanja krvi. Akcija je

bila izvan svih očekivanja, svjedoči ravnateljica Cr-venoga križa Alenka Soldan, budući da se odazvao 141 darivatelj, a prikupljene su 124 doze krvi. Lani je prvoj akciji u godini pristupilo 128 darivatelja i prikupljeno je 117 doza krvi. Očito su darivatelji vrlo ozbiljno shvatili poziv zagrebačkoga Zavoda za transfuzijsku medicinu s kojim u suradnji Crveni križ provodi akcije. Među darivateljima jubilarnim je postao Damir Vašek, koji je u prvoj ovogodiš-njoj akciji darivanja krvi u organizaciji Gradskoga društva Crvenoga križa Grubišnoga Polja 50. put darovao oko četiri decilitra krvi, dok posebno raduje i odaziv mladih darivatelja kojima je to darivanje bilo prvo. To su Patrik Kubiznjak, Karlo Čakanić, Maja Mihalić, Damir Novosel i Luka Pop iz Gru-bišnoga Polja, Marko Ključar iz Velikoga Grđevca te Ana Dmejhal iz Garešnice. Iz Gradskoga društva Crvenoga križa Grubišnoga Polja zahvaljuju svim darivateljima koji su se odazvali akciji i time poka-zali svoju humanost i solidarnost i volju da u ovim teškim vremenima tom velikom gestom doprinesu spašavanju mnogih života. (mp)

Među darivateljima jubilarnim je postao Damir Vašek, koji je 50. put darovao oko četiri decilitra krvi

U ratu u obraniU miru u obnovi


Upomoć u saniranju štete kolegama s Banovine pritekli grubišnopoljski branitelji

Sanirali krovove, uklanjani oštećene i zidali nove dimnjake

I Dječji vrtić Tratinčica sudjelovao u izboru za najljepši hrvatski dječji vrtić

Odlična promocija za tek obnovljeni i dograđeni grubišnopoljski vrtić

Na područje Banovine išli su ciljano u dogovoru s kolegama iz Petrinje i petrinjskoga naselja Vurota

Među mnoštvom onih koji su se nakon ra-zornog potresa uputili

pomoći unesrećenim stanovni-cima na području Banovine, bilo je i četrdesetak grubišnopoljskih branitelja. Naime, Pripadnici četiriju udruga s područja Gru-bišnoga Polja Udruge sudioni-ka Domovinskoga rata Bilogore ‘91, HVIDRA-e, Udruge brani-telja MUP-a i Udruge dragovo-ljaca i veterana Domovinskoga rata, među kojima su žitelji Gru-bišnoga Polja i susjedne općine Grubišnoga Polja, otputovali su 5. siječnja na područje Petrinje

prilike to dopuste-kazao nam je prošloga tjedna Šandor Toth, predsjednik Udruge branitelja MUP-a Grubišno Polje. Pred-sjednik HVIDRA-e Grubišnoga Polja Alen Skender kaže da odr-žavaju veze s prijateljima brani-teljima s ostalih područja tako i s područja Sisačko-moslavačke županije.-Tako smo išli ciljano u dogovoru s njima. Jedan dio nas ostao je u Petrinji, a dio je radio u naselju Vurotu-kazao je. Ističe kako je stanje na potresom po-gođenom području i gore ne-goli se može steći dojam putem snimki i fotografija te se uvelike može usporediti s ratnim prilika-ma i situacijama koje su mu kao dragovoljcu i branitelju itekako poznate.-Nema kuće koja nije oštećena i stanje je loše. Kao kada smo u Domovinskom ratu ušli u Lipik i Pakrac, svugdje cigle, da-ske, krhotine objekata. Svakako se može povući paralela sa sta-njem u Domovinskom ratu-kaže Skender. Michael Palijan

pomagati u uklanjanju ošteće-nih i zidanju novih dimnjaka i prekrivanju oštećenih krovišta na kućama koje nisu jako ošte-

ćene, ali zbog trenutnih ošte-ćenja nije bilo moguće u njima stanovati i grijati se.-Želimo napraviti što više posla, koliko

god možemo. Uskoro ćemo po-novno put Petrinje kako bismo ponovno pomogli kolegama braniteljima, čim vremenske

Nakon što je završeno glasova-nje za izbor najljepšeg vrtića, koje je na svojoj Facebook stra-nici u prosincu prošle godine pokrenuo Portal gradonačelnik.hr, najboljim je i ovoga puta pro-glašen DV Maslačak iz Belišća. Naime, i ove je godine prikupio najviše, čak 3890 lajkova posjeti-telja društvene stranice portala. Unatoč koroni zbog koje i oni djeluju u izvanrednim i teškim uvjetima čak 56 vrtića iz 44 hr-vatska grada uključilo se u ovo-godišnji izbor, a među njima je bio i grubišnopoljski Dječji vrtić Tratinčica, kao jedan od rijetkih s područja Bjelovarsko-bilogor-

ske županije. Natječaj se odvijao tako što su na stranici društvene mreže postavljene fotogalerije svih prijavljenih vrtića, a glaso-vati, odnosno ‘lajkati’ se moglo za više vrtića. Grubišnopoljski Dječji vrtić Tratinčica, koji je od ove pedagoške godine u odlič-nom novom, odnosno adaptira-nom i dograđenom prostoru ta-kođer je bio vrijedan konkurent. U natječaju je prikupio 538 laj-kova na facebook stranici por-tala. No, u vrtiću su zadovoljni jer je na ovaj način promoviran vrtić koji se sada može pohvaliti ljepotom i funkcionalnošću. Iz-bor najljepšeg vrtića pokrenut je preklani kako bi na jednom mjestu bili okupljeni i građani-ma prezentirani najljepši vrtići u Hrvatskoj i tako promovirana ulaganja i trud u podizanje stan-darda koji našim najmlađima osigurava najljepše i najugodnije vrtićke dane. (mp)

U natječaju je prikupio 538 lajkova na facebook stranici portala


DRUŠTVO

Među manifestacijama na području Grada Čazme, koje su lani

otkazane zbog pandemije ko-ronavirusa, je i tradicionalni običaj „Zapovijed pod lipom u Mikloušu“. Podsjetimo, u srp-nju je otkazana u zadnji čas, sat, dva prije samog održavanja pro-grama prve večeri, koja je tre-bala biti ispunjena seminarom i pokaznom radionicom „Od originala do rekonstrukcije – Tragovima prošlosti“. Sljedeći pokušaj u smanjenom obimu održati manifestaciju početkom listopada, no ni tada epidemio-loška situacija nije to dopustila. Međutim, mali djelić planira-nog trodnevnog programa je ipak spašen. Riječ je o radionici prve večer, kada su vrijeme, već odjevenih izvođača, organi-zatori iskoristili za fotografi-ranje o uzoru na fotografije iz davne prošlosti, pridržavajući se važnih detalja nošnji koje su Mikloušanke i Mikloušanci nosili prije sto godina. Neke iz stoljetnih škrinja su i odjenuli. Kako je za radionicu svoj stručni dojam, o tome koliko se KUD „Sloga“ drži tradicije, pripremi-la Vesna Peršić Kovač kustosica

Opasna rugla

Stare, ruševne kuće prijeteProblematiku starih, ruševnih kuća u kojima danas više njihovi vlasnici ne žive ponovno je aktualizirao nedavni potres, ali i snijeg koji je pao proteklih dana. Takvih kuća u selima garešničkog kraja, ali i u samoj Garešnici ima priličan broj, a većina njih zbog svoje dotra-jalosti prijeti urušavanjem. Na jednu takvu u Gupčevoj ulici u Garešnici upozorili su nas susjedi, a prostim je okom vidljivo da se ona nakrenula i da je moguće njeno urušavanje kojeg može potaknuti i slabiji potres ili težina

snijega na njezinom krovu. Gradski komu-nalni redar Željko Rebrović rekao nam je da je upoznat s tim slučajem i da je vlasnike već upozorio da su je dužni ukloniti. Vlasnike ta-kvih kuća koje više nisu za stanovanje i koje su opasne za okolinu komunalni redar prvo upozorava, a u slučaju da oni ne postupe po upozorenju, izdaje im rješenja o uklanjanju po kojima su dužni postupiti. Ako je ni tada ne uklone u zadanom roku kuća će se srušiti i zemljište očistiti na trošak vlasnika.(aš)

Etnologinja Vesna Peršić ilustrirala povode početka kulturnog djelovanja u čazmanskom kraju

Sto godina Seljačke sloge u MikloušuNačela Hrvatske seljačke stranke i njezinog prosvjetnog društva, Mikloušanci su baštinili već davne 1920 godine

koprivničkog Muzeja, etnologi-nja s višegodišnjim iskustvom, rodom iz moslavačkog naselja Križic, čuvarima kulturne ba-štine u Mikloušu dala je svojim prilogom vjetar u leđa. Pod na-zivom „Činjenice iz povijesti“, svojeg budućeg autorskog rada, podsjetila je na to što je bila vo-dilja organiziranog kulturnog života u Mikloušu , još od 1920 godine, pa se sve to poklopilo kao obilježavanje sto godina. Gospođa Peršić Kovač tom je prigodom istaknula važne činje-nice, iz te davne prošlosti, koje su žiteljima u Mikloušu bile povod kulturnom stvaralaštvu.

- Istaknuti politički djelatnici Hrvatske seljačke stranke Rulf Herceg i Đuro Basarićek, 1920 godine osnovali su Hrvatsko se-ljačko prosvjetno gospodarsko društvo Seljačka sloga čiji je cilj bio promicati ideje da seljač-ku kulturu moraju promicati i njegovati seljaci sami. Seljak s trobojnicom na nošnji iz 1920 godine je za vjerovati kako je upravo on u ovom kraju bio pripadnik Seljačke sloge i na taj način promicao seljačku kultu-ru, ali i istaknuo svoju nacional-nu pripadnost. Kroz djelovanje društva Seljačka sloga poticalo se stvaranje pjevačkih zborova,

koji su bili okupljani u Seljačku pjevačku župu Matija Gubec. Organizatori smotri Hrvatske seljačke kulture zahtijevali su da izvođači nastupaju u narodnim nošnjama i davali preporuke ve-zane uz to kako te nošnje tre-baju izgledati, kazala je etnolo-ginja. Da je upravo tako davno bilo i u čazmanskom kraju, ko-lijevci Hrvatske seljačke stranke, svjedoči i sačuvana fotografija koja je dokaz da je već te dav-ne 1920 godine u Mikloušu djelovao Pjevački zbor. Na sto-godišnjoj fotografiji je vidljivo istaknut je natpis „Prosvjetom k sreći – Pjevački zbor ogranka

Seljačke sloge Gornji Mikloš“. Vesna Peršić Kovač još je do-dala . - Uz sve nastojanje Seljač-ke sloge pa i tadašnjih etnologa, narodna nošnja sve više nestaje iz svakodnevnog života i dobiva novu ulogu kao reprezentativ-na odjeća za nastupe na sceni. S toga i danas kod istraživanja na-rodnih nošnji članovi udruga pa i etnolozi imaju težak zadatak, utvrditi radi li se zaista o odjeći koja je tijekom navedenog raz-doblja između dva svjetska rata bila u svakodnevnoj upotrebi, ili je već tada bila djelomična ili potpuna rekonstrukcija, zaklju-čila je etnologinja s dugogodiš-njim iskustvom. Zapis gospođe Peršić ostat će zabilježen kao vrlo vrijedan doprinos za bu-duće generacije koje će, nema dvojbe, nastaviti čuvati tradiciju kulturnih zbivanja u Mikloušu od davnina. Franjo Jagatić

Mnogi ne znaju, ali i zimi se mogu brati gljiveNa nekoj od šetnji moslavačkim krajem možda i vi uberete koju


Crkva Sv. Marije Magdale-ne u Čazmi, koja potječe iz početka 13. stoljeća,

najstariji je sakralni spomenik u našoj Županiji. Istraživanja njezine prošlosti i temelja, tra-ju već godinama i nezahvalno je prognozirati kada će biti kraj. Zaštitna istraživanja u 2020 go-dini, provedena su u prostoru južnog zvonika u sklopu preure-đenja i obnove. Bazirala su se na utvrđivanju stratigrafije (određi-vanja vremenskog slijeda) sloje-va i eventualnih struktura kao i definiranju sjevernog temeljnog zida južnog zvonika. Arheološ-ka istraživanja izvela je Tvrtka „Kaducej“ d.o.o. iz Splita, koja je nakon završenih radova dala kratki osvrt o rezultatima istraživanja. Istražena površina iznosi cca 16 m². Zatečena je površina prekrivena opečnim popločenjem koje svojim svoj-stvima evocira na analogne pri-

Čazmanska Crkva Svete Marije Magdalene, predmet je istraživanja već desetljećima

Zvonik još čuva tajnu svojih temeljaCilj je lani bio utvrditi na kojoj su relativnoj dubini postavljeni temelji zvonika, međutim, zbog oštećenja sjevernog zida te dovođenje u opasnost statiku zidne strukture, istraživanje je zaustavljeno na relativnoj dubini od 1,65 m.

mjere u prostoru svetišta koje je otkriveno istraživanjima 2019. godine i u prostoru glavnog bro-da istraženo 2003. i 2005. go-dine. Naime, takvo popločenje kronološki se opredjeljuje kao starija barokna faza popločenja. Prijašnjim istraživanjem otkri-vene su zidne strukture koje su stratigrafskom metodom datirane prije poznatog požara

1720. godine budući da je na vrhu sloja ilovače koja prekriva te zidove uočen tanki sloj gareži koji je vjerojatno nastao kao po-sljedica požara. U tom slučaju, opečno popločenje je stratigraf-ski mlađe od sloja ilovače i od sloja gareži, te se pretpostavlja da je nastalo u periodu nakon 1720. godine. Uklanjanjem zate-čene podnice od opečnih ploča

i slojeva šute i pijeska koji su se rasprostirali ispod, na relativ-noj dubini od 50 cm, otkriveni su ukopi tri grobne jame koji sijeku sloj naboja koji prekriva temeljne zidove južnog zvoni-ka. Cilj je bio utvrditi na kojoj su relativnoj dubini postavljeni temelji zvonika, međutim zbog oštećenja sjevernog zida te stoga posredno dovođenje u opasnost

statiku zidne strukture, istraži-vanje je zaustavljeno na relativ-noj dubini od 1,65 m. Pronađeni pokretni nalazi poput ulomaka keramičkih posuda, stakla i že-ljeznih čavala ne pružaju do-voljno informacija za detaljnije kronološko opredjeljenje otkri-venih arheoloških struktura, zaključak je ovog istraživanja. Franjo Jagatić

Čazmanski gljivari ne posustaju ni zimi

Baršunasta panjevčica, hrana i lijekZa čazmanske najupornije gljivare ni u ovo zimsko vrijeme, nema odmora. U potrazi su za omiljenom im zimskom Baršunastom panjevčicom (Flamulina velutipes), a već prvih dana ove godi-ne donijela im je novo otkriće. Koliko ta prava zimska gljiva može iznenaditi i gljivoljubce s dugogodišnjim iskustvom, navodimo primjer upravo čazmanskih gljivara. Baršunastu panjevčicu već više godina pronalazili su uz vodotoke na sta-blima vrba, topola i jasena. No, ova im je zima donijela novo iznenađenje. Gljiva je početkom ove godine pronađena na stablu bukve u visinskim moslavačkim šumama i na polu trulom stablu lipe. Od gljive koju su već dobro prepoznavali, plodovi ove su se razlikovati, pa je to bio povod za dublju analizu. Najisku-sniji čazmanski gljivar Ivan Šepak ušao je u dubinu analize pomoću mikroskopa

uspoređujući spore došao do spoznaje da je ipak riječ o drugoj podvrsti glji-ve, u odnosu na već dobro mu pozna-tu baršunastu panjevčicu (Flamulina velutipes). Dakle, radi se o novoj vrsti iz roda Flamulina, što je uvelike izne-nadilo i najiskusnijeg čazmanskog glji-vara. Čazmanci svoju omiljenu zimsku Baršunastu panjevčicu već više godina imaju na jelovniku kao vrlo ukusnu jesti-vu gljivu. Znaju oni da je i ljekovita. No, mnogim ljudima je manje poznato da je tradicionalna kineska medicina vrlo cijeni i koristi za liječenje jetre, želuca i karcinoma, a moderna znanost utvrdila je njezino značajno protu tumorno dje-lovanje. Čazmanski gljivaru tom smjeru nastoje educirati što više ljudi, kako bi mnogo više nego dosada koristili dar prirode, u ovom slučaju čarobni svijet gljiva. Franjo Jagatić

Iz čazmanskog HPD „Garjevica“ objavili

Ove godine manja članarinaČ a z m a n s k o P l a n i n a r s k o društvo „Garjevica“ počelo je primati uplatu članarine za 2021 godinu. Kako je i ova go-dina, zbog korone, nepredvidiva za provođenje plani-narskih aktivnosti, smanjeni su iznosi godišnje članarine. Upravni odbor do-nio je odluku, uče-nici i studenti plaćat će 30 kuna, umirov-ljenici 80, a seniori 120 kuna. Društvo na godinu prosječno ima stotinjak članova, a osim s područja Grada Čazme učlanju-ju se ljubitelji planinarenja iz Bjelovara, Ivanić Grada, Kutine, Zagreba i drugih mjesta. U prošloj godini Društvo je ima-lo 90 članova, najviše seniora 43, te umi-rovljenika 30. U zadnjih nekoliko godina udruga ima sve više mladih, pa je tako prošla godina zaključena sa 17-oro djece. Posljednje nove članice od lani su sestre, djevojčice Ana, Iva i Marija Brezničar, a s njima su se istodobno učlanili i roditelji,

majka Silvija i otac Josip (na slici s jednog od prvih izleta lani). Svake se godine učlanju-ju novi prijatelji prirode i plani-na, lani osam novih, a tako će, usprkos koroni, zaci-jelo biti i ove godine, jer pla-ninarenje je u

Čazmi postalo hit okupljanja u prirodi. Čazmanski se planinari prvi put neće okupiti na redovitoj Godišnjoj skupštini koju čine svi članovi Društva. Zbog epi-demioloških mjera izvješća i plan rada, kao i druge dokumente, članovi će dobiti emailom ili u pisanom obliku, te će tim putem i odlučivati o prihvaćanju doku-menata. Skupština se u pravilu održavala na dan osnivanja 2.veljače, kada je svake godine bilo organizirano i veselo druženje i s gostima prijateljskih društava, ali na žalost korona je ove godine i to spriječila. Franjo Jagatić


skan

dina

vka


POLJOPRIVREDAKAKO SPASITI SVINJOGOJSTVO Stanje nije zadovoljavajuće, a tu je još i koronakriza

Nema optimizma; otkupna cijena ispod praga rentabilnostiOpćenito, prosinac i blagdansko vrije-me značilo je povećanu potražnju za svinjama i svinjskim mesom, ali ove go-dine situacija je drugačija. Ti dani nisu previše dali optimizma našim proizvo-đačima svinja ni nade da bi situacija u svinjogojstvu krenula nabolje. Stanje nije zadovoljavajuće, zapravo je daleko od za-dovoljavajućeg, a tu je još i koronakriza ističe Damir Jagić, predsjednik Udruge uzgajivača svinja Varaždinske županije i sam proizvođač 60 krmača na OPG-u u općini Sveti Đurđ, koji posluje već 20 godina.

Cijena ispod praga rentabilnosti- Razdoblje uništavanja svinjogojstva iz godine u godinu sve je veće. Platežna moć naših stanovnika pada, a tu je i ko-ronakriza koja sada produbljuje neizvje-snost te su upitna brojna radna mjesta. Zbog takve situacije mnogi su prisiljeni kupovati svinjsko meso u trgovačkim lancima koje je većinom uvozno i upitne kvalitete dok domaći proizvođači svinja svoje tovljenike i odojke nemaju kome prodati pa moraju prodavati po cijeni koja je sramotna – kaže Jagić.Cijena odojaka u Hrvatskoj kreće se od 12 do 15 kuna, a odojci iz Njemačke do-laze po 10 kuna. Otkupna cijena tovlje-nika koja je nekada iznosila i do 15 kuna po kilogramu žive vage ove zime je 10 kuna po kilogramu žive vage.- To je cijena koja je ispod praga rentabil-nosti. Stoga, da bi uzgajivač svinja vratio ulaganje i da bi opstali uzgajivači svinja, prihvatljiva bi nam cijena bila 12 kuna po kilogramu žive vage - kaže Jagić, doda-jući da situacija danas, dok se sve skupa zbroji i oduzme, pokazuje jedino minus na računu. Dodaje da bolja situacija nije ni u drugim poljoprivrednim granama kao što je govedarstvo ili pak ratarstvo.- Žalosno je da domaće kvalitetne ži-tarice izvozimo, a gotovu talijansku ili mađarsku tjesteninu i strani smrznuti kruh uvozimo. S druge strane, turizam nam je strateška grana, a mi ne trošimo ni 10 posto svih domaćih proizvoda u turizmu. Zar od ostalih proizvodnih grana Hrvatska nema nikakve koristi? Pomagalo se spasiti turističku sezonu, a zašto onda turizam nije povukao ostale

proizvodne grane koje su potrebne da bi jedna država normalno funkcionirala i prehranjivala svoj narod? - pita se sugo-vornik, naglašavajući da bi Hrvatska bila gladna u roku dva mjeseca da se zatvore granice i onemogući uvoz.Ukazuje da je potrebno riješiti pitanje tr-žišta i zabraniti velikim trgovačkim lan-cima nekontrolirani uvoz koji ruši cijenu domaćih proizvoda.- Mi svi, domaći proizvođači i uzgajiva-či moramo zadovoljiti visoke standarde kvalitete, a na kraju prodajemo ispod cijene. Recimo Austrija ne dopušta ula-zak stranog proizvoda dokle god postoji takav domaći. Njihovim trgovačkim lan-cima uvjetovano je da, uz strane, mora-ju na policama trgovina imati domaće proizvode. Štiti se domaća proizvodnja dok naše nadležne to nije briga - ukazuje Jagić.

Na jednom praščiću zarađuje 15 ljudiPrema riječima sugovornika Hrvatska je pala na 40 posto vlastite proizvodnje svinja, od čega je 15 posto odojaka dok ostatak uvozimo iz Austrije, Njemačke ili Danske.- Nas 10 posto jačih proizvođača ne može osigurati samodostatnost zemlje. Tonemo iz dana u dan, prepušteni stihiji. Tako su sve grane poljoprivrede unište-ne jer država smatra da smo nedovoljno rentabilni. Kod nas ništa nije isplativo i stalno slušamo priče o udruživanju - kaže. Dodaje da su trenutno proizvođa-či poljoprivrednih proizvoda i stočari u

nepovoljnom položaju za izboriti se da bi im se vrednovao njihov rad.- Tu bi trebala nastupiti država i ispra-viti nepravdu jer ne može se prodavati neki proizvod, konkretno meso i mlijeko, ispod cijene koštanja. Kako je isplativo svinjogojstvo u brdskoj zemlji Austriji? – pita se sugovornik, dodajući da je oči-to problem u državi koja nije pravilno postavila temelje.- Živio sam neko vrijeme u Jugoslaviji izgleda da je bila bolje uređena. Danas nakon 30 godina ove države više ništa ne postoji i nije isplativo. Devedesetih je godina Hrvatska imala preko 4,5 mi-lijuna tovljenika, a danas ima milijun i dvijesto tisuća. Što smo mi danas postali nesposobniji od svojih roditelja i djedova koji su se bavili istim poslom? U čemu je problem – pita se sugovornik, dodajući da Austrija godišnje uzgoji svinjetine za tri milijarde eura.- Od onoga dana dok oplodim krmaču, započinje ciklus u kojem treba, na jed-nom prasetu koje će se oprasiti, zaraditi 15 ljudi. Svi plaćamo državne doprinose i PDV pa je u proizvodni ciklus uključen proizvođač sperme, proizvođači žitarica i stočne hrane, veterinari, vozači u tran-sportu životinja do klaonica, plaćamo energente, proizvođače rezervnih dijelo-va, računovođe, ljude koji rade u mesni-cama, transport do trgovina, trgovci i još mnogi drugi moraju zaraditi na jednom praščiću. Ima li država više koristi od svih tih ljudi koji sudjeluju u proizvod-nom lancu ili od jednog uvoznika koji zapravo pomaže proizvodnju države iz

koje uvozi, a naša država naplati samo PDV na uvoz robe? Dopustili smo ulazak stranih trgovačkih lanaca u svoje dvori-šte i oni prodaju što hoće, a domaćim proizvodima je onemogućen dolazak do polica. S tim se mora pozabaviti država, a ne proizvođač koji uopće nije u poziciji pregovarati o cijeni svojega proizvoda i nema vremena ni energije trošiti na pra-vila igre koja su unaprijed definirana na štetu proizvođača - ukazuje sugovornik.

Zašto je 90 posto proizvođača propalo?Udruga uzgajivača svinja Varaždinske županije kojoj je sugovornik Jagić na čelu danas broji 100 članova.- Bilo nas je i dvostruko više, ali ljudi odustaju, posebno mladi koji će radije otići zarađivati izvan granica. U poljo-privredi nema godišnjeg odmora ni pra-znika. Posao je to koji se živi svaki dan i još nam se taj rad ne vrednuje. Kolike novce je država uložila u farme koje su danas zapuštene. Treba se zapitati zašto su zapuštene i zašto su ljudi odustali – kaže sugovornik, pitajući se da što će biti kada starijih, koji su skoro jedini ostali u tom poslu, više neće biti? Ukazuje i to da država sufinancira izgradnju vr-tića, obnavljaju se fasade na općinskim zgradama te navodi da se s tim novcima mogla izgraditi tvornica u nekom mjestu, zaposliti stotinjak radnika i ti bi radnici ostali živjeti u svom kraju. Zadnja stavka u cijelom problemu je, kaže sugovornik, niska kupovna moć stanovništa. Kupci kupuju ono što si mogu priuštiti, a to je često jeftinije uvozno i manje kvalitetno.- Problem je kada imate doma 500 tov-ljenika, a nemate ih kome prodati jer vaš susjed nema novce kojima bi platio tog tovljenika. Stoga ako nema sredstva moj susjed ni ja neću dugo opstati – isti-če sugovornik, ukazujući da nije mjerilo uspjeha njih 10 posto uspješnih koliko ih se bavi ovim poslom, a s druge strane 90 posto proizvođača je propalo.- Treba se zapitati zašto se to događa jer to nije slučajno i tu nešto debelo ne funkcionira. Imamo najljepši zemlju, a najgore uređenje. Mene je sram kada se hvalimo da će nam Europa pomoći - zaključuje Jagić kojemu, uz suprugu, na farmi svinja pomažu sin,kćer i nećak. (jš)

O problemima u svinjogojstvuIma li nade za ovu granu poljoprivrede?


POLJOPRIVREDA

Deset godina prije nego što je otišao u mirovinu 2008 godine, počeo se

baviti voćarstvom. U čazman-skom prigradskom naselju Mi-laševcu, koje ga vezuje uz dje-tinjstvo, u tri navrata je zasadio voćnjak jabuka. No, uvidio je da uz posao, koji je bio vezani za boravak u inozemstvu, nije moguće udovoljiti zahtjevni proizvodnji voća, bez svako dnevnog osobnog prisustva. – U tvrtki gdje sam radio ispunio sam uvjete za mirovinu i odlučio napustiti posao, unatoč tome što je bio dobro plaćen. Tako sam nastavio što je već bilo za-početo, i danas nakon 13 godina nisam ni dana požalio, počeo je svoju priču voćar Stjepan Kosić. Danas u voćnjaku ima dvije tisu-će stabala jabuka. Požalio se, kao i mnogi drugi voćari, na izrazi-to lošu prošlu godinu. - Prije su četiri bile loše ali ova je bila naj-lošija, najviše zbog proljetnog mraza. Od moguće količine uroda ostalo je samo deset po-sto i to je bila znatno lošija kva-liteta, pa sam gotovo sve stavio u

Umirovljenik Stjepan Kosić iz Milaševca godišnje proizvede 5 tisuća litara jabučnog octa

Kupci su ga prepoznali i kao lijekKosić – Već 15 godina držim istu kvalitetu, a to kupci cijene. Na tržnici u Zagrebu i sajmu u Sesvetama, na godinu prodam više od 4 tisuće litara

Zbog epidemije korona virusa i epidemioloških mjera mnogi su vinogradari protekle godine ulagali sredstva u infrastruk-turu- bilo proizvodnu poput novih nasada vinograda ili bolje opremljenih podruma, vikendica, kušaonica i ugosti-teljskih objekata. No, unatoč svim prošlogodišnjim nedaća-ma, vinogradari koji nisu imali problema sa prirodnim kata-

strofama poput tuče ili mraza, svoje grožđe pretvorili su u odlična vina. - Vina našeg čaz-manskog kraja i ove godine, iz naših osobnih iskustava, veoma su dobre i obećavajuće kvalitete, te ćemo se sigurno moći pohva-liti i ponositi raznim odličjima na nadolazećim izložbama. Prva takva izložba ove godine održat će se u Virju 24. siječnja, ali ove godine bez same ceremonije pa

će diplome s rezultatima ocje-njivanja dostavljati poštom. Naši vinogradari u Virju sudje-lovat će sa minimalno 8 uzoraka raznih sorata (graševina, škrlet, rajnski rizling, muškat žuti) i očekujemo dobre rezultate kao i proteklih godina, kazao je Ivan Katalenić predsjednik Udruge čazmanskih vinara i sam jedan od najmlađih vinogradara u čaz-manskome kraju. (fj)

preradu za ocat, još sam morao i nadokupiti od ostalih voćara – jabučara, kako bi imao dovoljnu količinu za jednu godinu. Kako je bilo vrlo riskantno osloniti se samo na proizvodnju kon-zumnih jabuka, odlučio se za neke nusproizvode i zaokružiti proizvodnju. – Jabuke, koje nisu bile konzumne za prodaju na tržištu, jeftino je bilo prodavati industrijskim prerađivačima, i odlučio sam se za proizvodnju jabučnog octa, još prije 15 go-dina. U početku je dvije godine trebalo sačekati da ocat sazrije, pa u tom razdoblju nije bilo ni prihoda od tog novog poslov-

nog poteza. Naime, najmanje godinu i pol treba čekati da ocat može na tržište, toliko traje zri-oba, odnosno fermentacija uz odgovarajuću temperaturu 20 do 25 stupnjeva i jedino tako se dobije kvalitetni proizvod za tržište. Počeo je od manjih količina da bi danas dostigao proizvodnju od pet tisuća li-tara u godini i nije mu poznato da još netko u našoj Županiji i širem okruženju proizvede više. Unatoč pozamašnoj pro-izvodnji, nimalo se na žali na prodaju. - Tijekom godine pro-dam više od četiri tisuće litara, sve na malo, subotom i nedje-

ljom na Tržnici na Trešnjevci u Zagrebu, gdje imam stalno prodajno mjesto već godinama, i četvrtkom na sajmu u Sesve-tama. Ni u korona krizi proda-ja nije pala. U zadnje vrijeme sve više prodam i na kućnom pragu pozivom na broj 091 531 1513, za veću količinu moguća je i dostava. Potražnja za octom je sve veća. Višegodišnji kupci ostaju vjerni potrošači, a kako je i novih sve više i oni se od prve kupovine vraćaju ponovo i tako se prodaja širi. Najvažnije je zadržati stalnu kvalitetu pro-izvoda, to kupci cijene, zaklju-čuje Kosić, i dodaje kako mora

Jabučni ocat nije samo hranaU stručnoj literaturi se navodi kako je jabučni ocat jedan od najljekovitijih darova prirode, a njegova tisućljetna uporaba to i dokazuje. Jabučni ocat u svojemu sastavu ima čak 19 minerala važnih za rast, obnavljanje i održavanje organizma ( kalij, natrij, magnezij, kalcij, željezo...), a sadrži šest potrebnih vitamina. Obiluje tvarima koje djeluju antikancerogeno. Reduciranje ko-lesterola, snižavanje krvnog tlaka. Koristi za zdravlje kostiju i zglobova, sprječava rast žučnih kamenaca. Ublažava kožne i dišne tegobe Pomaže kod mršavljenja i dijabetesa. Pomaže kod glavobolje i nesanice. Mnogi kupci jabučnog octa od Stjepana Kosića, neke njegove vrline su već dobrano iskusili, pa zato i ne odustaju od kupovine i konzumacije. (fj)

stalno imati dovoljno zalihe, pa tako je i sada u njegovu podru-mu u pričuvi pet tisuća litara. Nedvojbeno je kako se jabučni ocat ubraja kao dodatak zdra-voj prehrani, ali ne samo to. – Osim za prehranu mnogi moji kupci, naročito starije životne dobi, govore kako ga koriste za razne obloge na tijelu, masažu, ublažavanje oteklina, pa čak i za pranje kose. Taj neumorni umirovljenik uspješno se oku-šao i u proizvodnji prirodnog jabučnog soka bez šećera, pa sa tim još jednim zdravim pro-izvodom trenutno ne može za-dovoljiti sve veću potražnju ku-paca. No, ni na tome neće stati. U proljeće će, uz već postojećih stotinu stabala, zasaditi još 130 sadnica šljiva najnovijih sorata. Možda će ga i šljive potaknuti za još neki novi, slasni i zdravi proizvod. Franjo Jagatić

Čazmanski vinari na prvoj provjeri kvalitete vina

Na izložbu u Virje šalju najbolje sorte

Unatoč izazovnoj godiniNa ocjenjivanje idu vrhunska vina


Poznato je da štakori i mi-ševi mogu nanijeti velike štete na poljoprivrednim

kulturama na poljima, u voć-njacima, ali i u skladištima po-ljoprivrednih proizvoda. Stoga je vrlo važno uvijek utvrđivati njihovu prisutnost i u skladu s time suzbijati ih tijekom ci-jele godine. Posebice tijekom zime kada su im mogućnosti ishrane nešto skučenije nego-li u drugo doba godine. Tada napadaju i uništavaju gomolje, sjeme žitarica i nadzemne dije-love biljaka. Jednako tako vrlo

Štakori i miševi i zimi nanose velike štete na poljoprivrednim kulturama i proizvodima

Do smanjenja populacije glodavaca preventivom, mehaničkim i biocidnim metodamaUkoliko se ne vodi dovoljno računa o higijeni prostora i ostaju ostaci hrane, glodavci će se skupljati i hraniti-kaže kaže Grozdana Grubišić Popović, viša savjetnica u Savjetodavnoj službi

često se okome i na žitarice u skladištima i prostorijama za pripremu hrane.-Ukoliko se ne vodi dovoljno računa o higijeni prostora, odnosno ostaju ostaci hrane, glodavci će se skupljati i hraniti. Osim što u skladištima i prostorima za pripremu hra-ne oštećuju ambalažu oneči-šćuju robu izmetom, dlakama ili urinom što može biti izvor bolesti poput mišje groznice, trihinele, salmonele, bjesnoće

i drugih-kaže Grozdana Gru-bišić Popović, viša savjetnica u Savjetodavnoj službi Ministar-stva poljoprivrede. Najčešći su crni i sivi štakori te miševi.-Vrlo brzo su spolno zreli i neprestano se razmnožavaju pa u jednom leglu donose velik broj potom-stva. Imaju vrlo izraženo čulo mirisa i senzore na organizmu koji su ključni za kretanje i pro-nalazak hrane noću kada su na-jaktivniji-pojašnjava savjetnica.

Preventiva je uvijek poželjna pa i u slučaju glodavaca. Uz odr-žavanje higijene prostora valja spriječiti njihov ulazak fizičkim barijerama poput mrežica. No, u slučaju da su već prisutni u prostoru u njihovu su uklanja-nju na raspolaganju mehaničke i biocidne metode.-Mehanič-ke su različite klopke i ljepila. Prve dovode do trenutne smrti glodavaca, dok je ljepilo nešto ‘okrutnije’ pa ulovljeni glodavac

dugo umire. Do klopki glodavce možemo privući salom, mesom, sirom, kobasicama, kruhom natopljenim uljem suncokreta ili sezama-pojašnjava G. Gru-bišić-Popović. Kod masovnije pojave učinkovitiji su biocidni proizvodi. To su preparati iz grupe koagulanata koji djeluju uzrokujući unutarnje krvarenje u glodavaca. Na raspolaganju su žitni mamci, peleti, parafin-ski blokovi ili mekani mamci, pri čemu štakori više vole pa-rafinske blokove, a miševi žit-ne mamke.-Valja voditi računa da mamci ne budu nadohvat kućnih ljubimaca ili drugih ži-votinja, a svakako izvan dosega djece te udaljeni od sustava za odvod vode. Treba ih fiksira-ne postavljati u deratizacijske kutije blizu mjesta aktivnosti glodavaca i označi ih oznaka-ma ‘Ne micati ! Otrov!’-navodi savjetnica Grubišić-Popović. Jedan od načina rješavanja glo-davaca u višegodišnjim nasadi-ma je postavljanje stupaca s ‘T’ nastavkom na kojima se mogu zadržavati predatori koji tako-đer smanjuju brojnost glodava-ca. Michael Palijan


DUHOVNI KUTAK

U nedjelju 17. siječnja požeški biskup Antun Škvorčević u župnoj

crkvi Duha Svetoga u Đulovcu, nedaleko od Daruvara, predvo-dio je slavlje blagoslova novo-izgrađene župne kuću u kojoj se nalaze prostori za župne pa-storalne aktivnosti, župni ured i svećenički stan. Župnik Marić uputio je dobrodošlicu biskupu, uz zahvalnost Požeškoj biskupiji za financijsku potporu izgrad-nji nove župne kuće. Predstav-nica župljana Antonija uručila je biskupu cvijeće. Uvodeći u sveto slavlje biskup Antun je nazočnim vjernicima najprije čestitao novu godinu i zamolio Gospodina da ih obdari onim što samo on zna da je najbolje za njih, osobito pak da sve izazo-ve koje će im ona donijeti znaju prihvatiti kao kušnje po kojima

Isporuka stambenih modula Hrvatskog Caritasa za Banovinu

Zbog obnove katedrale mise u šatoruZapočeli su opsežni radovi na obnovi bjelovarske katedrale te je došlo do promjene u mjestu služenja Svetih misa. Tako se one jutarnje s početkom u 7 sati slave u Župnoj dvorani u koju se ulazi s korza. Sve druge mise, nedjeljom, blagdanima i večernje, slave se u crkvi pod šatorom u župnom dvorištu. Ulaz je s korza uz župni ured te iz Ulice i Prilaza Andrije Kačića Miošića. Crkva pod šatorom lijepo je uređena i pruža ugodno mjesto za bogoslužje. (sk)

U mjestu Sibić, u su-botu, 16. siječnja, obi-telji Likević predan je stambeni modul Hr-vatskoga Caritasa čime je nastavljena isporuka prvih 100 naručenih modula za potrebe stradalog stanovniš-tva Banovine. Predaji je nazočio predsjed-nik Hrvatskog Carita-sa, varaždinski biskup Bože Radoš, koji je na-javio da su potrebe za stambenim zbrinjavanjem i dalje velike te da se razmatra kupnja još sto novih stambenih modula od tvrtke Tehnix. Stambene module za stanov-nike Banovine pogođene razornim potresom naručio je Hrvatski Caritas u suradnji s Caritasom Internationalis, Malteškim redom i donacijama iz katoličkih misija i zajednica. Uz predsjednika Hrvatskog Caritasa predaji modula nazočio je i sisački biskup Vlado Košić te rav-natelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina. Pred-sjednik Hrvatskog Caritasa mons. Bože Radoš istaknuo je da mnogi putevi dobrote teku ovih dana kroz našu Banovinu, a jedan od puteva je i put Hrvatskoga Carita-

sa. Mons. Bože Radoš, varaždinski biskup, predsjednik Hrvatskog Caritasa “Ove mobilne kuće dat će sigurnost i toplinu onima kojima je to potrebno, u ovo-me mjestu i u mjesti-ma koja su u epicentru. Mnogi su htjeli biti di-onici topline ovih kuća pa su dali svoj dar pre-ko Hrvatskog Carita-sa. To su naši vjernici,

naše župe, mnogi ljudi dobre volje. Hrvatski Caritas primio je preko 100 000 telefonskih poziva na broj 060 90 10. Svi oni ugrađeni su u ovaj put, kao i naši vjernici u zemlji i inozemstvu, Caritas Internationalis, Malteški red, a ovih dana i Papin Dikasterij za cjeloviti ljudski razvoj koji su poslali podršku i novčanu pomoć. Želimo da ovi stambeni moduli budu put dobrote koji će teći dok je potrebno. Mi smo do sada kupili sto stambenih modula, ali sredstva pristižu, potrebe su velike pa ćemo u ponedjeljak ponovno dogovoriti s Kriznim stožerom još jednu ovakvu akciju koja bi uključivala još sto stam-benih modula.”

Biskup Škvorčević blagoslovio novu župnu kuću u Đulovcu

će duhovno rasti. Podsjetivši ih zatim da je danas spomendan sv. Antuna pustinjaka, biskup je zaželio sretan imendan svima onima koji ga slave. Na poseban

način čestitao im je za novoiz-građenu župnu kuću, koja žu-pniku u služenju njihovim duša-ma, omogućuje da ima dostojan stan. Potom je Ivica Žuljević

prikazao razloge zbog kojih se stara župna kuća devastirana u Domovinskom ratu i puna vla-ge nije mogla obnoviti i što je sve poduzeto da se izgradi nova

zgrada. Biskup je blagoslovio vodu, poškropio vjerni narod u znak krštenja i uputio Bogu molitvu da blagoslovi djelo na-ših ruku kako bi moglo služiti duhovnom dobru vjernika. U homiliji biskup je rekao kako su mu neki roditelji, kad ih je upi-tao što im je najteže s djecom, nerijetko odgovorili da je to kad ih djeca ne slušaju. Kazao je da nam naviještena sveta čitanja postavljaju izazovno pitanje, zašto bi djeca i svi drugi ljudi trebali slušati, te nas uvodi u otajstvenu činjenicu da smo bića koja imaju mogućnost slušati i čuti ono što zvukovno ulazi u naše uši, ali još više sposobnost poslušati, razumjeti ono što je iznutra, u našem duhu pokrenu-la riječ, slobodnom voljom pri-hvatiti ono što smo čuli i onda od toga živjeti.

Caritas i dalje pomažePlaniraju nabavku još 100 stambenih modula


SPORTIstok Rodeš na 3. slalomu Svjetskog kupa, sljemenskoj Snježnoj kraljici, stigao do 23. mjesta

Mogu bolje, vidi se da rastem u formiNakon što u prva dva sla-

loma sezone Svjetskog kupa u Alta Badiji i Ma-

donni di Campiglio nije uspio izboriti drugu vožnju, treći po-kušaj konačno je bio uspješan za Varaždinca Istoka Rodeša. Proš-le srijede, 6. siječnja, na Snjež-noj kraljici na zagrebačkom Sljemenu zauzeo je 23. mjesto i tako došao do prvih bodova ove sezone u Svjetskom kupu.

Duga stazaU prvoj vožnji Snježne kraljice uspio je, sa startnim brojem 33, izboriti 18. mjesto. Odskijao ju je s vremenom 1:01.35, sekun-du i 90 stotinki sporije od tada vodećeg Francuza Clementa Noela (59.45).- Zadovoljan sam što sam ušao među 30 jer sam nakon dugo vremena napravio ono što sam htio. Ovo mi je doš-lo kao jedno olakšanje i lakše dišem za drugi lauf. Staza je bila puknuta, ali moglo se ski-jati. Ako sam ja s 33. brojem mogao na 18. mjesto, onda se moglo skijati. Jedino je dosta duga staza i na zadnjoj strmi-ni se to osjeti, ali meni to nije bio problem što pripisujem svojoj dobroj kondiciji. Osta-vio sam sve što sam mogao na ovoj stazi - rekao je Rodeš

Bez plasmana u AdelbodenuAdelboden neće ostati po dobrom sjećanju za Istoka Rodeša. Ostvario je 37. mjesto prve vožnje s vremenom 55.52, što je za 2.51 sekundu bilo slabije od tada vodećeg, Francuza Clementa Noela (53.01), čime je ostao bez druge vožnje. Rodeš je ujedno bio i naj-bolji Hrvat na utrci. Filip Zubčić i Samuel Kolega su ispali i ostali bez plasmana, dok je Matija Vidović s vremenom 55.93 i zaostatkom od 2.92 zauzeo 44. mjesto prve vožnje. Na kraju je slavio Austrija-nac Marco Schwarz. Tik uoči Rodešovog nastupa, dosta skijaša je proklizalo na stazi u Adelbodenu, ali Rodeš tvrdi da to nije imalo nikakvog utjecanja na njegovu vožnju. - Sve je bilo baš OK. I skijanje je bilo OK, samo malo presporo. Možda sam imao osjećaj da je teže nego što je bilo kada sam skijao, ali nema vremena za osvrtanje, što je tu je - kratko je Rodeš komentirao svoj nastup u Adelbodenu.

Više sam zadovoljan s

prvom vožnjom za koju smatram da sam odradio više

napadački, rekao je Rodeš

nakon prve vožnje. U drugoj vožnji ostvario je 21. vrijeme s 1:01.86. Moglo je i bolje, ali na kraju je zauzeo 23. mjesto s ukupnim vremenom 2:03.21 što je bilo za sekundu i 91 stotinku slabije od pobjedni-ka Nijemca Linusa Strassera (2:01.30) čime su stigli i prvi bodovi ove sezone za Rodeša ove sezone.

Bolja prva vožnja- Više sam zadovoljan s prvom vožnjom za koju smatram da sam odradio više napadački i bila je malo čišća u tehničkom smislu, ali obje su vožnje bile solidne i s mojim trenutnim skijanjem su realne, iako ide na bolje - naglasio je Rodeš.Uvjeti na Sljemenu nisu nikoga mazili. Osim što je temperatura

bila previsoka pa su se topili sni-jeg i led na stazi, gornji dio staze je u obje vožnje bio obavijen ma-glom, što je dodatno otežavalo vidljivost na samom startu utrke.- Bili su teški uvjeti, ali ne zbog magle. Staza je bila sama po sebi teška radi uvjeta kakvi su bili, ali magla nije imala veliki utjecaj na moju vožnju - objasnio je Rodeš.Rodeš je Snježnoj kraljici mo-gao i do boljeg plasmana, ali ga je manja greška početkom druge vožnje koštala znatno boljeg vre-mena. Ostvareno 23. mjesto je bolje od prošlogodišnjeg 25., ali i slabije od 7. mjesta koje je osvojio prije dvije godine.- Mogao sam i mogu bolje od 23. mjesta, ali s obzirom na to da sam bio ozlije-

đen i kakav sam bio na prošlim utrkama te gdje sam sada, vidi se da rastem u formi pa je trenutno ovakav plasman OK - napome-nuo je Rodeš.Do kraja siječnja mora odvoziti još čak četiri slaloma u Svjet-skom kupu, ali prvi bodovi na Snježnoj kraljici Rodeša su napunili samopouzdanjem. -S obzirom na to kako sada ide očekujem da ću nastaviti rasti tempom i da dođem do 100-po-stotne forme, a onda ću vidjeti što mogu. Sigurno je da mi je ovaj rezultat dao samopouzdanje jer sam vidio da ja mogu - zaklju-čio je Rodeš. Idući slalom bit će u Wengenu, 17. siječnja. Martin Novosel

Prvi bodovi ove sezone u Svjetskom kupuVeliki uspjeh poznatog Varaždinca


SPORT

Sa završetkom 2020. godine završi-lo je još jedno desetljeće hrvatskog sporta obilježeno nevjerojatnim

uspjesima hrvatskih sportaša velikim dijelom i paraolimpijaca sportaša s in-validitetom, čiji su rezultati često prola-zili ispod radara unatoč tome što su po-stizali nevjerojatne uspjehe na ljetnim i zimskim paraolimpijskim igrama. Kako bi izabrali onoga koji je ostavio najveći trag u proteklom desetljeću Allianz Hr-vatska i Hrvatski paraolimpijski odbor su organizirali glasovanje za najboljeg paraolimpijca desetljeća, koje traje do 28. siječnja. Nominirani su sportaši koji su u proteklih deset godina osvojili me-

ŽRK BJELOVAR

PAOK je ipak bio preprekaŽenski rukometni klub Bjelovar nije se uspio pla-sirati među osam najboljih europskih rukometnih momčadi u EHF KupuProšli vikend i nije bio nešto naklonjen hrvatskom rukometu. Nakon što je Hrvatska rukometna re-prezentacija na otvaranju Svjetskog prvenstva u Egiptu remizirala s reprezentacijom Japana (29:29), Bjelovarčanke su prvu utakmicu na gostovanju kod grčkog PAOKA izgubile rezultatom 28:21. U nedjelju se održavala uzvratna utakmica u kojoj je bjelovarska ekipa izgubila s 30:24 za PAOK. Trener Hrvoje Cikoja rekao je kako je grčka ekipa bila bolja i zasluženo je pobijedila. (sk)

Prije početka je-senskog dijela se-zone 2020/2021 na plenumu klubova Stolnoteniske re-gije Slavonija-za-pad odlučeno je da će se natjecanja u svim ligama za-početi i održavati koliko god bude moguće. A kako je prošlo analizira predsjednik Stolnoteniskog kluba “Čazma“, Božo Kolar. - STK Čazma je od tri ekipe koje su se natjecale u proš-loj sezoni, za ovu prijavio samo jednu, u 3. Hrvatskoj ligi –zapad. Igralo se u otežanim uvjetima radi propi-sanih mjera zaštite zbog pandemije, a liga je prekinuta 28.11.2020., nakon odigranih 8 kola, od ukupno 11, kazao je predsjednik čazmanskih stolnotenisača Božo Kolar. Čazmanci nisu igrali u standardnom najjačem sastavu, nego su momčad sastavljali s igrači koji su bili zdravstveno spremni. - U takvim uvjetima je posti-

gnut slabiji rezultat u odnosu na prošle sezone. U trenutku prekida, od 12 eki-pa, naša ekipa bila je na 8. mjestu, sa osvojenih 10 bodo-va, koje su izborili igrači Đuro Paher, Antonio Vojković i braća Ivan i Da-rio Janković. Naš najbolji igrač Đuro

Paher i najbolji igrač lige prošle sezone, ponovo je po-tvrdio da je među najboljima, jer trenutno zauzima 2. mjesto na tablici u ovoj sezoni., dodao je Kolar i iznio očekivanja u nastavku natjecateljske sezone. Ako se proljetni dio sezone nastavi, što se još ne zna, nadamo se da ćemo uspjeti održati ekipu zdravom i odigrati sve utakmice. Nadamo se i boljem rezultatu jer su neki igrači već preboljeli koronu, ali rezultat nam nije prio-ritet nego zdravlje, zaključio je predsjednik Kolar. Franjo Jagatić

Osvrt na polu sezonu 3. Stolnoteniske lige - zapad

Čazmanac Đuro Paher drugoplasirani igrač

Još jedna prestižna titula smiješi se najuspješnijem hrvatskom paraolimpijcu

Darko Kralj nominiran za najuspješnijeg paraolimpijcaDo 28. siječnja moguće je glasati za jednog od 11 najuspješnijih paraolimpijaca u posljednjih deset godina, među kojima je Kralj zasigurno jedan od najuspješnijih

dalju na paraolimpijskim igrama. Riječ je o jedanaest iznimnih sportaša među kojima su Bruno Bošnjak, Branimir Bu-detić, Helena Dretar-Karić, Darko Kralj, Anđela Mužinić, Sandra Paović, Mikela

Ristoski, Dino Sokolović, Velimir Šandor, Mihovil Španja i Zoran Talić. U proteklih deset godina osvojili su jedanaest meda-lja na Ljetnim paraolimpijskih igrama u Londonu 2012. i Riju 2016. te dvije meda-

lje na Zimskim paraolimpijskim igrama u PyeongChangu 2018. Glasati se može samo za jednog sportaša do 28. siječnja 2021. putem stranice www.allianz.hr/pa-raolimpijci, a pobjednik će biti proglašen 4. veljače 2021.-Paraolimpijci su nepre-sušan izvor inspiracije, i kada se uzme u obzir koliko se odricanja, discipline i motivacije krije iza svake pojedine me-dalje, osjećamo potrebu da tu inspiraciju podijelimo sa svijetom i pokažemo kako smo uvijek uz njih-poručuju organizato-ri. Nominacija je uvelike dirnula i razve-selila Grubišnopoljca Darka Kralja, koji je svijet zadivio 2008. godine na parao-limpijadi u Pekingu, gdje je osvojio prvu hrvatsku zlatnu paraolimpijsku medalju u bacanju kugle, pet puta rušeći vlastiti ujedno i svjetski rekord.-Zahvaljujem se na nominaciji. Meni je to velika čast i presretan sam što rezultati mene i mog tima nisu zaboravljeni. Na narodu je da odluči tko zaslužuje tu titulu-komentirao je novu nominaciju Darko Kralj, o koje-mu je, podsjetimo, uspješni dokumen-tarni film ‘Kralj’ snimio redatelj Dejan Aćimović. Michael Palijan

Kad ljubav prema sportu, životu i radu postane motoTada moraju doći vrhunski rezultati i pobjede


In memoriam: Dragomir Čuljat (1951. – 2021.)

NK „Mladost-Nada“ mu je bio velika ljubavIz NK „Mladost-Na-da“ iz Hrastovca obavijestili su jav-nost da je 16. siječnja preminuo Dragomir Čuljat, dugogodišnji sportski djelatnik i sponzor toga kluba. Dragomir Čuljat rođen je 1951. godi-ne, a bio je igrač, predsjednik i trener kluba. Nakon povratka iz Njemačke 1988. godine u Hrastovcu je osno-vao privatnu tekstilnu tvrtku „Nada“, a 90-ih godina prošlog stoljeća pod njegovim je vodstvom NK „Mladost–Nada“ ostvarila svoje najveće uspjeha i postala poznata diljem Hrvatske. Iz najnižeg ranga napredovali su do Druge hrvatske nogometne lige u kojoj su uspješno nastupali dvije go-dine. Osvojili su tri titule pobjednika Županijskog nogometnog kupa te su nekoliko puta proglašeni najboljim sportskim klubom na području Gra-da Garešnice. U to vrijeme gradio se i novi stadion u Hrastovcu s natkrive-nim tribinama te je uređen travnjak. Bio je veliki nogometni zanesenjak i nikada se nije umorio pomagati NK „Mladost-Nada“ koji mu je bio i ostao velika ljubav. Njegovo će ime zlatnim slovima ostati upisano u povijesti hra-stovačkog kluba. (aš)

Sjajnim rezultatom lani u Splitu grubišnopoljski paraatletičar si osigurao vrijednu titulu

Deni Černi na prvom mjestu svjetske ljestvice u bacanju kugle

Nakon uspješnog nastupa u jesenskom dijelu prvenstva 2. HRL – sjever kojeg su završile na 5. mjestu te kratke prven-stvene pauze seniorke RK Garešnica 7. siječnja počele su s pripremama za proljetni dio prvenstva. Pod vodstvom trenera Nevena Sante treniraju tri puta tjedno, a u subotu su odigrale i svoju prvu pripremnu utakmicu. Snage su odmjerile s rukometašicama Ivanić gra-da koje igraju u istom ranu natjecanja i izgubile s 45:39. - Nastupili smo bez naše glavne igračice Magdalene Oršić, Patricija Santo je igrala ozljeđena, a i u samu smo utakmicu ušli premekano, ra-dili smo previše pogrešaka i poklonili smo previše lopti. Dao sam priliku da igraju svim rukometašicama, a s obzi-rom na sve zadovoljan sam i s igrom i s rezultatom. Idući vikend gostujemo u Ivaniću, a nakon te pripremne utakmice, 30. siječnja, u Osijeku igramo zaostalu prvenstvenu utakmicu. Prvenstvo bi trebali početi 6. veljače što ovisi o situ-aciji s pandemijom– rekao nam je trener Santo. Ekipa je ostala na okupu tako da će i u proljetnom dijelu boje Garešnice

Početkom godine objav-ljene su i sjajne sportske vijesti vezane za Denija

Černija, trenutno najuspješnijeg grubišnopoljskog, ali i županij-skog sportaša. Naime, s krajem prošle godine kreirane su brojne sportske liste prema uspjesima postignutima u toj godini. Tako je grubišnopoljski paraatletičar i predsjednik Atletskoga klu-

ba osoba s invaliditetom Otos Grubišno Polje Deni Černi iz-bio na čelo svjetske ljestvice u bacanju kugle u kategoriji F 33. Prvo mjesto na svjetskoj ljestvici osigurao si je sjajnim nastupom na Međunarodnom mitingu u Splitu 25. srpnja prošle godine, gdje je kuglu bacio 11,4 metra. Ovo je prvi puta da je u svojoj karijeri osvojio vrh svjetske rang

liste, što je samo dokaz njegovog mukotrpnog odricanja, rada i treniranja koje prolazi pod bud-nim okom i uz stručnu pomoć trenera Borisa Kljajića.-Ta činje-nica stvara lijep osjećaj. Pokazu-je da dobro radimo i da se nismo dali omesti u godini koja je do-nijela brojne restrikcije. Upravo mi u tom smislu ta titula puno znači-kazao je D. Černi. Raduje i činjenica da je Deni Černi na trećem mjestu šestodijelne kva-lifikacijske liste za odlazak na-ših sportaša na Paraolimpijadu u Tokijo ove godine. Čestitamo Deniju Černiju na sjajnom re-zultatu i zasluženoj tituli vode-ćeg na svjetskoj listi ! (mp)

Ovo je prvi puta da je u svojoj karijeri osvojio vrh svjetske rang liste, što je samo dokaz njegovog mukotrpnog odricanja, rada i treniranja koje prolazi pod budnim okom i uz stručnu pomoć trenera Borisa Kljajića

Odigrale prvu utakmicu u okviru priprema za nastavak prvenstva 2. HRL – sjever

Gošće iz Ivanića pobijedile Garešnicu 45:39

Idućeg vikenda Garešničanke igraju pripremnu utakmicu u Ivanić gradu, 30. siječnja u Osijeku odigrat će zaostalu prvenstvenu utakmicu, a drugi dio prvenstva trebale bi početi 6. veljače, no to ovisi o situaciji s pandemijom

braniti Lacković, Sikaček, Udžbinac, Vo-jetla, Radošić, Viktorija i Patricija Santo, Oršić, Šukman, Bengez, Vagner, Mlina-rić te Vrban, Perković, Udovčić, Gudelj i Juretić iz klupskog podmlatka, a cilj će im biti zadržati mjesto u gornjem dijelu tablice. I dok seniorska ekipa trenira i igra puno je lošija situacija u mladih žen-

skim uzrastima kluba, a razlog tome je pandemija. Više doznajemo od trenera Hrvoja Horvata: - Treniram djevojke 2006. i 2007. godište koje igraju u Pr-voj državnoj ligi za djevojčice (U-14) u kojoj smo prošle jeseni zbog koro-navirusa nažalost odigrali samo jednu prvenstvenu utakmicu dok su druge odgođene. Krenuli smo s pripremama i treniramo tri puta tjedno uz seniorke, a kad će se nastaviti prvenstvo tek ćemo vidjeti. Što se tiče najmlađih ženskih uzrasta kluba oni veće duže vrijeme ne treniraju tako da se nadam da će ova pandemija uskoro završiti, da će početi škola i da će nam se djeca vratiti – kazao je trener Horvat. Alen Štandar


Posljednji dani zimskog svjetlosnog blagdanskog ugođaja

„Čazma – grad svjetla“

Još bilogorskim selima odjekuje pjesma Triju kraljeva

Da je Čazma uistinu „Grad svjetla“ vidjelo se i ove zime. Od početka pro-

sinca pa sve do sredine siječnja, u jedinstvenom načinu svjetlo-sne dekoracije ulica i parkova, koju je Grad Čazma prvi pri-mijenio, mnogi prolaznici kroz Čazmu mogli su uživati u čaz-manskom festivalu svjetla. Sve-ga toga ne bi bilo da nije Zlatka Salaja, zaštitnog znaka „Božićne priče“. Već godinama ukrašava-nje dvaju središnjih čazmanskih parkova, njegovo su dobrotvor-no djelo. – Dok moje imanje obasjava milijuni lampica nisam mogao dopustiti da Čazma bude u mraku. Veseli me što to ljudi cijene. Kad već nažalost nismo mogli primiti tisuće posjetite-lja na imanje u Grabovnici, iz poznatih razloga, barem smo na ovaj način u Čazmi dali svoj doprinos blagdanskom ugođaju, kazao je Zlatko Salaj. Gradona-

Iako su božićni blagdani već iza nas, vrijedi spomenuti kako su i ove godine bilogorska sela obilazili mladi u ophodu Triju kraljeva. Tako su Ivan Gabriel Tur-čić, Ivan Rafael Turčić i Matija Šabarić svojim dolaskom razveselili stanovnike Vrbice, Martinca, Višnjevca, Maglenče i Tomaša. Ukupno su obišli sedamdese-tak kuća, a domaćini nisu krili odušev-ljenje njihovim dolaskom i kako običaji nalažu darivali ih novcima, kolačima i voćem. Kako nam je rekao Ivan Ga-briel, ljudi su navikli da oni dolaze uoči blagdana Tri kralja, pa su ih već s ne-strpljenjem čekali. I naravno, kao što je Tri kralja vodila zvijezda, tako je i naše čestitare vodila njihova izrađena od sita i ukrašena svetim sličicama i svjetlošću fenjera. (sk)

čelniku Dinku Piraku stizale su na stotine pohvale s epitetom najljepše svjetlosno ukrašenog grada. – Usprkos korona krizi nismo prekidali tradiciju, a tako će biti i ubuduće. Želimo ustra-jati u provedbi projekta „Čazma Grad svjetla“. To što je bilo i ove zime, nije naš krajnji domet. Bit će još novih iznenađenja za Čazmance i sve one koji će pro-laziti kroz Čazmu, iduće zime, najavio je gradonačelnik Pirak. Malo snijega zadnjih dana, prije skidanja dekorativne rasvjete, pridonio je ljepšem zimskom ugođaju, za kojim Čazmanci žale što nije potrajao dulje. Mnogi su „fotićima“ pohitali ovjekovječiti uspomene na svjetlosnu čaz-mansku priču. Kako je središnji park s lampicama pod snijegom izgledao zadnjih snježnih dana pokazuju fotografije čazman-skog „foto-majstora“ Davora Kirina. (fj)

Documents

Projekt proveden u dvjema · 2021. 1. 20. · u novoj ra i bjelovar prijava za 2. fazu vrti i po elji roditelja azma za javne potrebe u kulturi 2,5 mil. kuna daruvar ho e li se graditi