30
2 KAIROS ALBUM UČENICI I DJELATNICI U RAZNIM PRIGODAMA Učenici u pauzi između dva školska sata Na hodniku u pauzi između dva školska sata U knjižnici za vrijeme nastave U radionici strojne obrade Nogometaši sa osvojenim peharom

ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

2 KAIROS

ALBUM

U Č E N I C I I D J E L A T N I C I U R A Z N I M P R I G O D A M A

Učenici u pauzi između dva školska sata

Na hodniku u pauzi između dva školska sataU knjižnici za vrijeme nastave

U radionici strojne obrade Nogometaši sa osvojenim peharom

Page 2: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

3KAIROS

KAZALOALBUM...................................................................................2UVODNIK................................................................................3

DOSLJEDNOST I VJERNOST ŠKOLI I KOLEKTIVU........4

RECESIJA..............................................................5

DRŽAVNA MARUTURA / ANKETA...................................6

MEKSIKO.................................................................................8

KABINET RAČUNALSTVA...................................................9

SUSRET MATURANATA U MOSTARU..............................10

STRANI JEZICI......................................................................12

UPIS UČENIKA U I. RAZRED.............................................14

ALBUM...................................................................................15

LIGA KUMPANIJA................................................................19

GENIJALAC U NAŠOJ ŠKOLI.............................................19

POBJEDNICE NA GASTRU 2009......................................20

IV. EUROPSKO NATJ. INOVATIVNIH NASTAVNIKA.....21

MLADI LITERATI.................................................................22

SVEMIRSKI TURIZAM........................................................24

GASTRO SAJAM U SPLITU................................................24

MLADI LITERATI.................................................................25

SPORT ....................................................................................26

SJEĆANJA...............................................................................28

KRIŽALJKA............................................................................29

SRODSTVO PO KRVI I ZAKONU.......................................29

HUMOR..................................................................................30

ŠALE.......................................................................................30

ALBUM..... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .31

UVODNIK

KAIROSList SSŠ "Blaž Jurjev Trogiranin"Dr. Franje Tuđmana 1 - TROGIRTel.: 021/ 882 511

Glavna urednica: Josipa GrozdanićVoditeljica: Zdravka Marjanica, prof.Lektor: Jasna Bekavac, prof.

Uredništvo: Mirna Matan, Franceska Stojan, Josipa Vukman, Stephanie Mirjam Ilak, Marija Miše, Ana Stipanović, Antonio Šoda i Ivana Lučić

Naslovna strana - Top teme ovog broja Zadnja strana - Panorama Trogira s balkona voditeljice Kairosa

Izdavač: SSŠ "Blaž Jurjev Trogiranin"Ravnatelj: Ivan Grga, prof.Naklada: 500 primjeraka

Kompjutorska obrada i grafi čka pripravaza tisak: Ivan Marjanica, dipl. ing.

Tisak: Obrt za grafi čku pripremu i tisak TECNO,Seget Donji, Hrvatskih žrtava 45, tel.: 021/ 880 678

Dragi čitatelji!

Upravo u rukama držite 11., najfr iškije izdanje školskog list a Kairos i zasigurno se divite njegovom novom dizajnu koji je kreiran samo za vaše oči i vaš gušt! Naravno, uz nove kreacije, uredništvo se zaist a pot rudilo kako bi i ono, što se nalazi unutar neobičnih korica, bilo iznimno poučno i zanimljivo pa se tako dot ičemo tema posebno bliskih mladim ljudima kao što ste vi, lju- dima koji se žele obrazovati i na- predovati u život u.

Donosimo vam duboke misli iz školskih zadaća o smijehu, kiši, ljudima…

Doista smo nahvalili naše učenike koji su postigli visoke rezultate na raznim natj anjima kao što su: Gastro, odbo-jka, rukom , no- gom , robot ika. Ni-malo manje bitni nisu prof ori naše škole koji su svo- jim radom oduševili kolege iz drugih država, kao i one un-utar granica Lij- epe naše. Otkrili smo i genije u našoj školi: Alena Čaljkušića – eksperta u robot ici, te Tonku Burić koja je odmalena zaljubljena u svemir. Kako ste navikli putovati s nama, i ovaj put vas vodimo u posj nekoj stranoj zemlji, u 11. broju Kairosa to je – Mex ico.

Uz uobičajeni kutak za zabavu i smijeh, donosimo i neke daleko tužnije teme poput neslavnih trenutaka u obitelji.

A naši maturanti! E, postoji i za njih tema: Banke im nude razne ponude za rj avanje fi nancijskih (ne)prilika. Usput ć e se nagledati njihovih fot ografi ja na središnjem dijelu list a, pa na slikama iz Mostara... Ima tu materi-jala. A ima i učenika iz nižih razreda koji su bili u posj u poštovanom Hrvatskom saboru…

Eto, to bi bilo sve od mene, posljednji put u ovom list u. Prepuštam vas čitanju i uživanju na suncu u nadolaz em lj u! Kako bi naši stari rekli: Neka vam je berić no! Želim vam sr u u nastavku školovanja i nadam se kako n e lakati za nama maturantima. Kako bi jedna maturantica rekla: «Budite ludi, odvažite se», to poručujem i vama. Odvažite se, i tko zna, možda baš n ko od vas postane zastupnik u Saboru ili pak predsjed-nik Republike! Sr no!

Vaša urednica, Josipa Grozdanić

Page 3: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

4 KAIROS

RAZGOVOR

DOSLJEDNOST I VJERNOST ŠKOLI I KOLEKTIVUNakon završenog stu-

dija, profesorica ke-mije Katica Meštrović nalazi zaposlenje u struci u tadašnjem Srednjoškolskom centru u Tro-giru u kojemu radi i danas, a nada se tu i dočekati mirovinu. Iako stanuje u Splitu, gdje je mogla naći prikladnije rješenje, mora se priznati – ostala je do-sljedna i vjerna Školi i kolek-tivu unoseći u njega proljetnu svježinu. Svi možemo lako ustvrditi: kemija svuda, kemija oko nas! Kako bismo se u to uvjerili, dovoljno je spomenuti kruh naš svagdašnji i sastojke kojima obiluje (umjetna boja, sredstva za obujam, svježinu, izgled...). Međutim, profe-sorica Meštrović ističe kako nam kemija ne smije izmak-nuti kontroli i ugroziti zdravlje, a na koncu i život, pa čujmo što kaže:

Što nam možete reći o sebi?

Rođena sam u Kaštel Novom gdje sam završila osnovnu školu. U to vrijeme rasla je u meni želja da budem učiteljica te sam i upisala pedagošku gimnaziju «Marko Marulić» u Splitu. Nakon srednjoškolskog obrazovanja odlučila sam studirati na Ke-mijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu. Ništa me nije pokole-balo u želji da ostvarim svoj cilj. Kada sam završila studij, uka-zala mi se prilika da ostvarim svoj san i dobijem zaposlenje u Srednjoškolskom centru «Andrija Buble» u Trogiru, u kojemu radim od 03. 10. 1975. godine. Škola je mijenjala oblik

i naziv, ali je i dalje zgrada današnje Gimnazije i Srednje strukovne, a ja radim u obje predajući kemiju gimnazijal-cima, računalnim tehničarima i elektrotehničarima, zatim prehranu i poznavanje robe h o t e l i j e r s k o - t u r i s t i č k i m tehničarima i tehnologiju zani-manja kuharima. Eto, tu sam od početka i nadam se ostati do kraja radnog vijeka. Iako živim u Splitu i radim u Tro-giru, nikada nisam ni pomis-lila promijeniti radnu sredinu. Volim raditi s učenicima jer smo mi prosvjetari uvijek u trendu.

Kako je raditi u dvjema školama?

Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i za mene odgovorniji. Trudim se učenicima dati što je moguće više znanja, nadajući se da će im trebati prigodom upisa na fakultete i tijekom studija na

kojima se traži kemija. U Sred-njoj strukovnoj školi nisam pro-gramima opterećena u tolikoj mjeri, ali ovdje je napornije raditi fi zički i psihički.

Susrećete li svoje bivše učenike i možete li istaknuti neka njihova zanimanja?

Kako da ne! Kao raz-rednik susrećem se rado s naraštajima nakon 10, 20 i više godina mature. Bude tu i smijeha oko prepoznavanja. Vrijeme je očito učinilo svoje. Mogu kazati da je među ko-legama sigurno pola kolektiva onih koji su moji bivši učenici, što me osobito veseli. Uz spo-menute prosvjetne radnike, među mojim bivšim učenicima ima uspješnih liječnika, farma-ceuta, ekonomista, inženjera... Teško ih je sve nabrojiti.

Kojim usmjerenjima ste bili razrednica?

Najčešće su to bili eko-nomisti, zatim sam bila raz-rednica mnogim generacijama kuhara. Sada predajem ug-lavnom u prvim razredima pa sam oslobođena tih poslova što mi nekako i nedostaje, jer tek kao razrednica imam pot-punu sliku o učeniku.

Kako je bilo raditi prije desetak ili dvadeset godina, a kako je u današnje vri-jeme?

Prije su materijalni uvjeti bili lošiji, ali su učenici bili ambiciozniji. Učilo se mnogo više i poštovalo se profesora. Danas su materijalni uvjeti mnogo bolji, ali zbog mnogih

i naziv, ali je i dalje zgrada

Page 4: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

5KAIROS

RAZGOVOR

izazova sve je manje želja i motiva za stjecanjem znanja.

Uviđate li razliku među generacijama?

Svakako. Vrijeme i tehno-logija sve mijenjaju.

Kako je raditi u prosv-jeti?

Onaj tko voli raditi s mlad-ima i može probleme ostav-iti iza vrata učionice, to je najljepši posao na svijetu. Neprestano smo u kontaktu s mladim, zdravim, više ili manje ambicioznim učenicima. Stoga se i mi trebamo mijenjati i prilagođavati.

Kako provodite slo-bodno vrijeme?

Slobodnog vremena nema nikada dovoljno. Najdraže mi je za lijepog vremena biti u svome vrtu - to me opušta i rasterećuje. Mogu spomenuti još poneke sitne radosti, kao što su: šetnja u prirodi, plani-narenje po Mosoru i Kozjaku, putovanja, čitanje pozitivnih sadržaja...

Primjenjujete li stručnost u svom svakodnevnom životu?

Mišljenja sam da je previše kemije oko nas. Primjena ke-mije i tehnologije je nužnost, ali i velika opasnost ako iz-makne kontroli. Današnja civilizacija ne može bez ke-mije, ali je zloupotrebljava ug-lavnom radi profi ta, počevši od prehrane pa nadalje. Moramo povesti računa o umjerenosti u korištenju kemije, okretati se zdravom načinu prehrane i zdravom okruženju te ćemo tako očuvati vlastito zdravlje,

kao i zdravlje naše djece.

Možete li nam dati sav-jet kako uklopiti kemiju (tehnologiju) u zdrav način prehrane?

Svatko od nas ima određene prehrambene navike koje je razvio još u djetinjstvu. Osnovni razlog zašto jedemo jest da bismo zadovoljili osjećaj gladi, ali često jedemo i radi osjećaja ugode, veselja ili kako bismo se riješili tjes-kobe konzumirajući omiljenu hranu.

Da bismo imali zdravo tijelo i održali ga takvim, moramo slijediti neka pravila. Važno je jesti što raznovrsniju hranu, a orijentir bi nam trebao biti - piramida zdrave prehrane. Iznimno je dobra mediteran-ska kuhinja koju karakterizira veća potrošnja žitarica, povrća i voća, umjerene količine ribe, smanjena potrošnja mesa i masnih mesnih proizvoda... Zdrava hrana nam je ujedno i lijek za organizam, a čine je: razne kupusnjače, grašak, sezonsko voće i povrće, maslinovo ulje, jabučni ocat, crno vino, med, češnjak... Zdravi i veseli bili!

Razgovarale: Ana Stipanović & Mirna Matan

kao i zdravlje naše djece.

RECESIJA 01.01.2009. Sretna Nova go-

dina! Baš je sretna!Nismo bližnjima niti čestitali dol-

azak Nove godine kad čuješ: HRT, NOVA TV, RTL, 24 sata, Slobodna Dalmacija, Večernji i Jutarnji list i što sve ne obavještava hrvatski narod: „Poštovani, stegnite remen!“

Kad bismo imali novca za kupiti remen, možda bismo ga i stegnuli! Upozoravaju nas na poskupljenja, na štednju ovoga i onoga. „Ma, briga me“, reče jednom Mujo, „ja ionako uvijek lijevam goriva za 100 kuna.“

Što reći osim: „Bože, sačuvaj!“. S recesijom ili bez nje Hrvatska će uvijek biti u krizi, ako ne fi nancijskoj onda u mentalnoj, jer zbog ovih silnih obavijesti i izjava naših briljantnih političara hrvatski narod je došao do kritične faze, mislim čak bezizlazne. Pomolimo se Bogu (ili u koga već vjerujete) i nadajmo se poboljšanju. Što nam drugo preostaje?

Antonio Šoda IV.a

Page 5: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

6 KAIROS

Što misle naši učenici trećeg razreda o

državnoj maturi?

Mario, hotelijersko – turistički tehničar:

Nakon ovogodišnje probne mature trebalo bi na svim razinama dobro razmisliti pa možda uključiti učenike od prvog razreda. Sve ovo dosad nema smisla, previše je gradiva za nas trećaše i mi ga ne možemo svladati u kratkom vremenskom roku koliko traje dodatna nastava za one sadržaje koji nisu

AKTUALNO

DRŽAVNA MATURA

Državna matura se u hrvatski školski sustav uvodi

školske godine 2009./10.; za provođenje iste nadležan je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (ncvvo), a sadržaj, uvjete, način i postupak polaganja propisuje ministar obra-zovanja i športa.

Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, državna matura je obvezna za sve gimnazijalce. Polaznici stru-kovnih škola nemaju obvezu polaganja državne mature. U programima koji traju četiri godine, učenici srednje obra-zovanje završavaju izradom i obranom završnog rada. U našoj školi tome podliježu slijedeća zanimanja: hoteli-jersko-turistički tehničar, računalni tehničar i elektrotehničar. Međutim, ako učenici navedenih za-nimanja žele nastaviti školovanje na višim ili visokim učilištima, moraju također polagati državnu maturu. Ovaj zakon se primjenjuje na učenike koji su prvi raz-red upisali šk. god. 2006. /07. (dakle, sadašnji treći razredi).

Državna matura se sas-toji od dva dijela: obveznog i izbornog. U obveznom dijelu učenici će pokazati usvojena znanja iz hrvatskog jezika, engleskog jezika i matema-tike. Ispite mogu polagati na višoj razini (A) i osnovnoj ra-zini (B). Ispiti su standard-

izirani, a provode se u cijeloj državi u isto vrijeme, pod jednakim uvjetima i kriteri-jima za sve učenike. U izbor-nom dijelu učenici će pola-gati predmet koji se traži na određenom fakultetu. Usput, možemo navesti kako brojni fakulteti uopće ne traže po-laganje izbornog predmeta, ali učenicima to ipak osigu-rava bolji plasman na rang-listama. Državnu maturu polaznik škole će uspješno položiti ako s pozitivnim ocjenama položi sve ispite iz obveznog dijela. Ispitni sadržaji te način provjere i ocjenjivanja uređuju se ispitnim katalozima, objav-ljenim na mrežnim stranicama ncvvo-a , do početka školske godine u kojoj učenici polažu ispite.

Ove godine će se provesti probna državna matura na jednak način na koji će dogo-dine biti provedena i državna matura, isključivo na temelju učeničkih prijava.

Budući da sve strukovne škole ne rade po istim progra-mima, utvrđeni su razlikovni sadržaji te organizirana do-datna nastava. Pohađanjem dodatne nastave učenicima je dana mogućnost stjecanja znanja za polaganje ispita na višoj razini. Sve pripremne radnje su u tijeku. U skladu s prijavama u našoj školi 110 učenika će na probnoj maturi vidjeti kako će se dogodine provesti državna matura.U odnosu na rezultate probne mature uvidjet će se što i

kako raditi u idućoj školskoj godini radi postizanja što boljeg uspjeha na državnoj maturi.

Dakle, učenici imaju dovoljno vremena, dobivaju sve potrebne informacije kako se što bolje pripremiti za uspješno polaganje nave-denih ispita što će im nakon srednje škole omogućiti daljnji tijek obrazovanja. Budući da državna matura zamjenjuje prijemne ispite na fakultetima, a učenici ispite državne mature polažu u svojoj školi, put do odluke o nastavku obrazovanja je puno lakši.

Svim učenicima želimo mnogo uspjeha u radu!

A N K E T A

Page 6: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

7KAIROS

AKTUALNO

u našem programu. Treba započeti s učenicima prvih razreda, a nas ostaviti na miru. Zašto, na primjer, toliko truda uložiti u svladavanje gradiva iz matematike ako nam nije potrebna za upis na željeni fakultet? Državnu maturu treba prilagoditi dotičnom fakultetu.

Jo s i p , hotelijersko – turistički tehničar:

Državna matura mi se čini jednim dijelom dobra, a jednim dijelom ne, zbog toga što strukovne škole nisu programski jednake gimnazijama. Kako ćemo mi odjednom svladati svu tu razliku u programu? Gimnazijalcima će biti lakše jer je njihovo gradivo opširnije, radili su ga postupno i imaju razvijene radne navike. Dobro je to što ćemo se posvetiti predmetima koji su zastupljeni na državnoj maturi, a time se ujedno pripremamo i za fakultet.

T oni, računalni teh-ničar: Bolje je nego

prije. Može se prijaviti na više fakullteta, čak na deset (10), a prethodnih godina samo na dva (2). Smanjena je mogućnost korupcije. Učenje dotičnih predmeta usmjerit će nas na fakultet koji želimo upisati. Usprkos lošim ocjenama, možemo ipak dobro proći ako uspješno riješimo testove državne mature što nam daje mogućnost da se trgnemo na vrijeme i ostvarimo pravo upisa na željeni studij. Veseli me ovaj pomak, a tu je i dodatna nastava tijekom školske godine pa ne trebamo

trošiti novac na satove repeticija. Bolje je uključiti se u trećem razredu, nego početi s probnom maturom od prvog razreda. Trgnut ćemo se i sve ćemo uspješno svladati.

Nikola, hotelijersko – turistički tehničar:

Državna matura je dobra za one koji vole učiti i žele nastaviti školovanje na višim ili visokim učilištima. Ja se ne pripremam jer mi je dovoljna srednja škola nakon koje se namjeravam zaposliti.

Ivan, elektrotehničar: Ništa nije trebalo

mijenjati. Bolje je bilo po starom. Ne pripremam se, pa kako bude. Iduće ću godine sve nadoknaditi.

Nataša, hotelijersko – turistički tehničar:

Naravno, probna matura kao i državna dobra je za one učenike koji uče, rade konstantno i koji imaju radne navike. Sad me nije strah, pisat ću pa ću vidjeti. Bolje bi bilo da smo s tim ranije krenuli. Prednost je što ćemo nakon pisanja probne mature vidjeti gdje smo i što nam je dalje činiti.

Uredništvo

Slijedite ih svug-dje po kući!

Ponavljajte za njima sve mudre savjete!

Grizite nokte i tepajte kao dijete!

Spotaknite se o što god možete i što češće!

Pričajte kako se pomaganje u kući protivi vašoj religiji!

Uđite u njihovu sobu u četiri ujutro i uskliknite: „Ah, kako sam se nas-pavala!“

Dok gledate fi lm, čitajte tekst naglas!

Pričajte što je bilo u školi tijekom njihove omiljene serije!

Smijte se glasno posebno kad poštar donese račune!

Iščupajte nekome vlas iz kose i viknite: DNA!

Imajte 20 izmišljenih prijatelja s kojima šapatom razgovarate o svojim temama!

Kad po tisućiti put gov-ore o svojim načelima, kažite mirno: „Sve je rela-tivno!“

Neko vrijeme palite i gasite svjetlo i prom-rmljajte sebi u bradu: „Ahaaa...Sad kužim...!“

Kad vas negdje pošalju, nastavite sjediti i ponavl-jajte: „Pa nisam jedino ja nečije dijete.“

Josipa Grozdanić IV.a

KAKO IZNERVRATI RODITELJE

Page 7: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

8 KAIROS

PUTOVANJA

M E K S I K OMeksiko je američka

država koja izlazi na dva oceana, Tihi i Atlantski, točnije na Meksički zaljev.

Putujući Meksikom putu-jete kroz vrijeme i kulture, posjećujete znamenite hramove i piramide grada Teotihuacana i ostalih naseobina u kojima su živjela plemena Maja i Azteka prije dolaska španjolskih osvajača. Upravo kroz te gradove povijest i dalje živi i dopunjava prirodne ljepote. Začinite putovanje ljutim meksičkim poslasticama - tortillama, enchiladama i tamalesima, živim bojama koje se ističu na svakom koraku i usklađuju sa svirkom mariachija.Naravno, još čašica ili dvije poznate tequile dodatno vas može opustiti i približiti duhu Meksikanaca.U jednom od najmnogoljudnijih gradova na svijetu Mexico Cityu (Ciudad de Mexico), koji broji preko 20 milijuna stanovnika, upoznat ćete kolonijalno naslijeđe koje se

miješa s brzim urbanim ritmom grada. Ovdje možete vidjeti poznate murale, olimpijski stadion, ali i tipične hacijende iz 16. stoljeća. Mexico City omogućio je gostima lakše snalaženje po gradu dodijelivši svojim četvrtima i pripadajućim ulicama imena prema određenim temama: gradovima, rijekama, piscima, fi lozofi ma itd. Svaka četvrt diše drukčije, ima posebnu privlačnost i energetsku auru. Ubrzani puls grada smiruju snijegom prekriveni vulkani kojima se Mexico City okružio, smjestivši se na čak 2240 metara nadmorske visine.

Otići u Meksiko, a ne

pomoliti se Gospi, nemoguće, kao da niste ni bili u Meksiku! Bazilika Gospe od Guadalupe iz 17. st. najznačajnije je i najpoznatije mjesto hodočašća cijele Latinske Amerike. Prvo ukazanje dogodilo se 1531. godine i smatra se prvim zabilježenim pojavljivanjem Majke Božje na Zemlji.

Svaka turistička tura Meksiku ima obvezna stajališta: u Pueblu, tj. gradu sa sedamdeset crkava blizu vulkana Popocatépet, Palenque - najimpresivnije arheolološko nalazište plemena Maya gdje su od nekadašnjih pet tisuća kuća danas ostale samo trideset četiri, a sagrađene su bez upotrebe metalnih alata, vučnih životinja ili kotača. Poznato piće Meksikanaca je tequila i prava je šteta ako ne posjetite tvornicu tequile, La Cofradia.

Yucatán, Uxmal, Cancun, prekrasne plaže i tirkizno plavo more... O znamenitostima Meksika bi se moglo pričati satima, danima i noćima. Ali još nešto što mami poglede i osvaja srca jesu meksičke plaže i predivni Acapulco! Koji doživljaj! Biti tamo, uživati u svim blagodatima prirode koje su se slile u tu američku državu, zaista je dar!

Turističke agencije imaju dobro razvijen, već uhodan plan i program meksičke ture i prodaju je za 14. 300,00 kuna. Pa, vrijedi otići! Iako, možda... Kriza je, otići ću dogodine.

Josipa Grozdanić IV.a

Page 8: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

9KAIROS

KROZ ŠKOLU

Nakon proljetnih praznika naši učenici su dobili

potpuno obnovljeni i suvremeno opremljeni kabinet računalstva. Naime, bio je to prostor elektro predmeta i praktikuma koji su spojeni u jednu mnogo prostra-niju učionicu. Kabinet sada za-uzima 80 četvornih, za razliku od prethodnog, tj. učionice br. 20, koji je bio skromnih dimenzija.

Pokretači i izvođači većine radova su profesori naše škle: Goran Krnić, Mario Svilan i Filip Tironi s učenicima 3.e razreda, naravno, uz podršku ravnatelja prof. Ivana Grge. U obnovu nave-dene učionice i opremu utrošeno je oko sto tisuća kuna; najveći dio izdvojen je upravo iz sred-stava naše škole, a manji je priskrbljen uz pomoć Županije splitsko-dalmatinske. Cilj akcije uređenja prostorije bio je mod-ernizacija i poboljšanje uvjeta za nastavu računalstva, na radost učenika i profesora naše škole.

U novom kabinetu postoje 32 radna mjesta za učenike, zasad je opremljen sa 17 računala, a nabavljena je i potpuno nova oprema: stolovi, klupe, ormari, rasvjeta, školska ploča, radni stol i novo računalo za nastavnike. Sada se u ovom prostoru iz-vodi teorijska nastava i vježbe iz računalstva te vježbe iz tehničkog crtanja (Auto CAD).

Ravnatelj Ivan Grga nam-

jerava nastaviti uređenje Škole kako bi poboljšao uvjete školovanja sadašnjim i budućim srednjoškolcima. Već je otpočela priprema za obnovu starog pro-stora računalstva, tj. učionice broj 20. koji će uskoro biti nami-jenjen specijaliziranoj učionici radioničkih vježbi za učenike elektro i strojarskog usmjerenja.

Domagoj Grančić II.a

NOVI KABINET RAČUNALSTVA

Naše nezaboravno putovanje započelo je u 6 i 30 sati kada smo se zaputili u Zagreb, točnije u Hrvatski sabor kako bismo vidjeli tu glaso-vitu ustanovu u kojoj naši cijenjeni političari donose važne odluke i za-

kone.Nakon nekoliko sati vožnje s

pouzdanim vozačem gospodinom Vukićem, u pratnji profesorica Azre Parčina - Rešić i Renate Knežević, stigli smo ispred zgrade Hrvatskog sabora. Prije ulaska zaštitari su izvršili nužnu kontrolu, a potom smo mogli razgledati unutrašnjost i up-oznati se s načinom rada u Saboru. Prvi dojam – ljepota i raskoš. U pratnji srdačne gospođe pomno smo razgledali sobe za primanja ispun-jene udobnim foteljama. Najviše nas se dojmila sama sabornica koja i nije bila ispunjena političarima jer su u to vrijeme bili u odborima svojih stranaka, zatim galerija s koje smo u tišini slušali zasjedanje.

Uputili smo se u malu sabornicu sa saborskim zastupnikom, našim ci-jenjenim gradonačelnikom Vedranom Rožićem. Znatiželjno smo mu postav-ljali raznorazna pitanja na koja je on spremno i ljubazno odgovarao. Neka od pitanja bila su vezana uz državnu maturu, ulazak Hrvatske u EU, za-stupljenost žena u Saboru i politici i sl. Između ostalog doznali smo za-nimljiv podatak kako je u maloj državi Ruandi zastupljenost žena u politici viša od 50%, a u Hrvatskoj 22% (što i nije tako malo u odnosu na prosjek zemalja u svijetu).

Ostalo nam je slobodnog vre-mena za šetnju, razgledavanje i shopping, a u Trogir smo se vratili u kasnim večernjim satima. Putovanje je bilo i zanimljivo i poučno.

Ana Stipanović III.b

POSJET SABORU

kone.

Page 9: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

10 KAIROS

PUTOVANJA

S U S R E T M AT U R A N ATA U M O S TA R U

K a ko nastavi� put odrastajući u svi-jetu materijalnih

vrijednosti, gdje potražiti utjehu i snagu za nove izazove nakon srednje škole, kako po-bijedi� vlas� te strahove, na-dras� dje� nje ovozemaljske želje i ojača� volju? Put vjere je prepuštanje Božjem vod-stvu.

U subotu, 28. ožujka ove godine u Mostaru okupili su se ovogodišnji maturan� iz triju dalma� nskih biskupija te mo-starski učenici završnih raz-reda kako bi slavili završetak srednjoškolskog obrazovanja te poželjeli jedni drugima sve najbolje u daljnjem školovanju.

Veliko misno slavlje predvo-dio je msgr. Ratko Perić u kat-edrali Marije Majke Crkve za čak 2 500 sudionika: učenika, profe-sora i pra� telja. Ovo je bilo jubi-larno deseto okupljanje koje su organizirali predvodnici biskupija

i nadbiskupija.Prije deset godina, kad je

pokrenuta ideja o održavanju ovih susreta, odaziv je bio neznatan, 250 ljudi je došlo „vidje� o čemu se radi“, a upravo na susretu u Mostaru ove godine svjedočili smo točno deset puta većem skupu! Doživje� ovaj susret samo kao zabavu, nije dovoljno ni� mu

je svrha površno druženje, obzorja su mnogo šira iz perspek� ve or-ganizatora i mladih. Trebamo na zajedništvo mnogih mladih ljudi i njihove snažne pozi� vne ener-gije na jednom mjestu gleda� s vjerskog stajališta, koje je uis� nu bitno. Naše zajedništvo, prvotni poriv molitve i zaziva Božjeg vod-stva, odaziv na zov duhovnos� te namjera ozbiljnos� u pristupu životu i nedaćama, dokazali su kako smo mi, maturan� , spremni za veće pothvate u životu. Vre-menu koje nas čeka punom us-pona i padova, suza i smijeha,

odgovorit ćemo spremno, ali ono što će nas uvijek iznova diza� kad padnemo, jest naša vjera i podrška najbližih.

Iz naše škole ovom susretu je bilo nazočno 80 učenika pod vodstvom vjeroučitelja: Marine Marinović i Dušana Bešlića te pro-fesorica hrvatskog i njemačkoga jezika: Dragice Žižić i Sanje Bašić.

Nakon svete mise u Katedrali, prošetali smo do Starog mosta i kušali čevape i kebab, a oni koji su se dovoljno dugo zadržali na mostarskom mostu, imali su prilike vidje� kako profesionalci

i nadbiskupija.

kao zabavu, nije dovoljno ni� mu

Page 10: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

11KAIROS

AKTUALNO

U I. tehničkoj školi Tesla u Zagrebu profesori Dragan Medar i Danja Mujan pohađali su semi-nar na kojemu su se obučavali predavači za korištenje pro-gramske podrške u kreiranju i simulaciji NC programa tokarenja i glodanja (EMCO ESPRIT). Seminar je trajao od 27. do 30. ožujka ove godine, a nastava je bila osmišljena tako da su se na NC strojevima tijekom četiri dana cjelodnevnim aktivnostima prim-jenjivala teorijska znanja koja neki od nastavnika nisu imali pri-liku primijeniti i prezentirati svo-jim učenicima u dotičnoj školi.

Prvi dio obuke obuhvatio je upoznavanje s operacijom glodanja, postavljanje ekrana za glodanje, izradu praktičnog rada, poravnanje, glodanje utora, bušenje rupa i urezivanje navoja, crtanje obratka u 2D, kotiranje obratka, crtanje u 3D, defi niranje alata, defi niranje „features“( pu-tanje alata), defi niranje obrade, simulaciju obrade i generiranje

NC koda za SINUMERIK 840 D Mili i Fanuc 21 M. Na kraju je bio vidljiv virtualni rad cijeloga stroja EMCO 55 Mill.

Drugio dio obuke sastojao se od upoznavanja s operacijom tokarenja postavljanjem ekrana za tokarenje, izrade praktičnog rada, defi niranja grube obrade, uzdužnog tokarenja, bušenja rupa, unutarnjeg tokarenja, crtanja obratka u 2D, kotiranja obratka, crtanja u 3D, defi niranja alata, defi niranja „features“( pu-tanje alata), defi niranja grube i fi ne obrade, simulacije obrade i generiranje NC koda za SINU-MERIK 840 D Turn i Fanuc 21 T. Na kraju je bio vidljiv virtualni rad cijeloga stroja EMCO 55 Turn.

Predavač na seminaru bio je naš Trogiranin gospodin Ivan Slade.

Uz naše profesore, na nave-denom seminaru su sudjelovali predavači iz strojarskih tehničkih škola: Rijeke, Slavonskog Broda, Požege , Belišća, Zagreba, Splita i Knina.

Marijana Bareta I.b

STRUČNO USAVRŠAVAJE PROFESORA

skaču u rijeku Neretvu. Jedinst-ven događaj!

Duh prošlos� kao da je još uvijek prisutan u uličicama, građevinama i na licima ljudi. Dvije kulture se isprepleću u starom dijelu grada – Durbanu.

Ako imate razvijenu vješ� nu cjenkanja, uz ionako niske cijene, možete kupi� željeni predmet za veoma malu svotu novca.

Nakon inspirirajuće šetnje gradom, upu� li smo se prema Međugorju, sve� štu ukazanja Blažene Djevice Marije. Pri-like za individualnu molitvu, ispovijed i križni put jesu svo-jevrsne duhovne obnove koje su nam svima u današnje vri-jeme potrebne. Nakon molitve i kupnje hodočasničkih suvenira za najdraže, upu� smo se našem dragom Trogiru.

Josipa Grozdanić IV.a

skaču u rijeku Neretvu. Jedinst-

Simulacija na stroju EMCO 55 Turn

Page 11: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

12 KAIROS

STRANI JEZICI

ALCOHOLISMMany people have drinking

problems, no ma� er if they are younger or elder their problems are the same. They usually start drinking as teenagers because they want to try something new, want to release or just want to be accepted in to society. Later they drink because they are addicted. Even thought people know what will happen to them if they drink, they start drinking anyway. So there’s a ques� on: «why they drink when they already know what might happen to them. There are some hypotesis about that.

1. This one is based on genet-ics. Science researches show that people who are related to people with drinking disorders in 3 to 5 cases become addicts too.

2. Other theory is based on psyhoanalyzes. Psyhologists think that many people drink to forget their problems or release the pain.

3. Some psyhologists think that people liable to alcohol are the shy, nervous, izolated ones.

These are some reasons but there must be much more reasons because the fact is that every year numer of alcohol ad-dicts increase. Here are some facts about drinking problems:

- Because of being poisoned with alcohol, over 20.000 teen-agers end up in hospital every year.

- 1.3. million German adults are known as alcohol addicts and 10 million is in a risky posi� on to

become alcohol addicts too.- 6% of Croa� an ci� zens are

alcohol addicts, while 15% is drinking some� mes.

- Half of homocides and sui-cides happen because of alcohol.

- One research showed that Bri� sh women and Belgium men are the biggest drinkers in the world.

Now there are some sugges-� ons how to solve that problem:

1. You can go to alcohol anonymus mee� ngs.

2. You can have hypnose th-eraphy.

3. You can go to comune.4. You can fi nd your own way

to get through this with supor-� ve family and friends and a lot of good will.

BUT THERE IS A WAY OUT!

Josipa Vukman II.a

M E R C I

Pour un mot, un sourireUn service qui veut tout dire;

Un fruit, une pensée, of-ferts simplement

Sans attendre de re-merciements;

Un regard toujours accueillantQui ouvre la porte gentiment.

Il n’est point de ca-deau assez fort

Et d’ argent moins encore,Il n’est que la chal-

leur d’ un merci,Que le sourire d’ un coeur ravi

Car le chemin de la gé-nérosité Guide les coe

urs vers la félicité.

Francesca Stojan II.a

Josipa Vukman, II.a

Page 12: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

13KAIROS

STRANI JEZICI

QUALCOSA DI TE. . .

Resto ferma qui, quasi im-mobile,é un momento importante, per noi...È già l‛alba ormai, mentre ac-cenni un ciao,i tuoi battiti aumentano un po‛...

Respiro e mi sento giu,mentre cerco negli occhi tuoi,il momento per dirti rimani qui...

Qualcosa di te, non mi basta mai,rende i miei sensi, prigionieri dei tuoiamore o no...Io sono qui, pronta a liberare il sole,chiuso dentro a te...

Tu sai vivere, senza regole,forse é questo che amo di te.Sai sorridere, molto piú di me,anche quando non é facile...

Aiuta mi a dirti che...Sei presente nei sogni miei,Un momento che non puo finire mai...

Qualcosa di te che non dici mai,non puo nascondere i bisogni che hai,agli occhi miei...Sei ancora tu, tenere, sin-cero, come sempre...

Qualcosa di te, non mi lascia mai,ogni sorriso mi riccorda di noi,amore o no...Lascia che sia un sogno che non puoi dimenticare...

Pripremila: Josipa Najev, I.b

D E U T S C H E W I T Z E

1. Fritzchen sagt beim Abendessen zu seinem Vater: «Vater, ich muss dir was sagen!» Antwortet der Vater: «Nein, jetzt nicht Fritzchen. Man spricht nicht mit vollem Mund.» «Aber es ist sehr wichtig, Vater?, sagt Fritzchen drängend. «Fritzchen, das kannst du mir auch später sagen!», antwortet der Vater wütend.

2. Die Oma sagt zu Fritzchen: «Du darfst dir von mir zu Ostern ein schönes Buch wünschen, ja?!»

3. Der Lehrer im Deutschunterricht: «Ich gebe euch einen Satz: ‘Der Polizist wird von der Kugel getroffen.’ An welcher Stelle ist das Subjekt?»

4. Im Hörsaal hatte man eine neue Lautsprecheranlage installiert. Der Professor sprach zur Probe ins Mikro-fon: «Können Sie mich auch auf den hinteren Sitzreihen hören?»

5. Ein Student, der im Examen durchgefallen war, schrieb eine SMS an seinen Bruder: «Nicht bestanden. Bereite Vater vor.»

6. In der Schule wurde eine neue Garderobe angebracht. Auf einem Schild darüber ist vermerkt: «Nur für Lehrer.»

a) «Oh, toll Oma!. Dann wünsch’ ich mir dein Sparbuch», sagt er.b) Der Bruder schrieb zurück: «Vater vorbereitet. Bereite dich vor.»

c) Nach dem Essen fragt der Vater: «So Fritzchen, was wolltest du mir jetzt sagen?» Fritzchen: «Oh, jetzt ist es zu spät. Du hast die Fliege in der Suppe schon gegessen!»d) Am nächsten Tag klebt ein Zettel unter dem Schild: «Man kann aber auch Jacken aufhängen!»e) Ein Student aus der vorletzten Reihe blickte kurz aus einer lebhaften Unterhaltung auf und rief: «Jawohl, Herr Professor, aber es stört uns nicht im Geringsten.»f) Fritzchen hebt die Hand: «Auf dem Friedhof!»

Napomena: Spajanjem broja i slova dobit ćemo odgovarajuću šalu (vic)!

Rješenje: 1. – c; 2. – a; 3. – f; 4. – e; 5. – b; 6. – d.

Pripremila: Magdalena Bašura II. b

Page 13: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

14 KAIROS

UPIS UČENIKA U I. RAZRED / KREDITIRANJE STUDENATA AKTUALNO

SPLITSKA BANKA - SOCIETE GENERALE GROUPSTUDENTSKI KREDITI Kredit za preddiplomski studij – troškovi studiranjaNAMJENA:Troškovi studiranja na fakultetu u zemlji ili inozemstvuKORISNICI: Redovni studenti na fakultetima u zemlji ili inozemstvu.VALUTA: Kredit s valutnom klauzulom EUR IZNOS KREDITA: Od 1.000 do 25.000 EUR ROK OTPLATE: Do 6 godina.KORIŠTENJE/OTPLATA: Kredit se isplaćuje u mjesečnim tranšama na tekući račun (paket STUDENT)Maksimalni iznos tranše je 2.000 kn.Jedna od tranši može se iskoristiti za plaćanje upisnine. KAMATNE STOPE: 6,99% godišnje, promjenjiva (val. klauzula EUR) za klijente s primanjima preko SG Splitske Banke EKS* = 7,60%7,99% godišnje , promjenjiva (valutna klauzula EUR) EKS* = 8,86%Korisnicima paketa SG Splitske Banke, kamatna stopa smanjuje se do 0,5 p.p. *EKS = EFEKTIVNA KAMATNA STOPA, ovisi o roku otplate, a izračunata je za maksimalan rok otplate;NAKNADA : 1,00 %* jednokratno, minimalno 200 kuna, za klijente s pri-manjima usmjerenim preko SG Splitske Banke 1,50 % jednokratno, minimalno 200 kuna – za ostale klijente * Korisnicima paketa, naknada se smanjuje za 50% IZRAČUN ANUITETA KREDITA MOŽETE PRONAĆI NA LINKUhttp://www.splitskabanka.hr/Građani/Kreditnikalkulator/tabid/1578/Default.aspxBESPLATNI INFO TELEFON: 0800-210-021

STUDENTSKI KREDITI Kredit za preddiplomski studij – trošak upisaNAMJENA: za troškove upisa na fakultet u zemlji ili inozemstvuKORISNICI: Redovni i izvanredni studenti u zemlji ili inozemstvuVALUTA: Kredit s valutnom klauzulom EUR IZNOS KREDITA: Od 500 EUR do 5.000 EUR ROK OTPLATE: Do 5 godina.KORIŠTENJE/OTPLATA: jednokratno, isplaćuje se direktno na žiro-račun obra-zovne institucije / Isplata i otplata kredita po prodajnom tečaju SG Splitske Banke;Kredit je moguće uvećati za troškove nabavke studentske literature;KAMATNE STOPE: 6,99% godišnje, promjenjiva (val. klauzula EUR) za klijente s primanjima preko SG Splitske Banke EKS* = 7,78 %7,99% godišnje , promjenjiva (valutna klauzula EUR) EKS* = 9,12 %Korisnicima paketa SG Splitske Banke, kamatna stopa smanju se do 0,5 p.p. *EKS = EFEKTIVNA KAMATNA STOPA, ovisi o roku otplate, a izračunata je za maksimalan rok otplate;NAKNADA : 1,00 %* jednokratno, minimalno 200 kuna, za klijente s primanjima usmjerenim preko SG Splitske Banke; 1,50 % jednokratno, minimalno 200 kuna – za ostale klijente * Korisnicima paketa, naknada se smanjuje za 50% IZRAČUN ANUITETA KREDITA MOŽETE PRONAĆI NA LINKUhttp://www.splitskabanka.hr/Građani/Kreditnikalkulator/tabid/1578/Default.aspxBESPLATNI INFO TELEFON: 0800-210-021

ZAGREBAČKA BANKA

POSLOVNICA TROGIR GRADSKA VRATA 2

TEL. 021 881-936FAX. 021 885-141

www.zaba.hrO D P R I J E M N O G D O D I P L OM E

KREDITI ZA PODMIRIVANJE TROŠKOVA ŽIVOTA ZA VRIJEME STUDIJA;

KREDITI ZA PODMIRIVANJE TROŠKOVA ŠKOLARINE;

Upisi u prvi razred u 2009./2010. šk. god.

Četverogodišnja zanimanja Upisni prag- računalni tehničar za strojarstvo – 28 učenika . ..36 bodova (Predmeti značajni za upis: hrvatski jezik, strani jezik, matema-tika, fi zika, tehnička kultura)- elektrotehničar – 28 učenika . . . . . . . . . . . . . . 40 bodova (Predmeti značajni za upis: hrvatski jezik, strani jezik, matematika, fi zika, tehnička kultura)- hotelijersko – turistički tehničar – 56 učenika . . 42 boda(Predmeti značajni za upis: hrvatski jezik, strani jezik, matema-tika, povijest, zemljopis) NAKON ZAVRŠENOG ČETVRTOG RAZREDA UČENICI BIRAJU POLAGANJE DRŽAVNE MATURE ILI ZAVRŠNOG ISPITA

Trogodišnja zanimanja - tokar (JMO) – 8 učenika- automehaničar (JMO) – 10 učenika- instalater grijanja i klimatizacije (JMO) – 10 učenika- konobar (JMO) – 28 učenika- kuhar (JMO) – 28 učenika

UČENICI POLAŽU KONTROLNI ISPIT U DRUGOM POLUGODIŠTU DRUGOG RAZREDA TE POMOĆNIČKI I ZAVRŠNI ISPIT PO ZAVRŠETKU III. RAZREDA

- Za obavljanje praktične nastave učenici sklapaju Ugovor o naukovanju s obrtnikom (popis obrtničkih radionica po zani-manjima bit će objavljen na oglasnoj ploči Škole)

Na natječaj za upis učenik prilaže:Prijavnicu na natječaj (dobiva se u školi)Svjedodžbe VII. I VIII. razreda osnovne škole (originali)Liječničku svjedodžbu liječnika medicine rada (trogodišnja zanimanja – JMO)Ugovor o naukovanju s obrtnikom (trogodišnja zanimanja – JMO)

Škola posjeduje:- polivalentnu dvoranu- kabinet računalsltva- kabinet za nove tehnologije- kabinet elektrotehnike- kabinet ugostiteljstva i posluživanja- kabinetg kuharstva- radionicu ručne obrade- radionicu strojne obrade

Page 14: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

15KAIROS

ALBUM

UPIS UČENIKA U I. RAZRED / KREDITIRANJE STUDENATA

IV.a - hotelijersko-turistički tehničar (razrednica: prof. Kata Špika)

IV.b - hotelijersko-turistički tehničar (razrednica: prof. Nikica Ilak)

Page 15: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

16 KAIROS

ALBUM

IV.e - elektrotehničar (razrednica: prof. Mirjana Šerić)

IV.f - računalni tehničar u strojarstvu (razrednik: prof. Ante Parčina)

Page 16: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

17KAIROS

ALBUM

III.c - konobar (razrednica: prof. Dragica Žižić)

III.d - kuhar (razrednica: Zdravka Ćudina)

Page 17: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

18 KAIROS

ALBUM

III.g - brodograditelji - obrađivači na NUAS-a (razrednik: prof. Tonči Buble)

Pobjednici međurazrednih sportskih natjecanja

Page 18: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

19KAIROS

KROZ ŠKOLU

U Blatu na Korčuli održan je dana 04. travnja o. g. drugi projekt srednjoškolskoga sus-reta «Liga kumpanija». Na-pomenut ćemo: prvi susret drugog ciklusa održan je u našoj školi potkraj svibnja prošle školske godine. Uz učenike SSŠ „Blaž Jurjev Tro-giranin“ sudjelovali su učenici srednjih strukovnih škola iz Metkovića i Blata na Korčuli. Planirana su po tri susreta mladih robotičara iz tri pros-torno bliske škole.

U Blatu na Korčuli sudjelovale su ekipe istih škola kao i prethodne godine, a mentor, profesor Petar Pilić poveo je tročlanu ekipu nadar-enih učenika naše škole koji su polaznici smjera računalnih tehničara u strojarstvu, i to: Alena Čaljkušića (4. razred), Ivana Grgu (4. razred) i Duju Mihovilovića (3. razred). Mladi robotičari su obno-vili i razmijenili svoja znanja iz robotike jer susreti nemaju natjecateljski karak-ter, već se uspoređuju iskustva i pokazuju razni načini rješavanja zadatka vezanih uz upravljanje mobilnim robotima.

Završni susret mladi su robotičari imali u Nacionalnom centru tehničke kul-ture u Kraljevici, a iz naše škole sudjelovali su Alen Čaljkušić i

Ivan Grga – učenici 4.f raz-reda u pratnji svog mentora profesora Petra Pilića. Cilj susreta bio je napraviti ro-bota koji s pomoću senzora i upravljanja računalom može samostalno obavljati različite zadatke u neuređenoj sre-dini s preprekama. Projekti se odvijaju uz potporu Mini-starstva znanosti, obrazovanja i sporta, a njegovi organizatori su Fakultet strojarstva i brodo-gradnje u Zagrebu i Hrvatsko interdisciplinarno društvo koji dostavljaju robote dotičnim školama.

GENIJALAC U NAŠOJ ŠKOLI

Alen Čaljkušić, učenik 4.f razreda.

Usprkos nesvakidašnjem raspletu životnih događanja, Alen se uspio vinuti među najbolje učenike naše škole. Svoje znanje iskazao je na raznim susretima robotičara i natjecanju „Liga kumpanija“ koje organizira FER iz Za-greba. U razgovoru s njim saznali smo što ga je po-taknulo na upisivanje u školu za računalne tehničare. Naime, imao je namjeru ići u gimnaziju, ali na nagovor rođaka upisao je ovaj smjer u kojemu se ističe širokim spektrom znanja.

Jedan od njegovih najboljih radova je simu-lacija mobilnog robota u pro-gramu «CATIA», a natjecao se na susretima robotičara 25. travnja u Velikoj Gorici gdje je osvojio prvo mjesto na državnoj razini.

Uz odličan uspjeh u školi, Alena odlikuje i nje-gov hobi - glazba, točnije sviranje gitare. Naravno, ra-zumljivo je kako voli rock i metal, ali osim toga sluša jazz i blues. Inače, sav odiše jednostavnošću i ljudskošću te je ugodno biti u njegovom društvu. „U našoj školi nikada nije bilo među računalnim tehničarima ovako genijalnog učenika“, ističe njegov men-tor - prof. Petar Pilić.

Nakon srednje škole Alen namjerava studirati na FESB-u ili PMF-u. Želimo mu sreću u daljnjem školovanju, i tko zna... možda nam baš neki njegov izum bude nužan u životu! U skoroj budućnosti!

Pripremila: Ivana Budimir IV.a

L I G A K U M PA N I J A

Mihovilovića (3. razred). Mladi

Page 19: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

20 KAIROS

NATJECANJA

P O B J E D N I C E N A G A S T R U 2 0 0 9 .„Dođoh, vidjeh, pobijedih!“- rekao

bi Cezar. U prostorijama Obrtničko-industrijske škole u Imotskom, Turističke zajednice Imotskog te svadbenog salona Topić održano je 27. i 28. veljače ove godine Regionalno gastro najecanje učenika turističko-ugostiteljskih zanimanja. Na Gastru 2009. sudjelovali su učenici iz petnaest srednjih škola s područja Dalmacije i Dubrovnika, točnije od Dubrovnika do Zadra, koji su se natjecali u devet disciplina. Sudjelovalo je 80 učenika, 60 mentora te 24 člana službenog povjerenstva iz četiriju dalmatinskih županija. S učenicima naše škole tremu te iščekivanje zadataka i rezultata dijelili su njihovi mentori: prof. Azra Parčina-Rešić, prof. Nada Grga i predavač stučnih ugostiteljskih predmeta Zdravka Ćudina, kao i ravnatelj Škole, profesor Ivan Grga.

Maturantice Josipa Grozdanić i Antonija Topčić vratile su se kao pobjednice osvojivši prva mjesta. Josipa, u timu s još dvoje učenika iz Dubrovnika i Splita, sudjelovala je u devetoj disciplini: predstavljanje turističke destinacije. Josipa je marljiva i vrijedna učenica koja je u Imotskom vrlo samouvjereno prezentirala zadanu turističku destinaciju na engleskom jeziku. Mentorica joj je prof. Azra Parčina-Rešić.

Antonija Topić, maturantica ugostiteljskog smjera/zanimanje - kuhar/, imala je zadatak pripremiti hladno-slani izložak te zauzela prvo mjesto oduševivši sve članove službenog povjerenstva. „Njen izložak je bio pravo umjetničko djelo“, ističe mentorica Zdravka Ćudina. Naravno, i Antonija je radila u timu s dvoje učenika – iz Vrgorca i Dubrovnika.

Ivana Čerkezović, maturantica smjera hotelijersko-turistički tehničar, zauzela je treće mjesto u sedmoj disciplini: poslovanje recepcije hotela uz mentorstvo prof. Nade Grga.

Dušanka Lukić, također maturantica smjera hotelijersko-turistički tehničar, osvojila je treće mjesto u disciplini: poslovanje putničke agencije, također uz mentorstvo prof. Nade Grga.

Ivan Bilić, čija je mentorica Ana Šimić, maturant ugostiteljskog smjera konobar, sudjelovao je u šestoj disciplini: barske mješavine.

Navedene mentorice i ravnatelj škole Ivan Grga s ponosom i radošću čestitali su našim natjecateljima. Početkom svibnja pobjednice, tj. Josipa i Antonija, u pratnji ravnatelja i njiihovih mentorica, sudionice su Državnog natjecanja na Visu gdje su imale priliku stečeno znanje i iskustvo iz kuharstva i turističkih disciplina prikazati još jedanput u punom svjetlu i osvojile su treće mjesto. Priznanje s ovog natjecanja im donosi dodatne bodove za daljnje školovanje. Josipa namjerava studirati turizam u Zadru, a Antonija se želi usavršavati u svojoj struci - smjer kuharstvo.

Želimo im sve najbolje u životu!

Uredništvo

T R E B A Š M I

Istom snagom kao mnogo godina prije

ja te osjećam.Još uvijek srce zadrhti

Kada sretnem neznanca,Ti si, predosjećam.

Još uvijek iste pjesmeSretne s prizvukom tuge

Pišem za tebeI mogu pobjeći od svihI sakriti se pred svima,

Ali ne od sebe.Trebaš mi u rana jutra,Ona naša, prije zore,

Ja te trebam.U kasne sate sklopim oči,

tvoja sam i ni za što na svijetutaj osjećaj ne dam.

Maja Karalić I.a

Page 20: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

21KAIROS

2. Grafovi trigonometrijskih funkcija: Ela Rac-Kragić-Marinić V. gimnazija, Zagreb), 3. Linearna funkcija: Vesna Erceg (Srednja strukovna škola „Blaž Jurjev Trogiranin“, Trogir),

4. Poučavanje o Češkoj Re-publici kroz suradnju škola: Vesna Janko (II. OŠ Bjelovar), Ana Vod-varka i Tomislav Doležal (ČOŠ J. A. Komensky , Daruvar), 5. Industrijska revolucija u Ri-

jeci: Helena Miljević i Siniša Topić (OŠ “Dr. Andrija Mohorovičić”, Matulji).

Forum je odlična prilika ne samo za predstavljanje naših pro-jekata i radova, nego i za susret i razmjenu iskustava s kolegama iz čitave Europe. Jan Muehlfeit, Chairman Microso� Europe, u uvodnom je izlaganju istaknuo kako je u vremenima ekonomskih izazova ulaganje u obrazovanje ključno za prevladavanje gos-podarskih teškoća i osiguranje

NATJECANJA

VI . EUROPSKO NATJECANJE INOVATIVNIH UČITELA I NASTAVNIKA

Najveće okupljanje pred-stavnika obrazovne za-

jednice u okviru Microso� ovog globalnog programa „Suradnici u učenju“ (Partners in Learn-ing), pod nazivom 6. europsko natjecanje inova� vnih učitelja i nastavnika, održano je od 24. do 26. ožujka 2009. godine u Beču, u palači Ho� urg.

Na trodnevnom skupu sudjelovali su učitelji i nastavnici iz Hrvatske, mjesečni pobjednici ovogodišnjeg natjecanja „Prim-jena računala u obrazovanju“ koje organiziraju Agencija za odgoj i obrazovanje i Micro-so� Hrvatska, uz potporu Mini-starstva znanos� , obrazovanja i športa te Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet.

Hrvatsku su u Beču predstav-ljali sljedeći radovi:

1. Učenje programiranja pro-gramiranjem robota i igara: Saida Deljac (Željeznička tehnička škola, Zagreb),

daljnjeg razvoja. „Tehnologija tu otvara velike mogućnos� za nove oblike suradnje i nastavnika i učenika.“ Posebno je, kao jedin-stven primjer, istaknuo hrvatski način korištenja Live Mee� ng we-binara za obrazovanje i suradnju učitelja. Naše predstavnike pri-mili su i ljubazno ugos� li prof. dr. sc. Zoran Jašić, hrvatski vele-poslanik u Republici Austriji i Iva Hraste-Sočo, tajnica za kulturu, znanost i obrazovanje. Jedan od pozvanih govornika na ITF-u bio je i prof. dr. sc. Pero Lučin, rek-tor Sveučilišta u Rijeci. Istaknuo je nužnost preoblikovanja ob-razovanja u cilju pripremanja učenika za buduće društvo koje će bi� potpuno različito od ovog sadašnjeg.

Na ITF-u se natjecalo 250 su-dionika iz 42 europske zemlje sa 75 obrazovnih projekata u kojima se informacijske i komunikacijske tehnologije koriste na inova� vne načine. Međunarodni ocjenjivački sud odabrao je najbolje radove u če� ri kategorije. Ovogodišnje nagrade o� šle su u Belgiju, Bugarsku, Grčku, Nizozemsku, Sjevernu Irsku, Slovačku, Srbiju i Veliku Britaniju, a projekt Helene Miljević i Siniše Topića “Indus-trijska revolucija u Rijeci” bio je među najboljima po glasovima sudionika.

Josipa Vukman II.a

Page 21: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

22 KAIROS

MLADI LITERATI

J O Š J E D A N L I S T O L J U B A V I

Onaj tko kaže da sunčev sjaj donosi

sreću, nikada nije plesao na kiši!

Još jedan u nizu mojih „dubokoumnih“ ljubavnih sas-tava, ili kako bih ih već mogla nazvati – još jedan ispisan list o ljubavi.

Kažu kako je osjećaj ljubavi neiscrpna umjetnička tema, a papir mjesto gdje sve naše tuge i boli, radosti i veselja mogu dobiti dušu, svoje pravo značenje. Nikad nisam vjerov-ala kako ljubav zaista može nastati samim pogledom, djelovalo mi je tako nestvarno i djetinjasto. Ali tek sada sam napokon shvatila koliko je za-pravo taj prvi pogled, osmijeh, bez ikakvog tjelesnog dodira, važan i kako donosi čistu, nevinu sreću.

Dogodio mi se pogled. I dalje ne znam je li to

ljubav ili samo trenutak začuđenosti i ljepote, ali znam da se bude u meni oni slavni „mjehurići“ i mjesto u srcu koje trepti kad ljubav započinje.

Teško je razlučiti novo od staroga, bivšu ljubav koja mi još nedostaje i ovo rađanje nečeg novog. Je li ovo ljubav, a bivše modre oči su mi samo povrijedile ego?

Zašto plakati i brinuti se kad onaj za kojeg misliš da ga voliš nije pokraj tebe kako bi te utješio u sjetnim trenutcima? Jednostavno ga izvadiš iz svoga srca i zagrliš kao obak,

kao maglu. I uvijek je uz tebe, štiti te i ne dopušta samoći da ti slomi krila.

Sreća nije uvijek ono što je ljudima obično lijepo. Zašto se sreća defi nira kao sunčev sjaj? Za mene je sreća i os-mijeh i suza koju pustiš radi olakšanja boli; sreća je plesati na kiši.

Zar je važno koliko je „težak“ nečiji bankovni račun ili pak „nabrijani“ automobil u garaži kad između dvoje ljudi nema ljubavi? Onaj tko te voli, voljet će te i kad si najružniji, kada ti potonu sve lađe, kad umjesto sunčevih zraka s neba pada kiša...

Nadam se kako će ovaj novi pogled biti upravo takva ljubav.

Onaj tko kaže da sunčev sjaj donosi sreću, nikada nije plesao na kiši!

Ema Ugrina IV.a

SMIJMO SE JER JE DANAS SMIJEH RIJETKOST

Ulicama hodaju namrštena čela, skupljene usne, sum-njičavi pogledi. Noge se teško i sporo vuku ili trče za novom brigom. Vijesti pune užasa, in-cesta, silovanja, ubojstava, ra-tova, obračuna bandi, nasilja među mladima... A gdje je smijeh?

Smijeh je lijek za sve; tu rečenicu slušamo skoro svaki dan, ali kao da je ne čujemo ili se namjerno oglušujemo. Kao najskuplji dragi kamen, osmijeh se daje škrto, u malim grčevitim pomacima facijalnih mišića. Još nedavno vidjeh ljude nasmiješene. Što im je sad? Osmijeh veoma kratko traje, no zna ostaviti neizbrisiv trag. Uvlači se u svaku našu stanicu, svaku poru, osjeća se još dugo, dugo. Posebno od nama posebnih ljudi. Iako je rijetko vidjeti čovjeka koji hoda ulicom bezbrižno i nasmiješeno, ipak samo jedan osmijeh zna reći tisuću riječi i dovoljan je da sve oko nas postane svijetlo. Smijeh uvi-jek izbavlja iz očaja i ljutnje - baš kao i pravi lijek. Želimo nekoga tko će nas svojim smi-jehom i šalama spašavati od samoće i tmurnih oblaka u nama i nad nama. Jedinstven je kod svakoga i otvara nam sva vrata kao čarobni ključ.

Smijeh je postao luksuz! Nešto zabranjeno u teškim vremenima. I upravo zato i us-prkos svemu, smijmo se vlas-titim nedaćama i manama, oslobodimo lice grča i pobi-jedimo budućnost. Smijehom.

Ivanka Belava IV.b

Page 22: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

23KAIROS

MLADI LITERATI

G J E J E N E S T A O Č O V J E K ?Formula ukupnosti koja čini

čovjeka: ČOVJEK=TIJELO + DUŠA. Dakle, osim tjelesnog mi smo i duhovna bića. Čovjek s dušom, a bez tijela ne postoji, isto tako čovjek s tijelom, a bez duše nije čovjek, iako se u posljednje vrijeme susrećemo s nizom odluka i događaja u ljudskoj rasi diljem svijeta koji nas toliko potresu te se za-pitamo: „Pa, gdje je nestao taj čovjek?“. Očito nastaje novi naraštaj ljudi, ljudi s tijelom, a bez duše.

Navikli smo na to kako ćemo otvorivši novine, naići na slike užasa i stradanja, na potresne

događaje koji mnogima mijen-jaju živote, navikli smo slušati i biti svjedoci tuđih nesreća te nas ništa više ne pogađa u tom mnoštvu lošeg. Postali smo bešćutni, bez istinskog suosjećanja. I sami smo svjed-oci događaja koji je uzdrmao ja-vnost – mladića kojemu je zbog rutinske operacije slijepog cri-jeva amputirana noga. Liječnici koji navodno nisu odgovorni za takav slijed događaja umjesto da priznaju nemar, posjete tog nesretnika i ponude mu makar materijalnu pomoć, nisu mu se udostojili niti ispričati za vlastitu profesionalnu grešku.

Pa, gdje je čovjek? Zar je ta bolest modernoga svijeta zahvatila i učene humane ljude, ljude koji bi nam trebali biti prim-jer, ljude kojima vjerujemo... Tuđe nesreće se iskorištavaju za vlastitu promidžbu ili kako bi se imalo o čemu pričati za jutarnjom kavom.

Kamo ide ovaj svijet? Ko-pamo sami sebi jamu kojoj više ne vidimo dna. I na kraju mogu samo citirati stihove pjesme: „Gdje je nestao čovjek, gdje se skrivao? Iz vagona godina, na tračnice ispao...“

Ana Rajčič IV.a

Moj prijatelj Ante je lijen, neodgovoran i neodgojen. I ve-liki je srećković. Ja sam marljiv, odgovoran i odgojen. I veliki sam nesretnik.

Ante ima brojnu obitelj, svi mu daju podršku, zimi ide na ski-janje, a lje� kod tetke u Kanadu, dok ja imam obitelj koju čine majka i otac. Otac je nezaposlen, a majka radi u dvije smjene u Elektroprivredi. Zimi sjedim kod kuće i učim, a lje� odlazim u Za-goru kod bake i pomažem joj u poslu. Grozno. Moj je otac bio u ratu, ali nikad ne govori o tome, dok se An� n otac hvali � me što je bio dragovoljac i prepričava ratne događaje. Uglavnom, Ante i ja smo prijatelji. Katkad sam mu zavidan. Prije mjesec dana došao je u školu u novoj majici i novim trapericama prljavoplave boje najnovije marke dok sam ja imao

na sebi cijelu kolekciju odjeće i obuće Made in China. Kad sam ga ugledao, osjećao sam se kao da me netko polio hladnom vodom. Večer prije roditelji su mi se posvađali zbog novca dok sam bio u sobi, poput siromašnog krojača iz stare bajke šivao sam rasparani porub hlača.

Antu, prijatelja moga, nikad nisam pozvao k sebi. S� dio sam se svoga stana i svoga života. Po-habanog pokućstva i jadne kupa-onice te oca koji sjedi u kuhinji. Svega. Zbog toga što sam bio An� n prijatelj, dečki iz škole su me pozivali na svoje rođendanske zabave i postajao sam njihov prijatelj. Jednog me dana Ante sačekao ispred ulaza u školu. Bio sam iznenađen jer nikad prije nije napravio takvo nešto. Rekao je da mu je dosta svega, kako se pravi da je sretan, a zapravo je

nesretan jer dečki iz škole koji tvrde da su mu prijatelji zapravo su s njim radi novca i provoda. Kazao sam An� neka se ne brine jer sam mu ja prijatelj - ne radi novca već iz ljubavi prema pri-jatelju, zbog cijenjene vrline u cijelome svijetu – prijateljstva! Od tada smo Ante i ja postali nerazdvojni prijatelji.

Za prijateljstvo ne treba novac, bogatstvo, ni� dečki iz škole koji su s tobom samo radi oholos� . Prijatelji imaju bo-gatstvo – svoje prijateljstvo i požrtvovnost, tj. brigu i žrtvu za dobro onog drugog. Požrtvovnost i prijateljstvo su velika snaga koja može promijeni� svijet, a na kraju će i tebe promijeni� - bit ćeš bo-ga� ji za dvije osobine s kojima ćeš čini� velike, velike stvari.

Ivan Zulim II.f

P R I J A T E L J S T V O

Page 23: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

24 KAIROS

AKTUALNO

S V E M I R S K I T U R I Z A M

Tonka Burić, maturantica naše škole, odmalena je za-ljubljena u svemir. Tonka je završila osnovnoškolsko ob-razovanje u školi «Ostrog» u Kakštel Lukšiću, gdje je po-sljednjih godina školovanja bila jedna od glavnih suradnika školskog lista «Ostrožići».

Svoju ljubav prema turizmu njegovala je godinama i kad je došlo vrijeme odluke kamo dalje i što raditi, odlučila se za turističku školu s namjerom spajanja svojih dviju ljubavi: turizma i svemira. Ona i njeni prijatelji, suradnici te mentori, poželjeli su ostvariti nešto što su neki do jučer samo sanjali – poželjeli su odvesti čovjeka u svemir, pretvoriti san u nešto ekonomski korisno. Tonka i njena prijateljica Lucija Bojkić, inače prošlogodišnja maturan-tica naše škole, dokazale su ozbiljnim radom te preciznim izračunima kako je nešto takvo izvedivo upravo u Hrvatskoj.

2005. godine, kada je Tonka imala samo 14 godina, upisala se u ljetnu školu as-

tronomije, i to je pokrenulo cijelu lavinu događanja koja su promijenila njezin život. Malo-pomalo, napornim radom uistinu je dosegnula zvijezde. Svojim dokumentima i predviđanjima, Tonka i Lucija su oduševile američkog as-tronauta Edwada Lua, ruskog kozmonauta Valeryja Tokareva te svemirskog putnika Grego-ryja Olsena izradivši studije izvedivosti turizma u Repub-lici Hrvatskoj. Cijela država je doznala koliko su ozbiljne i pa-metne ove dvije jednostavne djevojke posredstvom najrasprostranjenijeg medija – televizije. Novinari, čuvši o napretku ovih entuzijastičnih djevojaka, odmah su dohitali kako bi „iz prve ruke“ doznali o čemu se zapravo radi i ima li Hrvatska sve predispozicije za ostvarenje ovog projekta. Tako su postale i službeno slavne osobe.

Iako neki professori nisu i mali razumijevanja za izostanke sa satova zbog eksperimenata i sastanaka s veoma važnim osobama, Tonka se zahvaljuje svima onima koji su bili otvoreni za njene nove uspjehe. Isto tako, onima koji to nisu bili u njenom slučaju, preporučuje više podrške talentima jer treba dati malo prostora nadarenim učenicima i omogućiti im os-tvarenje njihovih snova. Uz podršku roditelja, školskih kolega i prijatelja, Tonka živi svoj san i to je ispunjava iz dana u dan. Upravo je upisala: Američki koledž managmenta tehnologije u Dubrovniku. Neka joj je sa srećom!

By: Grozdanić

TRADICIONALNI MEĐUNARODNI GATRO-

SAJAM U SPLITU

K ao i svake godine u Splitu, na Žnjanu,

održan je Međunarodni gas-tro-sajam od 04. do 08. ožujka ove godine. Znatan broj učenika konobara naše škole koji pohađaju prvi, drugi i treći razred, kao i treći razred kuhara, uputili su se iz Tro-gira organiziranim prijevozom u Split na gastro-sajam. U pratnji učenika bio je ravnatelj naše škole prof. Ivan Grga te predavači stručnih predmeta Ana Šimić i Anđelka Civadelić. Učenici su se podijelili u grupe i krenuli u obilazak izloženog.

Gastro-sajam je 14. put uzastopno or-

ganiziran u Splitu, a drži se najvećim i najspecijalizira-nijim sajmom te smo mogli uživati gledajući izloženo, kao što su: prehrana, pića, kava, hotelska i ugostiteljska op-rema, namještaj, mediteranski sajam, a prvi put je organiziran sajam turizma i vina koji će u budućnosi imati točno određen sajamski smještaj.

R azgledavali smo te usput degustirali

ponuđenu hranu; uzorci su bili zaista ukusni. Otići na ovaj sajam bilo je i edukativno i kreativno, imalo se što vidjeti i probati! Uz ugodnu vožnju au-tobusom, vratili smo se u posli-jepodnevnim satima sretni i zadovoljni svojim kućama.

Robert Sušić III.c

Page 24: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

25KAIROS

MLADI LITERATI

I Z G U B L J E N I P U T N I K

Ja sam putnik.Ja sam samo obični izgubljeni putnik.

N znam gdje idem, ni zašto idem.Moj život je kao brod na dnu mora,ja sam samo obični izgubljeni putnik.Sve je pusto i ništa se ne događa.Nema nikog pokraj meneda me spasi i vrati u život.

Ja sam samo putnik, Obični, izgubljeni putnik.

Mislim da pokušavam naći sebeu ovom velikom i okrutnom svijetu,ali nikako mi ne ide.Ne znam svoju ulogu u životu;Možda sam stvoren da doživim stotu,Možda sebe nađem u nekom idiotu,možda sam samo smetalo u životu.

Samo jedno znam: Ja sam samo obični- izgubljeni putnik.

Luka Plejić I.b(Lidrano ‘09.

Mentor: prof. Martin Vuković)

V J E T A R

Tiho je, ni pjesma se ne čuje više.Mrak je polako pao i sve sporije diše.Kiša polako pada i ispire zadnjesvjetlo, a ja čitam tebe.

U sjeni još uvijek vidim slovai nadam se da sam pročitala pogrešno.Pa čitam iznovadok stihove ne naučim napamet.A onda me boli još više,jer shvatim zaistašto u tebi piše.

Umire zadnja nadada će biti k‛o nekadazbog ove noćikoju je donio vjetar.

Dajana Bobaš I.b(Lidrano ‘09.

Mentor: prof. Martin Vuković)

H V A L A T I

Hvala ti što se budiš sa mnomI dane mi poklanjaš svoje,

Što svaki trenutak smisao imaDok uz svoje osjećam i srce tvoje.

Hvala ti što koračaš sa mnomI kada hodati napor traži,

Što imam tebe i kad mi je teškoJer tada svaki teret je lakši.

Hvala ti što praštaš meni Kada za praštanje hrabrosti treba,

Što srece tvoje ljubi baš moje.Hvala ti, najdraži daru Neba!!!

Maja Kanalić I.a

D A J M I R U K U

Daj mi rukuDa pođem noćas Po stazama novim...Da slijedim život snovaI živim negdje daleko od zlobe.Daj mi ruku Da pođemo noćas Preko staza mokrih,Bez ovih nakaza i šumova vj nihI živimo negdje gdje sr a vlada...

Marijana Bareta I.b

Page 25: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

26 KAIROS

NATJECANJA

S P O R T

U z avršnici sportskih natjecanja svih srednjih

škola Splitsko-dalma� nske županije hvalevrijedno je istaknu� kako su učenici naše škole osvojili prva mjesta u nogometu, rukometu, od-bojci – učenice i drugo mjesto u odbojci – učenici.

Navedenim rezulta� ma ekipe su ostvarile pravo sudjelovanja na poluzavršnim natjecanjima srednjih škola od Zadra do Dubrovnika, gdje su naši � movi pos� gli dobar plas-man, i to:

nogometaši – šesto mjsto u Murteru,

odbojkaši - peto mjesto u Vodicama,

odbojkašice – drugo mjesto u Vodicama i

rukometaši - drugo mjesto u Metkoviću.

Ostvareni su izvrsni sportski re-zulta� i osvojeno je šest pehara. Ovim putem čes� tamo svim natjecateljima na uspjehu, a treba pohvali� i profe-sore tjelesne i zdravstvene kulture koji iznimno dobro obavljaju svoj posao o čemu svjedoče pos� gnu� rezulta� .

RUKOMET

Tijekom veljače i ožujka održavalo se natjecanje iz rukometa za učenike. Momčad naše škole je 04. 03. 2009. pobijedila ekipe trogir-ske gimnazije Ivana Lucića i Srednje škole Sinj na razini Zone . Pobjedom na Školskom natjecanju plasirali smo se na Županijsko natjecanje koje se održavalo u Jelsi na otoku Hvaru 31. 03., gdje su uz našu ekipu sudjelovali rukometaši iz Jelse, Imotskog i Splita. U fi nalu smo se sukobili s momčadi splitske V. gimnazije te su učenici naše škole i V. gimnazije otputovali na Međužupanijsko natjecanje koje je održano 06. 04. u Metkoviću.

U našoj skupini su bili Dubrovnik i Šibenik koje smo teškim naporima pobijedili, ali sreća nas je pra� la pa smo se našli u fi nalu pro� v ekikpe iz Metkovića. Na toj iznimno teškoj utakmici izgubili smo, ali ne svo-jom krivnjom. Na Međužupanijskom natjecanju igrali smo bez dva važna igrača – golmana Franka Domića zbog zdravstvnih problema te Velimira Krokara koji je u to vri-jeme igrao za hrvatsku reprezent-

aciju.Neovisno o razlozima zašto nam

je zamalo pobjeglo prvo mjesto, zadovoljni smo rezuzlta� ma i u svo-jim očima smo pobjednici. Ne treba naglašava� kako smo se odlično zabavili putujući, kao i sudjelujući na ovim utakmicama, koje iznimno volimo.

Našu ekipu činili su sljedeći učenici: Toni Topić, Mario Projić, Ivo Lučin, Tomislav Papić, Velimir Kro-kar, Franko Domić, Venko Kudelik, Marko Šuljak, Filip Miše, Vice Jukić i Jure Dražić uz pratnju profesorice Karmen Sinanović.

Toni Topić IV.e

ODBOJKA

Šibenik i Vodice bili su 1. travnja ove godine domaćini poluzavršnice Regionalnog prvenstva srednjih škola u odbojci za učenike regije Jug. Na završni turnir plasirale su se ekipe: splitske Ekonomsko-birotehničke škole, Srednja škola „Blaž Jurjev Trogiranin“, Gimnazija Antuna Vrančića iz Šibenika, Gim-nazija Vladimira Nazora iz Zadra te dvije dubrovačke škole (Turis� čko-ugos� teljska i Gimnazija).

Naša škola je zasluženo zauzela drugo mjesto izgubivši od Ekonom-sko-birotehniče škole iz Splita.

Županijsko natjecanje održalo se 13. ožujka 2009. u Trogiru. Uz našu školu, sudionici natjecanja su bili: Ekonomsko-birotehnička škola iz Splita i Gimnazija iz Makarske. Naša ekipa je osvojila prvo mjesto, a to mjesto smo pos� gli natjecanjem s već spomenutom školom iz Splita. U oba fi nala smo igrali pro� v splitske škole, što je dokaz kako su obje ekipe kvalitetne i vrijedne hvale. Iako nismo pobjednici Međužupanijskog natjecanja, bili smo zadovoljni pos� gnu� m rezultatnom kojega

Page 26: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

27KAIROS

NATJECANJA

smo pjesmom slavili. Postavu naše škole čine: Ana

Barbara Ba� nić, Vanesa Krak, Ines Šubara, Kris� na Silajdžić, Ana Bo� ć, Ana Tešija, Katarina Plazonić, Petra Slade, Ivanka Belava i Nera Mateljan.

Naši muški su u Županiji osvojili drugo mjesto 13. 03. u Trogiru, a sudionici su uz našu školu još bili učenici Srednje škole iz Imotskog i Zdravstvene škole iz Splita. Međužupanijsko natjecanje održano je u Vodicama i Šibeniku 24. 03. gdje su sudionici: dvije škole iz Zadra, dvije škole iz Šibenika, jedna iz Splita i naša škola.

Ekipu naše škole činili su učenici 3.e i 4.b razreda: Ante Giljanović, Antonio Jakus, Marino Vukman, Roko Jadrić, Luka Špika, Ante Špika, Mario Vajić, Kris� jan Tomašević, Bože Čaleta i Edi Lukas Stančin.

Ana Barbara Batinić IV.a

NOGOMET

Međurazredno natjecanje u nogometu za učenike naše škole započelo je � jekom listopada, a završilo u travnju. Sudjelovalo je 25 razreda koji su kup-sistemom igrali u

Sportskoj dvorani «Vinko Kan-dija» svake srijede 1. školski sat u poslijepodnevnoj smjeni. U 1. kolu ždrijebanje je bilo po-dijeljeno u dvije grupe. U prvoj grupi su bili prvi i drugi razredi, a u drugoj - treći i četvr� raz-redi. Nakon dva mjeseca ra-zigravanja, prolazak u drugo kolo ostvarili su: 1.f; 1.d, 2.d, 2.h, 2.f; 3.b/g; 3.f; 3.d, 4.a/b.

U fi nalu natjecala su se tri razreda koja su se pokazala najboljima:

3.d i 3.f - 3 : 24.a/b i 3.f - 3 : 43.d i 4.a/b - 1 : 1

Konačni redoslijed: I. mjesto: 3.d

II. mjesto: 3.f III. mjesto 4.a/b

I. mjesto 3.d – kuhari: Ante Teklić, Jure Karaman, Ante Rade, Robert Jurešić, Dino Vranješ, Bože Knez, Josip Galić, Petar Ba� nić, Mario Rubelj i Ante Vukman.

II. mjesto 3.f – računalni tehničari: Ante Čudina, Marko Milović, Ivan Čokara, Haris Hasanagić, Toni Erceg, Dino Veljača, Ivan Pereža, Toni Cvijanović i Tomis-lav Papić.

III. mjesto 4.a/b – h� : Antonio Repić, Duje Maljković, Paško Mandić, Kris� jan Tomašević, Anđelo Barišić, Karlo To� ć, Edi Lukas- Stančin, Au-gus� n Žaja i Bruno Ljubić.

Najbolji strijelac natjecanja je Antonio Repić iz 4.b razreda.

Nogometnu reprezentaciju naše škole čine: Ante Teklić, Hrvoje Lovrić, S� pe Miličević, Jure Kara-man, Ante Rade, Antonio Repić, Antonio Šalov, Ivan Rajić, Krešimir Kegalj, Duje Maljković, Jozo Vranješ,

Robert Jurešić i Ivan Pereža.U prvoj odigranoj utakmici na

Gradskom natjecanju pobijedili smo učenike trogirske gimnazije Ivana Lucića rezultatom 4:1. Golove su pos� gli: Repić - dva pogotka, Kegalj – jedan pogodak i Šalov – jedan pogodak. Potom smo na zonskom natjecanju trebali odigra� dvije utakmice protiv srednjoškolaca iz Sinja i Kaštela. No, Kaštelani su odustali te smo trebali samo po-bijedi� Sinj kako bi se plasirali na Županijsku razinu. Pobijedili smo 3:2 – golovima Karamana, Repića i Šalova. Posebno lijep bio je zgo-ditak Šalova tri sekunde prije kraja utakmice. Nakon utakmice uslijedilo je veliko slavlje i radost jer smo se plasirali na Županijsko natjecanje. Iskreno rečeno, nitko osim nas nije vjerovao u uspjeh, ali iznenadili smo svih nakon pobjede u dvijema utakmicama te prošli i Županijsko natjecanje. U prvoj smo utakmici pobijedili 2:1 ekipu iz Vrgorca. Go-love su pos� gli Kegalj i Šalov. Šalov je ujedno bio jedan od najboljih igrača.

Potom smo igrali pro� v ekipe iz Splita i nakon pet minuta utakmice gubili s 2:0, a na kraju poluvremena rezultat je bio 3:0 u korist Splićana. U drugom poluvremenu smo u pot-punos� preokrenuli igru pobijedivši boljim izvođenjem kaznenih udaraca sa šest metara. Utakmica je završila rezultatom 7:5 za nas. Pobjedom na Županijskom natjecanju plasirali smo se na Poluzavršno natjecanje u Murteru. Najviše nam se dopalo druženje i smijeh u autobusu. U pratnji su bili naši profesori - Lucija Škrlj i Stjepan Jurčević. U Murteru ekipa naše škole je bila oslabljena jer nisu igrali Repić i Raić. U utak-micu nismo ušli u punom sastavu i na kraju smo bili šes� . Nismo bili razočarani već zadovoljni pos� gnu-� m rezultatom.

Ante Rade III.d

Page 27: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

28 KAIROS

„Tako je čudno gledat cili tvoj razred i nevidit i tebe među njima. Tako je tužno bilo gledat danas tvoju sliku s osmijehom od uva do uva, a znat da više nikad niko neće vidit taj osmijeh. Živit će još samo u sjećanjima. Tako je tužno šta si otiša od svoje obitelji i svojih prijatelja u cvi-jetu mladosti, tako im je teško pomirit se sa stvarnošću. Pomirit se s tim da te više neće vidit, da si ti sad otiša zauvik. Al nek nas tješi sve da si otiša s razlogom, s ra-zlogom si doša na ovaj svit i s razlogom otiša s njega, Bog te sad triba kraj sebe.. Vrime će zaličit sve rane, zaličit će i ranu i prazninu koja

je sad u svima koji su te volili. Samo šta je sad teško tako razmišljat. Počivaj u miru Božjem na nebu. Sad je dobilo novog anđela ...˝

SJEĆANJA

10. svibnja, u ranim jutarnjim satima, zauvijek nas je napustio Mateo Cikojević, maturant naše škole ...

Mateo je rođen 20. travnja 1990. godine i najstarije je dijete Mirka i Marije Cikojević. Osnovnu školu pohađao je u Kaštel Lukšiću, a potom Srednju strukovnu školu «Blaž Ju-rjev Trogiranin» u Trogiru, smjer računalni tehničar u strojarstvu. Sve nas je potresla vijest o tragičnom svršetku mladoga života.

Naš Ciki, zauvijek je otišao ‘nebu pod oblak’. Dani prolaze, a još ne vje-rujemo da se takvo nešto dogodilo. Njemu! Njegovoj obitelji! Svima nama!

Dragi Ciki, kad sam u ponedjeljak ušla u školu, nešto kao da me ‘streslo’. Vi-djela sam tvoju sliku, milijun svijeća već je gorjelo, cvijeće i krunica stajale su na stolu. Knjiga žalosti je već bila go-tovo ispisana. Toliko riječi, neizgovorenih, veselih i tužnih zapisano je tu.

Na sahrani jecajući smo se opraštali od tebe, gledali smo tvoju sliku na kojoj si nasmijan. Znamo da si i sad nasmijan kad nas vidiš ovako uplakane. Znamo da ti je gore bolje i da uživaš. Volimo te puno!

Mateo, ovo nije zbogom, već doviđenja! Neka ti je laka hrvatska gruda!

Josipa Grozdanić, IV.a

I N M E M O R I A M – C I K I

„Tvoja priča tek je počela, a već se korice zatvaraju, knjiga ostaje nenapisana... jedino što ispunjava prazne listove su naše suze boli, uzeo si sa sobom od svakog komadić srca, al znaj da dok mi živimo živiš i ti u našim srcima, u našim mislima, utisnuo si neizbrisiv pečat... vrime kao da je stalo, a mi ne znamo kako dalje.... još živimo u zabludi da sanjamo ružan san, da kad se probu-dimo sve će biti kao prije, al više ništa isto nije... sekunde su sve promijenile, ali te ne mogu vratit...“ J. Kuliš i B.Kelam

Iz knjige žalosti:

(1990. - 2009.)

Page 28: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

29KAIROS

RAZBIBRIGA

K R I Ž A LJ K A

U ludnici se nalazi bolesnik potpuno pametan i miran.

Liječnik ga pita: - Znaš li gdje se nalaziš?- Nažalost, znam. U ludnici!- Pa kako si onda dospio u lud-

nicu kad si pametan?- Eh, to je duga zapetljana

priča. Poslušajte:Oženio sam se nekom udovicom,

koja je imala odraslu kćerku. Zatim se moj otac oženio kćerkom moje žene i tako je moja žena postala punica svoga svekra!

Moja pastorka je postala moja maćeha, a moj otac mi je postao zet.

Moja maćeha (ili moja pas-torka) rodila je sina i taj je bio moj brat, ali i unuk moje žene.

Prema tome sam i ja postao djed svomu vlastitomu bratu, jer je on sin kćerke moje žene.

Budući da sam ja očuh svomu ocu (odnosno njegovoj ženi), onda je moj sin momu ocu brat, ali također i sin moje babe, jer je moja žena snaha moje pokćerke.

Dakle: Ja sam očuh svoje maćehe, moj otac i moj sin su braća, moja žena mi je baba, jer je mati moje maćehe, ja sam punac svoga ćaće i u isto vrijeme sam sebi djed, jer je moja maćeha kći moje žene!

S R O D S T V O P O K R V I I Z A K O N U !

Vodoravno:1 – UČENICA, 2 – POREDAK, 3 – OKO-LINA, 4 – DASA / CR, 5 – ANJ / GRAD, 6 – B / POENI, 7 – ANODA / J, 8 - OUN / MA, 9 – USKORO, 10 – J / ASAKI, 11 – AV / TORO, 12 – MARISOL

Rješenje križaljke iz prošlog broja:

Page 29: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

30 KAIROS

RAZBRIBRIGA

Š A L EKoja je razlika između Hrvatskog sabora

i Forda Mustanga?- Sabor ima više konja.

Molio Obama Boga da mu kaže kako će proći njegova vladavina u SAD-u?

Bog se smiluje i reče mu: - Ti ćeš biti kriv za izbijanje III. svjetskog

rata sa Rusijom!- Pa dobro, tko će pobijediti?- E, to ti ne smijem reći.- Aha, a reci mi hoće li i naknon toga

rata postojati Coca - Cola? - domišljato upita Obama.

- Da. Postojat će.- Ha! A koliko će koštati?- 12 rubalja.

Siromašni li su ovi naši novi susjedi, Bože moj!

- Zašto?- Trebao si samo vidjeti kakvu su galamu

digli kad im je dijete progutalo euro.

Gdje Bosanac i Crnogorac sakriju novac? - Bosanac u knjigu, a Crno-

gorac pod lopatu.

Tri dokaza da je Isus bio Dalmatinac: 1. Pretvarao je vodu u vino

2. Ništa nije radio, već samo šetao uokolo 3. Ako je nešto nekad i napravio, bilo je to

pravo čudo!

P rije nego što ste došli k meni, jeste li bili kod nekog drugog? – upita umišljeni

liječnik svog novog pacijenta.- Pa, bio sam u ljekarni.- I... kakvu su Vam glupost preporučili?- Neka dođem k Vama.

Zaustavi policajac svećenika zbog prebrze vožnje, a svećenik

ga zamoli neka mu oprosti jer i on ljudima prašta.

- Dobro, oprošteno Vam je – od-govori policajac – ali za pokoru ćete platiti 300 kuna.

Srele se dvije muhe nakon pet godina, a jedna će od njih:

- Pa gdje si ti, nisam te vidjela pet go-dina?

- Ma pusti me, uletjela sam u novčanik nekog Bračanina!

Vozi se čovjek u vlaku. Nusuprot čovjeka sjedi mladić.

U jednom trenutku mladić ga upita: - Koliko je sati?Čovjek izvadi iz džepa sat, pogleda

u njega, spremi ga i šuti. Nakon nekog vremana, upita ga mladić:

- Zašto mi ne želite kazati koliko je sati?

- Zato... ako ti kažem, ti ćeš meni reći hvala. Ja ću tebi reći - nema na čemu. Tad ćeš me upitati kamo putu-jem, a ja ću ti odgovoriti - u Zenicu. Ti ćeš biti znatiželjan i željet ćeš znati koga imam u Zenici, a ja ću ti kazati: ženu i kćer. Zanimat će te koliko mi godina ima kćer, a ja ću odgovoriti - dvadeset. Onda ćeš me pitati je li mi kćer lijepa, a ja ću tvrditi kako takve ljepotice nema nad-aleko. Naravno, htjet ćeš doći sa mnom u Zenicu i upoznati je, a ja ću te morati odvesti kući. Kad je vidiš, odmah ćeš je zaprositi, a ja ću te morati odbiti; jer kakav mi je to zet koji nema ni sat.

Page 30: ALBUM... · Kako je raditi u dvjema školama? Doista nemam problema jer smo u istoj zgradi, a ra-spored je usklađen. Mogu ka-zati kako je program u Gim-naziji mnogo zahtjevniji i

31KAIROS

ALBUM

UČENICI I PROFESORI U RAZNIM PRIGODAMA

Učenici II.c razreda Snijeg u Trogiru 28. veljače 2009.

U radionici ručne i strojne obrade

Učenici na hodniku Škole