XXVI. NKG B 27. IX. 2015.Mario DeurDOBRO VAM JUTRO PRIJATELJI !

Jedan poznati govornik je počeo svoj seminar tako što je podigao novčanicu od 50 eura u vis. U prostoriji je bilo ukupno 200 ljudi.Pitao je: "Ko želi ovu novčanicu?" Sve ruke su se podigle.Nastavio je: "Ovih 50 eura ću dati nekome od vas, ali prvo ću uraditi još nešto." Zgužvao je novčanicu.Potom je upitao: "Da li je još uvijek želite?" Sve ruke su bile i dalje u zraku.Zatim je nastavio: "A kad ovo uradim?" Bacio je novčanicu na pod i cipelama je utrljao u prljavi pod.Podigao je novčanicu, bila je zgužvana i skroz prljava."Dobro, tko je još uvijek želi?" Još uvijek su sve ruke bile podignute.Onda je rekao: "Dragi prijatelji, upravo smo naučili jednu vrlo vrijednu lekciju.Što god da sam uradio s ovom novčanicom, vi ste je htjeli i dalje, jer ni u jednom trenutku nije izgubila na vrijednosti.U svakom trenutku je vrijedila 50 eura!Često nam se dogodi u životu da nas neko odgurne od sebe, da padnemo nisko, da se osjećamo kao izgužvani i bačeni u blato. To su činjenice iz svakodnevnog života. Ponekad se osjećamo kao da ne vrijedimo ništa."Bez obzira na to što vam se dogodilo u životu ili će se tek dogoditi, Vi nikada nećete izgubiti na vrijednosti.Bili prljavi ili čisti, izgužvani ili ispeglani, Vi ste i dalje neprocijenjivi za sve one koji VAS vole...... više od ičega na svijetu.Naši životi se ne vrednuju prema onome što radimo ili koga poznajemo, već prema ONOME ŠTO JESMO.Vi ste nešto posebno...... ne zaboravite to!Ukoliko ovu priču ne podelite s drugima, nikada nećete saznati čiji život je dotakla, kojem slomljenom srcu se obratila ili kakvu nadu je nekome pružila.Brojite svoje uspjehe, a ne probleme i brige.Nemojte nikada oklijevati da probate nešto novo. I uvijek imajte na umu:Jednostavni ljudi su sagradili Noevu barku, a stručnjaci Titanik!

1

Suada Muminhodzic-IveljicJedan siromašan mladić, prodavao je robu, hodajući od vrata do vrata... da bi platio svoje školovanje. Umoran i jako gladan, odlučio je da zamoli za malo hrane na vratima sljedeće kuće.Ipak, kad mu je mlada i veoma lijepa žena otvorila vrata,posramio se, i umjesto da zatraži malo hrane, zatražio je samo čašu vode.Mladoj se ženi, vidjevši ga, učini da je možda gladan, i umjesto vode, dade mu veliku čašu mlijeka. On prihvati čašu i vrlo brzo je popi, zatim je upita: Koliko sam dužan? Ona odgovori: Majka nas je učila da se ljubaznost nenaplaćuje.Onda, od srca vam hvala - reče mladić. Mladić Howard Kelly, se odlazeći od te kuće, nije samo osjećao fizički jačim, već je i vjera u Boga i čovjeka u njemu takođe ojačala, a bio je prije toga spreman da odustane i sve napusti.Godinama kasnije, ta žena se jako razboljela. Lokalni doktori su bili nemoćni. Napokon, uputili su je u veliki grad gdje su postojali specijalisti koji su mogli da prouče tu rijetku bolest koju je imala. Dr. Howard Kelly je pozvan takođe na konsultacije. Kada je čuo ime grada, čudno svjetlo je obasjalo njegove oči.Odmah je ustao i sišao do hola gdje je bila njena soba. Ogrnut doktorskim mantilom ušao je da je vidi. Prepoznao ju je odmah. Vratio se u sobu za konsultacije odlučan da pruži sve od sebe da bi joj spasio život. Od tog dana obratio je specijalnu pažnju na njen slučaj. Nakon dugačke borbe bitka je dobivena. Dr. Kelly je zatražio od finansijske službe da mu dostavi konačni obračun za njeno liječenje, na odobravanje.Kad je dobio račun, pogledao ga je i dopisao nešto na dnu računa, i poslao joj je račun.Kada je žena dobila račun, plašila se da ga otvori - bila je sigurna da će morati do kraja života plaćati. Ipak, pogledala ga je, i nešto što je bilo napisano,na dnu računa, privuklo je njenu pažnju.

Pisalo je: "Plaćeno u potpunosti jednom čašom mlijeka", potpis, Dr. Howard Kelly.Suze radosnice su joj preplavile lice, i njeno sretno srce je molilo:"Hvala ti Bože što se tvoja ljubav širi svugdje po ljudskim srcima i rukama!

Ulazna pjesmaSve što si poslao na nas, sve što si nam učinio, Gospodine,pravedno si učinio. Nismo čuvali naredbe tvoje,ali proslavi ime svoje, Gospodine:postupaj s nama po blagosti svojoj,po velikoj ljubavi svojoj. (Dn 3, 31.29-30.43.42)

Zborna molitvaBože, ti svoju svemoć očituješ  najviše praštanjem i milosrđem.Budi nam uvijek milostiv da težimo za obećanim dobrimai uđemo u vječno zajedništvo s tobom. Po Gospodinu.

Darovna molitvaMilosrdni Bože, nek ti ovaj naš prinos bude dragda nam otvori izvor svakog blagoslova. Po Kristu.

Pričesna pjesmaPo ovom smo upoznali ljubav: on je za nas položio život svoj,pa smo i mi dužni živote položiti za braću. (1Iv 3, 16)

2

Popričesna molitvaBože, ovim otajstvom naviještamo smrt Gospodnju.Obnovi nam duh i tijelo da spremno prihvatimo trpljenje s Kristomte budemo njegovi subaštinici u slavi. Koji živi.

Prvo čitanje   Br 11, 25-29Zar si zavidan zbog mene? Oh, kad bi sav narod postao prorok!

Čitanje Knjige Brojeva

U one dane: Gospodin siđe u oblaku i poče govoriti s Mojsijem, uze od duha koji bijaše na njemu i stavi na sedamdesetoricu starješina. Kad duh počinu na njima, počeše prorokovati, ali to više nikad ne učiniše. Dvojica ostadoše u taboru. Jednome je bilo ime Eldad, a drugome Medad. Duh je i na njima počinuo – bili su i oni među upisanima, premda nisu došli u šator – te počeše u taboru prorokovati. Neki mladić otrča te javi Mojsiju: »Eldad i Medad«, reče, »prorokuju u taboru!« Jošua, sin Nunov, koji je posluživao Mojsija od svoje mladosti, prozbori i reče: »Mojsije, gospodaru moj, ušutkaj ih!« Mojsije mu odgovori: »Zar si zavidan zbog mene! Oh, kad bi sav narod Gospodnji postao prorok! Kad bi Gospodin na njih izlio svoga duha!«Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam   Ps 19, 8.10.12-14Pripjev: Naredba Gospodnja srce sladi!

Savršen je zakon Gospodnji, dušu krijepi;pouzdano je svjedočanstvo Gospodnje,neuka uči.     Neokaljan strah Gospodnji,     ostaje svagda;     istiniti sudovi Gospodnji,     svi jednako pravedni.Sluga tvoj pomno na njih pazi,vrlo brižno on ih čuva.Ali tko propuste svoje da zapazi?Od potajnih grijeha očisti me!     Od oholosti čuvaj slugu svoga     da mnome ne zavlada.     Tad ću biti neokaljan,     čist od grijeha velikoga.

Drugo čitanje   Jak 5, 1-6Bogatstvo vam istrunu.

Čitanje Poslanice svetoga Jakova apostola

De sada, bogataši, proplačite i zakukajte zbog nevolja koje će vas zadesiti! Bogatstvo vam istrunu, haljine vaše postadoše hrana moljcima, zlato vam i srebro zarđa i rđa će njihova biti svjedočanstvo protiv vas te će kao vatra izjesti tijela vaša! Zgrnuste blago u posljednje dane! Evo: plaća kosaca vaših njiva – koju im uskratiste – viče i vapaji žetelaca dopriješe do ušiju Gospodina nad vojskama. Raskošno ste na zemlji i razvratno živjeli, utoviste srca svoja za dan

3

klanja! Osudiste i ubiste pravednika: on vam se ne suprotstavlja!Riječ Gospodnja.

Pjesma prije Evanđelja   Usp. Iv 17, 17b.aGospodine, tvoja je riječ istina;posveti nas u istini.

Evanđelje   Mk 9, 38-43.45.47-48Tko nije protiv nas, za nas je. Ako te ruka sablažnjava, odsijeci je.

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

U ono vrijeme: Ivan reče Isusu:»Učitelju, vidjesmo jednoga kako u tvoje ime izgoni zloduhe. Mi smo mu branili jer ne ide s nama.« A Isus reče:»Ne branite mu! Jer nitko ne može učiniti nešto silno u moje ime pa me ubrzo zatim pogrditi. Tko nije protiv nas, za nas je.«»Uistinu, tko vas napoji čašom vode u ime toga što ste Kristovi, zaista, kažem vam, neće mu propasti plaća.«»Onomu naprotiv tko bi sablaznio jednoga od ovih najmanjih što vjeruju, daleko bi bolje bilo da s mlinskim kamenom o vratu bude bačen u more.«»Pa ako te ruka sablažnjava, odsijeci je. Bolje ti je sakatu ući u život nego s obje ruke otići u pakao, u oganj neugasivi. I ako te noga sablažnjava, odsijeci je.Bolje ti je hromu ući u život nego s obje noge biti bačen u pakao. I ako te oko sablažnjava, iskopaj ga. Bolje ti je jednooku ući u kraljevstvo Božje nego s oba oka biti bačen u pakao, gdje crv njihov ne gine niti se oganj gasi.«Riječ Gospodnja.

MOLITVA VJERNIKA XXVI NKG B

Braćo i sestre, zajedničkom se molitvom utecimo nebeskome Ocu koji nam je povjerioda u svijetu svjedočimo radost spasenja:

1. Čuvaj svoju Crkvu u vjernosti tvojoj riječi i pomozi joj da proročkom hrabrošću svjedoči tvoj dar spasenja,ustajući protiv svega što se protivi zajedničkomu dobru i dostojanstvu koje si nam u Kristu darovao, molimo te. 

2. Prodahni svojom mudrošću papu Franju i biskupa našega I.: neka riječ evanđeljabude nadahnuće i put svim nastojanjima u kojima vode tvoju Crkvu, molimo te. 

3. Ukloni iz našega života sve što nas priječi u nasljedovanju tvoga puta i pomozi namda se zdušno trudimo oko dara vjere koju si u nama začeo, molimo te. 

4. Probudi u svima nama snagu ljubavi koja prepoznaje sve potrebite i pomozi namda im po djelima ljubavi i radosnoga služenja očitujemo tvoju dobrotu i blizinu, molimo te. 

5. Primi u svoj nebeski mir pokojnu našu braću i sestre, molimo te.

4

Usliši, nebeski Oče, naše smjerne molitve; obnovi u nama snagu tvoga Duha da se svojim htijenjem,riječima i djelima istinski trudimo oko svega za što te molimo. Po Kristu Gospodinu našemu.

PRIJEDLOZI PJESAMA ZA PJEVANJE XXVI NKG B

Ulazna:                     214Molimo tebeOtpjevni ps.:   Naredba Gospodnjaili: 113Navješćujte svim narodimaPrinosna: XIV Evo nas, OčePričesna: 136.3 Jedno smo tijeloZavršna: 217Bože, tvoj smo sveti narod

http://www.hilp.hr/zivo-vrelo/

Popričesna meditacija“Oh, kad bi sav narod Gospodnji postao prorok!” (Br 11, 29)Prorok je čovjek iskustva Božje blizine. Prorok revnuje za slavu Božju i želi sve ljude pokrenuti u taj hod.Zavidnik pak želi da sve proizlazi od njega. Stoga je on trajno ugrožen drugom osobom. Zavidniku nije stalo do dobrote radi dobrote, nego da zbog nje bude hvaljen.Božja blizina nije privilegij izabranih duša. Svima nam je ta blizina darovana. A danas su nam nakođer potrebni oni koji izgone zle duhove iz obitelji i društva.Gospodine Isuse Kriste! Podari Crkvi - svome proročkom narodu - Duha mudrosti da trajno izgrađuje bolji svijet!

Priredio: Dario Miletić

http://www.zupabsm.com http://issuu.com/novilist/docs/bonaventura Fra Boneventura Duda je proslavio 60 godina MISNIŠTVA. O tome je lijepo pisao i izdao poseban prilog „Novi list“. Ovdje možete to pogledati i pročitati. Njihovom dozvolom stavljamo link. Poštovani, prilog Fra Bonaventura Duda - Čovjek želja koji je objavljen u tiskanom izdanju Novoga lista sad se nalazi i na našem webu na adresi: http://www.novilist.hr/riinfo.aspx Ukoliko ga želite postaviti i na svoje stranice, flash format za listanje možete naći na adresi (opcija embed): http://issuu.com/novilist/docs/bonaventura

http://www.youtube.com/watch_popup?v=VNiDpBS4JzI#t=107 BOŽIĆNI VIDEO ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Otvorena je stranica u našem samostanu sv. Frane u Zadru: www.svetifrane.org Javite svoje komentare na: drago.ljevar@si.t-com.hr http://www.youtube.com/watch?v=SkBq1wYKT5I&feature=mfu_in_order&list=ULSv. Frane Zadar, 20. 02. 2011. Misa na HR I PROGRAM i video izložbe: „Milost susreta“ koja je bila u Klovićevim dvorima od 16. prosinca 2010. do 20. veljače 2011.http://www.youtube.com/watch?v=E20hedKtMHc&NR=1Sv Frane Monastir Zadar http://www.youtube.com/watch?v=IGTqe3zWNcM&NR=1

5

Riznica i samostan Sv. Frane http://www.youtube.com/watch?v=hHj1Z3iC7pM&feature=relatedSv. Frane Courtyardhttp://www.youtube.com/watch?v=j4FUQKAVdQw&feature=relatedSv. Frane Museum Zadarhttp://www.youtube.com/watch?v=HxmjnrtRrEM&feature=mfu_in_order&list=ULMorske Orgulje - Sea Organ http://www.svetifrane.org/mladi.html NA OVOJ STRANICI MOŽETE preuzeti u mp3 formatu pjesme sa IV. susreta mladih Franjevačke provincije sv. Jeronima koji je bio u Puli od 24. do 25. listopada 2009.http://www.beatogiacomo.it stranica Bl. Jakova Zadraninahttp://www.ofm-sv-jeronim.hr/ Stranica Franjevačke Provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru. Najstarije naše provincije franjevaca. 1212. slavimo 800-u obljetnicu dolaska sv. Franje u naše krajeve: Zadar, Kraj,…

http://www.mali-brat.comOvo je stranica zajednice odraslih i mladih koji dolaze na katehezu i u crkvu Franjevačkog samostana sv. Frane u Zadru. http://www.svetinikola.hr http://www.srceisusovozd.netne.net Stranica župe Voštarnica u Zadru. Nova je.http://www.gospa-lurdska.hr o sv. Franji imaju lijepa razmišljanjahttp://www.franjevastvo.com/Ovdje na ovoj stranici možete upoznati život franjevaca. Preporučamo.http://www.franjevacki-institut.hr/

Franjevački institut za kulturu mirahttp://free-zd.htnet.hr/sasina/http://www.sasina.org/http://sasina.8m.com/ Ovo su stranice župe Sasina Sanski Most. Crkva je izgrađena. Pozivamo sve koji mogu pomoći da pomognu „Ostatku ostataka“ vjernicima koji su ostali (samo 50-ak duša). Blagoslov gradilišta bio je u nedjelju 28. lipnja 2009. Gradilište je blagoslovio biskup Franjo Komarica. Nazočnih Sasinjana i prijatelja bilo je između 200 i 300 ljudi. Crkva je sagrađena pred Božić 2009. Uređena, blagoslovljena, posvećena i tom prigodom blagoslovljen je novi oltar sa svetohraništem 3. srpnja 2010. Sve se to dogodilo na radost nazočnih preko tisuću ljudi (800 sjedećih mjesta bilo je spremno za ručak pod šatorom). Posvećenje i blagoslov je imao biskup msgr. Franjo Komarica. O svemu možete čitati na web stranici: http://www.svetifrane.org/zupasasina.html

http://free-ri.htnet.hr/SvetiNikola/index.htm http://www.ivanmerz.hr/liturgijski_kutic/Možete preuzeti prezentacije nedjeljnih čitanjahttp://framari.blog.hr/NOVO: http://framakrnjevo.blog.hr/http://framavosta.blog.hr/http://www.fra3.net/http://www.mladi.hbk.hr/http://www.katolickiskauti.com/ http://obitelj.hbk.hr/ http://www.zadarska-zupanija.hr/Zadarska Županija.http://mladi-krk.hbk.hr/http://zadar.hbk.hr/ Sve možete pronaći na ovoj stranici što vas zanima o životu Katoličke crkve i Nadbiskupije Zadar: adrese, telefone, osobe i javiti im se.

6

http://www.caritas-zadar.hrhttp://www.zmajevic.com/ Nadbiskupijsko sjemenište u Zadru „Zmajević“ http://www.mladi-zadar.com/ Ured za pastoral mladih Zadarske nadbiskupijeJ. Bijankinija 2, 23000 Zadartel. +385 23 208 663e-mail: info@mladi-zadar.comhttp://shkm2010.mladi-zadar.com/ http://www.youtube.com/watch?v=3TQCq7z8rgI O svemu možete više vidjeti na ovim stranicama o Susretu Hrvatske katoličke mladeži 8. i 9 svibnja 2010. u Zadruhttp://www.gimnazija-klasicna-ivanpavaodrugi-zd.skole.hr/ klasicna@zd.t-com.hr http://zupagalovac.hrhttp://www.arscelebrandi.zadarskanadbiskupija.hr/Najnovija stranica za glazbu. Uređuje gosp. Žan Morović.http://www.udruga-izvor.hr/ Sljedeći sastank održati će se PRATITE OVU STRANICU..

U prostorijama Udruge za obitelj i roditeljstvo Izvor u samostanu sv. Frane u Zadru počinje novi ciklus besplatnih radionica priprave za trudnice i njihove supruge

Dom za odrasle osobe Sv . Frane - Zadar Ovim stranicama želimo približiti Dom za odrasle osobe Sv.Frane široj javnosti kako bi svaki zainteresirani mogao steći dojam o ovoj ustanovi te ...www.dom- svfrane .hr Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi www.mzss.hrGrad Zadar www.grad-zadar.hrZadarska županija www.zadarska-zupanija.hrWEB: www.tzzadar.hr | www.visitzadar.nethttp://www.os-zadarski-otoci-zd.skole.hr/Osnovna škola „Zadarski otoci“Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti www.mobms.hrhttp://www.comunitacenacolo.it/index.asp?idlingua=10 Zajednica s. Elvire u Hrvatskoj

Muške bratovštine         Bratovština “Gospa od zdravlja" - Ugljane         Bratovština “Sveti Josip radnik" - Varaždin         Bratovština “Sveti Nikola” - Biograd         Bratovština “Sveti Vinko Paulski” - Vrbovec         Bratovština “Grad radosti” - Novigrad         Bratovština “Sveta Marta” - Šišinec         Bratovština “Sveti Petar i Pavao” - ŠarengradŽenska bratovština        Bratovština “Majka života” - Vrbovec

http://www.mladi-vz.com/naslovna.htm http://www.mladicentar.org/node/810 http://www.youtube.com/vatican http://www.radiovaticana.org/cro/index.asp

Vatikan ovo je fantastično može zumirati sliku pomoću miša i rotirati lijevo desno: http://www.vatican.va/various/basiliche/san_paolo/vr_tour/index-en.htmlViše podataka o Zakladi Čujem, vjerujem, vidim i zvučnoj Bibliji možete pronaći na web adresi:www.zaklada-cujem-vjerujem-vidim.comhttp://www.sv-leopold-mandic.com http://www.svjetlorijeci.ba

7

http://www.dominikanci.hr duhovnost propovjedi godina A B C

RELIGIOZNA TOLERANCIJA

(Mk 9, 38 – 45)

Izgoni duhove u tvoje ime, a nije s nama…(apostoli). Međureligijski dijalog bio je zanosan na početku ovoga stoljeća, a nažalost, kao da se danas stanje međureligijsko radikalizira. Kao da se zatvaraju oči prema drugim religijama, kao da se religiju politizira i suprotstavlja. Iako nam nema budućnosti bez religioznog dijaloga, bilo unutar kršćanstva, bilo s drugim religijama. Koliko je kršćana pošlo za Isusom s velikim entuzijazmom, a kasnije su se našli odvojeni od njega, od braće, i zatvorili se u sebe i svoje imanje. Moć i imanje ih je otuđilo od Boga i od ljudi. Materijalno posjedovanje dalo im je osjećaj sigurnosti i ta ih je lažna sigurnost koštala osobne sreće.

Vrlo brzo su mogli iskusiti da su se oslonili na nestabilne vrijednosti. Postali su neosjetljivi na potrebe drugih. A to je vrlo veliki čovjekov defekt. Ako ne vidimo potrebe (poteškoće, radosti…) drugih ljudi, postajemo slijepi u bratstvu, a to znači defektni u ljudstvu u samome sebi. Također je velika kušnja za čovjeka osjećaj moći. Sa samim osjećajem moći kao da se čovjek počinje doživljavati kao neko božanstvo. Istina, moć je božanska vrijednost, ali ako je bez božanskih vrijednosti može biti i đavolska moć. Tako da moć u ime Božje ili u ime svoje može se jako izroditi i više ne biti ni moć božanska ni ljudska. Kad se 'ima' moć u Božje ime i kad se ne 'koristi' božanski postaje vrlo opasna i štetna. Religiozna moć mora biti otvorena kao što je Bog otvoren čovjeku i njegovom spasu. Voditi grupe u Božje ime, zar ne znači participirati u samom božjem biću?

To je također vrlo velika odgovornost, ali može se dogoditi i zavist (kao što vidimo u današnjem evanđelju). Božje djelovanje nije zatvoreno niti ograđeno ni osobama ni zajednicama. Bog može djelovati i izvan 'apostola' i izvan svetog naroda (Izraela, Crkve). Nitko ne može zahvatiti Boga samo za sebe. Bog je svih i za sve. Bog je otvoren svim bićima i njegova je moć i ljubav - također otvorena za sve lude. Možemo moliti da Bog bude s nama, ali ni u kojem slučaju ne možemo ga otuđiti od drugih. Nema privatnoga Boga, kako reče fra. T. Šagi Bunić. Isus također daje praktične upute: Tko nije protiv vas za vas je! Samo onaj koji je protiv istine i ljubavi protivnik je, a ne onaj koji se direktno ne angažira za ljubav i istinu. Isto tako Isus govori o našoj odgovornosti. Svi smo mi slobodni, ali smo i odgovorni za svoju slobodu i za svoj život. Mi svojim životom uvijek za nešto svjedočimo. Ili svjedočimo za dobro ili svjedočimo za zlo. Život je uvijek neko svjedočenje. Očito je da smo od Stvoritelja pozvani da svjedočimo dobro i da dajemo primjer dobrote.

Tko živi dobrotu taj svjedoči da se tako može biti sretan. Isto tako onaj koji živi zloću svjedoči da se može živjeti u zloći. Zato je sablazan (zao primjer) vrlo veliko zlo. Isus ga vrlo strogo osuđuje. 'Bolje bi mu bilo da se nije ni rodio… da objesi sebi mlinski kamen o vrat…'. Osobito ako se sablažnjava (pokazuje krivi put) onima koji su pred životnim izborom… djeca i mladi. Tako bi mogli reći da smo svi mi svojim životom drugome primjer i odgajatelj. Svojim življenjem mi jedni druge odgajamo. Pokazujemo ljudima da mogu živjeti plemenito ili zločesto. Isto tako smo odgovorni za druge… naša prošlost (početak življenja) je vezana za druge, naša sadašnjost također, a i naša će budućnost ovisiti o drugome. Bog nas je 'zamislio' kao bića zajednice pa zato i traži našu odgovornost za to zajedništvo. Isus nam također govori o odgoju nas samih.

Sve u nama može biti na dobro a isto tako sve se može usmjeriti na zlo. Isus tako slikovito govori o odgovornosti za samoga sebe. Svi trebamo upoznati loše strane u sebi i u svojem karakteru. Zato se ne smijemo raspustiti. Nikada ne možemo reći 'ja sam takav'. Ne, mi smo pozvani da postanemo, a to znači pozvani smo i da se odgojimo. Da usvajamo što je dobro, a isto

8

tako da radikalno odbacujemo sve ono što nas čini neljudima. Što nas god u nama vodi na zlo to treba odbaciti. „Ako te sablažnjava tvoje oko, odbaci ga… ruku, nogu… Da, mi smo pozvani da bdijemo nad samima sobom. Očito da u nama ima i dobrih elemenata.

Toga treba biti svjestan i u tom vidu imati odnos prema sebi. Bilo bi najlošije da se opustimo, da se ne odgajamo. Da rečemo 'ja sam takav i ne želim u sebe dirati'. To bi značilo pustiti se svojim hirovima. Ipak je čovjek i životinja, a može pasti i niže od životinje ako se ne odgaja. Zar nismo svjedoci da ljudi često padaju ispod razine životinje. To osobito pokazuje rat. Kad se kaže “mi smo ljudi“ – tada bi to trebalo shvatiti da smo pravedni i grešni. Mi možemo postati ljudi i neljudi. Možemo biti prijatelji i neprijatelji. Očito je da smo pozvani da se odgojimo za prijatelje i ljude zajednice. Kao što treba u svemu imati kriterij vrednovanja, tako isto treba imati kriterij vrednovanja samoga sebe. Treba biti jak i odvažan da se suočimo sa svojom istinom. Svi možemo postati dobri ili zli. Bog nas poziva da budemo dobri i tada ćemo biti sretni i vječni.

Marijan Jurčević, OP

http://www.katolicki-tjednik.com DVADESET I ŠESTA NEDJELJA KROZ GODINU

DVADESET I ŠESTA NEDJELJA KROZ GODINU

Uvod u pokajnički činDošli smo na ovu svetu misu s različitim osjećajima, raspoloženjem i potrebama. Živimo u svijetu u kojem je, kako neki tvrde, sve dopušteno i ništa nije zabranjeno. Mi, kršćani i vjernici, znamo da nam je dopušteno i zapovjeđeno čini samo dobro, a uvijek i posvuda kloniti se zla i grijeha. O tome nam govore i današnja čitanja, osobito evanđelje.

Nitko nema monopol nad Božjim darovima

Srž cjelokupnog 11. poglavlja Knjige Brojeva, iz koje je uzeto današnje starozavjetno čitanje, govori nam o gladovanju Izraelaca u pustinji, o vapajima za kruhom i mesom, ali i o njihovu „zlobnom mrmljanju“ protiv Mojsija i Arona, u biti protiv Jahve, kao i o bespomoćnom zapomaganju Mojsija pred Bogom: „Ja sâm ne mogu više nositi sav ovaj narod. Preteško je to za me“ (11,14).Bog će, u to nema sumnje, svom napaćenom, obeshrabrenom i razočaranom narodu pokazati svoju brigu i zauzetost za nj, dati mu hrane i vode u izobilju, štititi ga u iskušenjima i opasnostima, voditi ga prema Obećanoj zemlji i toliko sanjanoj slobodi, s njim sklopiti Savez, napisati i predati mu Zakon, pobrinuti se da ne ostane bez vodstva.

Duh upravljanja

Negodovanje naroda i klonulost Mojsijeva iznjedrit će od Boga reakciju i odgovor, o čemu nam upravo govori današnji tekst; rađa se novi ustroj ili poredak, skupštini će biti povjereno vodstvo i odgovornost: „Skupi mi sedamdeset muževa između starješina izraelskih za koje znaš da su starješine narodu i njegovi nadglednici. Dovedi ih u Šator sastanka pa neka ondje zauzmu svoja mjesta s tobom. Ja ću sići i ondje s tobom govoriti; uzet ću nešto duha koji je na tebi i stavit ću ga na njih. Tako će s tobom nositi teret naroda da ga ne nosiš sam“ (11,16-17).Iz svakoga od 12 izraelskih plemena izabrano je po šest ljudi. Pridodamo li sedamdesetorici još ovu dvojicu koji se nisu pojavili u šatoru, a „bili su i oni među upisanima“, riječ je o Eldadu i Medadu, rođena je tako nova institucija. Bog je osnažuje darom proroštva, na njezine predstavnike stavlja duha što ga je bio uzeo od Mojsija.

9

Naš tekst govori nam da Bog daje, isto tako, dar proroštva koji nije vezan uz instituciju. Duh je počinuo i na ovoj dvojici, „premda nisu došli u tabor“, i oni počeše prorokovati. Mojsiju je priopćena vijest o tom nemilom događaju, traži se njegova hitna intervencija. Jošua, „koji ga je posluživao od svoje mladosti“, smatra da ih treba ušutkati i spriječiti. Mojsije, pak, ima posve suprotno mišljenje i stav, on bi bio najsretniji „kad bi sav narod Jahvin postao prorok, kad bi Jahve na njih izlio svoga duha!“ (11,29).Treba li i nama, danas i zauvijek, duh pravednosti – kao milost i karizma – u vođenju i upravljanju povjerenog nam Božjeg naroda? Mojsije je uvidio da upravljačkoj ekipi izraelskog naroda treba Božji duh, duh koji nadahnjuje i omogućava mudre odluke, duh koji usmjerava i upućuje na put Božje pravednosti. I ne samo vodstvu, Mojsije je duboko uvjeren da je Božji duh i dar proroštva potreban svekolikom narodu.Bog je bitno i posvema slobodan u darivanju svojih milosti i darova. I mi smo dio obdarenih, jer što imamo – a da nismo primili iz Njegovih ruku? On djeluje i izvan naših uobičajenih mentalnih sklopova i shema, izvan postojećih okvira i „posvećenih“ ili religioznih struktura, dajući dar ili karizmu proroštva – unatoč našem čuđenju i iznenađenju – i onima izvan šatora i našeg tabora.

Bogatstvo je zdanje koje se iznenada može srušiti

Ove nedjelje završavamo čitanjem Jakovljeve poslanice, a ovaj posljednji tekst, koji nam Crkva nudi na slušanje i razmišljanje, govori nam o bogatašima ili imućnicima. U skladu sa starozavjetnom mudrošću i praksom, osobito proročkom kritikom, apostol Jakov žestoko se okomljuje na bogatstvo i bogataše, točnije rečeno - na njihovo ponašanje. Ponuđeni odlomak ili osvrt upućen je, po svoj prilici, na adresu bogataša koji su članovi kršćanske zajednice. Oni su se obogatili na račun, odnosno na štetu siromaha i bijednika. Zgrtali su svoje bogatstvo nemilosrdnim iskorištavanjem i tlačenjem siromašnog sloja društva. Postali su bešćutni i slijepi, jer oni više ne vide ništa i nikoga, izuzev sebe i svoga posjeda ili bogatstva. Sav svoj život grade na bogatstvu, jedino im novac pruža sreću, radost i sigurnost.Riječi iz Poslanice Jakova apostola doista su žestoke i prijeteće, ali su nevjerojatno aktualne i u ovom našem vremenu krize, nepravde i sveopće nesigurnosti. Naime, i najbogatije zemlje na našem planetu pogodila je, uzdrmala i osakatila svjetska ekonomska kriza u nekoliko posljednjih godina. Bogatstvo je zdanje koje se iznenada može srušiti, to je kuća na pijesku građena, malo nevremena i bujice mogu je pretvoriti u nepopravljivu ruševinu.Apostol, kao nekoć i proroci, želi svojim optužbama i prijetnjama potaknuti bogataše na odgovornost, bilo da je riječ o pojedincu ili državi, nebitno je. Ne odbacuje se i ne prezire bogatstvo kao takvo, nego samo nepravedno i lakomo stečeno bogaćenje i posjedovanje, kao i način na koji se to bogatstvo koristi.Stari zavjet, apostol Jakov i sam Krist Gospodin silno su strogi kad je riječ o pribavljanju bogatstva, njegove uporabe ili zlouporabe. „Ne iskorišćuj svoga bližnjega niti ga pljačkaj. Radnikova zarada neka ne ostane pri tebi do jutra!“ (Lev 19,13). Čuju li i razumiju li ove riječi, pitam se, oni koji su nam temeljito opljačkali državu, uništili i upropastili na tisuće tvrtki, poduzeća, oni koji mjesecima i godinama siromašnim radnicima nisu davali plaću, oni koji su podizali kamate do te mjere da nebrojene obitelji – u kreditima – bace na ulicu, pošalju u bijedu i očaj? „Ne cvilite udovice i siročeta! Ako ih ucviliš i oni zavape k meni, sigurno ću njihove vapaje uslišati.“ (Izl 22,21-22).„Evo: plaća kosaca vaših njiva – koju im uskratiste – viče, i vapaji žetelaca dopriješe do ušiju Gospodina nad Vojskama“, kao grom odzvanjaju riječi Isusova učenika i apostola Jakova, ali i sam Isus ondašnjim i današnjim tajkunima, kamatarima, muljatorima i mešetarima poručuje: „Ali, jao vama, bogataši: imate svoju utjehu! Jao vama koji ste sada siti: gladovat ćete! Jao vama koji se sada smijete: jadikovat ćete i plakati!“ (Lk 6,24-25).Izrabljivanje slabih i nemoćnih, obespravljenih i poniženih, njihove suze i neprospavane noći, pogaženo ljudsko dostojanstvo, uskraćivanje temeljnih čovjekovih prava, ne smiju nas, brate i

10

čovječe, ostaviti ravnodušnima i bezbrižnima. Nisu lupeži samo oni koji kradu, nego i oni koji im u tom pomažu ili o tom zločinu i bezboštvu šute!Pa ipak, niti ovo današnje čitanje, a ni spomenute tekstove iz biblijske riznice, ne treba shvaćati isključivo kao prijetnju i osudu, nego kao apel na našu savjest, da nikada i nigdje ne zaboravimo čovjeka, solidarnost, pravdu, osjećaj i ljubav prema bližnjemu. Napokon, čovjek se rađa gol, na ovaj svijet dolazi bez ičega, a polazeći na drugi svijet ništa od svoga bogatstva ne može i neće ponijeti.

Sve što se protivi kraljevstvu Božjem potrebno je ukloniti

U današnjem Markovu Evanđelju na vrlo jasan, jednostavan i elegantan način Isus daje odgovor svojim učenicima, kršćanskoj zajednici i svakome od nas, da nikada i nikomu ne priječimo činiti dobro, da budemo u službi evanđelja te da promičemo istinu i djelovanje Crkve. Učenici su, naime, mislili da oni koji ne pripadaju našoj skupini, našoj ekipi, našem društvu i našoj instituciji nemaju prava nastupati u Isusovo ime. Na njihovu zabrinutost i uskogrudnost Isus jednostavno kaže „ne branite mu“, pokazujući tako svoje razumijevanje, naklonost i snošljivost prema svima koji su spremni i voljni činiti dobro.Nitko nema ekskluzivno pravo ili monopol nad Božjim darovima, milostima i karizmama. Dobrodošla je svaka zdrava konkurencija! I nikada, dragi čitatelji ovog teksta, ne budite ljubomorni i zavidni prema onima koji ne pripadaju našem klanu, ne gledajmo u takvima suparnike, konkurente ili čak neprijatelje, ukoliko se bore protiv zla u čovjeku i svijetu, a još k tome i postižu uspjeh. Naš Bog i naša Crkva uče nas neprestano da moramo biti tolerantni, istinoljubivi, širokogrudni ili velikodušni. Duh Božji puše gdje hoće i nije vezan uz bilo kakvu ljudsku strukturu ili okvir.Učenicima Isus priopćava da će svatko, tko im u Njegovo ime pruži čašu vode biti nagrađen, ali istovremeno ih upozorava da se u svom životu i poslanju klone bilo kakve sablazni, osobito prema malenima, onima koji su povjerovali, ali još ne stoje na čvrstim nogama. Zavodnicima je namijenjena strašna kazna.Ne osuđuje Isus, u svojoj pouci upućenoj Njegovim učenicima i nama vjernicima, ruku, nogu i oko kao takve – nego požudu, nakanu, misao osobe kojoj su ti organi darovani i povjereni, a ona ih neodgovorno, neprimjereno i bezbožnički zlorabi. „Ući u život“ i „biti bačen u pakao“ – riječi koje izgovara naš Spasitelj – dvije su suprotnosti, dva različita i oprečna puta koja zapravo naglašavaju odgovornost, slobodu i nakanu svakoga od nas, mogućnost odabira, opredjeljenje za blaženu radost ili vječnu propast. Ukratko, sve što se protivi rađanju, učvršćenju i proširenju kraljevstva Božjega nužno je potrebno odstraniti i ukloniti.

Molitva vjernika:Ti nas, Gospodine, neprestano zbunjuješ i iznenađuješ u svom ophođenju s ljudima svojim riječima i svojim postupcima i djelima. Ne ljuti se što Te ponekad ne razumijemo i ne slijedimo, mi samo ljudskim očima gledamo, a svoja srca zaključamo. Tamo, gdje mi vidimo mrak, Ti uočavaš i pokazuješ svjetlo. Tjeskobni smo i zabrinuti, a Ti govoriš: „Dođoh da život imaju!“ Ne prezri molitava naših.

1. Pomozi nam, Gospodine, da uočavamo i priznajemo dobro gdje god se nalazilo, molimo Te!2. Nauči nas, Gospodine, da se prema svim dobročiniteljima odnosimo s ljubavlju, pažnjom i zahvalnošću, molimo Te!3. Ohrabri nas, Gospodine, da budemo otvoreniji, iskreniji, uviđavniji i snošljiviji prema svima koji drugačije od nas misle, vjeruju i žive, molimo Te! 4. Ne dopusti, Gospodine, da nas u našem životu i radu zarobe ni novac, ni vlast, ni čast niti strasti i požude, molimo Te!5. Sačuvaj nas, Gospodine, od sklonosti da postanemo ruglo i sablazan malenima i svima koje si povjerio našoj ljubavi, brizi i vodstvu, molimo Te!6. Daj, Gospodine, da naši pokojnici postanu dionicima nebeske slave, molimo Te!

11

Gospodine Isuse Kriste, prošao si zemljom čineći dobro, nosio si križ i umro na njemu da i nama ljudima bude bolje. Po Tebi, s Tobom i u Tebi upućujemo naše molitve Ocu na nebesima, ne samo za nas ovdje okupljene, nego za sve ljude dobro volje, za žive i umrle. Amen!

Molitva iz daleke Indije

„Oče moj, kruh moj svagdanji daj mi danas. Sam kruh svagdanji nije dovoljan. Daj mi srce koje je zadovoljno onim što si mi Ti, u svojoj ljubavi, darovao i što mi darivaš. I više od toga: zar mi nećeš darovati nove ruke, koje će lomiti kruh svagdanji i dijeliti onima koji nemaju ništa za jelo?“ (Johnson Gnanabaranam)(Još uvijek se sjećamo krilatice iz bivšega, propalog sustava na našim prostorima: „Drugovi, prijeđimo s riječi na djela!“ Ako je ova poruka stigla do Indije, onda bolje razumijemo gornju molitvu. Kad će, tvoja i moja molitva, postati konkretna i djelotvorna?)

Biblijski komentar misnih čitanja u godini BUočavati i promicati sve što je dobro kod drugih26. nedjelja kroz godinu:Današnje evanđelje sadrži četiri manje cjeline:- apoftegmatičnu izreku o dobrom djelovanju onih koji nisu formalno uz Isusa (r. 38-40);- obećanje nagrade svima koji pomažu vjerovjesnike (r. 41);- prijetnju svima koji sablažnjuju "ove najmanje" (r. 42);- radikalne preporuke onima koje "sablažnjuju" njihove ruke, noge i oči (r. 43-48).Tko ima noviji prijevod Novog zavjeta te pogleda sam tekst, vidjet će da u redoslijedu stihova manjkaju brojevi 44 i 46, a tekst ne djeluje okrnjeno. Razlog je što je Vulgata sadržavala dva stiha koji su prenosili naprijed ono što je rečeno u r. 48: "... gdje crv njihov ne gine niti se oganj gasi." Najstariji grčki rukopisi Marka ne sadrže toga iza r. 43 i 45 pa ni noviji prijevodi na žive jezike. Međutim, pri obilježavanju brojeva za pojedine stihove ostavljen je redoslijed kao da ovi stihovi postoje radi toga što bi se micanjem za dva broja morao poremetiti redoslijed ostalih stihova, što bi otežalo pronalaženje željenog mjesta u različitim izdanjima Novog zavjeta.Prvim dvjema cjelinama zajednička je tema: što sve uključuje "biti Isusov učenik". Druge dvije cjeline su nova tema, a povezane su zajedničkom riječju-sponom (catch word) "sablazniti", iako sadržaj tog pojma nije isti u svakoj od ovih cjelina. Usredotočujemo svoju pažnju u okviru današnje liturgije na Isusovu izreku: "Tko nije protiv nas, za nas je!" (r. 40). To je "prizemljivanje" Ivanova prijedloga da Isus zabrani nepoznatom egzorcisti djelovati u ime Mesijino zato što nije u grupi Dvanaestorice kao službeno opunomoćenih svjedoka. Ovo se događa prilikom izvještaja Dvanaestorice o galilejskom poslanju. Išli su "dvojica po dvojica" (usp. Mk 6, 7). Ivanu je bio dodijeljen njegov brat Jakov, a za njih obojicu bilježi drugi evanđelista da im je sam Isus prilikom uspostave zbora Dvanaestorice dao naziv "Boanerges - sinovi groma" (3, 17). Iz današnjeg incidenta vidi se da su bili eksplozivni. Još se više to vidi iz Lk 9, 51-56 gdje Zebedejevi sinovi predlažu Isusu da spali samarijansko selo zato što ih je na proputovanju u Jeruzalem odbilo primiti na konak. Ta dvojica naišla su u svom propovijedanju na egzorcistu koji je snagom Isusova imena izgonio đavle iz opsjednutih te mu pokušali zabraniti. U današnjoj zgodi žale se Isusu i kao da traže neka on to naknadno učini. Isus odbija tražeći od svojih učenika da posvuda uočavaju i podupiru dobro što ga drugi čine, makar ne bili formalno članovi učeničke zajednice, makar pripadali "drugima".Za starozavjetnu podlogu ovom događaju liturgija iznosi zgodu iz vremena prolaza kroz pustinju: Jošua, Mojsijev poslužitelj i suradnik, traži od Mojsija da spriječi karizmatičku obdarenost duhom proroštva kod dvojice koji nisu u zboru starješina neposredno okupljenih oko samog Mojsija. Mojsije odbija spriječiti izražavajući želju i molitvu da Duh Božji obdari svojim darovima cijeli narod Božji.Tako nas prvo čitanje i evanđelje ove nedjelje stavljaju pred fenomen dobrote, poštenja, ljudskosti kod drugih koji ostaju izvan vidljivih struktura crkvene zajednice. S Mojsijem i

12

Isusom danas izražavamo radost što sve te osobe dobro čine i molimo spremnost da uočavamo i promičemo sve što je dobro kod drugih. Proučavam ove svetopisamske tekstove na radnom odmoru u Grazu, 28. rujna 1991., slušajući cijeli dan vijesti Radio Zagreba o novim pucanjima po hrvatskim gradovima u Slavoniji. Kao kršćanin uvjeren sam da će rat jednom svakako prestati te da će jednom trebati početi graditi porušene fizičke i duhovne mostove. Molim i želim da "nama" katoličkim Hrvatima i "njima" pravoslavnim Srbima vjera bude oslon da uočavamo i promičemo dobro jedni kod drugih. To može izgledati naivno i možda suludo, ali je to Isusova zapovijed.Gospodaru, ušutkaj ih (Br 11, 25-29)Podsjetimo se da Knjiga brojeva u odsjeku od poglavlja 10 do 36 sadrži različite događaje iz vremena proputovanja kroz pustinju u obećanu zemlju. Poglavlje 11 donosi izvještaj o mrmljanju naroda, nezadovoljnog niskim standardom i lošom ishranom. Mojsije se žali Bogu da dalje ne može vršiti službu vode na putu u obećanu zemlju, a Bog mu odgovara neka postavi sedamdesetoricu starješina s kojima će podijeliti brigu za narod te neka ih dovede u pomično svetište zvano "Šator sastanka" a tom zgodom Bog obećava da će uzeti nešto od duha Mojsijeva i staviti ga na njih, kako bi s Mojsijem mogli "nositi teret naroda" (11, 17).U današnjoj zgodi koju imamo kao prvo čitanje Mojsije izvršava Božju odredbu i poziva starješine u svetište da ih Bog uvede u njihovu novu službu... "Jahve side u oblaku" (r. 25). To je isti onaj oblak koji je znak Božje prisutnosti u savezničkom narodu u toku proputovanja. "Poče s njima govoriti" - dade im nov stupanj razumijevanja njegove riječi, sadržane ne samo u dotadašnjoj objavi nego i u plemenskim i kućnim običajima te u glasu savjesti. Ovi starješine trebat će u svjetlu Božje riječi, ljudskog povijesnog, obiteljskog i plemenskog iskustva presuđivati parnice te davati smjernice za organiziran zajednički život. Da bi mogli vršiti svoju socijalnu službu, trebaju iskustvo Boga, osobni dodir s Bogom u molitvi i bogoslužju zajednice. Zato bivaju u svetištu uvedeni u svoju novu službu. Ne znamo, kako je konkretno Bog uzeo od duha Mojsijeva i stavio na novoizabrane starješine, ali je očito da su oni trebali obavljati svoju službu pod vodstvom Mojsija koji je bio bogat političkim, socijalnim i obiteljskim iskustvom, a iznad svega bogat u iskustvu Božje nazočnosti. Mojsije je očito imao karizmu vođenja zajednice. Nešto od te njegove karizme Bog udjeljuje njegovim suradnicima.Kad "duh počinu na njima, počeše prorokovati, ali to nikada više ne učiniše" (r. 25b). Pavao u Prvoj Korinćanima govori o daru proroštva koji su dobivali pojedini obdarenici. Iz konteksta izlazi da je to dublji uviđaj u riječ Božju i dar primjenjivati tu riječ u promjenjivim prilikama zajednice i pojedinaca. Sličan "dar Mojsijeva duha" morali su dobiti i starješine prilikom uvođenja u svoju službu. Vjerojatno su iznosili osobne poglede na daljnji hod zajednice prema obećanoj zemlji a prisutni sudionici ovog svojevrsnog bogoslužja Riječi osjetili su vjerničkim srcima da iz ovih obdarenika zaista progovara Duh Božji.Dvojica odabranih, koji su bili na popisu starješina "ostadoše u taboru" (r. 26). Iz konteksta izlazi da nisu ostali zlonamjerno ili iz komotnosti. Bit će da su imali neodgodiv razlog u vlastitoj obitelji. Oni su također dobili dar starješinske karizme te snagom toga dara "počeli prorokovati": iznositi kvalitetno nove poglede na daljnji hod zajednice prema obećanoj zemlji. Jedan mladić, koji je morao znati da je Mojsije u pomičnom svetištu s ostalim starješinama, odjurio je i javio što se događa s Eldadom i Medadom. Jošua, Mojsijev poslužitelj koji se spremao da naslijedi Mojsija u službi glavnog vode, moli da Mojsije ušutka dvojicu obdarenika koji se nisu uklopili u timski rad. Mojsije odbija: "Zar si zavidan zbog mene?" Time pokazuje da cijeni dobru volju Jošuinu, ali ne kani ušutkivati dvojicu osamljenih obdarenika. On se raduje dobru koje ta dvojica izdvojenih počinju činiti: "Oh kad bi sav Jahvin narod postao prorok! Kad bi Jahve na njih izlio svoga duha!" (r. 29). Na starješinama je duh "počinuo" a Mojsije moli da Bog "izlije duha na sav narod svoj". Drugi biblijski izrazi su: Duh Jahvin nekoga "obuzme", na njega "navali", "pomaza ga" za službu ili zadaću na koju ga Jahve šalje. Sve su to slikoviti izrazi za tajnovitu silu koju Bog daje pojedincima na korist cijelog naroda. Mojsije se ne boji konkurencije autentičnih obdarenika. Oni koji se zaista budu dali voditi od Duha Božjega, mogu samo koristiti narodu Božjem. Mojsije je ovakvim svojim stavom slika Isusa iz današnjeg evanđelja: dobro koji drugi čine on zamjećuje, spreman je to priznati i podržavati. Nije ljubomoran ni uskogrudan.

13

Bogataši, proplačite i prokukajte (Jak 5, 1-6)Ovaj odlomak izgleda kao socijalni manifest u prilog izrabljivanim i obespravljenim siromasima. Valja ga doživljavati u svjetlu cijele Jakovljeve poslanice te novozavjetne nauke o nenalijepljenosti za materijalna dobra i pomaganju ljudskoj subraći u oskudici.Jakov je u ranijim poglavljima kritizirao organizatore kršćanskog bogoslužja koji daju prednost bogatašima na molitvenom susretu ili siromahe otpuštaju podrugljivo liturgijskim pozdravom: "Idite u miru", a ništa im ne daju za jelo i odijelo. Na toj liniji on i u ovom odlomku govori krštenicima, vjernicima koji dolaze na liturgiju i imaju priliku čuti njegovu pisanu propovijed."De sada, bogataši, proplačite i zakukajte zbog nevolja koje će vas zadesiti" (r. 1). Ovo je živahno obraćanje slušateljima koji će na bogoslužju Crkve slušati čitanje nadahnutog spisa. Dosada se više puta obraćao naslovnicima s "braćo moja". Time je i sebe stavljao na istu ravan vjere s njima. Ovdje kao da se distancira, jer govori jednoj grupi krštenika čije postupke ne može odobriti kao vjernik i učitelj vjere. On čvrsto vjeruje u pravdu koju Bog sprema o eshatonskom nastupu Sina Čovječjeg. Iako će nešto kasnije zamoliti svu braću da se strpe "do Dolaska Gospodnjega" (5, 7), ovdje taj dolazak tako snažno doživljava da već vidi kaznu koju Bog sprema krštenicima i ostalim ljudima koji neodgovorno upotrebljavaju materijalna dobra. "Proplakati i zakukati" su glasni izrazi očaja i bezizlaznosti. Ovo je, dakako proročka opomena: prorok ovim ne želi reći da je kazna već dosuđena te da je neopoziva. On ovakvom opomenom zove na kajanje i obraćenje, ali i ozbiljno prijeti. Bog vidi suze sirota i zlodjela nepravednih bogataša. Božjoj pravdi nitko ne može umaknuti.U ranijem jednom odlomku (2, 2) Jakov je kritizirao bogataše koji dolaze na euharistijsko slavlje "u sjajnoj odjeći" i traže privilegirana mjesta. Ovdje najavljuje buduće događaje prošlim vremenom: "Bogatstvo vam istrunu, haljine vaše postadoše hrana moljcima" (r. 2). Tako čvrsto vjeruje u Božju pravdu da buduću kaznu najavljuje kao već dogođenu. Ovo je ujedno kritika protiv gomilanja blaga koje trune u času kad Jakov piše: dok siromasi nemaju što jesti i obući, bogataši gomilaju blago do te mjere da im trune. U tome je njihov grijeh: ne što su se obogatili poštenim radom i mudrim trgovanjem nego što u svom obilju neće da znaju za oskudice siromaha. To se vidi iz r. 3: "Zlato vam i srebro zarđa i rđa će njihova biti svjedočanstvo protiv vas!" Zlato, ako je čisto, ne rđa. Komentatori govore da je u Jakovljevo doba kružilo i zlato koje je moglo rđati. Bit će da kovina nije dovoljno bila pročišćena. Ta rđa na dragocjenim metalima, koji su smatrani simbolom bogatstva i materijalne bezbrižnosti, bit će na sudnji dan dokaz protiv bogataša. Zarđale dragocjene kovine dokazuju višak blaga i sljepoću za nevolju bližnjih. Slika završava najavom vatre koja će spaljivati tjelesa lakomislenih bogataša. To je poznata svetopisamska slika o "ognju vječnom, pripravljenom đavlu i anđelima njegovim" (Mt 25, 41). Bit će to trajna svijest frustriranosti: odstranjeni od Boga kao onoga koji usrećuje na dug rok i potpuno, osuđenici će u paklu znati da su mogli doći u Božju blizinu, ali su je zloporabom osobne slobode zauvijek izgubili. "Zgrnuste blago u posljednje dane" (r. 3c) je poziv na budnost pred drugi Kristov dolazak. Posljednji su dani počeli Isusovim prvim dolaskom i završit će paruzijom ili sveopćim sudom. Vjernik treba svoje zemaljske dužnosti tako obavljati da ne smeće s uma vječni cilj kojemu svaki dan ide ususret. Grijeh je zgrtati blago u posljednje dane kao da ne postoji vječnost koja nas čeka.Vjernike bogataše optužuje sveti pisac u r. 4 da su uskraćivali plaću kosaca svojih njiva. U grčkom izvorniku stoji "ergates", a to je šire nego "kosac": znači poljoprivrednika nadničara koji obavlja i druge poslove na njivi, ne samo kosidbu. Ti nadničari imali su tako nisku zaradu da nisu mogli ništa uštedjeti za dane nevolje ili kad nemaju posla. Na kraju svakog radnog dana gospodar njive plaćao je nadničarima za obavljeni posao (usp. Mt 20, 8). Ovi bogataši nisu obdržavali tu obavezu prema svojim nadničarima i sv. Jakov im prijeti Božjom kaznom. Uskraćena plaća "viče" i "vapaji žetelaca dopriješe do ušiju Gospoda nad vojskama" (r. 4). Nepravda viče Bogu koji sve vidi. On je Gospod nad vojskama iz proročkih propovijedi Staroga zavjeta, a to znači gospodar živih i mrtvih, bogatih i siromašnih pa njega vrijeđaju oni koji uskraćuju zasluženu plaću siromaha. Bog je duh i nema ušiju, ali sveti Jakov na liniji psalamskih molitelja i proroka SZ slikovito ističe da vapaji siromaha dopiru do ušiju Božjih. Time hoće reći da Bog sve čuje, posebno jecaje siromaha i obespravljenih.

14

Jakov dalje optužuje bogataše da su "na zemlji živjeli raskošno i razvratno" (r. 5). Živjeli su na zemlji, ali taj život nije trajan: postoji i vječnost na koju valja na vrijeme misliti. Raskoš je grijeh protiv siromaha, a razvrat grijeh protiv seksualnog ćudoređa. Tim grijesima bogataši su "utovili svoja srca za dan klanja". Ovo je slikoviti izraz iz poslovnog svijeta bogataša, prenesen na opći sud kojemu nitko ne može pobjeći. U svojim poslovima bogataši unaprijed planiraju dan klanja stoke koju će sami blagovati na raskošnim gozbama ili prodavati da što više zarade. Božji dan "klanja" također je određen, ali ljudi ne mogu izračunati kad će on nastupiti. Zato trebaju biti stalno pripravni."Osudiste i ubiste pravednika: on vam se ne suprostavlja" (r. 6). Ovo može biti najprije aluzija na Gospodina Isusa koji je poput Sluge patnika iz Knjige Izaijine strpljivo podnosio nepravednu osudu. Ovim sveti pisac patnju siromaha povezuje s patnjom Isusovom. "On vam se ne suprostavlja" - siromasi nisu u stanju suprostaviti se nepravdama koje im nanose bogataši, ali ne proklinju svoju sudbinu; vjernički podnose nevolje zemaljskog proputovanja, svjesni da ih Bog vidi i da će jednom obrisati svaku suzu s njihovih očiju.Tko nije protiv nas, za nas je (Mk 9, 38-48)U odgovoru ratobornom sinu Zebedejevu Isus se objavljuje kao onaj koji primjećuje dobro što ga čine drugi i drugačiji. On je u dobru tih drugih i drugačijih vidio znakove sveopće dobrote Božje i zato je svoje učenike želio učiniti otvorenima za takvu dobrotu. Polje Božjeg djelovanja proteže se izvan granica vidljive zajednice Isusovih učenika i kršćani nemaju monopol na poštenje, dobrotvornost, ljudskost. To želimo od Isusa u ovoj zgodi naučiti. Također je važno ne stvarati protivnike od svih koji nisu "s nama", u našoj grupi, našoj crkvenoj i narodnoj zajednici. Od Isusa sveopćeg Spasitelja trebamo učiti kršćansku i katoličku univerzalnost.U r. 41 Isus obećava vječnu plaću svima koji čašom vode napoje njegove glasnike. Povijesno se to uklapa u zgodu o izvještaju prilikom povratka s galilejskog poslanja. Apostoli su bili ugodno iznenađeni da nitko od propovjednika nije oskudijevao, dok je u Isusovo ime propovijedao bliskost kraljevstva Božjega, liječio bolesnike, izgonio đavle (usp. Mk 6, 7-12). U vremenu kad Marko ovo zapisuje kršćani Rima uzdržavaju svoje vjerske starješine i putujuće misionare. Po ovoj Isusovoj izreci evanđelista ih želi potaknuti da to i dalje čine. Dapače, misionarima koji na apostolskom putu doživljavaju dobrotu drugih ljudi - pogana koji odbijaju pridružiti se zajednici krštenih - Marko ovim želi probuditi svijest da dobro mogu činiti i nekršćani, a dužnost je kršćana da sve što je dobro podrže.Isus u nastavku strogo zabranjuje "sablazniti jednoga od ovih najmanjih što vjeruju" (r. 42). U Matejevu paralelnom tekstu to su oni koji vjeruju u Isusa (usp. Mt 18, 6). Povijesno se to odnosilo na vjernike iz Galileje kojima jeruzalemski teolozi nisu posvećivali dovoljnu pažnju, a Isus se osjećao sretnim i ponosnim što svoje vrijeme i ljubav može posvećivati upravo tim "malenima" (usp. Mt 11, 25-27 i Lk 10, 21-22). Ovi Galilejci imaju početničku vjeru i jeruzalemski bi ih teolozi mogli smutiti u hodu za Isusom. Isus prijeti umišljenim teolozima. U Markovoj Crkvi nije bilo opasnosti od jeruzalemskih teologa, ali je bilo neukih vjernika koje su mogli smućivati drugi umišljeni vjeroučitelji. U Isusovo ime Marko im prijeti da ne smućuju malene. Skandalon, skandalizein (sablazan, sablazniti) je kamen ili balvan na putu kojim netko ide u obavljanju važnog životnog zadatka. Postaviti smetnju koja daljnji put čini nemogućim znači sablazniti nekoga. Radi se dakle o velikoj smutnji u vjeri koja bi povlačila otpad. Isus ovim štiti duhovno i intelektualno slabe od arogancije intelektualno i duhovno jakih. To znači da trebamo biti obazrivi u razgovoru i postupcima prema ljudima koje bismo svojim riječima i djelima mogli odvratiti od puta dobra, makar mi bili uvjereni da prema objektivnim kriterijima vjere i ljudskog razuma imamo pravo.Glagol "sablazniti" bio je Marku povod da ovdje uvrsti Isusovu izreku o sasvim drugoj vrsti "sablazni": onima koje vlastite ruke, noge i oči smućuju na putu vjere Isus savjetuje da ih "odsijeku". U slučaju sablažnjavanja malenih smetnja dolazi izvana, prouzročena je tuđom slobodnom voljom i zloporabom razuma. Ovdje smetnja dolazi iznutra; od samih nas ukoliko imamo ruke, noge, oči pomoću kojih izvršavamo unutarnje porive i želje. Očima opažamo nešto zabranjeno, nogama odlazimo u grešne pothvate, rukama izvršavamo prohtjeve tijela i niže naravi. Isus ovim računa s unutarnjom ljudskom zlobom, s čovjekovom osobnom grešnošću.

15

Takva zloba i grešnost moguća je i kod Isusovih sljedbenika, jer ih vjera ne mijenja magijski u dobre i nesagrešive ljude. Isusova preporuka da u slučaju unutarnjih zlih poriva odsiječemo vlastite ruke i noge ili iskopamo oči nikako se ne smije shvatiti doslovno. Ovo je metafora s dubokom i urgentnom porukom.Protiv doslovne primjene ove preporuke ide najprije biblijsko poimanje ljudske tjelesnosti: čovjek je sav tijelo (basar) ili duša (nafes), ovisno što u njemu želimo naglasiti. Tijelo je Božji dar duhu, partner duše. Nikako neprijatelj ili zla materija kao što su mislili neki grčki mudraci učeći da im je najveće poniženje što je njihov duh zatvoren u materijalnom tijelu. Budući da je tijelo sastavni dio ljudske osobe, stvorene na sliku Božju, ono je dobro i ne smije se unakazivati. Isusov poticaj je na liniji svladavanje i žrtve: vjernik ne smije svaki prohtjev svoga tijela ispunjavati, svaku želju svoje niže naravi pretvarati u djelo, jer bi to značilo srozavati svoje dostojanstvo i unakazivati Božju sliku u sebi. Žrtve su Grci priznavali samo kad je riječ o sportskim treninzima ili pripravi za uspješno ratovanje. Priznavali su i žrtve roditelja za njihovu djecu, te građana za domovinu. Pojedini mudraci znali su se uzdržavati od pijanstva, raskošnih gozbi i seksualne razuzdanosti jer to po njihovu uvjerenju ne dolikuje mudracima. Nije bilo uvjerenja da se svi trebaju svladati radi svojih strasti. Evo, to traži Gospodin Isus od svojih vjernika. Nitko ne može u zemaljskom proputovanju toliko uznapredovati u savršenosti da ne bi morao više obuzdavati svoje oči od grešnih prizora, svoje noge od grešnih odlazaka i svoje ruke od grešnih čina. Isus priznaje i poštuje ljudsku tjelesnost, ali traži svladavanje tjelesnih poriva i prohtjeva niže ljudske naravi.Takav Isus neka nam po današnjoj misi udijeli snagu da uočavamo i promičemo sve što je dobro kod drugih, ali i da svladavamo svoje tjelesne porive.

Dr. Mate Zovkić: GODINA B: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=113 GODINA A: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=112 GODINA C: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=114

http://www.don-ivica.net

Godina B 2011./2012. Petak, 28 Rujan 2012

Poveznice za liturgiju i propovijedanje

Današnja ndjelja pada kalendarski na dan sv. Jerolima. Po svoj prilici potječe iz Stridona koji se nalazio u našim krajevima. Možda bi se moglo povezati u propovijedi i on je bio svojevrstan prorok - preveo je Sveto Pismo na ondašnji pučki narodni govor (vulgus) pa je taj prijevod po njemu nazvan Vulgata.

a)Tvoj Duh, puše gdje hoće, ne možemo ni zamisliti, on zahvaća naša srca i izgrađuje nove putove.Tvoj Duh, puše gdje hoće, govori nam u našoj tišini, govori različitim jezicima i najavljuje Božju volju.Tvoj Duh, puše gdje hoće, on je poput pronalazača, on nas je stvorio od zemlje.Dva puta je, u današnjim čitanjima, bilo govora o Božjem duhu, koji puše gdje hoće. U prvom

16

čitanju  čujemo da Bog dijeli svoga Duha, koji je počivao na Mojsiju i još sedamdesetorici starješina. Oni su trebali, kao pozvani i Božjim duhom potvrđeni, Mojsiju biti pomoć u vođenju Božjeg naroda. Ali Eldad i Medad, iako nisu bili pozvani od Jahve da dođu u Šator sastanka i objave, u logoru ih iznenada zahvati Duh i padoše u proročke ekstaze. Tada se pobuni Jošua, sluga Mojsijev: Kako može Bog, mimo institucije šatora sastanka i mimo Mojsija i starješina tako jednostavno davati svoga Duha. Jošua je trebao naučiti: „Božji Duh puše gdje hoće."

U Evanđelju se dvanaestorica bune da jedan stranac, koji ne pripada zajednici, u ime Isusovo izgoni demone i u tome ima uspjeha. I učenici ništa ne znaju o Duhu koji „gradi nove putove".

Božji duh je dar koji nam ne stoji na raspolaganju. Ni jedan čovjek, ni jedna institucija se ne može pozivati na Isusa da je ona jedina koja ima Duha Božjega, a time i istinu. Duh Božji, koji potiče ljude na ljubav i tako budi nadu u ovom žalosnom svijetu, koji je sve ljude stvorio kao „svoju duhovnu djecu", djeluje i u onima koji su se odvojili od naše zajednice i koji su se od nas otuđili. I isti je Duh Božji, koji nas  potiče na naviještanje kraljevstva Božjega koje dolazi i oslobađajuću moć vjere koju trebamo otkriti, kako mi, tako i oni daleko. Vjernima i vjerskom životu zajednice treba biti poticaj zajedništvo sa svim ljudima dobre volje prema temeljnom Isusovu držanju: Tko nije protiv nas, za nas je!

b)

„Tko nije protiv nas, za nas je" (Mk 9,40) Svećenik i liričar Ernesto Cardenal, osnivač seljačke kršćanske zajednice u Nikaragvi, koju su 1977.g. razorili nacionalni gardisti, piše o današnjem evanđelju u formi razgovora : „Tomas - (strani egzorcist) - je bio za vas, to znači za cijelu zajednicu. Isus je za nas, za cijelu zajednicu... ako je netko za zajednicu, onda je i za Boga. I ako netko nije za Zloga, onda je za nas, za zajedništvo.-          I zašto taj čovjek ne pripada Isusu? Zar ne želi biti član njegove grupe? A to onda mora imati razloga.Ja /Ernesto/: Tko to zna...možda je i imao razloga. I Isus poštuje te razloge.Filip/Tomasov sin/ Zajedništvo s ljudima je ono što nas sjedinjuje s Isusom, zajedništvo bez izrabljivanja(i bez izrabljivanja nas samih.)Ja odgovaram: I kako je onda taj čovjek ozdravljao u Isusovo ime? Vjerujem, jer je jednostavno činio ono što je činio Isus.Elbis: Isus nije dijelio ljude na kršćane i nekršćane. On je rekao: onaj koji istjeruje vraga iz ovog svijeta, znači onaj koji tjera zlo s ovog svijeta, taj je za nas, za naše zajedništvo.Alejandro: U svakom slučaju on nam govori da je njegova Crkva vrlo velika...„Proroci, ti sveti „izvan kolosijeka" su nama, današnjim ljudima, vrlo sumnjivi. Bilo je mnogo stvari i mnogo „ružnih" stvari od njih. Više ne želimo ono posebno, nego ono uobičajeno, sigurno, normalno, čvrsto, što možemo obuhvatiti i izmjeriti.

Tako se branimo protiv provokativnih kritičara vremena i osjetljivih pisaca, koji nas žele nagnati da pogledamo u ogledalo.  I govorimo tada kratko:  „Više želimo osjetljivu sigurnost i držimo naše želje  kao stvarnost. Ipak - to je sigurno - mi trebamo proroke i oni su među nama.  Pitanje je, kako i da li se oni razlikuju od biblijskih proroka. O prorocima u Bibliji se govori da je na njih sašao „Duh", dakle stvoriteljska Božja snaga. U tom Duhu nastupaju i oni se suprostavljaju svemu što se protivi ljudima, pozivaju na obraćenje, na premišljanje, na radikalnu promjenu života.  Njihova riječ donosi i posljedice. Ovaj Duh Božji se ne može mjeriti brojevima, a niti je vezan uz Crkvene dostojanstvenike, kao što je to lijepo rekao Romano Guardini (1885-1968) „Bog nije mogao ništa većega dati, nego svoga Duha."

Tumačenje teksta a) Br 11, 25-29

17

Dramatični izvještaj o prenošenju duha na ljude, koji su trebali  pomoći Mojsiju je Božji odgovor na Mojsijevu tužbu  na „teret"  i malodušje ljudi koji su pogođeni raznim nevoljama.  Opasnosti su postajale sve veće (rr 4-6.11sl.15.sl) i Mojsije počima sumnjati (r 12).  No, kad je izlijevanje Duha, kojega je izlio Jahve i čak prelazi sve ljudska ograničenja - kao primjer nam služi poziv Eldada i Medada  (r.26), postaje nam jasno da se Božjem djelovanju ne mogu postaviti granice, kao što je to želio Jošua  (r. 28). Dapače, sasvim su otvorena vrata za slobodno  Božje djelovanje, kao što to Mojsije jasno govori (r. 29) Proročki pokret ima, u samome Bogu, svoje korijenje i kida sva postavljena pravila (ljudskog društva)  (usp  Gal 3,26-28: Vi ste svi „jedno" u Kristu).

b) Jak 5,1-6)

Zahtjev nesocijalnim bogatašima da gledaju na sud koji im dolazi nije nikakvo bezrazložno razmišljanje i bez posljedica. Svaki čovjek koji propušta dobra djela i sebično prikuplja bogatstvo, neizbježno, upada u sukob s Bogom, zaštitnikom bijednika, siromaha i izrabljivanih.  Božje preokretanje svih vrijednosti (koje su ljudi utvrdili) ima za posljedicu kazneni sud za bogate. Materijalno dobro osigurani ljudi se ne smiju uzdati i „ukopati" u zemaljsko blago, nego moraju uvijek biti svjesni zavodničke sile zemaljskog blaga.  Bogatstvo ne povećava vrijednost života, nego smanjuje i uništava zajedništvo. Rivalstvo i borbe među klasama i strasti i bezobzirna čežnja „za još više" zemaljskih dobara vode ljude, sasvim sigurno, u nesreću. I biblijska povijest pokazuje  (vidi 66): oni su - bogati- ti željni vlasti -  su uništili „pravedne", to jest siromašne i pobožne.  Siromašni i pobožni, po ljudskim mjerilima, ne pružaju nikakav otpor, ali se mogu nadati Božjim mjerilima.

c) Mk 9,38 - 43.45-48

Za Marka su izjave 9,33-50 prema mjestu i vremenu - oznake tradicije. Ipak, može se točno odrediti obujam „predaje" koji sada ima obvezujući karakter za slušatelje i slušateljice Evanđelja. Riječi „u Isusovo ime" i „ove malene" označuju pojedine tekstove. Redci 38-41 stoje, dva izvještaja, jedan uz drugi.

a)      Zajednica mora pokazati otvorenost i razumijevanje za one izvana. Strani egzorcist se ne smije izbaciti.  U ovom tekstu se nazire nekakav magijski način razmišljanja, koji je bio proširen u antici. Tko pokuša činiti čudo, mora se služiti imenom sposobnim za čudo. I u prosuđivanju Isusa  (usp 1 Kor 12,3) formula proklinjanja ili ispovijedanja - stoje nasuprot jednoznačnom ispovijedanju vjere u Isusa - kao kontrastna folia  - nasuprot proklinjanju. Isusova strpljivost i razumijevanje, bez sumnje, su imali mnogo veću snagu kod simpatizera, nego tvrdoća učenika.

b)      Ne radi se o vanjskoj senzacionalnosti  ( vrlo izražajno istjerivanje demona), nego o brojnim malenim i neuglednim djelima i služenjima u zajednici (u slici r r2: „Tko pruži samo čašu vode"). Ako bi se radilo o skupu  dobrodušnih i na pomoć spremnih ljudi - kao temelj zajednice - onda se ne bi smjelo ući u neki začarani crkveni geto - ovo bi se protivilo Isusovu duhu.  Ovdje se daje orijentacijska pomoć za misije.

Redak 42: u nastavku teme o „malenima" (rr 37.41) među koje sigurno treba svrstati  i one koji su bili socijalno slabi, a vjerovali su u Isusa, treba se zajednica prisjetiti ovih poticaja. Tko ljude zbunjuje u njihovoj vjeri, a zaboravlja da im mora ponuditi „vječno spasenje"  omalovažava u najgrubljem obliku međusobnu odgovornost. Napastovanje na otpad od vjere kažnjava se najstrožom kaznom.

Odbijajuća slika o mlinskom kamenu oko vrata treba imati šokirajuće djelovanje.  Ova - iz poznate poslovice - oblikovana izjava podsjeća na mlinski kamen kojega je vukao magarac. Ipak kathapontismos (utapanje u more) nije bila židovska smrtna kazna, jer se u tom slučaju mrtvome ne bi mogao održati pokop.  Ovdje se radi samo o uznemirujućem načinu govora  - pa i vezi s osudom onih koji odbacuju Božju ponudu spasenja (usp Mk 3, 28 sl) i pokazuje na ozbiljnost

18

trenutka za spasenje.

Redci 43.45.47-48 tri izjave koje izazivaju ljutnju  imaju za temelj - nama sasvim nepoznato i daleko poimanje - da se pojedine ljudske požude nalaze u pojedinim dijelovima tijela: rukama, nogama, a posebno u oholim i nezasitnim očima (usp Sir 6,17; 27,20). Da ovdje nije riječ o samoosakaćivanju  ne treba ni naglašavati, nego ovako drastično zaoštrene slike imaju svoj smisao u tome  da nas, na primjeran način, upozore na zlo i da kršćane potaknu na budnost.  Zahtjeva se radikalno obraćanje srca! Ondje gdje se, u najvećoj dubini čovjeka, događaju odluke, trebaju biti povezani vjera, ljubav, bogoslužje, služenje ljudima, religija i moral. Ove moralni Isusovi zahtjevi su neposredno vezani uz prijetnju kaznenog suda.

Izraz „pakao" (gehenna) kao mjesto za vječnu ognjenu kaznu izvorno je bilo jedno zemljopisno ime: „Dolina Hinnom", južno od Jeruzalema (danas Wadi er-rababi) gdje su se žrtvovala djeca za vrijeme kraljeva Ahaza i Manašea (usp 2. Kr 16,3; 21,6). Ova dolina Hinom slovi kao onečišćujuća dolina gdje se ideja o pročišćavajućoj vatri shvaća kao normalna.  Za razliku od „Hada" koji označava oslobađajuće mjesto za pokojne, između smrti i uskrsnuća, „pakao" (gehena) se promatra kao mjesto vječne kazne.  Zato se u retku 48 navodi proročka riječ (Iz 66,2) o „crvu koji ne umire" - kao simbolu raspada tijela - slika koja prikazuje potpuno uništenje.  Konačna udaljenost od Boga znači i gubitak života. Božja odbacujuća presuda, da neće smjeti sudjelovati na vječnom životu, je zastrašujuća sudbina. U provokativnom biblijskom govoru navodi se „pakao" kao  mjesto kazne na kraju vremena.

Misno slavlje

Pozdrav: Gospodin, Bog naše radosti, neka bude s vama.

Uvod: Po čemu se prepoznajemo, mi kršćani? Po čemu se prepoznaje jedna kršćanska zajednica? Po zrcaljenju radosti i životnosti? Po spremnosti na oproštenje i pomirenje, strpljenje s tuđim pogreškama, velikodušnosti, gostoljubivosti?  Na ovo treba staviti debele upitnike.  Često puta je suprotno. Siničavost, navike,  netolerancija prema onima koji drukčije misle, zavist, ljutnja, osvetoljubivost zamraćuju sliku koju bi trebala pokazivati neka kršćanska zajednica.

Čitanja današnjeg dana, iz Starog zavjeta i evanđelja, nam pokazuju da je baš tako bilo i nekada.  Mojsije, kasnije Isus, jasno pokazuju da je Bog mnogo veći nego naše srce, da pred njim vrijede druga mjerila, nego li kod naših siromašnih duša.

Dopustimo danas Isusu da nas vodi njegov pogled  i otvorimo mu srce, jer nas on želi izvesti iz uskoća naših predrasuda u slobodu djece Božje.

Molitva vjernika

Gospodine Isuse Kriste, brige koje nas muče, molitve koje nosimo u srcu sada iznosimo pred tebe. Usliši našu molitvu i poslušaj naše potrebe:Za Crkvu i kršćane, da se u strahu ne zatvaraju, stavljaju granice, nego da se otvaraju tvome Duhu, molimo te Za ljude u svim dijelovima svijeta, da mogu živjeti u miru, bez ikakvog nasilja i progonstva, molimo te

Za sve ljude na svijetu, da bogati nauče dijeliti, da raste socijalna pravda i da konačno ljudi međusobno žive kao braća i sestre, molimo te

Za stvorenje i prirodu koja je u opasnosti, da ljudi prestanu trovati zemlju i uništavati životni prostor, da brižno čuvaju okoliš, molimo te

19

Za naše pokojne da ih obdariš darom svoga svjetla i mira, molimo te.

Oče nebeski, velike i male, privatne i javne potrebe iznosimo pred tebe. Budi uz nas svojom pomoću, prati nas svojim blagoslovom. To te molimo po Kristu, Gospodinu našemu.Meditacija nakon pričesti

Zidovine niču iz zemlje;njih se gradi.

Ti znaš moj Bože,koliko sam zidova sagradiokao nerazumijevanje za samoobranu.

S godinamaje moja ograda popustiladobila je rupei sve je slabija.

I neću je više obnovitiSada je moj putu svim pravcimaslobodan      Isolde Lachmann 

Propovijed:

1.„Duh Božji nije vezan, puše gdje hoće..."

a) Gdje je proročki duh danas

Da li je danas „življena vjera" u stanju „oduševiti" za Crkvu? Ili sve slabi, jer se pojavljuje i porcija rezignacije i zdvajanja.To je posebno osjetljivo kod starijih ljudi koji su često „nesigurni u svojim vjerskim neuobičajenostima". Što je još uopće važno tako govoriti? Pa i oni službenici Crkve koji su svoje kršćansko angažiranje pretvorili u zvanje, inficirani su ovim „neduhom" - Crkva je radno mjesto. Gdje je tu sjajno (proročko, karizmatsko) zajedništvo?

b) Proročko djelovanje u zajednici

O, kad bi sav narod  Božji postao prorok, kad bi Bog na svih izlio svoga Duha (Br 11,29) - to je Mojsijeva želja u prvom čitanju. I baš Mojsije je slovio kao prorok i bio uzor svim kasnijim prorocima. (usp. Pnz 18, 15-22) On želi to biti samo unutar svoga naroda, on je službeni nositelj Duha, član svoga naroda i zastupa Božje djelovanje u zajednici ljudi. Imamo li mi takvo povjerenje da Božji proročki duh djeluje u našim konkretnim zajednicama? U bratu Rogeru u Burgundiji (Taize), u Majci Tereziji Kalkuta, u Ivanu XXIII. u Rimu, kad je po II. Vatikanskom saboru otvorio prozore Katoličke Crkve. ...No, ovaj Duh je prisutan i u mnogim „malim nositeljima  i nositeljicama Duha" koji, na svoj način, teškim ponekad i opasnim, službama služe ljudima, počevši od njegovateljica u bolnicama do znanstvenika koji neumorno rade na dobrobit čovječanstva.  Tu gdje se život poštuje i drži svetim, tu se osjeća Božji životvorni Duh. Tu gdje postoje iste šanse, tu je znak da je plodan dar Božji: Bog ne gleda na rang, položaj, bogatstvo i posebne privilegije. To je Bog pokazao, na najbolji način, u odabiru Marije, jednostavne žene

20

„iz naroda" da bude Majkom Božjom.

c) Duh Božji u Crkvi i izvan Crkve

U današnjem evanđelju se naglašava tolerancija i samokritika, (u događaju sa stranim „egzorcistom", ali i izjavama ljutnje),  ali s druge strane se naglašava poziv na neprestanu reformu (obnovu srca). Zašto se taj zahtjev mora iznositi „odozdo" ili čak „izvana" prema gore ili prema unutra? Naša Crkva mora biti solidarna s gorućim problemima čovječanstva i ne smije nutarnji Duh u njoj oslabiti, u protivnom ona gubi svoju snagu (vitalnost) aktualnog navještaja kraljevstva Božjega. Da li se mlađa generacija u Crkvi uopće čuje (sluša?), da li se slušaju i uzimaju ozbiljno glasovi proroka izvan Crkve - brojnih pisaca i znanstvenika? Ne smijemo samo promatrati kako je Crkva uvijek protiv  proroštava koji su „znakovi vremena" i koji vrijede kao „ponuda trenutka".

d) Duh Božji - poticanje zajednice

Danas se, skoro uvijek i samo, govori o  „nesigurnosti" i o „kritiziranju". Oznaka prakršćanskog naviještanja je bila  „poticaj" (paraklese) i pomoć u odlučivanju. /nadvladavanje kriza /. Zašto su ove utješne, poticajne „poruke spasenja" u našem vremenu tako šture i opore? Zar nije naša prvotna zadaća poticati na samopouzdanje (zbog pouzdanja u Boga)? Isus, kao onaj koji je govorio o neizmjernoj Božjoj ljubavi i u životu je ostvarivao, mora se uvijek naviještati u ovoj svojoj prvotnoj stvarnosti: da je Bog uvijek i svugdje s nama, da je Bog uz nas, bez suzdržavanja! Da nas Bog vodi (kao pastir) i da nam šalje svoga Duha koji puše gdje hoće.

2."Biti tu za druge"

Martin Buber u Kasidimskim pričama donosi:  Pripovijeda egipatska monaška priča. Tri brata su došla Opatu da ispričaju o svojim djelima. Prvi je naučio Stari i Novi zavjet napamet. Opat mu odgovori: „Ti si ispunio zrak riječima." Drugi je prepisao Bibliju. Opat mu odgovori: „Ti si ispunio svijet papirom." Treći je rekao da je toliko postio da je na njegovom štednjaku trava narasla. Njemu je opat odgovorio: „Ti si zapustio gostoljubivost."

Opis situacije

Vjerska praksa naših zajednica  često sliči ponašanju ove trojice monaha. Čine se velike i priznate stvari: naučiti Bibliju napamet i prepisivati Bibliju, kao i postiti (pronaći odgovarajuće primjere u župi - zajednici).Opatova kritika je bila oštra: samo zrak i prazne riječi, nepotreban papir? Pogađa li ta kritika i nas? No, monah koji je postio, činio je vidna asketska djela, on je dio sebe dao za Boga! Čak se zato i štednjak ugasio i trava na njemu narasla, tako se trapio. A ipak mu je Opat odvratio: „Zapustio si gostoprimstvo!"  Drugim riječima: Što si dao ljudima?

Problematiziranje

-          Vjerski čini i vježbe ne izgledaju u sebi vrijedni da bi se čovjek na njih mogao pozvati. Na što se mi, konkretno, pozivamo ako bi se pitalo kako postupamo jedan s drugim u našoj zajednici, župi?

-          U praktičnom življenju naše župe, je li ona usmjerrena na samu sebe? Da li je usmjerena na onostrano? Raste li trava na našim štednjacima?  Trava negostoprimstva?  Gdje je čovjek, prije svega onaj, koji više nije povezan s našom zajednicom i životom u njoj?

Poticaj

Isus potiče na ono što su tri monaha zaboravila, a to je: usmjerenje svih naših vjerskih čina 21

prema ljudima. Isus nas uči duhovnosti čovječnosti. „Tko nije protiv nas, za nas je.." U našim župama trebamo opet „razgoriti štednjake." Onda će biti toplije, po Isusovoj ljubavi  i njegovu životvornom duhu. I onda će toplina, svjetlo i život pokazati život svima onima  koji to od nas očekuju, posebno onima koji od nas očekuju pomoć. I to u ime Kraljevstva nebeskoga koje je započelo.

Isus je ozbiljno shvaćao i prihvaćao one koji drukčije misle i tako im davao hrabrosti da mu pristupe. „Trebamo pružiti poštovanje i ljubav i onima koji se od nas razlikuju u društvenim, političkim, ekonomskim pitanjima, pa i u vjerskim. Pa će onda biti s  njima lakše uspostaviti kontakt. (Gaudium et spes 28). Spremnost na razgovor umjesto borbi, diskriminiranje, koje podrazumijeva istinu i dobro samo kod sebe. Tako isto i oni koji su daleko pripadaju nama i njima trebamo donijeti Radosnu vijest o „kraljevstvu Božjem koje dolazi." Ljudi i dobrota se susreću u  Kristu, našem bratu po ljudskosti i dobrom Bogu.

3.Svatko od nas ima svoj cilj svoga postojanja, svoje želje, kakav bi trebao biti karakter, ima snove o svom životu i o životu drugih. I to je normalno.

Normalno je i to da na kraju nismo ni polovinu od toga ostvarili. I naravno, da ne znamo što ste vi zamislili o svom životu i da li ste uopće o tome mislili. Niti vam želim dosađivati s mojim zamišljanjima životnog cilja.

No, pretpostavljam da nije baš raširena želja: „želim biti prorok", ni ovdje među nama, a niti po ulicama bilo kojeg našeg grada.

Riječ „prorok" ima, kod svakoga od nas, malo čudno značenje. Prorok, barem tako mnogi razmišljaju i misle, je nekakav čudan, okamenjeni lik. Stoji na uglu ulica i dovikuje nekakve poruke . Možda ima i kakvu dugu, neurednu bradu i rasparanu odjeću. I svakako je drukčiji nego svi drugi. Neka vrsta hipija.

Kod riječi „prorok" naviru čak i nekakvi strahovi u nama, jer takav prorok ipak govori nešto neugodno, naviješta nešto lošega, završetak. Proroke, nekako, uvijek povezujemo s naviještanjem nesreće, a ipak imaju nešto zadivljujućeg u sebi i na sebi. Drukčije ne mogu protumačiti interes za proroke tame i nesreće, kao Nostradamus i njemu slični.

Nama je vrlo teško zamisliti da bismo mi bili proroci. A još teže zamisliti čitav narod proroka. U čitanju smo čuli o jednoj grupi proroka. Za nas je Mojsijeva želja izvan svake stvarnosti: „O kad bi sav narod Božji bio prorok!"

Još jednom pitanje svima vama: Želite li biti prorok?

Svejedno kako vaš odgovor glasio, moram vam danas reći: svi ste vi proroci! I to dobrovoljni i to već godinama.Vi ste proroci već od vaše krizme. Tada ste primili Duha Božjega koji vas je učinio prorocima. To je nauk Crkve. To je vaša i moja stvarnost. Mi to možemo okretati i izvrtati kako hoćemo. No vi, mi, ne možemo nazad. Vi i ja možemo još promisliti hoćemo biti dobri ili loši proroci. No, bez straha i panike! Ne trebate sada, nakon mise, otići negdje, popeti se na kakvu kutiju i naviještati konac svijeta. Ne, to ne znači biti prorok.

Biti prorok znači nastupati u ime Boga, njemu dati naš glas, biti tu za druge, biti tu za ljude. Ovako smo čuli u Evanđelju: ozdravljati, zlo sprječavati. Činiti dobro u ime Božje, u ime Gospodina našega i ako je to samo mala gesta kao pružanje čaše vode.

Prorok biti znači učiniti da se osjeća Božja naklonost prema ljudima preko nas. I sve to s oduševljenjem. Ako se kod nekoga vidi oduševljenje za Boga, za Krista, za ljude, kome sjaje oči

22

od oduševljenja, taj je prorok - i to najbolji koji postoji.

Ovo biti prorok- ovo pripovijedanje o Bogu,  u svemu što činimo i što jesmo i kako živimo - ovakvo biti prorok može svatko od nas, bez obzira je li dijete ili starac, muško ili žensko, bilo zdrav ili bolestan, učenjak ili neuk.

Po krštenju pa po krizmi nas je Bog izabrao za proroke i učinio prorocima i zato nam je, po Duhu Svetom, udijelio potrebnu snagu, samo mu trebamo vjerovati, imati povjerenja u njega.

Ne trebamo upadati u ekstaze, ali s malo oduševljenja, malo smieška iz ljubavi Božje prema drugima, postajemo proročki znak.

O kad bi cijeli Božji narod postao prorok! Ova bi se  Mojsijeva želja tako ostvarila. U Crkvi. Ova želja bi se trebala na nama ostvariti. Jedna meditacija iz 14. stoljeća o tome govori:Krist ima samo naše ruke da i danas čini svoje djelo.On ima naše noge da bi ljude danas doveo na svoj putKrist ima naše usne da priča ljudima o sebi.On ima samo našu pomoć da bi k sebi privukao današnje ljude.Mi smo jedina Biblija koju ljudi danas još čitaju.Mi smo posljednja Božja poruka riječima i djelima.

A ako je ovo pismo iskrivljeno da se ne može čitati?Ako su naše ruke zaposlene drugim stvarima, a ne njegovim?Ako naše noge idu onamogdje grijeh privlači?Ako naše usne govore ono što ćeon odbaciti?

Očekujemo li da mu možemo služiti,bez ga nasljedovati?

U tom smislu, želim sebi i vama, danas, blagoslovljenu i lijepu proročku nedjelju!

http://www.glas-koncila.hr/ Dvadeset i šesta nedjelja kroz godinu (30. rujna)Br 11,25-29 * Ps 19,8.10.12-14 * Jak 5,1-6 * Mk 9,38-43.45.47-48Vjera - privatna stvar?Svakome čovjeku je potrebno tlo pod nogama, oslonac, nešto što će ga držati, davati njegovu životu smisao. Zato i konstatacija onoga očajnog čovjeka upućena svom prijatelju vjerniku: Blago tebi što vjeruješ! – želi posvijestiti: vjera ima neprocjenjivu vrijednost. Ali ne vjera u smislu: držati istinitim neke izričaje i dogme, već snaga koja pomaže kako bi život bio izdržljiv i smislen.

Onaj tko vjeruje zna da se može osloniti na Nekoga, da nije prepušten sam sebi. Sveto pismo često opisuje vjeru kao prijateljstvo između Boga i čovjeka. Tko ima Boga na svojoj strani, tko osjeća da ga On podržava i podupire, taj će živjeti »punim plućima« usprkos svim poteškoćama i udarcima, uzdignuta čela ići budućnosti ususret. Divno je vjeru u Boga tako iskusiti: kao pomoć za smislen i ispunjen život.

Ako o vjeri tako razmišljamo, možemo shvatiti Isusove riječi iz današnjeg evanđelja: »Onome tko bi sablaznio jednoga od ovih najmanjih što vjeruju, daleko bi bolje bilo da s mlinskim

23

kamenom o vratu bude bačen u more.« Isto tako možemo i razumjeti zašto Isus reagira tako rigorozno, tako neumoljivo? Uzme li se ili ukrade nekome vjera, izmiče mu se tlo pod nogama, njegov život je ugrožen. Stoga Isus tako drastično upozorava kako se nečija vjera, kao i svoja vlastita, mora shvaćati jako ozbiljno.

Zbog toga i ona floskula koju nam se desetljećima (ali i danas) htjelo usaditi u glavu: »vjera je privatna stvar!« ne može vrijediti. Ako je vjera u Boga, u Isusa Krista životno važna, tada mi ne može biti svejedno vjeruje li netko ili ne vjeruje. Ako imam mogućnost nekome pomoći da dođe k vjeri ili ga u njoj poduprijeti, tada sam i odgovoran. Radi se o svjedočenju. Što ne znači samo na riječima već po onoj izreci: Govori samo ako te se pita, ali živi tako da te se pita! Živjeti vjerodostojno i uvjerljivo kao kršćanin - to je Isusov poziv i meni i svima nama.

A tko su oni »najmanji« čija je vjera ugrožena? Nismo li to svi mi, nije li i naša vjera često ranjiva, ugrožena, pod znakom pitanja? Ne kažemo li često: što sam Bogu skrivio, zašto me kažnjava, kako to dozvoljava itd.? U tim i takvim trenucima jedni od drugih trebamo pomoć, podršku, snagu. Posjet starome, osamljenome, bolesnome može osnažiti vjeru, nekome pokloniti vrijeme, slušanje, imati srca za njegove potrebe također može osnažiti vjeru... Naprotiv, ako to nije slučaj, ako »ne napojimo žednoga čašom vode«, vjera takvog čovjeka može biti ugrožena. Zato vjera nije »privatna stvar«, svi smo odgovorni jedni za druge, za vjeru svakoga - bilo u pozitivnom bilo u negativnom smislu.

Josip Koprek

http://www.kastav-crkva.orghttp://www.sestre-scj.hr/showitem/povijest-druzbehttp://www.rijeka-nadbiskupija.com/eug09/index.html Početak Euharistijske godine 18. travanja 2009. NOVO!!!        www.rikatv.net, ili http://www.rikatv.net http://katehetski.ri-nadbiskupija.hrNove web stranice Riječko bogoslovno sjemenište pokrenulo je novi web portal na adresi http://bogoslovija-ri.hr/http://www.ri-nadbiskupija.hr/http://ri-nadbiskupija.com/

http://www.virc.at/texte/aktuell_h.htm propovijedi na više jezika među njima i hrvatski www.svetiantunpula.com http://www.frama-pula.tk http://www.samostan-poljud.comhttp://www.zupavostarnica.hr/ Stranica župe Voštarnica u Zadru

http://obitelj.hbk.hrhttp://www.dom-turnic.hrOvo je dom gdje imamo mjesečno misu. O tome pročitajte više na njihovoj stranici.

24

http://www.veritas.hr Razmatranje: “Ne ide s nama!” Napast monopolizirati Boga u jednom pokretu, u jednoj klasi, u jednoj grupi velika je napast Crkve i danas. Bog živi i u onima, koji ne pripadaju Crkvi. To je jasno izraženo na Drugom vatikanskom saboru: Crkva vjerna duhu evanđelja, poštuje osobe kao i društva koja, premda ne pripadaju njoj, poput nje i s njome sudjeluju u promicanju čovjeka (GS 44). Služba riječi nam govori kako moramo izbjeći da se vjera svede na zajednički egoizam, na bolesno sektaštvo.

Mojsije moli Gospodina da ne stavi na njega samoga “teret naroda”. (1. čit.) Gospodin mu reče da skupi sedamdeset muževa između starješina izraelskih i njegovih nadglednika. I Bog ih obdari Mojsijevim duhom i počeše prorokovati. Eldad i Medad ostali su u taboru i bili su zahvaćeni proročkim duhom i stadoše prorokovati. To izazove zavist čuvara Šatora mladog Jošue. Mojsije mu odgovori: “O kad bi sav narod postao prorok!” Prorok Joel naviješta za mesijanska vremena: Jahve će “izlit Duha svoga na svatko tijelo.” (Joel 2, 1-2). To je ostvareno na Duhove (Dj 2, 16-21).

Bog je slobodan pri dijeljenju svojih darova i djeluje mimo uobičajenih okvira i društvenih struktura i podjeljuje dar proroštva izvan “Šatora”. Imamo tu razliku između institucije i karizme. Nije to rečeno samo u prilog karizmatičkih pojava u Izraelu, nego je potvrda da Bog djeluje i preko institucija i karizmatika. Tako je i u Crkvi. Kod Boga nema pristranosti ni obzirom na osobu ni s obzirom na narod.

Evanđelje nam donosi niz raznovrsnih izreka povezanih temom poziva. Kraljevstvo Božje je najveća vrednota koja nadilazi sve druge vrednote. Prvi prizor: čovjek koji izgoni zloduha u Isusove ime, i učenici mu brane jer “ne ide s nama”. To javlja Ivan koji se samo ovdje pojavljuje u Marku. Kao i brat Jakov i on je nagao i borben. Isus odgovori: “Ne branite mu! Jer nitko ne može učiniti nešto silno u moje Ime pa me ubrzo zatim pogrditi. Tko nije protiv nas, za nas je.”

Na prvi pogled to se suprotstavlja Isusovoj izreci: “Tko nije sa mnom protiv mene jest.” (Mt 12, 30; Lk 11, 23). Ali ovdje Isus misli na osobe, koji su imali priliku dobro upoznati Isusa. Neprijatelj je Kristov koji se protiv njega bori i njegov nauk odbacuje. Crkva ne može imati isključivost Isusova autoriteta, postavljati mu uvjete i granice, imati monopol na sve što se izvodi u Isusovo ime.

Isus nagrađuje one koji primaju učenike u njegovo Ime. Čaša hladne vode u vrućoj i bezvodnoj Palestine je veliki dar. Isus obećava nagradu onima koji rade ne misleći na nagradu.

Isus izriče tešku kaznu za onog koji sablazni jednog od najmanjih. Najteža i najodurnija smrt utapanjem je nešto bolje! Smrt utapanjem znači biti bez groba, vječno nepokopan, nikad pokoj naći. “More” je i simbol pakla. Takav se sam osuđuje na vječnu propast.

Ako nas sablažnjava ruka, noga, oko, treba to odsjeći i iščupati, da ne budemo bačeni u pakao. Nije oko, noga, ruka koja nas upropaštava, nego srce odakle izvire svako zlo. Na njega trebamo paziti. Isusove riječi treba uzeti ozbiljno, ne doslovno.

Jakov izriče strašni “jao” bogatašima koji se nepravedno obogatiše uskraćujući pravednu

25

plaću radnicima i nisu pomagali siromasima. (2. čit.) Svaka društvena nepravda i svaki manjak ljubavi vapi za osvetom Bogu. U što stavlja ludi bogataš svoje pouzdanje: novac, raskošne haljine, srebro i zlato, jelo i uživanje, ustat će kao njegovi tužitelji u dan obračuna (Jak 5, 3-4). Griješili su i ludo postupali. Nisu shvatili Božju milost, nisu znali “uložiti” svoje bogatstvo. Svatko će biti kažnjen u onome čime je griješio.

“Svaki je čovjek nosilac Boga i istine.” (Pascal) Stoga ne smijemo zavidjeti, dobru što drugi čini, ako je to dobro Božja stvar. Evanđelje je Božji dar, i moramo ga pronositi svijetom bez duha odvojenosti, samodostatnosti, sektaštva, jer time se snaga Božje riječi guši i rasplinjuje. Posebno ako iza toga stoje ekonomski, politički pa i religiozni interesi. Tko ljubi čovjeka iskreno, ako i ne pozna Isusa, Isusu služi skrbeći za bolesnog, gladnog, žednog, golog... (Mt 25, 31-46). Molimo Gospodina da nam otvori oči da vidimo u svijetu sve koji dobro čine, da se i mi svrstamo u kolonu samarijanaca, cirenaca koji Krista, ranjena i polumrtva poslužuju

U središtu današnje Službe riječi je teško i jezivo prokletstvo za onoga koji se ne brine za krhkost i slabost svoga brata i prepušta ga sama sebi ili ga svojim vladanjem baca u smrt i vječnu propast. U nama postoji jedna eksplozivna snaga, u našim rukama i riječima. Nastojmo je upotrijebiti ne da zastrašujemo i rušimo svoga brata, nego da ga izgrađujemo i jačamo u dobru. To je Isusov duh.

http://www.hkr.hr

http://www.hkr.hrhttp://www.isusovci.hr/prostorduha/Duhovne vježbe na internetu - DVonlinehttp://www.katolici.org

KTA/KNI

http://hrcak.srce.hr/http://www.fokolar.hr/1000.html http://www.palotinci.hrhttp://www.vitapax.hr/http://www.jesus.2000.years.de/various/basiliche/san_paolo/sp/san_paolo/san_paolo.htmwww.annopaolino.org

http://www.nadbiskupija-split.com/katehetski/kateheze/pps_prezentacija/index.htmlmožete preuzeti dobre i poučne prezentacije

http://www.micromedia.unisal.it/možete preuzeti dobre i poučne prezentacije na talijanskomhttp://www.hkz-gp.de/

http://www.iglesiaendaimiel.com/ http://www.fsr.hr/

26

http://fsrbrod.blogspot.com/http://fsr-kaptol.hr/http://www.molitve.infowww.gafos.hr/ arhitektura

http://www.graficapastorale.it/

http://qumran2.nethttp://qumran2.net/indice.pax?autore=1136&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.php?id=136&&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.php?id=96&&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.pax?id=96&&tutti=1 PLAKATI ZA POJEDINE NEDJELJE i SVETKOVINE U GODINIhttp://www.qumran2.net/indice.pax?id=136&&tutti=1 http://www.qumran2.net/indice.pax?c=disegni&autore=2769&pag=2plakati za djecu i mlademožete preuzeti dobre i poučne prezentacije na talijanskomhttp://www.videograficapastorale.it/index.php/galleria-immagini/category/17-sfondi-per-manifestiPLAKATI I VIDEO NA GORNJOJ STRANICI ZA NEDJELJE.http://www.qumran2.net/indice.php?c=disegniCRTANI PLAKAT-CRTEŽI ZA CIJELU GODINU (iznad link)http://www.benedictinescat.com/http://www.benedictinescat.com/Montserrat/eucarcat.html prezentacije na španjolskomhttp://www.benedictinescat.com/Montserrat/indexceramita.html http://www.benedictinescat.com/Montserrat/indexceramport.html prezentacije na portugalskomhttp://www.giovannipaolo.it/copiacontroguai/index.htmhttp://lnx.catechista.it/index.php?option=com_docman&task=cat_view&gid=114&Itemid=56 DVIJE STRANICE KOJE IMAJU LIJEPE PREZENTACIJEhttp://www.graficapastorale.comvideo grafika za pastoralhttp://www.kosljun.hr http://www.zupavostarnica.hr/Stranica župe Voštarnica u Zadru

http://www.hamradio.hr/9aff/9AFF-028_Kosljun/kosljun.htm

http://www.tommyswindow.com/downloads_croatian_01.htmhttp://www.forum.hr/archive/index.php/t-232785.html.http://www.hbk.hr/biblija/search.phphttp://biblos.com/ Sveto Pismo na mnoštvu stranih jezikawww.bible-multimedia.orghttp://www.suzazanajmanje.blog.hr/http://vjeronauk.net/ stranica vjeroučitelja ima puno dobrih stvari u ppthttp://www.nku.hbk.hr/vjeroucitelj/ www.republikahrvatska.comDuhovna obnova i seminari u Zagrebu i drugim mjestima u i Hrvatskoj:http://www.republikahrvatska.com/DuhovneObnove.htmlhttp://www.hrvatskauljudba.hr/ http://wwww.carnet.hr/referalni/obrazovni/iom/IlustracijaIPP

27

http://www.bibbiaecomunicazione.it/http://www.svivan.ba/http://www.karmelbsi.hr http://www.benediktinci.hr/

http://zrno.fsb.hr/blago/ ČASOSLOVhttp://www.zupa-svanastazija.com/casoslov/

http://www.gabriellla.it/ppt.htm http://www.izbicno.info

www.frafranjomabic.info Danas smo u čitanjima vidjeli jednu posvemašnju otvorenost prema Božjoj riječi. Mojsije vapije da bi sav narod bio prorok Božji, a to bi značilo da svi prihvaćaju i žive Božju riječ kao Eldad i Medad. Dok u evanđelju nalazimo slično: ne branite drugima činiti u moje ime jer tko nije protiv nas, taj je za nas. Taj isti je pokazao svojim djelima da je za nas. Nismo mi vlasnici Božjih darova. Gospod ih dijeli kako on hoće i kome hoće. Duh Božji puše gdje i kamo hoće. Bog može podići Abrahamove sinove od pijeska na obali morskoj ili iz kamena. Njegov glas se može služiti, da bi se čuo i da bismo ga čuli, onim instrumentima koje on hoće, one na koje smo navikli, uobičajene ili one manje poznate. Ovo je poruka: Bog je slobodan u podjeli svojih darova, on dopušta "prorokovanje" i naviještanje i onima koji nisu pod jednim zajedničkim šatorom.Međutim, ovaj dio razmišljanja prihvaćamo i ide nam u razumijevanje. No, ono što slijedi zadaje poteškoće i nama koji tumačimo Božju Riječ i vama koji je slušate:"Ako te tvoja ruka sablažnjava, odsjeci je… Ako te tvoja noga sablažnjava, odreži je… Ako te tvoje oko sablažnjava, izvadi ga!" U priliku mi shvaćamo što se želi s ovim reći, ali ne možemo olako preskočiti tri ovakve zapovijedi.Upravo ovdje, kao i u drugim tolikim slučajevima, Isus se objavljuje da je sin svoga vremena i kulture u kojoj je živio; zato utjelovljenje nije jedan pojam izmišljen od teologa, već je utjelovljenje Isusovo ulazak Boga među nas u svagdanju povijest, običaje i jezik. To je uvjet zato da bi bio bliži nama i da bismo ga bolje razumjeli. Uostalom, zato je i uzeo ljudski oblik da nam bude jednak u svemu, osim u grijehu, da ga bolje razumijemo i prihvatimo.Povijesna znanost je dokazala da je semitski način izražavanja rabio teške naglaske, jake boje i tvrdnje, do čak i pretjerivanja. Zato kaže jedna rabinska izreka da više vrijedi jedno zrnce papra nego korpa krastavaca, da bi se iskazala snaga riječi u ovakvim slučajevima. Pokušajmo sa još jednom Isusovom tvrdnjom (Lk 14,26):Ako tko hoće meni doći, a ne mrzi svoga oca, svoju majku, ženu, djecu, braću, sestre i svoj vlastiti život, ne može biti moj učenik". Kada bismo ovo tumačili našim današnjim jezikom doslovce, mogli bismo optužiti Krista za okrutnost i da je njegova poruka ne spojiva s Njegovom ljubavlju. Međutim, svima je jasno da Isus uzima semitski način izražavanja, koji je primitivni jezik i nema uspoređivanja i usporedbi niti prema većini niti prema manjini. Zato u semitskom načinu primjerice "ljubiti manje" ili "voljeti manje", jednostavno se kaže mrziti, i tako u drugim sličnim slučajevima. Danas bismo mogli na početku reći kao i apostoli nekoliko nedjelja unazad:"Tvrd je to govor, tko ga može razumjeti?" Tvrd je, ali ipak malo po malo se može razumjeti. No, sada poslije dolaska na sredinu puta od početka, mi se moramo upitati što sve ovo za mene i tebe danas znači u našem vremenu, mjestu i okolnostima u kojima živimo ovaj naš svakidašnji život.Vidjeli smo da ne trebamo sjeći noge, odsijecati ruke ili vaditi oči ni sebi ni drugima, već trebamo prihvatiti živjeti našu vjeru i našim ponašanjem, ne samo, ne sablažnjavati i skandalizirati druge, već dopustiti da i drugi znaju svoju vjeru živjeti i "prorokovati" uz nas. Gospod je raspodijelio svakome darove. Moj dar ne može nikome smetati niti naškoditi, jednako tako dar moga brata, pored mene, ne može meni niukom slučaju zlo nanositi. Jedino zlo oko, noga i ruke naše mogu drugima zlo nanositi i toga se trebamo čuvati, te u tom slučaju odmah u

28

začetku sasijecati svaku pomisao zla, kojom bismo mogli sablazniti malene i druge pored nas. Sveti Pavao zna da jesti meso žrtvovano idolima nije grijeh, ali zna da bi time sablaznio one oko sebe i naudio njihovoj vjeri, neće jesti meso. Dakle, imamo svoju vjeru i imamo svoju svavjest, koja je Božji glas u nama, i treba procjenjivati ove granice sablazni, odnosno, ne sablazni."Jednoga jutra na jednoj od mnogobrojnih uličica Milana našli su tijelo mrtva čovjeka, koji je te noći ubijen. Oko njegova leša se skupilo brzo mnogo radoznaloga svijeta, a među njima je bio i ubojica, ne bi li se tako najjednostavnije i nenadanije prikrio.Iz dvorišta ubijenoga čovjeka se otkinuo pas. Nekoliko je trenutaka brižno njuškao da bi potom ravno nasrnuo na ubojicu svoga gospodara. Nemilo je grizao i lajao - režao kroz zube. Nije ga puštao dok ga stražari nisu silom otrgli, a ubojicu odveli u pritvor.Nešto slično se odigrava u srcu svakoga čovjeka. Naime, ako čovjek ne posluša glasa svoje savjesti - a to je Glas Božji u nama - nego sagriješi, onda se njegova savjest pretvara u takvoga psa koji čovjeku ne da mira danju i noću, nego ga bez prestanka grize i “reži” na njega. Ali Bog je ostavio i ovoga “psa” u našoj duši iz ljubavi prema nama da nas spasi. Ovim nemirom Bog želi da se grešnik čim prije pokaje za svoje grijehe i popravi, jer kako se kaže u Svetom Pismu (Iz. 48, 22) nema mira grešnicima".(Sv.Ambrozije,Mabić/Jukić,Pr.V256). Ojačaj nam savjest i vjeru da mognemo u tvojoj zajednici "prorokovati" i svojom vjerom jačati druge u vjeri.

fra Franjo Mabić

http://www.ppsmeditazionipreghiere.org/Duje Bonačić ima vrhunsku stranicu. Pogledajte:www.dbfoto.infohttp://www.ofm.hr/index.php/korisni-linkovi

http://www.franjevci-split.hr/ 26. nedjelja kroz godinu (B): DUHOVNA NESEBIČNOST

Br 11, 25-29. Mk 9, 38-41

U prvom čitanju Bog je izlio svoga Duha na 70 staraca koji trebaju pomagati Mojsiju u vođenju naroda Božjega. No, Duh zahvaća i dvojicu muškaraca koji nisu bili u šator objave. Jošua zahtijeva od Mojsija da im zabrani prorokovati. Mojsije mu dogovara: Zar si zavidan zbog mene! Oh, kad bi sav narod Gospodnji postao prorok! Božji naklonost ne pripada samo onima koji su javno i službeno opunomoćeni. Duh puše gdje hoće.

 U današnjemu Markovu evanđelju apostol Ivan izvještava Isusa, kako su nekome zabranili da u ime Isusovo izgoni zloduhe, jer taj nije njihov, ne ide s njima. Isus opominje apostole: Ne branite mu… Tko nije protiv nas, za nas je. Ovim riječima, Isus ih odvraća od svake zavisti, pogotovo kad netko čini dobro. Duh čini mnogo dobroga i izvan kruga dvanestorice.

 Često smo poput Jošue i Ivana. Svojatamo Duha Svetoga. Tako se događa da oduševljeni sljedbenici kojega duhovnoga vođe ljubomorni na njegov ugled, teško podnose da još netko osim njega ima izvanredne darove i sposobnosti. Ili, neki misle da Bog djeluje samo preko kršćana u svijetu. Osjećaju se zbunjeno ili nelagodno kada čuju da ljudi drukčijih vjerskih uvjerenja čine dobra djela. Današnje evanđelje poziva da ne budemo zavidni i isključivi. I da se učimo radovati višestrukosti darova Duha Svetoga koji djeluje gdje hoće i kad hoće, u svijetu, u raznim pokretima i u pojedincima.

 Isto tako, evanđelje nam postavlja pitanje: Kako definiramo vlastiti vjernički identitet? Konfrontacijom s onima koji nisu ‹naši›? Ja znam tko sam jer znam protiv čega sam? Upravo danas, u jednom međusobno podijeljenom i rastrganom svijetu, pozvani smo opažati prisutnost i onih koji nama ne pripadaju i preko

29

kojih Bog djeluje za opće dobro čovječanstva. Ljudi imaju različitu boju kože, pripadaju različitim religijama, nacijama, govore različite jezike. Ali svima im je sreća i patnja, zdravlje i bolest, život ili smrt zajednička sudbina.

Religiozna mržnja od svih je vrsta mržnje najopakija i najopasnija jer je čista suprotnost religioznom idealu ljubavi. “Nema mira među nacijama bez mira među religijama. Nema mira među religijama bez dijaloga između religija. Nema dijaloga između religija bez globalnih etičkih mjerila. Nema preživljavanja našega globusa bez globalnog etosa, svjetskog etosa” (Hans  Küng). U našem svijetu nije samo zloduh mržnje na djelu, nego još više sila Duha Svetoga koja pokreće i mijenja ljude. Duh puše i među sljedbenicima različitih religija svijeta. Čak i oni koji ne vjeruju oruđe su Božjega duha a da toga ne moraju biti svjesni.

Mnogi su, naime, “anonimni kršćani” (K. Rahner) koji žive evanđeoske vrjednote (bratstvo i sestrinstvo svih ljudi, služenje nemoćnima, zalaganje za društvenu pravednost i pomirenja), a ne pripadaju zajednici vjernika. Isus kaže da je dostatna ‹čaša vode›. Ili, kako to reče Augustin: “Mnogi koji su ‹u Crkvi› izvan nje su, a mnogi koji su ‹izvan Crkve› u njoj su”. Tko god riječju i djelom svjedoči ljubav koju je posvjedočio i navijestio Isus, taj je sigurno Isusov. Dobrota je pokušaj čovjeka da svijet učini ljepšim, a sebe sličnijim Bogu. Iako dobro nije tako spektakularno kao mržnja i ne zna se uspješno prodati u medijima kao loša vijest, dobro postoji i uvijek iznova izranja na vidjelo u dobrim ljudima.

Fra Anđelko Domazet

 

2.

Strah od pakla i strah od Boga

Danas je mnogo rečeno o paklu. I o zlodusima. I o strašnome sudu onih  koji druge navode na zlo. Je li svijet slikâ i predodžbi na bilo koji način shvatljiv? Nisu li između Isusova vremena i našega kulturalni svjetovi.

Nema sumnje: Isus je o svemu govorio. Đavao i pakao pojavljuju se u njegovim razmišljanjima  i govorima, i to ne na rubu, nego na centralnim mjestima. Kako s time ophoditi?

Tri pogrešna tumačenja vrijedi ukloniti. Prvo tumačenje kaže: To su tada bile (primitivne predodžbe). Za nas moderne ljude one nemaju što kazati. Jedno drugo tumačenje sve te izreke jednostavno uzima doslovno i još ih oboja, oslika.  Tako su to činile propovijedi sa sviješću o paklu, koje su oslikavale muke prokletnika i iskitile ih mogućim mučenjima. Treće pogrešno tumačenje kazuje, da Isus nije baš tako mislio, da je on samo htio ozbiljnost ljudskih odluka učiniti jasnijima. Naravno on je to sam sasvim drukčije gledao, on je ipak prije svega govorio o dragom, ljubljenom, opraštajućem i milosrdnom Bogu a ne o vječnome ognju u paklu.

Ako ta tri tumačenja nisu točna, što tada? Ima li pakla? Da ili ne! Nauka Crkve ovdje je jasna: Da, postoji mogućnost da se izgubi vječno spasenje. Isusovo upozorenje nije nikakva igra riječi. Ali koga se ono tiče? Ako govorimo o paklu, mislimo većinom na druge. Isus pak govori: "Ako te ruka sablažnjava, odsijeci je." On to sigurno ne misli doslovno. Ali se radi o tome, da se ja sam moram boriti protiv kušnje na zlo.

Kada bismo točno znali datum naše smrti, mi bismo se vjerojatno odrekli mnogih zlih riječi koje nas navode na mnoga prosta djela. Mi ćemo morati dati račun o našemu životu. "Svakom čovjeku" smrt koja dolazi po njega kaže, da on mora ponijeti sa sobom knjigu računa. Da, mi ćemo morati obračun dati. A taj može ispasti negativan. Taj je rđav u ovome svijetu, ali se ovdje  još može popraviti na dobro. Ali jednom je konačni obračun. Kakav će izgledati kod mene?

U prvim stoljećima  ljudi su stvarno imali strah pred posljednjim sudom. I Crkva je (nažalost) često taj strah još "potpaljivala". Danas se taj strah kod mnogih izgubio. On je također imao i svoje dobro. Ljudi su znali: što danas i sada činim ili propuštam, to ima i posljedica ne samo za ovaj život, nego i za moju vječnu sreću ili nesreću.

Konačno  tu se ne radi samo o strahu od pakla, nego o strahu, drugima pripremiti "pakao", njih navoditi na zlo, povrijediti njihovo povjerenje, njih vrijeđati, njih sablazniti. Isus opominje stoga s najozbiljnijim riječima. I tko te riječi uzima ozbiljno, taj će se vrlo truditi, tako živjeti, da može dobro umrijeti, bez straha od pakla.

Fra Jozo Župić

30

http://www.zupa-svkriz.hr/pjesme/html/boze_moj_sto_je.htmhttp://gospa-lurdska.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=677&Itemid=46http://www.zupa-gajnice.hr/stranice/pjesmarica_d.htmlhttp://www.zmr.hr/index4.htmlhttp://www.cdp.hr/http://www.tabor.com.hr/http://www.injigo.com/Program Injigo obuhvaća ignacijanske duhovne vježbe u svakodnevnom životu od 30 tjedana (DV) kao i duhovne vježbe u šutnji od tri do trideset dana (DVŠ). Taj je Program započela u Zagrebu 1997. godine znanstvenica dr. sc. Marica Čunčić.http://www.gotquestions.org/Hrvatski/index.html

Traži GotQuestions.org Hrvatski

Sljedeće stranice dostupne su na hrvatskom jeziku.

Poštovani,

predstavljamo Vam vrlo uspješnu Udrugu: Hrvatsko športsko kulturno društvo Croatia Beč.Udruga djeluje od 1986. godine.Posjetite njihovu web stranicu na www.hskd-croatia.com

Stranicu je izradio prof. mag. Željko Batarilo

Srdačan pozdravhttp://www.trsat-svetiste.com/index.htm

http://ocimadrugoga.blogspot.com/ Ovdje možete pronaći jako puno poučnih primjera. Hvala autoru.

http://www.velecasnisudac.com/hr/clanak/990/samostan-sv-nikole

http://cudaprirode.com/portal/

http://www.rama-prozor.info/cms/index.php

http://www.samotnjak.com/

http://www.tebe-trazim.com/index.phpvrlo lijepa stranica

http://rosarioonline.altervista.org/index.php

http://medjugorskiglas.blog.hr/

http://www.frama-portal.com/poveznice/

http://www.frama-portal.com/

Franjevačke poveznice: OFS   Hrvatska

31

Međunarodno vijeće OFS – a

Socijalna inicijativa OFS – a i FRAME

Franciscians International

Klarise Zagreb

Duhovni asistenti i asistentice: Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda

Hrvatska provincija sv. Jeronima Franjevaca konventualaca

Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri

Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića

Franjevci trećoredci glagoljaši

Franjevačka provincija Uzvišenja sv. Križa – Bosna Srebrena

Hercegovačka provincija Uznesenja BDM

Milosrdne sestre sv. Križa

Zajednice mladih: Hrvatska dehonijanska mladež

Salezijanska mladež

Crkva i ostale poveznice: Hrvatska biskupska konferencija

Redovnici i redovnice

Ured za mlade HBK

Hrvatski Caritas

Zajednica Taize

SPAS – studentski pastoral

Glas Koncila

Veritas

Informativna katolička agencija (IKA)

Hrvatski katolički radio (HKR)

Radio Marija

DUHOS – Duhovnost osječkih studenata

Bivša stranica www.svetifrane.org nalazi se pod imenom nove domene: http://www.fradragoljevar.com/

2015.

RUJAN

32

N 27 26. KROZ GOD., Vinko PaulskiP 28 Vjenceslav, Vencel, VišeslavU 29 Mihael, Gabriel i RafaelS 30 Sv. Jeronim, zaštitnik Provincije

LISTOPAD

Č 1 Terezija od Djeteta IsusaP 2 Anđeli čuvari, VedranS 3 Maksimilijan, Gerard, EdmundN 4 27. KROZ GOD., Sv. Franjo AsiškiP 5 Flavijan, Miodrag, FloraU 6 Bruno, RenatoS 7 Gospa od Ružarija (Ružarica)Č 8 Srđ i Bako, Dan nezavisnosti ■P 9 Dionizije, DenisS 10 Franjo Borgija, DanijelN 11 28. KROZ GOD., Firmin, TvrtkoP 12 Serafin, MaksoU 13 Edo, HugolinS 14 Kalist, Stanislav, DivnaČ 15 Terezija AvilskaP 16 Margareta M. AlacoqueS 17 Ignacije Antiohijski, VatroN 18 29. KROZ GOD., MISIJSKA Luka, evanđelistP 19 Petar Alkantarski, Pavao od KrižaU 20 Vendelin, Irena, MiroslavS 21 Uršula, CelinaČ 22 Marija Saloma, Ivan Pavao II.P 23 Ivan KapistranS 24 Antun Marija ClaretN 25 30. KROZ GOD., Katarina Kotrom., Spomen DakseP 26 Demetrije, RadovanU 27 Sabina, Gordana, Duh AsizaS 28 Šimun i Juda TadejČ 29 Narcis, Linda, DarkoP 30 Alfonz Rodriguez, MarceIS 31 Kristofor, Vuk

STUDENI

N 1 31. KROZ GOD., SVI SVETI (Matica) ■P 2 DUŠNI DANU 3 Martin PorresS 4 Karlo Boromejski, DragoČ 5 Mirko, Ljiljana, P 6 Leonard, Sever, MelanijaS 7 Ernest, Karina, Mila, BaldoN 8 32. KROZ GOD., Gracija Kot.P 9 Posv. Later. bazilike, VitoU 10 Leon Veliki

33

S 11 Martin, biskup, (Šumet)Č 12 Jozafat, SilvanP 13 Stanislav Kostka, Ivan TrogirskiS 14 Nikola TavelićN 15 33. KROZ GOD., Albert Veliki, LeopoldP 16 Ivan Trogirski, MargaretaU 17 Elizabeta zašt. FSRS 18 Posveta bazilike sv. Petra i PavlaČ 19 Matilda, Faust, KristinP 20 Srećko, SilvestarS 21 Mavro, Gospa od ZdravljaN 22 KRIST KRALJ, Cecilija, DobrilaP 23 Klement, BlagoU 24 Krševan, KrizogonS 25 Katarina Aleksandrijska, KataČ 26 Hugo, Konrad, LeonardP 27 Virgilije, Maksim, ValerijaS 28 Jakov Markijski, DržislavN 29 1. DOŠAŠĆA, Svi sveti Franj. redaP 30 Andrija, ap., Hrvoslav

PROSINAC

U 1 Natalija, BoženaS 2 Bibijana, Blanka Č 3 Franjo Ksaverski, Lucije P 4 Ivan Damašćanski, Barbara S 5 Saba, Savka, Ada N 6 2. DOŠAŠĆA, Nikola, Nikša (Dračevo selo)P 7 Ambrozije, Agaton U 8 Bezgr. začeće BDMS 9 Zdravka, Valerija, Abel (kvatre)Č 10 Gospa Loretska, JulijanaP 11 Damaz, Damir (kvatre)S 12 Ivana F. Chantal (kvatre)N 13 3. DOŠAŠĆA, Lucija, SvjetlanaP 14 Oton iz Pule, Ivan od Križa U 15 Drinske mučenice, DarijaS 16 Adela, Zorka, Albina Č 17 Lazar, FlorijanP 18 Gracijan, Bosiljko S 19 Urban, Tea, Vladimir N 20 4. DOŠAŠĆA, Amon, Teofil P 21 Petar Kanizije, Mihej pr.U 22 Honorat, ČaslavS 23 Ivan Kentijski, Viktorija Č 24 BADNJAK, Adam i Eva, Delfin P 25 BOŽIĆ - ROĐENJE ISUSOVO ■S 26 Stjepan Prvomučenik ■N 27 SV. OBITELJ, Ivan, ap. i ev., Janko, Fabiola P 28 Nevina dječica, Nevenka U 29 Toma Becket S 30 Nicefor, Trpimir

34

Č 31 Silvestar, papa, Zahvalnica

■ oznaka za državne blagdane (neradne dane)

35