Isusov Govor Na Gori

8/8/2019 Isusov Govor Na Gori

1/224

1

Ellen G. White

Isusov govor na Gori


2/224

ISUSOV GOVOR NA GORI2

Nakladnici

ADVENTUS d.o.o.www.adventus.hri ZNACI VREMENA

Ova se knjiga smije umnoavati, djelominoili u cijelosti, uz pisano doputenje nakladnika.

UrednikDragutin Matak

PrijevodMilan ulji

LekturaLjerka Koren

KorekturaDarko Fili

PrijelomGENESIS, Zagreb

NaslovnicaKreimir Godina

Harry Anderson, Propovijed na Gori

TisakSTUDIO MODERNA, Zagreb


3/224

3

Ellen G. White

Isusov govor

na Gori Drugo izdanje

Zagreb, 2005.

ADVENTUS


4/224


CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb

UDK 252:286

WHITE, Ellen GouldIsusov govor na Gori / Ellen G.

[Gould] White ; [prijevod Milan ulji]. -2. izd. - Zagreb : Adventus : Znaci

vremena, 2005.

Prijevod djela: Thoughts from the Mount ofBlessing. - Kazalo

ISBN 953-7119-14-9 (Adventus)451102204

Biblijski tekstovi navedeni su

prema izdanju Kranske sadanjosti.


5/224

5

KRISTOVIM UENICIMA,

koje Uitelj i sad poziva davie cijene duhovno kraljev-stvo od zemaljskoga kraljev-stva, u nadi da e im ovestranice jo jasnije prikazati

slavu Nevidljivoga.


6/224



7/224

7

Rije unaprijed

Stotine tisua primjeraka knjige Isusov go-

vor na Gorinale su svoje itatelje na stotinjak jezika svijeta otkad se knjiga prvi put pojaviladavne 1896. godine.

Da Uiteljeve pouke, izreene na Gori, nasta- ve prosvjetljivati, ohrabrivati i blagoslivljati o-vjeanstvo, elja je ne samo spisateljice Ellen G.

White, ve i onih kojima je ona povjerila skrbo svojoj duhovnoj ostavtini.

Nakladnik


8/224



9/224

9

Predgovor

Propovijed na Gori nebeski je blagoslov svi-

jetu glas s Bojega prijestolja. Upuena je ovje-anstvu da mu bude zakon o dunostima i svjet-lost s Neba, nada i utjeha u oaju, radost i okrjepau svim okolnostima i na svim ivotnim stazama.Propovjednik nad propovjednicima, najvei Uiteljovdje izgovara rijei kojima Ga je sm Otac nadah-

nuo.Blaenstva su Kristov pozdrav ne samo oni-ma koji vjeruju, ve i cijeloj ljudskoj obitelji. Izgle-da kao da je On na trenutak zaboravio da se nala-zi na ovome svijetu, a ne na Nebu, pa se posluiopozdravom uobiajenim u svijetu svjetlosti. Blago-

slovi su tekli s Njegovih usana kao ivotodavnastruja koja je iznenada potekla iz zatvorenog vrela.Krist nas ne ostavlja u nedoumici o karakter-

nim osobinama koje e On uvijek priznavati iblagoslivljati. Od slavoljubivih miljenika svijetaKrist se okrenuo k onima koje su takvi odbacili,

proglasivi blaenima sve one koji prime Njegovusvjetlost i ivot. Siromane duhom, krotke, smjer-ne, alosne, prezrene i prognane Krist poziva u


10/224


svoje zatitniko naruje: Doite k meni... i jau vas okrijepiti. (Matej 11,28)

Krist moe promatrati bijedu svijeta nepoalivi to je stvorio ovjeka. U ljudskom srcuOn vidi vie, a ne samo grijeh i bijedu. Svojombeskrajnom mudrosti i ljubavlju Krist vidi mo-gunosti i visine koje ovjek moe dosegnuti. Iako

su ljudska bia zlouporabila primljene blagoslove i unitila dostojanstvo dano od Boga, Kristzna da e Stvoritelj ipak biti proslavljen njiho-

vim otkupljenjem.Rijei koje je Krist izgovorio s Gore blaen-

stva sauvat e svoju silu kroz sva vremena. Svaka

misao je dragulj iz riznice istine. Naela iznesenau ovoj propovijedi vrijede za sva vremena i zasve ljude. Krist je boanski silno izraavao svoju

vjeru i nadu istiui jednu po jednu kategorijuljudi, blagoslovljenih zato to su izgradili prave-dan karakter. ivei ivotom ivotodavca, vjerom

u Njega svatko moe dostii ideal opisan Nje-govim rijeima.

Ellen G. White


11/224

11

Na obronku Gore

Vie od etrnaest stoljea prije Isusovog ro-

enja u Betlehemu, okupila su se Izraelova djecau divnoj ekemskoj dolini da s gor, s obiju stranasluaju glasove sveenika koji su izricali blago-slove i prokletstva blagoslov, budete li slualizapovijedi Jahve, Boga svoga... a prokletstvo, nebudete li sluali... (Ponovljeni zakon 11,27.28)

I tako je gora s koje su bile izgovorene rijeiblagoslova postala poznata kao Gora blaenstava.Meutim, na Gerizimu nisu bile izgovorene rijeikoje e postati blagoslov grjenom i jadnom svi-

jetu. Izrael je propustio ostvariti uzvieni idealkoji mu je bio postavljen. Netko drugi, a ne Joua

Nunov, morao je povesti Boji narod u pravi spo-koj vjere. Gerizim nije vie poznat kao Gora bla-enstava. Sad je to ona bezimena gora pokraj Ge-nezaretskog jezera, s koje je Isus izgovorio rijeiblagoslova svojim uenicima i mnotvu.

Zamislimo taj prizor i, sjedei s uenicima

na obronku Gore, pokuajmo se unijeti u mislii osjeaje koji su ispunjavali njihova srca. Kadshvatimo to su Kristove rijei znaile onima koji


12/224


su ih sluali, u njima emo nazrijeti novu ivosti ljepotu i otkriti pouke koje nam pruaju.

Kad je Spasitelj otpoeo svoju slubu, ope-prihvaena predodba o Mesiji i Njegovom djelupotpuno je onesposobljivala narod da Ga prihvati.Duh prave pobonosti izgubio se u tradicijamai ceremonijama, a proroanstva su tumaena po

nahoenju oholih srca prionulih uz svijet. Heb-reji su oekivali Mesiju ne kao Spasitelja odgrijeha, ve kao velikoga vou koji e sve narodepokoriti vlasti lava iz plemena Judina. Uzalud ih

je Ivan Krstitelj pozivao na pokajanje silom kakvusu imali stari proroci, silom koja je potresala srca.

Uzalud ih je na Jordanu upuivao na Isusa kaona Boje Janje koje je uzelo na sebe grijehe svijeta. Bog je nastojao usmjeriti njihove misli naIzaijino proroanstvo o Spasitelju mueniku, alioni nisu htjeli sluati.

Da su se uitelji i voe u Izraelu podinili

Kristovoj preobraavajuoj milosti, On bi ih ui-nio svojim predstavnicima meu ljudima. Prvoje u Judeji bio najavljen dolazak Bojega kraljev-stva te je upuen poziv na pokajanje. Izgnaviiz jeruzalemskoga hrama one koji su ga oskvr-nuli, Isus se objavio kao Mesija Onaj koji e

oistiti duu od prljavtine grijeha i uiniti daNjegov narod postane sveti hram Gospodinu. Alihebrejski voe nisu se htjeli poniziti i prihvatiti


13/224

13

poniznog Uitelja iz Nazareta. Kad je drugi putposjetio Jeruzalem, bio je izveden pred sinedrij.Samo je strah od naroda sprijeio velikodostojnikeda Mu ne pokuaju oduzeti ivot. Zato je, napu-stivi Judeju, otpoeo svoju slubu u Galileji.

Izgnavi iz

jeruzalemskogahrama one koji

su ga oskvrnuli, Isus se objaviokao Mesija

Onaj koji eoistiti duu od grijeha i uinitida Njegov narod

postane svetihram Gospodinu.

Tamo je radio neko-liko mjeseci prije nego

to je odrao propovijedna Gori. Vijest da je bli-zu kraljevstvo nebesko(Matej 4,17), koju je ob-

javljivao po svoj zemlji,privukla je pozornost

svih drutvenih slojeva i jo vie razgorjela pla-men njihovih slavoljubi-

vih nada. Slava novogUitelja prela je granicePalestine i, bez obzira na

dranje glavara, proirilose miljenje da bi to mo-gao biti Otkupitelj kojemu su se nadali. Velikomnotvo pratilo je Isusa na svakom koraku, a odu-evljenje naroda sve vie je raslo.

Dolo je vrijeme da i uenici, najblii Kristovi

suradnici, ponu neposrednije sudjelovati u Nje-govu radu kako to veliko mnotvo ne bi ostalonezbrinuto, kao ovce bez pastira. Neki su se ue-

NA OBRONKU GORE


14/224


nici pridruili Isusu jo u poetku Njegove slu-be. Gotovo sva dvanaestorica bili su meusob-no povezani kao lanovi Kristove obitelji. ak ioni, zavedeni uenjem rabina, zajedno s ostali-ma oekivali su zemaljsko kraljevstvo. Nisu moglishvatiti Isusove postupke. Bili su zbunjeni i uzne-mireni to se On uope ne trudi osigurati za svoje

djelo potporu sveenika i rabina te to nita nepoduzima da bi uspostavio svoju vlast kao ze-maljski vladar. Mnogo je jo trebalo raditi s timuenicima prije nego to postanu spremni pri-hvatiti svetu odgovornost koja e im biti povje-rena kad se Isus uznese na nebo. Ipak, odgovorili

su na Kristovu ljubav i premda su bili sporogasrca za vjerovanje Isus je u njima vidio ljudekoje e moi obuiti i pripremiti za svoje velikodjelo. A sad, budui da su bili s Njim ve dovoljnodugo da mogu donekle uvrstiti svoju vjeru uboansku narav Njegova poslanja i budui da je

i narod dobio neoboriv dokaz Njegove moi, pri-premljen je put da se javno izloe naela Kristovakraljevstva, to e im pomoi da shvate Njego-

vu pravu narav.Sm, na brdu kraj Galilejskog jezera, Isus je

proveo cijelu no u molitvi za te svoje izabrani-

ke. U zoru ih je pozvao k sebi. Izgovarajui rijeimolitve i pouke, poloio je ruke na njihove gla-ve u znak blagoslova te ih tako odvojio za evan-


15/224

15

eosko djelo. Zatim se zajedno s njima spustiona obalu jezera. Ondje se od ranoga jutra okup-ljalo veliko mnotvo.

Osim uobiajenog mnotva iz galilejskih gra-dova, tamo su bili mnogi iz Judeje i iz samoga

Jeruzalema; iz Pereje i poluneznaboakog De-

Sva su srcadrhtala u nadida e Izraeluskoro pred

svim narodimabiti slavljen kaoGospodnjiizabranik, a

Jeruzalem bitiuzdignut kao

prijestolnica

svjetskogcarstva.

kapolisa; iz Idumeje, ju-

no od Judeje, i iz Tira iSidona, fenikih gradovana obali Sredozemnogmora, a ... kad se uloto on ini, oni dooeda ga uju i da se izli-

jee od svojih bolesti; ...jer je iz njega izlazila silakoja je lijeila sve. (Mar-ko 3,8; Luka 6,17-19)

Budui da na ono-me dijelu uske obale, do-

kle je mogao doprijetiNjegov glas, nije bilo dovoljno mjesta ni da Gastojei sluaju svi koji suGa eljeli uti, Isus ih je poveo natrag premaobronku gore. Stigavi do zaravni, gdje se to ve-

liko mnotvo moglo udobno smjestiti, Isus je sjeona travu, a uenici i narod slijedili su Njegovprimjer.

NA OBRONKU GORE


16/224


Osjeajui da e se dogoditi neto osobito,uenici su se gurali oko svojega Uitelja. Doga-aji toga jutra uvrstili su ih u uvjerenju da esad biti objavljen neki proglas o kraljevstvu kojee On, kako su se iskreno nadali, uskoro uspo-staviti. Mnotvo je bilo ispunjeno osjeajem ie-kivanja, a na svim licima zrcalilo se duboko za-

nimanje.Dok su sjedili na zelenom obronku ekajuida boanski Uitelj progovori, srca su im bilapuna misli o buduoj slavi. Bilo je tu knjievni-ka i farizeja koji su eljno oekivali dan kad edobiti vlast nad omrznutim Rimljanima i prisvojiti

bogatstva i sjaj toga velikog svjetskog carstva. Si-romani poljodjelci i ribari nadali su se obeanjuda e njihove bijedne kolibe, oskudna hrana, te-goban ivot i strah od neimatine biti zamijenjenipalaama punim izobilja i danima bezbrinosti.Nadali su se da e im Krist umjesto jedinog gru-

bog ogrtaa, koji im je danju sluio kao odjea,a nou kao pokriva, dati raskone i skupocjenehaljine njihovih osvajaa.

Sva su srca drhtala u uznositoj nadi da eIzrael uskoro pred svim narodima biti slavljenkao Gospodnji izabranik, a Jeruzalem biti uzdig-

nut kao prijestolnica svjetskog carstva.


17/224

17

Blaenstva

Zatim otvori usta svoja i poe ihovako uiti: Blago siromanima u

duhu, jer je njihovo kraljevstvonebesko! (Matej 5,2.3)

Kao neto strano i novo odjeknule su te rijeiu uima iznenaenog mnotva. Takvo uenje bilo

je suprotno svemu to su dotad uli od sveenika

ili rabina. U njemu nisu mogli nai nita to bilaskalo njihovoj uznositosti ili poticalo njihoveslavoljubive nade. Ali iz toga novog Uitelja zraila

je snaga koja ih je oaravala. Sama Njegova nazo-nost irila je miomiris boanske ljubavi, poputcvijeta to iri svoj miris. Njegove su rijei padale

kao rosa na travu, kao kia to natapa zemlju.(Psalam 72,6) Svi su osjeali da je pred njimaOnaj koji ita tajne due, a ipak im pristupa snjenim suosjeanjem. Otvorili su Mu svoja srca,a dok su sluali, Sveti Duh im je otkrivao diopo dio znaenja pouke koju je ovjeanstvo svih

stoljea trebalo nauiti.Vjerske voe u Kristovo doba smatrali su daimaju veliko duhovno blago. Molitva farizeja: Bo-


18/224


e, zahvaljujem ti to nisam kao ostali ljudi (Luka18,11) izraavala je osjeaje toga drutvenog sloja,a uvelike i osjeaje cijelog naroda. Ali u mnotvuokupljenom oko Isusa bilo je pojedinaca koji suosjeali svoje duhovno siromatvo. Kad se u u-desnom ulovu ribe otkrila Kristova boanska sila,Petar je pao pred Spasiteljeve noge uzviknuvi:

Udalji se od mene, Gospodine, jer sam grenik!(Luka 5,8) I u mnotvu okupljenom na brdu bilo je dua koje su, suoene s Njegovom neporo-nou, osjeale da su nesretne, i bijedne, i siro-mane, i slijepe, i gole (Otkrivenje 3,17), pa sueznule za milou Bojom u svoj spasiteljskoj

snazi... (Titu 2,11). Kristove rijei pozdrava pro-budile su u tim duama nadu; vidjele su da Bogblagoslivlja i njihov ivot.

Isus je ponudio au blagoslova onima kojisu mislili: Bogat sam, nagomilao sam bogatstvo;nita mi ne treba (Otkrivenje 3,17), ali su oni

prijezirno odbacili milostivi dar. Onaj tko sebesmatra savrenim, tko misli da je dovoljno do-bar i zadovoljava se svojim stanjem, niti ne ez-ne postati sudionik u Kristovoj milosti i praved-nosti. Uznositost ne osjea da joj je bilo to po-trebno pa zato zatvara srce Kristu i neizmjernim

blagoslovima koje je On doao podariti. U srcutakve osobe nema mjesta za Isusa. Oni koji suu vlastitim oima bogati i dostojni potivanja, ne


19/224

19

trae vjerom i ne primaju Boji blagoslov. Osje-aju da su siti, a odlaze gladni. Pomo koju Kristmoe pruiti cijene oni koji znaju da se sami ni-kako ne mogu spasiti niti sami od sebe uinitiijedno dobro djelo. To su siromani duhom, zakoje On kae da e biti blagoslovljeni.

BLAENSTVA

ovjeka kojemu pra-

ta, Krist najprije vodina pokajanje, a djelo jeSvetoga Duha uvjeriti gada je grjean. Oni ija jesrca Boji Duh uvjeriosvojim utjecajem, spo-

znaju da u sebi nemajunieg dobroga, da je sveto su ikad inili biloproeto samoljubljem igrijehom. Slino bijed-nom cariniku, oni stoje po strani, ne usuujui

se ak ni pogled usmjeriti k nebu, i viu: Boe,smiluj se meni greniku! (Luka 18,13) Takvi pri-maju blagoslov. Pokajnik dobiva oprost, jer jeKrist Jaganjac Boji koji uzima grijeh svijeta.(Ivan 1,29) Bog je obeao: Budu l vam grijesikao grimiz, pobijeljet e poput snijega; kao pur-

pur budu li crveni, postat e kao vuna. Datu vam novo srce, nov duh udahnut u u vas!(Izaija 1,18; Ezekiel 36,26.27)

Kristove rijeipozdrava probudile su utim duamanadu; vidjele su

da Bogblagoslivlja injihov ivot.


20/224


O siromasima u duhu Isus kae: Njihovo jekraljevstvo nebesko. To kraljevstvo nije, kakosu oekivali Kristovi sluatelji, prolazno i zemalj-sko. Krist je ljudima otvorio duhovno kraljevstvosvoje ljubavi, milosti i pravednosti. Oznaka Mesi-

jinog kraljevstva jest slinost sa Sinom ovjejim.Njegovi podanici su siromani duhom, krotki,

proganjani zbog pravde. Njima pripada nebes-ko kraljevstvo. Premda jo nije sasvim dovreno,u njima je otpoelo djelo koje e ih uiniti do-stojnima sudionitva u batini svetih u svjetlu.(Koloanima 1,12)

Svi koji osjeaju veliko siromatvo svoje due

i shvaaju da nemaju u sebi nikakvog dobra, mo-gu dobiti pravednost i snagu ugledavi se na Isusa.On kae: Doite k meni svi koji ste umorni ioptereeni, i ja u vas okrijepiti. (Matej 11,28)Isus vas moli da svoje siromatvo zamijenite bo-gatstvom Njegove milosti. Mi nismo dostojni Boje

ljubavi, ali je dostojan Krist, na Jamac. On moesavreno spasiti sve koji dolaze k Njemu. Kakvogod bilo vae iskustvo u prolosti, koliko god bileobeshrabrujue vae trenutane okolnosti, akodoete k Isusu takvi kakvi jeste, slabi, bespomo-ni i oajni, na milostivi Spasitelj daleko e vam

izii u susret, zagrlit e vas rukama svoje ljuba-vi i ogrnuti platem svoje pravednosti. Predstavite vas Ocu, odjevene u bijelu odjeu svojega ka-


21/224

21

raktera. On se zalae za nas pred Bogom: Jasam zauzeo mjesto ovoga grjenika. Ne gledaj tozalutalo dijete, ve gledaj mene. Koliko god gla-sno Sotona govorio protiv nae due optuujui

je za grijeh i polaui na nas pravo kao na svojplijen, Kristova krv govori mnogo silnije.

Kazat e: Jedino je u Jahvi pobjeda i sna-

ga... U Jahvi e pobijediti i proslavit se sve potom-stvo Izraelovo! (Izaija 45,24.25)

Blago onima koji tuguju, jer e seutjeiti! (Matej 5,4)

Tugovanje o kojemu je ovdje rije iskrenoje aljenje zbog grijeha. Isus kae: A ja, kad bu-dem podignut sa zemlje, sve u ljude privui ksebi. (Ivan 12,32) Kad je netko pokrenut da po-gleda Isusa raspetog na kriu, shvaa svu grje-nost ljudskog roda i spoznaje da je grijeh muio

i razapeo Gospodina slave. Uvia da je, iako vo-ljen neizrecivo njenom ljubavlju, svojim ivo-tom davao sliku stalne nezahvalnosti i buntovni-tva. Odrekao se svojega najboljeg Prijatelja izlouporabio najdragocjeniji dar Neba. Ponovno

je sm razapinjao Bojega Sina i probadao Nje-

govo okrvavljeno i probodeno srce. Ponor grijeha,golem, mraan i dubok, odvaja ga od Boga i onplae slomljena srca.

BLAENSTVA


22/224


Tko tako tuguje, utjeit e se. Bog namotkriva nau krivnju da bismo mogli nai utoiteu Kristu, osloboditi se ropstva grijehu uz Njegovupomo i radovati se u slobodi Bojih sinova. Upravoj skruenosti moemo doi do podnojakria i ondje ostaviti svoje terete.

Spasiteljeve rijei objavljuju vijest utjehe i

onima koji podnose nedae ili su nekoga izgu-bili. Nae tuge ne niu iz zemlje. Jer samo nera-do on poniava i rascvili sinove ovjeka. (Tu-aljke 3,33) Kad Spasitelj dopusti da na nas nai-u kunje i nevolje, to nam je za nae (pravo)dobro, da bismo postali dionicima njegove sve-

tosti. (Hebrejima 12,10) Koliko god kunja iz-gledala gorka i teka, ako se podnosi s vjerom,donijet e blagoslov. Okrutan udarac koji odnosizemaljske radosti, moe nam usmjeriti pogled pre-ma Nebu. Koliko je onih koji nikad ne bi upo-znali Isusa da ih patnja nije natjerala da u Njemu

potrae utjehu!Bog se slui ivotnim nedaama da bi uklo-nio neistou i grubost iz naega karaktera. Re-zanje, oblikovanje, klesanje, glaanje i dotjerivanjebolni su postupci to ih nedae obavljaju. Nijelako biti pritisnut uz kota brusilice, ali tako se

kamen priprema za mjesto koje treba zauzeti unebeskom hramu. Uitelj ne troi vrijeme i trudna neku bezvrijednu grau. On glaa samo svoje


23/224

23

dragocjeno kamenje da bi postalo vrijedno pa-lae.

Gospodin e pomoi svima koji se uzdajuu Njega. Ljudi vjere postii e dragocjene po-bjede, nauit e dragocjene pouke i stei drago-cjena iskustva.

Na nebeski Otac nikad ne zaboravlja one

koje je obuzela tuga. Kad se David penjao uz

BLAENSTVA

Maslinsku goru, sve pla-ui, pokrivene glave ibos (2. Samuelova 15,30), Gospodin ga je sa-aljivo promatrao. David

je bio odjeven u kostri- jet, grubu tkaninu odkozje dlake, i savjest ga

je optuivala. Ti vanjskiznakovi poniznosti svje-doili su o njegovoj du-

Koliko je onihkoji nikad ne biupoznali Isusa

da ih patnjanije natjeralada u Njemu

potrae utjehu!

bokoj skruenosti. Planim i bolnim rijeima iznio je pred Boga svoju nevolju. Gospodin nije od-bacio svojega slugu. Nikad David nije bio takodrag Srcu beskrajne Ljubavi kao tada kad je, obu-zet grinjom savjesti, bjeao da spasi svoj ivotod neprijatelja koje je njegov vlastiti sin podig-

nuo na bunu. Gospodin kae: Ja korim i karamsve koje ljubim. Prema tome, budi revan i obratise! (Otkrivenje 3,19) Krist podie skrueno srce


24/224


i isti ojaenu duu sve dok ona ne postane Nje-govo prebivalite.

Ali kad naiu nevolje, koliki su meu namaslini Jakovu! Mislimo da je to neprijateljeva ruka.U tami se slijepo borimo sve dok nam neponestane snage i vie ne moemo nai ni utjeheni izbavljenja. Boanski dodir otkrio je Jakovu

u osvit dana Onoga s kime se borio, Anelazavjeta, i on je plaui bespomono pao na grudiBeskrajne Ljubavi da primi blagoslov za kojim

je eznula njegova dua. I mi trebamo nauitida su nevolje blagoslov, ne prezirati Gospodnjeukore niti klonuti kad nas On opominje.

Da, blago ovjeku koga Bog odbaci... Onranjava, ali i ranu povija, udara, i svojom zacje-ljuje rukom. Iz est e nevolja tebe izbaviti, niu sedmoj zlo te dotaknuti nee. (Job 5,17-19)Krist prilazi svakoj ranjenoj dui da je iscijeli.ivot pun bolnih gubitaka, alosti i patnje mo-

e se razvedriti dragocjenim otkrivanjem Njegovenazonosti.Bog ne eli da ostanemo pritisnuti nijemom

boli, ranjena i slomljena srca. On eli da podig-nemo pogled i gledamo Njegovo drago lice punoljubavi. Dragi Spasitelj stoji pokraj mnogih ije

su oi tako obnevidjele od suza da Ga ne moguprepoznati. ezne uzeti nae ruke i potaknutinas da gledamo u Njega s jednostavnom vjerom,


25/224

25

doputajui Mu da nas vodi. Njegovo je srce otvo-reno za nae duboke alosti, tuge i nevolje. Spa-sitelj nas je ljubio vjenom ljubavlju i okruivaonjenom dobrotom. Srcem se uvijek moemo oslo-niti na Njega i neprekidno razmiljati o Njego-

BLAENSTVA

voj njenoj dobroti i lju-bavi. On e uzdignuti

duu iznad svakodnevnihtuga i nevolja i dati jojmir.

Mislite na to, napa-ena i bolna djeco, i ra-dujte se u nadi, jer sve

to je od Boga roenopobjeuje svijet. (1. Iva-nova 5,4)

Blaeni su i oni kojiplau zajedno s Isusomosjeajui suut prema

svijetu zbog njegovihpatnja i tugu zbog nje-

Krist prilazi

svakoj ranjenojdui da jeiscijeli. ivot

pun bolnih gubitaka, alosti

i patnje moe serazvedritidragocjenimotkrivanjem

Njegovenazonosti.

govih grijeha. U takvom plau nijedna misao nijeposveena sebi. Isus je bio ovjek boli i podnosio

je duevne patnje koje nijedan jezik ne moe opi-sati. Njegov duh bio je rastrgan i ranjavan ljud-

skim prijestupima. Usrdnou punom samopri- jegora trudio se ublaiti bijedu i jade ovjean-stva, a srce Mu je obuzimala teka tuga dok je


26/224


promatrao mnotvo koje je odbijalo doi k Nje-mu i dobiti ivot. Svi Kristovi sljedbenici proie kroz to iskustvo. Budui da u sebi nose Nje-govu ljubav, suraivat e s Njim u spaavanjuizgubljenih. Sudjelovat e u Kristovim patnjama,ali i u slavi koja e se javiti. Budui da su s Njimbili jedno u Njegovu djelu i pili zajedno s Njim

au boli, sudjelovat e i u Njegovoj radosti.Nevolje su nauile Isusa da obavlja slubuutjeitelja. U svakoj ljudskoj tuzi i On je tuan,a budui da je sam trpio i bio kuan, moe po-moi onima koji stoje u kunji. (Izaija 63,9; Heb-rejima 2,18) Svaka dua koja se sjedinila s Nje-

govim mukama ima prednost sudjelovati u tojslubi. Zaista, kao to se patnje Kristove preo-bilno izlijevaju na nas, tako preobilna biva i na-a utjeha po Kristu. (2. Korinanima 1,5) Go-spodin prua oaloenima osobitu milost. Nje-zinom silom omekava srca i pridobiva due. Nje-

gova ljubav otvara put ranjenoj i izmuenoj duite postaje melem onima to tuguju. Pa i pisaosam vam ovo isto da me ne raaloste na momdolasku oni koji bi me trebali razveseliti, uvjerenza vas sve da je moja radost radost i vas sviju.Da, pisao sam vam u velikoj tuzi, u tjeskobi srca

i s mnogim suzama, ne da vas raalostim, veda upoznate preveliku ljubav koju imam prema vama. (2. Korinanima 2,3.4)


27/224

27

Blago krotkima... (Matej 5,5)

U Blaenstvima je objavljena razvojna crtakranskog iskustva. Oni koji su osjetili da imje Krist potreban, koji su plakali zbog svojih grijeha i zajedno s Kristom proli kroz kolu patnje,nauit e se i krotkosti od boanskog Uitelja.

Vrlinu krotkog i blagog podnoenja neprav-

de nisu cijenili ni neznaboci ni Hebreji. Rijeito ih je Mojsije, nadahnut Svetim Duhom, kazaoo sebi da je najkrotkiji ovjek na Zemlji na-rod u to doba nije smatrao pohvalom. Ponajprijesu izazivale saaljenje ili prijezir. Ali Isus progla-ava krotkost jednim od najvanijih uvjeta za ula-

zak u Njegovo kraljevstvo. Boanska ljepota tedragocjene vrline otkrila se u Njegovu osobnomivotu i karakteru.

Isus, sjajnost Oeve slave, nije se ljubomornodrao svoje jednakosti s Bogom, nego se nje liiouzevi narav sluge i postavi slian ljudima. (Fi-

lipljanima 2,6.7) Pristao je proi kroz najtea isku-stva ivota koraajui usred sinova ljudskih nekao kralj koji zahtijeva poasti, ve kao Onaj iji

je ivotni poziv sluiti drugima. U Njegovu pona-anju nije bilo ni traga lane revnosti ili hladnestrogosti. Narav Iskupitelja svijeta bila je uzvieni-

ja od aneoske, a ipak su s Njegovim boanskimvelianstvom bile sjedinjene krotkost i poniznost,kojima je sve privlaio k sebi.

BLAENSTVA


28/224


Isus se odrekao sebe i nije se isticao nijednimsvojim djelom. U svemu se pokoravao volji svo-

jega Oca. Kad je Njegovo poslanje na Zemlji bilo ve pri kraju, mogao je rei: Ja sam tebe pro-slavio na zemlji, izvrivi djelo koje si mi daoda uinim. (Ivan 17,4) Krist nas poziva: Uzmite

jaram moj na se i uite od mene, jer ja sam krotka

i ponizna srca. Ako, dakle, tko hoe ii zamnom, neka se odree samog sebe, neka uzmesvoj kri i neka me slijedi (Matej 11,29; 16,24).Odbacimo zato svoje sebine interese s prijestoljai neka oni vie ne vladaju duom.

Onaj tko gleda na Kristovo samoodricanje i

Njegovu poniznost srca, bit e prinuen rei, kaoto je rekao Daniel kad je ugledao Onoga koji je bio slian sinovima ovjejim: Ostadoh samgledajui to veliko vienje; onemoah, lice miproblijedje, iznakazi se, snaga me ostavi. (Daniel10,8) Samopouzdanje i samoisticanje, ime se hva-

limo, prikazuju nam se tada u svoj svojoj odur-nosti, kao znaci robovanja Sotoni. ovjek se ponaravi uvijek nastoji istaknuti i uvijek je spre-man boriti se za prvenstvo. Ali onaj tko ui odIsusa, odrekao se sebe, oholosti i elje za prven-stvom. U njegovoj dui vlada mir, a njegovom

osobnou upravlja Sveti Duh. Tada vie ne tei-mo za najviim mjestom. Ne gajimo slavoljubivutenju da nametljivou obratimo pozornost na


29/224

29

sebe, ve osjeamo da je nae najvie mjesto krajnogu Spasiteljevih. Tada gledamo u Isusa oe-kujui da nas Njegova ruka povede, oslukuje-mo Njegov glas da nas uputi. Apostol Pavao je

BLAENSTVA

stekao to iskustvo: ... jasam, naime, po zakonuumro Zakonu da ivim

Bogu, s Kristom sam ra-zapet na kri; ivim aline vie ja, nego Krist i-

vi u meni: ivot koji sa-da provodim u tijelu,provodim u vjeri u Sina

Bojega, koji mi je iska-zao ljubav i samoga sebeza mene predao neprezirem milost Boju,

jer, ako opravdanje do-

Ako primimo Krista kao stalnog gosta svoje due, Bojimir, kojinadmauje

svaki um,

sauvat e naa srca i misli u Kristu Isusu.

lazi po Zakonu, onda je Krist uzalud umro. (Ga-

laanima 2,19.20)Ako primimo Krista kao stalnog gosta svojedue, Boji mir, koji nadmauje svaki um, sau-

vat e naa srca i misli u Kristu Isusu. Spasite-ljev ivot na Zemlji, iako ispunjen sukobima, bio

je ivot mira. Dok su Ga razjareni neprijatelji

stalno progonili, On je govorio: Onaj koji meposla sa mnom je. On me ne ostavlja sama, jerja uvijek inim to je njemu ugodno. (Ivan 8,29)


30/224


Nikakva oluja ljudskog ili sotonskog gnjeva nijemogla poremetiti mir Njegova savrenog zajed-nitva s Bogom: Ostavljam vam mir; mir, i tosvoj, dajem vam. Uzmite jaram moj na se i uiteod mene, jer sam krotka i ponizna srca. Takoete nai pokoj svojim duama, jer jaram je mojsladak, a moje breme lako. (Ivan 14,27; Matej

11,29)Samoljublje unitava na mir. Dok naa se-bina narav ivi u nama, spremni smo je stalnobraniti od ponienja i uvrede; ali kad smo mr-tvi i kad je na ivot skriven s Kristom u Bogu,neemo primati k srcu zanemarivanje i podcje-

njivanje. Bit emo gluhi za ogovaranje i slijepiza porugu i uvredu. Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva; ljubav ne zavidi, ne hvasta se, neoholi se. Nije nepristojna, ne trai svoje, ne raz-drauje se, zaboravlja i prata zlo; ne raduje senepravdi, raduje se istini. Sve ispriava, sve vje-

ruje, svemu se nada, sve podnosi. Ljubav nikadne prestaje. (1. Korinanima 13,4-8)Srea koja potjee iz zemaljskih izvora pro-

mjenjiva je kao to su promjenjive okolnosti okojima ovisi. Ali Kristov mir je stalan i trajan.On ne ovisi o ivotnim okolnostima, o koliini

svjetovnih dobara ni o broju zemaljskih prijate-lja. Krist je izvor ive vode, a srea koja potje-e od Njega nikad nee iznevjeriti.


31/224

31

Kristova krotkost, pokazana u domu, usreite sve ukuane: ona ne izaziva svau, ne uzvra-a ljutito, ve stiava razdraeni temperament izrai blagou to je osjeaju svi koji su u kru-gu njezinog utjecaja. Svaku zemaljsku obitelj ukojoj se njeguje, ona ini dijelom velike nebes-ke obitelji.

BLAENSTVA

Bilo bi nam kudika-mo bolje stradati zboglanih optuaba nego sa-mi sebi stvarati mukuosveujui se svojim ne-prijateljima. Duh mrnje

i osvete potekao je odSotone i moe donijetisamo zlo onome tko gagaji. U poniznosti srca, u krotkosti koja je plodprebivanja u Kristu, krije se tajna blagoslova. Jer

Jahve ljubi narod svoj, spasenjem ovjenava

ponizne! (Psalam 149,4)Krotki e naslijediti zemlju. elja za uzvi-sivanjem unijela je grijeh u svijet i zato su naipraroditelji izgubili vlast nad ovom lijepom Zem-ljom, svojim kraljevstvom. Krist je samoodri-canjem otkupio ono to je bilo izgubljeno. Ui

nas da i mi trebamo pobijediti kao to je Onpobijedio. (Otkrivenje 3,21) Njegujui poniznosti samoodricanje, moemo postati Kristovi suna-

Krist je izvor ive vode, a srea koja potjee od Njeganikad nee

iznevjeriti.


32/224


sljednici: Zemlju e posjedovati krotki. (Psa-lam 37,11)

Zemlja, obeana krotkima, nee biti slinaovoj, zamraenoj sjenom smrti i prokletstva. Alimi oekujemo, prema njegovu obeanju, novanebesa i novu zemlju, gdje prebiva pravednost.Nee biti vie nita prokleto. Prijestolje Boje

i Janjetovo bit e u gradu. Sluge Boje klanjate se Bogu i gledat e njegovo lice. (2. Petrova3,13; Otkrivenje 22,3)

Tamo nema razoaranja, nema boli, nemagrijeha, nema nikoga tko e rei da je bolestan.Nema pogrebnih povorki, nema plaa, nema smr-

ti, nema rastanaka, nema slomljenih srca. Ali tamoje Isus, tamo je mir. Nee vie gladovat i ea-ti, nee ih muiti ega ni sunce, jer vodit e ihonaj koji im se smiluje, dovest e ih k izvorima

vode. (Izaija 49,10)

Blago gladnima i ednimapravednosti, jer e se nasititi! (Matej 5,6)

Pravednost je svetost, slinost Bogu, a Bog je ljubav. (1. Ivanova 4,16) To je usklaenost sBojim Zakonom, jer zapovijedi su tvoje sve

pravedne (Psalam 119,172), a ljubav je ispu-njeni Zakon. (Rimljanima 13,10) Pravednost jeljubav, a ljubav je svjetlost i ivot Boji. Boja


33/224

33

pravednost utjelovljena je u Kristu. Primajui Nje-ga, dobivamo pravednost.

Pravednost se ne stjee munim naporimani zamornim radom, darovima ili rtvom, negose besplatno daje svakoj dui koja je gladna i ed-na pravednosti. O svi vikoji ste edni, doite na

vodu; ako novaca i ne-mate, doite. Bez nova-ca i bez naplate kupite

vina i mlijeka. Neeuspjeti oruje protiv te-be skovano. ... To je ba-

tina slugu Jahvinih, toim je pobjeda od mene rije je Jahvina. I evoimena kojim e ga nazi-

vati: Jahve, Pravda na-a. (Izaija 55,1; 54,17;

Jeremija 23,6)Nijedna ljudska sila ne moe niim zadovo-ljiti glad i e due. Ali Isus kae: Evo stojimna vratima i kucam. Ako tko uje glas moj i otvori

vrata, ui u k njemu i veerat u s njim, i onsa mnom. Ja sam kruh ivota. Tko dolazi k me-

ni, sigurno nee ogladnjeti. Tko vjeruje u me,sigurno nee nikada oednjeti. (Otkrivenje 3,20;Ivan 6,35)

BLAENSTVA

Kao to umorni

putnik u pustinji ezne za izvorom i,naavi ga, gasi

e, tako e

kranin biti edan iste vode ivota. Dobit e je od Krista koji je njezin izvor.


34/224


Kao to nam je potrebna hrana da bismo odr-ali tjelesnu snagu, tako nam je potreban Krist,kruh s Neba, da nas okrijepi u duhovnom ivo-tu i da nam podari snagu za rad u Bojem djelu.Kao to tijelo neprestano prima hranjive sastoj-ke koji odravaju ivot i snagu, tako i dua moraodravati neprestanu vezu s Kristom potpuno Mu

se pokoravajui i oslanjajui se na Njega.Kao to umorni putnik u pustinji ezne zaizvorom i, naavi ga, gasi e, tako e kraninbiti edan iste vode ivota. Dobit e je od Kri-sta koji je njezin izvor.

Kad upoznamo savrenstvo Spasiteljevog ka-

raktera, zaeljet emo potpuno se preobraziti iobnoviti po uzoru na Njegovu neporonost. tovie doznajemo o Bogu, to e uzvieniji biti naideal karaktera i usrdnija naa enja da odraa-

vamo Boji lik. Kad dua tei za Bogom, boan-sko se spaja s ljudskim, a srce puno enje kae:

Samo je u Bogu mir, duo moja, samo je u nje-mu nada moja. (Psalam 62,6) Ako ste svjesni potrebe svoje due, ako ste

gladni i edni pravednosti, to je dokaz da je Kristu vaemu srcu probudio elju da Ga pozovetekako bi izlijevanjem Svetoga Duha uinio za vas

ono to sami ne moete uiniti. Ne moramogasiti e na plitkim potocima, jer je upravoiznad nas velik izvor s ijih bogatih voda moe-


35/224

35

mo obilno piti ako se samo malo uspnemo stazomvjere.

Boje rijei su vrelo ivota. Ako i vi ezneteza tim ivim izvorima, sjedinit ete se, uz pomoSvetoga Duha, s Kristom. Poznate istine otkrite vam svoje nove strane, biblijski tekstovi za-sjat e vam iznenada, kao bljesak munje, u no-

BLAENSTVA

Boje rijei suvrelo ivota.

Ako i vi eznete za tim ivim

izvorima, sjedinit ete se,uz pomoSvetoga Duha, s

Kristom.

vom znaenju. Vidjet e-te povezanost drugih is-tina s djelom otkupljenjai znat ete da vas Krist

vodi, da je boanski Ui-telj pokraj vas.

Isus je rekao: A tkopije od vode koju u muja dati, sigurno nee ni-kad oednjeti. tovie,

voda koju u mu ja datipostat e u njemu izvo-

rom one vode to strujiu ivot vjeni. (Ivan 4,14) Dok vam Sveti Duhbude otkrivao istinu, skupljat ete najdragocjeni-

ja iskustva i eznuti da i drugima govorite o utje-nim spoznajama koje su vam otkrivene. Kad sebudete nali s njima, prenosit ete im neke nove

misli o Kristovu karakteru i radu. I onima kojiGa ljube i onima koji Ga ne ljube iznosit etenove objave o Njegovoj ljubavi punoj suosjeanja.


36/224


Dajite, pa e vam se dati (Luka 6,38), jerse o Bojoj Rijei kae: Zdenac je u mom vrtu,izvor ive vode koja tee s Libana. (Pjesma nadpjesmama 4,15) Srce koje je jednom okusilo Kri-stovu ljubav stalno ezne da je okusi jo vie.Dok je dijelite, primat ete je sve bogatije i obil-nije. Svaka objava Boga poveava sposobnost due

da spoznaje i voli. Srce neprestano vapi: Kolikoe nas sigurnije spasiti od srdbe sada kad smove opravdani njegovom krvi, a Duh uvijek od-govara: Jer ako smo izmireni s Bogom smrunjegova Sina dok smo jo bili neprijatelji, mnogoemo se sigurnije, ve izmireni, spasiti njegovim

ivotom (Rimljanima 5,9.10) Na Bog se radu-je initi neogranieno vie od onoga to moemomoliti ili misliti... (Efeanima 3,20) Kad se odre-kao sebe da bi spasio izgubljeno ovjeanstvo,Isusu je Sveti Duh bio dan u potpunosti. Takoe biti darovan i svakom Kristovom sljedbeniku

kad Mu potpuno preda srce da bude Njegovoprebivalite. Sm Gospodin nam nalae: ... vese napunite Duhom (Efeanima 5,18), a ta zapo-

vijed istodobno je i obeanje o ispunjenju. Ocu je bilo ugodno u Kristu nastaniti svu puninui po njemu ste i vi ispunjeni. (Koloanima 1,19;

2,10)Kao to pljuskovi osvjeavaju zemlju, takoje i Bog izlijevao obilje svoje ljubavi. Rosite, ne-


37/224

37

besa, odozgo, i oblaci, dadite pravednou. Nekase rastvori zemlja da procvjeta spasenje, daproklija izbavljenje! Ubogi i bijedni vodu trae,a nje nema! Jezik im se osui od ei. Ja, Jahve,njih u usliiti, ja, Bog Izraelov, ostavit ih neu.U goleti bregova otvorit u rijeke, i posred do-lova izvore. Pustinju u pretvoriti u movaru, a

u vrela sunu zemlju. (Izaija 45,8; 41,17.18)Uistinu, svi mi primismo od njegove punine:milost za milost. (Ivan 1,16)

Blago milosrdnima, jer e postiimilosre! (Matej 5,7)

Ljudsko srce je hladno, mrano i bez ljubavi.Ako netko i pokae duh milosra i pratanja, neini to sm od sebe, ve pod utjecajem boan-skoga Duha koji djeluje na srce. to se nas tie,mi ljubimo, jer je on nas ljubio prije. (1. Ivanova

4,19)Sm Bog je izvor svake milosti. Njegovo jeime milosrdan i milostiv. (Izlazak 34,6) Ne po-stupa s nama onako kako smo zasluili, ne pita

jesmo li dostojni Njegove ljubavi, ve nas obasi-pa obiljem ljubavi da bi nas uinio dostojnima.

Bog nije osvetoljubiv. Ne eli kazniti, eli spa-siti. ak i strogost koju pokazuje u svojoj Pro-misli pokazuje samo radi spasenja zalutalih. arko

BLAENSTVA


38/224


eli ublaiti ljudske patnje i staviti svoj melemna njihove rane. Istina je da Bog krivca neka-njena ne ostavlja (Izlazak 34,7), ali je zato vo-ljan oprostiti krivnju.

Milostivi su dionici boanske naravi (2. Pet-rova 1,4), u njima Boja milosrdna ljubav dolazido izraaja. Svi oni ija su srca povezana suosje-

anjem sa Srcem Beskrajne Ljubavi, nastojat ese vratiti na pravi put. Kristova nazonost u duinepresuan je izvor. Gdje On prebiva, tamo sedobroinstva umnaaju.

Kad zalutale, iskuane i jadne rtve elja igrijeha zovu u pomo, kranin se ne pita jesu

li dostojne. Zapita se: to mogu uiniti za njihovodobro? U najbjednijima i najponienijima on vididue za ije je spasenje umro Krist i zbog kojih

je Bog svojoj djeci povjerio slubu pomirbe.Milostivi su oni koji imaju saaljenja prema

siromanima, napaenima i potlaenima. Job ka-

e: Jer, izbavljah bijednog kada je kukao i siro-tu ostavljenu bez pomoi. Na meni bjee bla-goslov izgubljenih, srcu udovice ja veselje vraah.Pravdom se ja kao haljinom odjenuh, nepristra-nost bje mi platem i povezom. Bjeh oi slijepcui bjeh noge bogalju, otac ubogima, zastupnik

strancima. (Job 29,12-16)Mnogima je ivot muna borba. Osjeaju svoje nedostatke, nesretni su i bez vjere. Smatraju


39/224

39

da nemaju na emu biti zahvalni. Ljubazna rije,pogled pun suuti i razumijevanje bili bi mnogi-ma koji se bore i koji su osamljeni kao aa hlad-ne vode ednoj dui. Rije suuti ili in dobro-te olakat e terete koji tako teko pritiu umor-na plea. A svaka rije i svako djelo nesebine

BLAENSTVA

Ljubazna rije, pogled pun suuti irazumijevanjebili bi mnogima

koji se bore ikoji suosamljeni kaoaa hladnevode ednojdui.

dobrote izraz su Kristove

ljubavi prema izgublje-nom ovjeanstvu.Milostivi e biti po-

milovani. Podana duanalazi okrepu, i tko na-paja druge, sam e se

napojiti. (Mudre izreke11,25) Samilosna duauiva slatki mir. ivot is-punjen nesebinom slu-bom za dobro drugihnjoj je blaena nagrada.

Sveti Duh koji prebiva udui i utjee na ivot,smekat e tvrda srca i probuditi suosjeanje injenost. Ono to posijete, to ete i eti. Blagoonome koji misli na uboga i slaba: u dan nevolje

Jahve e ga tititi i iva sauvati, sreu mu dati

na zemlji, i nee ga predati na volju dumanima.Jahve e ga ukrijepiti na postelji boli, bolest muokrenuti u snagu. (Psalam 41,2-4)


40/224


Tko je posvetio svoj ivot Bogu da bi sluioNjegovoj djeci, povezan je s Onim koji upravljasvim zalihama svemira. ivot mu je povezan zlat-nim lancem nepromjenjivih obeanja s Bojimivotom. Gospodin ga nee iznevjeriti u asu mu-ke i potrebe. A moj e Bog ispuniti u KristuIsusu svaku vau potrebu raskono prema svom

bogatstvu. (Filipljanima 4,19) U asu posljednjepotrebe milostivi e nai utoite u milosti Spa-sitelja punog saaljenja i bit e primljeni u vjenestanove.

Blago onima koji su ista srca, jer e

Boga gledati! (Matej 5,8)Hebreji su strogo pazili na odravanje obred-

ne istoe, pa su i njihovi propisi bili pretjeranoteki. Misli su im bile obuzete pravilima, ograni-enjima i strahom od vanjskog oskvrnua pa nisu

ni opaali mrlju koju su sebinost i zloba ostav-ljale na dui.Isus nije spomenuo tu obrednu istou kao

uvjet za ulazak u svoje kraljevstvo, ali je isticaopotrebu za istoom srca. A mudrost koja dolaziodozgo jest prije svega ista, zatim mirotvorna,

blaga, dobrohotna, puna milosra i dobrih plo-dova, postojana i iskrena. (Jakov 3,17). U Bojigrad nee ui nita to oskvrnjuje. Oni koji jed-


41/224

41

nom budu stanovali u njemu, moraju ve ovdjebiti istoga srca. U onome tko ui od Isusa sve

vie e jaati odbojnost prema nepromiljenomponaanju, nedolinim rijeima i nepristojnim mi-slima. Kad Krist obitava u srcu, misli i ponaa-nje bit e isti i oplemenjeni.

Isusove rijei: Blago onima koji su ista sr-

ca imaju i dublje znaenje. Nije rije samo o

BLAENSTVA

Veini ljudi sm Krist je poputkorijena iz

zemlje sasuene, pa nevide u Njemuljepotu da bi seu nj zagldali.

istom srcu u smislu ukojemu svijet razumijeneporonost, dakle o os-loboenosti od onogato je puteno, neokalja-

no poudom, nego o e-stitosti u skrivenim naka-nama i pobudama srca,o osloboenosti od oho-losti i samoljublja, oskromnosti, nesebino-

sti, o slinosti djetetu.Samo se slini meusobno cijene. Sve doku svojemu ivljenju ne prihvatite naelo por-tvovne ljubavi, koja je naelo Bojega karakte-ra, ne moete Ga upoznati. Srce koje je Sotonaobmanuo, gleda na Boga kao na okrutno, nemilo-

srdno bie. Sebine osobine ljudi, ak i samogaSotone, pripisane su Stvoritelju punom ljubavi.Zar misli kae Bog da sam ja tebi slian?


42/224


(Psalam 50,21) Njegova dobronamjerna skrb i vodstvo smatraju se izraavanjem samovolje iosvetoljubivosti. Tako se gleda i na Bibliju, riznicublaga Njegovoga milosra. Slava njezinih istina,koje su visoke kao nebo i doseu do vjenosti,nije shvaena. Veini ljudi sm Krist je poputkorijena iz zemlje sasuene, pa ne vide u Nje-

mu ljepotu da bi se u nj zagldali. (Izaija 53,2)Kad je Isus bio meu ljudima kao objava Bogaovjeanstvu, knjievnici i farizeji su Mu govorili:Ne velimo li pravo rekoe da si Samarijanaci da si opsjednut zlim duhom? (Ivan 8,48) aksu i Njegovi uenici bili zaslijepljeni sebino-

u svojega srca te su sporo shvaali Onoga kojiim je doao otkriti Oevu ljubav. Zato je Isus,iako usred ljudi, ipak hodio sm. Samo je na Nebubio potpuno shvaen.

Kad Krist doe u svojoj slavi, zli Ga neemoi gledati. Svjetlost Njegove nazonosti, koja

je ivot onima to Ga ljube, zlima je smrt. Oeki- vanje Njegova dolaska njima je strano ieki- vanje suda i osvetnog bijesa vatre. (Hebrejima10,27) Kad se Krist pojavi, oni e traiti da seskriju od lica Onoga koji je umro da ih otkupi.

Ali ljudi ija su srca oiena djelovanjem

Svetoga Duha koji u njima boravi, potpuno suse promijenili. Oni mogu upoznati Boga. Moj-sije je bio skriven u pukotini peine (Izlazak


43/224

43

33,22) kad mu se otkrila Gospodnja slava. Takoemo i mi, kad budemo skriveni u Kristu, moigledati Boju ljubav.

Jahve ljubi isto srce, i tko je ljubeznih usa-na, kralj mu je prijatelj. (Mudre izreke 22,11)Mi Ga gledamo ve sad, ovdje, u vjeri. Kroz sva-

BLAENSTVA

Oni koji su ista srca videStvoritelja udjelima Njegovemone ruke, u

ljepoti svega toispunjava

svemir.

kodnevna iskustva opa-

amo u djelima NjegovePromisli Njegovu dobro-tu i suut. PrepoznajemoGa u karakteru NjegovaSina. Sveti Duh uzima is-tinu o Bogu i o Onome

kojega je On poslao te je otkriva naemu razu-mu i srcu. Oni koji su i-sta srca vide Boga nanov i privlaniji nain,kao svojega Otkupitelja,

i dok promatraju neokaljanost i ljupkost Njego-va karaktera, nastoje odraavati Njegov lik. U Nje-mu gledaju Oca koji ezne zagrliti sina pokajni-ka, a srca im se ispunjavaju neizrecivom rado-u i slavom.

Oni koji su ista srca vide Stvoritelja u djeli-

ma Njegove mone ruke, u ljepoti svega to ispu-njava svemir. U Njegovoj pisanoj Rijei itaju jojasnije izvjetaje o objavi Njegovog milosra, Nje-


44/224


gove dobrote i milosti. Istine skrivene od mudrihi razumnih otkrivaju se djeci. Ljepota i dragocje-nost istine koju ne opaaju svjetovno mudri, stal-no se otkrivaju onima koji iskreno, poput djece,tee saznati i ispuniti Boju volju. Dobivajui isami dio u boanskoj prirodi, upoznajemo isti-nu.

Tijekom vremena koje im je Bog odredio daprovedu na ovome svijetu, oni koji su ista srcaive kao da se nalaze u vidljivoj Bojoj nazonosti.Gledat e Ga licem u lice i u buduem besmrt-nom stanju, kao to ga je Adam gledao dok jehodio i razgovarao s Bogom u Edenu. Sad vidi-

mo u ogledalu nejasno, a onda emo licem u lice.(1. Korinanima 13,12)

Blago mirotvorcima, jer e se zvatisinovi Boji! (Matej 5,9)

Krist je Knez mironosni (Izaija 9,5). Njego- vo je poslanje vratiti Zemlji i Nebu mir to gaje grijeh naruio. Dakle: opravdani vjerom u mi-ru smo s Bogom po naem Gospodinu Isusu Kri-stu. (Rimljanima 5,1) Tko god se odrekne grijehai otvori svoje srce Kristovoj ljubavi, postaje sudi-

onik toga nebeskog mira.Nema drugog temelja mira osim toga. Kristo-va milost, primljena u srce, suzbija svako neprija-


45/224

45

teljstvo, stiava sukobe i ispunjava duu ljubav-lju. Onoga tko je u miru s Bogom i sa svojimblinjima nitko ne moe uiniti nesretnim. U nje-govu srcu nee biti zavisti, zlim sumnjienjimatu nema mjesta, mrnja ne moe postojati. Srcekoje je u skladu s Bogom ispunjeno je nebes-kim mirom i iri njegov blagoslovljeni utjecaj na

BLAENSTVA

Onoga tko je umiru s Bogom i

sa svojimblinjima nitko

ne moe uinitinesretnim.

sve oko sebe. Duh mirasputat e se kao rosa nasrca umorna i izmuenaod svjetovnih sukoba.

Kristovi sljedbeniciposlani su u svijet s vi-

jeu mira. Svatko tko ti-him, nesvjesnim utjeca-jem svetoga ivota objav-ljuje Kristovu ljubav, sva-tko tko rijeju ili djelom navodi drugoga da seodrekne grijeha i preda svoje srce Bogu, pripa-

da graditeljima mira.I blago mirotvorcima, jer e se zvati sinoviBoji. Duh mira dokaz je njihove povezanostis Nebom. Okruuje ih ugodno ozraje Kristovelinosti. Miomiris ivota i ljepota karaktera ot-krivaju svijetu da su oni Boja djeca. Ljudi uvi-

aju da su bili s Isusom: ... tko god ljubi, odBoga je roen i poznaje Boga. Ako tko nemaKristova Duha, nije Kristov, ali svi su oni koje


46/224


vodi Boji Duh sinovi Boji. (1. Ivanova 4,7; Rim-ljanima 8,9.14)

Tada e ostatak Jakovljev, meu brojnim na-rodima, biti kao lav meu umskim zvijerima,kao lavi meu ovjim stadima: svaki put kadprolazi, on gazi nogama, razdire, i nitko da odnjega izbavi. (Mihej 5,7)

Blago progonjenima zbogpravednosti, jer je njihovo kraljevstvonebesko! (Matej 5,10)

Isus ne budi u svojim sljedbenicima nadu

da e stei zemaljsku slavu i bogatstvo, da eivjeti bez nevolja, ve im pokazuje prednostizajednikog putovanja sa svojim Uiteljem sta-zama samoodricanja i ponienja zato to ih svijetne poznaje.

Njemu, koji je doao otkupiti izgubljeni svi-

jet, suprotstavile su se ujedinjene snage Bojihi ovjekovih neprijatelja. Zli ljudi i zli aneli ustalisu u nemilosrdnoj uroti protiv Kneza mira. Iakosu svaka Njegova rije i svako djelo odisali boan-skom samilou, ono ime se razlikovao od svi-

jeta izazivalo je najogorenije neprijateljstvo. Bu-

dui da nije odobravao zadovoljavanje zlih sklo-nosti nae naravi, izazivao je najee protivlje-nje i mrnju. Tako je i sa svima onima koji hoe


47/224

47

pobono ivjeti u Isusu Kristu. Nepomirljiv jesukob izmeu pravednosti i grijeha, ljubavi i mr-nje, istine i lai. Kad netko prikazuje Kristovuljubav i ljepotu svetosti, odvodi podanike Soto-ninog kraljevstva, a knez zla ustaje da bi mu sesuprotstavio. Sve one koji su nadahnuti Kristo-

vim duhom, oekuju progonstva i ponienja. Ob-

BLAENSTVA

lik progonstva s vreme-nom se mijenja, ali po-kretaka sila duh kojiga nadahnjuje ista jeona koja je, poevi od

Abelovih dana, nepresta-

no ubijala Gospodnjeizabranike.Kad se ljudi potrude

uspostaviti sklad s Bo-gom, uvidjet e da vrije-anje kria jo nije prestalo. Poglavarstva, Vlasti,

Vrhovnici i zli duhovi koji borave u nebeskimprostorima (Efeanima 6,12) svrstali su se ubojne redove protiv svih onih koji se pokoravajunebeskom Zakonu. Zato, umjesto da izazivajualost, progonstva trebaju donositi radostKristovim uenicima, jer im je to dokaz da idu

stopama svojega Uitelja.Premda Gospodin nije obeao svojemu na-rodu ivot bez kunj, zajamio mu je neto puno

Kad netkoprikazuje Kristovu ljubavi ljepotu svetosti,

knez zla ustajeda bi mu sesuprotstavio.


48/224


bolje: ... i nek ti mir traje koliko i ivot! Dostati je moja milost, jer se moja snaga savreno oi-tuje u slabosti. (Ponovljeni zakon 33,25; 2. Korin-anima 12,9) Ako ste pozvani da zbog Njega pro-ete kroz ognjenu pe, Isus e biti s vama kaoto je bio s trojicom vjernih u Babilonu. Oni kojiljube svojega Otkupitelja, radovat e se svakoj

prigodi da s Njim dijele ponienje i sramotu. Lju-bav koju gaje prema svojemu Gospodinu ini slat-kima patnje zbog Njega.

Sotona je tijekom svih stoljea progonio pri-padnike Bojega naroda. Muio ih je i ubijao,ali su oni umirui pobjeivali. vrstinom svoje

vjere otkrivali su Onoga koji je jai od Sotone.Sotona je mogao muiti i ubijati tijelo, ali nijemogao ni taknuti ivot koji je bio skriven s Kri-stom u Bogu. Mogao je zatvoriti tijelo meu zi-dove tamnice, ali nije mogao svezati duh. Mue-nici su gledali slavu koja e doi nakon tame i

govorili: Drim, doista, da patnje sadanjega vre-mena nisu dostojne usporedbe sa slavom koja ese objaviti u nama. Uistinu, naa nam sada-nja ali kratkotrajna i mala nevolja donosi izvan-redno veliku i vjenu slavu... (Rimljanima 8,18;2. Korinanima 4,17)

Boja slava Boji karakter otkriva se ukunjama i progonstvu u Njegovim izabranicima.Vjernici Boje Crkve, omrznuti i progonjeni od


49/224

49

svijeta, odgajaju se i discipliniraju u Kristovoj ko-li. Na Zemlji hode uskim stazama i proiava-

ju se u pei nevolje. Idu za Kristom kroz bolnesukobe, podnose odricanja i doivljavaju gorkarazoaranja, ali njihova bolna iskustva ue ih stra-hoti i bijedi grijeha pa ga gledaju s odurnosti.

BLAENSTVA

Budui da sudjeluju u

Kristovim patnjama, od-reeni su da budu sudi-onici i u Njegovoj slavi.Proroku je u svetom vi-enju bila pokazana slav-na pobjeda Bojega na-

roda: Takoer spazihneto kao stakleno morepomijeano s vatrom ipobjednike... gdje stojena staklenom moru s citrama Bojim. Oni pje-

vaju pjesmu Mojsija, sluge Bojega, i pjesmu Ja-

njeta: Velika su i divna tvoja djela, Gospodaru,Boe, Svemogui! Pravedni su i ispravni tvoji pu-tovi, Kralju naroda! Ovo su nato mi ree oni to dolaze iz velike nevolje; oni su prali svojehaljine i obijelili ih u krvi Janjetovoj. Zato stojepred prijestoljem Bojim i slue mu dan i no

u njegovu hramu. A Onaj koji sjedi na prijesto-lju spustit e se na njih da boravi s njima. (Ot-krivenje 15,2.3; 7,14.15)

Boja slava Boji karakter otkriva se ukunjama i

progonstvu u

Njegovimizabranicima.


50/224


Blago vama kad vas budu grdili i

progonili i kad vam zbog mene budulano pripisivali svaku vrstu opaine!(Matej 5,11)

Jo od svojega pada Sotona se slui prijeva-rom. Kao to je irio lane predodbe o Bogu,

tako je preko svojih slug irio lane predodbei o Bojoj djeci. Spasitelj kae: Jer zbog tebepodnesoh pogrdu, i stid mi pokri lice. (Psalam69,8) Pogrde padaju i na Njegove uenike.

Nitko nije bio tako okrutno klevetan kao Sinovjeji. Podsmjehivali su Mu se i rugali zbog

Njegove nepokolebljive poslunosti naelima sve-toga Bojeg Zakona koji su oni bezrazlono mr-zili. Krist je smireno stajao pred svojim neprija-teljima kazujui da je ponienje dio kranskebatine, savjetujui svojim sljedbenicima kako sesuoiti sa strijelama pakosti i pozivajui ih da

ne klonu u progonstvu.Iako moe nakoditi dobrom glasu, klevetane moe uprljati karakter. On je u Bojoj vlasti.Sve dok ne pristanemo na grijeh, nema te sile,ni ljudske ni sotonske, koja bi mogla okaljati duu.ovjek ije se srce oslanja na Boga, u najbolni-

jim kunjama i u najteim okolnostima ostaje pot-puno isti kao to je bio i u blagostanju, kad jeizgledalo da je okruen Bojom svjetlou i za-


51/224

51

titom. Njegove rijei, pobude i njegova djela mo-gu biti pogreno prikazivani i izvrtani, ali on nato i ne obraa pozornost zato to se bori za netomnogo vanije. Slino Mojsiju, sve podnosi, jer

BLAENSTVA

ovjek ije se srce oslanja na

Boga, unajbolnijimkunjama i unajteimokolnostima

ostaje isti kao to je bio i ublagostanju,okruen Bojom

svjetlou izatitom.

ostade, naime, postojankao da promatra Nevid-ljivoga (Hebrejima 11,

27) ne gledajui na vid-ljivo, nego na nevidlji-vo, jer je vidljivo prolaz-no, a nevidljivo je vje-no. (2. Korinanima 4,18)

Kristu je poznatosve to su ljudi pogrenoshvatili i prikazali. Nje-gova djeca mogu naisnage te smireno, strplji-

vo i s povjerenjem eka-

ti, koliko god bili kleve-tani i prezirani, jer nemaniega tajnog to se nee otkriti, a onima kojiMu ukazuju ast, Bog e i sm ukazati ast predljudima i anelima.

Blago vama kad vas budu grdili i progonili

i kad vam zbog mene budu lano pripisivali sva-ku vrstu opaine, kae Isus. Radujte se i kliiteod veselja, jer vas eka velika nagrada na nebesi-


52/224


ma! Zatim je spomenuo proroke, koji su govo-rili u Gospodnje ime, kao uzor strpljiva podno-enja nevolja. (Jakov 5,10) Abel, prvi kraninmeu Adamovim potomcima, umro je kao mu-enik. Henok je hodio s Bogom, a svijet ga nijerazumio. Noi su se rugali kao zanesenjaku kojiunosi nemir meu ljude. Drugi, opet, iskusie

izrugivanje i udarce i povrh toga okove i tamni-ce... Jedni bie mueni na kolu, odbijajui oslo-boenje da postignu bolje uskrsnue. (Hebreji-ma 11,36.35)

Boji glasnici progonjeni su tijekom svih sto-ljea. Zahvaljujui njihovim nevoljama, spozna-

ja o Bogu irila se na sve strane. Svaki Kristovuenik mora stupiti u te redove i nastavljati istodjelo znajui da neprijatelji djela ne mogu ui-niti nita protiv istine, ve samo u prilog istini.Bog eli da istina postane svima poznata i dabude predmet ispitivanja i pretresanja, ak ako

je i prijezir naveo ljude na to. Ljudski umovi mo-raju biti uzdrmani. Svaki sukob, svaka kleveta,svaki napor da se ogranii sloboda savjesti, tosu prigode kojima se Bog koristi da bi probu-dio umove koji bi se inae moda uspavali.

Koliko puta se to potvrdilo u ivotu Bojih

vjesnika! Kad su, na poticaj Velikoga vijea, za-suli kamenjem plemenitog i rjeitog Stjepana, dje-lo evanelja nije propalo. Nebeska svjetlost koja


53/224

53

je obasjavala slavom njegovo lice i boanska sa-milost kojom je odisala njegova molitva predsmrt, bile su kao otra strijela osvjedoenja rev-nosnom lanu Velikoga vijea koji je tu stajao. Iaul, farizej progonitelj, postao je izabrano oru-e da donese Kristovo ime i pred pogane, i kra-

BLAENSTVA

ljeve, i sinove Izraelove.

(Djela 9,15) Poslije mno-go godina Pavao e kaostarac pisati iz tamniceu Rimu: Jedni, istina,propovijedaju iz zavisti inatjecanja... propovije-

daju Krista... neiskreno,s namjerom da povea- ju bol mojih okova... Pato biva? Nita osim tose na svaki nain, bilopod izlikom bilo iskreno,

Krist propovijeda. (Fi-lipljanima 1,15.16.18) Pavlovim zatoenitvomevanelje se proirilo na sve strane, pa su duebile pridobivene za Krista i u samoj carskoj pa-lai. Zahvaljujui Sotoninim naporima da ga uni-ti, sjeme Rijei ivoga Boga, ... ne iz raspadljiva,

nego iz neraspadljiva sjemena: rijeju ivoga ivjenog Boga (1. Petrova 1,23), bilo je posijanou srca ljudi. Ponienjem i progonstvom Boje dje-

Boji glasnici progonjeni sutijekom svih

stoljea.Zahvaljujui

njihovimnevoljama, spoznaja o Bogu irila se na svestrane.


54/224


ce Kristovo ime bilo je uzdignuto, a due su bilespaene.

Velika je plaa na Nebu svima koji i u pro-gonstvima i ponienju svjedoe za Krista. Ljudieznu za zemaljskim dobrima, a Isus im poka-zuje nebesku nagradu. Meutim, On je ne dajesamo u buduem ivotu nagraivanje poinje

ovdje. Gospodin se javio Abrahamu: Ne boj se,Abrame, ja sam ti zatita; a nagrada tvoja bit evrlo velika! (Postanak 15,1) To je nagrada svimakoji idu za Kristom. Uspostaviti sklad s Gospo-dinom Emanuelom s Onim u kome se nalazisakriveno sve blago mudrosti i znanja, u koje-

mu stanuje stvarno sva punina boanstva (Kolo-anima 2,3.9) upoznati Ga i imati, dok se srcesve vie otvara da bi primilo Njegove osobine,upoznati Njegovu ljubav i mo, imati Kristovoneizrecivo bogatstvo, shvaati sve vie ... koja

je tu irina, duljina, visina i dubina, i upoznati

ljubav Kristovu koja nadilazi spoznaju; da bude-te ispunjeni do sve punine koja dolazi od Bo-ga (Efeanima 3,18.19) to je batina slugu

Jahvinih, to im je pobjeda od mene rije je Jahvina. (Izaija 54,17)

Takva radost ispunjavala je srca Pavla i Sile

dok su oko ponoi, u tamnici u Filipima, molilii pjevali hvalu Bogu. Krist je bio kraj njih, a svjet-lost Njegove nazonosti rastjerala je tamu slavom


55/224

55

nebeskih dvora. Pavao, koji je gledajui irenjeevanelja zaboravljao svoje okove, pie iz Rima:I tomu se radujem a i radovat u se... (Filiplja-nima 1,18) Iste rijei koje je Krist izgovorio naGori, ponovno odzvanjaju u Pavlovoj PoslaniciFilipljanima, usred njihovih progonstava: Radujtese uvijek u Gospodinu! Da ponovim: radujte se!

(Filipljanima 4,4)

Vi ste sol zemlji. (Matej 5,13)

Sol uva i odrava hranu. Bog naziva svoju

djecu solju. Time im eli rei da im je dao svojumilost da bi postali orua za spaavanje drugih.Bog je pred cijelim svijetom izabrao sebi narodne samo da bi ih mogao usvojiti kao svoje sinovei keri, ve da bi svijet preko njih mogao primitispasonosnu milost. (Titu 2,11) Bog je izabrao Ab-

rahama da bude ne samo Boji osobiti prijatelj,ve i orue za objavljivanje posebnih prednostikoje je Gospodin elio pruiti narodima. Isus jeu svojoj posljednjoj molitvi za uenike, neposred-no prije raspea, rekao: Ja sebe samog posve-ujem za njih da i oni budu posveeni istinom.

(Ivan 17,19) Oieni istinom, krani e imatispasonosne osobine koje e sauvati svijet odpotpune moralne izopaenosti.

BLAENSTVA


56/224


Sol mora biti izmijeana s namirnicom kojoj je dodana, mora prodrijeti u nju i proeti je dabi je mogla sauvati. Tako e i osobni dodir idruenje s ljudima uiniti da spasonosna silaevanelja dopre do njih. Oni se ne spaavaju kaoskupina, ve kao pojedinci. Sila je u osobnomutjecaju. Moramo se pribliiti onima kojima eli-

mo pomoi.Okusom soli prikazana je kraninova ivotnasnaga Isusova ljubav u srcu, Kristova praved-nost koja proima ivot. Kristova ljubav je neza-driva i borbena. Ako je u nama, izlijevat e sena druge. Moramo im se toliko pribliiti da se

njihova srca mogu zagrijati naim nesebinim za-nimanjem i ljubavlju. Iskreni vjernici ire ivo-tvornu energiju koja prodire i ulijeva novu mo-ralnu snagu duama za koje rade. Sila SvetogaDuha, a ne ljudska snaga, obavlja tu preobrazbu.

Isus dodaje i ozbiljnu opomenu: Ali ako sol

obljutavi, ime e se ona (zemlja) osoliti? Vienije ni za to, osim da se izbaci van da je ljudipogaze. (Matej 5,13)

Dok je sluao Kristove rijei, narod je mo-gao vidjeti bijelu sol kako svjetluca na stazama,baena onamo zato to je izgubila okus i postala

neuporabljiva. Time je tono prikazano stanje fa-rizeja i djelovanje njihove religije na drutvo. Pri-kazan je time i ivot svake due od koje je odstu-


57/224

57

pila sila Boje milosti, due koja je ohladnjela iizgubila Krista. Kakvu god vjeru ispovijedala, blju-tava je i neukusna i anelima i ljudima. Ba tak-

vima Krist kae: Oh kad bi bio studen ili vru! Ali, jer si mlak ni vru ni studen izbacitu te iz svojih usta. (Otkrivenje 3,15.16)

BLAENSTVA

Na utjecaj euzdizati ljudskirod i donositimu blagoslove

samo onoliko

koliko smo se sami posvetili i predali Kristu.

Nemamo li ivu vje-

ru u Krista kao osobnogSpasitelja, na utjecaj uovome nevjernikom svi-

jetu nee se osjetiti. Nemoemo drugima dationo to sami nemamo.

Na utjecaj e uzdizatiljudski rod i donositi mublagoslove samo onolikokoliko smo se sami po-svetili i predali Kristu.Tamo gdje nema djelotvorne slube, iskrene lju-

bavi i stvarnog iskustva, nema ni snage da se po-mogne, nema povezanosti s Nebom ni Kristovogokusa u ivotu. Sve dok nas Sveti Duh ne moeuporabiti kao svoja orua da bi svijetu prenioistinu kakva je u Isusu, slini smo soli koja jeizgubila okus i postala potpuno bezvrijedna. Ako

nam nedostaju Kristove vrline, svjedoimo svijetuda istina koju ispovijedamo nema sile da bi nasposvetila. I tako, dokle dosee na utjecaj, onemo-


58/224


guujemo djelovanje Boje Rijei. Kad bih ljud-ske i aneoske jezike govorio, a ljubavi ne bihimao, bio bih kao mjed to jei, ili cimbal tozvei. Kad bih imao dar proricanja i znao svetajne i sve znanje; kad bih imao puninu vjere,tako da bih brda premjetao, a ljubavi ne bihimao, bio bih nita. Kad bih na hranu siromasi-

ma razdao sve svoje imanje, kad bih tijelo svojepredao da se saee, a ljubavi ne bih imao, ni-ta mi koristilo ne bi. (1. Korinanima 13,1-3)

Kad ljubav ispunjava srce, izlijevat e se nadruge ne zato to nam oni ine usluge, vezato to nas ljubav pokree na djelo. Ljubav mi-

jenja karakter, upravlja pobudama, suzbija nepri-jateljstva i oplemenjuje osjeaje. Prostrana je kaosvemir, u skladu je s aneoskom ljubavi. Kad senjeguje u srcu, ljubav uljepava cijeli ivot i po-svuda izlijeva svoj blagoslov. Jedino ljubav, i sa-mo ljubav, moe nas uiniti solju zemlji.

Vi ste svjetlo svijetu. (Matej 5,14)

Da bi pouke bile zanimljive i da bi privukaopozornost sluatelja dok je uio narod, Isus seesto sluio primjerima iz prirode koja ih je okru-

ivala. Narod se okupio jo u rano jutro. Suncese uzdizalo na plavom svodu i razgonilo sjenekoje su se skrivale po dolinama i uskim tjesna-


59/224

59

cima izmeu bregova. Rumenilo na istonoj stranineba jo nije izblijedjelo. Zemlja je bila obasjanasjajnim sunanim zrakama. S mirne povrine je-zera odbijala se zlatna svjetlost, a ruiasti jutarnjioblaci zrcalili se u njoj. Svaki pupoljak, cvijet i

BLAENSTVA

Ljubav mijenjakarakter,upravlja

pobudama, suzbija ne- prijateljstva i

oplemenjujeosjeaje.

svaka olistala granicablistali su od kapljica ro-

se. Priroda se smijeilablagoslovu novoga dana,a ptice na drveu umil-no su pjevale. Spasitelj jepogledao ljude ispredsebe, zatim sunce koje

se raalo, i onda rekaosvojim uenicima: Viste svjetlo svijetu. Kaoto sunce ide naprijedsvojim putom ljubavi razgonei sjene noi i bu-dei svijet na ivot, tako i Kristovi sljedbenici

trebaju ii naprijed u svojemu poslanju ireinebesku svjetlost na one to su u tami zabludei grijeha.

U blistavom sjaju jutra na okolnim breulj-cima sve jasnije su se ocrtavali gradovi i sela upot-punjujui ljepotu krajolika. Krist je rekao: Nije

mogue sakriti grad koji lei na gori. A onda je dodao: Ne ee se svijea da se stavi pod variak, nego na svijenjak da svijetli svima u


60/224


kui. Meu Kristovim sluateljima bilo je ponaj-vie poljodjelaca i ribara, ija je siromana bora-vita inila samo jedna prostorija u kojoj je svje-tiljka s postolja svijetlila svima u kui. Isus ka-e: Vae svjetlo neka tako zasja pred ljudimada vide vaa djela ljubavi te slave Oca vaeg ne-beskog. (Matej 5,14-16)

Grjenog ovjeka nikad nije obasjavala, nitie ga ikad obasjati druga svjetlost osim one ko-ja se iri od Krista. Isus, Spasitelj, jedino je svjetlokoje moe odagnati tamu svijeta ogrezlog u gri-

jeh. O Kristu, o Rijei je zapisano: U njoj bijaeivot i ivot bijae svjetlo ljudima. (Ivan 1,4)

Primanjem Njegova ivota uenici su mogli po-stati pronositelji svjetla. Kristov ivot u dui, Nje-gova ljubav otkrivena u karakteru uinit e ihsvjetlom svijetu.

Ljudski rod nema vlastite svjetlosti. Bez Kristasmo kao nezapaljena svijea, slini mjesecu ko-

ji je okrenuo lice od sunca. Nemamo niti jednujedinu zraku svjetlosti kojom bismo mogli rasvijetliti tamu svijeta. Ali kad se okrenemo premaSuncu pravde, kad doemo u dodir s Kristom,dua biva ozarena sjajem boanske nazonosti.

Kristovi sljedbenici trebaju biti vie od svjetla

usred ljudi. Oni su svjetlo svijetu. Svima koji pri-zivaju Njegovo ime Isus kae: Dali ste se meni,a ja sam vas dao svijetu kao svoje predstavnike.


61/224

61

Otac je poslao Krista u svijet, a tako, kae On,i ja njih poslah u svijet. (Ivan 17,18) Kao to

je Krist bio Posrednik za otkrivanje Oca, tako imi moramo biti sredstvo za otkrivanje Krista. Iako

je na Spasitelj veliki izvor blistave svjetlosti, nezaboravi, kranine, da se On otkriva preko o-

vjeka! Boji blagoslovi se izlijevaju preko ljud-

skih orua. Krist je doao na svijet kao Sin o-

BLAENSTVA

Isus, Spasitelj, jedino je svjetlokoje moe

odagnati tamu svijeta ogrezlogu grijeh.

vjeji. Kad se ljudskapriroda sjedini s boan-skom, ovjeanstvo mo-ra biti pokrenuto. Kristo-

va Crkva i svaki pojedi-

ni uenik velikog Uite-lja od Neba su odree-na sredstva za otkrivanjeBoga ljudima. Aneli sla-

ve ekaju da preko vasprenesu nebesku svjetlost i silu duama koje su

na rubu propasti. Hoe li ljudsko orue propustitiispuniti djelo koje mu je odreeno? O, tada bi svijetu bio uskraen obeani utjecaj Svetoga Duha.

Krist nije zapovjedio svojim uenicima: Po-trudite se da vae svjetlo svijetli, ve je kazao:Vae svjetlo neka tako zasja pred ljudima da vide

vaa djela ljubavi te slave vaeg Oca nebeskog.Stanuje li Krist u srcu, nemogue je skriti svjetlostNjegove nazonosti. Ako oni koji govore da su


62/224


Kristovi sljedbenici nisu svjetlo svijetu, to je zatoto ih je napustila ivotodavna sila. Ne mogu lidavati nikakvu svjetlost, to je zato to su izgubilisvaku vezu s Izvorom svjetlosti.

U svim razdobljima Duh Kristov... bijae unjima (1. Petrova 1,11). Vjernu Boju djecu inio

je svjetlom ljudima njihova narataja. Josip je bio

nositelj svjetla u Egiptu. Svojom neporonou,dobrotom i djetinjskom ljubavi predoavao je Kri-sta usred idolopoklonikog naroda. Dok su Izra-elci putovali iz Egipta u Obeanu zemlju, ljudiista srca meu njima bili su svjetlo okolnim na-rodima. Preko njih se Bog otkrivao svijetu. Preko

Daniela i njegovih prijatelja u Babilonu i prekoMordokaja u Perziji blistave zrake svjetla sjale suusred tame carskih dvorova. Tako su i Kristoviuenici postavljeni kao nositelji svjetla na putuu Nebo. Preko njih se Oeva milost i dobrotaotkrivaju svijetu obavijenom tamom pogrenih

shvaanja o Bogu. Kad vide njihova dobra djela,ljudi e biti ponukani slaviti Oca koji je na ne-besima, jer se pokazalo da je na prijestolju sve-mira Bog. Njegov karakter dostojan je hvale i opo-naanja. Boanska ljubav koja plamti u srcu ikranska uravnoteenost koja se pokazuje u i-

votu sline su kratkom pogledu u Nebo, koji jeovjeku omoguen iz svijeta da bi se mogao di- viti savrenstvu Neba.


63/224

63

Ljudima tako biva omogueno da vjeruju uljubav koju Bog ima u nama. (1. Ivanova 4,16)Tako se iste i preobraavaju srca, nekad grjenai izopaena, da bi bila pokazana bez mane Ono-mu koji vas moe ouvati od pada neporone irazdragane pred njegovom slavom, jedinome Bogukoji nas je spasio po Isusu Kristu, naem Gospo-

dinu... (Judina 24)

BLAENSTVA

Spasiteljeve rijei:Vi ste svjetlo svijetupokazuju da je On svo-

jim sljedbenicima povje-rio slubu u cijelome svi-

jetu. Sebinost, oholosti predrasude podignulesu u Kristovo doba vrsti visok zid razdvajanja iz-meu postavljenih uva-ra svetih prorotava i svih ostalih naroda na Zem-

ljinoj kugli. Ali Spasitelj je doao sve to izmijeniti.Rijei koje je narod sluao s Njegovih usana bilesu posve razliite od svega to su dotad slualiod sveenika i rabina. Krist rui zid razdvajanja,samoljublja i nacionalnih predrasuda propovije-dajui ljubav prema svim pripadnicima ljudske

obitelji. On uzdie ljude iz uskog kruga u kojiih je zatvorila njihova sebinost uklanjajui svezemaljske granice i umjetno stvorene razlike u

Aneli slaveekaju da prekovas prenesunebesku svjetlost

i silu duamakoje su na rubupropasti.


64/224


drutvu. Ne pravi nikakvu razliku izmeu susje-da i stranaca, prijatelja i neprijatelja. Krist nasui da svaku duu kojoj je potrebna pomo gle-damo kao svojega blinjeg, a cijeli svijet kao svojepodruje rada.

Kao to Suneve zrake prodiru i do najudalje-nijih kutaka Zemljine kugle, tako po Bojoj na-

redbi i svjetlost evanelja treba doprijeti do svakedue na Zemlji. Kad bi Kristova Crkva ispunjavalaplan naega Gospodina, svjetlost bi obasjala svekoji se nalaze u tami i u dolini smrtne sjene.Kad bi se vjernici Crkve, umjesto da se zajednonastanjuju izbjegavajui odgovornost i noenje

kria, razili po svim zemljama, kad bi pustilida preko njih zablista Kristova svjetlost i kad biradili kao to je On radio na spaavanju dua,evanelje o kraljevstvu brzo bi bilo objavljenopo cijelom svijetu.

Tako e se ostvariti Boja nakana da sebi iza-

bere narod, poevi od Abrahama u dolinamaMezopotamije pa do nas u naim danima: ...blagoslovit u te... i sam e biti blagoslov. (Po-stanak 12,2) Rijei to ih je Krist uputio prekoproroka-evanelista, a samo su ponovljene u Pro-povijedi na Gori, odnose se na nas u ovome po-

sljednjem narataju: Ustani, zasini, jer svjetlosttvoja dolazi, nad tobom blista Slava Jahvina. (Iza-ija 60,1) Ako je tvoj duh obasjala Slava Gospod-


65/224

65

nja, ako si i ti ve promatrao ljepotu Onoga kojise istie meu tisuama Onoga koji je savod ljupkosti, ako je tvoja dua bila ozarena na-zonou Njegove slave, onda su i tebi upuenete Uiteljeve rijei. Jesi li s Kristom stajao naGori preobraenja? Dolje u ravnici nalaze se duekoje je Sotona zarobio; one ekaju da ih oslobodi

rije vjere i molitve.

BLAENSTVA

Naa dunost nijesamo promatrati Kri-stovu slavu, nego i go-

voriti o Njegovim vrli-nama. Izaija nije samo

promatrao Kristovu slavu, nego je i govorioo Njemu. Dok je Davidrazmiljao, vatra jeplamtjela, a onda jeprogovorio svojim jezi-

kom. Razmiljajui o udesnoj Bojoj ljubavi,morao je govoriti o onome to je vidio i osje-tio. Tko moe vjerom promatrati udesni planotkupljenja, slavu jedinoroenog Bojeg Sina, ane govoriti o tome? Tko moe razmiljati o nedo-kuivoj ljubavi to se otkrila na kriu Golgote

prigodom Kristove smrti da ne poginemo veda imamo vjeni ivot tko moe to gledati ine nai rijei kojima bi veliao Spasiteljevu slavu?

Kad bi Crkvaispunjavala plannaegaGospodina,

svjetlost biobasjala sve koji se nalaze utami.


66/224


uj! Bog velianstveni zagrmje, a u Hramunjegovu svi kliknue: Slava! (Psalam 29,3b) Izra-elov pjesnik ljupko Ga slavi uz harfu: Govoreo blistavoj slavi tvoga velianstva, i udesa tvo-

ja objavljuju. Kazuju strahovitu silu djela tvojih, veliinu tvoju propovijedaju. (Psalam 145,5.6)

Kri s Golgote treba biti visoko uzdignut pred

ljudima tako da im obuzme um i da se njihovemisli bave njime. Tada e sm Bog ispuniti bo-anskom silom sve duhovne sposobnosti. Sve silebit e usredotoene na pravi rad za Uitelja. Trud-benici e kao iva orua, odreena da obasjajuZemlju, rasvijetliti svijet zrakama svjetla.

Krist prima, o, tako radosno, svako ljudskoorue koje Mu se hoe predati. On spaja ljudskos boanskim da bi svijetu mogao objaviti tajnuUtjelovljene Ljubavi. Priajte o tome, molite seza to, pjevajte o tome! Objavljujte svuda vijesto Njegovoj slavi i urite i dalje prema nebeskim

visinama!Strpljivo podnoenje nevolja, primanje blago-slova sa zahvalnou, hrabro odolijevanje kunja-ma, svakodnevno oitovanje duha krotkosti, do-brote, milosra i ljubavi sve su to izvori svjet-losti kojom blista pravi karakter, nasuprot tami

sebinog srca u kojemu nikad nije zasjala svjet-lost ivota.


67/224

67

Duhovna narav Zakona

Nemojte misliti da sam doao

ukinuti zakon i proroke! Ne dooh daih ukinem, ve da ih ostvarim. (Matej5,17)

Usred grmljavine i ognja Krist je objavio Za-kon na Sinajskoj gori. Boja slava, slina ognjukoji saie, poivala je na njezinu vrhu, a gora

se tresla od Gospodnje nazonosti. ete Izraelove,pavi niice, sluale su sa strahopotovanjem svetepropise Zakona. Koliko se od toga razlikovao pri-zor na Gori blagoslova! Pod ljetnim nebom, u ti-ini koju je naruavala samo pjesma ptica, Isus

je objanjavao naela svojega kraljevstva. Onaj koji

je toga dana govorio narodu jezikom ljubavi, otkrivao mu je naela Zakona objavljenog na Sinaju.

Prigodom objavljivanja zakona bilo je nunoda Izrael, iskvaren dugim robovanjem u Egiptu,stekne ispravan dojam o Bojoj sili i velianstvu.Bog mu se tada jednako otkrio i kao Bog ljubavi.

... Doe Jahve sa Sinaja,sa Seira im se pokaza


68/224


i s gore Parana zasja.Zbog njih doe od kadekih zborova,sa svoga juga sve do Obronaka.Ipak ti ljubi narode,svi sveti njihovi u tvojoj su ruci.Pred tvojim su leali nogama,ili tobom predvoeni.

(Ponovljeni zakon 33,2.3)Upravo je Mojsiju Bog otkrio svoju slavu div-

nim rijeima koje su sauvane kao nasljedstvostoljea: Jahve, Jahve! Bog milosrdan i milostiv,spor na srdbu, bogat ljubavlju i vjernou, iska-

zuje milost tisuama, podnosi opainu, grijeh iprijestup.... (Izlazak 34,6.7)Zakon dan na Sinaju bio je proglaenje naela

ljubavi, otkrivanje nebeskog Zakona Zemlji. Stav-ljen je u ruku Posrednika i izgovoren glasom Ono-ga ijom silom ljudska srca mogu biti usklae-

na s Njegovim naelima. Bog je otkrio svrhu Zako-na kad se obratio Izraelu: Budite narod meniposveen! (Izlazak 22,30)

Meutim, Izraelci nisu shvatili duhovnu na-rav Zakona, pa je njihova takozvana poslunostesto bila samo potovanje form i obred umje-

sto pokoravanja srca vrhovnoj vlasti ljubavi. Bu-dui da je Isus svojim karakterom i djelom ot-krivao ljudima svete, milosrdne i oinske Boje


69/224

69

osobine i ukazivao na bezvrijednost ceremonijalneposlunosti, hebrejski voe Ga nisu primili nitisu razumjeli Njegove rijei. Smatrali su da se Kristolako odnosi prema zahtjevima Zakona, a kadim je iznio upravo one istine koje su bt njihoveslube, odreene od Boga, oni su Ga, gledajui

DUHOVNA NARAV ZAKONA

samo na formu, optuili

da kri Zakon.Iako izgovorene smi-reno, Kristove rijei bilesu proete ozbiljnou isnagom koja je potresa-la srca ljudi. Oekivali su

da e uti ponavljanjebeivotnih tradicija i pre-tjeranih zahtjeva rabin,ali uzalud. Zapanjilo ih

je Kristovo uenje, jer ih je uio kao onaj kojiima vlast, a ne kao njihovi knjievnici. (Matej

7,29) Farizeji su uoili golemu razliku izmeusvojega i Kristova naina pouavanja. Vidjeli suda velianstvenost, neokaljanost i ljepota istinesvojim dubokim i njenim utjecajem sve vieosvajaju srca. Spasiteljeva boanska ljubav i nje-nost privlaile su ljudska srca k Njemu. Rabini

su vidjeli da je Krist svojim uenjem ponitiosav smisao pouka koje su oni davali narodu. On je ruio zid razdvajanja koji je toliko laskao nji-

Zakon dan naSinaju bio je

proglaenjenaela ljubavi,otkrivanje

nebeskog Zakona Zemlji.


70/224


hovu ponosu i iskljuivosti. Bojali su se da eKrist, bude li Mu doputeno, potpuno odvojitinarod od njih. Slijedili su Ga, ispunjeni odlu-nim neprijateljstvom, traei prigodu da Ga omrz-nu mnotvu i tako omogue Velikom vijeu daGa osudi i usmrti.

Uhode su pozorno pratili Isusa na Gori. Dok

je On iznosio naela pravednosti, farizeji su iriliglasine da je Njegov nauk u suprotnosti s propi-sima koje je Bog dao na Sinaju. Spasitelj nije iz-govorio nijednu rije koja bi mogla poljuljati po-

vjerenje u vjerovanja i uredbe koje su bile danepreko Mojsija, jer je svaka zraka boanske svjet-

losti, koju je veliki izraelski voa prenio naro-du, bila primljena od Krista. Dok su mnogi usrcu pomiljali da je doao ukinuti Zakon, Isus

je iznosio svoje gledite o boanskim propisimarijeima koje se ne mogu pogreno razumjeti.Nemojte misliti, kazao je, da sam doao uki-

nuti Zakon i Proroke! (Matej 5,17)Sm Stvoritelj ljudi, Zakonodavac, izjavljujeda nije doao ukinuti propise Zakona. Sve u pri-rodi, od estice u sunanoj zraci, do svjetova u

visini, podlono je zakonu. O poslunosti zako-nima ovise red i sklad u prirodi. Tako postoje i

velika naela pravednosti koja upravljaju ivotomsvih razumnih bia. O prilagoavanju tim nae-lima ovisi dobrobit svemira. Boji Zakon je po-


71/224

71

stojao i prije nego to je stvorena Zemlja. Anelise dre njegovih naela, a da bi i Zemlja bila uskladu s Nebom, ljudi moraju sluati boanskepropise. Krist je u Edenu upoznao ovjeka s pro-pisima Zakona dok su klicale zvijezde jutarnjei Boji uzvikivali dvorjani. (Job 38,7) Krist nijedoao na Zemlju pokvariti Zakon, ve svojom mi-


losti vratiti ljude poslu-nosti njegovim odredba-ma.

Ljubljeni uenik, koji je na Gori sluao Kri-stove rijei, pie mnogo

kasnije, pod utjecajemSvetoga Duha, o Zakonukao o stalnoj obvezi:Tko god poinja grijeh,kri zakon; grijeh je kr-enje zakona. (1. Ivano-

va 3,4) Apostol Ivan objanjava da je Zakon okojemu govori stara zapovijed koju ste primiliod poetka. (1. Ivanova 2,7) On govori o Zakonukoji je postojao jo pri stvaranju i samo je bioponovljen na Sinajskoj gori.

Isus kae: Nemojte misliti da sam doao

ukinuti Zakon i Proroke! Ne dooh da ih uki-nem, ve da ih ostvarim. (Matej 5,17) On ovdjerabi rije ispunim u istom smislu kao i onda

Krist nije doaona Zemlju

pokvariti Zakon,ve svojom

milosti vratitiljude poslunostinjegovimodredbama.


72/224


kad je Ivanu Krstitelju objavio svoju nakanu dasve ispunimo to je u skladu s voljom Bojom(Matej 3,15), to jest da ispuni mjeru zahtjeva Za-kona, da prui primjer savrene usklaenosti sBojom voljom.

Njegovo poslanje bilo je da uzvelia i pro-slavi Zakon svoj. (Izaija 42,21) On je bio odreen

prikazati duhovnu narav Zakona, iznijeti njegova dalekosena naela i objasniti njegovu vje-nu obvezatnost.

Krist, kojega i najplemenitiji i najnjeniji me-u ljudima samo blijedo odraavaju, o kojemu

je Salomon, nadahnut Duhom, pisao da je bijel

i rumen, istie se meu tisuama... i sav je odljupkosti (Pjesma 5,10.16), o kojemu je David,gledajui Ga u prorokoj viziji, kazao: Lijep si,najljepi izmeu sinova ljudskih (Psalam 45,3),Isus, jasna slika Oeve linosti, sjaj Njegove sla-

ve, samoprijegorni Spasitelj bio je na svojemu

putu ljubavi po ovome svijetu boanskom lje-potom svojega karaktera ivi prikaz karakteraBojeg Zakona. U Njegovu ivotu se otkrilo da

je nebeska ljubav, naelo koje nas ini slinimaKristu, temelj Zakona vjene pravednosti.

Jer, zaista, kaem vam, dok opstoji nebo i

zemlja, kae Isus, ni jedna jota, ni jedna kovr-ica slova iz Zakona sigurno nee nestati, a dase sve ne ostvari. (Matej 5,18) Svojom poslu-


73/224

73

nou Zakonu Krist je potvrdio njegovu nepro-mjenjivost i dokazao da svaki Adamov sin i sva-ka Adamova ki mogu Njegovom milou bitisavreno posluni Zakonu. Na Gori je kazao daiz Zakona nee nestati ni kovrica slova iz Zakona,a da se sve ne ostvari sve to je povezano sljudskim rodom, sve to je u vezi s planom spa-


U Kristovu ivotu se otkriloda je nebeskaljubav, naelo

koje nas ini slinima Kristu,temelj Zakonavjene

pravednosti.

senja. Krist ne ui da eZakon ikad biti ukinut,nego nam usmjeruje po-gled na krajnju graniculjudskih vidika i uvjeravanas da e Zakon zadrati

svoj autoritet sve dok nestignemo do te granice.To ini zato da nitko nebi mogao pomisliti da jeNjegova zadaa ukinutipropise Zakona. Sve dok

postoji nebo i Zemlja, vrijedit e i sveta naela Bojega Zakona. Nje-gova pravednost e stajati ko Boji vrhunci (Psa-lam 36,7) i bit e izvor blagoslova iz kojega serazlijevaju potoci da osvjee zemlju.

Budui da je Boji Zakon savren i stoga ne-

promjenjiv, nemogue je da grjeni ljudi sami za-dovolje mjerila njegovih zahtjeva. Zato je Isus idoao kao na Otkupitelj da bi, uinivi ih sudi-


74/224


onicima u boanskoj naravi, doveo ljude u sklads naelima Zakona Neba. Kad se odreknemo svo-

jih grijeha i primimo Krista kao svojega Spasitelja,uzdiemo Zakon. Apostol Pavao pita: Ukidamoli tako vjerom Zakon? Daleko od toga! Napro-tiv, tim Zakon utvrujemo. (Rimljanima 3,31)

Obeanje Novoga zavjeta glasi: Stavit u za-

kone svoje u srca njihova i upisat u ih u pametnjihovu. (Hebrejima 10,16) Iako je sustav sim-bola, koji je ukazivao na Krista kao na Boje Janjekoje e ponijeti grijehe svijeta, trebao prestatiKristovom smru, naela pravednosti sadrana uDeset zapovijedi nepromjenjiva su kao i vjeno

prijestolje. Nijedna zapovijed nije bila ukinuta,nijedna jota ni kovrica slova nije nestala. Tanaela, u raju objavljena ovjeku kao veliki Za-kon ivota, ostat e neizmijenjena i u obnovlje-nom raju. Kad Eden ponovno procvjeta na Zemlji,svi koji ive pod Suncem potovat e Boji Za-

kon ljubavi.Dovijeka, o Jahve, rije tvoja ostaje, stalnapoput nebesa ... Djela ruku njegovih vjernost sui pravednost, stalne su sve naredbe njegove, utvr-ene za sva vremena, dovijeka, sazdane na isti-ni i pravdi ... Odavno znam za tvoje propise, da

si ih sazdao zasvagda. (Psalam 119,89; 111,7.8;119,152)


75/224

75

Stoga, tko god prekri i jednu od

ovih i najmanjih zapovijedi i nauidruge da tako rade, bit e najmanji ukraljevstvu nebeskom... (Matej 5,19)

To znai da takvome tamo nee ni biti mje-sta. Jer tko namjerno prekri jednu zapovijed,ne dri u duhu i istini nijednu. Uistinu, ako tko

vri sav Zakon, a pogrijei samo u jednome, po-staje krivac za sve. (Jakov 2,10)

Grijeh nije u veliini djela neposlunosti,nego i u najmanjem odstupanju od objavljeneBoje volje, jer to odstupanje pokazuje da veze

izmeu due i grijeha jo nisu raskinute. Srceslui dvojici gospodara. Time se, zapravo, onoodrie Boga i buni se protiv zakona Njegove vla-davine.

Kad bi ljudima bilo doputeno zanemariti Go-spodnje zahtjeve pa da sami sebi propisuju pravila

o dunosti, postojalo bi mnotvo razliitih mjerilakoja bi zadovoljavala razliite umove te bi vlastbila oduzeta iz Gospodnjih ruku. Ljudska voljapostala bi vrhovna, a uzviena i sveta Boja volja Njegova nakana ljubavi prema Njegovim stvo-renjima bila bi podcijenjena i prezrena.

Kad god ljudi biraju vlastiti put, sukobljava- ju se s Bogom. Za njih nee biti mjesta u nebes-kom kraljevstvu zato to ratuju protiv temeljnih



76/224


naela Neba. Ne potujui Boju volju, staju nastranu Sotone, neprijatelja Boga i ljudi. ovjeke ivjeti ne jednom rijeju, ne mnogim rijei-ma, ve svakom rijeju koju je Bog izgovorio.Ne moemo biti sigurni odbacimo li ijednu rije,koliko god nam izgledala nevana. Nema nijed-ne zapovijedi u Zakonu koja ovjeku ne slui na

dobro i sreu, i u ovome ivotu i u onome kojie doi. Poslunost Bojem Zakonu je ograda kojatiti ovjeka sa svih strana i uva ga od zla. Tkosamo na jednom mjestu rui tu ogradu koju jeBog podignuo, unitava njezinu mo da ga titi,

jer je otvorio prolaz kroz koji neprijatelj moe

ui da bi pustoio i razarao.Usudivi se prekriti Boju volju samo u jed-noj toki, nai praroditelji su otvorili brane krozkoje je zlo prodrlo u svijet. Tko god bude slijedionjihov primjer, ponjet e sline posljedice. Bojaljubav je temelj svake odredbe Njegova Zakona,

a onaj tko odstupa od zapovijedi, prouzrouje vlastitu nesreu i propast.


77/224

77

Jer, velim vam, ne bude li vaa

pravednost vea od pravednostiknjievnika i farizeja, sigurno neete ui u kraljevstvo nebesko. (Matej5,20)

Knjievnici i farizeji proglaavali su Isusa i

Njegove uenike grjenicima zbog nepotovanjarabinskih obreda i obiaja. Uenike su esto zbu-njivali i uznemirivali prijekori i optube onih kojesu naviknuli potivati kao vjerske uitelje. Isus

je razotkrio prijevaru. Kazao je da je pravednostkojoj su farizeji pridavali toliku vrijednost bez-

vrijedna. Hebreji su smatrali sebe osobitim, vjer-nim narodom koji uiva Boju naklonost, ali Krist je pokazao da je njihova religija liena spasono-sne vjere. Sva njihova licemjerna pobonost, nji-hove ljudske izmiljotine i obredi, ak ni hvali-savo ispunjavanje formalnih zahtjeva Zakona ni-

su ih mogli uiniti svetima. Nisu bili istoga srca,nisu bili plemeniti, ni slini Kristu po karakteru.Religija utemeljena na opravdanju djelima ne

moe dovesti duu u skladnost s Bogom. Strogai kruta pravovjernost farizeja, bez skruenosti,njenosti i ljubavi, grjeniku je bila samo kamen

spoticanja. Bili su slini soli koja je izgubila okus.U njihovom utjecaju nije bilo sile koja bi sauvalasvijet od pokvarenosti. Jedina prava vjera je ona



78/224


koja oituje

Documents

Isusov Govor Na Gori