PROJEKT JADRAN1.6. Utjecaj uzgoja riba na okoliš i okoliša na organizme u

uzgoju1.6.2. Bolesti

Tema: Bolesti riba (Zdravstveno stanje riba)

Koordinator dr.sc. Emin Teskeredžićetesker@irb.hr

Suradnici: dr.sc. Zlatica Teskeredžić, dr.sc. Marija Tomec, dr.sc. Božidar Kurtović, dr.sc. Damir Kapetanović,

mr.sc. Irena Vardić, mr.sc. Damir Valić, Zvjezdana Šoštarić-Vulić, Branko Španović, Zdenko Roman

Laboratorij za akvakulturu i patologiju akvatičkih organizamaZavod za istraživanje mora i okolišaInstitut “Ruđer Bošković”, Zagreb

CiljeviCiljevi

Kratkoročni cilj:

• Ustanoviti bakterijske, parazitarne, virusne i druge bolesti koje se pojavljuju u uzgoju i prirodnoj populaciji

• Kakve promjene one izazivaju uzgajanim organizmima, te koju opasnost predstavljaju po ekološku ravnotežu i zdravlje ljudi.

Dugoročni cilj:

• Temeljem uvida u zdravstveno stanje, upotpunjenog s biokemijskim parametrima krvi i kemijskom analizom mesa, moguće je preventivno djelovati na zdravlje uzgajanih organizama i na zaštitu vodenog ekosustava, kao i zaštitu zdravlja ljudi

• Osposobiti laboratorij za identifikaciju svih značajnih bolesti riba modernim molekularno-biološkim metodama

• Pronalazak adekvatnog oblika prevencije i liječenja (npr. cDNA vakcinacija i sl.).

IstraživanjaIstraživanja su prov su provededena na ena na 66 uzgajalištauzgajališta lubina, tovilištu tuna ilubina, tovilištu tuna i u u TarskojTarskoj uvali.uvali.

PPregledavaniregledavani su su lublubiinini, komarče, , komarče, tune,tune, cipli cipli i divlja riba. i divlja riba.

CipliCipli se nalaze se nalaze nana uzgajalištu, uzgajalištu, izvanizvan kavezakaveza a i a i vezvezaa su su izmeđuizmeđu divljihdivljih ii uzgajanihuzgajanih populacija. populacija.

Zbog Zbog usporedbeusporedbe riba u riba u uzguzgojuoju (lubina) i onih pod utjecajem uzgoja (lubina) i onih pod utjecajem uzgoja (cipl(ciplii) započe) započeta jeta je kontrol kontrolaa zdravstvenog stanja divlje zdravstvenog stanja divlje populacije u Tarskoj uvalipopulacije u Tarskoj uvali (vlastito (vlastito financiranje)financiranje)..

TuneTune su su uzorkovaneuzorkovane na tovilištu na tovilištu kod kod otoka Zverinacotoka Zverinac..

Lokaliteti uzorkovanja ribe i Lokaliteti uzorkovanja ribe i vodevode

Lubin (Dicentrarchus labrax)Cipal zlatar (Liza aurata) Tuna (Thunnus thynnus)

MetodologijaMetodologija

Kod svakog zdravstvenog pregledaKod svakog zdravstvenog pregleda::

uzimani uzimani anamnestičkianamnestički podacipodaci

oopći pći pregledpregled cijelog cijelog uzgajalištauzgajališta i i pojedinih uzrasnih kategorija pojedinih uzrasnih kategorija

ddetaljni etaljni pregledpregled nasumičnonasumično uzorkovanihuzorkovanih ribariba u vidu kliničke i u vidu kliničke i patoanatomske pretragepatoanatomske pretrage

iiz živih riba z živih riba je je uzoruzorkovanakovana krvkrv za laboratorijsku za laboratorijsku analizuanalizu

izmjereni su osnovni izmjereni su osnovni biometrijskibiometrijski podacipodaci

uzeti uzorci nativnih preparata kože, škrga i peraja za uzeti uzorci nativnih preparata kože, škrga i peraja za parazitološkuparazitološku pretragupretragu

rrazudbom pregledani unutrašnji organiazudbom pregledani unutrašnji organi i i uzeti uzorci za uzeti uzorci za virviroološkulošku,, bakteriološkubakteriološku i i histološkuhistološku pretragupretragu

uzeti uzeti uzorci mesauzorci mesa za utvrđivanje za utvrđivanje kvalitetekvalitete i i kemijskogkemijskog sastavasastava

izmjerenizmjerenii temperaturatemperatura, , količinakoličina kisikakisika i i salinitetsalinitet morske vodemorske vode

uzeti uzorci uzeti uzorci planktonaplanktona za laboratorijsku analizu za laboratorijsku analizu

određeni određeni mikrobiološkimikrobiološki pokazateljipokazatelji kvalitetekvalitete morskemorske vodevode (2007.- (2007.-2009.)2009.)

RezultatiRezultati

Zdravstveni pregled ribe• Tijekom istraživanja (1999.-2009.) pregledano je na uzgajalištima ukupno 814 lubina

(44-554 g; 11,7-39,5 cm) i 168 cipala (83-1450 g; 20,5-49,0 cm) koji su ulovljeni na uzgajalištima izvan kaveza.

• Iz prirodne populacije ukupno je uzorkovano 67 lubina (220-914 g; 27,0-44,0 cm;) i 63 cipla (152-1051 g; 24,5-45,0 cm) prilikom izlova ribe u Tarskoj uvali.

• Izvršen je i pregled 11 tuna (6,5–20,5 kg; 75-103 cm) na uzgajalištu kod otoka Zverinac.

Patomorfološka pretraga• Pretragom nisu utvrđene makroskopske promjene koje bi ukazivale na postojanje

bolesti specifičnih za pregledavane vrste riba.

• Pretragom su nađeni bakterijski i nametnički uzročnici bolesti u riba i ljudi (zoonoza).

• Pretragom su kod 274 lubina (33,66%) utvrđene povećane količine masnog tkiva u trbušnoj šupljini.

RezultatiRezultati

Parazitološka pretragaParazitološka pretraga Od ukupno pregledanih lubina, kod Od ukupno pregledanih lubina, kod

njih njih 285 (38,83%) 285 (38,83%) je utvrđena je utvrđena invadiranost škrga s parazitom invadiranost škrga s parazitom Diplectanum Diplectanum sp. sp.

Kod Kod 10 lubina (1,36%) 10 lubina (1,36%) iz iz prirodne populacije prirodne populacije je utvrđena je utvrđena slaba invadiranost slaba invadiranost s s DiplectanumDiplectanum sp. sp.

Na tunama nije utvrđena Na tunama nije utvrđena invadiranost ektoparazitimainvadiranost ektoparazitima. .

U ždrijelu U ždrijelu 12 lubina (1,63%) iz 12 lubina (1,63%) iz uzgoja uzgoja je utvrđen parazit je utvrđen parazit CeratothoaCeratothoa oestroidesoestroides. .

U divljoj populacijiU divljoj populaciji oko oko uzgajališta utvrđen je uzgajališta utvrđen je AnisakisAnisakis sp., dok među uzgojenom ribom sp., dok među uzgojenom ribom nije pronađen.nije pronađen.

Diplectanum sp. Ceratothoa oestroides

Anisakis sp.

Bakteriološka pretraga

• Kod lubina s uzgajališta dominantno su zastupljene Gram –negativne bakterije.

• Većina Gram-negativnih bakterijaVećina Gram-negativnih bakterija izoliranih iz lubina su bile: izoliranih iz lubina su bile:Moraxella Moraxella spp.,spp., Pasteurella Pasteurella spp.,spp., Nefermentor Nefermentor spp. ispp. i Ochrobacter antrophi Ochrobacter antrophi. .

• Većina Gram-pozitivnih bakterijaVećina Gram-pozitivnih bakterija bile su: bile su:Staphylococcus Staphylococcus spp., spp., Micrococcus Micrococcus spp. i spp. i Corynebacterium propinqumCorynebacterium propinqum..

• Kod riba iz prirodne populacije izolirane su Gram-negativne bakterije iz rodova: Pasteurella spp., Pseudomonas spp. i Stenotrophomonas spp.

• Gram-pozitivne bakterije iz rodova:Lactobacillus spp. i Staphylococcus spp.

• Bakterijska populacija pregledanih uzoraka organa tuna sličnog je sastava kao i u lubina, uz dominaciju Gram-negativnih bakterija.

Rezultati

Rezultati

• Rezultat virološke pretrage na sve analizirane viruse postupkom RT-PCR je bio negativan. Umnoženi su odsječci gena Ikaros iz različitih organa lubina i tune (907 pb), te je u toku određivanje njihovog slijeda DNA.

Histološka pretragaLubin• Većina lubina iz uzgoja u jetri je imala povećanu količinu masti, za razliku od

prirodne populacije riba. • Prosječan broj melano-makrofagnih centara (MMC) bio je značajno povećan u

slezeni i bubregu riba iz uzgajane populacije. • Promjene na bubrežnim glomerulima bile su izraženije kod riba iz uzgoja. • Na bubrežnim kanalićima riba iz uzgajane populacije bile su značajno izraženije

nekrotične i degenerativne promjene.

Cipal• Melano-makrofagni centri su bili brojniji u svim organima riba s uzgajališta. • Masna infiltracija/degeneracija jetrenih stanica nije utvrđena kod cipala iz

prirodne populacije, dok je 1/3 riba s uzgajališta imala povećanu količinu masti.

• Vakuolarna/hijalina degeneracija je bila značajno učestalija kod cipala s uzgajališta, kao i broj atrofiranih bubrežnih tubula.

Jetra lubina iz prirodne populacije.

Bubreg lubina iz uzgajane populacije. Atrofija glomerula.

RezultatiRezultati

MMC – i u slezeni lubina.

Masna infiltracija jetre lubina iz uzgoja.

Hematološkom pretragom određivani su hematokrit, serum proteini, indeks loma i specifična težina seruma.

Dobiveni rezultati su prikazani u tablici .

HematokrHematokritit

Serum Serum proteiniproteini Indeks lomaIndeks loma Specifična težina Specifična težina

serumaseruma

Lubini iz uzgojaLubini iz uzgoja 32 – 5632 – 56 3,0 – 6,43,0 – 6,4 1,339 – 1,3531,339 – 1,353 1,019 – 1,0501,019 – 1,050

Cipli s Cipli s uzgajalištauzgajališta

26 – 5426 – 54 3,1 – 6,93,1 – 6,9 1,338 - 1,3481,338 - 1,348 1,016 - 1,0461,016 - 1,046

Lubini iz Lubini iz prirodne prirodne populacijepopulacije

24 – 6824 – 68 2,0 – 7,42,0 – 7,4 1,340 - 1,3491,340 - 1,349 1,023 – 1,0651,023 – 1,065

Cipli iz prirodne Cipli iz prirodne populacijepopulacije 24 – 6024 – 60 2,6 – 6,62,6 – 6,6 1,340 – 1,3481,340 – 1,348 1,020 – 1,0481,020 – 1,048

TunaTuna 45 – 5245 – 52 6,9 - 7,86,9 - 7,8 1,190 – 1,3501,190 – 1,350 1,040 – 1,0621,040 – 1,062

Rezultati

Kemijskim su analizama u mesu riba određivani vlaga, pepeo, proteini i masti. Rezultati kemijskih analiza su prikazani u tablici .

Vlaga%Vlaga% Proteini %Proteini % Pepeo %Pepeo % Masti %Masti %

Lubini iz uzgojaLubini iz uzgoja 63,58 – 63,58 – 80,2980,29

17,48 – 17,48 – 27,6927,69

1,05 – 2,381,05 – 2,38 0,22 – 0,22 – 14,2714,27

Cipli s Cipli s uzgajalištauzgajališta

69,28 – 69,28 – 85,2585,25

13,42 – 13,42 – 26,2826,28

0,99 - 1,760,99 - 1,76 0,09 - 0,09 - 10,3210,32

TunaTuna 63,49 – 63,49 – 74,3874,38

20,55 – 20,55 – 24,6924,69 1,00 – 1,111,00 – 1,11 4,07 – 4,07 –

10,5610,56

Lubini iz Lubini iz prirodne prirodne populacijepopulacije

72,4 – 72,4 – 81,2181,21

18,51 – 18,51 – 25,1925,19 1,03 - 2,511,03 - 2,51 0,06 – 0,06 –

2,932,93

Cipli iz prirodne Cipli iz prirodne populacijepopulacije

67,38 – 67,38 – 76,7376,73

19,14 – 19,14 – 24,2524,25

1,42 – 3,691,42 – 3,69 0,10 – 0,10 – 6,666,66

Kod tuna su provedene i dodatne kemijske analize uzoraka jetre, srca, bubrega,

gonada i škrga., a rezultati su prikazani u tablici .

Vlaga %Vlaga % Proteini Proteini %%

Pepeo %Pepeo % Masti %Masti %

JetraJetra 68,22 – 68,22 – 79,4779,47

11,19 – 11,19 – 16,3516,35

1,14 – 1,14 – 1,251,25

8,18 – 8,18 – 14,0414,04

SrceSrce 73,1773,17 23,9823,98 2,412,41 0,430,43

BubrBubregeg 69,5669,56 21,0021,00 1,861,86 7,557,55

GonaGonadede 14,2714,27 3,363,36 1,431,43 80,8980,89

ŠkrgeŠkrge 73,1773,17 18,8418,84 8,868,86 0,540,54

Rezultati

RezultatiRezultati

Analiza mrežnog fitoplanktona• Na uzgajalištima lubina, u proljeće je uočena brojnija zastupljenost vrsta u

površinskom sloju vodenog stupca, a u jesen na dubini od 4 m.

• Veća brojnost vrsta u proljeće je uočena na lokalitetu Lamjana (33 vrste) – najmanje Limski kanal (17 vrsta), a u jesen u Limskom kanalu (48 vrsta) – najmanje Lamjana (32).

• U uzorcima sa uzgajališta tuna u proljeće, utvrđeno je 16 vrsta mikrofita. Brojnost je bila veća u površinskom sloju.

• U jesen veća brojnost je utvrđena na dubini od 4 m (31 vrsta) u odnosu na 10 vrsta u površinskom sloju.

Mikrobiološki pokazatelji kvalitete morske vode• Broj heterotrofnih bakterija bio je veći u jesen u odnosu na proljetni period uzorkovanja.

• Najveći broj heterotrofnih bakterija bio je u sjevernom Jadranu – Limski kanal.

• Između lokaliteta s uzgojem lubina nema statistički značajne razlike u broju Escherichiae coli, Vibrio spp., ukupnih koliforma i enterokoka.

• Veće vrijednosti fekalnih indikatora na tovilištu tuna, u odnosu na literaturno dostupne podatke, u svezi su s nekontroliranom hranidbom tuna sa svježom i odmrznutom ribom koja privlači kolonije galeba, a koji utječu na mikrobiološku kvalitetu vode.

ZaključciZaključci

• Bakterijskom populacijom u lubina i tuna dominiraju Gram-negativne bakterije (najbrojnija Moraxella).

• Identificirane bakterije su većinom ubikvitarne i uvjetno patogene, a istodobno predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi (zoonoze).

• Bakterije kvarenja su utvrđene u lubina i tuna (Pseudomonas, Moraxella i Vibrio).

• U pregledanim ribama nisu pronađeni virus virusne hemoragične septikemije, zarazne nekroze gušterače, zarazne hematopoetske nekroze, te virusne encefalopatije i retinopatije.

• Histološke promjene su bile izraženije u organima riba s uzgajališta u odnosu na prirodnu populaciju.

• Kvantitativne analize i kvalitativni sastav mrežnog fitoplanktona, upućuju na stabilne uvjete istraživanih lokaliteta.

• Kvaliteta i kemijski sastav mesa se znatno razlikuju između prirodnih i uzgajanih lubina. Organoleptičkom i kemijskom analizom je utvrđeno da su uzgajani lubini i preko tri puta masniji u odnosu na prirodnu populaciju.

• Dobiveni histološki, hematološki i nutricionistički parametri ukazuju da kakvoća uzgajane ribe daleko zaostaje za kakvoćom lubina iz prirodne populacije.

• Dobiveni histološki, hematološki i nutricionistički parametri cipala ukazuju da intenzivni uzgoj lubina utječe na kakvoću i zdravstveno stanje cipala koji žive oko kaveza s lubinima.

Za potpuniji uvid u zdravstveno stanje riba u uzgoju treba povećati praćenje prirodnih populacija.

Povećati broj uzoraka tuna i detaljno obraditi uzgajališta tuna kod izlova.

Pratiti mikrobiološke pokazatelje morske vode istodobno sa zdravstvenim pregledom riba.

Sustavno pratiti specifične bakterijske patogene u uzgoju i divljoj populaciji, što će omogućiti procjenu pojave bolesti ali i preventivno djelovanje.

Analizirati organizme koji obitavaju na uzgajalištima i koristiti ih kao dodatne pokazatelje uvjeta na uzgajalištima.

Proširiti virološke pretrage na druge viruse koje nismo obuhvatili našim dosadašnjim radom.

Odrediti gensku ekspresiju faktora koji sudjeluju u imunološkom odgovoru riba (npr. Ikaros)

Vibrioza u riba

Vibrioza u ljudi

Planovi za nastavak radova na Planovi za nastavak radova na temitemi

• Kurtović, B. 2002. Usporedba histološke slike jetre, slezene i bubrega lubina (Dicentrarchus labrax) u uzgajanoj i prirodnoj populaciji. Magistarski rad. PMF, Zagreb, 83 str. Voditelj: Teskeredžić, Z.

• Čož-Rakovac, R.; Strunjak-Perović, I.; Topić Popović, N.; Hacmanjek, M.; Šimpraga, B.; Teskeredžić, E. 2002. Health status of wild and cultured sea bass in the northern Adriatic Sea. Veterinary Medicine – Czech, 47, 8; 222-226.

• Strunjak-Perović, I. 2002. Virusne bolesti lubina (Dicentrarchus labrax L.) i cipala (Mugil spp.) u Jadranu. Doktorska disertacija, Veterinarski fakultet, Zagreb, 98 str. Voditelji: Teskeredžić, Z., Sulimanović, Đ.

• Kurtović, B. 2003 Histology of reared and wild European sea bas (Dicentrarchus labrax). Beyond Monoculture. Chopin, T. i Reinersten, H. (ur.). Oestende, Belgium: European Aquaculture Society, 234-235.

• Kurtović, B. 2004. Histological examination of Mullets (Mugil spp.) as a possible tool in assessing environmental impact of aquaculture. Abstract book. Aquaculture Europe 2004: "Biotechnologies for quality". Barcelona 20. -23. 10. 2004.

• Kurtović, B. 2005. Histološka pretraga cipala (Mugil sp.) u procjeni utjecaja okoline. Veterinarska znanost i struka. Cvrtila, Ž. (ur.). Zagreb : Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 71.

Radovi proizašli iz Radovi proizašli iz istraživanjaistraživanja

• Kapetanović, D., Kurtović, B., Teskeredžić, Z., Teskeredžić, E. 2005. Incidence of E. coli in aquaculture areas of the Adriatic Sea. Medycyna weterynaryjna, 61, 1366-1367.

• Tomec, M. 2006. Sastav fitoplanktona na uzgajalištima riba uz istočnu obalu Jadranskog mora. Ribarstvo, 64, 133-147.

• Kapetanović, D., Kurtović, B., Vardić I., Teskeredžić, E., Teskeredžić, Z. 2006. Gill disease in a gilthead sea bream (Sparus aurata L.). Medycyna Weterynaryjna, 62, 1239-1241.

• Kapetanović, D., Kurtović, B., Vardić I., Valić, D., Teskeredžić, Z., Teskeredžić, E. 2006. Preliminary studies on bacterial diversity of cultured bluefin tuna Thunnus thynnus from the Adriatic sea. Aquaculture Research, 37, 1265-1266.

• Kurtović, B., Teskeredžić, E., Teskeredžić, Z. 2008. Histological comparison of spleen and kidney tissue from farmed and wild European sea bass. Acta Adriatica, 49, (2), 147-154.

• Kapetanović, D. 2009. Bakterije riba i bakteriološka svojstva vode u jadranskim uzgajalištima. Doktorska disertacija, PMF, Zagreb, 136 str. Voditelj: Teskeredžić, E.

Radovi proizašli iz Radovi proizašli iz istraživanjaistraživanja