TO JE EKOLOKA POLJOPRIVREDA? Pod ekolokom, organskom ili biolokom poljoprivredom, uglavnom se misli na tzv. proizvodnju "zdrave hrane", tj. poljoprivrednu proizvodnju bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida, hormona i sl. To je koncept poljoprivredne proizvodnje koji je mnogo sloeniji i ija bit nije samo u izostavljanju agro-kemikalija, ve u sveukupnom gospodarenju kojim je to mogue postii. Ekoloka ili organsko bioloka proizvodnja obuhvaa sve poljoprivredne sustave ili tehnologije proizvodnje koje nisu tetne za okoli, a socijalno i ekonomski su prihvatljive za uzgoj biljaka i ivotinja. Omoguava i pomae djelovanje snanih zakona prirode za poveanje produktivnosti i otpornosti biljaka i ivotinja. Organsko bioloka proizvodnja tei za uspostavom mjeovitog gospodarstva koje se sastoji od vie osnovnih dijelova: oranica, panjaka, vonjaka, povrtnjaka, vinograda i uzgoja stoke. Na taj nain se uspostavlja ravnotea i sklad cjeline, a ujedno stabilnost i otpornost prema vanjskim utjecajima (prirodnim, ekonomskim i dr.). Terminologija u eko-poljoprivredi Bioloka poljoprivreda pored izraza organska poljoprivreda, najpopularniji je sinonim za ekoloku poljoprivredu. Rije bioloka oznaava neto to je u vezi sa ivim organizmima, biljkama, ivotinjama, mikroorganizmima i dr.,a za svu poljoprivrednu proizvodnju moe se rei da je biolokajer ne postoji poljoprivreda koja proizvodi neive tvari. Izrazom bioloka ukazuje se na znaenje i vanost ouvanja biosa, ivih organizama u prirodi i aktivaciju biolokih procesa. Bioloka poljoprivreda, kao tip poljoprivredne proizvodnje u kojoj se u najveoj moguoj mjeri nastoje aktivirati bioloki procesi, fiksacija atmosferskog duika, rad mikroorganizama, rezistentnost, potivanje zakona prirode itd. Organska poljoprivreda znai da se radi o vrsti poljoprivredne proizvodnje u kojoj umjesto neorganskih, neivih materijala (mineralna gnojiva i pesticidi) koristimo ono to proizlazi iz ive prirode, s onim ivim, organskim (stajski gnoj i biljni ekstrakti ). U organskoj poljoprivredi za gnojidbu se ponekad upotrebljavaju i neki mineralni materijali, vapnenac, dolomit, gnajs i tada izraz organski nije posve prikladan. No, eli se ukazati na injenicu da pri ovakvom gospodarenju, poljoprivredno gospodarstvo treba postati zatvorena cjelina regulacije kruenja organske tvari, hraniva i energije. Termin organska poljoprivreda nekad dolazi i u kombinaciji s terminom bioloka, tako da se susreemo s nazivom organsko-bioloka poljoprivreda. Time se eli naglasiti da je to poljoprivreda koja respektira iva bia i u proizvodnji koristi ive, organske tvari. To je iva poljoprivreda. Alternativna poljoprivreda ukazuje na neto to moe, ali i ne mora biti realno, istinito i prihvaeno od veine. Prirodna (naturalna) poljoprivreda u upotrebi je iz razloga to se pod neprirodnim uglavnom smatra: - primjena svega to dovodi do jae neravnotee u ekolokom sustavu;

- upotreba prirodnih supstanci na nain i u dozama koje destruktivno djeluju na ekoloki sustav; - upotreba supstanci kojih inae nema u prirodi i iju daljnju sudbinu nije mogue kontrolirati; ( Samo) odriva (potrajna, opstojna) poljoprivreda sustainable agriculture,oznaava poljoprivrednu proizvodnju, koja je sposobna, ekoloki i gospodarski, odrati se kroz dui vremenski period. To se prvenstveno odnosi na tlo, koje u odrivoj poljoprivredi mora stalno odravati priblino jednaku razinu plodnosti, strukturu, sadraj humusa itd.

Odriva poljoprivredna proizvodnja je proizvodnja u kojoj koristi koje se proizvodnjom ostvaruju danas, ne idu na utrb generacija koje nadolaze. Postoji stara izreka koja kae da nismo zemlju naslijedili od

naih oeva, nego posudili od svoje djece.Ekoloka poljoprivreda bi istovremeno trebala biti i odriva, no ne moe se rei da uvijek i vrijedi obratno.

Integralno gospodarenje i tzv. ekoloki prihvatljiva poljoprivredna proizvodnja uglavnom se odnosi na poljoprivrednu proizvodnju koja racionalnije i strunije upotrebljava pesticide, umjetna gnojiva, itd. Ne moe se nazvati eko-proizvodnjom, ali moe biti prvi korak ka preusmjerenju. Ekoloka poljoprivreda nastoji posve sprijeiti unos agro- kemikalija u agro-eko sustav, te ih ne koristi, integralna poljoprivreda eli samo minimalizirati i racionalizirati ovaj unos. Ekoloka poljoprivreda u zadnjih nekoliko godina doivljava sve vei procvat irom svijeta. Ekoloka, socijalna i gospodarska kriza u koju je zapala konvencionalna poljoprivreda, te sve vee potrebe trita za eko-proizvodima, uzrok su sve veem porastu bioloke proizvodnje. Glavna pitanja i kritike glede sadanje poljoprivredne obrade ukljuuju slijedee: Oteenje strukture tla; Oteenje prirodnog okolia i tradicionalnog krajolika; Stvaranje potencijalne zdravstvene opasnosti glede hrane to dovodi do opeg pada kvalitete hrane; To je sustav koji troi energiju; Ukljuuje intenzivne sustave stoarske proizvodnje koji su etiki neprihvatljivi; Unitena je tradicionalna drutvena struktura i pretvorila poljoprivredu u agro-industrijsko podruje; Sve je vea potranja za organskom hranom i potroai su spremni platiti vie za ekoloke proizvode, to je i u redu, jer su trokovi koji smanjuju negativne popratne pojave u poljoprivredi uraunati u cijenu hrane. Tako proizvoai i potroai dragovoljno surauju kako bi razvili bolju odrivu poljoprivredu. BIOLOKO-DINAMIKA POLJOPRIVREDA Bioloko-dinamika poljoprivreda je samo jedan od smjerova unutar ekoloke poljoprivrede, (najstariji je). Njeni zaeci datiraju jo od poetka ovog stoljea, a kao temeljna godina se uzima 1924. kada je u Koberwitzu, dananjoj Poljskoj dr. Rudolf Steiner odrao Poljoprivredni teaj u osam lekcija. Time su udareni temelji bioloko-dinamikoj poljoprivredi, najstarijem i najcjelovitijem smjeru ekoloke poljoprivrede, koji e se kasnije rairiti po itavom svijetu. Bioloko-dinamika poljoprivreda se od ostalih smjerova ekoloke poljoprivrede razlikuje svojom cjelovitou, originalnou, teoretskim postavkama i inovacijama. Smatra se da iza vidljivog, materijalnog svijeta u kojem vladaju fiziki zakoni, postoji i jedan nad osjetilni svijet koji se ravna prema duhovnim zakonima i ne moe se zamijetiti obinim ulima, ali zbog toga nije nita manje stvaran. Zadatak poljoprivrede je da te duhovne snage koje djeluju u prirodi na ispravan nain utka u poljoprivredne proizvode kako bi oni dalje mogli pravilno podravati ivot ovjeka i ivotinja. Zamisao bioloko-dinamine poljoprivrede je da poljoprivredno gospodarstvo predstavljai harmonian i zatvoren sustav glede kruenja organske tvari, hraniva, energije, reprodukcijskog materijala (sjemena i rasplodne stoke), te da je gospodarski samostojna jedinica, to je mogue postii na gospodarstvima mjeovitog tipa gdje postoji veza izmeu biljne i stoarske proizvodnje. Osnovna razlika izmeu bioloko-dinamike poljoprivrede i ostalih vidova ekoloke poljoprivrede je upotreba bioloko-dinaminih preparata i rad s ritmovima, ritam dana i noi, mjeseeve mijene i sl. Izraeni su od prirodnih materijala, ljekovitog bilja, kremena i kravljeg izmeta. Prvo prolaze poseban i kompliciran proces transformacije i potom postaju bioloko-dinamini preparati. Ukupno postoji devet bioloko-dinaminih preparata, a dijele se u dvije skupine, preparate za prskanje i tzv,. kompostne. Pojedinani preparati se oznaavaju brojevima od 500-508.

POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO Svako poljoprivredno gospodarstvo predstavlja cjelinu za sebe i nije mogue nai dva jednaka gospodarstva koja imaju iste uvjete za proizvodnju. Razliitost je odreena mnogim imbenicima, a mogu se podijeliti na nekoliko skupina: Prirodna obiljeja gospodarstva odreena su zemljopisnom duinom i irinom, nadmorskom visinom, reljefom, geolokom podjelom, plodnou tla (tekstura, struktura, sadraj humusa, kiselost), klimom (temperatura, oborine), hidrolokom situacijom, mikroklimom itd. Veinu prirodnih obiljeja gotovo je nemogue promijeniti, a ekonomski nije isplativo. Strukturalna obiljeja gospodarstva odreena su njegovom veliinom, brojem, oblikom i namjenom parcela, infrastrukturom (ceste, zgrade, voda, struja), vrstom uzgajanih biljaka i ivotinja, opskrbljenou mehanizacijom itd. Premda je mogue promijeniti strukturalna obiljeja gospodarstva, u praksi se takoer smatraju stabilnim obiljejima koja se rijetko mijenjaju. Organizacijska obiljeja gospodarstva odreena su organizacijom i nainom gospodarenja. Kako se obavlja gospodarenje gnojem, kako je organizirana ishrana stoke, obrada tla, plodored, zatita bilja, lijeenje bolesnih ivotinja, rukovoenje gospodarstvom, organiziranost radne snage, prodaja i dr. Lako ih je promijeniti, ali se u praksi rijetko mijenjaju zbog navika, tradicija, bojazni i sl. Socijalno-gospodarska obiljeja gospodarstva odreena su cijenom proizvoda, trokovima proizvodnje, odnosno krajnjom dobiti gospodarstva, mogunou dobivanja savjetodavnih i ostalih informacija, kredita, hijerarhijom i odnosima meu onima koji rade na gospodarstvu, kako je gospodarstvo ocijenjeno od susjeda itd. Estetska obiljeja gospodarstva odreena su ljepotom zgrada, okunice te poljoprivrednih kultura to esto ovisi o ekonomskoj moi gospodarstva te smislu za lijepo, njegovanju raznolikih biljnih i ivotinjskih vrsta, prisutnosti vodenih povrina, panjaka, uma, ivica, ukrasnog bilja itd. EKOLOKO GOSPODARSTVO KAO ZATVORENA CJELINA Ekoloka i bioloko-dinamina poljoprivreda temelje se na injenici da je poljoprivredno gospodarstvo cjelina, tj. organizam koji se sastoji od nekoliko elemenata organa, koji su meusobno kvalitativno i kvantitativno ovisni. U praksi to ovako izgleda: redoslijed kultura odnosno plodored, odraziti e se na sve vidove gospodarenja jer o tome ovisi koliina, vrsta i kvaliteta hranjiva i stelje, potreba za mehanizacijom i radnom snagom, te na kraju financijski uspjeh. Pod pojmom organizam misli se na sve ono to pripada gospodarstvu i ivi na njemu i od njega: tlo, domae ivotinje, kultivirane biljke, divlje biljke i ivotinje, ume, ptice i insekti, pripadajue mu tekue ili stajae vode, zgrade i ljudi koji na njemu ive. Od samog poetka razvoja ekoloke poljoprivrede zastupa se naelo jedinstva, nedjeljivosti biljne i stoarske proizvodnje, koja u svojoj organizaciji nastoji ostvariti skladnu cjelinu zatvorenog tipa. Gospodarstvo kao cjelina manje je podlono vanjskim "stresnim" situacijama (prirodnim, ekonomskim i dr.), ukoliko je izbalansirano raznolikou biljne i ivotinjske vrste. Tada je mogue pokrivati veinu potreba unutar gospodarstva (gnoj, kompost, ivene namirnice biljnog i ivotinjskog porijekla, itd.). Naglasak je stavljen na dostatnu proizvodnju krmiva, gnoja i stelje, te njihov dovoz sa drugih gospodarstava. Eko gospodarstvo je mogue u veoj ili manjoj mjeri specijalizirati (voarstvo, vinogradarstvo, povrarstvo, mljekarstvo, itd.) ukoliko se to pokae kao prednost ili potreba. PRORAUN BILANCI POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA Ekoloko gospodarstvo mora initi zatvoreni krug glede kruenja organske tvari, hraniva i energije. U kojoj mjeri je taj ciklus zatvoren, i da li gospodarstvo uspjeno posluje, ne samo ekonomski,

odreuje se pomou tzv. bilanci poljoprivredne proizvodnje, koje su pokazatelji sklada meu pojedinim elementima gospodarstva, te efikasnost njegove organiziranosti. Najvanije bilance poljoprivrednog gospodarstva nam pokazuju: - dinamiku organske tvari i hraniva (minerala); - potrebu za krmivima, njihovu proizvodnju na gospodarstvu i dokup izvan gospodarstva; - potrebe za steljom, njenu proizvodnju na gospodarstvu i dokup izvan gospodarstva; - utroene radne sate i njihov raspored; - iskoristivost mehanizacije; - efikasnost iskoristivosti energije; - gospodarske rezultate. Postoji ono to se u gospodarstvo unese izvana, input, te ono to se iznese iz gospodarstva output i unutranje kruenje materije i energije. To su teko mjerljivi dinamiki procesi i predstavljaju kruenje tvari, hraniva i energije unutar granica gospodarstva: voda, suneva energija, atmosferska fiksacija duika i dr. Unos (input) Mineralna gnojiva: a) mineralna i organska gnojiva b) vapno i samljeveni minerali raznih vrsta Organska gnojiva: a) gnoj ivotinjskog porijekla b) gnoj biljnog porijekla i treset Pesticidi: a) sintetiki pesticidi b) botaniki pesticidi c) pesticidi na bazi minerala (bakar i sumpor) Veterinarski preparati i stimulatori rasta: a)sintetikog porijekla b)homeopatska sredstva Stona hrana: a) sijeno, silaa, koncentrati i dr. b) minerali (sol i sl.) Genetski materijal: a) sjeme, sadnice, presadnice, gomolji i lukovice i dr. b) rasplodna i druga stoka, te genetski materijal pri umjetnom osjemenjivanju Energija: a) nafta, plin, elektrina energija i dr. b) ljudski rad (radna snaga) Sredstva za rad: a) mehanizacija b) orua c) strojevi za preradu Kapital: a) gotovina, krediti, itd. b) ljudsko znanje, iskustvo i dr. Iznos (output) brojni proizvodi biljnog i ivotinjskog porijekla.

Raunanje bilanci je sloen postupak i zahtijeva prilino znanja i vremena. Kompjuterski modeli su velika pomo pri analiziranju i predvianju mnogih procesa su prirodi, ne treba zanemariti i vlastito prosuivanje. Biljne, ivotinjske i ljudske zajednice i procesi koji se odvijaju u prirodi nikada ne reagiraju na nain koji je posve izraunjiv i predvidiv. Bilanca dinamike organske tvari i hraniva Biljke i ivotinje za svoj razvoj trebaju hraniva i minerale koji se nalaze u tlu, u mineralnom, anorganskom obliku, ili kao dio organske tvari tla, humus, biljni i ivotinjski ostaci, a hrana ivotinjama su proizvodi biljnog porijekla. Kako se biljke i ivotinje razvijaju dolazi do gubitka organske tvari tla i hraniva, i potrebno ih je tlu vratiti, to inimo gnojidbom. Postoje etiri mjesta u kojima je koncentrirana organska tvar, odnosno hraniva: tlo, gnoj, biljke i ivotinje. U procesu poljoprivredne proizvodnje dolazi do dinaminog kruenja organske tvari i hraniva unutar gospodarstva. Pozitivna bilanca znai da je dio hraniva, odnosno organske tvari unesene u gospodarstvo, ostao u tlu, odnosno izgubljen s gospodarstva u nekim od nepoeljnih procesa (erozija, ispiranje, denitrifikacija i dr.). Stoga pozitivna bilanca nije uvijek sasvim pozitivna, ukazuje na nisku efikasnost iskoritenosti hraniva i organske tvari, to nije poeljno ni ekonomski, ni ekoloki. Ekonomski, pozitivna bilanca znai da uloena sredstva nisu efikasno iskoritena. Bilanca krmiva Osnovni preduvjet uspjene stoarske proizvodnje su dovoljne koliine kvalitetnog krmiva, a idealno bi bilo da se proizvode na samom gospodarstvu. Za raunanje bilance krmiva potrebno je prvo odrediti koliine i vrste krmiva koje su gospodarstvu potrebne s obzirom na broj, vrstu i uzrast stoke, a za tu svrhu se koriste hranidbene tablice. Krmivo, odnosno kompozicija vie krmiva od kojih se sastoji stoni obrok, mora zadovoljiti potrebe stoke za energijom, bjelanevinama, mineralima i suhom tvari. Izraunavanje potrebe za krmivima, njihovu proizvodnju na gospodarstvu i dokup izvan gospodarstva predstavlja bilancu krmiva. Bilanca stelje Na eko-gospodarstvu mora se proizvoditi dovoljna koliina krmiva i stelje. Za stelju obino slui penina, ili neka druga slama. Plodored mora biti takav da gospodarstvo proizvodi i dovoljne koliine stelje. Treba proraunati potrebe gospodarstva za steljom, njenu proizvodnju na gospodarstvu, te potrebe za moguim dokupom izvan gospodarstva. Koliina potrebne stelje ovisi o broju, uzrastu i vrsti ivotinja, te tipu staje. Mlijene krave u tzv. dubokim stajama, dnevno trebaju 8-12 kg slame po kravi, a kod onih na privezima, 3-5 kg dnevno. Urod od 1 tone itarica, rezultira i tolikim prinosom slame, ali mnoge sorte esto daju manje koliine. Dodatne koliine stelje mogu se osigurati i prikupljanjem lia u umi., dodavanjem osnovnoj stelji i manjih koliina pilovine. Bilanca utroenih radnih sati i njihovog rasporeda Dobrom organizacijom i mehanizacijom pojedinih radnji, moe se utedjeti znatan broj radnih sati. Nakon svakog radnog dana, odnosno tjedna, potrebno je upisati broj radnih sati i specificirati na koje vrste radova su utroeni. Na kraju svakog mjeseca, godine dobije se pregled utroenih radnih sati, njihova namjena i raspored. Glede bilance, odnosno rasporeda radnih sati, postoje znatne razlike izmeu mjeovitih i specijaliziranih gospodarstava. U usko specijaliziranim gospodarstvima, rad je neravnomjernije rasporeen i esto

uzrokuje urbu, nesigurnost i zahtijeva prilino dodatne, sezonske radne snage. Gospodarstva mjeovitog tipa esto imaju vei godinji fond sati od specijaliziranih, ali su ravnomjernije rasporeeni. Bilanca koritenja mehanizacije Za svaku poljoprivrednu operaciju potrebno je proraunati kada, koliko dugo i za koje poslove je potrebno upotrijebiti pojedini stroj, odnosno prikljuak. Mnoga poljoprivredna gospodarstva svoju mehanizaciju koriste neuinkovito, a osnovni razlog je obino veliina gospodarstva. Gdje nema dovoljno mehanizacije ili ju dijeli vie proizvoaa, od pomoi moe biti raunanje bilance mehanizacije. Energentska bilanca Osim hraniva, organske tvari i vode, gospodarstvom krui i energija. Sunce daje osnovnu energiju za procese u prirodi. Biljke koriste sunevu energiju za fotosintezu za svoj razvoj, ali i razvoj i opstanak ostalih ivih bia. Poljoprivredna proizvodnja je proces u kojem osim suneve, sudjeluju i drugi oblici energije. Pri radu ovjeka koji uzgaja biljku ili ivotinju, kao i radu traktora kojim se slui, troi se energija. Razlika izmeu energije koju ovjek unese u poljoprivrednu proizvodnju i energije koju dobiva u poljoprivrednim proizvodima, zove se energetska bilanca. Ako je energetska vrijednost dobivenih poljoprivrednih proizvoda vea od one koja je ula u proizvodnju onda je pozitivna. Ako se izostave agrokemikalije i racionalno upotrijebi mehanizacija, energetsku bilancu je mogue popraviti. Gospodarska bilanca Gospodarska bilanca se sastoji od razlike prihoda i rashoda u proizvodnji. Pored svih bilanci od izuzetne vanosti je i osjeaj zadovoljstva ljudi koji rade na gospodarstvu. PRIJELAZ NA EKOLOKU PROIZVODNJU Proizvoai koji se ele preorijentirati ili zapoeti baviti ekolokom proizvodnjom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, na cijeloj proizvodnoj jedinici ili njezinom tono odreenom dijelu, moraju prvo proi tzv. prijelazno razdoblje. ( Prema osnovnim smjernicama i standardima svjetske organizacije ekolokih proizvoaa, IFOAM, kao i europskim standardima, Uredba EU br. 2092/91, odnosno Zakonu i odgovarajuim propisima Republike Hrvatske). Period od poetka proizvodnje prema ekolokim standardima predstavlja prijelazno razdoblje. Zapoinje s prvim strunim nadzorom, kojim se utvruje poetno stanje na proizvodnoj jedinici i sposobnost jedinice da udovolji svim standardima i traje najmanje godinu dana, a najdue pet. Ovo razdoblje u svezi je s nainom prijanjeg gospodarenja, stanjem tla, vrstama i brojem stoke, viegodinjim kulturama i dr. U proizvodnji bilja i biljnih proizvoda prijelazno razdoblje traje najmanje jednu (1) godinu za jednogodinje bilje, a najmanje tri (3) godine za viegodinje nasade; U stoarskoj proizvodnji prijelazno razdoblje traje najmanje : Dvanaest (12) mjeseci za goveda i konje, ako se koriste za proizvodnju mesa, a tri etvrtine njihova dotadanjeg ivota u svim danim sluajevima; iznimno telad i mali preivai (ovce i koze) mogu se prodati kao ekoloki proizvod ako dolaze iz ekstenzivnog uzgoja ili ako su do trenutka prodaje bili uzgojeni na ekolokoj proizvodnoj jedinici, telad najmanje est (6), a mali preivai dva (2) mjeseca. est (6) mjeseci za male preivae (ovce, koze) i svinje; Deset (10) tjedana perad za proizvodnju mesa, nabavljena u dobi do tri dana; est (6) tjedana za proizvodnju jaja. Tijekom prijelaznog razdoblja cijelu proizvodnju treba usuglasiti s ekolokim zahtjevima, to se na kraju tog razdoblja i potvruje ponovnim strunim nadzorom.

Razdoblje preusmjeravanja ujedno je i najtee razdoblje eko-gospodarenja, jer su potrebne godine prije nego li se ovlada problemima, a istovremeno aktiviraju eljeni bioloki procesi i postigne sklad meu elementima gospodarstva. Prijelazno razdoblje moe se smanjiti pod posebnim uvjetima, a odluku o skraenju donosi ministar poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva na zahtjev proizvoaa i temeljem zapisa o prvom strunom nadzoru. Prijelaz u ekoloko ratarstvo Tko eli preobratiti svoj pogon u bioloko ratarstvo dugorono osigurava ekoloku i ekonomsku budunost. Da bi se ispunili eljeni ciljevi moraju se ve prije tranzicije odrediti cijene, mogunosti i rizici biolokog obraivanja seoskog gospodarstva i potrebne prilagodbe u pogonu. Temeljna naela ekolokog ratarstva

1.to zatvoreniji optok dobara U eko ratarstvu potie se na to zatvoreniji optok materijala. Opskrba tla hranjivim tvarima preteno treba biti na bazi vlastitih gnojiva. Dostava i odvoz je ograniena propisima. Broj grla stoke se odreuje prema vlastitim proizvodnim povrinama, tako da se sva ili najvei dio krmiva osiguraju unutar iste proizvodne jedinice. 2.Bez pomonih kemijsko-sintetinih i tehnoloki-genetski izmijenjenih proizvoda Kemijsko-sintetiki proizvodi za zatitu ratarskih kultura, dodaci hrani i ostala pomona sredstva nisu dozvoljena. Herbicidi su u naelu zabranjeni. Genetsko-tehniki izmijenjeni usjevi i hrana, te pomona sredstva u kojima su genetsko-tehniki izmijenjeni sadraji ne smiju se koristiti u eko pogonima. 3.Odravanje plodnog tla Uravnoteeni plodored, ciljano organskog gnojenje i unapreenje dobre strukture tla su od centralnog znaenja za odravanje i izgradnju plodnog tla. Tvore temelj za opskrbu biljaka vodom i hranjivim tvarima, te jaanje vlastitih obrambenih mehanizama tla protiv bolesti i tetoina. 4. Podupiranje koristoinaca Koristoinci se unapreuju kroz ureenje i njegu ekoloki uravnoteenih povrina i putem bioloke raznovrsnosti kultura. Ekoloki uravnoteene povrine koriste se i za zatitu prirodnih vrsta i biotopa. 5. Dranje ivotinja primjereno vrsti Dranje ivotinja primjereno vrsti s puno slobode kretanja dovodi do odravanja i podupiranja zdravlja stoke. Hrana nepoznata pogonu se koristi u vrlo malom omjeru (sukladno propisima). Prvenstveno se koristi alternativnim nainima lijeenja stoke, a samo u nudi klasinim i obavezno treba obavijestiti nadzornu slubu. 6. Ouvanje raznolikosti biljnih i ivotinjskih vrsta u prirodi

7. Proizvodnja zdravijih i kvalitetnijih (ukusnijih) ivenih namirnica 8. Ostvarivanje zadovoljavajueg ekonomskog uspjeha poljoprivrednog gospodarstva i smanjenje njegove ovisnosti o vanjskim ulaganjima. KORACI PRIJELAZA NA EKOLOKU PROIZVODNJU Prijelaz, tranzicija u eko-ratarstvo zahtijeva promjene, kako za ljude, u nainu razmiljanja, tako i u tehnologiji. Upoznavanjem eko-ratarstva korak po korak mogu se stei nova znanja, iskustva i postepeno savladavati strahovi i nedoumice. Tijek i znaenje pojedinih koraka zavisno od jedinice ili pogona su razliiti. PRIPREMA ZA TRANZICIJU 1. KORAK Izjanjavanje u obitelji preusmjerenje u "srcu" i "glavi" Preusmjerenje u "srcu" i "glavi" je glavni i osnovni preduvjet svakog uspjenog preusmjerenja na eko-poljoprivredu. Podrazumijeva promjenu u nama samima, promjenu u nainu razmiljanja, vrijednostima, odnosu prema prirodi, ekolokim problemima itd. Nove promjene u proizvodnoj jedinici, gospodarstvu, trebale bi biti u interesu svih lanova obitelji, s jasno postavljenim ciljevima da bi se olakalo odluivanje. U razgovoru s obitelji, treba formulirati osobne ciljeve i elje: ocijeniti koja sredstva, strukturne promjene sudionicima odgovaraju; u emu su njihove sposobnosti? Koja vrsta trita odgovara sklonostima? Postoji li dovoljno radne snage i mogunosti za stjecanje sigurnosti u ophoenju sa novim tehnikama i metodama? Ovim putem se mogu utvrditi potekoe i prije tranzicije u vlastitom pogonu. Ispunjava li moje gospodarstvo zahtjeve za eko ratarstvo? Osnovni zahtjevi za ekoloku proizvodnju mogu se saznati uz pomo savjetodavne slube Udruge BIOPA, iz pisanih materijala, lanaka, biltena i slubenih smjernica i propisa o ekolokoj proizvodnji: propisima o biljnoj proizvodnji, gnojidbi, zatiti bilja, nadzoru i potvrivanju proizvodnje, dozvoljenim normama na ekolokim gospodarstvima, (broj stoke, pomoni materijali, itd.). 2. KORAK Usvajanje znanja o eko proizvodnji Ukoliko razmiljate o tranziciji u eko-ratarstvo morate upoznati najvanije zahtjeve proizvodnje, prerade i trgovine da bi saznali postoje li odreeni preduvjeti za tranziciju. (Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i preraevina, odnosno njegovi propisi i smjernice). Razgovor sa farmerima koji su ve proli tranziciju, moe potaknuti i pomoi u provoenju prijelaznog razdoblja na vlastitom imanju, ( npr. u manjim regionalnim grupama). 3. KORAK Isprobavanje eko ratarenja Vlastita iskustva u praksi, slina ekolokom, na polju, u stoarstvu, hranidbi stoke, mogu ukloniti predrasude o ekolokoj proizvodnji. Takoer se stjee sigurnost u susretu sa novim tehnikama i metodama. Ispunjava li moj pogon zahtjeve eko-ratarstva?

Potvrdu o pravom prijelazu na eko-proizvodnju, kao i pomo pri tome, treba traiti u udruzi za ekoloku proizvodnju, od nadzorne slube i specijaliziranih savjetnika. PODOBNE METODE I TEHNIKE ZA EKOLOKO KORITENJE POLJA SU: U ratarstvu: Koristiti se mehanikom za suzbijanje korova umjesto herbicida; Umjesto duikove gnojidbe organska: stajnjak, komposti, zelena gnojidba Direktna zatita biljaka sa biolokim sredstvima i metodama koje su u skladu sa Listom pomonih sredstava za bio-ratare; Poveani usjev meu usjeva i podusjeva; Probni usjev rairenih bio-ratarskih kultura (pir, krumpir, povre koje raste na poljima, mjeavine krme itd.) U stoarstvu: Intenzivirati frekvenciju izlaza i panjaka; Reducirati uporabu jake krme; 4. KORAK Ako poslije informiranja i prikupljenog iskustva odluite da biste se mogli razviti u takovoj tranziciji, obratite se savjetniku za ekoloku poljoprivredu u svezi sa pitanjima i moguim problemima. Detaljna analiza pogona moe putem savjetodavne slube otvoriti nove mogunosti u razvoju i pomoi iskoristiti postojei potencijal. Ukoliko je savjetovanje najmanje pola godine prije tranzicije, kao voditelj imanja imate vegetacijski period koji se moe iskoristiti u svrhu ravnanja prema smjernicama i propisima, a time moete ispuniti zahtjeve nadzorne slube. Najee potekoe do kojih dolazi u prijelaznom razdoblju, ekonomske su naravi. a do njh dolazi uslijed: Poveanih izdataka za dodatnu naobrazbu, skupljanja informacija i sl. Poveanih izdataka za podizanje ivih ograda, prepravljanje staje i gnojita, kupovina dodatne mehanizacije i sl. Pada prinosa do kojih dolazi uslijed eksperimentiranja s novim kulturama i tehnikama; Nemogunosti da se proizvodi prodaju kao "pravi" eko proizvodi; Meutim, u sluaju dobro isplaniranog preusmjerenja, nuno ne dolazi do znatnijeg pada prinosa, a i ostali navedeni izdaci mogu biti daleko umjereniji. Proizvodi s gospodarstva u prijelaznom razdoblju na tritu se ne tretiraju jednako kao i proizvodi s eko gospodarstva, pa je nuno da svaki proizvoa potrai svoje vlastito trite. SAVJETNIK ZA EKOLOKU PROIZVODNJU: - detaljno poznaje sve zahtjeve i uvjete; - ukazuje na promjene u eko- pogonu; - informira kupce u eko trgovinama; - upoznat je sa primjerima pouzdanih struktura pogona i tehnikih rjeenja; - ocjenjuje rizik i na osnovi Vaih ideja preporuuje eventualne novitete za pogon;

- moe Vas povezati sa ostalim strunjacima i proizvoaima; - nakon posjete Vaem pogonu, napraviti e saetak sa vanim zakljucima; KADA TREBA NAPRAVITI ANALIZU POGONA? - analizirati prednosti i nedostatke u pogledu tranzicije; - kada je nejasno koje grane jo vie razviti a koje ne; - kada je nejasno treba li poveati utvreni broj stoke ili prodati; - kada su potrebne graevne prilagodbe; - kada se tei direktnom plaanju; - kada treba odrediti budua radna optereenja; KADA STE SE ODLUILI - Prijavljivanje strunom nadzoru, kontroli proizvodne jedinice ili pogona. Kada doe vrijeme tranzicije, pogon se mora prijaviti na kontrolu. Prijavni formular moete dobiti u nadzornoj stanici ili kod Vaeg savjetnika. U vremenu kada voditelji pogona primaju puno novih informacija nudi im se mogunost sudjelovanja u regionalnim grupama, djelomino uz prisutnost savjetnika, gdje mogu podijeliti iskustva, stvoriti veze, struno se informirati, analizirati uspjehe i neuspjehe, te zajedno potraiti rjeenja.Za daljnje obrazovanje poslije tranzicije, planirani su teajevi u svim regijama. MOGUE POTEKOE I RJEENJA U TRANZICIJI OVISNO TIPU POGONA POGON ZELENIH POVRINA (odnosno biljne proizvodnje) O emu ovisi? - Potvrda o radu i pridravanje odredbi o navodnjavanju; - Pridravanje uvjeta-propisa i standarda ekoloke proizvodnje; - Dovoljno proizvedene krme u vlastitom pogonu; - Menadment stajskog gnojiva; - Kontrola konjskog kiseljaka (rumeksa); - Mogunost trgovine pod eko-oznakama; MOGUE POTEKOE/RJEENJA - Odlaganje stajskog gnojiva TRANZICIJA U EKOLOKU PROIZVODNJU BILJA Da bi se u eko-ratarstvu ispunili eljeni ciljevi, moraju se ve prije tranzicije odrediti cijene, mogunosti i rizici ekolokog ureivanja seoskog gospodarstva i potrebne prilagodbe u pogonu. Ove upute za tranziciju upuuju na sve vane informacije i slue kao vodi za preobrazbe. Objanjavaju temeljna naela eko-ratarstva, pokazuju mogue korake tranzicije, ukazuju na potekoe i nude rjeenja. Aspekti za ekonomiju i trite, termini i upute za kontrolu pogona nadopunjuju se savjetima. POTEKOE/RJEENJA - Otean izlaz tijekom zime;

- Obratiti se savjetniku za pomo; - Evaluirati staju; JAK PORAST KOROVA S RUMEKSOM - Iskoristiti primjereno mjestu; - Gnojidbu prilagoditi uporabi; - Intenzivno i esto napanjavanje u ranom stadiju; - Sprijeiti usijavanje rumeksa; - Po potrebi usijati vie puta ili ponovo; - Probadati rumeks pri nedovoljnoj gustoi; - Kod onih parcela gdje je u prosjeku vie od 1 rumeksa na m potraiti pomo od savjetnika NEDOVOLJNO U POGONU VLASTITO PROIZVEDENE KRME - Smanjiti porub stoke; - Pregledati pruhid stoke i kvalitetu biljaka; - Povrine koje su slabo gnojive izdvojiti za ekstenzivnu uporabu; - Iznijeti stajsko gnojivo i povrine s visokim potencijalom prihoda; - Poboljati menadment stajskog gnojiva; ISPODPROSJENI UTVRENI DIO MLIJEKA - Iznajmljivanje, kupnja utvrenog dijela mlijeka ili zajednika tala; - Traiti alternativu za proizvodnju mlijeka: sa savjetnikom pregledati zadatak proizvodnje mlijeka (suoenje poljoprivrednih pogona) NEMOGUNOST TRITA ZA MLIJEKO I / ILI MESO - Izraunati dosljednost konvencionalnog trita; - Razjasniti alternativne grane proizvodnje sa tritem; - Evaluirati mogunost regionalnog ili direktnog trita; - Suradnja sa postojeim bio-pogonima; - Razjasniti tendencije trita O EMU OVISI PROIZVODNJA? - Izgradnja primjerena lokaciji; - to vei udio tolerantnih vrsta; - Najmanje 7% ekoloki izjednaenih povrina; - Ve prije tranzicije pokuati sam i uzeti kompetentne savjete; - Spremnost na vei rizik nadogradnje; - Razgovarati o mogunosti tranzicije po koracima za trajne kulture sa svojim savjetnikom; POVRARSTVO MOGUE POTEKOE/RJEENJA Problemi sa zatitom biljaka - Sprijeiti prijevremeno (uzeti u obzir intervale plodoreda, izbjegavati sorte podlone bolestima); - Provjeriti vrijeme poetka djelovanja zatitnih sredstava na biljke;

- Postaviti zatitne mree protiv tetoina; - Postaviti podloni usjev protiv tetoina; - Unaprjeivati koristoince; Manjak radne snage za regulaciju korova - Postaviti termike maine (vatrom); - Provoditi kuru korova; - Pokriti tlo sa folijom, malom ili podlonim usjevom, - Promijeniti sistem nadogradnje; - Smanjiti udio kultura koje zahtijevaju puno posla; - Obraivati to manje svjeeg povra; Nesigurno trite - Svakako zatraiti od moguih kupaca da se izjasne; - Obratiti se koordinaciji za trgovinu (udruzi) i eventualno savjetniku za eko-ratare, - Kontaktirati trgovine na veliko; - Evaluirati nove forme trita (direktna prodaja, zajednika trgovina i sl.) Kombiniranje proizvodnje na proizvodnoj jedinici ovisi o: - Potvrda o ekolokoj proizvodnji i ispunjeni uvjeti o navodnjavanju; - Usklaivanju biljne i ivotinjske proizvodnje (dovoljno hrane za ivotinje dovoljno stajnjaka za gnojidbu kultura; idealno najmanje 1 uvjetno grlo/hektar (1 UG = 500 kg, npr. 1 krava ili govedo od 500 kg ili 10 ovaca od 50 kg, ili 5 svinja od 100 kg ili 250 koka od 2 kg, itd).) - Dovoljno radne snage; - to vie pogonski proizvedene krme; - Trgovina glavnih proizvoda po bio cijenama; MOGUE POTEKOE U STOARSTVU/RJEENJA Nema panjaka ni mogunosti izlaska stoke - zamjena povrina za panjak u blizini pogona; - suradnja sa susjednim pogonima Zdravstveni problemi stoke - provjeriti uvjete dranja stoke i menadment krda; - osigurati optimalnu kvalitetu krme; - isprobati metode prirodnog lijeenja; - raspitati se u svezi njege; MOGUE POTEKOE NA TRITU/RJEENJA Negospodarstveno trite - Koristiti direktnu prodaju, - isporuivati restoranima, okrunim trgovinama itd. - Zatraiti suradnju s drugim proizvoaima;

MOGUE POTEKOE U POLJODJELSTVU/RJEENJA Poveanje zakorovljenosti povrina - Provjeriti plodored: treba minimalno 20% leguminoza, manje od 50% penice, eventualno reducirati udio biljaka koje se okopavaju; - Prije usjeva: kure protiv korova; - Ne saditi kulture koje nisu konkurentne korovu na ugroenim parcelama; - U fazi tranzicije ne izostavljati plug; - Obraivati tlo samo po dobrim vremenskim uvjetima; - to ranije okopavati ili timariti; - Ne stavljati u poljodjelstvu granice u plodoredu; Problemi s bolestima - Drati se pauza izmeu nadogradnji; - Bolje ranije sijati te osigurati brzo bujanje; - Ne forsirati preguste sastojine; - Birati tolerantne sorte; - Ispitati izbor lokacije, - Redovita kontrola kultura; - Pregledati strategiju zatite biljaka (dokumentacija, savjetovanje) Premalo stajskog gnojiva - Smanjiti ratarstvo; - Poveati stoarstvo; - Meuusijavanje, gnojidba zelenih povrina i umjetna trava sa djetelinom ugraena u plodored; - Provjeriti menadment stajskog gnojiva ili komposta (otpaci od hrane); Manjak radne snage - Ispitati tijek i rad pogona; - Ispitati mogunost racionalizacije; - Iskoristiti mogunost suradnje; - Odrei se kultura slabe konkurencije; - Smanjiti pogon; VONI ILI VINARSKI POGON MOGUE POTEKOE/RJEENJA Problemi sa zatitom biljaka - Sprijeiti tehnikim sredstvima (birane sorte, sistem razvoja, higijena, labav vez, njega tla); - Provoditi redovite kontrole kultura za vrijeme vegetacije; - Izjednaiti ekoloki povrine za tetoine; - Ispitati srednju kvalitetu i trenutak umetanja;

Neuravnoteeni prihod _ Odrei se promjenjivih sorata Manjak radne snage - Razvijati podrezivanje (runo); - Ekstenzivirati usjev tolerantnih sorti; Konkurencija pratee flore (korova) - Njegovati tlo aparatima za usitnjavanje, materijalima koji pokrivaju, ivi mal Nesigurno trite - Razjasniti trite s bio proizvoaima EKONOMIJA I TRITE KAKO TRANZICIJA UTJEE NA RAUN POGONA? Tranzicija, u pravilu, prati promjene poloaja varijabilnih cijena (sredstva za gnojidbu, krmu i zatitu biljaka) u fiksne (lageri za odlaganje stajskog gnojiva, trokovi zaposlenih). Radi toga nije dovoljno samo usporediti trokove koje pokrivaju i time pronai ekonominost u biolokom obraivanju gospodarstva, jer fiksne cijene nisu ukljuene u raunu. Zato su traene cijelopogonske usporedbe kod kojih su uzete u obzir investicije u trokove proizvodnje, direktnog plaanja i prodajne cijene. Ako su planirane promjene u samo jednoj grani pogona onda je dovoljan raun tog dijela budeta. PRILAGODBE INFRASTRUKTURE I STRUKTURE PROIZVODNJE S tranzicijom mogu biti potrebne i investicije koje bi ionako bile potrebne, a odnose se na zakone vezane uz uvjete zatite ivotinja i voda kao i tehnikog napretka. Iz toga slijede s tranzicijom takoer investicije koje su proizale iz zahtijeva ekolokog uzgoja bilja. Promjene vezane uz proizvodnju u stoarstvu imaju za posljedicu smanjenje trokova. Promjene strukture u ratarstvu, iznimno voarstva, imaju uinak manjih financija. MOGUE INVESTICIJE U INFRASTRUKTURU Podruje vrsta Nepropusna skladita na kiu skladitenje stajskog gnojiva Uklanjanje rascjepnih podova stoarstvo

Prirodno svjetlo stoarstvo Dranje teladi u grupama stoarstvo Zimski izlaz stoke ili po loim vremenskim uvjetima stoarstvo Preureenje staja i naina vezanja stoke (ne nuno) stoarstvo Prostorije za uvanje mlijeka i hladnjae uzimanje mlijeka Ureenja za pripremu, obradu i skladitenje direktna prodaja

MOGUE INVESTICIJE U STRUKTURU PROIZVODNJE Podruje vrsta Mehaniki ili tehniki ureaji regulacija korova Rasipanje gnojovke, rasipanje stajskog gnojiva tehnika stajskog gnojiva Pripremanje stajskog gnojiva ISPLATIVE PRILAGODBE Pogon stone hrane Staje se moraju urediti ili zakupiti zbog poveanja broja stoke i proizvodnje stone hrane kako bi se postigla izjednaena prehrana stoke. Predaja stajskog gnojiva za bio-pogone je mogua samo u odreenoj mjeri. Za trgovinu s eko-mlijekom mora se pronai rjeenje sa lokalnom udrugom Kombinirane (mjeovite) proizvodne jedinice (gospodarstva) U pravilu trebaju za proizvodnju jednakih koliina stone hrane vie prirodnih i umjetnih livada. Zbog stoga se smanjuje broj poljoprivrednih kultura. Uljna repica i eerna repa dosada nemaju svoje trite u eko-ratarstvu te se kulture zamjenjuju onima koje su nune za hranidbu ivotinja. Izgradnja polja za uzgoj povra omoguava kompenzaciju dohotka. Pored prilagodbi u infrastrukturi u strukturi proizvodnje tranzicija kroz organizaciju i redovitu kontrolu kultura, kontrolu pogona i ureenje trgovine donosi dodatne trokove. Trokovi uvjetovani uenjem mogu na odreeno vrijeme smanjiti dobit eko-gospodarstva. Zato je bolje u ekonomskom smislu poduzeti mjere (npr. u obliku pokuaja pred tranziciju) za smanjenje trokova prilagodbe i uenja, nego se pomiriti sa gubicima. Temeljno struno savjetovanje i izmjena informacija u grupama proizvoaa smanjuju rizik od gubitaka POLJOPRIVREDA I SPECIJALNE KULTURE ZAHTIJEVAJU VIE POSLA esto viestrana struktura pogona, dodatni radovi oko njege stajskog gnojiva i regulacije korova, trgovina eko proizvodima i, ako postoji obrada proizvoda na gospodarstvu, zahtijevaju puno posla. Dodatno vremensko optereenje u poljodjelstvu i uzgoju povra ovisi jako o pritisku korova prije tranzicije. U ekolokoj proizvodnji voa puno posla dolazi od manualnog prorjeivanja voa. U stoarstvu promjena sistema staja (npr. staja za slobodan nain dranja stoke) moe smanjiti poslove oko izlaska stoke zimi. Efektivni dio trokova pojedinog gospodarstva mora se zbog velikih razlika u strukturi i veliini proizvodnih jedinica, mehanizacije, naina i sustava trgovine individualno izraunavati. Veleprodajna cijena Doprinosi proizvoaa u sustavu ekoloke proizvodnje (voenje Upisnika, Nadzora, certifikacije i dr.) predstavljaju gubitak dohotka, te je vano postii dovoljnu veliku prodajnu cijenu.

Za praktiki sve biljne proizvode moe se postii veleprodajna cijena. Zbog skromnih direktnih trokova povienje cijena vodi unato dubokih prirodnih dohodaka do usporedivih visoko pokrivajuih trokova. U stoarstvu samo mali broj pogona uspijeva prodati svoju cjelokupnu ponudu samo jednom eko-cijenom. to je manja potranja za eko-proizvodima to vie su pogoni u tranziciji pod pritiskom Zato u budunosti treba po mogunosti sve manje tranzicijskih proizvoda prodavati po jednoj cijeni. Oni tranzicijski pogoni koji ele isporuivati velikim tvrtkama trebaju se izjasniti je li i u kojem opsegu veleprodajnu cijenu dobivaju osobito za tranzicijske proizvode. U sluaju nedoumice mogu pomoi eko-savjetnik i koordinacija za trgovine. Eko trgovina moe biti izloena jakom kolebanju. EKO TRGOVINA Prihvatljiva cijena konzumenata je prosjeno 10-20% vea od konvencionalnih proizvoda. Iako je eko-cijena u puno sluajeva neovisna o konvencionalnim cijenama, ona ovisi i od openitog nivoa cijena u poljoprivredi i buduoj poziciji ostalih eko proizvoda. Struni nadzor (potvrivanje ili certifikacija) i inspekcije sukladne vaeim zakonima sprjeavaju prodaju lanih eko proizvoda. TRGOVINE EKOLOKIM PROIZVODIMA: - razjasniti mogunosti trgovanja ve prije tradicije; - osigurati trgovanje s eko cijenama; - nedostatak eko trgovine u tranziciji ne ocjenjivati kao zapreku tranzicije; - uzeti u obzir nove forme trgovanja; - solidarno stajati iza eko cijena; - ukoliko postoje nejasnoe u svezi nekih proizvoda na tritu obratite se koordinaciji za trgovinu,

nadzornoj slubi, udruzi ili kontaktirajte eko savjetnika. POSTUPAK UKLJUENJA U SUSTAV EKOLOKE PROIZVODNJE Postupak upisa u Upisnik ekolokih proizvoaa: 1. Prvi struni nadzor Ekolokom proizvodnjom, uvozom ekolokih proizvoda, strunim nadzorom, ispitivanjem temeljnih uvjeta i potvrivanja mogu se baviti u smislu Zakona pravne ili fizike osobe upisane u Upisnik. U Upisnik proizvoaa u ekolokoj proizvodnji upisuje se pravna ili fizika osoba, koja proizvodi, prerauje i prodaje ekoloke proizvode na temelju zahtjeva koje podnose Ministarstvu i zapisnika nadzorne stanice o obavljenom prvom strunom nadzoru. Kada proizvoa donese odluku o ukljuivanju u ekoloku proizvodnju javlja se izabranoj Nadzornoj stanici i na njenom obrascu podnosi zahtjev za prvi struni nadzor. "Nadzorna stanica" za ekoloku proizvodnju je ovlatena pravna osoba koja obavlja struni nadzor nad ekolokom proizvodnjom i ekolokim proizvodima, sukladno Zakonu i pravilnicima o ekolokoj proizvodnji. Postupak strunog nadzora provodi se na temelju zahtjeva proizvoaa i potrebne dokumentacije.

"Proizvoa u ekolokoj proizvodnji" je fizika ili pravna osoba, koja proizvodi, prerauje i trguje poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima sukladno Zakonu i pravilnicima o ekolokoj proizvodnji, te je upisana u Upisnik ekolokih proizvoaa ili uvoznika kod Ministarstva poljoprivrede umarstva i vodnog gospodarstva. "Ekoloki proizvod" je svaki poljoprivredni i prehrambeni proizvod proizveden i oznaen sukladno Zakonu o ekolokoj proizvodnji i na temelju njega donesenim pravilnicima. Na osnovu podataka i prijave koja treba sadravati podatke o biljnoj i stoarskoj proizvodnji, te prerade i ostalim vrstama proizvodnje, Nadzorna stanica dostavlja proizvoau ponudu i ugovor za obavljanje nadzora. Za obavljanje prvog strunog nadzora, osim podataka iz prijave proizvoa treba pripremiti slijedee: Vlasnike listove, posjedovne listove ili ugovore o zakupu na pet godina. Kopije katastarskih planova (situacione planove). Rjeenje da se bavi poljoprivrednom djelatnou (Rjeenje o upisu u Upisnik poljoprivrednih proizvoaa, obrtnica ili rjeenje trgovakog suda). Na dogovoreni dan, Nadzorna stanica vri struni nadzor kompletnim pregledom imanja, povrina i tekue proizvodnje, te sveobuhvatni pregled dokumentacije i sastavlja zapisnik o obavljanju strunog nadzora u ekolokoj proizvodnji. U uredu, na osnovu tog zapisnika pie Izvjee i Zapisnik o izvrenom strunom nadzoru Naruitelja. Na kraju, Nadzorna stanica daje konanu ocjenu i prijedlog stjecanja statusa: EKOLOKA PROIZVODNJA ILI EKOLOKA PROIZVODNJA U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU. 2. Zahtjev za upis u Upisnik ekolokih proizvoaa Kada proizvoa dobije Izvjee i Zapisnik o obavljenom strunom nadzoru, alje zahtjev u Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva za upis u Upisnik ekoloke proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Za podnoenje zahtjeva potrebno je poslati slijedee dokumente: Potpisan zahtjev zamolbu za upis u Upisnik ekoloke proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, na koje trebaju biti nalijepljene taksene marke u iznosu od 70,00 kn. Rjeenje da je upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ako se radi o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ili fizikoj osobi. Ako je pravna osoba, Rjeenje o upisu u registar obrtnika za obrte, ili rjeenje Trgovakog suda (za d.o.o. i dr. pravne osobe) Dokaze o pravu koritenja zemljita . Kopije katastarskog plana za prijavljivanje estice (situacioni planovi). Potvrdu pravne osobe ili potpisanu izjavu da je upoznat s pravilima i propisima, tj. Zakonom o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Potpisanu izjavu o popisu mehanizacije i gospodarskih objekata. Ako jedinica za ekoloku proizvodnju ima voditelja proizvodnje, dokaz o poslovnom odnosu. Nakon ocjene prijave i priloene dokumentacije, Ministarstvo donosi rjeenje o upisu podnositelja u Upisnik ekolokih proizvoaa. Postupak upisa u Upisnik uvoznih ekolokih proizvoda U Upisnik uvoznika ekolokih proizvoda upisuju se pravne i fizike osobe koje su registrirane za obavljanje trgovine i koje ekoloke proizvode uvoze radi stavljanja na trite Republike Hrvatske, na

temelju pisanog zahtjeva i dokaza da su kod nadlenog tijela registrirane za obavljanje trgovine, te da raspolae skladitem koje udovoljava uvjetima za uskladitenje ekolokih proizvoda. Potrebna dokumentacija: Zapisnik Nadzorne stanice za ekoloku proizvodnju o obavljenom prvom strunom nadzoru. Dokaz da je kod nadlenog tijela registriran za obavljanje djelatnosti trgovine. Dokaz da raspolae skladitem za uskladitenje ekolokih proizvoda. Potvrdu pravne osobe ili izjavu da je upoznat s propisima i pravilima ekoloke proizvodnje. 3. Pokretanje ekoloke proizvodnje i uvoza Poljoprivredna proizvodnja i prerada Plan prijelaza na ekoloku proizvodnju Proizvodna jedinica u ekolokoj proizvodnji cijelo je gospodarstvo ili dio gospodarstva, koji su jasno odvojeni od svake druge jedinice, a proizvode sukladno s odredbama ovoga Zakona i pravilnicima o ekolokoj proizvodnji. Proizvodna jedinica obino je mjeovito gospodarstvo, ali moe biti usmjerena na proizvodnju nekog odreenog proizvoda, sukladno posebnom propisu. Nakon prvog strunog nadzora dobiva prelazni status, a nakon isteka prijelaznog perioda status "ekoloki". Pri ukljuivanju proizvodne jedinice u ekoloku proizvodnju nositelj proizvodnje mora napraviti plan prijelaza na ekoloku proizvodnju koji treba sadravati: Primijenjenu prethodnu agrotehniku i postojee stanje gospodarstva; Plan proizvodnje u prelaznom razdoblju; Promjene u strukturi proizvodne jedinice u prijelaznom razdoblju. U sluajevima kada se na proizvodnoj jedinici istovremeno provodi konvencionalna i ekoloka proizvodnja, potrebno je osigurati: vrsto razgranienje izmeu konvencionalnih dijelova i onih s ekolokom proizvodnjom; Da je dijelove koji su u ekolokoj proizvodnji mogue struno nadzirati; Da se odvojeno vode zapisi za obje vrste proizvodnje; Da se u dijelovima s konvencionalnom proizvodnjom ne koriste genetski izmijenjeni organizmi; Repromaterijal za ekoloku proizvodnju Vrlo vaan aspekt u ekolokoj proizvodnji je koritenje repromaterijala (sjemenski/sadni materijal, gnojiva, te zatitna sredstva u biljnoj proizvodnji) koji je u sukladnosti sa Pravilnikom o ekolokoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN 91/01). U ekolokoj proizvodnji dozvoljeno je koritenje konvencionalnog, netretiranog sjemenskog / sadnog materijala budui na tritu RH nije dostupan materijal porijeklom iz ekoloke proizvodnje. Izuzetak je koritenje konvencionalnog tretiranog sjemena koje je doputeno za upotrebu u ekolokoj proizvodnji samo uz odobrenje Nadzorne stanice. Suradnja sa savjetodavnom slubom Ukoliko se kod proizvoaa jave nejasnoe vezano za ekoloku proizvodnju, potrebno je kontaktirati savjetnike za ekoloku proizvodnju ( Savjetodavne slube, Udruge za ekoloku proizvodnju, npr. "BIOPA", HZSSP) da bi se izbjegle eventualne pogreke u samoj proizvodnji.

Pogreke u ovakvoj proizvodnji, koritenje sredstava, gnojiva, sjemenskog materijala itd. koja nisu u sukladnosti sa Zakonom i prateim pravilnicima mogu se u konanici negativno odraziti u smislu gubitka statusa ekolokog proizvoaa. Redovni struni nadzor, dokumentacija i sam postupak Osim prvog strunog nadzora, fizike i pravne osobe koje su se ukljuile u sustav ekoloke proizvodnje svake godine su dune imati jedan struni nadzor obavljen od strane ovlatene Nadzorne stanice, npr. BIOINSPEKT Naruitelj nadzora prilikom podnoenja zahtjeva jasno mora naznaiti to je predmet nadzora za tekuu godinu, navodei relevantne podatke za biljnu, stoarsku proizvodnju, te preradu sa svom prateom dokumentacijom: Interes proizvoaa za redovni nadzor u ekolokoj proizvodnji; Proizvoa iskazuje zanimanje za pokretanjem ekoloke proizvodnje (telefonom, usmenim ili pisanim putem fax, e-mail, pota), Nadzorna stanica alje zahtjev za obavljanje strunog nadzora. Zainteresirani proizvoa popunjava na zahtjevu slijedee podatke: - o biljnoj proizvodnji -stoarskoj proizvodnji, -preradi, -te ostalim vrstama proizvodnje kojima se proizvoa bavi . Priprema dokumentacije za obavljanje strunog nadzora Prije slanja popunjenog obrasca zahtjeva, trebaju biti pripremljeni i ostali dokumenti: Vlasniki listovi, posjedovni listovi ili ugovori o zakupu na pet godina; Kopije katastarskih planova; Rjeenje da se bavi poljoprivrednom djelatnou; Slanje zahtijeva i dokumentacije nadzornoj stanici Kada prikupi dokumente, naruitelj nadzora ih alje zajedno sa ispunjenim zahtjevom Nadzornoj stanici koja pregledava sve podatke o esticama i povrinama, te na osnovu njih izrauje Ponudu za obavljanje strunog nadzora i Ugovor za obavljanje strunog nadzora i alje ih Naruitelju. Uplata ponude i dogovor za datum obavljanja nadzora Nakon uplaene ponude i potpisanog Ugovora, Naruitelj nadzora alje uplatnicu i potpisani ugovor Nadzornoj stanici, te dogovaraju datum obavljanja strunog nadzora u ekolokoj proizvodnji. Nadzor proizvoaa, utvrivanje injeninog stanja, sastavljanje zapisnika na licu mjesta Na dogovoreni dan, Nadzorna stanica vri struni nadzor kompletnim pregledom imanja, povrina i tekue proizvodnje, te sveobuhvatni pregled dokumentacije i sastavlja Zapisnik o obavljanju strunog nadzora u ekolokoj proizvodnji. Sastavljanje Zapisnika i Izvjea o strunom nadzoru; prijedlog statusa Nadzorna stanica u uredu, na osnovu sastavljenog Zapisnika pie Izvjee i Zapisnik i daje konanu ocjenu i prijedlog stjecanja statusa: EKOLOKA PROIZVODNJA PRIJELAZNA PROIZVODNJA.

Slanje izvjea ovlatenim pravnim osobama Time je cjelokupni postupak strunog nadzora u ekolokoj proizvodnji gotov. Naruitelj nadzora se nakon toga javlja Odboru za potvrivanje koji na osnovu izvjea i zapisnika o izvrenom strunom nadzoru , te pratee dokumentacije izdaje potvrdnicu (certfikat). UVOZ EKOLOKIH PROIZVODA Fizika ili pravna osoba ( Naruitelj nadzora) koja uvozi ekoloke proizvode (organske tj. bioloke) Nadzirane od strane Certifikacijske kue dostavlja Nadzornoj stanici: Svu potrebnu dokumentaciju koja pokazuje pravni identitet tvrtke, te djelatnost kojom se bavi, (rjeenje o upisu u sudski registar); Dokaz o vlasnitvu, odnosno koritenju skladita za smjetaj i uskladitenje robe primjereno vrstama koje uvozi; Izjavu uvoznika da je upoznat s propisima i pravilima ekoloke proizvodnje, kao oblik posebnog povjerenja izmeu uvoznika i potroaa; Originalne certifikate za vrstu i koliinu proizvoda sa prijevodom na hrvatski jezik kod ovlatenog sudskog tumaa; Transakcijske certifikate za vrstu i koliinu proizvoda sa prijevodom na hrvatski jezik kod ovlatenog sudskog tumaa; Na osnovu dostavljene dokumentacije Nadzorna stanica utvruje injenino stanje na terenu pri emu provjerava pravovaljanost dostavljenog, te pregledava smjetaj i uskladitenje robe primjereno vrstama koje uvozi; Na osnovu sastavljenog Zapisnika na licu mjesta, pie izvjee i Zapisnik o izvrenom strunom nadzoru Naruitelja; Uvoznik ekolokih proizvoda upisuje se u Upisnik uvoznika na temelju podnesenog zahtijeva Ministarstvu i Zapisnika Nadzorne stanice za ekoloku proizvodnju o obavljenom strunom nadzoru. Na temelju svega navedenoga Povjerenje Ministarstva predlae rjeenje o nostrifikaciji. POSTUPAK POTVRIVANJA I DOBIVANJE EKO ZNAKA U EKOLOKOJ PROIZVODNJI Postupak potvrivanja u ekolokoj proizvodnji Nakon to je obavljen redoviti struni nadzor i dobiveno izvjee nadzorne stanice, proizvoa se javlja Pravnoj osobi za potvrivanje sa zahtjevom za izdavanje potvrdnice. U prijavi proizvoa mora navesti vrstu i naziv proizvoda, sortu / pasminu, koliinu, te vrstu pakovanja i izrauje se ponuda. Za preraevine se jo mora navesti i podrijetlo sirovina i recepture s udjelima pojedinih sastojaka u preraevini. Pravna osoba za potvrivanje na temelju podataka iz prijave dostavlja proizvoau ponudu sa ugovorom. Po prihvaanju ponude, potpisu ugovora i u skladu s njim izvrene uplate, te dostavljanja potrebne dokumentacije, Pravna osoba zapoinje postupak potvrivanja. Dokumentacija potrebna za obavljanje postupka: Prijava sa podacima o proizvoau i proizvodu; Rjeenje o upisu u Upisnik ekolokih proizvoaa; Izvjee i zapisnik Nadzorne stanice o obavljenom strunom nadzoru; Za sirovine i proizvode koje gospodarstvo kupuje od drugih proizvoaa, mora se priloiti raun i potvrdnica;

Za preradu ekolokih proizvoda, mora se priloiti jo deklaracija, te specifikacija sirovina iz konvencionalne proizvodnje; Pravna osoba za potvrivanje nakon ocjene priloene dokumentacije izdaje "POTVRDNICU", koja predstavlja slubeni dokument i dokaz da su u njoj navedeni proizvodi koji udovoljavaju standardima ekoloke proizvodnje i da su proizvedeni u skladu sa Zakonom i pravilima izvrenim u RH. Pravna osoba treba ocjenu suglasnosti i izdavanja potvrdnice obaviti u roku 5-7 dana. Dva originalna primjerka Potvrdnice dostavljaju se proizvoau. POSTUPAK ZA DOBIVANJE EKO ZNAKA Prije no to se stave u promet proizvodi moraju biti oznaeni "eko znakom". Postupak za dobivanje znaka "eko proizvod" Pokree se podnoenjem pismenog zahtjeva Upravi za odrivi razvitak seoskog prostora, Odjel odrive i ekoloke poljoprivrede, MPVG. Zahtjev mora sadravati: Ime / naziv i adresu, te upisni broj iz Upisnika ekolokih proizvoaa; Naziv proizvoda za koji se trai eko znak; Potvrdnica izdana od ovlatene pravne osobe, provedbu postupka potvrivanja; Ukupna koliina proizvoda i / ili broj proizvoda, te broj i veliina polovine; Postupak za stjecanje prava na koritenje "eko znaka" provodi radno tijelo sukladno odredbi Zakona o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koje imenuje Ministar MPVG. Nakon provedenog postupka Ministar predlae radno tijelo za donoenje rjeenja o dodjeli eko znaka. Eko znak se dodjeljuje na rok od 12 mjeseci, odnosno, samo za jednu proizvodnu godinu. NAKNADA TROKOVA ZA PROVEDBU STRUNOG NADZORA I POTVRIVANJA Trokovi provedbe strunog nadzora nad ekolokom proizvodnjom i utvrivanje sukladnosti potvrivanja, utvreni su pravilnikom, MPVG (N.N. br.85/02 i 101/03) kojima se dodaju trokovi dokumentacije, putni trokovi i ovisno o udaljenosti gospodarstva od sjedita nadzorne stanice. Prosjena cijena puta iznosi 2-2,5 kn/km, a dnevnica 150-180 kn. Primjer: Struni nadzor za poljoprivrednu proizvodnju 1-5 ha 243,00 kn/ha 6-10 ha 189,00 kn/ha Govedarstvo: mlijene krave struni nadzor 65,00 kn po grlu Svinjogojstvo: rasplodna grla: nazimice, krmaa, nerastovi struni nadzor 24,50 kn/ grlu Prerada u ekolokoj proizvodnji: struni nadzor 100,00 kn po nadzoru; obrada dokumentacije 150 kn po satu. POTICAJ EKOLOKE PROIZVODNJE Korisnici novanog poticaja za ekoloku proizvodnju su poljoprivredna gospodarstva koja imaju potvrdnicu o sukladnosti s temeljnim zahtjevima za ekoloku proizvodnju i upisana su u Upisnik ekolokih proizvoaa. Poljoprivredna gospodarstva u ekolokoj proizvodnji ostvaruju novani

poticaj i to jednom godinje od poetka prijelaznog razdoblja u ekolokoj proizvodnji sukladno Zakonu o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Definirane su etiri grupe za koje se dobije novani poticaj: 1. ratarske kulture: kruna ita, pivarski jeam i soja, stona ita, uljarice, krmno bilje, eerna

repa, povre, ljekovito bilje i poljoprivredno sjeme; 2. sadni materijal, viegodinji nasadi i maslinovo ulje: sadni materijal, vinogradi, vonjaci,

masline, nasada lavande, hmelj i maslinovo ulje; 3. stoarstvo i stoarski proizvodi: mlijeko ( kravlje, ovje, kozje), uzgoj goveda, konja, svinja,

ovaca, koza, peradi. Tov junadi, svinja, peradi, janjadi i jaradi, pelinje zajednice, livade i panjaci;

4. ribarstvo: uzgoj autohotnih vrsta bijele morske ribe, uzgoj dagnji i kamenica, proizvodnja mladih autohotnih vrsta bijele morske ribe, te uzgoj morske i slatkovodne ribe.

Ekoloka proizvodnja u smislu Zakona o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu obuhvaa: 1. uzgoj rasplodne stoke: mlijene krave, krave u sustavu krava-tele, bikovi, enska telad, krmae,

nerasti, ovce, ovnovi, koze, jarevi, kobile i pastusi; 2. uzgoj peradi: patke, guske, purani 3. autohotne vrste bijele morske ribe: komar, lubin, pic i zubatac 4. mlad autohotnih vrsta bijele morske ribe: komarca, lubina, pica i zubaca iz mrijesta domaih

autohotnih stokova do mase 20 g/kom; 5. slatkovodna riba 1. skupine: aran, amur i tostolobik; 6. slatkovodna riba 2. skupine: linjak, pastrva, smu, som, tuka; 7. mala plava riba: srdela, inun, papalina. DOPRINOS EKOLOKE POLJOPRIVREDE ZDRAVLJU LJUDI I ZATITI OKOLIA Pojam ekoloka poljoprivreda obino se odmah povezuje i poistovjeuje s pojmom zdrava hrana. I sam izraz je neprikladan jer jedno su primarni poljoprivredni proizvodi, tj. ivene namirnice, voe, povre, itarice, a drugo hrana, tj. proizvodi koje dobivamo njihovom preradom, kruh, ulje, marmelada, kiseli kupus itd. Uloga poljoprivrede je proizvodnja namirnica, a ne hrane, hranu proizvodi industrija. Proizvodnja zdrave hrane je jedan od ciljeva eko-proizvodnje. Upueniji i sudionici u ekolokoj poljoprivredi znaju da taj naziv ima daleko ire i sloenije znaenje; osim proizvodnje zdravije, kvalitetnije hrane, ekoloka poljoprivreda sadri u sebi kompletan i kompleksan odnos ovjeka prema prirodi i okoliu. Ne radi se samo o hrani, ve i o kvalitetnom odnosu prema tlu, vodi, atmosferi, biljkama, ivotinjama i ljudima kao sastavnom dijelu sredine u kojoj ive. Ekoloka poljoprivreda i proizvodnja zdravijih namirnica i hrane nije ostvariva ako se promatra kao pokoji otoi zdravlja u zagaenom moru. Danas su u nekim podrujima tla, voda i atmosfera tako zagaeni da teko mogu dobiti markicu eko-gospodarstva. Na sreu, u naoj zemlji (iako je industrijalizirana Europa blizu, te utjee na globalno zagaenje nae atmosfere i voda), eko poljoprivreda je u svom kompletnom znaenju ostvariva: poboljanje i trajnije ouvanje okolia te ostvarivanje novog, prisnijeg odnosa ovjeka i prirode. Dakle, proizvodnja zdrave hrane je samo znaajni aspekt odnosa prema prirodi koji treba nadopuniti i ostalim ljudskim aktivnostima: boravak i rad u prirodi, sport, rekreacija, zabava, ureenje okolia, obogaivanje biljnim i ivotinjskim vrstama, otklanjanje i bioloka prerada otpada, usklaivanje i poboljanje uvjeta ivota za sve sudionike u skladu sa prirodnim zakonima i to manjom upotrebom sintetinih materijala itd.

U poljoprivrednoj proizvodnji se nastoji pod svaku cijenu proizvesti i postii to vei prihod po jedinici povrine, ali pod cijenu snienja kvalitete proizvoda: sadraj eera, masti, ulja, vitamina, mineralnih tvari i svih drugih esencijalnih sastojaka potrebnih potroaima, ljudima i ivotinjama za izgradnju i funkcioniranje vlastitog organizma. Ne samo da nije zdrav, ve esto sadri tetne tvari (ostaci pesticida, nitrati, teki metali) koji izazivaju razliite poremeaje (toksine, karcinogene, mutagene i dr.) Proizvodi i preraevine slabije kvalitete prilikom uvanja bre se kvare (gube miris, okus, konzistenciju, pljesnive), a dio postaje neupotrebljiv. Nedostatak kvalitete nadoknauje se umjetnim putem dodavanjem vitamina, minerala, arome i boje. Svaka poljoprivredna proizvodnja je bioloka, a pojam bioloka poljoprivredaznai da se u vrlo ogranienom i strogo propisanom obimu primjenjuju kemijski produkti, pesticidi i umjetna gnojiva. Ekoloki prihvatljiva bioloka proizvodnja u osnovi se razlikuje od konvencionalne, a i od poljoprivredne proizvodnje sa tzv. integralnom zatitom. Odvija se po odreenim pravilima, te bio proizvodi dobivaju zatitni znak. Svakim danom je sve vie konzumenata koji ele da se svjesno hrane, traei proizvode proizvedene u skladu s prirodom.

TEHNOLOGIJE U EKOLOKOJ PROIZVODNJI OBRADA TLA Obrada tla je mehaniki zahvat u tlo, pedosferu, na razliitim dubinama, raznim oruima. Osnovna zadaa tih zahvata je da se odri i popravi vodno-zrani reim u tlu okretanjem, sitnjenjem, rahljenjem, mijeanjem tla i poveanjem poroznosti, odnosno da se pripremi oranini (povrinski) sloj za sjetvu-klijanje i nicanje i glavni sloj zakorjenjivanja, te primjena hranjiva tijekom vegetacije kulturnih biljaka. Obrada se trajno odraava i na ostala svojstva tla, uvanje vlage, aeraciju, aktivaciju mikroorganizama, aktivnost hranjiva, humizaciju, pomae pri gnojidbi i unitavanju tetnika i korova. Opi principi obrade tla isti su kao i kod konvencionalne poljoprivrede, s tim da su u ekolokoj bolje prilagoeni klimi, tipu tla, vrstama bilja i ouvanju prirode: Tlo je potrebno obraivati u stanju povoljne vlanosti, najbolje kada se mrvi, skratiti period kada je tlo golo, bez biljnog pokrova (priprema i sjetva u jednom prohodu, primjena plodoreda s podusjevima, meuusjevima, nadusjevima, zelena gnojidba, maliranje. Tlo je najbolje zatieno podusjevom. Obradu i njegu treba maksimalno prilagoditi osobinama usjeva (dubini zakorjenjivanja, sklopu biljaka), kada su usjevi najmanje osjetljivi. Naini obrade tla: Osnovna obrada tla: oranje, dubinsko rahljenje, podrivanje i rigolanje Dopunska obrada tla: blanjanje ili vlaenje, drljanje, tanjuranje, kultiviranje, valjanje Posebni naini obrade tla: frezanje, povrinsko rahljenje, listerovanje, plitka obrada ispod mrtvog organskog mala, ogrtanje. Kombinirane operacije obrade tla: tanjuranje i drljanje, sjetvospremai, sjetva u jednom prohodu. Sistemi obrade tla: na oranici, u vrtu, za ozime usjeve, za jare, za interpolirane, za djetelita i travnjake, za vinograde i vonjake. Reduciranje klasinih sistema obrade tla: minimalizacija obrade, bez obrade.

Ekoloka poljoprivreda koristi sve naine obrade da bi se postigli zadovoljavajui prinosi, poveao kvalitet plodova te trajno ouvala plodnost tla i ukupni okoli. Oranje je najei nain osnovne obrade tla na eko-gospodarstvima. Koncepcija usmjerenja organsko-bioloke poljoprivrede praktino ne moe bez oranja (zaoravanje stajnjaka, biljnih ostataka, zelena gnojidba), s tim da se ograniava na dubinu do 20 cm, tj. na dubinu organskog, aktivnog humusnog sloja tla. Pri dubljim zahvatima na povrinu se izbacuje neivi sloj tla koji je uglavnom nepovoljan za nicanje biljaka, slabije strukture i bioloko kemijske aktivnosti. Ako se stajnjak ili zeleni ostaci zaoravaju na veu dubinu gdje nema dovoljno zraka i ivih organizama, sporija je razgradnja organske materije i umanjeni su uinci gnojidbe. U sluaju zbijanja podoraninog sloja tla (taban pluga), preporuka je da se primjeni podriva, esto u kombinaciji s pliim oranjem ili naizmjenino, svake druge godine oranje ili podrivanje tla. Na taj nain omogueno je trajno odravanje bioloke aktivnosti, propusnosti i prozranosti glavnog sloja zakorijenjivanja, povoljni uvjeti za rast korijena, usvajanja vode, zraka, hranjiva i razmnoavanje korisnih organizama, a nepovoljni uvjeti za razvoj gljivica, najeih uzronika biljnih bolesti. Tea tla, glinasta, treba orati to ranije, prije zime, te koristiti efekte izmrzavanja brazde, a laka pjeskovita tla se mogu orati dublje, blie sjetvi, a i u proljee. Dopunska obrada tla ima zadatak pripreme povrinskog sloja tla za sjetvu (ravnanje, sitnjenje), sprjeavanje gubitka vode (evaporacija) i stvaranje pokorice, te suzbijanje korova. U ekolokoj poljoprivredi ovi zahvati trebaju biti neto njeniji u pogledu dubine izvoenja, 1-3 cm, broja prohoda i intenziteta usitnjavanja tla, jer se estom primjenom freze razbija mrviasta struktura tla. Dopunsku obradu, kao i osnovnu treba prilagoditi tipu tla. Tea i srednje teka tla treba obraivati odmah nakon etve ili berbe, zaorati biljne ostatke i gnojiti organskim gnojivima. Ako se ore u ljeto, npr. strnita i postrno sije, treba odmah, po mogunosti nou izvriti dopunsku obradu tla, tanjuranje i drljanje, da bi se sauvala vlaga u tlu. Pjeskovita tla ne treba preesto obraivati jer su dovoljno prozrana, a lake gube vodu i strukturu zbog manjeg sadraja organske tvari. Da bi se tlo u ljetnim mjesecima i jesenskom periodu zatitilo od ispiranja i gubitka vlage vri se zastiranje neivim pokrivaima (slama, sijeno, kompost) ili ivim (sjetvom podusjeva, meuusjeva, postrnom sjetvom, zimskim povrem i dr.). Ekoloka poljoprivreda moe izgledati kao vraanje u prolost, na ekstenzivnu proizvodnju, ali treba imati na umu da je tlo ivi supstrat iji kvalitet se brzo moe umanjiti, a sporije se obnavlja. Reducirana obrada sama po sebi nije dostatna za postizanje zadovoljavajuih prinosa, pa se u eko ratarstvu koristi s drugim mjerama (organska gnojidba, specifini plodoredi), koji takoer pospjeuju rast usjeva, ali i bolje uvanje plodnosti tla. GNOJIDBA TLA Budui da je tlo najvaniji posrednik u predavanju hranjiva biljkama koristi se "gnojidba tla", a ne gnojidba biljaka. Treba osigurati dovoljno hranjiva za biljku i poboljanje kvalitete tla, humusa. Organska gnojidba zahtijeva vie rada, ali manja ulaganja, jer se koriste ostaci s gospodarstva i daje trajnije efekte, 2-3 godine, pozitivne ekoloke strane, humizacija, biogenost i dr. Primjer eko-gospodarstava u Europi pokazuju da se organsko-biolokom poljoprivredom, gnojidbom uz manja ulaganja postiu podjednaki prinosi, obino nii 10-20 % u ratarstvu, ali nekad i vei u stoarstvu, te vea profitabilnost nego u konvencionalnoj poljoprivredi. Osnovni princip gnojidbe u ekolokoj poljoprivredi ja da se veina gnojiva proizvodi na gospodarstvu, stajski gnoj, komposti, gnojnica, zelena gnojidba, a samo izuzetno, najee u prijelaznom periodu, ili uslijed izrazitog nedostatka nekog hranjiva, a pod nadzorom i odobrenjem udruge, izvan gospodarstva i to samo dozvoljena sredstva. Usklaena stoarska proizvodnja, broj i vrsta stoke po hektaru, plodored, primjena leguminoza, te obrada i njega tla, mogu osigurati dostatne koliine hranjiva i ukupnu plodnost tla.

Pr. kod estomjesenog dranja u staji jedno govedo daje prosjeno jednu tonu svjeeg stajskog gnoja, konj 4t, june 3t, svinja 2t. Jedan hektar krmne smjese, koje su zajedno s leguminozama sastavni dio plodoreda na organskim gospodarstvima, na 20-20% povrina, osigurava godinju voluminoznu hranu za prosjeno 1,5 goveda ili 15 ovaca ili 20 svinja. Prosjeni stajnjak koji se proizvede za 3-4 mjeseca na 10 tona sadri oko 50 kg duika, 30 kg fosfora, 50 kg kalija, te dostatne koliine mikroelemenata, huminskih i hormonskih tvari. Fiksacija duika od strane leguminoznih biljaka, djetelina, lucerna, bob, graak, lupine, u zavisnosti od vrste kree se od 50-500 kg/ha godinje. Povrina od 10 ha, gdje je u plodoredu zastupljeno 25-305 leguminoza, moe godinje prehraniti 15 krava, koje godinje daju oko 45 tona stajnjaka, 225 kg duika, 135 kg fosfora, 220 kg kalija. Sjetvom leguminoza na tri hektara svake godine u tlu se prosjeno moe vezati u tlu 100-300 kg duika, kada se to pribroji dobivenom stajnjaku svake godine moemo pognojiti 1 ha sa preko 100 kg duika, 40 kg fosfora i 70 kg kalija. Nedostatak fosfora i neto kalija lako se popravi dozvoljenom primjenom sirovih fosfata i vapnenca, (kameno brano). Unutar samog gospodarstva mogue je ostvariti dovoljne koliine hranjiva za solidne prinose kultura i hrana za stoku. Ekoloka dobit je oita, zbrinjavanje otpada, minimalna kemizacija tla. Planiranje i provoenje proizvodnje na ovakvim gospodarstvima provodi se na osnovu tipa tla i plodnosti, vrste i naina uzgoja stoke, plodoreda, broja zaposlenih i mehanizacije i dr. detaljnom analizom i usklaivanjem biolokih elemenata proizvodnje, kapaciteta i potreba, a sve prilagoeno tritu i ekonomskoj profitabilnosti. Plodored Plodored i plodosmjena, struktura sjetve i izmjena kultura u vremenu i prostoru, imaju vitalnu ulogu u biljnoj proizvodnji, naroito u eko-poljoprivredi. Svaka biljna proizvodnja za cilj ima specifino, optimalno spajanje ekolokih faktora sredine, (klime, tla i reljefa) s glavnim zahtjevima uzgajanih kultura, (pretkulture, meukulture, podusjevi, nadusjevi, istovremeni uzgoj dviju ili vie kultura) na istoj povrini. Glavni razlozi plodoreda su bioloki, agrotehniki i organizacijsko-ekonomski. Neke usjeve mogue je uspjeno uzgajati vie godina na istoj povrini, monokultura ili u vrlo uskom plodoredu, (trave, kukuruz, proso, sirak, ra, krumpir), dok drugima u takvom uzgoju vremenom opada prinos, (eerna repa, jeam, graak, lan suncokret, crvena djetelina, lucerna). Do pada prinosa u monokulturi, umora tla, dolazi iz vie razloga: Nakupljaju se i razmnoavaju tetni organizmi, insekti, nematode, gljivice i nakupljaju se otrovne tvari. Neke kulture pokazuju meusobni pozitivan utjecaj u slijedu ili u zajednikom uzgoju. Viegodinji plodoredi se izrauju na osnovi ovih odnosa. Dobrim plodoredom, pored povienja prinosa, reguliraju se i pojave tetoina, potronja hranjiva i vode u tlu, humizacija, struktura i opa biogenost tla. Agrotehniki razlozi plodoreda odnose se na optimalizaciju vegetacijskih faktora u tlu: - odravanje razine humusa i strukture tla; izmjenjuju se usjevi koji tlo osiromauju humusom i

duikom, sa onima koji ih obogauju (leguminoze i trave); - pravilno se troi voda; - razliito je zakorijenjivanje usjeva; - bolje iskoritavanje biljnih hranjiva; (okopavine openito troe via hranjiva, strna ita manje, a

leguminoze i trave nakupljaju duik); - razliita je obrada tla, (promjena u nainu, dubini, i sistemima obrade tla). Sve se to planira u svrhu ouvanja plodnosti, suzbijanja korova, prilagoavanja dubini zakorjenjivanja narednih kultura, gnojidbi i dr. obradi tla. Organizacijsko tehniki i ekonomski razlozi uvoenja plodoreda: - bolji i ravnomjerniji raspored poljskih radova; (izbjegavanje povremenog sezonskog

nagomilavanja strojnog i ljudskog rada).

Ekonomski gledano, vei broj kultura ini gospodarstvo stabilnijim, posebice u nepovoljnim godinama kada e neke kulture vie ili manje pobaciti. Izbor kultura, vrsta, sorata, treba obaviti prema konkretnim klimatskim i zemljinim uvjetima gospodarstva, te potrebama stoarske proizvodnje. U naem podneblju treba kombinirati strne itarice, okopavine i leguminoze u podjednakom omjeru, optimalno glede iskoritenja vode i hranjiva, a takoer za proizvodnju stone hrane ZATITA OD TETNIKA, BOLESTI I KOROVA U ekolokoj poljoprivredi zabranjena je primjena klasinih kemijskih sredstava za zatitu bilja, a dozvoljena je upotreba nekih, samo izuzetno i pod nadzorom tijekom prijelaznog perioda ili kod jakih napada u vinogradima i vonjacima. Koriste se sve druge raspoloive metode: mehanike, fizikalne, bioloke. Zahtijevaju vie znanja, poznavanja biologije i ekologije tetoina, te vie truda, ee preglede usjeva, praenje pojave kretanja i razmnoavanje tetoina, vie mehanikog i ljudskog rada. Potrebno je pravovremeno i pravilno izabrati i primijeniti metode koje su najefikasnije protiv pojedinih tetnih vrsta. Zatitne mjere dijele se na: - preventivne - sprjeavanje i - kurativne - suzbijanje. - Preventivne mjere zapoinju ve sa izborom zdravog sjemena ili sadnica, otpornih

sorata, plodoredom, a na oranici ve nakon skidanja predkulture, paljenjem strnita, te zaoravanjem ime se suzbija i znaajan broj korova. Pravilna obrada, priprema, njega i gnojidba tla, kojima se stvaraju optimalni uvjeti za nicanje i porast pojedinih usjeva, poveavaju njihovu otpornost i tolerantnost na nepovoljne klimatske i bioloke utjecaje koji se tada lake kontroliraju dozvoljenim mjerama zatite. Dobro organiziranim plodoredom mogue je izbjei oko 70% problema s bolestima i tetnicima. Vano je provoditi i ostale mjere higijene tla. Sredstva za prskanje koja su dozvoljena u eko- proizvodnji: botaniki pesticidi dobiveni ekstrakcijom neotrovnog, veinom ljekovitog i zainskog bilja, (kopriva, luk, preslica, paprika, kamilica, pelin, ruzmarin). Ekstrakte ovih biljaka mogue je pripremati na samom gospodarstvu, nisu toksini te je njima mogue prskati biljke u bilo kojoj fazi razvoja.

Danas na tritu postoje i komercijalni preparati na bazi ove skupine botanikih pesticida. Razlikujemo i botanike pesticide dobivene nekom od ekstrakcija otrovnih biljaka,(duhan, buha rotenon, kvasija). Najpoznatiji pesticid, insekticid je piretrum, ekstrakt buhaa. Djeluje kao kontaktni insekticid i otrovan je i za korisne insekte. Kao pesticidi mogu djelovati kalijevi i natrijevi sapuni. Najee su u upotrebi kalijevi sapuni koji su djelotvorni u suzbijanju lisnih uiju. Suzbijanje korova bez herbicida uspjeno se obavlja mehaniki: oranje, drljanje, kultiviranje, konja, ispaa, te fizikalnim metodama: plamenom, plinskim plamenicima. Sve mjere i metode, pogotovo u prijelaznom periodu treba provoditi pod nazorom savjetodavne strune slube. STOARSKA PROIZVODNJA Uloga stoke u agroekolokom sustavu ivotinje, poglavito preivai, predstavljaju vanu sponu izmeu ovjeka i biljaka. Biljne proizvode koje ovjek ne moe koristiti u ishrani, travu, mekinje i kukuruzovinu, prerauju u kvalitetnu ljudsku hranu: mlijeko, meso, jaja te druge korisne sirovine: vunu, kou, krzno, perje. ivotinje imaju i posebnu ulogu u prirodnom kruenju tvari, naroito u eko gospodarstvima.

U ekolokoj poljoprivredi vano je postii optimalni omjer izmeu veliine gospodarstva, koliine i kvalitete biljne proizvodnje, te broja i vrsta ivotinja. Mjeovita gospodarstva imaju vie prednosti: iri plodored, bolju iskoritenost povrina, ravnomjerniji raspored rada, bri obrtaj hranjiva, bioloku preradu divljih biljaka i otpada proizvodnje, manje inpute, zatvoreni prirodni ciklus kruenja materije, uvanje plodnosti tla, ujednaenu opskrbu i ponudu poljoprivrednih proizvoda na tritu, ei priliv novca i stabilniji gospodarski rezultat u cjelini. Vano je da eko proizvoa na osnovu svog iskustva i znanja shvati kompleksnost agro-ekolokog sustava i vanost trajnog provoenja eko tehnologije kao osnove stabilnosti i profitabilnosti svojega gospodarstva. Hranidba stoke Ekoloka poljoprivreda preporuuje uzgoj vie ivotinjskih vrsta, ali glavni nosioci su preivai: goveda, ovce, koze, manji konji i zeevi, a ostale ivotinje, svinje i perad imaju manju ulogu u biolokom oplemenjivanju tla - osnove daljnje biljne proizvodnje. Ishrana domaih ivotinja na eko-gospodarstvima preporuena je eko smjernicama, ograniena upotrebom najveeg dijela obroka proizvedenog na ovakvom gospodarstvu, ali dozvoljen je i dokup krmiva, ukljuujui i koncentrate, obino do 20 % dnevnog obroka, tj. suhe tvari obroka. Preivai imaju sposobnost (prerada sirovih vlakana u buragu), prerade najjeftinije hrane, trava i smjesa u visokovrijedne kvalitetne proizvode, mlijeko i meso, a otpad prilikom te prerade vraa se u tlo kao kvalitetno organsko gnojivo. Biljni plodored treba biti podreen i usklaen sa vrstom stoke i balansiranjem njezinog jelovnika tijekom cijele godine. Planiranje i usklaivanje biljne i stone proizvodnje provlai se u svim segmentima ukupne tehnologije gospodarstva. U eko gospodarstvima primjenjuju se raznovrsni, kompleksniji i kompletniji jelovnici koji pozitivno utjeu na zdravlje i otpornost ivotinjskog organizma, prirast i ukupnu proizvodnju ivotinja, a prilagoeni su za pojedine vrste i uzrast stoke. Ispau stoke potrebno je prilagoditi vrsti i uzrastu ivotinja, te obroke obogatiti razliitim vrstama biljaka. Djetelinsko - travne smjese odabranih vrsta i trava ine osnovu panjaka i livada za spremanje sijena na eko gospodarstvu i redovito su oplemenjene raznim vrstama ljekovitog bilja. Ljekovito bilje je izuzetno vano za reguliranje probave i pozitivno djeluju na vitalnost i zdravlje. ivotinje trebaju to vie vremena provoditi izvan nastambi, ak i zimi, zbog njihove prirodne potrebe za kretanjem, suncem i svjeim zrakom. U ekolokoj poljoprivredi preporua se osnivanje viegodinjih travno-djetelinskih biljnih zajednica kombinirane namjene za ispau, zelenu krmu, sijeno ili silau, a tijekom vegetacije progonsko gospodarenje i mjeovita ispaa. Progonsko gospodarenje prilagoeno je vegetaciji krmnih smjesa, panjaci se dodijele na progone ija veliina ovisi od povrine panjaka, vrste i broja stoke. Rauna se ispaa na jednom progonu u trajanju od 2-3 dana, a uzrast bilja do ponove ispae ili konje oko 20 dana, tj. na panjaku treba formirati oko 15 ili vie progona, da bi se ostvario kontinuirani porast krmiva i ispaa stoke. Broj progona se poveava ako se dio planira za proizvodnju sijena ili silae, ako su nepovoljni uvjeti,(sua u ljeto ili jesen), a norme za jedno krupno grlo, npr. mlijenu kravu su oko 200 m. Mjeovita ispaa podrazumijeva zajedniku ispau vie razliitih uzrasta ili vrste stoke, koja razliito koristi krmu (krave trgaju krmu odozgo, ovce pasu pri zemlji, kokoi kucaju sjemenke), a razlikuju se i u izboru hrane (krave biraju kvalitetniju krmu, ovce jedu i one biljke koje su kravama neukusne. Na taj nain bolje se iskoristi panjak, ujednaena je ispaa krme kao i njega panjaka (unitavanje korova, gaenje). Progonsko gospodarenje u kombinaciji s mjeovitom ispaom je najkompletniji, najintenzivniji i najproduktivniji nain stoarske proizvodnje na otvorenom. Prinosi zelene mase na panjacima poveavaju se organskom gnojidbom, kompost, stajnjak, gnojnica, zelena gnojidba, produava se "radni vijek" krava, 15 i vie godina, poveava se masnoa mlijeka

za 4-5 % i godinja proizvodnja mlijeka ovisno od pasmine i drugih uvjeta. I kod drugih vrsta stoke se poveava kvalitet i kvantiteta, a umanjuje broj oboljelih ivotinja. Nain dranja stoke Pravilo je da se stoka treba hraniti na otvorenom, napasivati, najmanje 6 mjeseci godinje, a uzgoj ivotinja u nastambama tono je opisan eko smjernicama za svaku vrstu i za pojedine uzraste. Pri planiranju gradnje, odnosno preureenja postojeih staja, treba voditi rauna da stoka bude dobro zatiena od nepovoljnih vremenskih utjecaja, da je dovoljno prostrana, svjetla i ista, da ima dobru ventilaciju, da prua mogunost mehaniziranog rada i ugodan prostor za rad, da dozvoljava skladitenje dovoljnih koliina krmiva i stelje, da je rijeeno pitanje skladitenja i iznoenja gnoja, po mogunosti izdvajanje i tekueg i krutog, nadalje, da ima mogunost odvajanja pojedinih skupina ivotinja da se zadovolji njihovoj potrebi za drutvenim ivotom, da je i zimi omoguen izlazak ivotinja (nadstrenica) i na kraju da se staja estetski uklapa u okolni prostor. U praksi se svi ovi principi ne mogu ispuniti, no treba tome teiti. Najbolja prostirka je slama, posebno penina, dobro upija vlagu, ugodna je, uva zdravlje ivotinja a dobra je i za spravljanje stajnjaka i komposta. U biljnoj proizvodnji potrebno je proraunati i potrebe slame. U ekolokoj proizvodnji koriste se duboke staje da se stoka moe slobodno kretati, a koriste se i privezi (s drugaijim standardima), u kojima je glavna briga da ivotinje imaju dovoljno prostora za prirodno gibanje, lijeganje i ustajanje. Posebna panja se posveuje i odnosu ljudi prema ivotinjama. Pokazalo se da su bolji rezultati u proizvodnji tamo gdje eko-vlasnici sami hrane i njeguju ivotinje. Zatita od bolesti Eko poljoprivreda u pogledu zatite zdravlja ivotinja naglaava sve mjere i metode prevencije, odnosno jaati vlastite obrambene mehanizme ivotinja. ivotinje treba drati u zdravom ambijentu, ugodnim stajama, istoj prostirci, pravilno ih hraniti, voditi na kretanje itd. Ukoliko se ivotinja zarazi, naroito teko izljeivim biljnim nametnicima, treba ju izdvojiti, da se ne zaraze druge ivotinje i lijeiti klasinom kurativnom terapijom. Proizvodi takove ivotinje ne mogu neko vrijeme na trite pod eko znakom. Klasini lijekovi se koriste samo kada je u pitanju ivot ivotinje. Veina oboljenja stoke mogue je lijeiti specifinim eko lijekovima, odnosno kurativnom terapijom: fitoterapija (lijeenje ljekovitim biljem), homeopatija (lijekovi visokih razrijeenja), akupunktura (uz pomo igala), magnetoterapija i kirurgija. Ovisno od sloenosti lijeenja, neke od navedenih metoda mogu primjenjivati i educirani proizvoai pod nadzorom savjetodavne slube, a sloenije i tee veterinari. Oplemenjivanje stoke U ekolokoj poljoprivredi postoje dva osnovna kriterija po kojima se vri selekcija stoke, poglavito mlijenih krava. Prvi je efikasnost iskoritavanja krmiva bogatih vlaknima, odnosno na osnovu sposobnosti proizvodnje iz istog krmiva, dodataka koncentrata. Selekcija se obavlja na onim kravama koje imaju veliku sposobnost (kapacitet) uzimanja krmiva. To dnevno iznosi za veinu krava oko 2% (mjereno na bazi suhe tvari), od njihove vlastite teine, kod nekih to iznosi #, pa ak i 4%. O tom kapacitetu ovisi i mogunost manje ili vee proizvodnje Drugi kriterij je duina proizvodnog ivota. Pri selekciji prednost se daje potomstvu onih ivotinja koje su imale dug ivot i visoku produktivnost.

Od biljaka i ivotinja u ekolokoj poljoprivredi trai se optimum, a ne maksimum.

UZGOJ I KORITENJE KRMNOG BILJA

Krmno bilje su biljke koje slue za stonu ishranu. Osim vrsta koje iskljuivo slue za stonu ishranu (djeteline, trave, itd.), tu spadaju i ratarske kulture i kulture koje se inae upotrebljavaju za ljudsku prehranu ili kao sirovine za industriju. Zbog toga se krmno bilje uzgaja na travnjacima (livadama i panjacima), ali i na oranicama. Veina pripada porodici trava ili mahunarki. Krmne biljke su uglavnom viegodinje, ali ima i dvogodinjih i jednogodinjih. Mnoge vrste osim to slue kao stona hrana, spadaju meu poboljivae plodnosti i strukture tla. Moe se uzgajati kao glavni usjev, meuusjev, naknadni ili podusjev. Tada ne iziskuje dodatne povrine, ve se uklapa u plodored. Travnjaci (travno-djetelinske smjese) Travnjaci se dijele na livade i panjake i predstavljaju osnovni izvor krmiva. Livade se kose, a na panjacima se napasa stoka. Dijele se na trajne ili prirodne, koji ne zahtijevaju posebnu njegu, i na kulturne ili privremene, koji su uglavnom ukljueni u plodored i traju samo nekoliko godina. U ekolokoj poljoprivredi prednost se daje kulturnim travnjacima koji se odlino uklapaju u plodored, dobro reagiraju na gnojidbu i na njima je mogue postii daleko vee prinose. Bolje je i gospodarenje biljnim vrstama, to znai manje korova i otrovnog bilja. Razlozi kada nije mogue osnivanje kulturnog travnjaka: - podvodni teren i visoka razina podzemne vode; - rizik od povremenih poplava; - parcele na maglovitim i vlanim mjestima; - tla nepogodna za oranje; - strmi i nepristupani tereni; - parcele udaljene od gospodarstva. U tim sluajevima koriste se prirodni travnjaci koji daju manje prinose, njihova vrijednost je u bogatstvu biljnim vrstama, aromatinim i ljekovitim biljem, koje obiluju hranivima, eterinim uljima i ostalim vanim supstancama. Kultivirani travnjaci se sastoje od nekoliko visokoproduktivnih vrsta. Pri osnivanju travnjaka pozornost treba obratiti tzv. stupnju konkuretnosti pojedinih vrsta. Biljne vrste na travnjaku razlikuju se na otpornost pri kosidbi, ispau, mraz, suu, probavljivost, prinose itd. Najbolje je sijati biljne vrste, obino trave i mahunarke koje su istih ili slinih svojstava, odnosno stupnja tolerancije. Na eko gospodarstvima, trave su obino zastupljene sa 60-70%, mahunarke s 30 35%, a ostalo bilje s 5%. Taj odnos zavisi i od namjene travno djetelinskih smjesa, pa ako stoku treba hraniti s vie bjelanevina, taj odnos e biti 50:50 ili e se poveati u korist mahunarki. Pri sjetvi travnjaka treba paziti da se omogui gust sklop biljaka. Travnjak je kvalitetan ukoliko daje visoke prinose krme, sadri velik broj razliitih biljnih vrsta, nije zakorovljen, ima dobru strukturu tla i nije podvodan, a to je mogue ostvariti paljivim i brinim gospodarenjem. To se sastoji u redovnoj gnojidbi, povremenoj obradi (drljanju), prilagoenoj brojnosti i vrsti stoke, nainu ispae, uestalosti kosidbe i dr. Na kraju zime , travnjake je poeljno povaljati da se pritisne uzdignuto tlo uslijed mraza. Valjanje se ne smije izvoditi ni po premokrom niti presuhom tlu. Moe se kombinirati i s ravnanjem. Travnjak treba biti to ravniji, bez rupa., ime se osigurava jednostavnija kosidba i sprjeava da komadii tla dou u krmu to uzrokuje probavne probleme kod stoke, odnosno oteava fermentaciju silae. Travnjake treba ee gnojiti manjim koliinama zrelog komposta, odnosno gnojem u travnju i srpnju-kolovozu. Mogu se gnijiti i gnojovkom, ali ona mora biti posve zrela i bolje

je gnojiti ee s manjim koliinama. Gnojidbu tekuim gnojem najbolje je izvoditi za oblana vremena da se smanji gubitak duika isparavanjem. Tekue gnojivo obino se razrjeuje s pet do sedam puta vie vode. Panjake je najbolje gnojiti nakon to ih je stoka ve jednom ili dvaput popasla, a livade nakon prvog, odnosno ranog drugog otkosa. Poslije svake gnojidbe dobro je tlo prijei laganim drljaama, da bi se gnojivo dublje unijelo u tlo. Drljanje je dobro i nakon svake ispae da se izmet ivotinja ravnomjernije rasporedi po itavoj povrini. Prskanje travnjaka bioloko-dinamikim preparatom 500, u rano proljee, odnosno kasnu jesen, po nezaleenom ili, rezultira zazelenjivanjem travnjaka u nadolazeoj sezoni. Preparat 501 se moe primijeniti desetak dana prije svake nove ispae, a na livadama petnaestak dana prije kosidbe. Svjea (zelena) krma Krmno bilje proizvedeno na travnjacima koristi se u svjeem stanju, kao zelena krma ili konzervirano (sijeno, silaa). Svjea, zelena krma koristi se na nekoliko naina, a najpoznatija je ispaa. U stoarstvu ivotinje se zimi hrane sijenom ili silaom, a ljeti svjeom zelenom krmom koja se donosi s polja i travnjaka, to ima svoje prednosti: - stoka ne mora ii na pau i troiti vlastitu energiju; - najekonominije je iskoritenje krmiva; - sakupi se vie gnoja ako je stoka u zatvorenom prostoru; - hodanjem po travnjacima, putevima i drugim djelovima gospodarstva, stoka kopitima, papcima, zbija tlo; - ukoliko je ivotinjama u zatvorenom prostoru osigurano dovoljno hrane, nemaju potrebu za etnjom; - proizvoa ne mora imati travnjak oko staje, ve moe krmivo uvoziti; Protivnici uzgoja ivotinja bez ispae, tvrde da je takav sustav: - neprirodan; - lo po zdravlje ivotinja; stoci je potrebno vie veterinarske njege, nego ona koja ide na ispau; - skup i neekonomian s obzirom na visoka ulaganja gradnje staja i njihovog odravanja; Najbolji je kombinirani nain gospodarenja, putanje ivotinja na pau kad god je to mogue, dranje u zatvorenom samo preko zime, te nou za vrijeme ljetnih mjeseci. Obina ispaa je najjednostavniji i najjeftiniji nain koritenja travnjaka, ali ima svojih nedostataka: - gaze se i probiru biljne vrste na panjacima; - nemogunost da se krma uvijek koristi u najpogodnijem stadiju; ivotinje itavo vrijeme pasu obino samo na jednom ili nekoliko travnjaka bez ikakve kontrole i ogranienja. Prikladna je za panjake koji su udaljeni od gospodarstva, ne zahtijeva mnogo radne snage i brige. esto puta je ispaa jedini nain na koji se mogu koristiti manje plodni i manje pristupani travnjaci. Sve biljke nisu jednako prikladne za ispau, nekima smeta gaenje i upanje od strane stoke, ili uope nisu za nju prikladne. Pregonsko gospodarenje su travno-djetelinske zajednice kombinirane namjene, a koriste se za zelenu krmu, konzerviranje (sijeno, ili silau), ili za ispau. Travnjak se podijeli na manje jedinice, tzv. pregone, iji broj ovisi o ukupnoj veliini panjaka, kao i o broju stoke, a obino 15 i vie manjih jedinica, (vrijeme potrebno za podrastanje biljaka za novo napasanje obino traje 15-20 dana. Najbolje je organizirati poludnevnu ispau, stoka se seli na drugi dio panjaka dva put dnevno, na svakoj od pregonskih jedinica.

Pregonsko gospodarenje travnjacima, na kojima se neprestano izmjenjuju kosidba i ispaa ima svojih prednosti: - maksimalna proizvodnja krmiva; - gubici krmiva su minimalni; - travnjak sporije propada; - smanjena je mogunost zaraze parazitima koji napadaju stoku; - smanjuje se zakorovljenost; - ravnomjernija je raspodjela rada. O stanju i vrsti travnjaka ovisi koliki e broj stoke i kako dugo pasti na pojedinoj pregonskoj jedinici. Proizvoa sam treba odrediti povrinu panjaka koja e zadovoljiti dnevne potrebe njegove stoke. Dobro je da pregonski panjaci nisu isuvie udaljeni od staje, te da na njima postoji sjenovito ili zatieno mjesto kako bi se stoka zatitila od ege i nevremena. Praktine su i male cisterne s vodom, da se osigura dovoljno pitke vode. Kosidbu treba obaviti prije vremena ispae da bi se sprijeilo da djetelinsko-travna smjesa na dijelovima koji e se zadnji pasti ne bi prestarila.Na taj nain se trava iskoristi za sijeno. Da bi se odrala visoka produktivnost pregonskih travnjaka i raznolikost i bogatstvo biljnim vrstama, potrebno je obavljati stalnu gnojidbu. Ukoliko vremenom doe do opadanja udjela trava, ili do njihovog slabijeg razvoja, moe se umjesto potpuno zrelog gnoja dodati i poluzreli stajski, odnosno tekui gnoj. Pregon na kojem se u proljee zapoelo s ispaom treba biti prvi na kojem e ispaa u jesen prestati. Travnjake treba osigurati da u zimski period uu dovoljno ojaani. Vano je da se svake godine ne pone s ispaom na istom pregonu, (pregon na kojem je lani zapoela rana ispaa, slijedee godine prvo slui za kosidbu). Pregonsko gospodarenje je najintenzivniji oblik stoarske proizvodnje na otvorenom. Umjesto njega najbolje je prakticirati tzv. krunu ispau, panjak se podijeli na nekoliko manjih dijelova, na kojima stoka pase 2-4 dana, nakon ega se seli na slijedei dio. Ako stoka pase due od dva do tri dana na istoj parceli dolazi do povreda busa trava i mahunarki i njihovog upanja iz korijena. U uvjetima slobodne ispae, stoka prvo pase najukusnije bilje, a manje ukusne vrste ostavlja nepopasene. Kod kontrolirane ispae, stoka je primorana pasti i ono to bi inae ostavila. Veina biljaka nepoeljnih za stoku su opasni korovi i tako se smanjuje i zakorovljenost panjaka. Mjeovita ispaa omoguuje bolje iskoritenje panjaka, jer razliite vrste ivotinja imaju razliit stil ispae i koriste razlii