Embed Size (px)
Citation preview
1
OSNOVE HORTIKULTURE
Izv.prof.dr.sc. Renata Šoštarić
Sveučilište u Zagrebu,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek,
BOTANIČKI ZAVOD
Marulićev trg 20/2, 10 000 Zagreb
tel. +385 1 48 95566, E-mail: [email protected]
Zagreb, 2020.
2
hortikultura = (hortus, i, m. = vrt) + (cultura, ae, f. = kultura)
- prostor oblikovan čovjekovom aktivnošću i kreativnošću
- elementi prirode (vegetacija),
- građevinski elementi (klupe, fontane i sl.) i
- drugi sadržaji (poput vodenih površina, skulptura i sl.)
UVOD
3
- vrtlarstvo? poljodjelstvo? šumarstvo? arhitektura? ekologija?
- mješavina svega od gore navedenog pomalo → na sebi
svojstven način bavi se obradom tla, uzgojem i njegom biljaka
različitih namjena, te osnivanjem i oblikovanjem vrtova i
perivoja, koristeći pri tome i tradicionalne i moderne
znanstvene spoznaje i metode
Osnove hortikulture:
- osnovna znanja za uzgoj biljaka u nekomercijalne svrhe
(hobi, obiteljski vrtovi, balkoni, stanovi i sl.)
- naglasak na ekološkom pristupu i biološkoj raznolikosti
UVOD
4
Najviše tretirani pesticidima:
1. jagode,
2. špinat,
3. nektarine,
4. jabuke,
5. grožđe,
6. breskve,
7. trešnje,
8. kruške,
9. rajčice,
10. celer listaš
…
…
39. patlidžan,
40. mango,
41. šparoge,
42. papaja,
43. smrznuti grašak,
44. luk,
45. kupus,
46. ananas,
47. kukuruz,
48. avokado.
EWG's (Environmental Working Group) 2018 Shopper's Guide
to Pesticides in Produce™(https://www.ewg.org/foodnews/full-list.php)
5
GRADSKA ULICA BEZ DRVEĆA
GRADSKA ULICA S DRVOREDIMA
38°C 46°C
50°C
66°C
18°C
20°C30°C
25°C
Ljetni „zvizdan”
tipičnog
talijanskog grada
poput Rima
6
Okinawa, Japan, jedno od mjesta s najvećom
koncentracijom stogodišnjaka
na svijetu (oko 50 na 100 000
stanovnika);
Nicoya, Kostarika
Icaria, Grčka
Loma Linda, Kalifornija
Sardinija, Italija
Vrtlarenje – hobi za doživjeti stotu!
Potencijalne dobrobiti vrtlarenja kao hobija:
- svakodnevna umjerena fizička aktivnost → smanjena razina stresa;
- boravak na svježem zraku → manji rizik od respiratornih i kancerogenih bolesti;
- oko 35% manji rizik od demencije i Alzheimera;
- zdrava prehrana s većim udjelom svježeg voća i povrća;
- društvena interakcija kroz razmjenu iskustva, sjemenskog materijala, proizvoda
i sl.
7
„The Martian”, 2015,Matt Damon as Mark Watney, a botanist who is part of the Ares III team, mistakenly presumed dead after a
violent storm on Mars. Watney is forced to use his ingenuity and wits to survive until he can be rescued, and
brought home to Earth.
Botaničari preživljavaju i na Marsu
8
„To plant a graden – is to believe in tomorrow.” (Audrey Hepburn)
„Roman Holiday”
Hoby za
strpljive,
ustrajne i
optimistične
(ili one koji
takvima žele
postati )
OSNOVE HORTIKULTURE
Uvod, Pomagala
Generativno razmnožavanje
Vegetativno razmnožavanje
Pejzažna arhitektura – osnove planiranja
Travnjaci
Lukovičasto bilje
Grmlje, Drveće
Ruže, Penjačice
Biljke za cvjetne gredice
Biljke za balkone i terase
Sobne biljke, Orhideje, Sukulenti
Vodeno bilje
Povrće i voće u vrtu
10
U knjižnici!
Royal Horticultural Society https://www.rhs.org.uk/plants
11
12
Osnove hortikulture
1) tijekom semestra, predrok:
- 10 bodova vježbe
(5 vježbi, sve obavezne, predati ih u
zadanom roku + praktikum,
obavezan, max. 2 izostanka)
- 15 bodova pismeni ispit
2) redovni ispitni rokovi:
- 5 bodova vježbe
(vježbe nisu uvjet za potpis, ali svaka
neodrađena vježba je 1 bod manje u
ukupnom zbroju i vrednovanju +
praktikum, obavezan, max. 2
izostanka)
- 20 bodova pismeni ispit
BROJ
BODOVA:
OCJENA:
25
24
23
5
22
21
20
4
19
18
17
16
3
15
14
13
2
12 i manje 1
13
Prema Međunarodnom kodeksu botaničke nomenklature za
kultivirane biljke
(International Code of Nomenclature for Cultivated Plants, ICNCP)
KULTIVAR je primarna kategorija kultiviranih biljaka čija
nomenklatura je definirana prema Kodeksu, a predstavlja
skupinu kultiviranih jedinki koje su selekcionirane zbog točno
određenih, uniformnih i stabilnih osobina po kojima se jasno
razlikuju od drugih kultivara, i koje, uz odgovarajući način
razmnožavanja, zadržavaju te osobine i u slijedećim
generacijama.
KULTIVAR
14
A) klon - genetski uniformna skupina jedinki,
- potječu od jedne izvorne jedinke,
- razmnožavaju se nekom od metoda vegetativnog
razmnožavanja;
B) linija - skupina jedinki uniformnih i postojanih osobina,
- dobivena selekcijom,
- razmnožava se generativno, putem sjemenki ili
spora
- najčešće se radi o jednogodišnjim kulturama,
npr. pšenica, rajčica, petunija i dr.);
Tipovi kultivara:
15
C) varijabilni kultivar
- skupina jedinki koja, uz određene postojane osobine po kojima
se razlikuje od drugih kultivara, ima jednu ili više varijabilnih
karakteristika koje nisu toliko značajne da bi odvajale zasebne
skupine
Tipovi kultivara:
- npr. kultivar Phlox drummondii
'Sternenzauber'
prepoznaje se po
karakterističnom zvjezdastom
obliku vjenčića, dok boja latica
može varirati);
16
D) hibrid ili križanac – genetski uniformna skupina jedinki koja
predstavlja prvu generaciju hibrida (F1), nastala križanjem dviju
roditeljskih biljaka ili razvojnih linija.
Tipovi kultivara:
- npr. hibrid Anemone x hybrida
nastao je križanjem vrsta
A. hupehensis x A. vitifolia
17
- puno ime kultivara (prema Kodeksu):
Cryptomeria japonica D. Don 'Elegans'
(ime roda – ime vrste – ime autora – ime kultivara)
- u komercijalnoj praksi (u najboljem slučaju ☺):
Cryptomeria japonica 'Elegans',
Imena kultivara
18
- kultivar imenovan prije 1959. godine:
Chamaecyparis lawsoniana 'Aureomarginata',
- kultivar imenovan poslije 1959. godine:
Chamaecyparis lawsoniana 'Golden Wonder‘
Imena kultivara
19
KRIŽANCI ILI HIBRIDI:
Anemone x hybrida Paxton (japanska šumarica)
križanjem vrsta:
A. hupehensis Lemoine x A. vitifolia Buch.-Ham. ex DC
Citrus paradisi x C. reticulata ili Citrus paradisi x reticulata,
Citrus (paradisi x reticulata) 'Orlando'
(grejp x mandarina = tangelo)
u komercijalnoj praksi Citrus 'Orlando‘
Imena kultivara
GRUPA:
Hydrangea macrophylla Hortensia Grupa
20
POMAGALA
PRI UZGOJU BILJAKA
supstrat
voda
svjetlost
21
- alati za obrađivanje tla
(lopate, motike, vile, grablje, ručni i motorni kultivatori i dr.),
- alati za orezivanje
(vrtlarske škare, pile za orezivanje, škare za živicu i dr.),
- alati za travnjake
(ručne i motorne kosilice za travu, grablje za prozračivanje i dr.),
- ostalo
(kante za zalijevanje, prskalice, kolica, vrtlarske rukavice, sadilice,
vadilice, vrtlarska sita i dr.);
a) ALATI:
22
23
24
25
26
27
28
29
30
- posude – dva osnovna, standardna oblika: O i
- klasifikacija okruglih posuda prema unutrašnjem promjeru na
gornjem rubu
(npr. lonac br. 10 ima gornji promjer 10 cm, promjer dna iznosi ¾
gornjeg promjera, a visina je jednaka gornjem promjeru);
- klasifikacija četvrtastih posuda – na istom principu, samo se računa
dužina jedne stranice gornjeg ruba;
- plitice – imaju samo 1/3 dubine standardne posude, najčešće za
klijanje sjemena
b) POSUDE I PLITICE
31
32
33
34
35
FabricPot – posuda za cvijeće od
platna koje 'diše' i biljci omogućuje
optimalan rast i razvoj
36Viseće cvjetne posude
37
Svjetleće cvjetne posude - tvrtka Rotoluxe, od recikliranog
materijala, rade na principu LED tehnologije i osvijetlit će svaki vrt,
balkon ili dom, štede energiju
38
Hoshinchu Air Bonsai Garden introduces Air Bonsai,
which uses magnets to make bonsai trees float in the air
(magnetic levitation).
39
40
41
TLO – vrlo složena, dinamička struktura koju čine mineralne tvari
(sićušni dijelovi trošnih stijena), organski materijal (humus), biljni i
životinjski svijet.
- klasifikacija tla prema udjelu:
- gline (čestice gline su u promjeru manje od 0,002 mm),
- praha, mulja (čestice u promjeru oko 0,05 mm) i
- pijeska (čestice u promjeru do 2 mm):
c) TLA I MJEŠAVINE ZA UZGOJ
42
- udio mineralnih čestica, zračnih prostora i organske tvari u tlu određuje
teksturu tla
- Glinena tla imaju najmanje čestice tla te najmanju veličinu prostora vode
i zraka između čestica. Sadrže više od 25% glinenih čestica, pa su teška,
mokra, ljepljiva, slabo propusna (voda polako prodire u takvo tlo i vrlo se
sporo isušuje), no često i vrlo plodna. Ljeti se lako zbijaju i mogu se jako
sasušiti.
- Pjeskovita tla imaju najveće čestice tla i mali udio glinenih čestica, pa
su suha, lagana, dobro propusna, laka za obradu, ali i razmjerno
neplodna. Voda kroz njih brzo prolazi i brzo se isušuju, ali se i ranije
zagriju u proljeće.
- Ilovasta tla su mješavina pijeska, praha i gline (tipična ilovača sadrži
40% pijeska, 40% praha i 20% gline), imaju dobru propusnost i optimalno
zadržavaju vodu, te su vrlo plodna i optimalno su tlo za većinu biljaka.
TEKSTURA TLA
43
Idealna tekstura tla za
većinu biljaka je ilovača
s humusom (organska
hvar u tlu).
Općenito, što je tlo
tamnije, sadrži više
humusa, pa je hranjivije i
toplije te se lakše
obrađuje.
Ilovasta tla zadržavaju
vodu, ali ne postaju
zasićena i začepljena, a
sadrže i dobru ravnotežu
hranjivih tvari.
44
- raspored i veličina mineralnih čestica, zračnih prostora i organske tvari u
tlu određuje strukturu tla
- struktura tla utječe na mogućnost njegova isušivanja i dostupnost
hranjivih tvari → bez dobrog isušivanja tlo će biti previše mokro i
siromašno kisikom, a biljke sklone truljenju
- optimalna struktura gornjeg sloja (dubina barem 25-30 cm): zrnasto
grupiranje čestica i puno manjih šupljina
- optimalna struktura donjeg sloja: grupiranje u blokovima, s kockama tla i
okomitim šupljinama
- struktura tla poboljšava se dodavanjem organske tvari – humusa:
- u glinastim tlima omogućava da se male čestice gline i mulja
drže zajedno tvoreći veće nakupine
- u pjeskovitim tlima djeluje poput spužve koja upija vlagu i
hranjive tvari
STRUKTURA TLA
45
STRUKTURA TLA
a) dobro tlo
- nije ga nužno poboljšavati
- ipak, dodavanje organskih tvari (uvelo lišće, sijeno, uveli ostaci trave,
kompost, stajski gnoj) je dugoročno poželjno jer postepeno i kontinuirano
obogaćuje tlo hranjivim tvarima
- prije sadnje ukopati 3-5 cm organske tvari, a zatim svake godine tlo uz
trajnice oblagati 3 cm debelim kompostom ili organskom steljom (npr.
otpala ili izrezana kora)
b) loše tlo
- dodavanje organskih tvari (uvelo lišće, sijeno, uveli ostaci trave,
kompost, stajski gnoj) poboljšava strukturu kako zbijenih, glinastih tako i
suhih, pjeskovitih tala
- sloj komposta mora biti debeo barem 5 do 10 cm i ugrađen, ukopan u tlo
- zbijeni sloj u vrtovima može se poboljšati dubokim oranjem tla i obilnim
dodavanjem organske tvari, a može se dodati i pijesak
- redovito svake godine nastaviti dodavati i ugrađivati 3-5 cm komposta
POBOLJŠAVANJE TLA
46
- optimalni pH za većinu biljaka je oko 6,5 no ovisno o različitim
vrstama, on se kreće između 5,5 i 7,5.
- vrijednost pH tla obično ovisi o razini kalcija, koji je bazični
element, a lako se ispire vodom;
- tla koja se nalaze na podlozi od krede ili vapnenca, bogata su
kalcijem, dok se ostala tla, naročito pjeskovita, ispiru i postepeno
zakiseljavaju.
pH TLA
47
ph TLA
Prekiselo?
- dodavanjem vapna pH tla se može povećati s 5,0 na 6,5
- na svakih 100 m2 prekiselog pijeska dodati 20 kg vapna
ilovače 35 kg
gline 70 kg
Prealkalno?
- dodavanjem sumpora pH tla se može smanjiti s 8,5 na 6,5
- na svakih 100 m2 prelužnatog pijeska dodati 20 kg sumpora
ilovače 25 kg
gline 30 kg
- Tresetna tla su tamna, vlažna, kisela i bogata organskom tvari, no uz dodatak gnojiva
i vapna, te poboljšanje propusnosti, mogu biti izvrsna podloga za rast biljaka.
- Karbonatna ili vapnenasta tla su plitka, bazična, dobro propusna i osrednje plodna.
48
TRESET
- koristi se kao dodatak smjesama zemlje, za zaštitu klijališta i sl.
(kad zemlja treba zadržavati vodu u normalnoj mjeri, dodaje se 1/3 treseta na
ukupnu količinu zemlje u loncu)
- ne može se umjetno pripremiti, već se uzima s tresetišta, a nastaje od maha
tresetara (Sphagnum spec. div.)
- na tržište dolazi u rastresitom stanju, u balama ili u pločama
- zbog ugroženosti i zaštite staništa koriste se nadomjesci poput kokosovih
vlakana
NAJČEŠĆI DODACI OSNOVNOM SUPSTRATU...
49
PIJESAK
- dodaje se zemlji ako je se želi održati jako propusnom,
tj. da voda brzo prolazi i odmah izlazi iz lonca
- upotrebljava se dobro isprani i ne presitni riječni pijesak, a količina koja se
dodaje varira od 1/4 do 1/3 od ukupne količine zemlje u loncu.
50
ZEOLIT
- prirodni silikatni mineral iz vulkanskih stijena
- apsorbira vodu i postupno je otpušta zajedno sa hranljivim tvarima
(Mg, K, Ca)
- dodaje se humusu, tresetu, kompostu između 25-30% u odnosu na
količinu
51
HIDROTONSKE GRANULE
- šupljikave kuglice gline, pH neutralne, bez hranjivih tvari
- koriste se ili kao malč (3-6 cm debljine) ili se dodaju supstratu za bolje
prozračivanje i reguliranje vlage u tlu (zadržavaju višak vlage i kasnije
oslobađaju po potrebi; miješati zemlju s granulama u omjeru 9:1)
52
PEPEO
- izvor je kalcija, kalija, fosfora, magnezija i mikroelemenata
potrebnih za rast biljke (nije gnojivo, već poboljšava tlo)
- smanjuje kiselost tla
- repelent za kukce i puževe
- poboljšava svojstva komposta
53
VRTNI KOMPOST
- vrlo dobra i hranjiva vrtlarska zemlja za
gotovo sve biljke
- dobiva se kompostiranjem bio-otpada
- dodana tlu poboljšava procjeđenost teškog tla, zadržava vlagu,
smanjuje pretjeranu bazičnost tla...
- bio-otpad, dobar za dobivanje komposta čine:
- usitnjena i uvela pokošena trava,
- uveli ostaci korova (ali bez sjemenki),
- lišće,
- ostaci svježeg voća i povrća iz kuhinje,
- ljuske od jaja,
- ostaci od šišanja živice,
- granje drveća i grmlja
(usitnjeno na 5 cm),
- vrećice od čaja,
- talog od kave,
- kosa, perje...
54
- u malim količinama može se dodati:
- drveni pepeo (max. 3%),
- usitnjena kora raznih citrusa,
- biorazgradivi karton za jaja,
- piljevina,
- hrastovo i kestenovo lišće,
- gnojivo iz staje i peradarnika (biljojeda),
- crno-bijele novine i karton (prethodno dobro
namočeni!)...
- nikako se kompostu ne smije dodavati:
- staklo, metal, plastika, stiropor,
- svježi korov s korijenjem,
- bolesni dijelovi biljke (oni se moraju spaliti!),
- masni i papir u boji, mačji “zahod”,
- ostaci duhana i cigareta,
- higijenske (vlažne) maramice,
- jednokratne pelene...
55
- naslage kompostišta ne smiju biti više od 1,5 m
- u sušno doba godine dobro je zaliti vodom
- preporuča se svaka tri mjeseca kompost prebaciti, čime se ubrzava
proces kompostiranja i poboljšava kvaliteta komposta
- sazrijavanje komposta traje, ovisno o tome što se kompostira, 2
mjeseca do 2 godine;(nije dobro ostaviti kompost da stoji predugo, jer se organske tvari previše
razgrade i zemlja gubi vrijednost)
56
LISTOVKA ili HUMUS OD LIŠĆA
- dobiva se kompostiranjem različitih vrsta lišća na sličan način
kao i kompost
- osim zalijevanja za suha vremena, kompostiranje lišća zahtijeva
manje pažnje od klasičnog komposta
- izvrastan je:
- za poboljšavanje tla
- kao materijal za malčiranje
- koristi se i kao dodatak kompostu za biljke lončanice
- hrastovo i orahovo lišće može se dodavati samo u malim
količinama zbog visokog sadržaja tanina
57
58
- proizvode se industrijski ili predstavljaju provjerene "kućne"
recepte
- mješavine se najčešće temelje na kompostu ili na tresetu
(sterilizirana zemlja visoke kvalitete)
- kvalitetni supstrat industrijski se proizvodi tako da se trava drži na gomili
(kompostira) najmanje šest mjeseci, a zatim se sterilizira toplinom ili kemijski, kako bi
se eliminirali nametnici, bolesti i sjemenje korova
- u kućnim uvjetima moguće je sterilizirati manju količinu zemlje: zemlju najprije treba
prosijati (kroz sita s otvorima mreže 5 mm), na široku posudu za pečenje staviti 8 cm
debeo sloj prosijane zemlje i 30 minuta peći u pećnici na temperaturi od 200ºC
STANDARDIZIRANE MJEŠAVINE SUPSTRATA
59
- najpoznatije standardne mješavine komposta za uzgoj lončanica
npr. John Innes mješavine
(razvijene u Velikoj Britaniji, John Innes Horticultural Institute),
sadrže: 7 dijelova steriliziranog kvalitetnog ilovastog tla,
3 dijela treseta ili nadomjeska za treset (npr. kokosova vlakna) i
1 dio pijeska,
toj se smjesi dodaju određene količine vapnenca u prahu i gnojiva,
ovisno o grupi biljaka kojoj je namijenjena
- za biljke koje traže niski pH podloge postoje tzv. "kiseli" komposti, vrlo
slični gore spomenutim John Innes mješavinama, ali bez vapnenca u
prahu i s više treseta
- postoji i čitav niz specijalnih mješavina komposta za grupe biljaka sa
posebnim potrebama, kao npr. kaktusi, orhideje i dr.
60
- uobičajeni kompost za sjetvu (također temeljen na formuli John Innes)
sadrži:
2 dijela steriliziranog kvalitetnog ilovastog tla,
1 dio treseta ili nadomjeska za treset, te
1 dio pijeska
(uz dodatak superfosfata i mljevenog vapnenca) i važno je da
supstrat ima finu teksturu pa ga treba prosijati
- uobičajeni kompost za reznice mora biti propustan, jer reznice za
zakorjenjivanje često traže visoku vlažnost prostora, a najčešće se
koristi mješavina:
1 dio pijeska i
1 dio treseta ili nadomjeska za treset
uz dodatak vapnenca i gnojiva niske hranjivosti.
61
62
“Uresno grmlje malom iznimkom prilagodi se zemlji, koju
nadje, ili bolje rekuć, koja mu se dade. Cvieće je nešto
odviše svoje glave. Neko hoće prhu zemlju, drugo osrednju,
treće čvrstu. Nu, malo je takovih tvrdoglavaca, koji bi stavili
na kocku svoj obstanak radi zemlje. Veći dio cvieća prilagodi
se onoj srednjoj vrsti zemlje, koju mu gospodar sam pruži.”
Biankini P. L., 1888,
O uzgoju u njegovanju cvieća,
uresnog grmlja i drveća
63
- gnojiva - tvari koje se dodaju biljkama kako bi se
osigurao i pospješio njihov zdrav rast i razvoj
- mogu biti prirodna i umjetna
- mogu se dodavati u tlo ili putem lista
d) GNOJIVA
64
Za nesmetani rast i razvoj biljaka najvažniji su elementi:
- dušik (N) – nužan za rast listova i izbojaka, potiče bujan rast,
- fosfor (P) – potiče rast i razvoj vegetativnih (stabljika, korijen) i
generativnih organa (cvjetova) i
- kalij (K) – povoljno djeluje na razvoj vegetativnih organa,
dozrijevanje plodova i pojačava otpornost biljke na
hladnoću
- potreban je biljkama za kontrolu transporta
vode i fotosintezu
65
- od makronutrijenata (tj. elementi koje biljke trebaju u razmjerno
velikim količinama) važni su također:
- magnezij (Mg),
- kalcij (Ca) i
- sumpor (S),
- neophodnim mikronutrijentima (elementi u tragovima) smatraju se:
- željezo (Fe),
- mangan (Mn),
- bakar (Cu),
- cink (Zn),
- bor (Br),
- molibden (Mb) i
- klor (Cl)
66
- MINERALNA ILI UMJETNA GNOJIVA - sadrže osnovne
elemente za razvoj biljaka – dušik, fosfor i kalij u različitim
omjerima (npr. NPK 10:20:30), te određene količine
mikronutrijenata
- mogu biti u formi granula, praha ili tekuća
- prednost: lako su topiva u vodi → biljke ih mogu brzo
početi iskorištavati: granule i prah kroz nekoliko dana, a
tekuće gnojivo odmah
67
- u fazi mirovanja (zimi) biljke ga ne mogu iskorištavati → s
ovakvim oblikom prihranjivanja počinje se u proljeće, s
početkom vegetacijske sezone
- sporootpuštajuća mineralna gnojiva u obliku kuglica i
štapića
- obično su presvučeni smolom koja se polako razlaže i na
taj način postepeno oslobađaju hranjive tvari
68
69
70
- ORGANSKA ILI PRIRODNA GNOJIVA - ne sadrže velike
količine hranjivih tvari kao mineralna, ali su iznimno važna za
poboljšanje plodnosti tla
- npr. kompost, stajski gnoj, ptičji izmet, mljevene rožine (papci i
rogovi), koštano brašno
- da bi postala dostupna biljkama, moraju ih najprije preraditi
mikroorganizmi tla → koriste se za dugoročno prihranjivanje
biljaka
- mogu se dodavati u većim količinama, tijekom gotovo cijele
sezone (dok mineralna gnojiva valja dozirati s oprezom)
71
SADRŽAJ HRANJIVIH TVARI U GNOJIVIMA (u %)
Dušik (N) Fosfor (P) Kalij (K)
KRUPNA ORGANSKA GNOJIVA
stajski gnoj 0,6 0,1 0,5
vrtni kompost 0,5 0,3 0,8
kompost od gljiva 0,7 0,3 0,3
drveni pepeo 0,1 0,3 1
KONC. ORGANSKA GNOJIVA
koštano brašno 3,5 20 -
kopita i rogovi 13 - -
granulirani pileći gnoj 4 2 1
brašno od morskih algi 2,8 0,2 2,5
kokosova kora 3 1 3,2
ANORGANSKA GNOJIVA
NPK 7 7 7
amonijev sulfat 21 - -
kalijev sulfat - - 49
obični superfosfat 14 13 13
sporodjelujuće gnojivo - 18 -
72
Žute,
izdužene
biljke,
ponekad s
ružičastim ili
žutim mrljama
simptomi su
nedostatka
dušika (sl. 1)
Nedostatak kalija očituje se pojavom plavih, žutih ili purpurnih mrlja sa smeđim
nekrozama ili gubitkom boje unutar ili na rubovima listova (sl. 2), praćeno slabim
rastom i izostankom cvatnje i stvaranja plodova.
Nedostatak fosfora prepoznaje
se po slabo razvijenim, žutim
listovima (sl. 3) i usporenom rastu
Od elemenata
u tragovima,
dosta se često
javlja manjak
mangana i
željeza, a
očituje se u
žućenju
(klorozi) listova,
te pojavi smeđe
boje na
rubovima
listova i njenom
širenju na tkivo
između lisnih
žila (sl. 4).
Nedostatak magnezija također se
prepoznaju po žućenju listova između lisnih
žila, često praćeno pojavom crveno-smeđih
mrlji (sl. 5) i ranim opadanjem listova.
73
- tzv. lisno gnojenje - prskanje lišća lako topivim
tvarima pomoću raspršivača
Alternativna rješenja:
- usitnjena kora banane pomiješana s tlom je izvrsno gnojivo jer
sadrži velike količine kalija i šećera
- ostaci kave u malim količinama također su izvrsno gnojivo
zbog velikih količina kalija
- zelena gnojidba: djetelina (Trifolium), grahorica (Vicia sativa),
bob (Vicia faba), grahorka (Onobrychis viciifolia) i dr. mahunarke
posijane na praznu gredicu, tlo će učiniti rahlijim i obogatiti ga
dušikom (zahvaljujući korijenskim gomoljićima, odn. simbiozi s
bakterijom Rhizobium)
74
MALČIRANJE
- organski materijali: vlažni
treset, usitnjena kora, trulo
lišće, zreli stajski gnoj,
kompost od gljiva, šumski
kompost i dr.
- najbolje odgovara biljkama
koje rastu u polusjeni i sjeni
- biljke otvorenih, sunčanih
staništa oprezno malčirati i
malč stavljati u tankom sloju,
uz obavezno slobodno
podnožje biljke
75
- uobičajeno vrijeme za malčiranje: proljeće
- prije malčiranja pripremiti tlo: ukloniti ostatke uvelog lišća i sl.,
oplijeviti korov, zaliti, dodati proljetno gnojivo, lagano prekopati...
- malč dodavati u sloju širine (3-) 5-8 cm, ali ne tik do stabljike, jer
može izazvati truljenje
- u listopadu se ostaci starog gnojiva vilama utisnu u površinski sloj
tla, a u proljeće se dodaje novo
- prednosti malčiranja: za suhih ljetnih dana tlo ispod malča
zadržava vlažnost, za vrućih dana površinu tla održava hladnom, ne
rastu jednogodišnji korovi, a oni koji se pojave, lako se mogu
iščupati, organski malč obogaćuje tlo
- za malčiranje se mogu koristiti i anorganski materijali: biorazgradivi
vrtlarski papir, tanke plastične vodootporne folije i mreže, pijesak,
šljunak i sl.
76
77
- služi za rani uzgoj i smještaj bilja dok ne nastupi povoljno
razdoblje za njegovo iznošenje na otvoreno ili sadnju na
predviđeno mjesto
- mjesto na kojem se gradi klijalište mora biti:
- suho (razina podzemnih voda ispod 1 m dubine),
- zaštićeno od sjevernih vjetrova, pri čemu može biti
smješteno uz južni zid (ili ispred guste crnogorične živice,
humka zemlje i sl. gdje zimi ima dovoljno sunca) i
- okrenuto prema jugu
e) KLIJALIŠTE
78
stakleni poklopac
kutno učvršćenje
kosa strana okvirarub koji zadržava
poklopac
- klijalište se sastoji od : okvira, pripadajućeg prozora, sjenila i pokrivača.
79
● Klijališni okvir
- može biti načinjen od opeka, dasaka, betona i dr.
- standardne dimenzije iznose 100 x 150 cm (s pripadajućim
prozorom istih dimenzija), a dubina ovisi o namjeni
- pojedinačna klijališta ovih dimenzija rade se za kućne ili školske
vrtove,
- za veće vrtlarije proizvode klijališta većih dimenzija ili se veći
broj standardnih klijališta slaže u nizu.
- sjeverna strana klijališnog okvira mora uvijek biti viša od južne
strane, kako bi se sunčeva svjetlost mogla maksimalno iskoristiti,
a razlika u pravilu iznosi 10 cm (npr. 40-50, 50-60 cm).
80
● Klijališni prozori
- služe za zaštitu bilja od hladnoće, prejake vlage (u
slučaju jakih kiša), gubitka zračne vlage (ako se u klijalištu nalaze
reznice ili tek posađeno bilje) i sl.
● Sjenilo
- služi za zaštitu bilja od prejakog sunca
- može biti izrađeno od različitih materijala: trske, drvenih letvica,
plastičnih mreža, jute i sl.
● Pokrivač
- služi za zaštitu bilja od hladnoće
- nekada se koristila hasura pletena od slame ili kukuruzovine, a
danas se rabi uglavnom spužva stavljena u plastičnu foliju,
posebna plastika i sl.
81
- ovisno o namjeni, klijališta mogu biti duboka i plitka, te topla,
mlaka i hladna :
- topli (18°C i više),
- mlaki (12-18°C) i
- hladni (6-12°C)
- topla i mlaka klijališta danas se uglavnom zagrijavaju
centralnim grijanjem ili električnom strujom
(grijači su smješteni na dnu klijališta)
- topla i mlaka klijališta služe za:
- izravno sijanje, pikiranje, stavljanje reznica
- sadnju sasvim mladih biljaka
- polaganje sandučića s pikiranim biljčicama i dr.
82
83
- hladna klijališta:
- zagrijavaju se samo toplinom od sunca
- služe za manje osjetljive kulture
(sijanje, pikiranje, zaštitu od mraza)
- ako se u takvo klijalište stavljaju biljke u loncima, potrebno ih
je ukopati u zemlju ili mješavinu zemlje s nekim drugim
materijalom (pijeskom, šljunkom, stiroporom i sl.) s kojim je
napunjeno dno klijališta
84
85
f) STAKLENICI I/ILI ZIMSKI VRTOVI
- služe za:
- rani uzgoj biljaka, slično kao i klijališta, jer im
osiguravaju potrebnu svjetlost, toplinu, vlagu i
prozračivanje
- trajni uzgoj, odn. smještaj onih vrsta kojima ne
odgovaraju vanjski uvjeti podneblja dotičnog kraja
(npr. tropske biljke u kontinentalnoj klimi)
86
- za gradnju staklenika potrebno je osigurati:
- ravan teren,
- položaj zaštićen od hladnih vjetrova i
- mogućnost maksimalnog iskorištavanja
sunčeve svjetlosti
- staklenik najčešće čini:
- postolje,
- metalni nosači,
- stakleni zidovi (debljine 3 mm) i
- stakleni krov (debljine 4 mm)
87
88
- obzirom na oblik, staklenici/zimski vrtovi
mogu biti:
- jednostrani - s jednim kosim
krovom,
- dvostrani - s dva kosa krova,
najčešće korišteni oblik u
vrtlarijama, kao staklenici u nizu i
- kupolasti - uglavnom izložbeni
staklenici, za trajni smještaj
izložbenog bilja
- s obzirom na temperaturu, staklenici
mogu biti:
- topli (18°C i više),
- mlaki (12-18°C) i
- hladni (6-12°C).
89
- svaki staklenik mora imati uređaje za:
- zagrijavanje (najčešće centralno grijanje) ili, za hladne
staklenike, optimalan položaj na južnoj strani koji
maksimalno iskorištava sunčevu svjetlost,
- prozračivanje (veliki prozori u podnožju i na krovu koji
omogućavaju prirodno prozračivanje, poželjno je da se
može rastvoriti oko 30% ukupne površine stakla ili, manje
poželjno, dodatna tehnička rješenja poput ventilatora ili
klimatizacijskih uređaja),
- dopunsko osvjetljenje i zasjenjivanje (pokretna sjenila u
vidu unutarnjih žaluzina i vanjskih tendi ili starinski način
zasjenjivanja – prskanje stakla vapnom koje kiša ispere),
- rošenje i zalijevanje
4 !!!!
90
91
g) RASADNICI
- predstavlja zemljište,
otvoreni prostor i mjesto
završnog uzgoja u koji se
presađuju klijanci i reznice u
lončićima kada postignu
određenu veličinu i zrelost
- biljke ostaju u rasadniku dok ne postignu određenu veličinu i starost
i budu spremne za određeno, trajno mjestu, odn. idu na tržište
- neke drvenaste biljke potrebno je i dvaput presađivati, jednom na
gredice poput trajnica (po 5 u nizu), a zatim u redove
- rasadnici mogu biti vrlo različiti: šumski, voćarski, vinogradarski,
za trajnice, ukrasno drveće i grmlje, mješoviti itd.
