1. UTJECAJ ELEKTRINE STRUJE NA OVJEKA

1.1. UTJECAJNI FAKTORI

U ovom dijelu navedeni su neki od najznaajnijih faktora koji su mjerodavni za ocjenu opasnosti od udara elektrine struje. To su: jaina struje, vrijeme proticanja struje, frekvencija struje, put struje kroz ljudsko tijelo, impedansa ovjeijeg tijela itd.

12.1.1. Jaina struje

U Tabelama 12.1. i 12.2. date su vrijednosti jaine struje kvara i njene manifestacije na ovjeka prema Weberu. U Tabeli 12.1. dat je nivo fiziolokog djelovanja u funkciji jaine izmjenine struje koja protie izmeu dvije ruke, a u Tabeli 12.2. nivo fiziolokog djelovanja u funkciji jaine izmjenine struje koja protie putanjom noga noga

Tabela 12. 1.Fizioloko djelovanje struje

Izmjenina struja 50 Hz (mA)

Fizioloko djelovanje

do 1Bezopasna struja, moe dugotrajno proticati kroz ovjeka uz lagano i malo stezanje miia.

2-4Treperenje miia u prstima do podlaktice.

5-7Neugodni lagani gr u laktu.

10-15Granica kontrole miia i njihovog pokretanja, neprijatno za podnoenje. Maksimalna vrijednost struje kada se moe otpustiti vodi je 10 (mA) za ene i 15 (mA) za mukarce.

15-25Kontrakcija miia je tako jaka da ovjek ne moe ispustiti vodi struje.

25-50Nepodnoljiv bol, oteano dihanje i snana kontrakcija miia.

100Pri proticanju kroz organizam due od 1-2 (s) javljase treperenje srca, opasno po ivot.

500Opasno po ivot, paraliza organa za dihanje, opekotine na mjestu dodira.

16Tabela 11. 2. Fizioloko djelovanje struje

Izmjenina struja 50 Hz (u mA)

Fizioloko djelovanje

3-4Jedva osjetno trnjenje ispod zglobova.

4-5Lagano koenje zglobova.

6Stezanje zglobova.

9-10Jako stezanje zglobova.

12-13Poetni osjeaj grenja u Ahilovoj peti.

18Gr u nogama.

25Gr listova do koljena, ne osjea se sklonost padanju,koljena pokretljiva.

12.1.2. Vrijeme proticanja struje

U principu, vai pravilo da struje koje protiu krae vrijeme mogu biti i ne to jaeg intenziteta, dok struje koje protiu due vrijeme moraju biti slabijeg intenziteta.U Tabeli 12.3. date su granine vrijednosti opasnih struja u funkciji duine vremena proticanja (prema HD 637 S1:1999).

Tabela 12.3. Opasne struje

Trajanje greke(s)Opasne struje(mA)

0,05900

0,1750

0,2600

0,5200

180

260

551

1050

Na Slici 12.1. date su granine vrijednosti izmjerene struje koja protie kroz ovjeijetijelo, u funkciji vremena proticanja struje, prema TC IEC 64.Na slici je L konvencionalna referentna kriva prema kojoj se uspostavljaju vremena iskljuenja u ovisnosti od oekivanog napona dodira za mjeru zatite automatskim iskljuenjem napajanja.

10 000

a b L c1 c2 c3

1000

Vrijeme proticanja struje (ms)100

20

1234100,1 0,5 1 10 100 1000 10000Struja koja prolazi kroz ovjeije tijelo (mA)

Slika. 12. 1. Zone vrijeme/struja za naizmjeninu struju (15 do 100 Hz)koja prolazi kroz ovjeije tijelo

U Tabeli 12.4. dat je odgovarajui opis zona.ZonaFizioloko djelovanje

1 (do isprekidane prave a)Obino bez ikakve reakcije.

2 (izmeu isprekidaneprave a i krive b)Obino bez tetnog fizikog djelovanja.

3 (izmeu isprekidanekrive b i krive c1)Obino bez organskog oteenja. Mogue grenje miia, tekoe sa disanjem i poremeaj sranog ritma, ukljuujui treperenje pretkomore i prolazne zastoje rada srca bez treperenja komore, poveane sa jainom struje i trajanjem proticanja.

4 (iza krive c2)Isto kao u zoni 3; vjerovatnoa pojavetreperenja komore oko 5% na krivoj c2, oko50% na krivoj c3 i vea iznad krive c3.Poveanjem jaine struje i trajanjaproticanja moe se pojaviti patofiziolokodjelovanje.

Na Slici 12.2. date su granine vrijednosti istosmjerne struje koja protie kroz ovjeije tijelo, u funkciji vremena proticanja struje, prema Tehnikom komitetu 64 IEC.

10 000

1000

Vrijeme proticanja struje100

10

abc0,1 1 10 20 50 100 500 1000 10000Struja koja prolazi kroz ovjeije tijelo

Slika 12.2. Zone vrijeme/struja za jednosmjernu struju koja prolazi kroz ovjeije tijelo

U Tabeli 12.5. dat je odgovarajui opis zona.

Tabela 12. 5.

ZonaFizioloko djelovanje

1Obino bez ikakve reakcije.

2Obino bez tetnog fizikog djelovanja.

3Obino bez organskog oteenja. Poveanjem jaine struje i trajanja proticanja mogui su prolazni poremeaji u formiranju i provoenju sranih impulsa.

4Vjerovatna pojava treperenja komore. Poveanjem jaine struje i trajanja proticanja oekuju se uz pojave iz zone 3. i druga patofizioloka djelovanja, kao to su naprimjer teke opekotine.

1.1.3. Frekvencija struje

Struje niskih frekvencija (50-60 Hz) predstavljaju najopasnije struje. Te struje su najee u upotrebi kako u industriji tako i u irokoj potronji. Struje visokih frekvencija manje su opasne po ivot, a u izvjesnim sluajevima su i korisne.

1.1.4. Put struje kroz ljudsko tijelo

Iz prethodnih tabela vidi se da je mnogo vea opasnost pri prolazu struja kroz mozak i srce nego pri prolazu kroz udove. Do toga dolazi kada struja prolazi putem rukaruka ili ruka noga. 90% smrtnih sluajeva nastupilo je pri dodiru dijelova pod naponom jednom rukom dok je druga ruka ili noga bila u kontaktu sa uzemljenjem.

Na Slici 12.3. dati su primjeri nastanka nesretnih sluajeva.

L1L2L3PEN

a)

L1L2L3PEN

b)

Slika 12. 3. Primjerni nastanka nesretnih sluajeva1.1.5. Impedansa ovjeijeg tijela

Impedansa ovjeijeg tijela ovisi o dva elementa:najvjerovatnijeg puta prolaska struje kroz ovjeije tijelo iuvjeta okoline sa aspekta prisustva vode i kontakta ovjeka sa zemljom.

Impedanse ekvivalentnih strujnih krugova

Za sluaj zatvaranja strujnog kruga stopalotijelostopalo, ekvivalentna shema je data na Slici 12.4.Zbog sigurnosti uvijek mora biti I IB.Otpor ovjekove noge (stopala) je:

R 4b

, ( 12.1.)

gdje je: specifini otpor homogenog tla (m),b ekvivalentni poluprenik stopala (m) cca 0,08.

RS

U RST R

RS

I

dKOR= 1 m

Slika 12.4. Strujni krug napona koraka

I struja u strujnom krugu stopalotijelostopalo,RA ukupni efektivni otpor u krugu kvara,IB struja definirana u uvodu,R otpor ovjeijeg tijela (uzima se 1000 ).

U proraunu treba uzeti u obzir i meusobni otpor izmeu stopala, RST, koji je jednak:

RST

, ( 12.2.)2dKOR

gdje je: dKOR rastojanje izmeu stopala (m).

U ovom sluaju stopala su postavljena u seriju pa je ukupan otpor jednak:

R 2 b d

2(RS RST ) . ( 12.3.) 4 2

KOR

Za povrinu stopala 200 (cm2) i prosjenu duinu koraka od 1 (m), R = 6 (). Ukupan efektivan otpor u krugu je:

RA R 2(RS RST ) . ( 12.4.)

Za sluaj zatvaranja strujnog kruga rukadva stopala, ekvivalentna shema je data na Slici12.5.

I

I UR

RS

} RSTRS

Slika 12.5. Strujni krug napona dodira

U ovom sluaju stopala su postavljena paralelno pa je:

1R RS RST , ( 12.5.)2

a ukupan ekvivalentan otpor kruga napona dodira jednak je:

1RA R:

RS RST . ( 12.6.)2Za povrinu stopala 200 (cm2 ) i prosjenu duinu koraka od 1 (m) dobije se: R = 1,5 ().

Naponi dodira i koraka manji su za padove napona na prijelaznoj otpornosti kontakta stopalotlo i meusobnog otpora izmeu stopala. Tako se dobije da je napon dodira jednak:

U U U 1 R R

U . ( 12.7.)D 1 2 S

ST

1 R R R RS RST

1 S ST

2 2 R

Za b = 0,08 (m), R = 1000 () i dKOR = 0,5 (m) dobije se:

Za napon koraka dobije se:

U U (V) .D 1 1,725 103 U U U 2 R R

U . ( 12.8.)

K R 2R R

S

ST

R R S ST

1 2

S ST RZa b = 0,08 (m), R = 1000 () i dKOR = 1,0 (m) dobije se:

U U V.K 1 5,93 103

Impedansa ovjeijeg tijela ovisno o uvjetima okoline

Vrijednosti ukupne impedanse ovjeijeg tijela, date u Tabeli 12.6., vae za put struje rukaruka ili rukastopalo, za velike povrine dodira (50 do 200 cm2) i suhe uslove (ANNEX C, HD 637 S1:1999).

Tabela 12. 6.Napon dodira (V)Vrijednosti ukupne impedanse ovjeijeg tijela ()koje nisu prekoraene kod x (%) stanovnitva

5%50%95%

25175032506100

50145026254375

75125022003500

100120018753200

125112516252875

220100013502125

70075011001550

100070010501500

Asimptotska vrijednost650750850

Uzimajui u obzir uvjete iz prakse, mogu se identificirati tri tipine situacije:

Situacija 1Situacija 2Situacija 3

Suhe ili vlaneprostorije Suha koa Mokre prostorije Mokra koa Pod male Uslovi potapanja Bez elektrine otpornosti koe

Pod dovoljne elektrine otpornosti

elektrineotpornosti

Bez elektrine otpornosti okolnih zidova.

Za situacije 1 i 2 moe se pisati da je impedansa:Z1 = 1000 + 0,5 Z5% () i Z2 = 200 + 0,5 Z5% ().Z5% je naznaena vrijednost impedanse ljudskog tijela od koje manju vrijednost ima, smatra se, samo 5% cjelokupnog stanovnitva (date u Tabeli 12.6.).U Tabeli 12.7. date su impedanse u ovisnosti o oekivanom naponu dodira, a na Slici 12.6. je dato najvee trajanje dozvoljenog napona dodira za situaciju 1 (kriva L1) i situaciju 2 (kriva L2

Tabela 12. 7.

Oekivani napon dodira Ud (V)Situacija 1Situacija 2

Z1()I(mA)t (s)Z2()I(mA)t (s)

251075235

501725295925540,47

751625460,60825910,30

901600560,457801150,25

1101535720,367301510,18

15014751020,276602270,10

22013751600,175753830,035

28013702040,125704910,020

35013652560,08565620

50013603680,04560893

10000

Trajanje napona dodira (ms)1000

100

L2 L1

201010 20 100Napon dodira

200

1000

Slika 12.6.

Impedansa ovjeijeg tijela u funkciji napona dodira data je na Slici 12.7. Sa slike se lahkomoe odrediti vrijednost Z5%.

R(

5000

4000

3000

2000

1000

suhe

500

vlane

100

200

300 400 500

600 700 800 900

1000

Ud(VSlika 12.7.Vidi se da na vrijednost impedanse ima direktan uticaj vrijednost dodirnog napona. Tako npr., ako se radi o suhoj prostoriji odnosno suhoj koi (gornja kriva), sa dodirnim naponom od220 (V), otpor ovjeka je cca 3000 (), a ako se radi o vlanoj prostoriji odnosno vlanoj koi, taj otpor, za isti naponski nivo, je 1300 (). Za suhe prostorije i dodirni napon od 380 (V)otpor ovjeka je 220 ().

1.2.DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJE NA OVJEKA

1. 2.1. Djelovanje naizmjenine struje

Ve je ranije konstatirano da elektrina struja, vea od 50 (mA), u tijelu ovjeka najee izaziva nesvjesticu, a za veinu ljudi, u ovisnosti o duini vremena proticanja, je i smrtonosna.

Definiraju se sljedee karakteristine vrijednosti struje kroz ovjekovo tijelo:

prag opaanja, prag otputanja, prag treperenja srane komore.

to se tie granice mogunosti registriranja struje greke (prag opaanja), ona je u funkciji dodirne povrine, vlanosti, pritiska dodira kao i individualnih fiziolokih karakteristika osobe. Generalno, moe se uzeti da je ova vrijednost 0,5 (mA).Vrijednost praga otputanja ovisi o parametarima, kao to su dodirna povrina, oblik vodia, pad napona, i individualnih fiziolokih karakteristika osobe. Prag otputanja je razliit za ene i za mukarce. Uzima se da je 10,0 (mA) za ene, a 15 (mA) za mukarce. Kod jaih struja se, uglavnom, ne moe otpustiti vodi pod naponom.Prag treperenja srane komore ovisi o fiziolokim osobinama osobe kao to su npr. anatomija tijela, stanje sranog organa i sl. Osim toga, na prag treperenja direktno utiu duina vremena proticanja struje i njenog puta. Ako se radi o duini trajanja proticanja struje kvara veoj od jednog punog ciklusa srca, prag treperenja se znatno smanjuje. Za strujne udare koji traju krae od 0,1 (s), pojavljuje se treperenje srane komore kada je struja kvara vea od 500 (mA). Strujni udari jaine struje preko 500 (mA), koji traju due od jednog sranog ciklusa, mogu izazvati privremene zastoje rada srca. Ako se radi o vrijednostima struje greke, koje postaju opasne po ivot, srce prestaje raditi kao pumpa i tako srani miii poinju treperiti. Ovo treperenje ne prestaje ni poslije dueg vremena. Dolazi do odumiranja dijelova organizma i stvaranja ugruaka krvi, pa i u mozgu. to se tie manifestacija na nervni sistem, dogaaju se pojave kao npr. poslije prestanka djelovanja elektrine struje, oduzetost dijelova tijela, smanjenje refleksa, isprekidan i otean govor i slino.Smatra se da je treperenje srane komore glavni uzrok smrti od elektrinog udara.U sluaju udara elektrinom strujom reda 1 (A) i veom, oslobaa se velika toplotna energija. Elektrina struja kvara kroz ovjeije tijelo ide miiima, na kojima zbog R I2 stvara unutranje opekotine, esto vee i od povrinskih opekotina.Unesreeni, u momentu udara, pada u nesvijest, koja moe potrajati relativno kratko. Ovo obino i zavara unesreenog. Prilikom prolaska struje veeg intenziteta kroz miie ovjeka, oni dobiju izgled kuhanog mesa, izluuju miinu boju mioglobin, koji prenosi kisik. Ako mioglobin pone cirkulirati po krvi, i bubrezi ga poinju izluivati, to je za njih otrov. Tako unesreeni umire od posljedica trovanja. Kljuni organi, koje treba spaavati poslije udara, jesu bubrezi. Tek poslije toga dolaze na red opekotine, prijelomi i slino.

1.2.2. Djelovanje istosmjerne struje

Prag opaanja kod djelovanja istosmjerne struje, uglavnom, ovisi o istim parametrima kao kodizmjenine struje kvara. Za razliku od izmjenine struje, samo se moe osjetiti ukljuenje i prekidanjestruje i nema drugih osjeaja koji se mogu registrirati tokom proticanja struje kvara na nivou pragaopaanja (cca 2 (mA)).

Za razliku od izmjenine struje, prag otputanja za istosmjernu struju nije mogue definirati za struje koje su ispod vrijednosti od priblino 300 (mA). Samo moment ukljuivanja i prekidanja struje izaziva bolove i kontrakciju miia.

Prag treperenja ovisi o fiziolokim i elektrinim parametrima.

Kod udara koji traje due od sranog ciklusa, prag treperenja za istosmjernu struju je nekoliko puta vii od praga treperenja za izmjeninu struju. Kod udara koji traje krae od 200 (ms), prag treperenja priblino je isti kao za efektivnu vrijednost izmjenine struje.

Struje vrijednosti ispod priblino 300 (mA), osjeaju se tokom proticanja u ekstremitetima kaotoplota. Vrijednosti struja iznad 300 (mA) esto izazivaju nesvjesno stanje.

1.3. NAPON DODIRA I STRUJA KROZ OVJEKA

1.3.1. Odnosi izmedju dodirnog napona i struje kroz ovjeka

Odnos izmeu struje kroz ovjeka i vremena trajanja struje greke dat je u Tabeli 12.3. S obzirom nato da je vrijednost struje kroz ovjeka u direktnoj vezi sa ukupnom njegovom impedansom, taj odnosje, takoer, ve dat (Tabele 12.6. i 12.7).

U Tabeli 12.8. date su proraunske vrijednosti dozvoljenih napona dodira UD kao funkcija trajanja struje kvara tF .

Tabela 12. 8.

Trajanje greke (s)Dozvoljeni napon dodira (V)

1080

1,1100

0,72125

0,64150

0,49220

0,39300

0,29400

0,20500

0,14600

0,08700

Tabela 12.8. prikazana dijagramom izgleda kao na Slici 12.8.

UD1000

600

400

200

100

60

40

20

100,1 0,2

0,4

0,6 1,0

2,0

5,0

10,0

Slika 12.8. Dodirni napon UD u ovisnosti o vremenu tratj(asn) ja struje kvara

Naprijed dati dijagram i tabela su prema vaeem evropskom standardu POWER INSTALLATIONS EXCEEDING 1 kV a.c., HD 637 S1. Ovaj standard CENELEC-a je, u ovom dijelu, usaglaen sa radnim prijedlogom TC 64 IEC, System enginering and erection of electrical power installations in systems with nominal voltage above 1 kV a.c.. Uporede li se doputene vrijednosti napona dodira prema TC 64 IEC sa vaeim tehnikim propisima, vidi se da su u podruju podeenja relejne zatite u srednjenaponskim mreama, doputeni znatno vii naponi dodira. Tako je npr. za uobiajeno vremensko podeenje relejne zatite u 10 (20) kV mreama od t = 0,5 (s), doputeni napon dodira:

prema IEC standardu UD = 210 (V) u TT mreama prema domaim propisima UD = 160 (V) u TN mreama prema domaim propisima UD = 80 (V).

12.3.2. Proraun dodatnih otpora

Ve je ranije reeno da se za dodirni napon moe napraviti slijedea ekvivalentna shema:

I

R UDU

RS + ROB

Slika 12. 9. Shema kruga dodirnog napona

Na ovoj shemi je:

U napon (potencijalna razlika), koji ima funkciju naponskog izvora u ekvivalentnom strujnom krugu napona dodira,RS + ROB prijelazni otpor stajalita + otpor obue. Ako se ne uzima u obzir prijelazni otpor obue umjesto napona U, u proraunu se uzima napon UD sa dijagrama na Slici 10.8.,R ukupna impedansa ovjeka,I struja kroz ovjekovo tijelo mora biti manja od datih vrijednosti u Tabeli 12.3.,UD dodirni napon (V),tF vrijeme trajanja greke (s).

1. 4. PRUANJE PRVE POMOI

Glavno naelo pri pruanju prve pomoi kod udara elektrine struje je brzina djelovanja. To znai da treba to prije osloboditi unesreenog od djelovanja struje (kontakta sa vodiem pod naponom), pa tek onda poeti oivljavanje ukoliko unesreeni ne die ili mu srce ne radi.

1.4.1.Oslobadjanje od djelovanja elektrine struje

Procedura oslobaanja unesreenog od djelovanja elektrine struje ovisi kako o okolnostima pod kojima se nesrea desila, tako i o tome da li se radi o struji niskog ili visokog napona. Prvi, neupitan, korak je iskljuivanje napona u onom dijelu postrojenja koji je u kontaktu sa unesreenim.

Treba napomenuti da je granica visoki/niski napon 1000 (V).Ako se radi o niskom naponu, odvajanje unesreenog od postrojenja pod naponom moe se realizirati na vie prikladnih naina:

iskljuivanje napona pomou prekidaa, sklopki ili vaenjem utikaa ili osiguraa, presijecanje vodia izoliranim klijetima, odvajanje unesreenog izoliranom (suhom) motkom kukom, povlaenje unesreenog za njegovu odjeu.

Napomena: Za sve vrijeme odvajanja unesreenog od kontakta sa postrojenjem pod naponom, spasilac mora biti u izolacionoj obui i ne smije dodirivati zidove konstrukcije ili drugu osobu.Ako se radi o visokom naponu, odvajanje unesreenog od kontakta sa postrojenjem pod naponom vriti preko prekidaa ili sklopki. Prije toga, unesreeni se ni u kom sluaju ne smije dodirivati (ak niti pomou izolacionih sredstava). Poslije iskljuenja, treba iskljuene dijelove uzemljiti.

Odvajanje unesreenog od kontakta sa visokim naponom vri se pomou kuka, motki iliklijeta, uz koritenje gumenih izama i rukavica.

1.4.2. Oivljavanje

Poslije odvajanja unesreenog od kontakta sa postrojenjem pod naponom, treba provjeritida li unesreeni: krvari, die i radi li mu srce.

Ako se radi o krvarenju, treba ga zaustaviti.Ako se utvrdi da je to potrebno, treba odmah poeti sa slijedeim mjerama oivljavanja na licu mjesta:

vjetako dihanje u sluaju prestanka disanja, masaa srca u sluaju prestanka rada srca, i kombinirane metode oivljavanja u sluaju prividne smrti (prestanak dihanja i radasrca).

Odmah obavijestiti prvu bliu zdravstvenu hitnu ustanovu.

Oivljavanje e imati izgleda samo u sluaju da stanje prividne smrti ne traje due od 10do 15 minuta.

Vjetako dihanje sastoji se u udahnjivanju zraka kroz usta unesreenog. Tre ba ga izvoditi brzo i tano odreenim redoslijedom. Unesreeni se poloi na lea, srednjim prstom provjeri prohodnost usne upljine. Ako se konstatira da u usnoj upljini ima krvi, predmeta i slino, to se odstrani kaiprstom omotanim gazom.

Spasilac klekne pored glave unesreenog, jednom rukom potisne vilicu naprijed i prema gore, tako da donji zubi budu ispred gornjih, a usne stisnute da ne proputaju zrak, dok drugu ruku stavi na tjeme i glavu mu zabaci to vie unazad. Takav poloaj glave treba odravati za sve vrijeme vjetakog disanja kako bi se sprijeilo upadanje jezika u drijelo.

Duboko udahnuvi, spasilac obuhvati usnama nos unesreenog i snano izdahne kroz nozdrve, udahnuvi mu tako zrak. Posmatra da li se grudni ko iri, i ako je to sluaj, odmakne svoja usta da bi ozlijeeni izdahnuo zrak prirodnim stezanjem grudnog koa.

Ako se osjeti otpor prilikom udahnjivanja i ako se grudni ko ne iri, provjeriti da nije opetzaepljen dini put.

Ako se ne osjeti otpor prilikom udahnjivanja, a grudni ko se ipak ne iri, znai da zrak ide u eludac. Odmah treba pritisnuti stomak unesreenog kako bi zrak izaao iz eluca.

Prvih desetak udahnjivanja izvode se brzo i uzastopno, a potom se udahnjivanje produiravnomjerno, u ritmu normalnog disanja.

Udahnjivati se moe i preko gaze ili druge tanke tkanine.Vjetako disanje traje sve dok se ne uspostavi prirodno disanje ili dok ljekar ne pone s davanjem kisika ozlijeenom.

U sluaju prestanka ili jako slabog rada srca, odmah treba poeti sa spoljanjom masaom. Kada treba poeti s masaom, moe se vidjeti po slabom pulsu na arterijama vrata, ruke ili bedra, a zjenice su proirene i unesreeni ima mrtvaki izgled.

Tada odmah treba kleknuti pored unesreenog, s njegove desne strane, preklopiti dlan jedne ruke preko nadlanice druge ruke i poloiti ih na donji dio grudnog koa. Svake sekunde pritisne se tako jako da se grudni ko ulegne za 3-5 (cm). Nakon pritiska, ruke treba opustiti ime se omoguuju irenje grudnog koa i punjenje srca krvlju.

Spoljanja masaa srca izvodi se 5-10 minuta i ako se u tom periodu ne uspostavi normalan rad, izgledi su neznatni da bi ono moglo proraditi.

U sluaju kada istovremeno prestanu dihanje i rad srca, treba primijeniti kom biniranumetodu, to znai naizmjenino vjetako dihanje i spoljanja masaa srca.

UTJECAJ STRUJE NA IVOTINJE I BILJKE

Elektrika i elektronika, informatika, robotika

Svaka struja, koja je nosilac energije ili informacija praena je odgovarajuim zraenjem oblika koji moe izazvati poremeaje I koji prodire svuda. Projektant odgov arajuih ureaja mora o tome vodti rauna.