Programi pomoći EU-aza stavljanje nuklearnih postrojenja u Litvi

Tematsko izvješće Programi pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj izvan pogona: od 2011. godine postignut je određeni napredak, no ključni izazovi tek predstoje

HR 2016. BR. 22

EUROPSKIREVIZORSKISUD

EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspxInternetske stranice: eca.europa.euTwitter: @EUAuditorsECA

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2016.

Print ISBN 978-92-872-5509-9 ISSN 2315-0548 doi:10.2865/616605 QJ-AB-16-020-HR-CPDF ISBN 978-92-872-5487-0 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/931591 QJ-AB-16-020-HR-NEPUB ISBN 978-92-872-5507-5 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/559527 QJ-AB-16-020-HR-E

© Europska unija, 2016.Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.Za svaku uporabu ili umnažanje slika 1., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14. i 15. te slike u prilogu VII. dopuštenje se mora zatražiti izravno od vlasnika autorskih prava.

http://eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx

http://eca.europa.eu

Programi pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj izvan pogona: od 2011. godine postignut je određeni napredak, no ključni izazovi tek predstoje

(u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a)

Tematsko izvješće

HR 2016. BR. 22

02Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija uspješnosti i usklađenosti koje su provedene za posebna prora-čunska područja ili teme povezane s upravljanjem. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstoje-će razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je II. revizijsko vijeće, kojem je na čelu član Suda Henri Grethen i koje je specijalizirano za rashodovna područja strukturnih politika, prometa i energije. Reviziju je predvodio član Suda Phil Wynn Owen, koji je ujedno i izvjestitelj za ovo izvješće, a potporu mu je pružao revizorski tim iz II. revizijskog vijeća.

03Sadržaj

Odlomak

Pojmovnik

Pokrate

I. – X. Sažetak

1. – 28. Uvod

4. – 10. Programi pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona

11. – 17. Što je stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona?

18. – 19. Gospodarenje radioaktivnim otpadom

20. Načelo „onečišćivač plaća” kao načelo EU-a i međunarodno načelo

21. – 27. Uloge i odgovornosti dionika u okviru programa pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona

28. Prethodno tematsko izvješće Suda o stavljanju nuklearnih postrojenja izvan pogona

29. – 35. Opseg revizije i revizijski pristup

36. – 106. Opažanja

36. – 71. Od 2011. godine u području stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona ostvaren je određeni napredak, ali ključni izazovi tek predstoje

37. – 58. Napredak je postignut u nekontroliranim područjima, no postupak stavljanja zgrada reaktora izvan pogona tek treba započeti, dok je infrastruktura za gospodarenje radioaktivnim otpadom dovršena tek djelomično

59. – 71. U gotovo svim ključnim infrastrukturnim projektima za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona došlo je do kašnjenja

72. – 106. Procijenjeni trošak stavljanja izvan pogona iznosit će barem 5,7 milijardi eura, odnosno dvostruko više ako se uključe troškovi konačnog odlaganja

73. – 74. Od 2010. godine ukupni procijenjeni troškovi stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona porasli su za 40 % i sad iznose 5,7 milijardi eura

75. – 85. Države članice, posebice Litva, suočavaju se s financijskim izazovima

86. – 88. Procjena planova financiranja i stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona koju je provela Komisija bila je neprikladna

89. – 92. Velika većina troškova u svim trima državama članicama financira se iz proračuna EU-a

04Sadržaj

93. – 99. U slučaju uključivanja troškova konačnog odlaganja visoko radioaktivnog otpada ukupni procijenjeni troškovi bi se udvostručili

100. – 106. Obveze za buduće troškove nisu primjereno knjižene u trima državama članicama

107. – 120. Zaključci i preporuke

Prilog I. — Nuklearni reaktori koji se stavljaju izvan pogona u okviru programa pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona

Prilog II. — Pregled pravnih temelja za programe pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona

Prilog III. — Nuklearni reaktori u državama članicama i njihov status na dan 31. prosinca 2015.

Prilog IV. — Pregled dionika programa pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona

Prilog V. — Projekti financirani sredstvima EU-a ispitani u okviru revizije

Prilog VI. — Kašnjenja i prekoračenja troškova u uzorku od 18 ključnih infrastrukturnih projekata i popratnih projekata za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona koji su financirani sredstvima programa pomoći EU-a od 2001. godine

Prilog VII. — Izgradnja dubokog geološkog odlagališta za konačno odlaganje istrošenog nuklearnog goriva u nuklearnoj elektrani Olkiluoto, Finska

Odgovori Komisije

05Pojmovnik

Aktivacija: postupak u okviru kojeg neutronsko zračenje uzrokuje nenamjerno potaknutu radioaktivnost u moderatorima, rashladnim sredstvima te strukturnim i zaštitnim materijalima.

Dozvole: sve aktivnosti koje se provode tijekom životnog ciklusa nuklearne elektrane, uključujući stavljanje izvan pogona, koje su uređene relevantnim propisima i za čije je provođenje potrebna dozvola nacionalnog tijela. Za rad u kontroliranom području potrebno je promijeniti dozvolu za rad u dozvolu za stavljanje nuklearnog postrojenja izvan pogona.

Duboko geološko odlagalište: podzemni objekt za konačno odlaganje koji se nalazi u stabilnoj geološkoj tvorevini kako bi se zajamčilo dugoročno zadržavanje (tijekom tisuća godina ili dulje) dugoživućeg radioaktivnog otpada i izolacija otpada od dostupne biosfere. Odlaganje znači da ne postoji namjera za vraćanjem otpada, iako ta mogućnost nije isključena. Geološko odlaganje metoda je odlaganja ponajprije visoko radioaktivnog otpada.

Ex ante uvjeti: uvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu pomoći EU-a. Ex ante uvjeti za programe pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona utvrđeni su u uredbama Vijeća br. 1368/20131 i 1369/20132. Litva, Bugarska i Slovačka morale su poduzeti odgovarajuće mjere kako bi ispunile ove uvjete donošenja odluke Komisije o financiranju za godišnji program rada za 2014. godinu.

Istrošeno nuklearno gorivo: nuklearno gorivo koje je ozračeno u reaktoru i koje je došlo do kraja korisnog životnog vijeka.

Konačno odlaganje: posljednji korak u postupku gospodarenja radioaktivnim otpadom. Raspoložive su različite mogućnosti, uključujući odlaganje u duboko geološko odlagalište za visoko radioaktivni otpad.

Kontaminacija: nenamjerna i neželjena prisutnost radioaktivne tvari na površinama ili unutar krutih tvari ili postupak kojim na takvim lokacijama dolazi do njihove prisutnosti.

Kontrolirano područje: područje s kontroliranim pristupom za koje vrijede posebna pravila u svrhu zaštite od ionizirajućeg zračenja i sprječavanja širenja radioaktivne kontaminacije.

Međunarodni fondovi za potporu stavljanju nuklearnih elektrana izvan pogona: fondovi kojima upravlja EBRD, čija je svrha pružati potporu postupku stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona u Litvi preko Međunarodnog fonda za potporu stavljanju izvan pogona nuklearne elektrane Ignalina (IIDSF), u Bugarskoj preko Međunarodnog fonda za potporu stavljanju izvan pogona nuklearne elektrane Kozloduj (KIDSF) te u Slovačkoj preko Međunarodnog fonda za potporu stavljanju izvan pogona nuklearne elektrane Bohunice (BIDSF).

Mjere stavljanja nuklearnog postrojenja izvan pogona: projekti čija je svrha pomoći u uklanjanju dijela financijskog tereta s kojim se suočavaju države članice pri stavljanju nuklearnih postrojenja izvan pogona.

1 Uredba Vijeća (Euratom) br. 1368/2013 оd 13. prosinca 2013. o potpori Unije programima pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj te o stavljanju izvan snage uredbi (Euratom) br. 549/2007 i (Euratom) 647/2010 (SL L 346, 20.12.2013., str. 1.).

2 Uredba Vijeća (Euratom) br. 1369/2013 od 13. prosinca 2013. o potpori Unije za programe pomoći za stavljanje izvan pogona nuklearnih postrojenja u Litvi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1990/2006 (SL L 346, 20.12.2013., str. 7.).

06Pojmovnik

Mjere ublažavanja: projekti osmišljeni za ublažavanje određenih učinaka smanjenja nacionalnih kapaciteta za proizvodnju energije do kojeg je došlo zbog ranog zatvaranja.

Mokro skladištenje istrošenog nuklearnog goriva: istrošeno nuklearno gorivo pohranjuje se u bazenima za skladištenje. Ova je metoda jedna od dviju mogućnosti za privremeno skladištenje istrošenog goriva; druga je mogućnost „suho skladištenje”.

Načelo „onečišćivač plaća”: općeprihvaćena praksa politike u vezi s okolišem prema kojoj osobe odgovorne za stvaranje onečišćenja trebaju snositi troškove upravljanja tim onečišćenjem.

Napušteno područje (engl. brownfield site): iako za ovaj izraz ne postoji uobičajena međunarodna definicija, za potrebe ovog izvješća pod njime se podrazumijeva krajnje stanje lokacije nuklearne elektrane stavljene izvan pogona kojim se ne ispunjavaju uvjeti za dobivanje statusa nerazvijenog područja. Nad napuštenim područjem i dalje se provodi regulatorna kontrola, a za ponovnu uporabu i razvoj zemljišta postoje određena ograničenja.

Neizravno upravljanje: jedan od triju načina izvršenja proračuna EU-a. U ovom načinu upravljanja Komisija ima ukupnu odgovornost za proračun, ali povjerava provedbene zadatke jednoj partnerskoj zemlji ili više njih, međunarodnim organizacijama, agencijama država članica ili drugim tijelima.

Nepredviđena obveza: u računovodstvu ovaj izraz predstavlja obvezu čije plaćanje nije vjerojatno ili čiji se iznos ne može pouzdano izmjeriti ili moguću obvezu koja ovisi o tome hoće li doći do određenih neizvjesnih budućih događaja.

Nerazvijeno područje (engl. greenfield site): iako za ovaj izraz ne postoji uobičajena međunarodna definicija, za potrebe ovog izvješća njime se označava krajnje stanje lokacije nuklearne elektrane stavljene izvan pogona kojim se omogućuje ukidanje regulatorne kontrole zemljišta.

Nuklearna elektrana: elektrana u kojoj se kao gorivo upotrebljava fisibilni nuklearni materijal.

Nuklearni reaktor: sustav koji se nalazi na lokaciji nuklearne elektrane i koji omogućuje stvaranje i kontroliranje održivih nuklearnih lančanih reakcija.

Obveze: u računovodstvu ovaj izraz predstavlja trenutačne obveze koje proizlaze iz prošlih događaja.

Plan za konačno stavljanje nuklearnog postrojenja izvan pogona: dokument koji sastavlja operator nuklearne elektrane pri zatvaranju objekta te koji podnosi u okviru zahtjeva za izdavanje dozvole za stavljanje nuklearnog postrojenja izvan pogona. U njemu se navode sve potrebne aktivnosti, kao i njihov raspored i procijenjeni troškovi te uključuje plan financiranja. Dokument se može mijenjati tijekom provedbe postupka stavljanja nuklearnog postrojenja izvan pogona.

Programi pomoći EU-a za stavljanje izvan pogona nuklearnih postrojenja: programi EU-a pokrenuti radi pružanja financijske pomoći Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj pri gašenju i stavljanju izvan pogona nuklearnih reaktora sovjetske proizvodnje koji se nisu mogli na ekonomičan način unaprijediti tako da budu u skladu sa zapadnim sigurnosnim standardima i koji se nalaze na lokacijama Ignalina, Kozloduj i Bohunice, u skladu s relevantnim uvjetima utvrđenima ugovorima o pristupanju tih zemalja.

Radioaktivni otpad: materijal koji nastaje tijekom rada nuklearnih postrojenja i tijekom postupka stavljanja izvan pogona izložen radioaktivnoj kontaminaciji ili aktivaciji. Ova se kategorija može podijeliti u skladu s razinom radioaktivnosti otpada (izuzeti otpad, vrlo kratkoživući otpad, vrlo nisko radioaktivni, nisko radioaktivni, srednje radioaktivni ili visoko radioaktivni otpad).

Rezerviranja: računovodstveni termin za obvezu zabilježenu u bilanci čije su vrijeme plaćanja i iznos nesigurni.

07Pojmovnik

Stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona: postupak kojim se nuklearna elektrana rastavlja, a lokacija se čisti do prethodno utvrđene krajnje točke.

Suho skladištenje istrošenog nuklearnog goriva: istrošeno nuklearno gorivo drži se u bačvama u namjenskom objektu. Ova je metoda jedna od dviju mogućnosti za privremeno skladištenje istrošenog goriva; druga je mogućnost „mokro skladištenje”.

Tehničko stavljanje nuklearnog postrojenja izvan pogona: u ovom izvješću taj izraz obuhvaća metodologiju, tehnologiju i radove povezane s dekontaminacijom, rastavljanjem i fragmentacijom radiološki aktiviranih/kontaminiranih struktura i sustava te prikladno upravljanje navedenim.

Višegodišnji financijski okvir (VFO): u VFO-u su utvrđeni rashodovni prioriteti i najveći iznosi koje EU smije potrošiti u određenim područjima tijekom utvrđenog razdoblja od nekoliko godina. Gornje granice rashoda u Uredbi o VFO-u nisu jednake onima koje su utvrđene u proračunu EU-a i koje su uvijek niže. VFO također obuhvaća izvore prihoda za proračun EU-a i korektivne mehanizme za predmetno razdoblje (to je trenutačno razdoblje 2014. – 2020.).

Zgrada reaktora: u zgradi reaktora smješteni su reaktor i drugi glavni dijelovi te ona čini dio kontroliranog područja.

08Pokrate

CPMA: Središnja agencija za upravljanje projektima u Litvi

EBRD: Europska banka za obnovu i razvoj

GPR: godišnji program rada

IAEA: Međunarodna agencija za atomsku energiju

IAS: Služba Europske komisije za unutarnju reviziju

JAVYS a.s.: slovačko državno poduzeće odgovorno za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona i gospodarenje radioaktivnim otpadom

KPU: ključni pokazatelj uspješnosti

NDAP: programi pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona

NE Bohunice: nuklearna elektrana Bohunice u Slovačkoj

NE Ignalina: nuklearna elektrana Ignalina u Litvi

NE Kozloduj: nuklearna elektrana Kozloduj u Bugarskoj

RBMK-1500: reaktor velike snage kanalnog tipa (kao što je onaj u Litvi)

SERAW: bugarsko državno poduzeće za gospodarenje radioaktivnim otpadom

VVER 440/230: tlakovodni reaktor sovjetske proizvodnje (kao što su oni u Bugarskoj i Slovačkoj)

09Sažetak

IKada su Litva, Bugarska i Slovačke bile zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji (EU), jedan od uvjeta za njihovo pristupanje bilo je zatvaranje i zatim stavljanje izvan pogona osam nuklearnih reaktora prve generacije sovjetske proizvodnje u trima nuklearnim elektranama.

IIGašenje, a zatim i stavljanje tih nuklearnih reaktora izvan pogona prije kraja njihova životnog vijeka, predstavljalo je znatno financijsko i gospodarsko opterećenje za tri predmetne države članice. Stoga je EU pristao pružiti financijsku potporu, počevši od 1999. godine. Do 2020. godine ukupna potpora EU-a doseći će iznos od 3,8 milijardi eura, pri čemu će Litva primiti najveći dio, nakon čega slijedi Bugarska, a zatim Slovačka.

IIICilj je ove revizije utvrditi je li od 2011. godine, kad je objavljeno naše prethodno izvješće na ovu temu, postignut napredak u provedbi programa pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj.

IVNamjenskim programima EU-a za financiranje postupka stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona nisu stvo-reni pravi poticaji za pravodobno i isplativo stavljanje izvan pogona.

VOd 2011. godine postignut je određeni napredak u pogledu stavljanja izvan pogona nuklearnih elektrana Ignalina u Litvi, Kozloduj u Bugarskoj i Bohunice u Slovačkoj. Ključni su dijelovi u nekontroliranim područjima elektrana rastavljeni, ali tri navedene države članice tek se trebaju suočiti s glavnim izazovima koji proizlaze iz rada u kon-troliranim područjima, što uključuje i zgrade reaktora. Iako tijela država članica tvrde da su elektrane nepovratno zatvorene, nisu u cijelosti postignuta sva očekivana ostvarenja na kojima Komisija temelji svoju procjenu napretka u pogledu nepovratnog zatvaranja.

VITri države članice postigle su određeni napredak u uspostavljanju infrastrukture za gospodarenje otpadom, ali je u razdoblju 2011. – 2015. došlo do kašnjenja u brojnim ključnim infrastrukturnim projektima. Do najvećih je kašnje-nja došlo u Litvi, gdje se krajnji rok za stavljanje nuklearne elektrane izvan pogona od 2011. godine pomicao za još devet godina na 2038. godinu. U svakoj od triju država članica i dalje postoje izazovi, kao što je oslanjanje na vanjske stručnjake i rad s prvim tehničkim rješenjima svoje vrste.

10Sažetak

1. preporuka: tri predmetne države članice trebale bi:

(a) dodatno poboljšati svoju praksu vođenja projekata kako bi u planiranom roku uspostavile potrebnu infrastruk-turu za gospodarenje otpadom i istrošenim gorivom;

(b) poduzeti korake za jačanje vlastitih tehničkih kapaciteta kako bi se postigla veća ravnoteža između unutarnjih i vanjskih stručnjaka;

(c) pronaći bolje načine razmjene najbolje prakse i tehničkog znanja, kako međusobno tako i sa širom zajednicom u području stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona u EU-u i izvan njega. Komisija to treba omogućiti na isplativ način.

VIIIako su za provedbu takvih rješenja potrebna desetljeća, razgovori u trima državama članicama o mogućim rješe-njima za konačno odlaganje visoko radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, koja mogu biti nacionalna, regionalna ili na razini EU-a, i dalje su tek u fazi osmišljavanja.

2. preporuka

(a) Komisija bi zajedno sa svim relevantnim državama članicama EU-a trebala istražiti mogućnosti odlaganja istrošenog goriva i visoko radioaktivnog otpada, uključujući regionalna rješenja i ostala rješenja na razini EU-a, uzimajući pritom u obzir zaštitu, sigurnost i isplativost drugih mogućnosti. Komisija treba uključiti pregled tog pitanja u svoje prvo izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi Direktive o radioaktivnom otpadu.

(b) Tri navedene države članice istodobno bi trebale nastaviti s ostvarivanjem svojih planova za konačno odlaganje kako bi uspostavile potpunije procjene troškova i planove financiranja za odlaganje istrošenog goriva i radioak-tivnog otpada, kako je propisano Direktivom o radioaktivnom otpadu.

VIIIProcijenjeni troškovi stavljanja triju nuklearnih postrojenja izvan pogona iznosit će barem 5,7 milijardi eura, odnosno dvostruko više ako se uključe troškovi konačnog odlaganja. Manjak financijskih sredstava za stavljanje nuklearne elektrane u Litvi izvan pogona povećao se od naše posljednje revizije te troškovi sada premašuju iznos financijskih sredstava za 1,6 milijardi eura. Bugarska procjenjuje da njezin manjak financijskih sredstava iznosi 28 milijuna eura, dok Slovačka procjenjuje da je riječ o iznosu od 92 milijuna eura. Iako te tri države članice snose krajnju odgovornost za jamčenje raspoloživosti prikladnih izvora financiranja za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona i konačno odlaganje otpada, njihovo sufinanciranje programa EU-a za stavljanje nuklearnih postroje-nja izvan pogona i dalje je vrlo ograničeno. Komisija nije izdala jasne smjernice o uvjetima za sufinanciranje. Broj čla-nova osoblja u svim trima elektranama smanjio se otkad su bile potpuno operativne, ali određeni fondovi EU-a upo-trebljavaju se za pokrivanje troškova osoblja koje radi na sigurnom održavanju elektrana. Komisija je 2011. godine navela da ne planira pružanje financijske potpore EU-a nakon 2020. godine.

3. preporuka: predmetne tri države članice trebale bi priznati koja je njihova uloga u jamčenju poštovanja načela „onečišćivač plaća” i biti spremne koristiti se nacionalnim sredstvima za pokrivanje troškova stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona, kao i troškova konačnog odlaganja, kako u tekućem razdoblju financiranja tako i nakon njega.

11Sažetak

4. preporuka: Komisija bi trebala tražiti povećanje razine nacionalnog sufinanciranja tijekom razdoblja financiranja 2014. – 2020. Trebala bi jasno definirati, primjerice u obliku odluke Komisije, „dobro osnovane iznimne” uvjete po kojima se projekti mogu u cijelosti financirati sredstvima EU-a u okviru programa pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona.

5. preporuka: namjenski programi financiranja za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj trebali bi se obustaviti nakon 2020. godine. Ako se u jednoj ili više predmetnih država članica utvrdi jasna potreba za korištenjem sredstvima EU-a nakon 2020. godine, buduće financiranje sredstvima EU-a koje predlaže Komisija i s kojim se usuglasi zakonodavac trebalo bi obuhvaćati prave poticaje za nastavak stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona, uključujući vremensku ograničenost i utemeljenost na odgovarajućim razinama sufinan-ciranja država članica. Jedan od načina na koji se to može postići jest razmatranje mogućnosti proširenja pristupa europskim strukturnim i investicijskim fondovima kako bi se obuhvatile aktivnosti stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona, čime bi se ti uvjeti ispunili.

6. preporuka: Komisija bi trebala dopustiti uporabu financijskih sredstava EU-a u okviru programa pomoći za stav-ljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona samo za financiranje troškova za osoblje koje radi isključivo na aktivno-stima stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona.

IXProcjena Komisije kojom se nastojalo utvrditi jesu li planovi financiranja i stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona u skladu s ex ante uvjetima bila je neprikladna.

7. preporuka: Komisija bi trebala dovršiti svoju procjenu ex ante uvjeta.

XBudući troškovi nisu uvijek priznati kao rezerviranja i/ili uključeni u bilješke uz računovodstvenu dokumentaciju. Na taj se način ograničava transparentnost i smanjuje sposobnost relevantnih nadležnih tijela da na odgovarajući način planiraju buduće troškove stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona i odlaganja istrošenog nuklearnog goriva.

8. preporuka: Komisija bi u suradnji sa svim relevantnim državama članicama trebala raditi na tome da se svi budući troškovi povezani sa stavljanjem nuklearnih postrojenja izvan pogona i konačnim odlaganjem istrošenog goriva knjiže na primjeren i transparentan način te u skladu s relevantnim računovodstvenim standardima.

12UvodSl

ika

1. Nuklearne elektrane u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj obuhvaćene programima pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona

01 Kad su Litva, Bugarska i Slovačka bile zemlje kandidatkinje za pristupanje Europskoj uniji (EU), jedan od uvjeta za njihovo pristupanje bilo je zatvaranje i zatim stav-ljanje izvan pogona osam nuklearnih reaktora prve generacije sovjetske proi-zvodnje u trima nuklearnim elektranama3 (vidjeti sliku 1. i prilog I.). Budući da je unapređenje radi usklađivanja sa zapadnim sigurnosnim standardima ocijenjeno neisplativim, tijekom pristupnih pregovora dogovoreno je da će se ti reaktori staviti izvan pogona prije isteka njihova predviđenog životnog vijeka4. Trima lokacijama upravljaju državna poduzeća.

3 U elektrani Kozloduj u Bugarskoj i elektrani Bohunice u Slovačkoj reaktori koji su još u pogonu nalaze se pokraj reaktora koji se stavljaju izvan pogona. U ovom izvješću riječ „elektrana” upotrebljava se samo za reaktore koji se stavljaju izvan pogona.

4 DOC/97/8, Strasbourg/Bruxelles, 15. srpnja 1997., Agenda 2000. – Sažetak i zaključci mišljenja Komisije o zahtjevima za članstvo u Europskoj uniji koje su podnijele države kandidatkinje, Udruženje zapadnoeuropskih nuklearnih regulatora („WENRA”), „Nuclear Safety in EU Candidate Countries” (Nuklearna sigurnost u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u), listopad 2000.

Nuklearna elektrana Ignalina u LitviJedinice 1. i 2., svaka ima jedan reaktorVrsta reaktora: reaktor velike snage kanalnog tipa (RBMK – 1500)

Nuklearna elektrana Bohunice V1 u SlovačkojDva reaktoraVrsta reaktora: tlakovodni reaktor tipa VVER – 440/230

Nuklearna elektrana Kozloduj u BugarskojJedinice 1. i 4., svaka ima jedan reaktorVrsta reaktora: tlakovodni reaktor tipa VVER – 440/230

Izvor: Sud, na temelju podataka koje su dostavile nuklearne elektrane. Fotografije © nuklearna elek-trana Bohunice, nuklearna elektrana Kozloduj, nuklearna elektrana Ignalina.

13Uvod

02 U nuklearnoj elektrani Bohunice V1 u Slovačkoj i nuklearnoj elektrani Kozloduj u Bugarskoj nalaze se VVER reaktori, koji su potkategorija tlakovodnih reaktora (vidjeti sliku 2.). Ova vrsta reaktora već je stavljena izvan pogona u drugim dijelo-vima Europe.

Slik

a 2. Ilustracija nuklearne elektrane s tlakovodnim reaktorom (VVER-440/230)

Izvor: Sud.

Reaktor

Gorivo

Tlačni spremnik

Parogenerator

Pojnacrpka

Kondenzator

Turbina GeneratorTransformator

Mreža

Sekundarni krug u dvoraniza turbine

Rasklopište

Reaktor i dijelovi primarnog rashladnog kruga u zgradi reaktora čine aktivirani i kontaminirani primarni krug. Turbina i kondenzator čine sekundarni krug. Bohunice V1 i jedinice 1. – 4. elektrane Kozloduj nemaju masivnu strukturu za zadržavanje od čelika i betona koja bi djelovala kao konačna prepreka masovnom otpuštanju zračenja u slučaju nezgode u reaktoru i dijelovima primarnog kruga.

Dovod rashladne vodeiz rijeke/jezera u rashladni toranj / odvod rashladne vode iz rashladnog tornja

u rijeku/jezero

Rashladna crpka reaktora

Primarni krug udvorani s reaktorom, dio

kontroliranog područja

14Uvod

03 Reaktor u litavskoj elektrani Ignalina je reaktor moderiran grafitom (RBMK-1500), što je potkategorija reaktora s kipućom vodom, koji se uobičajeno naziva re-aktorom černobilskog tipa (vidjeti sliku 3.). Ovo je prvi put da se takav reaktor moderiran grafitom stavlja izvan pogona5.

5 Iako su zatvorene, reaktorske jedinice u Černobilu nisu stavljene izvan pogona. Nakon nesreće iz 1986. godine reaktorska jedinica 4. zatvorena je u „sarkofag”.

Slik

a 3. Ilustracija nuklearne elektrane s reaktorom moderiranim grafitom (RBMK-1500)

Izvor: Sud.

RasklopišteDvorana za turbine

Turbina Generator

Mreža

Transformator

Kondenzator

Glavna cirkulacijska crpka

Gorivni elementi

Reaktor

Reaktor i dijelovi primarnog rashladnog kruga u zgradi reaktora čine aktiviran i kontaminiran krug, koji je izravno povezan s turbinom i kondenzatorom u dvorani za turbine. Jedinice 1. i 2. elektrane Ignalina nemaju masivnu strukturu za zadržavanje od čelika i betona koja bi djelovala kao konačna prepreka masovnom otpuštanju zračenja u slučaju nezgode u reaktoru i dijelovima primarnog rashladnog kruga.

Glavna cirkulacijska

crpka

Kontrolne gra�tne šipke

Dovod rashladne vode iz jezera / odvod rashladne

vode u jezero

Separator pareu obliku bubnja

Dvorana za reaktor / zgrada reaktora, dio kontroliranog područja

15Uvod

Programi pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona

04 Gašenje, a zatim i stavljanje ovih nuklearnih elektrana izvan pogona prije kraja njihova životnog vijeka, predstavljali su značajno financijsko i gospodarsko opte-rećenje za tri predmetne države članice, tim više jer one nisu prikupile nacionalna sredstva za pokrivanje potpunog troška stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona i nisu imale potrebnu infrastrukturu za gospodarenje otpadom6.

05 EU je pristao pružiti financijsku potporu, počevši od 1999. godine. To pružanje pomoći započelo je u okviru programa PHARE, instrumenta pretpristupne pomo-ći namijenjenog usmjeravanju financijske i tehničke pomoći zemljama kandidat-kinjama u središnjoj i istočnoj Europi. Nakon što su tri predmetne zemlje pristu-pile EU-u, pružanje potpore nastavilo se u okviru programa pružanja pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona (NDAP), na temelju odredaba po-jedinačnih ugovora o pristupanju te uredbi Vijeća (za pregled vidjeti prilog II.)7. Za svaku je zemlju uspostavljen posebni, namjenski program potpore.

06 Od početka programa potpore 1999. godine do 2013. godine ti su programi obu-hvaćali sljedeće:

ο mjere stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona čija je svrha pomoći pri uklanjanju dijela financijskog tereta s kojim se države članice moraju nositi kada započnu postupak stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona;

ο mjere s ciljem ublažavanja određenih učinaka smanjenja dijela nacionalnog kapaciteta za proizvodnju energije do kojeg je došlo zbog ranog zatvaranja.

07 U aktualnom razdoblju 2014. – 2020. samo mjere stavljanja nuklearnih postroje-nja izvan pogona8 ispunjavaju uvjete za financiranje u okviru programa pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona, kojima se nastoje postići posebni ciljevi utvrđeni u tablici 1.

6 Radni dokument službi Komisije „Nuclear Decommissioning Assistance Programme data” („Podatci o programu pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona”) (SEC(2011) 914 final).

7 Osim potpore EU-a, Litvi i Bugarskoj također su dodijeljena zasebna bespovratna sredstva za operativnu nuklearnu sigurnost s računa za nuklearnu sigurnost kojim upravlja Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

8 Mjere ublažavanja, uključujući energetsku učinkovitost i energiju iz obnovljivih izvora, ispunjavaju uvjete za financiranje sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova kojima se služe sve tri države članice.

16Uvod

Tabl

ica

1. Posebni ciljevi programa pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona za razdoblje 2014. – 2020.

Program Posebni ciljevi

Ignalina, Litva

Prebacivanje goriva iz reaktorske jezgre jedinice 2. i bazena za gorivo iz jedinica 1. i 2. u objekt za suho skladištenje istrošenog goriva.

Sigurno održavanje reaktorskih jedinica.

Aktivnosti rastavljanja u dvorani za turbine i drugim pomoćnim zgradama.

Sigurno gospodarenje otpadom nastalim stavljanjem elektrane izvan pogona u skladu s detaljnim planom upravljanja otpadom.

Kozloduj, Bugarska

Aktivnosti rastavljanja jedinica 1. do 4. u dvoranama za turbine i pomoćnim zgradama.

Rastavljanje velikih dijelova i opreme u reaktorskim zgradama jedinica 1. do 4.


Bohunice, Slovačka

Aktivnosti rastavljanja u dvorani za turbine i pomoćnim zgradama reaktora V1.

Rastavljanje velikih dijelova i opreme u zgradama reaktora V1.


Sve elektrane Moguće mjere održavanja visoke razine sigurnosti u jedinicama koje se stavljaju izvan pogona, uključujući potporu za osoblje nuklearne elektrane.

Izvor: Sud, na temelju uredbi Vijeća (Euratom) br. 1368/2013 i 1369/2013.

08 Ukupna potpora EU-a do 2020. godine iznosit će 3,8 milijardi eura (vidjeti sliku 4.).

Slik

a 4. Pomoć EU-a Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj za stavljanje

nuklearnih postrojenja izvan pogona u razdoblju 1999. – 2020.

0

200100

400

600500

300

800700

900

(u milijunima eura)

1999. – 2006. (8 godina)

2007. – 2013. (7 godina)

2014. – 2020. (7 godina)

340

530

201

837

510423

225293

451Ignalina, Litva

Kozloduj, Bugarska

Bohunice, Slovačka

Izvor: Sud, na temelju podataka Europske komisije.

17Uvod

09 Najveći je dio pripao Litvi, nakon koje slijedi Bugarska, pa Slovačka (vidjeti sliku 5.)9.

9 Države članice u ovom su izvješću navedene prema opsegu njihovih programa, od najvećeg prema najmanjem, i to kako slijedi: Litva, Bugarska i Slovačka.

10 SEC(2011) 1387 final, Radni dokument osoblja Komisije, „Impact assessment” (Procjena učinka).

11 COM(2016) 177 final od 4. travnja 2016., str. 7., „Ogledni nuklearni program dostavljen na temelju članka 40. Ugovora o Euratomu radi dobivanja mišljenja Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora”, u daljnjem tekstu: Ogledni nuklearni program Komisije iz 2016.

Slik

a 5. Udio ukupne pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih

postrojenja izvan pogona po državama članicama u razdoblju 1999. – 2020.

Izvor: Sud, na temelju podataka Europske komisije.

Bohunice, Slovačka849 milijuna eura

22 %

Kozloduj, Bugarska1 143 milijuna eura

30 %Ignalina, Litva1 818 milijuna eura

48 %

10 Komisija je u svojoj procjeni učinka izrađenoj za financijsko razdoblje 2014. – 2020. navela da „ne planira daljnje pružanje financijske potpore EU-a” nakon 2020. godine10.

Što je stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona?

11 Stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona predstavlja posljednji korak u životnom ciklusu nuklearne elektrane. Sve veći broj nuklearnih elektrana diljem Europe stavlja se izvan pogona ili će biti stavljen izvan pogona tijekom kratkoroč-nog/srednjoročnog razdoblja. Krajem 2015. godine u EU-u je postojalo 129 nu-klearnih reaktora u pogonu, a još 91 bio je ugašen, od čega su tri bila potpuno stavljena izvan pogona (vidjeti prilog III.). Procjenjuje se da će do 2025. godine biti ugašeno više od 50 od 129 reaktora koji su trenutačno u pogonu11.

18Uvod

12 Stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona obuhvaća različite postupke, od kojih se neki provode istodobno. Postupak se smatra završenim nakon što je lokacija očišćena u toj mjeri da se zemljište može ponovno koristiti ili razviti, i to bez ograničenja (status nerazvijenog područja) ili podložno određenim ograniče-njima (status napuštenog područja), u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Sve tri lokacije u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj bit će stavljene izvan pogona uz postiza-nje statusa napuštenog područja.

13 Sve tri države članice odabrale su strategiju stavljanja izvan pogona koja podra-zumijeva „neposredno rastavljanje”, a ne strategiju „odgođenog rastavljanja” ili „dugoročnog sigurnog zatvaranja”. Kod neposrednog rastavljanja stavljanje izvan pogona počinje ubrzo nakon trajnog zaustavljanja rada. Kod alternativne stra-tegije odgođenog rastavljanja, nakon uklanjanja nuklearnog goriva, čitav objekt ili dio objekta koji sadrži radioaktivni materijal obrađuje se ili zadržava u stanju sigurnog skladištenja do njegove dekontaminacije i/ili rastavljanja12.

14 Stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona obuhvaća konvencionalne indu-strijske aktivnosti stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona, kao što je ruše-nje dvorane za turbine, i visoko specijaliziranih aktivnosti u vezi s radioaktivnim materijalom na lokaciji. Ključno je isplanirati ispravni slijed aktivnosti i utvrditi postupke i metodologije koje je potrebno primjenjivati.

Slik

a 6. Status nuklearnih reaktora u EU-u na dan

31. prosinca 2015.

Izvor: Sud, na temelju podataka Europske komisije i Informacijskog sustava o reaktorima IAEA-e (PRIS).

Ugašeno: 91 reaktor

(od čega su 3 potpuno stavljena izvan pogona)

U pogonu: 129 reaktoraU pogonu:

129 reaktora

U izgradnji:4 reaktora

12 Sigurnosni standardi IAEA-e, „Decommissioning of Facilities, General Safety Requirements No. GSR Part 6” (Stavljanje objekata izvan pogona, opći sigurnosni zahtjevi br. GSR, dio 6.), 2014.

19Uvod

15 Na slici 7. prikazani su glavni postupci u okviru stavljanja nuklearne elektrane izvan pogona.

Slik

a 7. Glavni postupci u okviru stavljanja nuklearne elektrane izvan pogona

Izvor: Sud.

Postupci stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona

Trenutačni zadatci na lokaciji:• uspostaviti i održavati radiološki inventar i karakterizaciju objekta• uspostaviti, održavati i mijenjati sustave zadržavanja• dekontaminacija

Nekontrolirano područje (uglavnom izvan zgrade reaktora):• dekontaminirati, rastaviti i ukloniti sustave, strukture i strojeve• ukloniti i zadržati kontaminirani/aktivirani materijal• ukloniti/skladištiti nisko i srednje radioaktivni otpad

Kontrolirano područje (uglavnom u zgradi reaktora):• dekontaminirati, rastaviti i ukloniti sustave, strukture i strojeve• ukloniti i zadržati kontaminirani/aktivirani materijal• ukloniti i skladištiti nisko, srednje i visoko radioaktivni otpad

Ukloniti gorivo i istrošeno gorivo iz reaktora

Ukidanje institucijskog nadzora

Ostavljanje lokacijeu stanju napuštenog ili nerazvijenog područja kako je prethodno utvrđeno

16 Operatori nuklearnih postrojenja moraju pripremiti i ažurirati konačni plan za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona koji sadrži plan financiranja i u kojem su utvrđene sve potrebne aktivnosti, kao i njihov raspored i procijenjeni troškovi13. Potpora EU-a mora biti primijenjena u skladu s tim planovima, uz odr-žavanje najviše razine sigurnosti u svakom trenutku14.

17 Sve aktivnosti koje se provode tijekom životnog ciklusa nuklearne elektrane, uk-ljučujući stavljanje izvan pogona, uređene su relevantnim propisima i za njihovo je provođenje potrebna dozvola nacionalnog tijela.

13 Sigurnosni standardi IAEA-e, „General Safety Requirements Part 6” (Opći sigurnosni zahtjevi, dio 6.), str. 15.–16.

14 Članak 2. stavak 1. uredbi Vijeća (Euratom) br. 1368/2013 i 1369/2013.

20Uvod

Gospodarenje radioaktivnim otpadom

18 Radioaktivni otpad nastaje u svim fazama ciklusa nuklearnog goriva. U sustavu klasifikacije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) utvrđeno je šest razreda radioaktivnog otpada ovisno o razini radioaktivnosti, kako je prikazano u tablici 2.

Tabl

ica

2. Razredi radioaktivnog otpada, gospodarenje njime i njegovo odlaganje

Razred Opis Gospodarenje i odlaganje(podzemne dubine navedene su samo indikativno)

Izuzeti otpadOtpad koji sadrži toliko niske koncentracije radio-nuklida da ne zahtijeva mjere zaštite od zračenja i može biti oslobođen regulatorne kontrole.

razina tla slobodno otpuštanje, odlagalište otpada

Vrlo kratkoživući otpadOtpad koji sadrži samo radionuklide vrlo kratkog vremena poluraspada čije su koncentracije radioak-tivnosti iznad dopuštene razine.

razina tla skladište za raspad

Vrlo nisko radioaktivni otpad

Otpad koji možda ne ispunjava uvjete za izuzeti otpad, ali koji ne zahtijeva visoku razinu zadržavanja i izolacije.

razina tla odlagalište

Nisko radioaktivni otpad

Otpad s ograničenim količinama dugoživućih radionuklida. Takav otpad zahtijeva strogu izolaciju i zadržavanje tijekom razdoblja od nekoliko stotina godina.

pod zemljom u blizini površine (< 30 metara)

Srednje radioaktivni otpad

Otpad koji zbog svojeg sadržaja, a posebice zbog dugoživućih radionuklida, zahtijeva veći stupanj zadržavanja, ali ne i mjere za rasap topline, ili samo ograničene mjere za rasap topline.

pod zemljom srednja dubina (30 – 100 metara)

Visoko radioaktivni otpad

Otpad čije su razine koncentracije radioaktivnosti dovoljno visoke da stvara značajne količine topline ili otpad s velikim količinama dugoživućih radionu-klida. Ovoj kategoriji pripada istrošeno nuklearno gorivo.

pod zemljom geološko odlaganje (> 400 metara)

Izvor: Sud, na temelju Sigurnosnih standarda IAEA-e, General Safety Guide No GSG-1, Classification of Radioactive Waste (Opći sigurnosni vodič br. GSG-1, Klasifikacija radioaktivnog otpada), 2009.

21Uvod

19 Za svaki su razred potrebne različite tehnologije i metode za sigurno zadržavanje i gospodarenje. Izuzeti otpad nalazi se pri dnu spektra i može se odlagati s ot-padom iz kućanstva. Visoko radioaktivni otpad, kao što je istrošeno nuklearno gorivo, na drugom je kraju spektra i toliko je radioaktivan da zahtijeva najviši stupanj zadržavanja i izolacije kako bi se zajamčila dugoročna sigurnost i zaštita. Odlaganje u duboko geološko odlagalište, iskopano nekoliko stotina metara pod zemljom, općenito se smatra najboljom opcijom za konačno odlaganje visoko ra-dioaktivnog otpada15. Sukladno Sigurnosnim standardima IAEA-e, gospodarenje otpadom nije okončano završetkom postupka stavljanja nuklearnog postrojenja izvan pogona jer visoko radioaktivni otpad još nije odložen u objektu za konačno odlaganje16.

Načelo „onečišćivač plaća” kao načelo EU-a i međunarodno načelo

20 Gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom u Europskoj uniji ure-đeno je Direktivom o radioaktivnom otpadu17. Zahtjevi ove direktive temelje se na konvenciji IAEA-e iz 1997. godine, koju su potpisale Litva, Bugarska i Slovačka18. Ovom su konvencijom ugovorne strane preuzele obvezu primjene načela „oneči-šćivač plaća”, što znači da proizvođači otpada trebaju snositi troškove upravljanja njime kako bi spriječili nastanak štete za zdravlje ljudi i okoliš19. Još jedno načelo koje stoji iza Konvencije jest načelo prema kojemu se teret gospodarenja nukle-arnim otpadom ne smije nepotrebno nametnuti budućim generacijama. To se odražava u Direktivi o radioaktivnom otpadu, u kojoj se navodi sljedeće: „Etička obveza svake države članice trebala bi biti izbjegavanje stavljanja nepotrebnog tereta na buduće generacije zbog istrošenog goriva i radioaktivnog otpada, uk-ljučujući svaki radioaktivni otpad koji nastaje zbog razgradnje postojećih nukle-arnih postrojenja”20.

Uloge i odgovornosti dionika u okviru programa pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona

21 Kako je dopušteno relevantnim zakonskim odredbama, Europska komisija od-lučila je upravljati programima pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona s pomoću neizravnog upravljanja21. U tom načinu upravljanja Komisija povjerava zadatke povezane s provedbom proračuna provedbenim tijelima (vi-djeti prilog IV.), ali zadržava ukupnu odgovornost za provedbu proračuna EU-a. Stoga Komisija mora zajamčiti da provedbena tijela raspolažu odgovarajućim strukturama kontrole i praćenja. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) djeluje kao provedbeno tijelo za sva tri navedena programa.

15 Sigurnosni standardi IAEA-e, „General Safety Guide No GSG-1, Classification of Radioactive Waste” (Opći sigurnosni vodič br. GSG-1, Klasifikacija radioaktivnog otpada), 2009., str. 6.

16 Sigurnosni standardi IAEA-e, „General Safety Guide No GSG-1, Classification of Radioactive Waste” (Opći sigurnosni vodič br. GSG-1, Klasifikacija radioaktivnog otpada), 2009., str. 3.

17 Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom od 19. srpnja 2011. o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom (SL L 199, 2.8.2011., str. 48.).

18 IAEA, „Zajednička konvencija o sigurnosti zbrinjavanja istrošenog goriva i sigurnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada”.

19 U članku 21. Zajedničke konvencije o sigurnosti zbrinjavanja istrošenog goriva i sigurnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada stoji sljedeće: „Svaka ugovorna stranka osigurat će da je za sigurnost zbrinjavanja istrošenog goriva ili radioaktivnog otpada primarno odgovoran imatelj dozvole, te će poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da svaki od njih ispunjava svoje obveze”.

20 Uvodna izjava 24. Direktive Vijeća 2011/70/Euratom.

21 Članak 58. točka (c) Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EU, Euratom) 2015/1929 od 28. listopada 2015.

22Uvod

22 Osim toga, litavska Središnja agencija za upravljanje projektima, nacionalno tijelo u javnom sektoru, djeluje kao drugo provedbeno tijelo i provodi iste funkci-je kao i EBRD za projekte za čije je upravljanje odgovorna22. U vrijeme provođenja revizije svi su novi projekti usmjereni preko Središnje agencije za upravljanje projektima. EBRD će i dalje biti zadužen za projekte koji su prethodno bili njego-va odgovornost.

23 Tri države članice moraju uspostaviti odgovarajuće nacionalne strukture za provedbu programa i poduzeti sve potrebne korake za uklanjanje zakonskih ili administrativnih prepreka pravilnom funkcioniranju svojih programa za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona23. Države članice u ministarstvima nadležni-ma za energetsku politiku imenuju koordinatora programa koji preuzima ukupnu odgovornost za planiranje, koordinaciju i praćenje programa za stavljanje nukle-arnih postrojenja izvan pogona na nacionalnoj razini.

24 Litva je također zadužila Ministarstvo financija da djeluje kao financijski koordi-nator odgovoran za financijski nadzor nad Središnjom agencijom za upravljanje projektima.

25 Glavni korisnici programa su operatori nuklearnih elektrana i/ili nositelji dozvole za stavljanje nuklearne elektrane izvan pogona, koji su državna poduzeća. Oni su odgovorni za izvršavanje projekata nakon odobrenja prijedloga.

26 Države članice svake godine predlažu godišnji program rada u kojem je prikaza-no planirano korištenje financijskim sredstvima. Nakon savjetovanja s Odborom za program pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona, koji čine predstavnici 28 država članica EU-a, Komisija odobrava odluke o financiranju. Komisija također odobrava dokumentaciju o pojedinačnim projektima koji će se financirati sredstvima pomoći EU-a, a koje odabire provedbeno tijelo. Nakon koordinacije na nacionalnoj razini koordinator programa podnosi nove prijedloge projekata na odobrenje EBRD-u, odnosno Središnjoj agenciji za upravljanje pro-jektima u slučaju Litve. Nakon provjere provedbena tijela dostavljaju projektne prijedloge Komisiji.

22 Slovačka je službeno predložila uspostavljanje drugog, nacionalnog provedbenog usmjeravanja, pri čemu bi slovačka Agencija za inovacije i energetiku radila usporedno s EBRD-om.

23 Članak 4. Provedbene odluke Komisije od 7.8.2014. o pravilima za primjenu programa pomoći za razgradnju nuklearnih elektrana u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj za razdoblje 2014. – 2020., C(2014) 5449 final

23Uvod

24 Tematsko izvješće br. 16/2011 „Financijska pomoć EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj izvan pogona: postignuća i budući izazovi” (http://eca.europa.eu).

27 Komisija zatim prebacuje odgovarajuća sredstva EBRD-u te, u slučaju Litve, Sre-dišnjoj agenciji za upravljanje projektima, u skladu s ugovornim odredbama. Ta tijela zatim prate provedbu projekta.

Prethodno tematsko izvješće Suda o stavljanju nuklearnih postrojenja izvan pogona

28 Europski revizorski sud ispitao je u tematskom izvješću za 2011. godinu financij-sku pomoć EU-a za stavljanje izvan pogona nuklearnih elektrana u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj24.

24Opseg revizije i revizijski pristup

25 Tematsko izvješće br. 16/2011.29 Svrha ove revizije bila je utvrditi je li od 2011. godine, kad je objavljeno naše prethodno izvješće na ovu temu, postignut napredak u provedbi programa pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj25.

30 Posebice smo ispitali je li u okviru programa ostvaren napredak u smislu:

- rastavljanja postrojenja, ishođenja potrebnih dozvola i uspostavljanja infra-strukture za gospodarenje istrošenim gorivom i otpadom,

- uspostavljanja pouzdane procjene troškova i osiguranja potrebnih sredstava za dovršetak postupka stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona.

31 U svakoj od triju država članica posjetili smo predmetne lokacije, analizirali pro-gramsku i projektnu dokumentaciju te obavili razgovore sa službenicima država članica, operatorima nuklearnih elektrana, nacionalnim nositeljima dozvola za gospodarenje radioaktivnim otpadom, regulatornim tijelima te službenicima provedbenih tijela i Europske komisije.

32 Kako bismo ocijenili napredak na razini projekata, odabrali smo 17 infrastruktur-nih i ostalih projekata za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona finan-ciranih sredstvima EU-a u trima državama članicama (vidjeti prilog V.). Odabrali smo projekte za koje smo u prethodnom izvješću iznijeli ključne nalaze i ostale projekte ključne za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona. Također, prikupili smo podatke o kašnjenjima i prekoračenjima troškova koji se odnose na 18 ključnih infrastrukturnih projekata u tijeku (prilog VI.).

33 Gdje je to moguće, utvrdili smo primjere novih poboljšanja u smislu prakse u trima državama članicama te, općenito, prakse okrenute prema budućnosti. U tu smo svrhu također posjetili Finsku, u kojoj se trenutačno gradi prvo duboko geološko odlagalište na svijetu (vidjeti prilog VII.).

25Opseg revizije i revizijski pristup

34 Revizija je trajala od travnja 2015. do travnja 2016. godine.

35 Naša revizija nije obuhvaćala usklađenost projektnih rashoda s posebnim pravili-ma za pojedine fondove, kao ni postupke javne nabave. Budući da je to odgovor-nost nadležnih nacionalnih tijela, nismo proveli procjenu sigurnosti od radioak-tivnog zračenja ili sigurnosti instalacija. Ni na koji način nismo nastojali zagovarati nuklearnu energiju, iznositi argumente protiv nje, niti izvlačiti zaključke o mješa-vini izvora energije u EU-u. Ta se pitanja ne obrađuju u ovom izvješću.

26Opažanja

26 SEC(2011) 1387 final od 24. studenoga 2011. Radni dokument osoblja Komisije, „Impact assessment – Accompanying document to the Proposal for a Council Regulation on Union support for the nuclear decommissioning assistance programmes in Bulgaria, Lithuania and Slovakia” (Procjena učinka – prateći dokument Prijedlogu uredbe Vijeća o potpori Unije za programe pomoći za stavljanje izvan pogona nuklearnih postrojenja u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj).

27 Prema podatcima nuklearne elektrane Ignalina, jedinica 1. postigla je status nepovratne zatvorenosti 2007. godine, kad je promijenjena njezina dozvola za rad te su odobreni uvjeti za provedbu stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona. Dana 16. lipnja 2014. povučen je zakon kojim je zabranjena nepovratna obustava rada u jedinici 1. do osiguranja financijskih sredstava za sve radove koji se odnose na tu fazu ili stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona. Dozvola za jedinicu 2. promijenjena je 2012. i 2014. godine. Bugarski ministar energetike izjavio je tijekom plenarne sjednice bugarskog parlamenta održane 6. veljače 2015. da je stavljanje dotičnih četiriju jedinica izvan pogona nepovratno. Slovačka nadležna tijela smatraju promjenu prijašnje dozvole u dozvolu za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona postizanjem nepovratnog stanja.

Od 2011. godine u području stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona ostvaren je određeni napredak, ali ključni izazovi tek predstoje

36 U ovom dijelu prikazujemo nalaze o napretku koji je od 2011. godine postignut u postupku stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona koji se financira sred-stvima iz programa pomoći EU-a, uz naglasak na kašnjenjima u ključnim infra-strukturnim projektima.

Napredak je postignut u nekontroliranim područjima, no postupak stavljanja zgrada reaktora izvan pogona tek treba započeti, dok je infrastruktura za gospodarenje radioaktivnim otpadom dovršena tek djelomično

37 Za svaku od triju nuklearnih elektrana ispitali smo sljedeće:

- u kojoj je mjeri zatvaranje nuklearnih elektrana nepovratno,

- napredak postignut u aktivnostima rastavljanja u nekontroliranim i kontroli-ranim područjima,

- raspoloživost infrastrukture za gospodarenje istrošenim gorivom i otpa-dom potrebne za aktivnosti stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona i rastavljanja.

Nacionalna tijela tvrde da je zatvaranje elektrana sada nepovratno, ali očekivana ostvarenja koja je zadala Komisija i dalje nisu postignuta

38 Komisija je 2011. godine utvrdila četiri očekivana ostvarenja koja moraju biti ispu-njena kako bi se zatvaranje nuklearne elektrane moglo smatrati nepovratnim26. U tablici 3. prikazana je naša procjena mjere u kojoj su ta očekivana ostvarenja postignuta u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj.

39 Nadležna tijela u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj tvrde da postignuti napredak znači da je zatvaranje sada zapravo nepovratno jer više ne bi bilo tehnički održivo ili isplativo nastaviti s radom27.

27Opažanja

Procjena razine postignutosti očekivanih ostvarenja koji upućuju na nepovratno zatvaranje triju nuklearnih elektrana na dan 31. prosinca 2015. koju je proveo Sud

Očekivana ostvarenja Ignalina, Litva Kozloduj, Bugarska Bohunice, Slovačka

1. Nuklearnom elektranom upravlja se sigurno u načinu rada nakon gašenja do konačnog uklanjanja goriva

Djelomično postignutSigurno upravljanje je u tijeku. Iz reakto-ra 1. uklonjeno je gorivo. Iz reaktora 2. još nije uklonjeno gorivo.

PostignutIz reaktora i bazena za gorivo uklonjeno je gorivo.

PostignutIz reaktora i bazena za gorivo uklonjeno je gorivo.

2. Ishođena je dozvola za stavljanje postrojenja izvan pogona

Nije postignutDozvola još nije izdana.

Djelomično postignutDozvola je izdana za jedinice 1. i 2., a za jedinice 3. i 4. očekuje se tijekom 2016. godine.

PostignutDozvola je izdana 2015. godine.

3. Dovršeno je projektiranje rastavljanja jezgre reaktora / primarnog kruga

Djelomično postignutProjektiranje postupka rastavljanja još nije dovršeno, studija je u tijeku (vidjeti prilog V., projekt 6.)

Djelomično postignutProjekt osmišljavanja postupka rastavljanja u fazi je javne nabave.

Djelomično postignutProjekt osmišljavanja postupka rastavljanja još je u tijeku (vidjeti prilog V., projekt 16.)

4. Započelo je rastavljanje u zgradi reaktora

Djelomično postignutDosad su u zgradi reaktora provedeni samo manji radovi.

Djelomično postignutDosad su u zgradi reaktora prove-deni samo manji radovi.

Djelomično postignutDosad su u zgradi reaktora prove-deni samo manji radovi.

Izvor: Sud, na temelju podataka nacionalnih tijela.

Tabl

ica

3.

40 Međutim, jedno očekivano ostvarenje koje se upotrebljava kako bi se procijenilo je li postupak stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona postigao nepo-vratan status jest postojanje dozvole za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona, koja je potrebna prije početka radova u kontroliranom području. Iako su od 2011. godine Bugarska i Slovačka napredovale od dozvole za rad do dozvole za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona za dotična postrojenja, takvo što nije postignuto i u Litvi.

- Za Ignalinu u Litvi još nije izdana dozvola za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona i trenutačno je njezino izdavanje predviđeno za 2022. godinu, odnosno 10 godina nakon prvotno planiranog izdavanja i 18 godina nakon prestanka proizvodnje električne energije u jedinici 1.

- Nuklearna elektrana Kozloduj u Bugarskoj dobila je desetogodišnju dozvo-lu za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona za prve dvije jedinice 27. studenoga 2014., a očekuje se da će tijekom 2016. godine dobiti i dozvolu za jedinice 3. i 4. Međutim, za obavljanje većih radova za rastavljanje ključnih reaktorskih sustava ili samog reaktora možda će biti potrebno ishoditi dodat-ne dozvole.

- Za nuklearnu elektranu Bohunice u Slovačkoj trenutačna dozvola za stavlja-nje nuklearnih postrojenja izvan pogona izdana je 23. prosinca 2014., čime je dano zeleno svjetlo za početak postupka rastavljanja u zgradi reaktora. U pla-nu stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona nije predviđen početak većih radova u vezi s rastavljanjem do kraja 2015. godine. Veći radovi u vezi s rastavljanjem još nisu krenuli.

28Opažanja

Napredak postignut u aktivnostima rastavljanja u nekontroliranom području

41 Kako je prikazano u tablici 3., ni za jednu od triju elektrana još nije dovršeno projektiranje rastavljanja reaktorskih jezgri / primarnih krugova te su u zgradi re-aktora provedeni tek manji radovi. To znači da se sve tri države članice tek trebaju suočiti s presudnim izazovima rada u kontroliranom području, uključujući zgradu reaktora.

42 Međutim, napredak je postignut u aktivnostima rastavljanja u nekontroliranom području. Od našeg prethodnog izvješća na svim je trima lokacijama postignut napredak u rastavljanju određenih ključnih dijelova, kao što su dvorane za turbine u nekontroliranom području (vidjeti primjer na slikama 8. i 9.). U Litvi je rastavljanje počelo kasnije nego što je planirano, ali je od 2014. godine postignut napredak.

Slik

ama

8. i

9. Fotografije na kojima je prikazan napredak postignut u rastavljanju ključnih dijelova u dvorani s turbinama u slovačkoj nuklearnoj elektrani Bohunice V1 u Slovačkoj

Slika 8. – Prije rastavljanja Slika 9. – Nakon rastavljanja

2011.: Dvorana za turbine s turbinama© Javys.

2015.: Dvorana za turbine bez turbina© Javys.

29Opažanja

Postignut je određeni napredak u infrastrukturi za gospodarenje otpadom, ali objekti za konačno odlaganje istrošenog goriva tek su u fazi izrade idejnog rješenja

43 Dozvola za nastavak postupka stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona izdaje se samo ako su, između ostaloga, uspostavljena odgovarajuća rješenja i in-frastruktura za gospodarenje otpadom. Budući da se različitim vrstama nastalog otpada gospodari na različite načine (vidjeti tablicu 2.), potrebno je u dovoljnoj mjeri provesti radiološki inventar te karakterizaciju objekta i radioaktivnog otpa-da kako bi se točno utvrdile metodologije i tehnologije potrebne za provođenje dekontaminacije, rastavljanja i fragmentiranja sustava i struktura te kako bi se odabrala najprikladnija rješenja za gospodarenje otpadom. U tom su smislu sve tri države članice postigle određeni napredak od naše posljednje revizije. Među-tim, iako se općenito poštuje raspored utvrđen u planovima stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona, radiološka karakterizacija zgrada reaktora još nije sveobuhvatna ni u jednom postrojenju.

44 Kad je riječ o vrlo nisko do srednje radioaktivnom otpadu (vidjeti tablicu 4.), sve su tri države članice postigle određeni napredak u izgradnji glavne potrebne infrastrukture za gospodarenje otpadom. Uspostavljena infrastruktura ispunjava trenutačne potrebe u ovoj fazi postupka stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona. Zbog toga ne postoji neposredni rizik od obustave postupka stavljanja bilo kojeg od triju postrojenja izvan pogona zbog nedovoljnih kapaciteta in-frastrukture za gospodarenje otpadom. Međutim, kašnjenja postoje u nekoliko projekata za upravljanje otpadom više razine radioaktivnosti ili budućim pove-ćanim količinama, dok su neki od projekata još u fazi izrade (vidjeti tablicu 4. i odlomke 60. – 71.).

45 Visoko radioaktivni otpad može biti u obliku istrošenog nuklearnog goriva za odlaganje ili u obliku otpadnog materijala preostalog nakon prerade istrošenog nuklearnog goriva. Općenito govoreći, istrošeno nuklearno gorivo čini 95 % koli-čine visoko radioaktivnog otpada te između 95 % i 99 % ukupne radioaktivnosti nuklearne elektrane. Nakon što su elementi istrošenog nuklearnog goriva uklo-njeni iz reaktora (vidjeti sliku 10.), prerađuju se ili stavljaju u privremeno skladište na otprilike pedeset godina.

30Opažanja

Napredak postignut u izgradnji infrastrukture za gospodarenje otpadom vrlo niske do srednje razine radioaktivnosti, 2011. i 2015. godina

2011. 2015.

Ignalina, Litva

U tijeku je rad na „privremenom skladištu” za odlagali-šte za otpad vrlo niske razine radioaktivnosti. Privremeno skladište dovršeno je te je popunjeno 80 % njegovih kapaciteta.

Izgradnja objekta iznad razine tla još nije započela. Izgradnja objekta iznad razine tla još nije započela jer javna nabava kasni zbog promjena u tehničkom projektu.

Odlagalište otpada za kratkoživući otpad niske i srednje razine radioaktivnosti u blizini površine u fazi je projektiranja.

Odlagalište u blizini površine i dalje je u fazi projektiranja i odgođeno je za 1 godinu.

Objekt za gospodarenje krutim otpadom i skladištenje dugoživućeg otpada srednje razine radioaktivnosti odgođen je za 3,5 godina.

Objekt za gospodarenje krutim otpadom i skladištenje otpada odgođen je za 9 godina. Operativno prihvaćanje planirano je za 2018. godinu. Za skladištenje otpada nastalog rastavljanjem reaktora nije dostupan objekt, iako je pokrenut projekt u vezi s time.

Kozloduj, Bugarska

Postojeći objekti za skladištenje i obradu su u uporabi, ali za buduće stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona potrebni su dodatni kapaciteti za skladištenje i obradu.

Prema procjeni državnog poduzeća za gospodarenje radioaktivnim otpa-dom (SERAW), nositelja dozvole za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona, kapacitet postojećih objekata za skladištenje radioaktivnog otpada trebao bi biti dovoljan do 2022. godine.

Nacionalni objekt za odlaganje radioaktivnog otpada niske i srednje razine radioaktivnosti trebao bi se izgraditi do kraja 2015. godine.

Nacionalni objekt za odlaganje radioaktivnog otpada niske i srednje razine radioaktivnosti, glavni element koji nedostaje, odgođen je za 6 godina. Očekuje se da će objekt biti izgrađen do 2021. godine (vidjeti odlomak 56.).

Bohunice, Slovačka

Korištenje postojećim objektima za skladištenje i obra-du. Za daljnje stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona potrebni su dodatni kapaciteti za skladištenje i obradu.

Projekt za povećanje kapaciteta nacionalnog odlagališta radioaktivnog otpada vrlo niske razine radioaktivnosti koji je u tijeku treba biti dovršen 2018. godine.


Košara za pohranjivanje elemenata istrošenog nuklearnog goriva za reaktor VVER 440/230

Tabl

ica

4.Sl

ika

10.

© Javys.

31Opažanja

46 Iako je uklanjanje goriva u Bugarskoj i Slovačkoj dovršeno, u Litvi jedinica 2. i dalje djelomično sadrži gorivo, a bazeni za skladištenje jedinice 1. i dalje su napunjeni istrošenim nuklearnim gorivom. U Bugarskoj i Slovačkoj elementi istrošenog nuklearnog goriva i dalje su klasificirani kao materijal za moguću buduću uporabu, iako će za dio tog materijala nedvojbeno biti potrebno trajno odlaganje. U tablici 5. daje se pregled klasifikacije istrošenog nuklearnog gori-va, trenutačna lokacija na kojoj se ono skladišti te način skladištenja, kao i status privremene infrastrukture za gospodarenje istrošenim gorivom.

Pregled skladištenja i klasifikacije istrošenog nuklearnog goriva

Je li iz jezgre re-aktora uklonjeno

gorivo?

Je li iz reaktora i reaktorskih

bazena uklonje-no gorivo?

Klasifikacija istrošenog nukle-

arnog goriva

Trenutačna lokacija istrošenog nuklearnog

goriva

Je li dostupno konačno odlagalište istrošenog nuklear-

nog goriva?

Ignalina, Litva

Jedinica 1. da ne visoko radioaktivni otpad

u reaktorskim bazenima je-dinice 1. te u privremenom objektu za suho skladište-nje istrošenog nuklearnog

goriva na lokaciji

ne

Jedinica 2. ne ne visoko radioaktivni otpad

u jezgri reaktora jedinice 2. te u reaktorskim bazenima

jedinice 2.ne

Kozloduj, Bugarska da da materijal za mogu-ću buduću uporabu

privremeni objekt za mokro i suho skladištenje

istrošenog nuklearnog go-riva na lokaciji, djelomično

otpremanje u Rusiju

ne

Bohunice V1, Slovačka da da materijal za mogu-ću buduću uporabu

privremeni objekt za mokro skladištenje istrošenog

goriva na lokacijine


Tabl

ica

5.

47 U tablici 6. prikazan je pregled napretka postignutog u pogledu infrastrukture za privremeno skladištenje istrošenog nuklearnog goriva od 2011. godine. Konkretno, napredak u Litvi otežan je kašnjenjima u izgradnji privremenog objek-ta za skladištenje istrošenog goriva.

32Opažanja

Napredak u uspostavljanju infrastrukture za privremeno skladištenje istrošenog nuklearnog goriva, 2011. i 2015. godina

2011. 2015.

Ignalina, LitvaGorivo nije moglo biti uklonjeno iz jedinica prije stav-ljanja u uporabu objekata za privremeno skladištenje istrošenog goriva, no ovaj je projekt kasnio 4 godine.

Izgradnja privremenog objekta za skladištenje istrošenog goriva kasnila je još 6 godina, čime se kasnilo ukupno 10 godina u odnosu na plan za konačno stavljanje izvan pogona iz 2005. godine. Dovršetak takva objekta preduvjet je za dobivanje dozvole za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona.

Kozloduj, Bugarska

Osjetna kašnjenja i prekoračenja proračuna koja utječu na projektiranje i izgradnju privremenog objekta za suho skladištenje sklopova istrošenog goriva u bačve.

Potvrda o preuzimanju dobivena je u ožujku 2013., a do 2015. godine pohranjeno je šest punih bačava od ukupno 34, koliko je bilo planirano. Desetogodišnja dozvola za rad objekta za skladištenje dobivena je 29. siječnja 2016.

Bohunice, Slovačka Dostupan je privremeni objekt za mokro skladištenje.

Istrošeno gorivo iz nuklearnog postrojenja V1 pohranjeno je u privre-menom objektu za skladištenje istrošenog goriva na lokaciji. Njegovi skladišni kapaciteti bit će dovoljni do 2024. godine kada se uzme u obzir i istrošeno nuklearno gorivo iz drugih postrojenja. U iščekivanju dono-šenja odluke o konačnom odlaganju planira se izgradnja privremenog objekta za suho skladištenje istrošenog goriva.


Tabl

ica

6.

48 Privremeno skladištenje istrošenog nuklearnog goriva privremeno je rješenje koje prethodi konačnom odlaganju. Konačno odlaganje u dubokom geološ-kom odlagalištu, koje se najčešće nalazi najmanje nekoliko stotina metara ispod zemlje, općenito je priznato kao najbolja opcija za odlaganje visoko radioaktiv-nog otpada (npr. vidjeti prilog VII.). U načelu svaka država s nuklearnim progra-mom trebala bi osmisliti program za izgradnju prikladnog odlagališta28. Međutim, neke zemlje mogu proizvoditi male količine radioaktivnog otpada, raspolagati ograničenim financijskim sredstvima ili ne raspolagati odgovarajućim geološkim uvjetima29. Kako je prikazano u tablici 5., nijedna od predmetnih triju država članica trenutačno nema pristup takvu odlagalištu za konačno odlaganje. Ostale države članice EU-a suočavaju se s istim izazovima.

49 Pristup lokaciji za konačno odlaganje može se jamčiti suradnjom više država. Postojanje „multinacionalnog odlagališta”omogućava da se otpad koji nastaje u nekoliko država odlaže u zajedničko odlagalište. Ako su sve sudionice susjedne zemlje, odlagalište se često naziva „regionalnim odlagalištem”30.

28 IAEA, “Developing multinational radioactive waste repositories: Infrastructural framework and scenarios for cooperation” (Razvoj multinacionalnih odlagališta radioaktivnog otpada: infrastrukturni okvir i scenariji za suradnju), listopad 2004. IAEA, „Zajednička konvencija o sigurnosti zbrinjavanja istrošenog goriva i sigurnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada”.

29 IAEA, “Developing multinational radioactive waste repositories: Infrastructural framework and scenarios for cooperation” (Razvoj multinacionalnih odlagališta radioaktivnog otpada: infrastrukturni okvir i scenariji za suradnju), listopad 2004. IAEA, „Zajednička konvencija o sigurnosti zbrinjavanja istrošenog goriva i sigurnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada”.

30 IAEA, “Developing multinational radioactive waste repositories: Infrastructural framework and scenarios for cooperation” (Razvoj multinacionalnih odlagališta radioaktivnog otpada: infrastrukturni okvir i scenariji za suradnju), listopad 2004., str. 5.

33Opažanja

50 Direktiva EU-a o radioaktivnom otpadu ostavlja prostora za regionalnu suradnju u ovom području i njome je izričito utvrđeno da su „[n]eke države članice […] mišljenja da je zajednička uporaba postrojenja za gospodarenje radioaktivnim otpadom i istrošenim gorivom, uključujući odlagališta, potencijalno korisna, sigurna i troškovno učinkovita mogućnost”31. Međutim, zakonodavstvom nekih država članica EU-a ograničava se uvoz nuklearnog otpada. Na primjer:

- Litva zabranjuje uvoz radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, osim u slučaju (a) prolaska radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva kroz Litvu te (b) ponovnog uvoza radioaktivnog otpada i istrošenog goriva prerađenog u inozemstvu32.

- Bugarska zabranjuje uvoz radioaktivnog otpada, osim u slučaju (a) ponov-nog uvoza iskorištenih zapečaćenih izvora ionizirajućeg zračenja proizve-denih u Bugarskoj te (b) radioaktivnog otpada prerađenog u okviru usluge u Bugarskoj33.

- Slovačka zabranjuje uvoz radioaktivnog otpada, osim u slučaju (a) prije-voza kroz zemlju te (b) uvoza radioaktivnog otpada za ponovnu preradu i obradu34.

51 U cijelom EU-u trenutačno se gradi samo jedno duboko geološko odlagalište, i to u Finskoj (vidjeti prilog VII.). Od trenutka kad je finska vlada donijela prvu odluku o rasporedu provedbe te od početka provjeravanja lokacije 1983. godine do po-četka odlaganja proteći će 40 godina (na slici 11. prikazan je razvoj projekta kroz godine). Planira se da će odlaganje istrošenog goriva početi ranih 2020-ih godina.

31 Vidjeti uvodnu izjavu 33. Direktive Vijeća 2011/70/Euratom. Za uvjete uvoza i izvoza vidjeti članak 4. stavak 4. Direktive o radioaktivnom otpadu i Direktive Vijeća 2006/117/Euratom od 20. studenoga 2006. o nadzoru i kontroli pošiljaka radioaktivnog otpada i istrošenoga goriva (SL L 337, 5.12.2006., str. 21.).

32 Vidjeti članak 24. litavskog Zakona br. VIII. - 1190 od 20. svibnja 1999. o gospodarenju radioaktivnim otpadom.

33 Vidjeti članak 17. bugarskog Zakona o sigurnoj uporabi nuklearne energije (kako je posljednje izmijenjen 28. studenoga 2014.).

34 Vidjeti slovački Zakon 541/2004 Zb. o mirnoj uporabi uvezenog nuklearnog goriva i njegov članak 21. o „uvozu radioaktivnog otpada”.

34Opažanja

Razvoj projekta izgradnje dubokog geološkog odlagališta u Finskoj kroz godine

Slik

a 11

.

Početak geološkog ispitivanjaza konačno odlaganje

Odluka vladeo općem rasporedu

Načelnaodluka vladei parlamenta

Podnošenje zahtjeva za građevinsku dozvolu

Građevinska dozvola

Podnošenje zahtjeva za dozvolu za rad Karakterizacija

lokacije

Olkiluoto odabrankao lokacija za konačnoodlagalište

Izgradnja na lokaciji ONKALOi početak provedbe studijao potvrdi lokacije u Olkiluotou

Izgradnja objekta za konačno odlaganje

Predoperativna ispitivanjai stavljanjeu pogon

Odlaganjeće započeti početkom2020-ih godina

1978.1983.

2001.2012.

2015.

VREMENSKI TIJEK KONAČNOG ODLAGANJA

© Posiva Oy.

52 Druge države članice također trenutačno rade na pripremama za duboko geološ-ko odlagalište i u različitim su fazama tog procesa.

- Švedska agencija za zaštitu od zračenja razmatra zahtjev za izgradnju du-bokog geološkog odlagališta na odabranoj lokaciji u Forsmarku. Dovršetak izgradnje i stavljanje u pogon očekuju se do 2028. godine35.

- U Francuskoj bi se zahtjev za izgradnju mogao dostaviti tijekom 2017. i 2018. godine. Predviđa se da će pilot faza rada biti provedena od 2025. do 2035. godine, dok će komercijalna uporaba početi nakon 2035. godine36.

35 SWD(2016) 102 final od 4. travnja 2016., „Commission Staff Working Document, accompanying the document Communication from the Commission, Nuclear Illustrative Programme presented under Article 40 of the Euratom Treaty for the opinion of the European Economic and Social Committee” (Radni dokument osoblja Komisije koji prati dokument Komunikacija Komisije, Ogledni nuklearni program dostavljen na temelju članka 40. Ugovora o Euratomu radi dobivanja mišljenja Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora), str. 30.

36 http://www.developpement-durable.gouv.fr/Calendrier-du-projet.html-+.

http://www.developpement-durable.gouv.fr/Calendrier-du-projet.html



35Opažanja

- U Njemačkoj je „Komisija za skladištenje visoko radioaktivnog otpada” zadu-žena za izradu izvješća do kraja 2016. godine u okviru priprema za postupak odabira lokacije. U skladu s nacionalnim pravom, odluka o odabiru lokacije treba biti donesena do 2031. godine. Odlaganje najranije može započeti u razdoblju 2045. – 2050.37.

53 U skladu s Direktivom EU-a o radioaktivnom otpadu iz 2011. države članice morale su do kolovoza 2015. godine pripremiti nacionalni program, uključujući planove za konačno odlaganje. Komisija je obvezna izvijestiti Parlament i Vijeće o provedbi ove direktive, ali to još nije učinila38.

54 Analizirali smo pojedinačne nacionalne programe triju država članica i došli do zaključka da su Litva, Bugarska i Slovačka tek počele raspravljati o mogućim rješe-njima za konačno odlaganje, što znači da su razgovori u fazi osmišljavanja.

55 U bugarskom nacionalnom programu navedene su tri mogućnosti za rješavanje pitanja visoko radioaktivnog otpada, uključujući istrošeno gorivo:

- prerada u drugim državama,

- sudjelovanje u regionalnim ili međunarodnim rješenjima za konačno odlaga-nje, bez ugrožavanja provedbe nacionalnog programa,

- odlaganje visoko radioaktivnog otpada u Bugarskoj.

Bugarska nadležna tijela s kojima smo razgovarali tijekom revizije naginjala su drugoj, regionalnoj mogućnosti jer su zabrinuta zbog malih nuklearnih ka-paciteta svoje zemlje, njezinih geoloških i klimatskih uvjeta, zakonodavstva, javnog mišljenja, financijskih sposobnosti i količine visoko radioaktivnog otpada. Očekuje se da će konačna odluka o odabiru rješenja biti donesena do 2030. godine. U okviru nacionalnog programa kao privremeno rješenje predviđa se izgradnja objekta za skladištenje prije odlaganja.

37 Prozesswege zu einer sicheren Lagerung hoch radioaktiver Abfälle unter Aspekten der Rückholbarkeit/Bergbarkeit/Reversibilität, Papier der Vorsitzenden unter Einbeziehung von Kommentaren weiterer Mitglieder der AG 3, internetska adresa: www.endlagerbericht.de, kojoj je pristupljeno 11. travnja 2016., str. 4.

38 Članak 14. stavak 1. Direktive Vijeća 2011/70/Euratom.

http://www.endlagerbericht.de

http://www.endlagerbericht.de

36Opažanja

56 U litavskom nacionalnom programu donesenom u prosincu 2015. predviđena je izgradnja konačnog odlagališta u Litvi. Međutim, litavska nadležna tijela s kojima je proveden razgovor zabrinuta su iz istih razloga kao i bugarska nadležna tijela te su naginjala regionalnom programu.

57 U slovačkom nacionalnom programu navedene su dvije mogućnosti:

- odlaganje u duboko geološko odlagalište u Slovačkoj, za koje je procjena troškova obuhvaćena programom,

- nadzor i potpora izgradnji međunarodnog odlagališta.

58 Nijedna od triju država članica nije navela koja regija ili zemlje mogu biti uključe-ne u potencijalno regionalno rješenje ili drugo rješenje na razini EU-a.

U gotovo svim ključnim infrastrukturnim projektima za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona došlo je do kašnjenja

59 U svrhu utvrđivanja napretka koji je u postupku stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona postignut od 2011. godine, prikupili smo podatke na uzorku od 18 ključnih infrastrukturnih projekata za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona te pratećih projekata financiranih sredstvima iz programa pomoći EU-a u svakoj od triju država članica (vidjeti prilog VI.)39.

60 Došlo je do kašnjenja u gotovo svim uzorkovanim ključnim infrastrukturnim projektima za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona u razdoblju 2011. – 2015. Kako je vidljivo iz priloga VI., od početka njihove provedbe do kraja 2015. godine ukupna kašnjenja zajedno iznose otprilike 10 godina. Ta kašnje-nja jedan su od glavnih razloga zašto je Litva od našeg posljednjeg izvješća iz 2011. godine odgodila datum konačnog stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona za još devet godina. Konačni rok za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona u Litvi sada je 2038. godina.

39 Na tih 18 projekata otpada 587 milijuna eura doprinosa EU-a aktivnostima stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona, odnosno otprilike 37 % ugovorenih financijskih sredstava EU-a (ne uključujući mjere ublažavanja) od 2001. godine.

37Opažanja

61 U našem izvješću iz 2011. godine navedeno je da provedba projekta za izgradnju privremenog objekta za skladištenje istrošenog goriva u Litvi (vidjeti sliku 12.) kasni 4 godine, kako je navedeno u tablici 6. Otada se kašnjenje povećalo za još 6 godina. Od 2011. do 2014. godine projekt je napredovao izrazito sporo. Tek na početku 2013. godine donesene su određene odluke zbog kojih je projekt ponovno pokrenut i njime je ostvaren određeni napredak. Zbog kašnjenja u provedbi projekta nije provedeno uklanjanje goriva iz reaktora (vidjeti projekt 1. u prilogu V.).

Slik

a 12

. Privremeni objekt za skladištenje istrošenog goriva u nuklearnoj elektrani Ignalina u Litvi

© NE Ignalina. © NE Ignalina.

62 Još jedan ključni projekt u Litvi, objekt za ponovnu obradu i skladištenje kru-tog otpada, kasni dodatnih 5 godina od naše posljednje revizije, čime se ukupno trajanje kašnjenja popelo na 9 godina. Riješeni su povezani trgovački sporovi s izvođačem, a iz programa pomoći EU-a isplaćeno je 55 milijuna eura naknade. Dodatnih 17,9 milijuna eura izdvojeno je za predviđene rizike.

63 Glavni razlozi kašnjenja u Litvi obuhvaćali su ugovorne sporove, nedovoljne infor-macije o izgradnji elektrane, nepotpune podatke o objektu i istrošenom gorivu te nedostatnu koordinaciju i nadzor nad radom podizvođača.

38Opažanja

64 Iako je u Bugarskoj i Slovačkoj također došlo do kašnjenja u provedbi projekata, ona nisu dovela do odgode planiranog krajnjeg datuma stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona. U Slovačkoj je krajnji rok i dalje 2025. godina. U Bugar-skoj je taj datum čak pomaknut 5 godina unaprijed, odnosno s 2035. na 2030. go-dinu, iako se to može pripisati nacionalnoj strategiji za gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom iz 2011. godine u kojoj je donesena službena odluka o krajnjem statusu napuštenog područja, čime je uklonjena mogućnost dobivanja statusa nerazvijenog područja, koji bi zahtijevao više vremena.

65 U Bugarskoj primjeri kašnjenja projekata obuhvaćaju sljedeće:

- Dovršetak izgradnje ključnog objekta za gospodarenje radioaktivnim otpa-dom, odnosno nacionalnog objekta za odlaganje nisko i srednje radio-aktivnog otpada, planiran je za 2015. godinu (vidjeti tablicu 4. i sliku 13.). Međutim, postupak kasni 6 godina, ponajprije zbog odbijanja procjene učin-ka na okoliš, koja se morala obaviti ispočetka te čija izrada i dalje traje. Sada je krajnji rok za dovršetak objekta 2021. godina (vidjeti projekt 11. u prilogu V.).

Lokacija namijenjena izgradnji nacionalnog objekta za odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada u Bugarskoj

Slik

a 13

.

© SERAW.

- Izgradnja objekta za taljenje plazmom, odnosno objekta za obradu i kon-dicioniranje krutog otpada s visokim koeficijentom smanjenja zapremnine, kasni gotovo 5 godina. Do toga je došlo zbog izazova u utvrđivanju prvih tehnoloških rješenja svoje vrste, promjena u regulatornom okviru koje su dovele do triju izmjena u dizajnu objekta te žalbe u vezi s procjenom učinka na okoliš. Građevinska dozvola izdana je 14. svibnja 2015. te se dovršetak očekuje u lipnju 2017. (vidjeti sliku 14. te projekt 11. u prilogu V.).

39Opažanja

66 U Slovačkoj je dovršetak projekta za dekontaminaciju primarnog kruga (vidjeti sliku 15.), koji mora biti dovršen prije rastavljanja jezgre zgrade reaktora, prvotno bio predviđen za 2014. godinu. Budući da je nekoliko tehničkih izazova i dalje neriješeno, krajem siječnja 2016. i dalje nije bio poznat datum konačnog dovršetka projekta, kao ni posljedice koje će takvo kašnjenje imati na troško-ve i ukupni raspored stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona (vidjeti projekt 16 u prilogu V.).

Pripremni radovi za postavljanje objekta za taljenje plazmom

Reaktor tipa VVER 440/230 i glavni dijelovi primarnog rashladnog kruga

Slik

a 14

.Sl

ika

15.

© SERAW.

© Javys.

40Opažanja

67 Iz prethodno navedenih primjera vidljivo je da postoje različiti razlozi za kašnje-nja do kojih je došlo u trima državama članicama, uključujući:

- izazove u utvrđivanju i provedbi prvih tehnoloških rješenja svoje vrste,

- nepotpune podatke o prethodnom radu i nedostatne informacije o izgradnji elektrane,

- nepotpuni inventar i/ili nepotpunu karakterizaciju otpada, posebice za zgra-de reaktora.

68 U nekim je slučajevima napredak projekta otežan zbog potrebe za osjetnim izmjenama planova ili čak potpunim prekidom projekata, unatoč činjenici da su prijedlozi prethodno prošli nekoliko krugova pregleda. To upućuje na činjenicu da su postojale poteškoće u odabiru i izradi projekata. Nadalje, to također upuću-je na izazove s kojima se ministarstva, nacionalna tijela i krajnji korisnici suočava-ju dok stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona napreduje prema ključnoj fazi koja obuhvaća postupanje sa zgradama reaktora te u kojoj je potrebno po-sebno znanje i iskustvo za rastavljanje, premještanje i pohranjivanje konstrukcija i dijelova iz kontroliranog područja.

69 Istodobno dolazi do toga da se dionici, posebice nositelji dozvola za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona, oslanjaju na vanjske stručnjake kao što su savjetnici, inženjeri i pravnici (vidjeti tablicu 7. za troškove vanjskih stručnjaka). Iako je korištenje uslugama vanjskih stručnjaka propisano pravilima EBRD-a te je bilo nužno u fazama planiranja i rane provedbe, angažiranje stručnjaka treba se s godinama smanjiti jer se znanje prenosi na lokalno osoblje.

Troškovi vanjskih stručnjaka u razdoblju 2001. – 2015. i njihov udio u potpori EU-a dodijeljenoj stavljanju nuklearnih postrojenja izvan pogona

Ignalina, Litva2001. – 2016.

Kozloduj, Bugarska2001. – 2015.1

Bohunice, Slovačka2003. – 2016.

u milijunima eura % potpore EU-a u milijunima eura % potpore EU-a u milijunima eura % potpore EU-a

75 9 99 20 45 9

1 Brojke za Bugarsku obuhvaćaju jedan ugovor za jedinicu za upravljanje projektima u razdoblju 2016. – 2019.

Izvor: Sud, na temelju projektnih podataka koje su dostavila provedbena tijela i izvješća o praćenju projekata za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona.

Tabl

ica

7.

41Opažanja

70 Osim toga, rizik predstavlja i manjak kvalificiranih i iskusnih inženjera na razini cijelog EU-a. To je posebice slučaj u Litvi, koja se suočava s nedostatkom međuna-rodnog iskustva u rastavljanju reaktora tipa RBMK, koji je prvi reaktor svoje vrste koji se stavlja izvan pogona (vidjeti odlomak 2.)40.

71 Ove tri države članice nastoje ojačati svoje tehničke kapacitete i poboljšati raz-mjenu znanja. Na primjer:

- U Bugarskoj su u travnju 2013. godine spojene dvije različite jedinice za upravljanje projektima odgovorne za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona i izgradnju nacionalnog objekta za odlaganje nisko i srednje radio-aktivnog otpada te su one postale dio SERAW-a, tijela koje je nositelj dozvole za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona. Vanjski savjetnik koji je pružao pomoć ovoj integriranoj jedinici za upravljanje projektima uklopljen je u organizacijsku strukturu SERAW-a. Osoblje vanjskog savjetnika koje se nalazi na lokaciji radi u paru s lokalnim kolegama za svaki projekt. Ovlast za konačno donošenje odluka povjerena je voditelju jedinice za upravljanje projektima, koji je lokalni zaposlenik SERAW-a. To je dovelo do povećanja odgovornosti i vlasništva.

- U Slovačkoj je JAVYS a.s., slovačko državno poduzeće odgovorno za stav-ljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona i gospodarenje radioaktivnim otpadom, u ožujku 2015. godine organiziralo dvodnevni seminar za razmjenu znanja s predstavnicima nuklearnih elektrana Ignalina, Bohunice i Kozloduj, EBRD-a, Europske komisije i slovačkog ministarstva gospodarstva.

40 Manjak kvalificiranih inženjera naglašen je u izvješću Europske komisije pod naslovom „Putting into perspective the supply of and demand for nuclear experts by 2020 within the EU-27 Nuclear Energy Sector” (Pravo stanje ponude i potražnje stručnjaka za nuklearnu energiju do 2020. godine u sektoru nuklearne energije u 27 država članica EU-a), 2012.

42Opažanja

Procijenjeni trošak stavljanja izvan pogona iznosit će barem 5,7 milijardi eura, odnosno dvostruko više ako se uključe troškovi konačnog odlaganja

72 U prethodnom izvješću utvrdili smo da su sva tri nacionalna plana za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona i njihove procjene troškova bila nepotpuna. Utvrđen je značajan manjak financijskih sredstava. Ovom smo revizijom analizi-rali na koji su se način troškovi stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona i razina dostupnog financiranja mijenjali, kako na razini EU-a tako i na nacional-noj razini. Također smo nastojali procijeniti ukupni trošak, uključujući konačno odlaganje, s kojim će se suočiti te tri države članice te analizirati načine na koji su knjižene obveze za buduće troškove.

Od 2010. godine ukupni procijenjeni troškovi stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona porasli su za 40 % i sad iznose 5,7 milijardi eura

73 U prethodnom izvješću predložili smo sveobuhvatnu procjenu troškova koji pro-izlaze iz stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona. Tijekom 2014. godine dr-žave članice ažurirale su procjene troškova stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona utvrđene u planovima za konačno stavljanje izvan pogona, koje su pret-hodno podnijele Komisiji. Slovačka je 2015. godine unijela daljnje manje izmjene. U ažuriranim procjenama, čija je svrha bila dati širu sliku, troškovi su porasli za 40 %, s 4,1 milijarde eura koliko su iznosili 2010. godine na 5,7 milijardi eura koliko su iznosili 2015. godine. Povećanje je bilo najveće u razdoblju 2010. – 2011. (vidjeti sliku 16.). Postojale su značajne razlike između triju država članica. Najveći dio procijenjenog povećanja troškova, povećanje od 67 % u razdoblju 2010. – 2015., odnosi se na Litvu. U istom je razdoblju također povećana procjena troškova za Bohunice u Slovačkoj, i to za 30 %. Procjena troškova za bugarski Kozloduj većim je dijelom ostala nepromijenjena. Nakon početnog povećanja 2011. godine, pro-cjenom troškova izrađenom nakon donošenja odluke za pomicanje roka unapri-jed utvrđeno je smanjenje troškova za 136 milijuna eura (vidjeti odlomak 64.).

74 Od 2011. godine sve su tri države članice u svojim planovima za konačno stavlja-nje nuklearnih postrojenja izvan pogona poboljšale pristup provođenju procjene troškova aktivnosti stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona. Sada koriste najnoviju metodologiju poznatu pod nazivom „međunarodna struktura za pro-cjenu troškova stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona”41. Međutim, i dalje postoji nesigurnost u pogledu potpunog popisa aktivnosti i povezanih troškova u okviru rastavljanja pojedinačnih zgrada reaktora, posebice jer ni za jednu od lokacija još nije obavljen sveobuhvatni inventar i radiološka karakterizacija kon-troliranog područja (vidjeti odlomak 32.).

41 Razvijena u suradnji s Europskom komisijom, IAEA-om i Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj u svrhu postizanja veće usklađenosti u pogledu procjene troškova aktivnosti stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona.

43Opažanja

Države članice, posebice Litva, suočavaju se s financijskim izazovima

75 Za sve tri države članice usporedili smo procjene troškova i dostupna financijska sredstva utvrđena tijekom posljednje revizije s najnovijim brojčanim podatcima dostupnima tijekom provedbe ove revizije. Trenutačno su financijska sredstva EU-a za aktivnosti stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona osigurana do 2020. godine. Međutim, raspoloživim nacionalnim financijskim sredstvima i finan-cijskim sredstvima EU-a od 4,0 milijarde eura ne pokriva se procijenjeni ukupni trošak od 5,7 milijardi eura, u koji nije uključen trošak konačnog odlaganja (vidjeti tablicu 8. i sliku 17.). Stoga postoji manjak financijskih sredstava u iznosu od 1,7 milijardi eura do završetka stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona. Na Litvu se odnosi 93 % ovog manjka financijskih sredstava.

Slik

a 16

. Procijenjeni troškovi stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona u razdoblju 2010. – 2015.

Izvor: brojčani podatci iz 2010.: planovi za konačno stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona. Brojčani podatci iz 2011.: ažurirane procjene predstavljene Odboru za program pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona na sastanku održanom u ožujku 2011. godine. Brojčani podatci iz 2015.: ažurirani planovi za konačno stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona, godišnji programi rada za 2015. godinu te, za Slovačku zbog ažuriranja, nacrt godišnjeg programa rada za 2016. godinu.

2 930

3 376

1 118 1 243

1 107 950

1 239

500

1 000

1 500

2 000

2 500

3 000

3 500

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

(u milijunima eura)

2 019

1 146

Ignalina, Litva

Kozloduj, Bugarska

Bohunice, Slovačka

44Opažanja

Procijenjeni ukupni troškovi stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona te manjak financijskih sredstava, 2011. i 2015.

(u milijunima eura)

Ignalina,Litva

Kozloduj,Bugarska

Bohunice,Slovačka Ukupno

2011. 2015. 2011. 2015. 2011. 2015. 2011. 2015.

Procijenjeni troškovi 2 930 3 376 1 243 1 107 1 146 1 239 5 319 5 722

Dodijeljena nacionalna financijska sredstva1 83 262 171 348 231 476 485 1 086

Dodijeljena financijska sredstva EU-a 1 367 1 553 493 731 489 671 2 349 2 955

Manjak financijskih sredstava 1 480 1 561 579 28 426 92 2 485 1 681

1 Dodijeljena nacionalna financijska sredstva mogu se sastojati od sredstava namjenskih fondova uspostavljenih za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona, namjenskih javnih rashoda ili mogu potjecati iz drugih nacionalnih izvora.

Izvor: 2011.: ažurirane procjene predstavljene Odboru za program pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona na sastanku održa-nom u ožujku 2011. godine. 2015.: tijela države članice, ažurirani planovi za konačno stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona i godišnji programi rada za 2015. godinu te, za Slovačku zbog ažuriranja, nacrt godišnjeg programa rada za 2016. godinu.

Tabl

ica

8.Sl

ika

17. Prikaz manjka financijskih sredstava za 2011. i 2015. godinu u svakoj od triju država

članica

Izvor: na temelju tablice 8.

51 %

46 %

47 %

3 %

37 %

7 %

0

1 000

2 000

3 000

2011. 2015. 2011. 2015. 2011. 2015.

Ignalina, Litva Kozloduj, Bugarska Bohunice, Slovačka

(u milijunima eura)

Nacionalna financijska sredstva

Financijska sredstva EU-a

Manjak financijskih sredstava

45Opažanja

U Litvi postoje osjetna povećanja troškova i znatan manjak financijskih sredstava

76 Procjene ukupnih litavskih troškova stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogo-na za 2015. godinu povećale su se za 15 % u odnosu na 2011. godinu, no za 67 % u odnosu na 2010. godinu, što je iznos od 3,4 milijarde eura. Litavske su vlasti ta povećanja troškova pripisale troškovima radne snage, odgodi konačnog datu-ma stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona te prekoračenjima troškova u većim infrastrukturnim projektima za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona. Kategorija troška inflacije činila je 26 % preostalog troška stavljanja izvan pogona do 2038. godine, odnosno 695 milijuna eura. To je izračunano na temelju godišnje procjene od 3 %. Međutim, u vrijeme dok je država članica vršila izračun Središnja banka Republike Litve procijenila je prosječnu stopu inflacije za 2015. godinu, pri čemu se u obzir uzimaju 2013. i 2014. godina, na 1,5 %.

77 Također smatramo da razina povećanja troškova upućuje na loše početno plani-ranje. Primjerice, ažuriranje plana za konačno stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona iz 2014. godine obuhvaćalo je 15 aktivnosti stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona koje prethodno nisu bile uzete u obzir, a čiji je ukupni trošak iznosio 318 milijuna eura.

78 Analizom koju smo proveli nad ključnim infrastrukturnim projektima u Litvi od početka njihove provedbe do kraja 2015. godine potvrđena su velika povećanja troškova u tim projektima (vidjeti prilog VI.). Neke od tih dodatnih troškova uzro-kovala su kašnjenja projekata. Primjerice, kašnjenje u provedbi projekta izgradnje objekta za privremeno skladištenje istrošenog goriva utjecalo je na napredak u uklanjanju goriva iz reaktora te je do kraja 2014. godine uzrokovalo dodatne troškove održavanja koji su premašivali 61,3 milijuna eura (vidjeti odlomak 61.) i doprinijelo odgađanju krajnjeg roka stavljanja nuklearnog postrojenja izvan pogona.

79 Općenito govoreći, broj zaposlenika u elektrani koja se stavlja izvan pogona vje-rojatno će ostati na razini broja zaposlenika operativne elektrane dok se gorivo ne ukloni iz reaktora. Nakon toga bi se broj zaposlenika trebao postupno smanji-vati tijekom postupka stavljanja elektrane izvan pogona.

46Opažanja

80 Broj zaposlenika smanjio se u svim elektranama (vidjeti tablicu 9.). Međutim, Ignalina u Litvi, u kojoj je gorivo uklonjeno iz samo jedne reaktorske jezgre od njih dvije, i dalje ima dozvolu za rad, dok je broj zaposlenika, a samim time i troš-kova koje financira EU, i dalje visok. Trećina zaposlenika i dalje radi na sigurnom održavanju elektrane. U Bugarskoj i Slovačkoj bilo je moguće pronaći alternativni posao na istoj lokaciji, i to na nuklearnim reaktorima koji su i dalje bili potpuno operativni. U Litvi, u kojoj se nuklearna energija više ne proizvodi, to nije bilo moguće.

Tabl

ica

9. Broj zaposlenika u vrijeme zatvaranja reaktora i 2015. godine

Broj zaposlenika Dodijeljena potpora EU-a

(u milijunima eura)3za vrijeme potpu-ne operativnosti1 2015.

Ignalina, Litva(2 reaktorske jedinice) 3 517 2 1272 171

Kozloduj, Bugarska(4 reaktorske jedinice) 1 400 650 130

Bohunice, Slovačka(2 reaktorske jedinice) 1 060 239 45

Ukupno 5 977 3 016 346

1 Broj pri potpunoj operativnosti na dan 31.12.2004. za Ignalinu, na dan 31.12.2002. za Kozlo-duj te na dan 1.4.2006. za Bohunice.

2 Od zaposlenika u Ignalini, njih 1377 radilo je na stavljanju nuklearnih postrojenja izvan pogona, a 701 na sigurnom održavanju.

3 Brojčanim podatcima za Ignalinu obuhvaćena je potpora EU-a od zatvaranja prve jedinice 2005. do 2016. godine, za Kozloduj od zatvaranja prve jedinice 2003. do 2017. godine, za Bohunice od zatvaranja prve jedinice 2008. do 2016. godine.

Izvor: Sud, na temelju brojčanih podataka koje su dostavila tijela država članica.

81 Od našega posljednjeg izvješća poboljšalo se upravljanje radnom snagom u Ignalini. Primjerice, uprava u nuklearnoj elektrani Ignalina uvela je strategiju angažiranja vanjskih stručnjaka. Njome je obuhvaćeno analiziranje nekoliko ak-tivnosti, kao što su održavanje opreme i dekontaminacija zgrada s neograničenim pristupom, te odlučivanje o tome bi li bilo isplativije nabaviti povezane usluge ili interno omogućiti osoblje za njih.

47Opažanja

82 Međutim, nije se vanjski vrednovalo je li trenutačan broj zaposlenika odgovaraju-ći te zasad ne postoji detaljan plan radnih mjesta kojim bi bio obuhvaćen cjelo-kupan postupak stavljanja izvan pogona. S obzirom na nedovoljno sufinanciranje te gospodarske i društvene izazove na lokalnoj razini u pogledu stavljanja izvan pogona Ignaline u Litvi, postoji rizik od toga da će broj zaposlenika prekoračiti potrebe programa za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona te da će se financijska sredstva EU-a namijenjena stavljanju nuklearnih postrojenja izvan pogona iskoristiti za potporu takvu zapošljavanju.

83 Kako je navedeno u tablici 8. i odlomku 76., manjak financijskih sredstava u Litvi znatno je porastao od našega posljednjeg izvješća. Tijekom razgovora s litavskim predstavnicima spomenuo se Protokol br. 4, priložen ugovoru o pristupanju te zemlje EU-u, i tumačenje Litve da će EU i dalje financirati povećane troškove projekta za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona42. U procjeni učinka Komisije iz 2011. godine tvrdi se da, na temelju njihovih potreba, za razdoblje 2014. – 2020. potporu treba pružiti svim trima državama članicama, ali nakon 2020. godine Komisija „ne planira daljnje pružanje financijske potpore EU-a” (vidjeti odlomak 10.)43.

Manji manjak financijskih sredstava i dalje postoji u Bugarskoj i Slovačkoj, iako su se procjene znatno mijenjale tijekom vremena

84 Zbog dodjele financijskih sredstava EU-a za razdoblje 2014. – 2020. manjak financijskih sredstava koji je zabilježen u našemu prethodnom izvješću znatno se smanjio: u Bugarskoj na 28 milijuna eura i Slovačkoj na 92 milijuna eura. Međutim, procjene troškova i manjka financijskih sredstava drastično su se mijenjale. Na primjer:

- Procjena bugarskih nadležnih tijela u pogledu manjka financijskih sredsta-va znatno se smanjila, s 230 milijuna eura u rujnu 2014. godine na 28 mili-juna eura krajem 2015. godine, uglavnom zbog uključivanja troškova koje je snosila nuklearna elektrana Kozloduj za pripremne aktivnosti stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona koje nisu uzete u obzir u prethodnim izračunima. S druge strane, podatci Komisije krajem 2015. godine pokazali su manjak od 150 milijuna eura.

- Prema podatcima Komisije, u Slovačkoj je krajem lipnja 2015. godine manjak financijskih sredstava iznosio 193 milijuna eura, dok je u nacrtu godišnjeg programa rada za 2016. godinu ta brojka iznosila 92 milijuna eura.

42 Članak 3. Protokola br. 4 o nuklearnoj elektrani Ignalina u Litvi (SL L 236, 23.9.2003.) navodi se da je stavljanje nuklearne elektrane Ignalina izvan pogona „dugotrajne prirode i […] predstavlja izuzetan financijski teret za Litvu koji nije razmjeran njezinoj veličini i gospodarskoj snazi ” te da „Unija, iz solidarnosti s Litvom, pruža odgovarajuću dodatnu pomoć Zajednice naporima stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona nakon 2006. godine”. U Protokolu se također navodi da se „za razdoblje sljedeće financijske perspektive, odgovarajuće određuju ukupna prosječna odobrena sredstva za produženi program Ignalina”.

43 SEC(2011) 1387 final od 24. studenoga 2011. Radni dokument osoblja Komisije, „Impact assessment- Accompanying document to the Proposal for a Council Regulation on Union support for the nuclear decommissioning assistance programmes in Bulgaria, Lithuania and Slovakia” (Procjena učinka – prateći dokument Prijedlogu uredbe Vijeća o potpori Unije za programe pomoći za stavljanje izvan pogona nuklearnih postrojenja u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj).

48Opažanja

85 Takve razlike između nacionalnih podataka i podataka Komisije dovode u pitanje pouzdanost i utemeljenost upotrijebljenih metodologija izračuna. Osim toga, znatne izmjene brojki upućuju na to da u vrijeme revizije ni nacionalni dionici ni Komisija još nisu bili temeljito provjerili procjene prikazane u planovima za konačno stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona.

Procjena planova financiranja i stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona koju je provela Komisija bila je neprikladna

86 Djelomično kao odgovor na preporuke iz našega prethodnog izvješća, zako-nodavnim okvirom za financijsko razdoblje 2014. – 2020. uvedena su tri ex ante uvjeta44 (vidjeti okvir 1.). Oni čine preduvjete za isplatu svih novih financijskih sredstava za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona u okviru postojećega višegodišnjeg financijskog okvira namijenjenog osiguravanju djelotvorne i učin-kovite uporabe sredstava EU-a.

44 Vidjeti COM(2011) 783 final, uredbe Vijeća (Euratom) br. 1368/2013 i (Euratom) br. 1369/2013 te Provedbenu odluku Komisije C(2014) 5449.

Okv

ir 1

.

Ex ante uvjeti

Tri predmetne države članice dužne su poduzeti odgovarajuće mjere za ispunjavanje ex ante uvjeta do 1. siječnja 2014.:

1. usklađivanje s pravnom stečevinom Ugovora o Euratomu u području nuklearne sigurnosti, osobito u vezi s prenošenjem u nacionalno pravo Direktive 2009/71/Euratom i Direktive 2011/70/Euratom,

2. uspostavu, u nacionalnom okviru, plana financiranja koji će utvrditi pune troškove i procijenjene izvore financiranja koji su potrebni za sigurno dovršenje stavljanja nuklearnih reaktora izvan pogona, uključujući zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada, u skladu s ovom Uredbom,

3. podnošenje Komisiji revidiranog detaljnog plana stavljanja izvan pogona, razloženog na razinu aktivnosti stavljanja izvan pogona, uključujući raspored i odgovarajuće strukture troškova koji se temelje na među-narodno priznatom standardu za procjenu troškova stavljanja izvan pogona.

Izvor: članak 4. Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1368/2013 i Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1369/2013.

49Opažanja

87 Prije nego što je Komisija u listopadu 2014. godine donijela svoju odluku o finan-ciranju godišnjeg programa rada iz 2014. godine trebala je procijeniti jesu li dr-žave članice poduzele odgovarajuće mjere za ispunjavanje tih uvjeta45. Međutim, utvrdili smo da procjena planova financiranja (drugi ex ante uvjet) koju je provela Komisija i detaljnih planova stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona (treći ex ante uvjet) nije bila prikladna. Našu je procjenu potkrijepilo izvješće Službe Europske komisije za unutarnju reviziju iz rujna 2015. godine. Primjerice, posto-jale su znatne izmjene ukupnih procjena troškova i financijskih podataka (vidjeti odlomak 84.) te, u nekim slučajevima, nije bilo detaljnih planova za određene troškove ili aktivnosti (vidi, primjerice, odlomak 79. o troškovima za osoblje). U godišnjem izvješće o radu GU-a za energetiku za 2015. godinu46 izražena je zadrška u vezi s prikladnošću procjene ex ante uvjeta koju je 2014. godine obavio GU za energetiku.

88 GU Komisije za energetiku izradio je akcijski plan za uklanjanje nedostataka koje je utvrdila Služba Komisije za unutarnju reviziju, određujući kraj listopada 2016. kao rok za dovršenje procjene ex ante uvjeta. Ključno je da Komisija dovrši tu procjenu i temeljito analizira planove financiranja i planove stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona za svaku državu članicu s obzirom na to da ti dokumen-ti čine temelj za buduće financiranje.

Velika većina troškova u svim trima državama članicama financira se iz proračuna EU-a

89 Sve tri države članice uspostavile su namjenske nacionalne fondove radi financi-ranja svojih nacionalnih politika za sigurno gospodarenje radioaktivnim otpadom i njegovo odlaganje te stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona. Međutim, sredstva u tim fondovima i dalje su ograničena, posebno u Litvi.

- U Litvi je nacionalni fond potpore stavljanju nuklearnih postrojenja izvan po-gona, koji je prvotno osnovan 1995. godine, primao doprinose od prihoda od rada nuklearne elektrane sve dok elektrana nije zatvorena krajem 2009. go-dine. Sada ovisi o prihodima od prodaje suvišne imovine te o vanjskim fondovima i kamatama ostvarenima na tom iznosu. U prošlosti se također upotrebljavao za financiranje aktivnosti koje nisu povezane sa stavljanjem nuklearnih postrojenja izvan pogona, kao što su preferencijalne tarife za električnu energiju i grijanje ili dodatna socijalna jamstva za bivše zaposle-nike. Prema procjeni Ministarstva energetike u fondu je 1. siječnja 2016. bilo 4 milijuna eura47.

45 Vidjeti članak 4. uredbi Vijeća (Euratom) br. 1368/2013 i (Euratom) br. 1369/2013.

46 Glavna uprava za energetiku, godišnje izvješće o radu za 2015., ref. Ares(2016)1 667 891, 8. travnja 2016.

47 U dokumentu SWD(2016) 102 final, str. 38. ovaj se fond ne spominje, ali se navodi brojka od 0,5 milijardi eura ukupnih raspoloživih sredstava. Nije jasno na što se ta brojka odnosi.

50Opažanja

- Godine 1999. Bugarska je osnovala nacionalni fond za gospodarenje radio-aktivnim otpadom te fond za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona. Oba fonda upotrebljavaju se za nuklearna postrojenja u Bugarskoj. Prvi se fond financira uglavnom doprinosima proizvođača radioaktivnog otpada, pri čemu najveći doprinos od 92 % daje nuklearna elektrana Kozloduj. Fond je potrošio 34,8 milijuna eura na jedinice 1. – 4. kao objekte za gospodarenje ra-dioaktivnim otpadom te je u njemu krajem 2015. godine bio 61 milijun eura. Drugi se fond financirao doprinosima operatora nuklearnih objekata. Kra-jem 2015. godine ukupna sredstva za jedinice 1. – 4. u Kozloduju iznosila su 156 milijuna eura.

- Godine 2010. Slovačka je uvela pristojbu za potrošnju električne energije za krajnje korisnike kako bi nadoknadila „povijesni manjak” te činjenicu da obveznim doprinosima operatora nuklearnih elektrana od 1995. godine nije prikupljeno dovoljno sredstava kako bi se financiralo stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona te konačno odlaganje istrošenog goriva. Sredstva iz nacionalnog fonda namijenjena stavljanju nuklearnih postrojenja izvan pogo-na predviđena za stavljanje nuklearne elektrane Bohunice V1 izvan pogona krajem 2014. godine iznosila su 290 milijuna eura.

90 Ukupnim raspoloživim nacionalnim sredstvima koja se sastoje od namjenskih sredstava i sredstava iz drugih nacionalnih izvora neće se pokriti ukupni troškovi stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona (vidjeti odlomak 67. i tablicu 8.). Nacionalnim sredstvima pokrilo bi se samo 31 % procijenjenih troškova u Bugar-skoj i 38 % u Slovačkoj, dok bi se nacionalnim sredstvima u programu EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona u Litvi pokrilo manje od 8 % uku-pnog troška stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona. Do danas se sred-stvima iz proračuna EU-a manjak financirao preko programa pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona.

91 Trenutačno države članice nisu pravno obvezne sufinancirati pomoć za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona ni na razini programa ni na razini pojedi-načnih projekata. S druge strane, uporabom europskih strukturnih i investicijskih fondova48 države članice obvezuje se da sufinanciraju programe ili projekte vlasti-tim sredstvima u određenom postotku. U našem prethodnom izvješću preporu-čuje se da Komisija, ako predlaže sredstva za financijski okvir 2014. – 2020., uzme u obzir ostale fondove EU-a, kao što su strukturni fondovi, kao i uvjete za isplatu iz fondova. Komisija se pridržavala te preporuke te je nastavila pružati pomoć mjerama ublažavanja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, ali je odlučila da će namjenska pomoć za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogo-na ostati zasebna, bez pristupa europskim strukturnim i investicijskim fondovima za stvarno stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona.

48 Europski strukturni i investicijski fondovi uključuju, između ostaloga, Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europski socijalni fond. Prije 2014. godine nazivali su se „strukturnim fondovima”.

51Opažanja

92 Obveza pružanja sufinanciranja važna je jer primateljima financijskih sredsta-va EU-a daje veći financijski poticaj da u upravljanju projektima nastoje postići vrijednost za uloženi novac i napreduju s programima. U relevantnim uredbama Vijeća za te programe pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona doista se priznaje važnost sufinanciranja te se navodi da se potpuno financiranje sredstvima EU-a treba odobriti samo „u dobro osnovanim iznimnim slučajevi-ma”49. No Komisija još nije utvrdila jasne smjernice o tome o kakvim je točno slučajevima riječ. To je potkrijepljeno izvješćem Službe Europske komisije za unutarnju reviziju iz rujna 2015. godine. Komisija je stoga dosad propustila priliku da potakne i poveća razinu sufinanciranja.

U slučaju uključivanja troškova konačnog odlaganja visoko radioaktivnog otpada ukupni bi se procijenjeni troškovi udvostručili

93 Ni u jednoj procjeni manjka financijskih sredstava koja se navodi u planovima za konačno stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona ne daje se cjelokupna slika troškova nakon zatvaranja elektrane s obzirom na to da ni u jednu nije uklju-čen trošak konačnog odlaganja istrošenog goriva.

94 Prema međunarodno priznatom načelu „onečišćivač plaća” države članice dužne su zajamčiti da operator izvršava svoje obveze kao onečišćivač te da izdvaja do-voljno financijskih sredstava za pokrivanje cjelokupnog troška stavljanja nuklear-nih postrojenja izvan pogona, uključujući konačno odlaganje istrošenog goriva (vidjeti odlomak 20.).

95 To se načelo odražava u Direktivi o radioaktivnom otpadu iz 2011. godine. Tom se direktivom od država članica zahtijeva da se pobrinu za to da su utvrđene sve ak-tivnosti gospodarenja radioaktivnim otpadom i istrošenim nuklearnim gorivom, uključujući konačno odlaganje, kao i da se u cijelosti procijeni njihov trošak te da na zahtjev budu dostupna odgovarajuća financijska sredstva50.

96 Nadalje, jedan od preduvjeta za financiranje u okviru programa pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona (vidjeti odlomke 86. – 88.) jest da države članice uspostave „u nacionalnom okviru, [plan] financiranja koji će utvr-diti pune troškove i procijenjene izvore financiranja koji su potrebni za sigurno dovršenje stavljanja nuklearnih reaktora izvan pogona, uključujući zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada”51.

49 Uvodna izjava 17. Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1368/2013 i uvodna izjava 15. Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1369/2013.

50 Vidjeti konkretno članak 12. Direktive Vijeća 2011/70/Euratom.

51 Vidjeti članak 4. Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1368/2013 i Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1369/2013.

52Opažanja

97 Izračunali smo procjenu troška konačnog odlaganja kako bismo dali cjelokupnu sliku troškova stavljanja predmetnih elektrana izvan pogona.

98 Kako je prikazano u tablici 10., izračunali smo da bi se, ako se uzmu u obzir troškovi povezani s konačnim odlaganjem, procijenjeni ukupni trošak stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona mogao udvostručiti te iznositi ukupno 11,4 milijarde eura za sve tri države članice.

Tabl

ica

10. Procjena troškova stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona, uključujući

odlaganje visoko radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva

(u milijunima eura)

Ignalina, Litva Kozloduj, Bugarska Bohunice, Slovačka Ukupno

Procjena troškova za 2015., bez odlaganja visoko radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva 3 376 1 107 1 239 5 722

Procjena troškova za konačno odlaganje visoko radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva iz tih osam reaktora1

2 610 1 590 1 466 5 666

Procjena troškova, uključujući odlaganje visoko radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva 5 986 2 697 2 705 11 388

Nacionalna financijska sredstva 262 348 476 1 086

Financijska sredstva EU-a 1 553 731 671 2 955

Manjak financijskih sredstava 4 171 1 618 1 558 7 347

1 Bilješka o procjeni troškova konačnog odlaganja.

Za Ignalinu u Litvi naša se procjena od 2 610 milijuna eura temelji na brojčanom podatku iz nacionalnog programa koji je naveden u Ogled-nom nuklearnom programu Komisije iz 2016. godine.

U bugarskom nacionalnom programu ne navodi se brojka za Kozloduj u Bugarskoj. Naša procjena od 1,59 milijardi eura temelji se na pro-cjeni od 3 milijarde eura za ukupan trošak nacionalnog objekta za odlaganje koja je provedena na temelju rasprava s bugarskim nacionalnim tijelima o slučaju Finske tijekom revizije. Podijelili smo 3 milijarde eura napola kako bismo odrazili udio jedinica 1. – 4. te ostalih operativnih jedinica 5. i 6. Nismo uzeli u obzir nikakve planove za buduće jedinice ili postrojenja s obzirom na to da oni zasad nisu konkretni.

Za Bohunice u Slovačkoj naša procjena od 1,46 milijardi eura temelji se na procjeni slovačkih nadležnih tijela u iznosu od 4,4 milijarde eura za nacionalne troškove konačnog odlaganja, uz primjenu konzervativnijeg scenarija u kojemu preostale nuklearne elektrane u Slovačkoj imaju radni vijek od 60 godina. Iznos od 4,4 milijarde eura podijelili smo na tri dijela kako bismo trošak podijelili na jednake dijelove između dvije jedinice koje se stavljaju izvan pogona i četiri jedinice koje su trenutačno u pogonu. Za razliku od slovačkog nacionalnog programa, mi zbog kašnjenja u njihovoj izgradnji nismo uzeli u obzir dvije jedinice planirane za nuklearnu elektranu Mohovce. Da smo ih uzeli u obzir, na jedinice koje se stavljaju izvan pogona odnosio bi se udio od 16,3 % iznosa od 4,4 milijarde eura, što bi iznosilo 717 milijuna eura. U Oglednom nuklearnom programu Komisije iz 2016. godine navodi se iznos od 3,7 milijardi eura, što se vjerojatno odnosi na manje konzervativan scenarij o radnom vijeku elektrane od 40 godina.

Izvor: Sud, na temelju podataka Komisije, GPR-ova za 2015. i 2016. godinu nacionalnih dionika.

53Opažanja

99 Kad se uzme u obzir stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona i konačno odlaganje, Litva ima najveći udio u ukupnom manjku od 7,4 milijarde eura. Među-tim, znatni manjak pojavio bi se i za Bugarsku i za Slovačku (vidjeti sliku 18.).

Slik

a 18

. Manjak financijskih sredstava kad se uzme u obzir stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona i konačno odlaganje

Izvor: Sud, na temelju tablice 10.

0

1 000

2 000

3 000

4 000

5 000

6 000


58 %

70 %

60 %

(u milijunima eura)

Nacionalna �nancijska sredstvaFinancijska sredstva EU-a Manjak �nancijskih sredstava

52 MRS 37 „Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina” i IPSAS 19. Ne postoji konkretan međunarodni računovodstveni standard u pogledu stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona. Postoji standard o načinu izračuna statističkih informacija o troškovima stavljanja izvan pogona u okviru Europskog sustava računa, no u okviru njega ne postoji obveza knjiženja obveza za buduće troškove.

53 U skladu s MRS-om 37.10 obvezujući događaj je događaj koji stvara zakonsku ili izvedenu obvezu (npr. izgradnja nuklearne elektrane, stvaranje obveze za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona) i koji ima za posljedicu da subjekt nema druge stvarne mogućnosti nego tu obvezu podmiriti.

54 Prema MRS-u 37.40 rezerviranja za jedinstvene slučajeve (restrukturiranje, čišćenje okoliša, nagodba u sudskom postupku) mjere se prema najvjerojatnijem iznosu.

Obveze za buduće troškove nisu primjereno knjižene u trima državama članicama

100 U skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima52 obveze za koje se očekuje da će se pojaviti u budućnosti trebaju se evidentirati kao rezerviranja i priznati na bilanci stanja organizacije koja ih je obvezna platiti u sljedećim slučajevima:

- ako se trenutačna zakonska ili izvedena obveza pojavila kao rezultat prošlog događaja53,

- ako je plaćanje izgledno, tj. izglednije je da će se izvršiti nego da neće,

- ako se iznos može pouzdano procijeniti4.

54Opažanja

101 Ako se ne zadovolje ta tri uvjeta, obveze se navode kao „nepredviđene obveze” te se prikazuju izvan bilance stanja, primjerice u bilješkama uz računovodstve-nu dokumentaciju, osim ako se plaćanje smatra udaljenim pa u tom slučaju nije potrebno prikazivanje55.

102 Sukladno tome, troškovi stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona i troškovi konačnog odlaganja istrošenog goriva trebali bi se, stoga, kad je takvo plaćanje izgledno i kad se pouzdano može procijeniti, priznati kao obveze organizacije koja ih je obvezna platiti. Procjene troškova mogle bi se, primjerice, temeljiti na planu stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona. Točan računovodstveni tretman ovisi o pravnoj situaciji u pogledu obveze plaćanja i računovodstvenoj praksi koju je usvojila država članica ili organizacija56.

103 Od mjerodavnih tijela u državama članicama zatražili smo informacije o tome kako se knjiže obveze za troškove povezane sa stavljanjem nuklearnih postrojenja izvan pogona i konačnim odlaganjem istrošenog nuklearnog goriva.

104 Kako je prikazano u tablici 11., računovodstveni tretman razlikuje se među trima državama članicama te ovisi o tome jesu li troškovi povezani sa stavljanjem nuklearnih postrojenja izvan pogona ili konačnim odlaganjem. Troškovi stav-ljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona ne priznaju se kao rezerviranja na bilancama stanja u Litvi i prikazuju se samo manje nepredviđene obveze. Troškovi stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona ne priznaju se u računovodstve-noj dokumentaciji nuklearne elektrane Kozloduj u Bugarskoj te se samo djelo-mično priznaju u računovodstvenoj dokumentaciji nuklearne elektrane Bohunice u Slovačkoj.

105 Kad je riječ o troškovima konačnog odlaganja, mjerodavne organizacije u Litvi i Bugarskoj nisu priznale rezerviranja tih troškova na bilancama stanja niti su prikazale informacije u bilješkama uz računovodstvenu dokumentaciju. Samo su u Slovačkoj mjerodavne organizacije priznala rezerviranja u nacionalnom podra-čunu fonda za nuklearna postrojenja u pogledu troškova konačnog odlaganja.

55 U okviru MRS-a 37 objavljivanje nije obvezno ako je plaćanje udaljeno.

56 Neke su organizacije obvezne primjenjivati međunarodne računovodstvene standarde, dok druge organizacije smiju primjenjivati nacionalne računovodstvene standarde.

55Opažanja

106 Činjenicom da se budući troškovi sustavno ne priznaju kao rezerviranja i/ili se ne uključuju u bilješke uz računovodstvenu dokumentaciju ograničava se tran-sparentnost te otežava sposobnost mjerodavnih tijela da prikladno planiraju kako podmiriti buduće troškove stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona i troškove odlaganja.

Tabl

ica

11. Računovodstveni tretman obveza koje se odnose na stavljanje nuklearnih

postrojenja izvan pogona i konačnog odlaganja istrošenog goriva

Računovodstvena dokumentacija nuklearnih elektrana (bez konačnog odlaganja istrošenog nuklearnog goriva)

Računovodstvena dokumentacija fonda/ministarstva/dr-žave (uključujući konačno odlaganje istrošenog nuklearnog

goriva)

Ignalina, Litva

Nema priznatih rezerviranja.U bilješci s objašnjenjem navodi se da za rastavljanje nije dostupna pouzdana procjena. Stoga nisu prikazane nepredviđene obveze.

Nema priznatih rezerviranja.Manje nepredviđene obveze povezane sa stavljanjem nuklearnih postrojenja izvan pogona prikazuju se izvan bilance stanja (13 mili-juna eura) i povezane su s dodatnim socijalnim jamstvima za bivše zaposlenike nuklearne elektrane.

Kozloduj, Bugarska

Ne priznaju se ni rezerviranja za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona ni troškovi skladištenja i gospodarenja istroše-nim gorivom. Stoga je za računovodstvenu dokumentaciju iz 2014. godine neovisni revizor izrazio uvjetno mišljenje.

Prihodi i rashodi nacionalnih fondova za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona i radioaktivni otpad uključeni su u ra-čunovodstvenu dokumentaciju godišnjeg proračuna ministarstva energetike. Svi neiskorišteni dijelovi obračunanih financijskih sredstava, uključujući sredstva iz prethodnih godina, prikazuju se izvan bilance stanja.

Bohunice, Slovačka Djelomično priznato, ali nije određen za Bohunice V1. Preliminarne informacije o konačnom odlaganju uključene u podra-

čun nacionalnog fonda za nuklearna postrojenja.


56Zaključci i preporuke

107 Namjenskim programima EU-a za financiranje postupka stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona nisu stvoreni pravi poticaji za pravodobno i isplativo stavljanje izvan pogona. Otkad smo objavili naše prethodno izvješće na ovu temu 2011. godine postignut je određeni napredak u pogledu stavljanja izvan pogona nuklearnih elektrana Ignalina u Litvi, Kozloduj u Bugarskoj i Bohunice u Slovačkoj. Rastavljeni su ključni dijelovi u nekontroliranim područjima elektrana. Međutim, došlo je do kašnjenja u gotovo svim ključnim infrastrukturnim projektima za stav-ljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona, a tri predmetne države članice tek se trebaju suočiti s ključnim izazovima koji proizlaze iz rada u kontroliranim područ-jima. Iako tijela država članica tvrde da su elektrane nepovratno zatvorene, nisu u cijelosti postignuta sva očekivana ostvarenja na kojima Komisija temelji ocje-njivanje napretka prema nepovratnom zatvaranju. Manjak financijskih sredstava u Litvi povećao se od naše posljednje revizije te sada iznosi 1,6 milijardi eura. Procijenjeni troškovi stavljanja triju nuklearnih postrojenja izvan pogona ukupno će iznositi najmanje 5,7 milijardi eura, odnosno 11,4 milijarde eura ako se uključe troškovi konačnog odlaganja.

Od 2011. godine u području stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona ostvaren je određeni napredak, ali ključni izazovi tek predstoje

108 Od 2011. godine tri predmetne države članice rastavile su određene ključne di-jelove u nekontroliranom području te su, osim Litve, postigle određen napredak u ishođenju relevantnih dozvola za početak rada u kontroliranom području. Litva još nije dobila tu dozvolu, a njezino je izdavanje sada predviđeno za 2022. godi-nu, što je 10 godina kasnije nego što je prvotno planirano (vidjeti odlomke 40. i 42.).

109 Sva nacionalna tijela tvrde da postignuti napredak znači da je zatvaranje sada zapravo nepovratno. Međutim, očekivana ostvarenja prema kojima Komisija procjenjuje napredak prema nepovratnom zatvaranju dosad nisu u cijelosti postignuta ni u jednoj od triju elektrana. Projekti rastavljanja reaktorskih jez-gri / primarnih krugova još nisu dovršeni, a u zgradi reaktora dosad su obavljeni tek manji radovi. To znači da se sve tri države članice tek trebaju suočiti s ključnim izazovima rada u kontroliranim područjima, uključujući zgrade reaktora (vidjeti odlomke 38. – 42.).

110 Postignut je određeni napredak u uspostavljanju infrastrukture za gospodarenje otpadom, ali je u razdoblju 2011. – 2015. u tim trima državama članicama došlo do kašnjenja u brojnim ključnim infrastrukturnim projektima (vidjeti odlomak 43. i odlomke 59. – 71.). Do najvećih je kašnjenja došlo u Litvi, gdje se krajnji rok za stavljanje nuklearne elektrane izvan pogona od 2011. godine pomicao za još devet godina na 2038. godinu (vidjeti odlomke 59. – 63.).


111 U svim trima državama članicama i dalje postoje izazovi, kao što je oslanjanje na vanjske stručnjake (vidjeti odlomak 69.) i rad s prvim tehničkim rješenjima svoje vrste (vidjeti odlomke 67. i 68.). Manjak kvalificiranih i iskusnih inženjera u cijelom EU-u predstavlja rizik, posebno u Litvi (vidjeti odlomak 70.).

1. preporuka – Zajamčiti napredak u stavljanju nuklearnih postrojenja izvan pogona

Tri predmetne države članice trebale bi:

(a) dodatno poboljšati svoju praksu upravljanja projektima kako bi u planiranom roku uspostavile potrebnu infrastrukturu za gospodarenje otpadom i istroše-nim gorivom;

(b) poduzeti korake za jačanje vlastitih tehničkih kapaciteta kako bi se postigla veća ravnoteža između unutarnjih i vanjskih stručnjaka;

(c) pronaći bolje načine razmjene najbolje prakse i tehničkog znanja, kako me-đusobno, tako i sa širom zajednicom u području stavljanja nuklearnih postro-jenja izvan pogona u EU-u i izvan njega. Komisija bi to trebala omogućiti na isplativ način.

Rok za postizanje ciljne vrijednosti: do kraja 2017.

112 Projekti koji se financiraju u okviru programa pomoći EU-a za stavljanje nuklear-nih postrojenja izvan pogona nisu povezani s konačnim odlaganjem, nego samo s privremenim skladištenjem istrošenog nuklearnog goriva. Moguće je da će za izgradnju konačnog odlagališta istrošenog nuklearnog goriva biti potrebno nekoliko desetljeća i visoke razine financijskih obveza. To bi moglo uzrokovati poteškoće određenim zemljama koje proizvode male količine radioaktivnog otpada, koje imaju ograničena financijska sredstva ili nemaju odgovarajuće geološke uvjete. Razgovori u trima državama članicama o mogućim rješenjima za konačno odlaganje visoko radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, koja mogu biti nacionalna ili regionalna rješenja, i dalje su tek u fazi osmišljavanja (vidjeti odlomke 48. – 58.). Od Komisije se zahtijeva da izvješćuje o planovima država članica u tom pogledu, ali ona to još nije učinila (vidjeti odlomak 53.).


2. preporuka – Rješenja za konačno odlaganje istrošenog nuklearnog goriva

(a) Komisija bi zajedno sa svim relevantnim državama članicama EU-a trebala istražiti mogućnosti odlaganja istrošenog goriva i visoko radioaktivnog otpa-da, uključujući regionalna rješenja i ostala rješenja na razini EU-a, uzimajući pritom u obzir zaštitu, sigurnost i isplativost drugih mogućnosti. Komisija bi pregled tog pitanja trebala uključiti u svoje prvo izvješće Europskom parla-mentu i Vijeću o provedbi Direktive o radioaktivnom otpadu.

Rok za postizanje ciljne vrijednosti: započeti odmah; objava izvješća najkasni-je do sredine 2017.

(b) Tri navedene države članice istodobno bi trebale nastaviti s ostvarivanjem svojih planova za konačno odlaganje kako bi uspostavile potpunije procjene troškova i planove financiranja za odlaganje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada, kako je propisano Direktivom o radioaktivnom otpadu.

Rok za postizanje ciljne vrijednosti: do sredine 2017.

Procijenjeni trošak stavljanja izvan pogona iznosit će barem 5,7 milijardi eura, odnosno dvostruko više ako se uključe troškovi konačnog odlaganja

113 Procjene ukupnog troška stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona u trima programima od 2010. do 2015. godine povećale su se za 40 %, s 4,1 milijarde eura na 5,7 milijardi eura (vidjeti odlomke 73. i 74.). Ako se uključe troškovi povezani s konačnim odlaganjem istrošenog nuklearnog goriva, ukupan trošak mogao bi se udvostručiti te iznositi 11,4 milijarde eura (vidjeti odlomke 93. – 99.).

114 Trenutačno raspoloživa nacionalna financijska sredstva i financijska sredstva EU-a u iznosu od 4,0 milijarde eura nisu dovoljna za pokrivanje procijenjenog ukupnog troška od 5,7 milijardi eura, u koji nije uključen trošak konačnog odlaganja. Stoga postoji manjak financijskih sredstava u iznosu od 1,7 milijardi eura do završetka stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona. Od ukupnog manjka financijskih sredstava na Litvu se odnosi 93 %, što je manjak od 1,6 milijardi (vidjeti odlomke 73. – 85.). Manjak financijskih sredstava koji se procjenjuje za Bugarsku iznosi 28 milijuna eura, a za Slovačku 92 milijuna eura (vidjeti odlomak 84.).


115 Prema međunarodno priznatom načelu „onečišćivač plaća”, države članice dužne su zajamčiti da operatori nuklearnih elektrana izvršavaju svoje obveze kao oneči-šćivači te da izdvajaju dovoljno financijskih sredstava za pokrivanje cjelokupnog troška stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona i konačnog odlaganja (vidjeti odlomke 20. i 93.). Trima lokacijama upravljaju državna poduzeća. Sve tri države članice uspostavile su namjenske nacionalne fondove radi financiranja svojih nacionalnih politika za sigurno gospodarenje radioaktivnim otpadom i nje-govo odlaganje te stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona. Međutim, do danas se nacionalni fondovi u trima programima za stavljanje nuklearnih postro-jenja izvan pogona nisu dovoljno iskorištavali, a sredstva u tim fondovima i dalje su ograničena, posebno u Litvi (vidjeti odlomke 89. – 92.).

116 Slijedom toga, sufinanciranje projekata nacionalnim sredstvima bila je rijetka iznimka, a ne pravilo. Iako, za razliku od ostalih fondova EU-a, u tim programima ne postoji pravna obveza sufinanciranja projekata, u skladu s pravnom osnovom potpuno financiranje projekata sredstvima EU-a treba odobriti samo „u dobro osnovanim iznimnim slučajevima”57. No Komisija još nije utvrdila jasne smjernice o tome o kakvim je točno slučajevima riječ. Time bi djelotvornije stvarala prave poticaje za ulaganje viših razina nacionalnog sufinanciranja u stavljanje nuklear-nih postrojenja izvan pogona (vidjeti odlomak 92.).

117 Tri države članice snose krajnju odgovornost za jamčenje dostupnosti prikladnih izvora financiranja za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona i konačno odlaganje (vidjeti odlomke 20. i 95.). U svojoj procjeni učinka iz 2011. godine Komisija je na temelju procjene potreba država članica zaključila da se financijska potpora EU-a ne bi trebala nastaviti nakon 2020. godine (vidjeti odlomak 10.). U tom su nam pogledu predstavnici Litve skrenuli pozornost na protokole ugovo-ra o pristupanju te zemlje (vidjeti odlomak 83. i bilješku 42.).

3. preporuka – Pridržavanje načela „onečišćivač plaća” povećavanjem razine nacionalnih financijskih sredstava za razdoblje 2014. – 2020. i nakon njega

Predmetne tri države članice trebale bi priznati koja je njihova uloga u jamče-nju poštovanja načela „onečišćivač plaća” i biti spremne koristiti se nacionalnim sredstvima za pokrivanje troškova stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogo-na, kao i troškova konačnog odlaganja, kako u tekućem razdoblju financiranja, tako i nakon njega.

Rok za postizanje ciljne vrijednosti: počevši s povećanjem nacionalnog sufi-nanciranja u godišnjem programu rada za 2017. godinu.

57 Uvodna izjava 17. Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1368/2013 i uvodna izjava 15. Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1369/2013.


4. preporuka – Povećanje razine nacionalnog sufinanciranja tijekom razdoblja financiranja 2014. – 2020.

Komisija bi trebala tražiti povećanje razine nacionalnog sufinanciranja tijekom razdoblja financiranja 2014. – 2020. Trebala bi jasno definirati, primjerice u obliku odluke Komisije, „dobro osnovane iznimne” uvjete po kojima se projekti mogu u cijelosti financirati sredstvima EU-a u okviru programa pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona.

Rok za postizanje ciljne vrijednosti: do kraja prosinca 2017.

5. preporuka – Obustaviti namjenske programe financiranja za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj nakon 2020. godine

Namjenski programi financiranja za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogo-na u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj trebali bi se obustaviti nakon 2020. godine. Ako se u jednoj ili više predmetnih država članica utvrdi jasna potreba za korištenjem sredstvima EU-a nakon 2020. godine, buduće financiranje sredstvima EU-a koje predlaže Komisija i s kojim se usuglasi zakonodavac trebalo bi obuhvaćati prave poticaje za nastavak stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona, uključujući vremensku ograničenost i utemeljenost na odgovarajućim razinama sufinanci-ranja država članica. Jedan od načina na koji se to može postići je razmatranje mogućnosti proširenja pristupa europskim strukturnim i investicijskim fondovima kako bi se obuhvatile aktivnosti stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona, čime bi se ti uvjeti ispunili.

Rok za postizanje ciljne vrijednosti: po potrebi do kraja prosinca 2018.

118 Broj zaposlenika smanjio se u svim trima elektranama. Međutim, Ignalina u Litvi, u kojoj je gorivo uklonjeno iz samo jedne reaktorske jezgre od njih dvije, i dalje ima dozvolu za rad, dok je broj zaposlenika, a samim time i troškova koje finan-cira EU, i dalje visok. Trećina zaposlenika i dalje radi na sigurnom održavanju postrojenja. S obzirom na nedovoljno sufinanciranje te gospodarske i društvene izazove na lokalnoj razini u pogledu stavljanja izvan pogona Ignaline u Litvi, postoji rizik od toga da će broj zaposlenika prekoračiti potrebe programa za stav-ljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona te da će se financijska sredstva EU-a namijenjena stavljanju nuklearnih postrojenja izvan pogona iskoristiti za potporu takvu zapošljavanju (vidjeti odlomke 80. i 81.).


6. preporuka – Financijska sredstva EU-a upotrebljavati samo za troškove stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona

Komisija bi trebala dopustiti uporabu financijskih sredstava EU-a u okviru pro-grama pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona samo za financi-ranje troškova za osoblje koje radi isključivo na aktivnostima stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona.

Rok za postizanje ciljne vrijednosti: od godišnjeg programa rada za 2017. godi-nu nadalje.

119 Procjena Komisije kojom se nastojalo utvrditi jesu li planovi financiranja i stav-ljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona u skladu s ex ante uvjetima bila je neprikladna (vidjeti odlomke 86. – 88.).

7. preporuka – Poboljšanje nadzora Komisije

Komisija bi trebala dovršiti svoju procjenu ex ante uvjeta.

Rok za postizanje ciljne vrijednosti: do kraja listopada 2016.

120 Računovodstveni tretman obveza i nepredviđenih obveza za buduće troško-ve povezane sa stavljanjem nuklearnih postrojenja izvan pogona i konačnim odlaganjem istrošenog nuklearnog goriva razlikuje se među tim trima državama članicama. Činjenicom da se budući troškovi uvijek ne priznaju kao rezerviranja i/ili se ne uključuju u bilješke uz računovodstvenu dokumentaciju ograničava se transparentnost te otežava sposobnost mjerodavnih tijela da prikladno planiraju kako podmiriti buduće troškove stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona i troškove odlaganja (vidjeti odlomke 100. – 103.).


8. preporuka – Računovodstveni tretman

Komisija bi u suradnji sa svim relevantnim državama članicama trebala raditi na tome da se svi budući troškovi povezani sa stavljanjem nuklearnih postroje-nja izvan pogona i konačnim odlaganjem istrošenog goriva knjiže na primjeren i transparentan način te u skladu s relevantnim računovodstvenim standardima.

Rok za postizanje ciljne vrijednosti: do kraja prosinca 2017.

Ovo je izvješće usvojilo II. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Henri GRETHEN, na sastanku održanom u Luxembourgu 14. srpnja 2016.

Za Revizorski sud

Vítor Manuel da SILVA CALDEIRA Predsjednik

63Prilozi

Nuklearni reaktori koji se stavljaju izvan pogona u okviru programa pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona

TWh

Komercijalna djelatnost

Planirani datum dovršenja stavljanja

nuklearnih postrojenja izvan pogona

Početak Gašenje Godine

Kao % 30-godiš-

njeg radnog vijeka

Prema izvješću Suda iz 2011. g.

U prosincu 2015. go-

dine

LitvaIgnalina 1 86 svibanj 1985. prosinac 2004. 20 65

2029. 2038.Ignalina 2 155 prosinac 1987. prosinac 2009. 22 73

Bugarska

Kozloduj 1 61 listopad 1974. prosinac 2002. 28 94

2035. 2030.Kozloduj 2 63 studeni 1975. prosinac 2002. 27 90

Kozloduj 3 63 siječanj 1981. prosinac 2006. 26 86

Kozloduj 4 61 lipanj 1982. prosinac 2006. 25 82

Slovačka

Bohunice V1, reaktor 1 72 travanj 1980. prosinac 2006. 27 89

2025. 2025.Bohunice V1, reaktor 2 77 siječanj 1981. prosinac 2008. 28 93

Izvor: IAEA, baza podataka PRIS-a.

Prilo

g I.

64Prilozi

Pregled pravnih osnova za programe pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona


Pretpristupno razdoblje

Uredba Vijeća (EEZ) br. 3906/1989 od 18. prosinca 1989.

Uredba Vijeća (EZ) br. 1266/1999 od 21. lipnja 1999. (program PHARE)

Ugovori o pristupanju

Protokol br. 4 o nuklearnoj elektrani Ignalina u Litvi koji je priložen Aktu o uvjetima pristu-panja Republike Litve Ugovorima i prilagodbama ugovora na kojima se temelji Europska unija (SL L 236, 23.9.2003., str. 944. – 945.)

Akt o uvjetima pristupanja Republike Bu-garske i Rumunjske (SL L 157, 21.6.2005., str. 203.)

Protokol br. 9 Akta o uvjetima pristupanja Slovačke Republike i prilagodbama ugovora na kojima se temelji Europska unija(Bohunice V1 NE) (SL L 236, 23.9.2003., str. 954.)

Razdoblje nakon pristupanja

Uredba Vijeća (EZ) br. 1990/2006 od 21. prosin-ca 2006. o provedbi Protoko-la 4 o Nuklearnoj elektrani Ignalina

Uredba Vijeća (Euratom) br. 647/2010 od 13. srpnja 2010.

Uredba Vijeća (Euratom) br. 549/2007 od 14. svibnja 2007. o provedbi Protokola br. 9 o Jedinici 1 i Jedinici 2 nuklearne elektrane Bohunice V1 u Slovačkoj uz Akt o uvjetima pristupanja Češke, Estonije, Cipra, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Slovenije i Slovačke Europskoj uniji

Uredba Vijeća (Euratom) br. 1369/2013 od 13. prosin-ca 2013. o potpori Unije za pro-grame pomoći za stavljanje izvan pogona nuklearnih postrojenja u Litvi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1990/2006

Uredba Vijeća (Euratom) br. 1368/2013 od 13. prosinca 2013. o potpori Unije programima pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj te o stavljanju izvan snage uredbi (Euratom) br. 549/2007 i (Euratom) br. 647/2010

Prilo

g II.

65Prilozi

Nuklearni reaktori u državama članicama i njihov status na dan 31. prosinca 2015.

Prilo

g III

.

Status

Ugašeno

U pogonu

U izgradnji

91

129

224

4

Ujedinjena Kraljevina

Ugašeno

U pogonu

U izgradnji

30

15

45

-

Nizozemska

Ugašeno

U pogonu

U izgradnji

1

1

2

-

Belgija

Ugašeno

U pogonu

U izgradnji

1

7

8

-

Njemačka

Ugašeno

U pogonu

U izgradnji

28

8

36

-

Francuska

Ugašeno

U pogonu

U izgradnji

12

58

71

1

Španjolska

Ugašeno

U pogonu

U izgradnji

3

7

10

-

Italija

Ugašeno

U pogonu

U izgradnji

4

-

4

-

Finska

Ugašeno

U pogonu

U izgradnji

-

4

5

1

Švedska

Ugašeno

U pogonu

U izgradnji

3

10

13

-

Litva

Ugašeno

U pogonu

U izgradnji

2

-

2

-

Češka Republika

Ugašeno

U pogonu

U izgradnji

-

6

6

-

Rumunjska

Ugašeno

U pogonu

U izgradnji

-

2

2

-

Bugarska

Ugašeno

U pogonu

U izgradnji

4

2

6

-

Slovačka

Ugašeno

U pogonu

U izgradnji

3

4

9

2

Mađarska

Ugašeno

U pogonu

U izgradnji

-

4

4

-

Slovenija (zajedno s Hrvatskom)

Ugašeno

U pogonu

U izgradnji

-

1

1

-Ukupno

Ukupno

Ukupno

Ukupno

Ukupno

Ukupno

Ukupno

Ukupno Ukupno Ukupno

Ukupno

Ukupno

Ukupno

Ukupno

Ukupno

UkupnoUkupno

Napomena: Dvije reaktorske jedinice u Ignalini u Litvi i dalje imaju dozvolu za rad (vidjeti odlomak 40.).

Izvor: Sud, na temelju podataka Europske komisije i Informacijskog sustava o reaktorima IAEA-e (PRIS).

66Prilozi

Pregled dionika programa pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona

Program pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona, dva provedbena tijela u LitviPr

ilog

IV.

Usmjeravanje preko EBRD-a Usmjeravanje prekonacionalne agencije

Odbor za praćenje programa

Litva

KorisnikKorisnik

IzvođačProjekt

IzvođačProjekt

Okvirni sporazumGodišnji sporazum o delegiranju

Okvirni sporazumGodišnji sporazum o delegiranjuSporazum o prijenosu sredstava

Praćenje Praćenje

PraćenjeOkvirni sporazum

Odobrenje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

UgovorIsplataIsplataUgovor

Sporazum o financiranju

Nadzor Nadzor

Litva

ImenovanjePraćenje

Ministarstvofinancija

Financijskakoordinacija

Jamčenje revizijei financijskog nadzora

Međunarodni fond za potporu stavljanju izvan

pogona nuklearne elektrane Ignalina- njime upravlja

odbor donatora- Primjenjuje ga EBRD (provedbeno tijelo)

Nacionalna agencija(CPMA)

Koordinatorprograma

Europska komisijauz pomoć Odbora za program pomoći

za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona

EBRD je 2015. godine bio odgovoran za sljedeće programe za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona koji su bili u tijeku:

Financijska sredstva EU-a (u

milijunima eura)Privremeno skladište za istrošeno gorivo iz NE Ignaline 205,97Gospodarenje krutim otpadom i objekti za skladištenje 184,02Jedinica za upravljanje projektom – 1. – 5. faza(2001. – 2015.) 51,81

Odlagalište nuklearnog kratkoživućeg otpada niske i srednje razine radioaktivnosti u blizini površine (projektiranje)

10,63

Ukupno za 2015. 452,43Ukupni dovršeni i tekući projekti EBRD-a za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona od 1999. do kraja 2015.

522,91

CPMA je 2015. godine bila odgovorna za sljedeće te-kuće programe za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona:

Financijska sredstva EU-a (u

milijunima eura)Godišnje aktivnosti stavljanja NE Ignalina izvan pogona s povezanim troškovima 2015. 50,50

Izgradnja odlagališta za vrlo nisko radioaktivni otpad (3. faza odlagališta) 8,42

Tehnička pomoć državnom inspektoratu za sigurnost nuklearne energije (6. faza) 1,80

Spremnici za otpad od cementa 1,00Uspostava objekta za obradu radioaktivnog metala 0,96Ukupno za 2015. 62,68Ukupni dovršeni i tekući projekti EBRD-a za stavljanje nu-klearnih postrojenja izvan pogona od 1999. do kraja 2015. 465,97

67Prilozi

Programi pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona, s jednim pro-vedbenim tijelom u Bugarskoj i Slovačkoj

Prilo

g IV

.

Usmjeravanje preko EBRD-a

Korisnik

Praćenje

Praćenje

Praćenje

Nadzor

Isplata

Ugovor

Okvirni sporazumGodišnji sporazum o delegiranju

Odobrenje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

IzvođačProjekt

Međunarodni fondoviza potporu stavljanju izvan pogona

nuklearne elektrane Kozloduji Bohunice - njima upravljaju odbori

donatora- primjenjuje ih EBRD(provedbeno tijelo)

BugarskaSlovačka

Odbori za praćenje programa Kozloduj

i Bohunice

Europska komisijauz pomoć Odbora za

program pomoći za stavljanje nuklearnih

postrojenja izvan pogona

68Prilozi

Projekti financirani sredstvima EU-a ispitani u okviru revizije

Ignalina, LitvaProjekt Procjena Suda

1. Privremeno skladište za sklopove istrošenog goriva

Početni proračun: 165 milijuna euraNajnoviji proračun: 206 milijuna euraPočetni rok: kolovoz 2008.Posljednji rok: listopad 2017.

Izvješće Suda iz 2011. godine

Znatna kašnjenja imat će ozbiljan utjecaj na nuklearnu sigurnost dok se svi elementi istrošenog goriva ne smjeste u bačve, kao i na troškove rada elektrane.

U prosincu 2015. godine

Izgradnja objekta za skladištenje kasnila je još 6 godina, što znači da kasni 10 godina u odnosu na plan za konačno stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona iz 2005. go-dine. Dodatni troškovi održavanja objekta koji se odnose na projekt B1 prekoračili su 61 milijun eura.

2. Gospodarenje krutim otpadom i objekt za skladištenje

Početni proračun: 120 milijuna euraNajnoviji proračun: 184 milijuna euraPočetni rok: studeni 2009.Posljednji rok: studeni 2018.


Znatna kašnjenja projekta od ključne su važnosti jer su rute gospodarenja otpadom potrebne za napredak u projektima rastavljanja i dekontaminacije. Vjerojatno će se tražiti dodatna financijska sredstva Međunarodnog fonda za potporu stavljanju izvan pogona nuklearne elektrane Ignalina.


Projekt kasni devet godina, od čega je pet godina proteklo u razdoblju 2011. – 2014. INPP i litavsko ministarstvo energetike riješili su povezane komercijalne sporove s izvođačem plativši 55 milijuna eura naknade te su izdvojili dodatnih 17,9 milijuna eura za očekivane rizike.

3. Projektiranje, planiranje i izdava-nje dozvole za aktivnosti rastavlja-nja i dekontaminacije

Početni proračun za projekt iznosio je 8 milijuna eura.Trenutačno nisu određeni proračun i raspored za projekt.


Odluka da se za projektne aktivnosti angažiraju vanjski stručnjaci nije se temeljila na odgovarajućoj procjeni terenske dostupnosti potrebnih tehničkih resursa ni isplativosti te mogućnosti.


Priprema dokumenata odgođena je za 30 mjeseci zbog toga što su resursi izvođača precije-njeni i zbog vremena potrebnog da elektrana i regulatorne institucije odobre dokumente. Tri godine kašnjenja zbog prijenosa projekata nabave alata iz usmjeravanja preko IIDSF-a na usmjeravanje preko CPMA-e.

4. Potpora Odjelu za upravljanje projektom u pogledu upravljanja i projektiranja

Početni proračun: 45 milijuna euraNajnoviji proračun: 54 milijuna eura


Savjetodavno osoblje Odjela za upravljanje projektom znatno je doprinijelo napretku, ali su troškovi upravljanja i administrativni troškovi visoki te se organizacijska struktura u elektrani nije dovoljno razvila.


Broj savjetodavnog osoblja Odjela za upravljanje projektom smanjio se od 2010. godine Više su uključeni u aktivnosti stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona, upravljali su velikim infrastrukturnim projektima i podržavali razvoj zaposlenika u elektrani. Međutim, većina aktivnosti savjetodavnog osoblja i dalje je usmjerena na opće aktivnosti upravljanja projektom i nabave, a ne na zadaće stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona.

5. Projekti povezani s izravnom pomoći aktivnostima radne snage INPP-a, vanjska opskrba

Najnoviji proračun: 198 milijuna euraRok: godišnji projekt u tijeku

Izvješće Suda iz 2011. godine Nije ispitano.


Problemi s radnom snagom obuhvaćali su teškoće u opravdavanju broja zaposlenika, nejasno računovodstvo na razini rukovodećeg kadra i pripisivanje troškova osoblja zadatcima. Nuklearne elektrana Ignalina uvela je novi model izračuna za osoblje INPP-a, izradila strukturu troškova za radove i uvela upravljanje ostvarenom vrijednošću. Međutim, napredak u opravdavanju broja zaposlenika i provedbi strategije angažiranja vanjskih stručnjaka bio je ograničen.

6. Studija o rastavljanju reaktora

Početni proračun: 5 milijuna eura(samo studija izvedivosti)

Najnoviji proračun: 70 milijuna eura(osmišljavanje i tehničko projektiranje)



Studija izvedivosti za rastavljanje reaktora počela je u okviru fonda IISDF-a 2009. godine, ali je otkazana i prebačena na agenciju CPMA 2010. godine. Otad je u novom projektu pod vodstvom agencije CPMA došlo do kašnjenja. Za rastavljanje ove vrste reaktora nema dovoljno iskustva, što bi moglo dodatno usporiti napredak. Stoga je i dalje neizvjesno je li rastavljanje reaktora do 2038. godine izvedivo.

Prilo

g V.

69Prilozi Pr

ilog

V. Kozloduj, BugarskaProjekt Procjena Suda

7. Savjetodavne usluge za Odjel za upravljanje projektom – općenito

Razdoblje 2006. – 2013.Početni proračun: 8 milijuna euraPosljednji proračun: 45 milijuna euraPočetni rok: prosinac 2006.Posljednji rok: srpanj 2013.Razdoblje 2014. – 2016.Početni proračun: 14 milijuna euraNajnoviji proračun: 32 milijuna euraPočetni rok: siječanj 2016.Posljednji rok: siječanj 2019.


Savjetnik je pomogao u izmjeni strategije stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona, ali su postojali problemi s kašnjenjem projekta, procjenama troškova, utvrđivanjem potrebnih radova u vezi sa stavljanjem nuklearnih postrojenja izvan pogona i inventarima otpada. Savjetnik se više usredotočio na upravljanje nego na stavljanje nuklearnih postro-jenja izvan pogona.


Godine 2013. Odjel za upravljanje projektom postao je jedini subjekt odgovoran za upravljanje stavljanjem nuklearnih postrojenja izvan pogona i izgradnju nacionalnog objekta za odlaganje. Savjetnik je sada dio organizacijske strukture, zbog čega SERAW ima ovlast donošenja odluka. Uključenost savjetnika u rad sve je veća te nema naznake da će se postupno smanjivati.

8. Projektiranje i izgradnja objekta za suho skladištenje istrošenog goriva

Početni proračun: 49 milijuna euraNajnoviji proračun: 73 milijuna euraPočetni rok: prosinac 2008.Posljednji rok: ožujak 2013.


Dovršetak objekta odgođen je za 2,5 godine. Preispitivanje prvotnih zahtjeva dovelo je do povećanja troškova i izmijenjene cjenovne osnove za ugovor, što je dovelo do prekoračenja proračuna za 19 %.


Projekt je podijeljen u dvije faze: izgradnju objekta i skladišta gorivnih sklopova od 34 bačve te proširenja objekta za dodatne 72 bačve. Planirani skladišni kapacitet neće se u cijelosti upotrijebiti za istrošeno gorivo iz jedinica 1. – 4. Za uporabu objekta za skladište-nje drugih materijala bilo bi potrebno odobrenje regulatornog tijela.

9. Objekt za taljenje plazmom za obradu i kondicioniranje krutog otpada

Početni proračun: 21 milijun euraNajnoviji proračun: 21 milijun euraPočetni rok: ožujak 2013.Posljednji rok: lipanj 2017.


Inovativna tehnologija odabrana je bez odgovarajućih dokaza o njezinoj učinkovitosti i povezanog razmatranja troškova. Postoji rizik od prekoračenja troškova.


Regulatorne promjene dovele su do izmjena dizajna. Izgradnja objekta kasni uglavnom zbog žalbe koja se odnosi na procjenu učinka na okoliš te niz komercijalnih i administra-tivnih pitanja, uključujući nepostojanje ugovora o naknadi nuklearne odštete. Objekt nije ispitan, stoga rad sustava još nije predstavljen. Dovršetak je sada zakazan za lipanj 2017. g.

10. Poticanje učinkovite uporabe ljudskih resursa

Razdoblje do 2009.Početni proračun: 20 milijuna euraNajnoviji proračun: 84 milijuna euraPočetni rok: rujan 2009.Posljednji rok: ožujak 2014.Razdoblje do 2015.Početni proračun: 35 milijuna euraNajnoviji proračun: 46 milijuna euraPočetni rok: prosinac 2015.Posljednji rok: prosinac 2017.


Nisu uvedene organizacijske promjene kojima bi se jasno utvrdilo koje osoblje radi na pri-jelazu iz operativne organizacije u organizaciju za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona. Ne postoji odgovarajuće praćenje aktivnosti prije stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona.


Osoblje uključeno u aktivnosti stavljanja nuklearnih postrojenja i dalje se financira sred-stvima KIDSF-a. Svih 650 zaposlenika koje je zaposlio SERAW radi isključivo na aktivnosti-ma stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona, što je pozitivna promjena u odnosu na 2011. godinu.

11. Izgradnja nacionalnog objekta za odlaganje nisko i srednje radio-aktivnog otpada

Početni proračun: 66 milijuna euraPočetni rok: prosinac 2015.Posljednji rok: siječanj 2021.



Izgradnja objekta trebala je prema prvotnim planovima biti dovršena do 2015. godine. Međutim, postupak kasni 6 godina, uglavnom zbog toga što je procjena učinka na okoliš odbijena i mora se ponovno obaviti. Trenutačni je rok 2021. godina.

70Prilozi

Prilo

g V. Bohunice, Slovačka

Projekt Procjena Suda

12. Savjetodavne usluge za Odjel za upravljanje projektom – provedba projekta

Razdoblje 2003. – 2007.Početni proračun: 11 milijuna euraRazdoblje 2015. – 2016.Najnoviji proračun: 45 milijuna eura


Savjetnik je doprinio izmjeni strategije stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona, ali u sastavljanju i provedbi strategije stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona nije postignut dovoljan napredak.


Unatoč intenzivnoj uporabi usluga savjetnika, došlo je do kašnjenja projekta, što je pak uzrokovalo prekoračenje troškova. Od 2015. godine smanjio se opseg posla novog savjetnika.

13. Projektiranje i izgradnja novih objekata za odlaganje vrlo nisko i nisko radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane V1 u Nacionalno odlagalište radioaktivnog otpada u mjestu Mochovce

Proračun: 22 milijuna euraRok: lipanj 2018.


Došlo je do kašnjenja u studiji izvedivosti jer nuklearna elektrana nije pružila potrebne informacije.


Odlagalište se gradi, a gradnja se sufinancira nacionalnim sredstvima. Dodat će se treći dvostruki red, koji će u cijelosti financirati Međunarodni fond za potporu stavljanju izvan pogona nuklearne elektrane Bohunice. Raspodjela troškova između odlaganja otpada iz nuklearne elektrane V1 i odlaganja otpada iz drugih objekata nije jasna.

14. Provedba programa za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona s pomoću raspoloživih ljudskih resursa

Proračun za 1. fazu: 1,5 milijuna euraProračun za 9. fazu: 50 milijuna eura


Nisu uvedene organizacijske promjene kojima bi se jasno utvrdilo koje osoblje radi na prijelazu iz operativne organizacije u organizaciju za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona. Ne postoji odgovarajuće praćenje aktivnosti prije stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona.


Projektom se financira 246 ekvivalenata punog radnog vremena osoblja JAVYS-a koje radi na stavljanju nuklearnih postrojenja izvan pogona. JAVYS je iz operativne organiza-cije prerastao u organizaciju za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona.

15. Privremeno skladištenje radioak-tivnog otpada na lokaciji Bohunice

Proračun: 11 milijuna euraPočetni rok: ožujak 2016.Posljednji rok: kolovoz 2017.



Prvotno se projekt trebao provoditi od ožujka 2013. do ožujka 2016. godine. Gradnja je započela 2015. godine. Sada je očekivani datum dovršetka kolovoz 2017. godine. Nova procjena učinka na okoliš i izmjena ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava zatražene su nakon odluke o promjeni lokacije. Kašnjenja u ovom projektu više neće dovoditi do kašnjenja u projektima rastavljanja jer će se njima upravljati tako da će se srednje radio-aktivni otpad proizvoditi tek nakon što se dovrši objekt za privremeno skladište.

16. Dekontaminacija primarnog kruga

Početni proračun: 6 milijuna euraPosljednji proračun: 5 milijuna euraPočetni rok: rujan 2014.Posljednji rok: rujan 2016.(dio gospodarenja radioaktivnim otpadom prenesen je na JAVYS)



Radovi su trebali početi 2013. godine i završiti do kraja 2014. godine. Kašnjenja i neriješeni tehnički problemi uzrokovali su zaustavljanje projekta. Raskinut je ugovor s trenutačnim dobavljačem. Ovaj projekt trebao bi se dovršiti prije početka rastavljanja u kontroliranom području te stoga kašnjenja u ovom projektu mogu utjecati na krajnji datum stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona.

17. Baza podataka o stavljanju nu-klearnih postrojenja izvan pogona, uključujući inventar i radiološku karakterizaciju

Početni proračun: 2,48 milijuna euraPosljednji proračun: 3,5 milijuna euraPočetni rok: svibanj 2012.Posljednji rok: prosinac 2012.



Iako je projekt dovršen 2012. godine, karakterizacija i inventar trebaju se i dalje redovito ažurirati. Nekoliko podprojekata odgođeno je i došlo je do prekoračenja troškova zbog nepotpunih informacija o inventaru i/ili karakterizaciji otpada.

71Prilozi Pr

ilog

VI. Kašnjenja i prekoračenja troškova u uzorku od 18 ključnih infrastrukturnih proje-

kata i popratnih projekata za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona koji su financirani sredstvima programa pomoći EU-a od 2001. godine

Projekt

Troškovi projekta

(u milijuni-ma eura)

Ugovoreno financiranje Ukupno kašnjenje do danas(u godi-nama)

Poveća-nje troš-kova do danas

(%)

Sredstva EU-a (u

milijuni-ma eura)

Nacionalna sredstva (u

milijuni-ma eura)

Ignalina, Litva

Privremeno skladište za sklopove istrošenog goriva(vidjeti prilog IV., projekt 1.) 211 206 5 9,2 25 %

Gospodarenje krutim otpadom i objekti za skladištenje(vidjeti prilog IV., projekt 2.) 184 184 9,0 53 %

Odlagalište za vrlo nisko radioaktivni otpad (privremeno skladi-šte 1. faze) 7 6 1 2,8 0 %

Izgradnja odlagališta za vrlo nisko radioaktivni otpad (3. faza) 8 8 1,0 12 %

Odlagalište nuklearnog kratkoživućeg otpada niske i srednje razine radioaktivnosti u blizini površine (projektiranje) 11 11 1,0 3 %

Ukupno za ovih pet projekata 421 415 6

Ukupna ugovorena financijska sredstva EU-a za stav-ljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona u razdoblju 2001. – 2014./2015.

989

Kozloduj, Bugarska

Opskrba, postavljanje i stavljanje u pogon opreme za ponovno korištenje i kondicioniranje za smole za ionsku izmjenu(proširen prvotni opseg)

6 5 1 10,9 132 %

Projektiranje i izgradnja objekta za suho skladištenje istrošenog goriva (vidjeti prilog IV., projekt 8.) 73 73 4,3 50 %

Objekt za ponovno korištenje i obradu solidificiranih tvari iz spremnika za koncentrat isparivača (1. faza dovršena, 2. faza prekinuta)

10 10 4,6 –

Objekt za taljenje plazmom (vidjeti prilog IV., projekt 9.) 30 21 9 4,2 0 %

Radionice za smanjenje veličine i dekontaminaciju 19 19 2,8 0 %

Evaluacija radiološkog inventara 1 1 1,3 –

Ukupno za ovih šest projekata 139 129 9

Ukupna ugovorena financijska sredstva EU-a za stav-ljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona u razdoblju 2001. – 2014.

360

72Prilozi

Prilo

g V.

Projekt

Troškovi projekta

(u milijuni-ma eura)

Ugovoreno financiranje Ukupno kašnjenje do danas(u godi-nama)

Poveća-nje troš-kova do danas

(%)

Sredstva EU-a (u

milijuni-ma eura)

Nacionalna sredstva (u

milijuni-ma eura)

Bohunice, Slovačka

Obrada otpada iz prijašnjih razdoblja – mulj i sorbensi (dovršeno) 11 11 3,0 38 %

Dekontaminacija primarnog kruga(vidjeti prilog IV., projekt 16.) (obustavljeno) 4 4 2,0 0 %

Izmjena sustava opskrbe energijom JAVYS-a nakon konačnog gašenja elektrane V1 11 11 1,5 21 %

Rastući kapaciteti postojećih objekata za fragmentaciju i dekontaminaciju 2 2 1,2 13 %

Obrada otpada iz prijašnjih razdoblja 6 4 2 0,4 7 %

Rastavljanje tehničke opreme u dvorani za turbine elektrane V1 8 8 – 6 %

Slobodno otpuštanje materijala za stavljanje nuklearnih postro-jenja izvan pogona 3 3 – 20 %

Ukupno za ovih sedam projekata 45 43 2


228

Ukupno

Ukupno za ovih 18 projekata 605 587 17


1577

Izvor: Komisija, nacrti GPR-ova za 2016. godinu, nacrti izvješća o praćenju za 2016. godinu. Podatke dostavio EBRD i Središnja agencija za upravlja-nje projektima.

73Prilozi Pr

ilog

VII. Izgradnja dubokog geološkog odlagališta za konačno odlaganje istrošenog nuklear-

nog goriva u nuklearnoj elektrani Olkiluoto, Finska

Olkiluoto na zapadnoj obali Finske, u blizini postojeće nuklearne elektrane, bit će lokacija prvog dubokog ge-ološkog odlagališta za konačno odlaganje istrošenog nuklearnog goriva nakon civilne uporabe. Odlagalište je zamišljeno tako da može primiti otpad iz dviju finskih nuklearnih elektrana.

Postupak njegova razvoja pokazuje da je za takav pothvat potrebno mnogo vremena. Godine 1983. finska vlada donijela je načelnu odluku o općem rasporedu i strategiji gospodarenja nuklearnim otpadom te je započeo po-stupak geološkog ispitivanja čija je svrha bila pronaći moguće lokacije. Lokacija Olkiluoto odabrana je 2000. go-dine kao lokacija za konačno odlaganje. Zatim je započelo intenzivno iskapanje i istraživanje kako bi se omogu-ćilo odlaganje istrošenog nuklearnog goriva na dubinu od 400 – 450 metara u temeljnoj stijeni. Na te je radove potrošeno otprilike 150 milijuna eura. Planira se da će odlaganje istrošenog goriva početi ranih 2020-ih godina.

Ukupni rashodi iznosit će otprilike 3,5 milijardi eura, od čega će se otprilike 1 milijarda eura potrošiti tijekom faze izgradnje, a otprilike 2,5 milijardi eura na rad u razdoblju od otprilike 100 godina. Sredstva se prikupljaju u državnom fondu za gospodarenje nuklearnim otpadom od naplate proizvedene električne energije.

© Posiva Oy.

74Odgovori Komisije

Sažetak

IU okviru pregovora o pristupanju Europskoj uniji Bugarska, Litva i Slovačka obvezale su se zatvoriti i zatim staviti izvan pogona osam nuklearnih reaktora prve generacije sovjetske proizvodnje koje nije isplativo unaprijediti u skladu sa zapadnim sigurnosnim standardima.

IIEU se obvezao pomoći tim državama u rješavanju izuzetnog financijskog tereta koji podrazumijeva postupak stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona.

IVKomisija smatra da je financijska potpora EU-a učinkovito ublažila gospodarske posljedice ranijeg zatvaranja i da postupak stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona dobro napreduje. Međutim, napominje da je stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona složen i dugotrajan postupak koji će trajati dulje od višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) od sedam godina, a u većini će slučajeva trajati dulje od dva desetljeća.

Ažurirani planovi za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona, odobreni u skladu s VFO-om za razdoblje 2014. – 2020., i povezane procjene troškova osnova su za izradu programa u te tri države članice. U okviru tih dogo-vora Komisija pomno nadzire napredak prema završnoj fazi stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona i isto-dobno održava najvišu razinu sigurnosti.

VStavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona obično se sastoji od dvije velike faze: i. faza nakon zatvaranja (odno-sno još postoji dozvola za rad zbog prisutnosti istrošenog goriva) i ii. faza stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona / rastavljanja.

Slovačka i Bugarska u drugoj su fazi, dok je Litva, zbog prisutnosti istrošenog goriva u jednom od reaktora, još u fazi nakon zatvaranja.

Komisija, kao i države članice, smatra da nijedno postrojenje obuhvaćeno NDAP-om (program pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona) nije isplativo ponovno pokrenuti. Priznaje da, kao što je utvrđeno u drugim usporedivim aktivnostima stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona, ključni tehnički izazovi rastavljanja reak-tora tek predstoje.

VIU te tri države članice programi za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona u različitim su fazama napredova-nja i završetka.

Programi Bohunice (SK) i Kozloduj (BG) najviše su uznapredovali te se njihov završetak očekuje 2025., odnosno 2030. Potonji je program skraćen za pet godina nakon revizije u 2011.

U Ignalini (LT) je stavljanje izvan pogona nuklearnih reaktora černobilskog tipa prvi postupak takve vrste koji zapravo podrazumijeva najveće izazove.

Bez obzira na već postignuti napredak Komisija prepoznaje potrebu za stalnim poboljšanjem u programima za stav-ljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona.

Odgovori Komisije 75

1. preporukaKomisija napominje da su točke (a) i (b) 1. preporuke upućene državama članicama.

Komisija prihvaća točku (c) 1. preporuke u dijelu u kojem je njome obuhvaćena. Podržava ideju bolje razmjene naj-boljih praksi i tehničkog znanja te će i tri države članice poticati na isto.

(a) Komisija je već uvela poboljšanja u postojeći VFO uspostavom sveobuhvatnog okvira za izradu programa, uprav-ljanje projektima i nadzor, u kojem djeluju države članice.

(b) Smatra da je potrebno stalno prikupljati iskustva i znanja te jačati sposobnosti, ali napominje da je u određenim specijalističkim područjima korisno upotrijebiti usluge vanjskih stručnjaka.

(c) Komisija je već poduzela mjere za promicanje otvorenog i transparentnog okruženja, olakšavanje razmjene najboljih praksi i znanja te poticanje postupaka normizacije u cilju, među ostalim, povećanja konkurentnosti i povećanja sigurnosti.

VIIKomisija prepoznaje važnost odgovornog i sigurnog gospodarenja istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom. Komisija će dati mišljenja o nacionalnim programima i tijekom 2016. izvijestiti Parlament i Vijeće o provedbi Direk-tive 2011/70.

Nadalje, Komisija napominje da pitanja povezana s konačnim odlaganjem visokoaktivnog otpada i gospodarenjem istrošenim gorivom izlaze iz okvira područja primjene programa pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona.

2. preporuka(a) Komisija prihvaća preporuku. Komisija će dati smjernice već u mišljenjima o nacionalnim programima u okviru

Direktive 2011/70, koju će objaviti tijekom 2016./2017. Time će se pokrenuti rasprava, koja će se održati 2017., o mogućnostima odlaganja, uključujući regionalna rješenja i druga rješenja na razini EU-a. Komisija će nakon toga biti u boljem položaju da do 2018. osmisli mogućnosti djelovanja i sastavi plan.

(b) Komisija napominje da je ova preporuka upućena državama članicama i da se već uzela u obzir u procjeni nacio-nalnih programa i mišljenju koje će Komisija uputiti državama članicama.

VIIIKomisija priznaje da sufinanciranje još nije sustavno postignuto na razini pojedinačnog projekta. Napominje da tre-nutačna pravna osnova ne pruža jasnu definiciju sufinanciranja niti propisuje najniži postotak koji se treba postići. Komisija napominje, kao što je izvijestio Sud, da ukupan doprinos Litve, Bugarske i Slovačke vlastitim programima za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona iznosi 1,09 milijarde EUR.

3. preporukaKomisija napominje da je ova preporuka upućena državama članicama. Podržat će mjere koje preporučuje Sud na način da će se potruditi uvesti dobro definiranu razinu sufinanciranja u kontekstu programa pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona i time podržati načelo „onečišćivač plaća”. U tom će pogledu raspravljati s državama članicama i kritički ispitati razinu sufinanciranja koju države članice predlažu u godišnjim programima rada za 2017.


4. preporukaKomisija prihvaća preporuku.

Priznaje da se sufinanciranjem pridonosi djelotvornoj i učinkovitoj provedbi programa i povećava angažiranost države članice. Poduzet će mjere kako bi razjasnila značenje „dobro osnovanih iznimnih okolnosti“ na koje se tre-nutačno upućuje u uredbama te će kritički ispitati razinu sufinanciranja koju države članice predlažu u godišnjim programima rada za 2017.

5. preporukaKomisija djelomično prihvaća preporuku. Komisija će provesti procjenu učinka u pogledu prijedlogâ novih inicijativa u skladu sa zahtjevima Financijske uredbe i Agende za bolju regulativu. Tom će se procjenom učinka istražiti treba li se nastaviti s financiranjem, i ako treba, koji su mehanizmi financiranja najprikladniji. Ako se u toj procjeni zaključi da se treba nastaviti s financiranjem u sljedećem VFO-u, odnosno nakon 2020., Komisija će uzeti u obzir preporuku Suda i osigurati da se mehanizmom financiranja obuhvate poticaji za nastavak stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona, uključujući vremensku ograničenost i utemeljenost na odgovarajućim razinama sufinanciranja država.

6. preporukaKomisija djelomično prihvaća preporuku.

Komisija trenutačno utvrđuje troškove koji nisu povezani sa stavljanjem nuklearnih postrojenja izvan pogona. Taj će se postupak završiti tijekom srednjoročne procjene te će se predložiti moguće mjere za postupno ukidanje takvih troškova u 2018.

Ipak, Komisija smatra da se određene ključne funkcije, poput sigurnosti, ne smiju isključiti iz financiranja sredstvima EU-a.

7. preporukaKomisija prihvaća preporuku i napominje da su mjere već poduzete. Procjena je u tijeku te će biti dovršena do listo-pada 2016.

8. preporukaKomisija prihvaća preporuku. Komisija priznaje da je ovo pitanje važno.

Počela je primjenjivati ovu preporuku provedbom Direktive o otpadu. Komisija trenutačno pregledava nacionalne programe podnesene u skladu s Direktivom o otpadu te je predvidjela brojne studije kako bi prikupila informacije te poduzela daljnje korake za postupak vrednovanja.


Uvod

20Nuklearni krajolik EU-a u posljednjem se desetljeću uvelike promijenio donošenjem ključnog zakonodavstva na europskoj razini o nuklearnoj sigurnosti, gospodarenju radioaktivnim otpadom i istrošenim gorivom te zaštiti od zračenja. Osim toga, Komisija je 2016. donijela novi Ogledni nuklearni program (PINC) kojim su po prvi put obuhva-ćene financijske potrebe povezane sa stavljanjem nuklearnih elektrana izvan pogona i gospodarenjem radioaktiv-nim otpadom i istrošenim gorivom, uključujući financiranje dugoročnih rješenja poput izgradnje dubokog geološ-kog odlagališta.

Direktivom o radioaktivnom otpadu (Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom) uspostavlja se okvir Zajednice za osiguranje odgovornog i sigurnog gospodarenja istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom kako bi se izbjeglo stavljanje nepotrebnog tereta na buduće generacije. Tom se Direktivom ide korak dalje od Zajedničke konvencije u smislu da države članice moraju imati nacionalni program za provedbu politike gospodarenja radioaktivnim otpadom i istro-šenim gorivom.

Cilj je Komisije pomoću PINC-a i Direktive o otpadu po prvi put stvoriti sveobuhvatnu sliku o ukupnim troškovima povezanima sa stavljanjem nuklearnih postrojenja izvan pogona i gospodarenjem otpadom te o tome kako države članice osiguravaju financiranje tih aktivnosti u skladu s načelom „onečišćivač plaća”.

Opažanja

Zajednički odgovor Komisije na odlomke 38. do 40.Komisija, kao i države članice, smatra da nijedno postrojenje obuhvaćeno NDAP-om nije isplativo ponovno pokrenuti.

40 Prva alinejaIako Komisija priznaje da u elektrani Ignalina zbog prisutnosti istrošenog goriva u pogonu nije postignut očekivani rezultat povezan s dozvolom, napominje i da se rastavljanjem dvorane s turbinama u nuklearnoj elektrani Ignalina u Litvi (INPP) učinkovito osigurava nepovratnost postupka.

40 Druga alinejaŠto se tiče elektrane Kozloduj (BG), Komisija napominje da su dodatne dozvole, koje bi još mogle biti potrebne, povezane s radovima koji bi se vršili nakon što se prijeđe točka nepovratnosti.

40 Treća alinejaŠto se tiče elektrane Bohunice (SK), trenutačno je stanje u skladu s planom za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona i predviđenim krajnjim rokom u 2025.

Zajednički odgovor Komisije na odlomke 41. do 42.Iako Komisija priznaje da ključni izazovi tek predstoje, napominje i da je trenutačno stanje opisano u tablici 3. u skladu s planovima za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona i predviđenim krajnjim datumima za sve tri države članice. Ključne aktivnosti rastavljanja u zgradi reaktora moguće su tek pred kraj postupka stavljanja nuklear-nih postrojenja izvan pogona.


Zajednički odgovor Komisije na odlomke 43. do 46.NDAP obuhvaća postupak stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona i infrastrukturu za gospodarenje otpa-dom, uključujući sigurno dugoročno skladištenje otpada i odlaganje nisko radioaktivnog otpada. Nisko radioaktivni otpad obično čini više od 90 % količine otpada, pri čemu su za odlaganje dostupna razrađena rješenja. Za odlaganje istrošenog goriva i visoko radioaktivnog otpada odgovorne su države članice u skladu s Direktivom o radioaktivnom otpadu, čime je obuhvaćen sav takav otpad proizveden u državi članici.

48U skladu s Direktivom 2011/70/Euratom svaka država članica osigurava provedbu svojeg nacionalnog programa za gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom, pri čemu su obuhvaćene sve vrste istrošenog goriva i radioaktivnog otpada u njihovoj nadležnosti te sve faze gospodarenja istrošenim gorivom i radioaktivnim otpa-dom, od proizvodnje do odlaganja.

Komisija po prvi put stvara sveobuhvatnu sliku planova država članica u pogledu odlaganja i povezanih troškova.

Zajednički odgovor Komisije na odlomke 49. do 52.Komisija će ispitati gospodarske, pravne i društvene učinke zajedničkih odlagališta s obzirom na to da je zajednička uporaba postrojenja za gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom, uključujući odlagališta, potenci-jalno korisna, sigurna i troškovno učinkovita mogućnost.

53Države članice prvi put Komisiju obavješćuju o sadržaju svojih nacionalnih programa najkasnije do kolovoza 2015. U roku od šest mjeseci nakon datuma obavijesti Komisija može zatražiti pojašnjenje i/ili izraziti svoje mišljenje o usklađenosti sadržaja nacionalnog programa s Direktivom. Države članice dostavljaju zatraženo pojašnjenje i/ili obavještavaju Komisiju o svakoj reviziji nacionalnih programa u roku od šest mjeseci nakon zahtjeva Komisije.

Države članice Komisiji podnose i izvješće o provedbi ove Direktive prvi put do kolovoza 2015., a nakon toga svake tri godine.

Na temelju izvješćâ država članica Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi sljedeće:

(a) izvješće o napretku u pogledu provedbe ove Direktive; i

(b) inventar radioaktivnog otpada i istrošenog goriva koji su prisutni na području Zajednice te predviđanja za budućnost.

Taj je postupak prvi takve vrste te Komisija iz njega namjerava izvući pouke kako bi pokušala poboljšati i uskla-diti buduće izvješćivanje. Za taj konkretan postupak Komisija je trebala uzeti u obzir nacionalne programe svih 28 država članica te nacionalna izvješća. U skladu s time i radi potpune slike, Komisija je za izvješće Parlamentu i Vijeću uzela u obzir postupak procjene nacionalnih programa u svojem rasporedu. Izvješće je predviđeno za četvrto tromjesečje 2016.


Zajednički odgovor Komisije na odlomke 60. do 68.Komisija priznaje da su brojni projekti za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona kasnili, osobito u prethod-nom VFO-u. Komisija je za razdoblje 2014. – 2020. povećala zahtjeve za planiranje, nadzor i izvješćivanje te pomno prati provedbu projekta pregledavanjem dokumentacije i provjerama na licu mjesta.

Potrebno je napomenuti da kašnjenja u Bugarskoj i Slovačkoj trenutačno ne utječu na krajnji rok.

69Komisija smatra da su prikupljanje iskustva i znanja te jačanje sposobnosti, osobito u području upravljanja projek-tima, od presudne važnosti za operatore nuklearnih elektrana / nositelje dozvole za stavljanje nuklearnih postroje-nja izvan pogona. Ipak, u određenim specijalističkim područjima korisno je upotrijebiti usluge vanjskih stručnjaka.

Zajednički odgovor Komisije na odlomke 73. do 74.Tijekom prošlog su se desetljeća izgledi za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona znatno promijenili. Komisija je doprinijela boljoj procjeni troškova programa za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona te je 2012. s Agencijom za nuklearnu energiju OECD-a (OECD/NEA) sudjelovala u sastavljanju Međunarodne strukture za troškove stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona (ISDC). Potrebno je dalje razvijati procjenu troškova stav-ljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona; radi se o pitanju za koje postoji veliko zanimanje širom svijeta jer su OECD/NEA i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) i dalje prilično aktivne u pogledu procjene troškova i nesigurnosti. Komisija u potpunosti podržava te aktivnosti.

Komisija napominje da su se glavni troškovi povećali do 2011. kao što je prikazano i na slici 16. Promjena dinamike odraz je poboljšanja u upravljanju programima proizašlima iz prethodne revizije, osobito u bugarskim i slovačkim programima.

75Ne očekuje se manjak u financiranju za razdoblje 2014. – 2020., a Komisija je pojačala nadzor i pregled programa. Komisija je započela i opsežnu procjenu otpornosti financijskih planova, za koju se očekuje da će završiti krajem listopada 2016.

Nadalje, Komisija je upotrijebila model QUEST za analizu i istraživanje makroekonomske politike (koji Komisija upo-trebljava za svoja predviđanja) kako bi ispitala različite scenarije za programe nakon 2020. Glavni je rezultat bio da države članice mogu čak i u najgorem mogućem scenariju financirati programe za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona sa zanemarivim ili neznatnim učinkom na svoje makroekonomske pokazatelje.

Što se tiče financijskog okvira nakon 2020., Komisija će provesti procjenu učinka u pogledu prijedlogâ novih inici-jativa u skladu sa zahtjevima Financijske uredbe i Agende za bolju regulativu, ali se u ovom trenutku neće obvezati ni na kakvo financiranje nakon 2020. Tom će se procjenom učinka istražiti treba li se nastaviti s financiranjem, i ako treba, koji su mehanizmi financiranja najprikladniji. Vidjeti odgovor Komisije na 5. preporuku.

77Osim toga, Komisija je ojačala izradu programa u okviru VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. te je kao preduvjet uvela podnošenje planova za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona i financijskih planova. Neovisni vanjski struč-njak trenutačno procjenjuje cjelovitost i pouzdanost tih planova.


80Komisija je zatražila detaljnu analizu broja zaposlenih u elektrani Ignalina, pri čemu je imala na umu potrebu oču-vanja sigurnosti postrojenja s obzirom na prisutnost istrošenog goriva u reaktoru i trenutačno postojanje relativno velike opasnosti.

82Komisija priznaje da postoji opasnost da bi nedovoljni poticaji za održanje broja zaposlenih na nužnoj razini mogli dovesti do većih troškova. Već se nekoliko godina poduzimaju različite mjere da bi se smanjila ta opasnost, uklju-čujući sustavnu procjenu prednosti eksternalizacije aktivnosti i godišnji kvantitativni plan zapošljavanja na temelju planiranih aktivnosti. Rasprave o praktičnim načinima daljnje upotrebe programa sufinanciranja još traju kako bi se uskladili interesi lokalnih dionika s interesima Komisije.

84Komisija napominje da se manjkovi u financiranju smanjuju u Bugarskoj i Slovačkoj. Procjene Komisije temelje se na planu za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona i raspoloživim sredstvima. Preispitat će se nakon rezultata srednjoročne procjene.

85Komisija je svjesna da je i dalje potrebno raditi na procjeni troškova stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona. To priznaju i druge međunarodne organizacije kao što su OECD/NEA i IAEA. Komisija pomno prati razvoj u tom području i ima stručnu skupinu za financiranje stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona uz pomoć koje će usmjeriti svoje napore u tom području.

U pogledu predmetnih programa Komisija primjenjuje konzervativniji i oprezniji pristup od država članica. Među-tim, u slučaju Bugarske i Slovačke opaža se opći trend smanjenja manjka u financiranju.

Vidjeti i odgovore Komisije na odlomak 75. i 5. preporuku.

87Služba Europske komisije za unutarnju reviziju već je utvrdila te nedostatke u sustavu upravljanja i nadzora. Stoga je 2015. uspostavljen akcijski plan, a njegova je provedba trenutačno u tijeku. Ključne mjere za rješavanje pitanja koje ističe Sud dovršit će se do kraja listopada 2016., a daljnji skup dogovorenih mjera trebao bi se dovršiti do kraja godine.

Zajednički odgovor na odlomke 89. do 90.S obzirom na to da se te elektrane prijevremeno zatvaraju zbog političke odluke, logično je da se sredstvima ne mogu pokriti svi troškovi stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona. Jedan od razloga za financijsku potporu EU-a bio je smanjenje financijskog tereta koji je nastao za predmetne države članice.


91Pravnom se osnovom ne utvrđuje razina nacionalnog sufinanciranja. Samo se upućuje na potrebu nastavka pret-hodno uspostavljene prakse sufinanciranja. Iako sufinanciranje općenito nije postignuto na razini pojedinačnog projekta, ono će se provoditi na razini cjelokupnog programa.

Ukupan doprinos Litve, Bugarske i Slovačke vlastitim programima za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona iznosi 1,09 milijarde EUR.

92Komisija smatra da je cilj jačanja nacionalnog sufinanciranja važan. Međutim, Komisija se u ovoj fazi ne može čvrsto obvezati da će, prema preporuci Suda, do kraja 2016. povećati sufinanciranje koje trebaju snositi države članice. Mogućnosti će se ispitati tijekom srednjoročne procjene programa koja će se provesti 2017.

93Planovi za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona i procjene troškova, odobreni u skladu s VFO-om za razdoblje 2014. – 2020., osnova su za izradu programa u te tri države članice. Za odlaganje istrošenog goriva i visoko radioaktivnog otpada odgovorne su države članice u skladu s Direktivom o radioaktivnom otpadu i zbog toga ono nije bilo uključeno u NDAP.

94U Direktivi 2011/70/Euratom navodi se da troškove gospodarenja istrošenim gorivom i radioaktivnom otpadom snose oni kod kojih su ti materijali nastali (članak 4. stavak 3. točka (e)), kao i jasno dodjeljivanje odgovornosti onim tijelima koja su uključena u različite faze gospodarenja istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom (članak 5. stavak 1. točka (f)), te da države članice osiguravaju da se u nacionalnom okviru propisuje raspolaganje odgovaraju-ćim potrebnim financijskim sredstvima, posebno za gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom, pri čemu se mora uzeti u obzir odgovornost proizvođača istrošenoga goriva i radioaktivnog otpada (članak 9.).

95Prioritet Komisije je provedba Direktive o otpadu u državama članicama. Trenutačno je u tijeku pregled nacionalnih programa država članica u okviru kojeg će se ispitati sva ova pitanja.

96Planovima za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona obuhvaćeni su troškovi gospodarenja istrošenim gori-vom i radioaktivnim otpadom, kao što je to propisano NDAP-om. Nisu obuhvaćeni troškovi projekata za odlaganje koji će se početi provoditi dugoročno. Ipak, obuhvaćeni su troškovi objekata za skladištenje potrebnih za razdoblje prije početka tih projekata.


Zaključci i preporuke

107Od revizije 2011. Komisija je uvela brojna važna poboljšanja u izradi programa i upravljanja projektima. Pravnom osnovom za razdoblje 2014. – 2020. uvedeni su posebni ciljevi, koji se mjere ključnim pokazateljima uspješnosti, i novi okvir za nadzor i izvješćivanje.

Komisija smatra da je, slijedom toga, financijska potpora EU-a učinkovito ublažila gospodarske posljedice ranijeg zatvaranja i da postupak stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona dobro napreduje. Međutim, napominje da je stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona složen i dugotrajan postupak koji će trajati dulje od sedmogodiš-njeg VFO-a, a u većini će slučajeva trajati dulje od dva desetljeća.

Ažurirani planovi za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona, odobreni u skladu s VFO-om za razdoblje 2014. – 2020., i povezane procjene troškova osnova su za izradu programa u te tri države članice. U okviru tih dogo-vora Komisija pomno nadzire napredak prema završnoj fazi stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona i isto-dobno održava najvišu razinu sigurnosti.

Zajednički odgovor Komisije na odlomke 108. do 111.Komisija proaktivno nadzire provedbu kako bi postigla ciljeve utvrđene u uredbama Vijeća te Parlamentu i Vijeću podnosi godišnje izvješće.

Stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona obično se sastoji od dvije velike faze: i. faza nakon zatvaranja (odno-sno još postoji dozvola za rad zbog prisutnosti istrošenog goriva) i ii. faza stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona / rastavljanja.

Slovačka i Bugarska u drugoj su fazi, dok je Litva, zbog prisutnosti istrošenog goriva u jednom od reaktora, još u fazi nakon zatvaranja.

Komisija, kao i države članice, smatra da nijedno postrojenje obuhvaćeno NDAP-om nije isplativo ponovno pokre-nuti. Priznaje da, kao što je utvrđeno u drugim usporedivim aktivnostima stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona, ključni tehnički izazovi rastavljanja reaktora tek predstoje.

1. preporuka – Zajamčiti napredak u stavljanju nuklearnih postrojenja izvan pogonaKomisija napominje da su točke (a) i (b) 1. preporuke upućene državama članicama.

Komisija prihvaća točku (c) 1. preporuke u dijelu u kojem je njome obuhvaćena. Podržava ideju bolje razmjene naj-boljih praksi i tehničkog znanja te će i tri države članice poticati na isto.

(a) U skladu s postojećim VFO-om prioritet je Komisije uspostaviti opći okvir za izradu programa, upravljanje projek-tima i nadzor, u kojem bi države članice djelovale. Osim toga, Komisija je uvela sustav upravljanja ostvarenom vrijednošću (EVM) kako bi objektivno mjerila uspješnost projekta i napredak. Ukupni učinak ovih promjena očekuje se u narednim godinama.

(b) Komisija smatra da su prikupljanje iskustva i znanja te jačanje sposobnosti, osobito u području upravljanja pro-jektima, kao i utvrđivanje područja u kojima eksternalizacija usluga pridonosi dodanoj vrijednosti, od presudne važnosti za operatore nuklearnih elektrana / nositelje dozvole za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona. U određenim specijalističkim područjima korisno je upotrijebiti usluge vanjskih stručnjaka.

(c) Komisija nastoji promicati otvoreno i transparentno okruženje, olakšati razmjenu najboljih praksi i znanja te poticati postupke normizacije u cilju, među ostalim, povećanja konkurentnosti i povećanja sigurnosti.


U svrhu potpore tom cilju Komisija je 2015. ponovno aktivirala Skupinu za financiranje razgradnje nuklearnih postrojenja koja se sastoji od nacionalnih stručnjaka koji pružaju najnovija znanja o troškovima stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona i upravljanju financiranjem.

Osim toga, Komisija će iskoristiti svoje sudjelovanje u međunarodnim forumima i radnim skupinama za razmjenu iskustva stečenog kroz upravljanje programima za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona. Osobito će pro-voditi aktivnosti u suradnji s IAEA-om i OCED-om/NEA-om.

112Što se tiče izvješća o planovima država članica, vidjeti odgovor Komisije na odlomak 53.

Komisija trenutačno procjenjuje nacionalne programe svih 28 država članica. Taj je postupak prvi takve vrste te Komisija iz njega namjerava izvući pouke kako bi pokušala poboljšati i uskladiti buduće izvješćivanje. Za taj kon-kretni postupak Komisija je trebala uzeti u obzir nacionalne programe svih 28 država članica te nacionalna izvješća. U skladu s time i radi potpune slike, Komisija je za izvješće Parlamentu i Vijeću uzela u obzir postupak procjene nacionalnih programa u svojem rasporedu. Izvješće je predviđeno za četvrto tromjesečje 2016.

2. preporuka – Rješenja za konačno odlaganje istrošenog nuklearnog goriva(a) Komisija prihvaća preporuku. Komisija daje veliku važnost sigurnom i odgovornom gospodarenju istrošenim go-

rivom i radioaktivnim otpadom kako bi se izbjeglo stavljanje nepotrebnog tereta na buduće generacije. U tom će pogledu Komisija dati smjernice već u mišljenjima o nacionalnim programima u okviru Direktive 2011/70, koju će objaviti tijekom 2016./2017. Time će se pokrenuti rasprava, koja će se održati 2017., o mogućnostima odlaganja, uključujući mogućnost regionalnih rješenja i drugih rješenja na razini EU-a. Komisija će nakon toga biti u boljem položaju da do 2018. osmisli mogućnosti djelovanja i sastavi plan.

(b) Komisija napominje da je ova preporuka upućena državama članicama. Napominje i da ju je već uzela u obzir u procjeni nacionalnih programa i mišljenju koje će Komisija uputiti državama članicama. Komisija u 2017. namjerava pokrenuti studiju kako bi procijenila procjene država članica u pogledu troškova gospodarenja otpadom.

113Planovi za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona, odobreni u skladu s VFO-om za razdoblje 2014. – 2020., osnova su za izradu programa u te tri države članice. U skladu s NDAP-om troškovi konačnog odlaganja istrošenog goriva i visoko radioaktivnog otpada ne smatraju se prihvatljivima i nisu dio osnovnog scenarija. Za odlaganje istrošenog goriva i visoko radioaktivnog otpada odgovorne su države članice u skladu s Direktivom o radioaktivnom otpadu. NDAP-om bi se trebale osigurati komplementarnost i dosljednost relevantnih intervencija Unije kako bi se poštovalo načelo proporcionalnosti.

114Komisija ističe da u skladu s VFO-om za razdoblje 2014. – 2020. ne postoji manjak u financiranju dogovorenih ciljeva.

3. preporuka – Pridržavanje načela „onečišćivač plaća” povećavanjem nacionalnih financijskih sredstava za razdoblje 2014. – 2020. i nakon njegaKomisija napominje da je ova preporuka upućena državama članicama.


Komisija će podržati mjere koje preporučuje Sud na način da će uvesti dobro definiranu razinu sufinanciranja i time podržati načelo „onečišćivač plaća”. U tom će pogledu raspravljati s državama članicama i kritički ispitati razinu sufi-nanciranja koju države članice predlažu u godišnjim programima rada za 2017.

4. preporuka – Povećanje nacionalnog sufinanciranja tijekom razdoblja financiranja 2014. – 2020.Komisija prihvaća preporuku.

Komisija priznaje da se sufinanciranjem pridonosi djelotvornoj i učinkovitoj provedbi programa i povećava angaži-ranost države članice. Međutim, postojećom se pravnom osnovom ne utvrđuje posebna razina takva sufinanciranja. Komisija će stoga, kao prvi korak, poduzeti mjere kako bi razjasnila značenje „dobro osnovanih iznimnih okolnosti“ na koje se trenutačno upućuje u uredbama te će kritički ispitati razinu sufinanciranja koju države članice predlažu u godišnjim programima rada za 2017.

5. preporuka – Prekinuti namjenske programe financiranja za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj nakon 2020. godineKomisija djelomično prihvaća preporuku. Komisija će provesti procjenu učinka u pogledu prijedlogâ novih inicijativa u skladu sa zahtjevima Financijske uredbe i Agende za bolju regulativu. Tom će se procjenom učinka istražiti treba li se nastaviti s financiranjem, i ako treba, koji su mehanizmi financiranja najprikladniji. Ako se u toj procjeni zaključi da se treba nastaviti s financiranjem u sljedećem VFO-u, odnosno nakon 2020., Komisija će uzeti u obzir preporuku Suda i osigurati da se mehanizmom financiranja obuhvate poticaji za nastavak stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona, uključujući vremensku ograničenost i utemeljenost na odgovarajućim razinama sufinanciranja država.

118Komisija je zatražila detaljnu analizu broja zaposlenih u elektrani Ignalina, pri čemu je imala na umu potrebu očuva-nja sigurnosti postrojenja s obzirom na prisutnost preostalog istrošenog goriva u zgradama reaktora, s time pove-zanu opasnost i potrebu očuvanja ključnih sigurnosnih funkcija koja je iz toga proizašla.

6. preporuka – Financijska sredstva EU-a samo za troškove stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogonaKomisija djelomično prihvaća preporuku.

Komisija trenutačno utvrđuje troškove koji nisu povezani sa stavljanjem nuklearnih postrojenja izvan pogona. Ovaj će se postupak završiti tijekom srednjoročne procjene te će se predložiti moguće mjere za postupno ukidanje takvih troškova u 2018.

Ipak, Komisija smatra da se određene ključne funkcije, poput sigurnosti, ne smiju isključiti iz financiranja sredstvima EU-a.

7. preporuka – Poboljšanje nadzora KomisijeKomisija prihvaća preporuku te su mjere već poduzete. Procjena ex-ante uvjeta bit će dovršena do listopada 2016.

8. preporuka – Računovodstveni tretmanKomisija prihvaća preporuku. Komisija priznaje da je ovo pitanje važno.

Počela je primjenjivati ovu preporuku provedbom Direktive o otpadu. Komisija trenutačno pregledava nacionalne programe podnesene u skladu s Direktivom o otpadu te je predvidjela brojne studije kako bi prikupila informacije te poduzela daljnje korake za postupak vrednovanja.

Besplatne publikacije:

• jedan primjerak: u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);

• više od jednog primjerka ili plakati/zemljovidi: u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), pri delegacijama u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm), kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_hr.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatni poziv iz EU-a) (*).(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).

Publikacije koje se plaćaju:

• u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu).

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Događaj Datum

Usvajanje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije 25.3.2015

Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu nad kojim se obavlja revizija) 2.5.2016

Usvajanje konačnog izvješća nakon raspravnog postupka 14.7.2016

Primitak službenih odgovora Komisije (ili drugog subjekta nad kojim se obavlja revizija) na svim jezicima 15.7.2016

Jedan od uvjeta za pristupanje Litve, Bugarske i Slovačke EU-u bilo je stavljanje izvan pogona osam nuklearnih reaktora sovjetske proizvodnje. Utvrdili smo da namjenskim programima EU-a za financiranje te obveze nisu stvoreni pravi poticaji za pravodobno i isplativo stavljanje tih postrojenja izvan pogona. Postignut je određeni napredak, no došlo je do kašnjenja u ključnim infrastrukturnim projektima, a najveći izazovi koji proizlaze iz rada u kontroliranim područjima tek predstoje. Ukupna potpora EU-a do 2020. godine dosegnut će 3,8 milijardi eura. Procijenjeni troškovi stavljanja tih postrojenja izvan pogona ukupno će iznositi najmanje 5,7 milijardi eura. Ako se tome pridodaju troškovi konačnog odlaganja visoko radioaktivnog otpada, ukupan bi se iznos mogao udvostručiti.

EUROPSKIREVIZORSKISUD

Documents

Programi pomoći EU-aza stavljanje nuklearnih postrojenja u Litvi