Stavljanje građana u središte planiranja održive urbane

Stavljanje građana u središte planiranja održive urbane mobilnostiLekcije naučene u Jugoistočnoj Evropi

1.Uvod 2.Izazovi 3.Instrumenti 4.Planiranje 5.Inkluzija 6.Alati 7.Vrijeme 8.Zaključci 9.Izvori

Stavljanje građana u središte | SEE Change Net | 2

Mnogi gradovi u Jugoistočnoj Evropi pate od zastarjelog pristupa planiranju prijevoza, dajući prednost izgradnji infrastrukture za automobile. Suprotno tome, planovi održive urbane mobilnosti (SUMP) usmjeravaju fokus na povećani kvalitet života i ekološki prihvatljive načine prijevoza poput javnog prijevoza, pješačenja i biciklizma. Osnovno načelo SUMP-a je aktivno uključivanje građana u proces planiranja. To pomaže donosiocima odluka da bolje zadovolje potrebe zajednice i povećaju demokratski legitimitet plana.

Izvještaj pod nazivom “Stavljanje građana u središte održive urbane mobilnosti. Lekcije naučne u Jugoistočnoj Evropi” odražava iskustva Mreže za promjene Jugoistočne Evrope (SEE Change Net) u uključivanju građana tokom izrade SUMP-a u glavnim gradovima Sarajevu (Bosna i Hercegovina) i Tirani (Albanija) u 2019/2020. Početne lekcije naučene u ovim gradovima - kao i drugi primjeri iz Jugoistočne Evrope - mogu predstavljati korisno polazište za druge gradove u regiji koji tek počinju da idu vlastitim putem prema održivoj urbanoj mobilnosti i sudjelovanju javnosti.

Glavne naučene lekcije su sljedeće:

1) Isplati se uložiti vrijeme i trud u slušanje građana: što više dijaloga, razmatranja, resursa i vremena posvetite angažovanju građana, to ćete postići bolje rezultate i dobiti podršku.

2) Učešće javnosti vrijedi samo onoliko koliko su njeni rezultati jasno i sistematično integrisani u definiciju analize i mjerenja iz Plana održive urbane mobilnosti.

3) Od suštinske je važnosti zainteresovanim stranama pružati jasne i pravovremene povratne informacije. Istinska i transparentna komunikacija o onome što se dogodilo s ulaganjima, prijedlozima i idejama zainteresovanih strana ključno je za jačanje povjerenja građana u participativne aktivnosti.

4) Učešće građana je proces učenja za sve koji su uključeni: učesnici, planeri i gradske vlasti. U prvom pokušaju ne može sve ići glatko, ali poštena procjena procesa će u sljedećem ciklusu učešća javnosti dovesti do boljih rezultata.

Izvještaj SEE Change Net-a dostupan je na engleskom, albanskom i bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku. Publikacija je rezultat projekta „Održiva urbana mobilnost u zemljama Jugoistočne Evrope II“ Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Evropu - Energetska efikasnost. Projekat provodi GIZ, a finansira njemačka vlada.

Sažetak

Joachim Gaube bivši direktor Sektorskog fonda Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Evropu - Energetska efikasnost, GIZ

Kada sam 2015. godine prvi put stigao na Zapadni Balkan, otkrio sam ogroman potencijal za uštedu energije. Shvatio sam da je izvedivo postaviti stvarne potrebe gradova i njihovih stanovnika u središte urbanog razvoja, umjesto žrtvovanja dragocjenog prostora neumoljivom sve gušćem saobraćaju. Stoga je GIZ zajedno sa SEE Change Net-om, regionalnim think tank-om i drugim međunarodnim stručnjacima krenuo u razvoj projekta SUMSEEC.”

Opis

foto

graf

ije Jo

achi

m G

aube


Zemlje koje su u fokusu

Dodatni primjeri

* Ovo imenovanje ne dovodi u pitanje pozicije o statusu i u skladu je s UNSC 1244 i mišljenjem ICJ-a o kosovskoj deklaraciji o nezavisnosti.


Sadržajstranica Republika Hrvatska

Bosnai

Hercegovina

Republika Sjeverna

Makedonija

Republika Srbija

Republika Kosovo*

Crna Gora

Albania

RumunijaRepublika Slovenija

Republika Grčka

Bugarska


4 1. Uvod 5 2. Abeceda izazova urbane mobilnosti u

Jugoistočnoj Evropi 10 3. Instrumenti SUMP-ova i njihova upotreba u

Jugoistočnoj Evropi 14 4. Planiranje za ljude znači planiranje sa

ljudima: Zašto moramo staviti građane i zainteresovane strane u središte

22 5. Ne ostavljati nikoga iza sebe: Ko treba biti uključen u proces

26 6. Alati koje možete koristiti za angažman građana i zainteresovanih strana

36 7. Pogoditi pravo vrijeme 37 8. Zaključci 38 9. Biblioteka izvora


1. UvodPlaniranje prijevoza je tradicionalno bilo u domenu saobraćajnih inženjera i fokusirano na izgradnju infrastrukture. Rezultat toga su gradovi koji su uglavnom izgrađeni za automobile, gdje građani trpe efekte zagušenja, ekonomske neefikasnosti, nesigurnog okruženja za šetnju, zagađenja zraka i gdje brzo rastuće emisije iz saobraćaja ubrzavaju globalnu klimatsku krizu1.

Evropska komisija je 2009. godine uvela koncept Planova održive urbane mobilnosti (SUMP) kao pristup u rješavanju ovih pitanja. Ovaj koncept preusmjerava fokus s planiranja infrastrukture na postavljanje prioriteta koji se odnose na kvalitet života i stavljanje građana i njihovih potreba u središte pažnje. Do 2018. godine samo u EU usvojeno je 1.000 SUMP-a2.

Taj instrument se sve više primjenjuje u Jugoistočnoj Evropi, gdje je do sada usvojeno najmanje 150 SUMP-ova. U planiranju održive urbane mobilnosti prioriteti su ekološki načini prijevoza, poput pješačenja, biciklizma i javnog prijevoza. Javno zdravlje poboljšava se povećanim stepenom vježbanja i smanjenjem buke i zagađenja zraka; ulice postaju sigurnije; a građanima se omogućava lakši pristup zapošljavanju ili javnim uslugama. Istovremeno,

1 SZO: Prijevoz - Utjecaj na zdravlje. URL: https://www.who.int/sustainable-development/transport/health-risks/climate-impacts/en/2 CIVITAS SUMPs-Up/PROSPERITY (2018): Status SUMP-ova u državama članicama EU. URL: http://www.rupprecht-consult.eu/uploads/

tx_rupprecht/SUMPs-Up___PROSPERITY-SUMP-Status-in-EU-Report.pdf3 ELTIS (2017): Demonstriranje ekonomske koristi od izbora održive mobilnost - Projekat DOKAZ. URL: https://ec.Evropa.eu/

energy/intelligent/projects/sites/iee-projects/files/projects/documents/evidence_publishable-report_final_2017.pdf

gradovi smanjuju svoj ugljični otisak, suočavaju se s manje zagušenja i ostvaruju ekonomske koristi3.

Osnovno načelo SUMP-a je aktivno uključivanje građana u proces planiranja. Građani su direktno izloženi utjecaju urbane mobilnosti i mogu doprinijeti dragocjenoj „lokalnoj ekspertizi“ zasnovanoj na svakodnevnom iskustvu navigacije u sistemu saobraćaja. Uključivanje javnosti kroz participativne aktivnosti pomaže donosiocima odluka da bolje shvate potrebe zajednice, pronađu kreativna rješenja za postojeće probleme i povećaju demokratsku legitimnost plana.

Ova publikacija odražava iskustva koja su uključivala građane tokom izrade SUMP-ova za dva glavna grada; Sarajevo (Bosna i Hercegovina) i Tirana (Albanija) u 2019/2020. Početne lekcije naučene u ovim gradovima - kao i drugi primjeri iz Jugoistočne Evrope - mogu predstavljati korisno polazište za ostale gradove u regiji koji tek kreću sopstvenim putem ka održivoj urbanoj mobilnosti i sudjelovanju javnosti.

Ova publikacija SEE Change Net-a rezultat je projekta „Održiva urbana mobilnost u zemljama Jugoistočne Evrope II” (SUMSEEC II) u okviru Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Evropu - Energetska efikasnost (ORF-EE). Projekat provodi GIZ, a finansira njemačko Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).


https://www.who.int/sustainable-development/transport/health-risks/climate-impacts/en/

http://www.rupprecht-consult.eu/uploads/tx_rupprecht/SUMPs-Up___PROSPERITY-SUMP-Status-in-EU-Report.pdf

http://www.rupprecht-consult.eu/uploads/tx_rupprecht/SUMPs-Up___PROSPERITY-SUMP-Status-in-EU-Report.pdf

https://ec.europa.eu/energy/intelligent/projects/sites/iee-projects/files/projects/documents/evidence_publishable-report_final_2017.pdf

https://ec.europa.eu/energy/intelligent/projects/sites/iee-projects/files/projects/documents/evidence_publishable-report_final_2017.pdf


Šokantno je vidjeti kako građani Sarajeva i drugih gradova Jugoistočne Evrope pate od ekstremno visokih nivoa zagađenja zraka. Moramo učiniti sve što je moguće kako bismo i u tim metropolitskim područjima razvili društvo nulte emisije i uklonili ugljik iz energetske mješavine koja se koristi za prijevoz.“

2. Abeceda izazova urbane mobilnosti u Jugoistočnoj EvropiKao i mnoge druge regije širom svijeta, Jugoistočna Evropa suočava se sa složenim izazovima u području prijevoza i urbane mobilnosti. Ovo se poglavlje dotiče nekih najvažnijih – mada ne svih, naravno - da bi se prije rasprave u sljedećim poglavljima pružio neki kontekst o ulozi koju građani mogu odigrati u pronalaženju rješenja.

Zagađenje zrakaGradovi u Jugoistočnoj Evropi često su među najzagađenijim gradovima u svijetu, posebno zimi. Ponekad je opasno čak i izlaziti napolje, posebno za najugroženije grupe (poput starijih osoba). A cijena koju ljudi plaćaju je visoka.

Stopa smrtnosti od zagađenja zraka je u Jugoistočnoj Evropi dva do tri puta veća od evropskog prosjeka4. Samo u Bosni i Hercegovini svake godine 3.300 ljudi prijevremeno umre zbog zagađenja zraka PM 2,55. Postoje nedvosmisleni naučni dokazi da toksično zagađenje zraka ima doživotne posljedice na naša tijela i povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, bolesti sistema disanja i raka pluća. Istraživanja sugerišu da zagađenje zraka čak može biti povezano s dijabetesom, neurološkim bolestima i zdravstvenim rizicima za nerođenu djecu6.

4 UN- Životna sredina (2018.): Zagađenje na Zapadnom Balkanu. Posljednje dostignuće i trenutni izazovi - pregled. URL: https://wedocs.unep.org/bitstream/handle/20.500.11822/27108/Pollution%20in%20the%20Western%20Balkans%20web%20version.pdf?sequence=2&isAllowed=y

5 Svjetska banka (2019.): Upravljanje zgađenjem zraka u Bosni i Hercegovini. URL: https://www.worldbank.org/en/region/eca/publication/air-quality-management-in-western-balkans

6 Kraljevski koledž ljekara (2016.): Svaki naš udisaj: Doživotni utjecaj zagađenja zraka. URL: https://www.rcplondon.ac.uk/projects/outputs/every-breath-we-take-lifelong-impact-air-pollution

Iako nije jedini, sektor prijevoza jedan je od najvećih izvora zagađenja zraka. Suprotno tome, kao što je pokazala pandemija COVID-19 u 2020. godini, znatno smanjeni saobraćaj doveo je do masovnog smanjenja zagađenja zraka u urbanim područjima širom svijeta.

Viola von Cramon Članica Evropskog parlamenta, članica Odbora za vanjske poslove

Opis

foto

graf

ije V

iola

von

Cram

on, f

otog

rafij

u ur

edio

Ner

ma S

ofić


https://wedocs.unep.org/bitstream/handle/20.500.11822/27108/Pollution%20in%20the%20Western%20Balkans

https://wedocs.unep.org/bitstream/handle/20.500.11822/27108/Pollution%20in%20the%20Western%20Balkans

https://www.worldbank.org/en/region/eca/publication/air-quality-management-in-western-balkans

https://www.worldbank.org/en/region/eca/publication/air-quality-management-in-western-balkans

https://www.rcplondon.ac.uk/projects/outputs/every-breath-we-take-lifelong-impact-air-pollution

https://www.rcplondon.ac.uk/projects/outputs/every-breath-we-take-lifelong-impact-air-pollution


AutomobiliAutomobili i dalje dominiraju gradovima u Jugoistočnoj Evropi i širom svijeta, na štetu zelenih površina, sigurnosti pješaka i biciklista i zdravlja svih ljudi. To je u velikoj mjeri posljedica zastarjelog pristupa planiranju prijevoza pod nazivom „Predvidi i pruži”7 (odnosno, predvidi koliko će saobraćaj rasti i u skladu s tim povećaj cestovne kapacitete). Ovaj model dovodi do pretjerane izgradnje nove cestovne infrastrukture, koja u mnogim slučajevima ne ublažava zagušenja, nego dovodi do još većeg saobraćaja jer se ljudi potiču da voze više. Taj se efekat naziva „indukovana potražnja”8 ili “indukovani saobraćaj”: „Umjesto da se o saobraćaju razmišlja kao o tekućini koja zahtijeva određenu količinu prostora kroz koji treba proći zadanom brzinom, indukovana potražnja pokazuje da je saobraćaj više poput plina, širi se i popunjava sav prostor koji mu je dopušten.”9.

7 Petter Naess i dr. (2014.): Modeliranje prijevoza u kontekstu paradigme "predvidi i pruži". U: Evropskom časopisu za istraživanje saobraćaja i infrastrukture, 14(2). URL: https://www.researchgate.net/publication/283809298_Transport_modelling_in_the_context_of_the_'predict_and_provide'_paradigm

8 Ibid.9 Benjamin Schneider (2018): Univerzitet CityLab: indukovana potražnja. URL: https://www.citylab.com/transportation/2018/09/citylab-university-induced-demand/569455/ 10 Ipsos/ SEE Change Net/ EDEN centar (2020): stavovi i percepcije stanovnika Tirane prema različitim načinima prijevoza: anketni izvještaj. URL: http://

seechangenetwork.org/wp-content/uploads/2020/02/SUMP-Tirana_Survey-Report_EN_CC.pdf 11 SEE Change Net (2019): Stavovi prema mobilnosti, percepcije i motivacije stanovnika Sarajeva: anketni izvještaj. URL: http://seechangenetwork.org/wp-content/

uploads/2020/02/Attitudinal-Survey-Report-SUMP-Sarajevo-ENG.pdf 12 Vijeće za regionalnu saradnju (2019): Balkanski barometar 2019: Anketa o javnom mnijenju. URL: https://www.rcc.int/pubs/89/balkan-barometer-2019-public-

opinion-survey13 Podaci se odnose na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Kosovo.

Anketa na reprezentativnom uzorku u Tirani 10, koju je Ipsos provodio 2019. godine tokom izrade SUMP-a, otkriva da 65% odraslih osoba ne vozi same sebe (u Sarajevu11 gotovo polovina odraslih). To se posebno odnosi na žene, starije odrasle osobe, studente i domaćinstva koja jedva pokrivaju osnovne potrebe. Ipak, na 100% stanovništva utiču štetni efekti automobilskog saobraćaja, kao što su gužve, zagađenje zraka i buke, povećana potrošnja energije i ovisnost o fosilnim gorivima. Skoro polovina stanovništva Jugoistočne Evrope smatra da su njihovi putevi nesigurni zbog loše cestovne infrastrukture, nesigurnih vozila i neadekvatne obuke vozača.12 U 2016. godini u zemljama Zapadnog Balkana poginulo je 1500, a gotovo 55 000 ranjeno 13. To je gotovo 84 smrtna slučaja na cestama na milion stanovnika, u poređenju s EU-om s nešto više od 50 smrtnih slučajeva na cestama na milion stanovnika.

Anes Podić Eko akcija

Slijedom programa smanjenja zagađenja zraka iz 1970-ih, sarajevski plan grada iz 1990. zabranio je gradnju visokih zgrada i predvidio značajno povećanje zelenih površina, do 48 m2 po stanovniku. Tri decenije kasnije, gradske zelene površine smanjile su se osam puta, a visokogradnja je doživjela eksploziju rasta, ometajući tako disperziju zraka. Osim ako ne dođe do momentalnog i radikalnog zaokreta u planiranju grada, Sarajevo će izgubiti svaku mogućnost borbe protiv zagađenja zraka.“

Foto

graf

ija: N

erm

a So

fić


https://www.researchgate.net/publication/283809298_Transport_modelling_in_the_context_of_the_'predict_and_provide'_paradigm

https://www.citylab.com/transportation/2018/09/citylab-university-induced-demand/569455/

http://seechangenetwork.org/wp-content/uploads/2020/02/SUMP-Tirana_Survey-Report_EN_CC.pdf


http://seechangenetwork.org/wp-content/uploads/2020/02/Attitudinal-Survey-Report-SUMP-Sarajevo-ENG.pdf


https://www.rcc.int/pubs/89/balkan-barometer-2019-public-opinion-survey

https://www.rcc.int/pubs/89/balkan-barometer-2019-public-opinion-survey


Fotografija: © Nerma Sofić


Ekološka i klimatska krizaKlimatske promjene pogađaju bliže domu nego što možda mislite. Prema Evropskoj agenciji za zaštitu životne sredine (EEA), jugoistočnu i južnu Evropu snažnije će pogoditi jake suše i toplotni valovi od ostatka kontinenta. Predviđa se da će ta regija biti žarište klimatskih promjena, jer se očekuje da će se suočiti s najvećim brojem štetnih utjecaja”14.

Slično tome, studija Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) iz 2018. pokazuje „alarmantno povećanje temperature na cijelom području [Zapadnog Balkana] s opaženim porastom temperature za 1,2 °C u bliskoj budućnosti i predodređenim da se dodatno zagrijava za 1,7 - 4 ° C do kraja vijeka, zavisno od globalnog napora u pogledu smanjenje emisije GHG-a [tj. staklenički plin].” 15

Klimatske promjene već povećavaju ozbiljnost teških vremenskih pojava, na primjer:

● 2012. godine suša je snažno zahvatila regiju Zapadnog Balkana, a posebno Bosnu i Hercegovinu. To je dovelo do ogromne štete, uključujući gubitak u poljoprivrednoj proizvodnji od oko milijardu eura i pad prinosa žitarica i povrća od 70%.16

● U 2014. godini jake poplave u Srbiji prouzrokovale su štetu i gubitke procijenjene na 1,7-1,8 milijardi eura.17

14 Reuters (2017): Jug i Jugoistok se suočavaju s najnepovoljnijim utjecajem klimatskih promjena u Evropi ”. URL: https://www.reuters.com/article/us-Evrope-climatechange/south-southeast-face-Evropes-most-adverse-climate-change-impact-agency-idUSKBN15912K

15 Vijeće za regionalnu saradnju (2018): Studija o klimatskim promjenama u regiji Zapadnog Balkana. URL: https://www.rcc.int/pubs/62/study-on-climate-change-in-the-western-balkans-region

16 Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (2018): Smjernice za upravljanje rizikom od suše za područje Zapadnog Balkana ”. URL: http://www.fao.org/3/i9148en/I9148EN.pdf

17 Politika održive energije u Jugoistočnoj Evropi (2016): Jugoistočna Evropa: Put u EU ili put za nigdje. URL: http://seechangenetwork.org/south-east-Evrope-the-eu-road-or-the-road-to-nowhere-an-energy-roadmap-for-2050-a-guide-to-the-future/


https://www.reuters.com/article/us-europe-climatechange/south-southeast-face-europes-most-adverse-climate-change-impact-agency-idUSKBN15912K



https://www.rcc.int/pubs/62/study-on-climate-change-in-the-western-balkans-region

https://www.rcc.int/pubs/62/study-on-climate-change-in-the-western-balkans-region

http://www.fao.org/3/i9148en/I9148EN.pdf

http://www.fao.org/3/i9148en/I9148EN.pdf

http://seechangenetwork.org/south-east-europe-the-eu-road-or-the-road-to-nowhere-an-energy-roadmap-for-2050-a-guide-to-the-future/




Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), emisije stakleničkih plinova iz saobraćaja rastu brže od bilo kojeg drugog sektora i uveliko doprinose klimatskim promjenama. 18. U 2016. godini najmanje 33% finalne potrošnje energije i 24% emisije stakleničkih plinova u EU proizlazi iz saobraćaja. 19 Sličan uzorak za Jugoistočnu Evropu modelirao je Karbonski kalkulator 2050. za Jugoistočnu Evropu.20

Nejednakost spolovaKao i u društvu uopšte, još uvijek postoje značajne rodne nejednakosti na polju mobilnosti. Na primjer, žene su slabo zastupljene kao zaposlenice u prijevoznom sektoru. U EU samo 22% prijevoznika čine žene21. Iako za Jugoistočnu Evropu ne postoje tačni podaci, nepotkrijepljeni dokazi upućuju na to da bi taj broj mogao biti i manji. To se posebno odnosi na položaje na kojima se donose odluke. Niska stopa sudjelovanja nije samo diskriminatorna, nego i negativno utiče na kvalitet rezultata projekata i politike.

I kao korisnice prijevoza žene su u različitom položaju od muškaraca. Često su njihovi putevi složeniji: uobičajenog dana one ne idu samo od kuće do posla i nazad, nego se zaustavljaju u prodavnicama, ustanovama za čuvanje djece, itd., jer su odgovorne za puno neplaćenog rada koji se odnosi na brigu. Istovremeno imaju manje finansijskih sredstava zbog razlike u plaćama, rjeđe voze i više se oslanjaju na javni prijevoz ili pješačenje. U javnom prostoru nesrazmjerno su pod utjecajem uznemiravanja i nasilja.

18 SZO: Prijevoz – Utjecaj na zdravlje. URL: https://www.who.int/sustainable-development/transport/health-risks/climate-impacts/en/ 19 Evropska komisija (2019.): Prijevoz u Evropskoj uniji. Trenutna kretanja i problemi. URL: https://ec.Evropa.eu/transport/sites/transport/files/2019-transport-in-the-

eu-current-trends-and-issues.pdf 20 URL: https://see2050carboncalculator.net 21 Evropska komisija (2019.): Prijevoz u Evropskoj uniji. Trenutna kretanja i problemi. URL: https://ec.Evropa.eu/transport/sites/transport/files/2019-transport-in-the-

eu-current-trends-and-issues.pdf 22 Balkanski barometar 2019., detalje pogledajte gore.23 OECD (2018): Konkurentnost u Jugoistočnoj Evropi: politička perspektiva. URL: https://www.oecd-ilibrary.org/docserver/9789264298576-16-en.pdf?expires=15875

44959&id=id&accname=guest&checksum=60409F59C97BB3ECA845D74CCD852386

Institucionalne promjeneGradovi se mogu suočiti s nizom izazova na institucionalnom nivou. Na primjer, politička klima nije uvijek povoljna i većinu javnih institucija Jugoistočne Evrope stanovništvo smatra korumpiranim22 (vidjeti poglavlje 4). Moguće je da su mnogi donosioci odluka ili javni službenici navikli na “stare paradigme” dok razmišljaju o mobilnosti i prijevozu u gradovima. Nacionalni zakoni o prijevozu nisu uvijek u potpunosti provedeni, a strategijama često nedostaju planovi za praćenje i provedbu.23

Pouzdani podaci o prijevozu često se ne prikupljaju sistemski. To uključuje, na primjer:

● Studije porijekla i odredišta koje utvrđuju obrasce saobraćaja;

● Podatke o modalnoj podjeli, što je postotak putovanja određenim načinom prijevoza;

● Model indukovane potražnje, koji izračunava u kojoj mjeri nova cestovna infrastruktura dovodi do dodatnog automobilskog saobraćaja.

Spolne razlike u korištenju prijevoza


https://www.who.int/sustainable-development/transport/health-risks/climate-impacts/en/

https://ec.europa.eu/transport/sites/transport/files/2019-transport-in-the-eu-current-trends-and-issues.pdf


https://see2050carboncalculator.net



https://www.oecd-ilibrary.org/docserver/9789264298576-16-en.pdf?expires=1587544959&id=id&accname=guest&checksum=60409F59C97BB3ECA845D74CCD852386

https://www.oecd-ilibrary.org/docserver/9789264298576-16-en.pdf?expires=1587544959&id=id&accname=guest&checksum=60409F59C97BB3ECA845D74CCD852386

Fotografija © Michael Bell


Javni prijevozPodaci iz Sarajeva i Tirane pokazuju da otprilike svaka druga osoba koristi javni prijevoz uvijek ili vrlo često. Mnogo bi više ljudi bilo spremno prebaciti se na javni prijevoz kada bi usluga bila bolja24. Uprkos tom jasnom zahtjevu, mnogi gradovi u Jugoistočnoj Evropi ne daju dovoljno prioritet javnom prijevozu. Ključna zabrinutost građana, kako u Sarajevu tako i u Tirani, u vezi s javnim prijevozom odnosila se na loš kvalitet vozila, nepostojanje sigurnosnih mjera, nepouzdan red vožnje i dugotrajno putovanja25. Iako ti podaci imaju ograničen geografski opseg, oni pokazuju obrazac koji se vjerovatno primjenjuje u cijeloj regiji. Dodatni problemi su ti što se vozni park javnog prijevoza često sastoji od vrlo starih, visoko zagađujućih vozila; što je putnicima teško pronaći tačne informacije; kao i da različiti ekološki prihvatljivi načini prijevoza nisu dobro integrisani.

24 Ipsos/ SEE Change Net/ EDEN Centar (2020.): Stavovi i percepcije stanovnika Tirane prema različitim načinima prijevoza: anketni izvještaj. URL: http://seechangenetwork.org/wp-content/uploads/2020/02/SUMP-Tirana_Survey-Report_EN_CC.pdf SEE Change Net (2019): Stavovi prema mobilnosti, percepcije i motivacije stanovnika Sarajeva: anketni izvještaj. URL: http://seechangenetwork.org/wp-content/uploads/2020/02/Attitudinal-Survey-Report-SUMP-Sarajevo-ENG.pdf

25 Ibid.26 Ibid.27 GIZ (2018):Mapa puta o održivoj urbanoj mobilnosti u zemljama Jugoistočne Evrope. URL: http://www.nalas.eu/Publications/Books/RoadmapSUM

Pješačenje i vožnja biciklomUpkos izazovnim uslovima i nedostatku infrastrukture, pješačenje igra veliku ulogu u Sarajevu, Tirani i vjerovatno mnogim drugim gradovima u regiji. Preko polovine stanovništva u Sarajevu (55%) kaže da hoda uvijek ili vrlo često, u Tirani je taj udio opet veći (74%). Međutim, stanovnici tih gradova također izražavaju veliko nezadovoljstvo okruženjem za pješake, na primjer, 57% ljudi u Tirani kaže da se ne osjećaju sigurno kao pješaci. Stanovnici oba grada bili su kritični prema lošim uslovima pješačkih staza, nedostatku zelenih površina, pješačkih zona i mogućnosti odmora. Preko dvije trećine žalilo se na vozače koji nisu pokazali sigurno ponašanje u vožnji i na parkirane automobile koji blokiraju pješačke staze. S obzirom na opasnu saobraćajnu situaciju, samo malo ljudi redovno vozi bicikle u oba grada.26

Za dodatnu analizu prepreka, mogućnosti i zakonodavnog okvira, pogledajte „Mapu puta o održivoj urbanoj mobilnosti u zemljama Jugoistočne Evrope”27, koja je dostupna na šest jezika.







http://www.nalas.eu/Publications/Books/RoadmapSUM


3. Instrumenti SUMP-ova i njihova upotreba u Jugoistočnoj EvropiŠta su SUMP-ovi?Evropska komisija je 2009. godine uvela koncept Planova održive urbane mobilnosti (SUMP-ovi) za rješavanje ovih zajedničkih izazova u planiranju prijevoza. Od tada se primjenjuje u preko 1000 gradova u EU i najmanje 150 gradova u Jugoistočnoj Evropi.

SUMP je strateški plan osmišljen tako da zadovolji potrebe za mobilnost ljudi i preduzeća u gradovima i njihovoj okolini u cilju ostvarivanja boljeg kvaliteta života. Zasniva se na postojećoj praksi planiranja i uzima u obzir principe integracije, sudjelovanja i evaluacije.Za razliku od tradicionalnog planiranja prijevoza, SUMP se ne fokusira na saobraćaj i infrastrukturu, nego na kretanje ljudi i robe i uključivanje građana i zainteresovanih strana.

Grafikon ilustruje ključne faze i prekretnice u razvoju SUMP-ova, od pripreme i analize, preko razvoja strategije i planiranja mjera do provedbe i praćenja.

12 koraka Održivog plana urbane mobilnosti: copy rights Rupprecht Consult (CC BY-NC-ND 4.0)



U nedavno ažuriranim, SUMP smjernicama korak po korak 28, možete saznati više o:

● Cilju svake aktivnosti i pitanjima na koja treba odgovoriti u procesu;

● Glavnim zadacima koje je potrebno ispuniti za svaki korak;

● Važnim savjetima za tajming i koordinaciju;

● I priručnoj kontrolnoj listi za praktičare.

Da biste stekli brzi uvid, ključne karakteristike SUMP-ova sažete su u ovom poglavlju:

1) U idealnom slučaju, SUMP je osmišljen za “funkcionalno urbano područje”: Ljudi i dobra se kreću ne samo unutar određenih administrativnih granica, nego i izvan njih. Na primjer, neko može raditi u centru grada, živjeti sa svojom porodicom izvan grada i svakodnevno putovati.

2) Cilj SUMP-a nije samo prevladavanja granica između grada i periferije, nego i institucionalnih granica. To znači uspostaviti usku saradnju između različitih nivoa vlasti, sektora politika, te javnih i privatnih institucija.

3) Ljudi se trebaju izjasniti. Oni koji su najviše pogođeni trebali bi biti uključeni u svaki korak u cijelom procesu, jer u protivnom rezultirajući plan neće biti istinski održiv.

4) SUMP je karakteristično započeti sveobuhvatnom analizom trenutne situacije da bi se riješila brojna pitanja. Kako trenutno izgleda sistem prijevoza? Koje su njegove jake strane i izazovi? U kojim područjima zadovoljava potrebe ljudi i gdje postoji potencijal za poboljšanje? Koji relevantni planovi i politike već postoje? Koji su resursi dostupni? Koje su naše opcije za budućnost? Kako odrediti uspjeh? Razumijevanje toga i definisanje jasnih zadataka i ciljeva pomoći

28 Rupprecht Consult – Forschung & Beratung GmbH, ed. (2019): Smjernice za razvoj i provedbu održivog plana urbane mobilnosti; drugo izdanje. URL: https://www.eltis.org/mobility-plans/sump-guidelines

će vam da kasnije vidite napredak postignut u okviru SUMP-a.

5) U kakvom gradu želite da žive vaša djeca? Stvaranje zajedno s javnošću široko podržane, dugoročne vizije pružit će orijentaciju tokom cijelog procesa SUMP-a da i dalje idete u željenom pravcu. Da biste bili sigurni da se zaista približavate ovoj viziji, potreban je jasan plan provedbe koji definiše vremenski okvir, budžet, odgovornosti i integrisani skup regulatornih, promotivnih, finansijskih, tehničkih i infrastrukturnih mjera.

6) Kroz SUMP će se na izbalansiran i integrisan način razvijati svi načini prijevoza s jasnim prioritetom za održiva rješenja. To ne uključuje samo javni prijevoz, pješačenje i vožnju bicikla, nego i oblike „zajedničke mobilnosti“ poput dijeljenja bicikala.

7) Sistematsko praćenje i evaluacija su ključni: u kojoj je mjeri bilo moguće da postignete svoje ciljeve? Da li je potrebno da „ispravite kurs“ ili prilagodite ciljeve? Transparentni pregledi i javni izvještaji držat će svakoga informisanim o napretku i izazovima na tom putu. Manuela Naessl

šefica EBRD-a u Bosni i Hercegovini

EBRD je rado sudjelovao u SEECN-ovoj javnoj raspravi o odnosu prijevoza i zagađenja zraka u Kantonu Sarajevo. Zeleni kantonalni akcioni plan (GCAP) i SUMP koje je podržao EBRD sada su važni dokumenti za usmjeravanje investicija Kantona, uključujući zajmove EBRD-a za finansiranje nadogradnje tramvajskog sistema, novih efikasnih tramvaja i trolejbusa. Ove mjere će ljude izvući iz automobila i dovesti u javni prijevoz i time znatno smanjiti zagađenje zraka u gradu, povećavajući kvalitet mobilnosti za sve ljude u tom procesu.”

Foto

graf

ija: L

adie

s In

Mag

azin

e, fo

togr

afiju

ure

dio

Nerm

a Sof

ić


https://www.eltis.org/mobility-plans/sump-guidelines


Mnogi gradovi Jugoistočne Evrope već su na tom putuJugoistočna Evropa je u pokretu! Mnogi gradovi već imaju proto-SUMP-ove, a svijest javnosti o održivoj urbanoj mobilnosti raste u široj regiji - od Kosova 29 do Grčke i Rumunije. Neki gradovi - poput Skoplja - čak su počeli s radom na drugoj generaciji SUMP-a.

Evo samo nekoliko primjera iz regije:

Pješaci na prvom mjestu u Ljubljani (Slovenija)Ljubljana, glavni grad Slovenije s oko 288.000 stanovnika, bio je jedan od prvih gradova koji su usvojili koncepta SUMP (2012.). Jedan od njegovih najpoznatijih uspjeha je pretvaranje centra grada, nekada prepunog automobila, u deset hektara pješačke zone bez automobila. Dok se Ljubljana u cjelini još uvijek bori sa zagađenjem zraka, ova urbana transformacija pokazuje da ograničavanje automobila može dovesti do značajnog poboljšanja kvaliteta zraka u blizini ulica zatvorenih za saobraćaj. Prema riječima dr. Griše Močnika, u tim se područjima lokalno zagađenje zraka smanjilo za 70%. Ljubljana je bila prvi grad Jugoistočne Evrope koji je Evropska komisija nagradila kao Evropsku zelenu prijestolnicu (2016.), priznajući da su u kratkom vremenskom periodu ostvarene velike promjene.

Uspješno učestvovanje građana u Kruševcu (Srbija)Kruševac s gotovo 130.000 stanovnika nalazi se u centralnoj Srbiji i bio je prvi grad u toj zemlji koji je razvio SUMP u 2017. godini. Kruševac je ušao u uži izbor za nagradu EUROPEANMOBILITYWEEK 2019 za svoje značajno učestvovanje građana u preoblikovanju javnih površina, uklanjanju parkirališta i stvaranju urbanih parkova.

Promjena modalne podjele u Turdi (Rumunija)Turda je mali grad s 55.000 stanovnika u okrugu Cluj (sjeverozapad Rumunije) i popularno turističko odredište. Njegov prvi SUMP usvojen je 2017. godine, a godinu dana kasnije osvojio je i šestu nagradu Evropske komisije za SUMP za njegovu jasnu viziju planiranja, robusnu strategiju finansiranja i mjerljive ciljeve. Grad očekuje da će motivisati sedam od deset stanovnika da odaberu alternativne načine prijevoza, umjesto da idu automobilom. Žiri je primjetio potencijal te strategije za repliciranje u drugim malim i srednjim gradovima.

29 Ova oznaka ne prejudicira status Kosova i u skladu je s Rezolucijom UNSCR-a 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde u vezi sa kosovskom deklaracijom o nezavisnosti.

Stvarno uključivanje zainteresovanih strana u Solunu (Grčka)Solun, drugi po veličini grad u Grčkoj s preko milion stanovnika, izradio je svoj prvi SUMP u 2014. To je bilo veliko dostignuće, posebno zato što je SUMP razvijen tokom duboke finansijske krize. Solun je primio posebnu nagradu žirija na 3. dodjeljivanju nagrade Evropske komisije za SUMP. Takozvani „Forum za mobilnost“ zadužen je za nadgledanje i ocjenu SUMP-a i okuplja sve uključene zainteresovane strane, kao što su vlasti za javni prijevoz, organizacija za upravljanje saobraćajem, regionalne vlasti i devet općina gradskog područja.1

1 Thomas Mourey (2015): Praćenje i procjena u samoj srži solunskog SUMP-a (Grčka)).URL: https://www.eltis.org/discover/case-studies/monitoring-and-evaluation-very-core-thessalonikis-sump-greece


https://www.eltis.org/discover/case-studies/monitoring-and-evaluation-very-core-thessalonikis-sump-greece

https://www.eltis.org/discover/case-studies/monitoring-and-evaluation-very-core-thessalonikis-sump-greece


Fotografija © Janez Kotar / Rocketborn Aerial

Aljaž Plevnik Zavod za urbanizam Republike Slovenije

Razvoj SUMP-a u Ljubljani uspio je prenijeti raspravu o budućem razvoju mobilnosti s uskog kruga saobraćajnih inženjera na širu grupu stručnjaka i javnosti. Ovakav skup rješenja znatno se povećao, a odluka je postala transparentnija i uključiva.”

Opis

foto

graf

ije A

ljaž P

levn

ik, fo

togr

afiju

ure

dio

Nerm

a So

fić



4. Planiranje za ljude znači planiranje sa ljudima: Zašto moramo staviti građane i zainteresovane strane u središteŠta je sudjelovanje javnosti? U ovom poglavlju ćete čuti nešto više o tome šta ovaj pristup predstavlja, šta možete dobiti od njega i kako možete riješiti zajedničke izazove. Za detaljnije informacije o tome ko je zapravo javnost i šta možete uraditi kako biste organizovali uključenost, sačekajte do poglavlja 4 i 5.

Mobilnost utiče na svePrelazeći raskrsnicu na biciklu na putu do univerziteta, student fakulteta u Tirani je iznenada prisiljen da se naglo zaustavi zbog automobila koji mu je presjekao put. Osoblje lokalnog supermarketa u Prištini čeka dostavni kamion da doveze svježe proizvode. U Sarajevu, djevojčica uživa u šetnji

sa svojom bakom i djedom uz rijeku i šuta loptu preko ceste – vjerovatno zato što je cesta zatvorena za vozila vikendom. U međuvremenu, vozačica ambulantnih kola u Skoplju se sprema da odgovori na hitan poziv pacijenta koji je imao srčani udar i pita se hoće li stići na vrijeme da spasi život ili će opet zaglaviti u saobraćaju. Turisti u Beogradu se pitaju da li su pogriješili što su došli tu, zaglavljeni iza blokiranog tramvaja, dok njihova aplikacija za kvalitet zraka Air Quality pokazuje da je to jedan od najzagađenijih gradova u Evropi.

Šta im je svima zajedničko? Urbana mobilnost duboko pogađa njihove svakodnevne živote: način na koji organizujemo kretanje ljudi i robe kroz gradove. „Mobilnost” je mnogo više od apstraktnog, teorijskog koncepta. Ona je u suštini uslov za učestvovanje u društvenom životu, pristup zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, radu i mnogo više od toga - ukratko, uslov za grad podoban za život.

Fotografija: yosmoes815 for Shutterstock




Koristi sudjelovanja javnostiPod sudjelovanjem javnosti podrazumijevamo proces sistematskog uključivanja građana i zainteresovanih strana na razne načine u donošenju odluka o održivoj urbanoj mobilnosti. Sudjelovanje javnosti osnažuje one koji mogu biti pogođeni ili koji su zainteresovani za neku odluku. Sudjelovanje javnosti bi trebalo biti „kontinuirana i dinamična veza, a ne određena politika, događaj ili rezultat.”30 To znači da se sudjelovanje javnosti odvija kroz cijeli SUMP proces, od planiranja do provođenja.

Kako je to prof. Vivien Lowndes prikladno rekla u svom istraživanju o sudjelovanju građana u Jugoistočnoj Evropi: „Sudjelovanje nije samo stavljanje ‘šlaga na tortu’. Ono može postati i ‘kvasac na tijestu’!”31

30 Prof. Vivien Lowndes (2012): Sudjelovanje građana u Jugoistočnoj Evropi; str. 5; p. 5. URL: http://mdpinicijative.ba/wp-content/uploads/2018/04/Citizen-participation-in-south-eastern-Europe.pdf

31 Ibid., p. 9.

Glavne, potencijalne prednosti sudjelovanja javnosti – kada se ispravno provede – uključuju:

● Jači demokratski proces i transparentnije donošenje odluka;

● Bolje javno obrazovanje koje podiže svijest o održivoj urbanoj mobilnosti;

● Poboljšana socijalna inkluzija kroz prilike za pojedince i grupe da učestvuju u javnom životu;

● Jasnije shvatanje potreba zajednice.

● Bolje razumijevanje koristi i rizika predloženih politika kako ih doživljava javnost;

● Najbolji mogući rezultati i kreativna rješenja postignuta kroz ‘lokalnu stručnost’ građana i zainteresovanih strana;

● Smanjeni troškovi i povećana brzina kroz djelotvornije pružanje javnih usluga;

● Povećana legitimnost plana i bolje prihvatanje njegovih rezultata;

● Osjećaj posjedovanja u javnosti u pogledu projekata mobilnosti;

● Političari i javnost se zbližavaju.

Edin Forto bivši premijer Kantona Sarajevo

Kao političkom lideru, za mene je najvažnije da istinski slušam građane. Kako bih inače zaista mogao služiti javnosti i povećati njihov kvalitet života?”

Opis

foto

graf

ije E

din

Forto

, fot

ogra

fiju

ured

io N

erm

a So

fić


http://mdpinicijative.ba/wp-content/uploads/2018/04/Citizen-participation-in-south-eastern-Europe.pdf



Dokazano je da građani lakše plaćaju poreze, naročito kada se primjenjuju dalekosežne metode učestvovanja građana kao što je participatorno budžetiranje32 Ovo je rezultat istraživanja Svjetske banke iz 2019. godine, koje je uključivalo 65.000 pojedinaca iz 50 država. Istraživači su zaključili da su građani više posvećeni poštivanju plaćanja poreza kada mogu iskazati mišljenje o tome šta im se više sviđa u vladinoj potrošnji i naučiti o vladinom nadzoru javnih sredstava. Ovo se pokazalo istinitim bez obzira na sisteme vlade, stepene razvoja i kulturu.33

Russel J. Dalton, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Kaliforniji, Irvine, nadalje pokazuje u svom istraživanju, upoređujući 20 demokratija, da države sa visokim stepenom sudjelovanja građana također imaju i vlade koje bolje rade. Ovo je tačno za, na primjer, Norvešku, Novi Zeland, Kanadu i Dansku. „Ovo podržava opću logiku da pažljiva i uključena javnost stavlja pritisak na vladu da bude odgovornija i djelotvornija. Jednostavno, dobri građani osiguravaju dobro, demokratsko upravljanje.”34

32 Participatorno budžetiranje je demokratski proces u kojem građani odlučuju na koji način će se dio budžeta dodijeliti. Učesnici identifikuju, raspravljaju i prioritiziraju projekte koji će se finansirati. Ljudi koji inače nisu uključeni u proces donošenja odluka sada imaju pravo glasa: na primjer, mladi i građani sa niskim primanjima.

33 Fredrik M. Sjoberg et all. (2019): Glas i kazna. Globalni istraživački eksperiment o poreznom moralu. URL: https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/31713/WPS8855.pdf

34 Russel J. Dalton (2017): Da li je učestvovanje građana zaista dobro za demokratiju? URL: http://www.democraticaudit.com/2017/08/22/is-citizen-participation-actually-good-for-democracy/

35 Igor Bajok/ Vanja Škoric (2012): Povezane zajednice: Kako lokalne vlade mogu pokrenuti, omogućiti i podržati učestvovanje građana u javnom donošenju odluka? U: Vivien Lowndes (ed.): Sudjelovanje građana u Jugoistočnoj Evropi, str. 74.

36 Ibid., p.84.

Zajednički izazovi sa sudjelovanjem javnosti u Jugoistočnoj EvropiPostizanje visokokvalitetnog sudjelovanja javnosti koje donosi ove koristi nije lak proces i mnoge države Jugoistočne Evrope se suočavaju sa izazovima na svom putu. Iskustva iz skorije historije i dalje utječu na stavove javnosti. Ljudi koji su odrasli u bivšoj Jugoslaviji su možda navikli na drugačiju tradiciju i kulturu, u kojoj je država bila zadužena za odlučivanje o mnogim aspektima života osobe „iza zatvorenih vrata”, sa manje prilika za građane da igraju aktivnu ulogu. Duboke političke promjene nakon raspada Jugoslavije su „donijele nove ideje aktivnog građanstva. Međutim, to je zahtijevalo potpunu promjenu mentaliteta.”35

Nedostatak finansijskih i ljudskih resursa (naročito u manjim gradovima), kao i nedovoljno poznavanje metoda dobrog sudjelovanja i načina na koji se treba nositi sa javnim doprinosom su zajednički izazovi. (Iako primjeri u poglavlju 2 pokazuju da se ova prepreka može prevazići i mnogi manji ili srednje veliki gradovi u Jugoistočnoj Evropi provode uspješne SUMP-ove uprkos izazovima).

Neki lokalni službenici se mogu bojati da bi, ukoliko njihove institucije postanu „previše otvorene” za građane, to moglo dovesti do zloupotrebe od strane opozicije. Na primjer, u Hrvatskoj, neki su izrazili zabrinutost da bi „opozicija mogla blokirati procese donošenja odluka ako budu organizovane široko rasprostranjene konsultacije infiltriranjem ‘građana’ koji pokušavaju potkopati napore”36. Također, u Sarajevu i Tirani su saobraćajni inženjeri izrazili zabrinutost da bi temeljito uključivanje javnosti donijelo „previše demokratije” u proces planiranja.

Erion Veliaj gradonačelnik Tirane

Ne možemo izgraditi održive gradove bez uključivanja građana u taj proces. Često kažem da najveći infrastrukturalni projekt promjene u gradu nije bulevar, niti izgradnja zgrada, mi to znamo napraviti. To je u stvari 10 cm između naših ušiju – način na koji osoba razmišlja i njen mentalitet – tu infrastrukturu je najteže promijeniti.”

Opis

foto

graf

ije E

rion

Velia

j, fot

ogra

fiju

ured

io N

erm

a So

fić


https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/31713/WPS8855.pdf

https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/31713/WPS8855.pdf

http://www.democraticaudit.com/2017/08/22/is-citizen-participation-actually-good-for-democracy/



Stoga ne iznenađuje da građani Jugoistočne Evrope nemaju puno povjerenja u javne institucije i vladu. Polovina populacije (49%) kaže da nikada ne raspravljaju o vladinim odlukama, a oko jedne četvrtine (27%) da ih raspravlja samo u privatnom okruženju. Još manje ih daje komentare na društvenim mrežama ili na drugim mjestima na internetu (9%), učestvuje u protestima (6%) ili javnim raspravama (3%).37 To govori o velikoj ravnodušnosti i osjećaju nemoći među stanovništvom. Mnogi smatraju da bi uključivanje bilo besmisleno jer ne bi imalo veliki utjecaj.

“Ovo je pretežno rezultat višegodišnjeg zanemarivanja angažmana i bezvoljnih pokušaja vlada da udovolje aktivističnim, nevladinim akterima i međunarodnim, donatorskim organizacijama. Sa skoro rekordnim nivoima ravnodušnosti i pasivnosti građana, vlade trebaju postati bolje u promovisanju, omogućavanju i podržavanju sudjelovanja građana u donošenju odluka – počevši od toga da proces postane dostupan, otvoren i transparentan.”38

Stavovi prema sudjelovanju javnosti su usko povezani sa opštim zdravljem demokratije, stepenom korupcije i slobodne štampe u državama Jugoistočne Evrope. Određeni broj globalnih izvještaja o ovim pitanjima nam pomaže da ocijenimo stanje svakog od faktora. Svjetski indeks demokratije 2019. koristi skalu od 0 („autoritarni režim”) do 10 („potpuna demokratija”) kako bi analizirao stanje demokratije širom svijeta. Ovo se određuje na osnovu pet kategorija: izborni proces i pluralizam; funkcionisanje vlade; političko učešće; politička kultura; i građanske slobode. U prosjeku, države Jugoistočne Evrope imaju rezultat 6,38 (u poređenju sa Zapadnom Evropom i rezultatom od 8,35), što znači da se ni jedna od njih ne može smatrati „potpunom demokratijom”. Najbolje rezultate u regiji su postigle Slovenija, Grčka, Bugarska, Hrvatska, Rumunija i Srbija, i definisane su kao „demokratije sa manom”.

37 Balkanski barometar 2019; vidjeti detalje ispod.38 Ibid. Fotografija: © Nerma Sofić

Veliko zagađenje zraka, opasno za stariju populaciju, djecu i srčane bolesnike sa

respiratornim oboljenjima. Fotografija je snimljena 13. januara 2020. u

Sarajevu; 378 μg/m3 PM2.5.




Nasuprot njima, druge države se smatraju „hibridnim režimima”, između „demokratija sa manom i autoritarnim režimima. Ovo se odnosi na Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.39 Korupcija je drugi, veliki problem ove regije. Države Jugoistočne Evrope su postigle prosjek od samo 45 na skali Indeksa percepcije korupcije za 2019. godinu, gdje 0 predstavlja „vrlo korumpirano”, a 100 „vrlo čisto”.40 Svjetski indeks slobode medija ocjenjuje medijski pluralizam i nezavisnost, kvalitet zakonodavnog okvira i sigurnost novinara u svakoj državi, svrstavajući ih u jednu od pet kategorija. Godine 2019., u većini država JI Evrope, sloboda medija je okarakterisana kao „problematična”, sa Bugarskom koja je okarakterisana kao „loša”. Jedini izuzetak je bila Slovenija gdje je sloboda medija bila „prilično dobra”.41

Najbolje prakse za sudjelovanje javnostiU idealnom slučaju, sudjelovanje javnosti bi trebalo biti duboko ukorijenjeno u bilo koji proces donošenja odluka, na primjer, kroz kodeks dobre prakse koji usvaja parlament. I istinska politička volja i predanost lokalne vlade su ključni. Iz istraživanja u Bosni i Hercegovini smo shvatili da „se djelotvorniji i održiviji rezultati postižu u općinama […] u kojima rješenja nisu nametnuta od strane vanjskih aktera, već su osmišljena unutar zajednice”42.

Također je ključno pronaći pristup koji odgovara lokalnom kontekstu. Da li postoje zakoni na državnom ili općinskom nivou koji nalažu obavezno sudjelovanje javnosti? (Na primjer, „lokalne zajednice”, koje su bile izraz lokalne demokratije u predratnoj, socijalističkoj Jugoslaviji).

39 Ekonomska obavještajna jedinica (2020): Indeks demokratije za 2019.: Godina demokratskog nazadovanja i narodnih protesta. URL: https://www.eiu.com/topic/democracy-index

40 Transparency International (2020): Indeks percepcije korupcije za 2019. URL: https://www.transparency.org/cpi201941 Reporteri bez granica (2019): Indeks slobode medija za 2019. – Ciklus straha. URL: https://rsf.org/en/2019-world-press-freedom-index-cycle-fear42 Snezana Mišić Mihajlović (2012): Sudjelovanje građana u Bosni i Hercegovini: Između tradicije i tranzicije; str. 27. U: Vivien Lowndes (ed.): Sudjelovanje građana u

Jugoistočnoj Evropi. URL: http://mdpinicijative.ba/wp-content/uploads/2018/04/Citizen-participation-in-south-eastern-Europe.pdf

Razvoj SUMP-a se može posmatrati kao odlična prilika za eksperimentisanje sa novim, interaktivnim oblicima učestvovanja i reorganizaciju uspostavljenih struktura.

Sljedeći zaključci se mogu izvući na osnovu bogatog iskustva različitih država:

● Dobra priprema i razvoj strategije sudjelovanja i komunikacije su ključni. Pitanja koja se trebaju postaviti uključuju:

☐ Koje su tvoje potrebe? Sa kojim komunikacijskim izazovima se suočavaš?

☐ Ko je tvoja publika? Koliko dobro poznaje temu? Koji su najbolji medijski kanali putem kojih možeš doprijeti do njih?

☐ Koji su tvoji ciljevi i ključne poruke? Šta građani trebaju znati?

☐ Koje komunikacijske alate želiš koristiti?

☐ Koje metode su odgovarajuće i pristupačne?

☐ Koja su pravila učestvovanja?

☐ Ko je odgovoran za šta?

☐ Kako se mogu osigurati finansijski i ljudski resursi?

☐ Koji vremenski okvir je realan?

☐ Kako sakupljaš i dokumentuješ rezultate?

☐ Kako ocjenjuješ i mjeriš uspjeh?


https://www.eiu.com/topic/democracy-index

https://www.transparency.org/cpi2019

https://rsf.org/en/2019-world-press-freedom-index-cycle-fear



Fotografija: nrqemi / iStock


● Da bi mogli ovo uraditi, javni službenici trebaju steći znanje o raznim vještinama, koje se može podržati aktivnostima izgradnje kapaciteta i praktičnim smjernicama.

● Da bi se bilo šta uradilo, neko mora biti glavni i preuzeti odgovornost – to znači da osoblje treba biti raspoređeno. U idealnom slučaju, svaka općina će stvoriti kontaktnu tačku za učestvovanje građana. Fiksni budžet za ovo je izuzetno koristan.

● Kada se dobro uradi, sudjelovanje javnosti znači da komunikacija ide u oba pravca: Od vrha ka dnu (odnosno, vlasti koje vrše planiranje obavještavaju javnost o tome na proaktivan način) i od dna ka vrhu (građani daju svoj doprinos i dijele svoje potrebe i ideje).

● Ranije obavijestiti građane i zainteresovane strane o bilo kakvim aktivnostima učestvovanja putem formalnih i neformalnih komunikacijskih kanala.

● Građani će prije učestvovati ako su zainteresovani za određeni problem. Kako bi učestvovali na značajan način, oni također trebaju dobro razumjeti to na čemu vlada radi.

● Važno je unaprijed objasniti građanima i zainteresovanim stranama pravila učestvovanja u procesu, njihove uloge, te šta će se dogoditi sa njihovim doprinosom. Ali nikada ne obećavajte više od onoga što se zaista može postići. Budite iskreni o odlukama koje su se već donijele i o onima koje su i dalje otvorene za diskusiju.

● Sva mišljenja se trebaju uzeti u obzir na nedeskriminirajući način, omogućavajući jednako učestvovanje muškaraca i žena, mladih i starih osoba, osoba sa i bez invaliditeta, itd.

● Na događajima, stvorite atmosferu u kojoj svi mogu iskreno razmijeniti svoje mišljenje i u kojoj postoji obostrano poštovanje učesnika. Neutralan, stručni moderator može pomoći u tome. I, gdje god je to moguće, neka atmosfera bude vesela i zabavna.

● Kada se radi o logističkom aspektu planiranja događaja, pobrinite se da je mjesto održavanja događaja pristupačno za ljude sa invaliditetom i da vrijeme i dan sastanka odgovaraju ciljnoj grupi do koje želite doprijeti.



● Ponekad mali poticaji mogu biti od pomoći kako biste ohrabrili učešće (npr. besplatne karte za javni prevoz ili karte za kulturni događaj).

● Potrebno je uspostaviti jasnu strategiju za sistematsko uključivanje rezultata sudjelovanja javnosti na ispravan način u svakoj fazi razvoja Plana održive urbane mobilnosti. Razmislite o najboljem načinu za ispravno bilježenje i pregledavanje ulaganja, na primjer, putem objavljivanja zapisnika, dnevnika komentara i/ili sažetog izvještaja. Ubrzo nakon događaja, dajte povratnu informaciju građanima o rezultatima i objasnite zašto neki prijedlozi nisu uključeni u SUMP. „Brze pobjede” – lake mjere koje se mogu odmah provesti i koje imaju značajan utjecaj – su dobar način za izgradnju povjerenja među građanima i ohrabruju buduće učešće.

● I posljednje, ali ne manje važno, kontinuirana kontrola kvaliteta procesa sudjelovanja je od ključne važnosti. Ovo uključuje nadgledanje metoda, ciljeva, identifikaciju zainteresovanih strana i uključenost, troškove, utjecaj i drugo. To vam pomaže da sljedeći put budete još bolji.

Za detaljnija objašnjenja i primjere, pogledajte priručnik za sudjelovanje43 koji je razvio evropski projekt CH4LLENGE (dostupan na devet jezika) i njihov priručnik o institucionalnoj saradnji44.

43 CH4LLENGE (2016): Sudjelovanje. Akivno uključivanje građana i zainteresovanih strana u razvoj Planova održivog urbanog razvoja. URL: http://www.sump-challenges.eu/kits

44 CH4LLENGE (2016): Institucionalna saradnja. Zajednički rad sa institucionalnim partnerima u kontekstu Planova održive urbane mobilnosti. URL: https://www.eltis.org/resources/tools/sump-institutional-cooperation-kit Fotografija: © Zoltan Balogh / EPA



http://www.sump-challenges.eu/kits

https://www.eltis.org/resources/tools/sump-institutional-cooperation-kit

https://www.eltis.org/resources/tools/sump-institutional-cooperation-kit


Različiti nivou sudjelovanja javnostiJasno je da nije svako sudjelovanje jednakog kvaliteta. Sudjelovanje se može posmatrati kao ljestvica sa različitim prečkama koje simbolizuju različite nivoe. Sherry Arnstein je još davne 1969. razvila pojednostavljeni model na osnovu svojih zapažanja u Sjedinjenim Državama, a koji je i danas važan u državama širom svijeta: „Postoji kritična razlika između prolaska kroz prazan ritual učestovanja i stvarne snage potrebne za utjecaj na rezultat procesa”45 Arnstein slikovito opisuje kako se – ukoliko nema preraspodjele moći – učestovanje građana lako može iskoristiti kao dimna zavjesa, koja „dozvoljava nosiocima vlasti da tvrde da su sve strane razmatrane, ali omogućavaju korist samo nekim stranama. Održava status quo.” Hajde da pogledamo ljestvicu korak po korak:

45 Sherry R. Arnstein (1969): Ljestvica sudjelovanja građana. U: Žurnal Američkog udruženja za planiranje (25), str. 216-224. URL: https://www.participatorymethods.org/sites/participatorymethods.org/files/Arnstein%20ladder%201969.pdf

Prečka 6 – 8: „Vlast građana”Čim se pravo partnerstvo uspostavi, vlast se djelimično dodjeljuje građanima, ili čak imaju potpunu kontrolu nad određenim odlukama, i tako dolazimo do najviših nivoa ljestvice. Primjeri toga su odbori za zajedničku politiku ili komisije za planiranje u kojima grupe građana mogu čak imati pravo veta. Drugi primjer je stvaranje novih institucija u zajednici kojima upravljaju stanovnici iste.

Prečke 3 – 5: „Tokenizam”Penjući se ljestvicom, dolazimo do aktivnosti u kojima su građani informisani i konsultovani o svim pitanjima, putem anketa ili javnih rasprava. Ovakvim pristupom glasovi svih građana se čuju, što je vrlo važan prvi korak. Nažalost, to nam još uvijek da daje garanciju da će sva njihova mišljenja biti uzeta u obzir na ispravan način.

Prečke 1 – 2: „Neučestvovanje”U nekim slučajevima, umjesto aktivnog učešća građana moguća je potpuna nezainteresovanost istih što često može dovesti do manipulacije javnosti. Moguće su situacije gdje se sastanci koriste samo u svrhu PR aktivnosti kako bi javnost dala svoje odobrenje za početak realizacije određenog projekta, bez da im se plasiraju sve bitne informacije koje trebaju i moraju biti dostupne. Također, moguća je i situacija gdje bi određeni postupak pojedinaca pokušavao odvuči pažnju od glavnih problema sa kojima se grupa suočava i preusmjerava raspravu na manje bitne teme.

Naravno, stvarnost je mnogo složenija od jednostavnog modela. Informisanje i savjetovanje sa građanima su zakoniti i važni koraci na putu. Ali ovo, samo po sebi, nije dovoljno za postizanje potpunog učešća javnosti. Trebaće vremena, rada i vjerovatno poteškoća da se napreduje uz ljestvicu, ali je zaista vrijedno toga.

8. Kontrola građana

7. Delegiranje vlasti

6. Partnerstvo

5. Položaj

4. Konsultacije

3. Informisanje

2. Terapija

1. Manipulacija

Grafički prikaz baziran na Sherry R. Arnstein.


https://www.participatorymethods.org/sites/participatorymethods.org/files/Arnstein ladder 1969.pdf


5. Ne ostavljati nikoga iza sebe: Ko treba biti uključen u procesMapiranje zainteresovanih stranaU ovom poglavlju ćemo pobliže pogledati ko treba biti uključen u sudjelovanje javnosti za planiranje održive urbane mobilnosti. Prije svega, hajde da objasnimo neke ključne pojmove: pod „građanima” podrazumijevamo pojedinačne članove javnosti, na primjer, ljude koji žive ili rade u gradu u kojima se razvija SUMP. U međuvremenu „zainteresovane strane” su pojedinci, grupe ili organizacije na koje utiče SUMP i/ili koji mogu uticati na njega (na primjer, NVO-je, društva, itd.) Očito je da je svaka zainteresovana strana obično i građanin, osim ako veliki, vanjski partner nije uključen/ima koristi od odluka.

Učesnici koji trebaju biti uključeni u proces odlučivanja će varirati od grada do grada. Sljedeća pitanja vam pomažu da identifikujete najvažnije učesnike:

☐ Ko može garantovati političku podršku i resurse?

☐ Ko rukovodi mrežom prijevoza?

☐ Ko posjeduje podatke i vještine potrebne za SUMP?

☐ Ko razumije mišljenja javnosti i zainteresovanih strana?

☐ Ko su ključne ličnosti u lokalnim mrežama koje su dobro organizovane i prepoznate?

☐ Na koga rezultat SUMP-a utiče?

☐ Ko je učestvovao u ranijim projektima mobilnosti u gradu?

☐ Do koga teško možete doći?



Ključne grupe zainteresovanih stranaPomaže ako o ovom razmišljate u veoma širokom smislu, jer je utjecaj SUMP-a na grad i njegovo okruženje puno veći od sektora prijevoza. Evo nekoliko konkretnih primjera onih koje biste možda željeli uključiti u cijeli proces:

● Državne vlasti;

● Ministarstva/odsjeke (prijevoz, urbano planiranje, privreda, okoliš, zdravlje, infrastruktura, turizam, energetika, komunikacije, itd.);

● Gradonačelnike, političke stranke i političare;

● Općine;

● Građane, naročito ugrožene ili marginalne grupe (domaćinstva sa niskim prihodima, žene, djecu i mlade, starije osobe, samohrane roditelje, osobe sa invaliditetom, jezične manjine…);

● Civilno društvo (ekološke nevladine organizacije, obdaništa i škole, udruženja roditelja, biciklistička udruženja, omladinske nevladine organizacije, sindikati…);

● Zaposlene u prijevoznom sektoru (vozači autobusa, vozači tramvaja, vozači kola hitne pomoći, taksisti, itd.);

● Javne i privatne kompanije u prijevoznom sektoru (kompanije za javni prijevoz, taksi agencije, kompanije za dijeljenje bicikala, itd.);

● Druge javne i privatne kompanije (industrija i proizvodnja, usluge, maloprodaje, stambena udruženja, hoteli, turističke agencije, kompanije povezane sa turizmom, itd.);

● Akademsku zajednicu (univerziteti, istraživački instituti…);

● Saobraćajnu policiju;

● Utjecajne međunarodne zainteresovane strane (UN, Evropska komisija, Energetska zajednica, Transportna zajednica, Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA), Švedska agencija za međunarodnu razvojnu suradnju (SIDA), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Svjetska banka, Sporazum gradonačelnika, članovi delegacija Evropskog parlamenta, itd.)

Imajte na umu da će te grupe iznijeti mnogo različitih mišljenja za stol – čak i kada ljudi koji pripadaju istoj grupi (na primjer, nevladine organizacije koje se bave zaštitom okoliša) možda imaju različite ideje o tome šta je najbolje za njihov grad. Kako biste bolje razumjeli ove grupe zainteresovanih strana, razmislite o tome koji su im interesi i ciljevi i kakvu moć i kapacitete imaju. Također pokušajte identifikovati koji mogući savezi ili sukobi mogu postojati između tih zainteresovanih strana.

Ermelinda Mahmutaj izvršni direktor EDEN centra

U ime EDEN centra, veoma smo sretni što smo uključeni u SUMP Tirane koji je smatrao širokim i posebnim ciljem zajednice da uvede naprednu stvarnost u postojeće, zastarjele politike i rezultira modernom vizijom participativne mobilnosti i akcionog plana koji bi odgovarao održivim gradovima i zajednicama. Sa ponosom mogu reći da su u Albaniji ljudi ti koji grade modele i donose održive alternative, a za njima slijede tvorci politika!”

Opis

foto

graf

ije E

rmel

inda

Mah

mut

aj



Može biti praktično nastaviti raditi sa istim pojedincima i grupama koje poznajete iz prethodnih interakcija. Ali, važno je obratiti posebnu pažnju na one koji ranije nisu bili puno uključeni i identifikovati prepreke sa kojima se suočavaju te kako ih prevazići. Na primjer, ako uglavnom nudite mogućnost učestvovanja putem interneta, to je teško svima koji nemaju iskustva sa korištenjem računara i interneta ili onima koji mu imaju samo ograničen pristup. Sa druge strane, ako je jedina mogućnost dostavljanje pisanih komentara, to može biti izazov za osobe sa nižim stepenom formalnog obrazovanja ili one koji nisu izvorni govornici jezika. Istraživanje pokazuje da je javno učešće nesrazmjerno dominirano „obrazovanijim i onim građanima sa većim primanjima, koji posjeduju politički vrijedne vještine i resurse”46 Profesor Russel J. Dalton ovo naziva „jazom u sudjelovanju”.

Ako vam je sve ovo novo i smatrate da bi vam neke dodatne smjernice bile od koristi, razmislite o pozivanju vanjske podrške za obuku osoblja o temama različitosti, jednakosti i inkluzije.

Sada imate dugačak spisak građana i zainteresovanih strana, ali kako se odlučiti koga uključiti i u kojoj mjeri? Vizuelni alati vam mogu pomoći da sagledate stvari jasnije, zbog čega se ovaj proces također naziva mapiranje zainteresovanih strana.

46 Russel J. Dalton (2017): Da li je sudjelovanje građana zapravo dobro za demokratiju? URL: http://www.democraticaudit.com/2017/08/22/is-citizen-participation-actually-good-for-democracy/


Fotografija: © Vasttrafik / Daniel Blom





Na primjer, koristite sljedeću matricu za kategorizaciju građana i grupa zainteresovanih strana47.

Pokušajte biti veoma realni sa ovim kategorijama. Pobrinite se da svaka grupa bude u kategoriji kojoj pripada u stvarnosti, a ne tamo gdje biste ih željeli vidjeti. Ova analiza će vam pomoći da definišete bliži i dalji krug za vaše aktivnosti sudjelovanja (vidjeti poglavlje 5). Razmislite i o različitim nivoima hijerarhije u institucijama i o najodgovarajućim ljudima kojima se možete obratiti. Naravno, važno je i da nivo vodstva učestvuje u tome. Ali, dok na primjer u političkom sistemu, oni na najvišim položajima redovno osciliraju, osoblje na sljedećem, nižem nivou često ostaje na svojim pozicijama puno duže i može igrati ključnu ulogu u zadržavanju „institucionalne memorije” praksi sudjelovanja javnosti i održive urbane mobilnosti. Ako se proces planiranja nastavi duži vremenski period, povremeno pogledajte analizu vaših zainteresovanih strana i ponovo procijenite da li se nešto promijenilo.

Kako je opisano u Priručniku za sudjelovanje u SUMP-u, postoje dva pristupa za uključivanje građana i zainteresovanih strana:

ZAJEDNIČKO učešće zainteresovanih i građana

ODVOJENO učešće zainteresovanih strana i građana

● Građani i zainteresovane strane su pozvani da učestvuju u istim aktivnostima.

● Prednosti:

○ Dijalog između stručnjaka i građana;○ Građani stiču bolju svijest o održivoj urbanoj mobilnosti;○ Stručnjaci postaju osjetljiviji na mišljenja građana.

● Rizici:

○ Može biti teško za provesti;○ Zainteresovane strane mogu biti dominantnije u raspravi od

građana, što može dovesti do neravnoteže moći.○ Marginalne grupe se mogu previdjeti.

● Građani i zainteresovane strane su pozvani da učestvuju u različitim aktivnostima.

● Prednosti:

○ Lakše se pozabaviti različitim nivoima znanja i različitim interesima.

○ Oblik učestvovanja se može prilagoditi potrebama marginalnih grupa.

● Rizici:

○ Usklađivanje različitih aktivnosti i spajanje rezultata može biti teško.

47 Grafikon je preuzet iz Smjernica SUMP-a, svi detalji su navedeni gore.

Ovo su veoma bitne grupe će možda trebati osnažiti. Obavještavajte ih što je bolje moguće.

Prirodno, ovo su najvažnije zainteresovane strane. Potrebna je bliska saradnja.

Ovo su najmanje bitne grupe. Nadgledajte ih, ali uložite samo minimalan trud.

Držite ove zainteresovane strane zadovoljnima jer mogu biti od pomoći kod stvaranja mišljenja.

Visok interes

Visok utjecaj

Nizak interes

Nizak utjecaj



6. Alati koje možete koristiti za angažman građana i zainteresovanih stranaUspješno sudjelovanje javnosti kombinuje mnogo različitih alata. Ključ uspjeha je pažljivo odlučiti koje instrumente koristiti sa kojim ciljnim grupama i tokom koje faze razvoja SUMP-a. Od presudne je važnosti imati dogovor o tome kako transparentno uključiti sva ta ulaganja u proces planiranja: „Ponekad će jedna metoda nadograditi drugu, kako samopouzdanje i mogućnosti rastu, ili će nešto novo biti potrebno kako bi se odgovorilo na promjenjive trenutke u ciklusu politike ili kada se pojave novi problemi.”48 Nemojte zaglaviti ni u pokušaju da nađete jedan “ispravan” alat niti u pokušaju da sve radite sve vrijeme.

Savjeti za komunikacijske kampanjeU Jugoistočnoj Evropi, više od jedne trećine (37%) građana kaže da im je teško razumjeti pismene informacije koje nudi vlada49.

To pokazuje važnost stvaranja privlačnih komunikacijskih kampanja koje koriste razne komunikacijske kanale.

48 Vivien Lowndes (2012): Sudjelovanje građana u Jugoistočnoj Evropi; str. 6. URL: http://mdpinicijative.ba/wp-content/uploads/2018/04/Citizen-participation-in-south-eastern-Europe.pdf

49 Balkanski barometar 2019., vidjeti detalje gore.

Razmišljajte izvan okvira o tome kako doprijeti do ljudi na ličniji način. Možda biste pored postera i web stranice mogli poslati i personalizovano pismo ili telefonirati? Iznenadili biste se koliku razliku to može napraviti. Nemojte zaboraviti lokalne pekare, frizerske salone niti biblioteku u susjedstvu kako biste proširili vijesti i pitali ljude da podijele vijesti sa svojim prijateljima i porodicom.

Ljudi su često preplavljeni informacijama, pa ih vaša kampanja treba probuditi i pokazati šta je u njoj korisno za njih. Kako će im učiniti živote boljima ako budu radili sa vama? Najbolje funkcioniše kada imate samo nekoliko jednostavnih i upečatljivih, ključnih poruka Jezik treba biti vrlo jasan i razumljiv, izbjegavajući akronime i tehničke žargone poput “SUMP” ili “GHG”. Ako pokušavati doprijeti do osoba koje nisu izvorni govornici (na primjer, izbjeglice i imigranti), razmislite o prijevodu materijala na najčešće jezike u takvim zajednicama i obezbijedite stručne tumače na svojim događajima.





Slike i grafikoni su najbolji način za objašnjavanje teme. Na primjer, info-grafikoni prikazani ovdje su razvijeni kako bi se saopštili rezultati istraživanja uzoraka stanovništva u Sarajevu i Tirani gdje su građane pitali o njihovim stavovima o različitim načinima prijevoza i tome šta bi ih motivisalo da rjeđe voze.

Stvaranje vizuelnog identiteta i “brenda” izraženog kroz logo i dosljednu šemu boje čini vaš rad prepoznatljivim. Dobar primjer je EUROPEANMOBILITYWEEK – brend koji se koristi širom Evrope radi promovisanja održive urbane mobilnosti kroz decentralne aktivnosti u hiljadama gradova (#mobilityweek).

Postoji mnogo zabavnih načina na koje možete raširiti svoju poruku, poput kvizova o interesantnim činjenicama („Jeste li znali da brzim hodanjem 25 minuta dnevno možete produžiti život do sedam godina?”) ili takmičenjima („Idite biciklom u školu jedan mjesec i osvojite nagradu!”). Za više savjeta, vidjeti CIVITAS priručnik o djelotvornoj komunikaciji i marketingu50.

50 CIVITAS (2011): Dopiranje do građanina: Alat za djelotvorne komunikacije i marketing. URL: https://civitas.eu/content/reaching-citizen-toolkit-effective-communications-and-marketing-0?_ga=2.242851138.1377538326.1584530172-814662983.1584530172

Objave na društvenim mrežama o sigurnosti pješaka u Tirani

Objave na društvenim mrežama o izboru prijevoza u Sarajevu

Objave na društvenim mrežama o javnom prijevozu u Tirani

Objave na društvenim mrežama o sigurnosti saobraćaja u Sarajevu

Zlat

an K

arad

ža

Maj

di S

mak

a

Maj

di S

mak

aZl

atan

Kar

adža


https://civitas.eu/content/reaching-citizen-toolkit-effective-communications-and-marketing-0?_ga=2.2

https://civitas.eu/content/reaching-citizen-toolkit-effective-communications-and-marketing-0?_ga=2.2


Alat za sudjelovanje javnostiIspod ćete naći pregled odabranih alata za sudjelovanje koji su se pokazali djelotvornima u Sarajevu, Tirani i drugim gradovima Jugoistočne Evrope. Naravno, ovaj spisak nije konačan – ostale, bitne aktivnosti poput osnivanja Upravnog odbora SUMP-a, kampanja temeljenim na štampanim materijalima (popust postera, brošura itd.), web stranica, strateške uključenosti medija, itd. trebaju pratiti ove aktivnosti.

Alat Uključenost političaraSvrha Dobiti političku podršku za održivu urbanu mobilnost i pobrinuti se da se navedena tema nalazi

u njihovom političkom planu i programu.

Mogući doseg 10-50 osoba

Savjeti Uključiti političare iz stranaka na vlasti kao i iz opozicije. Rano se upoznajte lično kako biste osigurali podršku i organizovali aktivnosti poput radionica za podizanje svijesti, u kojima političari učestvuju sa javnošću i stručnjacima u otvorenom okruženju, ili studijskih putovanja u gradove-primjere. Tamo gdje se ukaže prilika, odgovorite na zahtjeve za podršku od strane političara kako biste osnažili njihove inicijative za održivu urbanu mobilnost (vidjeti primjer ispod).

Alat Fokus grupeSvrha Analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji; nabacivanje rješenja; testiranje prihvatljivosti

određenih mjera.

Mogući doseg 8-12 osoba/fokus grupa

Savjeti Fokus grupe su kvalitativna metoda istraživanja, koja prikuplja podatke o ličnim mišljenjima učesnika o određenoj temi, na osnovu njihovog stručnog ili ličnog iskustva. Uobičajeno, fokus grupa traje 60-90 minuta i stručnjaci je olakšavaju.

Panel diskusija o zagađenju zraka i prijevozu u SarajevuZa vrijeme EUROPEANMOBILITYWEEK 2019., tadašnji premijer Kantona Sarajevo Edin Forto se obratio SEE Change Net-u kako bi podržala njegovu inicijativu za borbu protiv opasnog nivoa zagađenja zraka koji grad doživljava svake godine. Kao dio cjelodnevnog događaja sa GIZ-om*, SEE Change Net je koordinisala panel diskusiju sa tadašnjim premijerom kao i sa lokalnim i međunarodnim stručnjacima o gorućem problemu zagađenja zraka i prijevoza. Ova panel diskusija je dosegla širu publiku i privukla značajnu medijsku pažnju.

Aktivni primjeri:

* GIZ (Deutsche Gesellschafts für Internationale Zusammenarbeit) je njemačka razvojna agencija koja nudi usluge na polju međunarodne razvojne saradnje.

** Cijeli izvještaj dostupan na: http://seechangenetwork.org/sustainable-urban-mobility-plans-sumps/

Fokus grupa SUMP Sarajevo**Godine 2019. serija od pet fokus grupa je implementirana u Sarajevu sa zaposlenicima prijevoznog sektora: vozači autobusa i mini autobusa, vozači tramvaja i trolejbusa, vozači kola hitne pomoći, taksisti i dispečeri. U polustrukturiranoj diskusiji u opuštenoj atmosferi, bili su pozvani da podijele svoje mišljenje o najvećim problemima u prijevozu i – najvažnije – svoje ideje o tome kako riješiti identifikovane probleme.

Aktivni primjeri:


http://seechangenetwork.org/sustainable-urban-mobility-plans-sumps/



Alat Radionice zainteresovanih stranaSvrha Razviti zajednički dogovorenu, dugoročnu viziju željene, urbane budućnosti; zajedno definišite

probleme i potrebe; razgovarajte o ciljevima i mjerama SUMP-a, diskutujte o mogućim scenarijima.

Mogući doseg 25-60 građana i zainteresovanih strana

Savjeti Radionice zainteresovanih strana se često koriste na strateškim prekretnicama razvoja SUMP-a, na primjer kao vizionarske radionice, radionice analize, radionice scenarija, itd. One trebaju biti organizovane koliko god je moguće interaktivno, na primjer kroz grupni rad, igranje uloga, metoda svjetskih kafića (world café) itd.

Vida Ogorelec konsultant i moderator

Vizija je ključni alat u strateškoj navigaciji – to je naša zvijezda Sjevernjača. Nikada je nećemo moći držati u rukama, ali nam pokazuje put na svakom koraku, dok provjeravamo da li su radnje na pravom putu ka viziji.”

SUMP Vizionarske radionice Sarajevo i TiranaU ljeto 2019., i Sarajevo i Tirana su održali – između ostalih radionica zainteresovanih strana tokom godine – vizionarske radionice sa širokim spektrom zainteresovanih strana. Kako razmišljanje o horizontu planiranja od deset godina može biti nepoznat zadatak nekim učesnicima radionica, primijenjena je takozvana metodologija “vraćanja unazad” (orig. backcasting)* kako bi pomogla ljudima da se oslobode ograničenja svakodnevnih briga i zamisle idealan grad budućnosti u smislu prijevoza. Od polaznika se tražilo da zatvore oči i zamisle da putuju vremenskom mašinom u 2030.godinu. Putovanje kroz vrijeme vas transportuje na neki događaj Evropske unije na visokom nivou –izmišljen naravno – na kojem je Sarajevo/Tirana dobilo(a) prestižnu nagradu za svoj predani rad na održivoj urbanoj mobilnosti. U okviru ovog scenarija, od učesnika se traži da odgovore na pitanja o ovoj uspješnoj priči iz perspektive 2030.godine. Neka od postavljenih pitanja su bila:

● Na koje uspjehe i dostignuća u urbanoj mobilnosti ste najviše ponosni?● Koje su koristi provođenja sveobuhvatnog plana mobilnosti u smislu kvaliteta života, ekonomije, zdravlja,

prostornog planiranja itd.?● Kada se osvrnete na zadnjih deset godina rada, koji su bili najvažniji pristupi i mjere koji su doprinijeli održivoj

mobilnosti u vašem gradu?

U drugoj vježbi, učesnici imaju ulogu urednika koji pripremaju izjave za večernju TV emisiju, tako što je svaki sto destilovao izlazni rezultat u razumljive i sažete poruke. Različite poruke su sakupljene od učesnika radionice i prioritizirane kroz vježbu sa naljepnicama. Profesionalni moderatori su zatim formulisali izjavu o viziji na osnovu ovih ulaganja.

Aktivni primjeri:

* Vraćanje unazad je metoda planiranja koja počinje sa definisanjem poželjne budućnosti, a zatim djeluje unazad kako bi identifikovala politike i programe koji će povezati tu određenu budućnost sa sadašnjošću. Vođena je pitanjem: Ako želimo postići određeni cilj, koje radnje moramo preduzeti kako bismo došli do njega?

Opis

foto

graf

ije V

ida O

gore

lec,

foto

graf

iju u

redi

o Ne

rma S

ofić



Alat E-sudjelovanjeSvrha Primanje ulaznih informacija od javnosti o potrebama; prikupljanje ideja za mjere; podizanje

svijesti i pružanje javnog obrazovanja.

Mogući doseg Veliki dijelovi javnosti.

Savjeti Nije se uvijek moguće lično sastati sa građanima i zainteresovanim stranama – što smo otkrili tokom globalne pandemije 2020.godine. Online formati sudjelovanja imaju veliki, neiskorišteni potencijal da ponude alternative. Međutim, treba imati na umu da će to isključiti one koji nemaju pristup internetu ili koji se ne snalaze sa korištenjem te vrste tehnologije.

Više od polovine populacije Zapadnog Balkana (54%) koristi internet kao komunikacijski alat, a više od trećine kao izvor vijesti (37%) ili zabave (35%). Sa druge strane, otprilike svaka četvrta osoba (26%) nikako ne koristi internet, iako pokrivenost internetom više nije problem regije. Elektronske usluge vlade se koriste naročito rijetko (2%), uglavnom zbog toga što ljudi još uvijek nemaju dovoljno povjerenja u elektronske usluge, te sumnjaju u online sigurnost.51

Elektronsko sudjelovanje se može odvijati na mnogo različitih načina:

● Webinari;

● Online vijećnice/online susjedski forumi;

● Fokus grupe putem video poziva;

● Aplikacije;

● Online ankete;

● Korištenje internetskih mapa na osnovu GIS-a za interaktivne vježbe (na primjer, korisnici mogu na mapi locirati nesigurna područja, nedovoljne biciklističke rute, itd.)

51 Balkanski barometar 2019.; vidjeti detalje gore.

Sarajevo – Inicijativa pametnog grada (Bosna i Hercegovina)Inicijativa pametni grad Sarajevo je zajednički projekat Grada Sarajeva i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP). Probna inicijativa je pokrenula dijalog između građana, predstavnika vlade, akademske zajednice i privatnog sektora o razvoju Sarajeva kao pametnog grada. Građani su mogli dati prijedloge i glasati o onima koji im se najviše sviđaju putem web stranice consul.sarajevo.ba za odabir inovativnih mjera urbanog planiranja radi provođenja istih.

Aktivni primjeri:


http://consul.sarajevo.ba

http://consul.sarajevo.ba


Alat Društveni medijiSvrha Širiti informacije prema javnosti, graditi angažman, njegovati dijalog bez puno prepreka.

Mogući doseg Veliki dijelovi javnosti, naročito mlađe osobe

Savjeti Korištenje društvenih medija kao što su Instagram, Twitter, Facebook ili YouTube je moderan i pristupačan način angažovanja javnosti. Kako bi bio djelotvoran, potrebno je da neko bude zadužen za redovno održavanje (objavljivanje, odgovaranje na komentare, itd.) Kada se radi o pitanjima urbane mobilnosti. glavni cilj jeste iskoristiti društvene veze za popravljanje iskustva građana i stvaranje protoka informacija u oba pravca. To može zahtijevati značajan, svakodnevni trud. Pošto je potrebno određeno vrijeme za izgradnju onoga što slijedi, preporučuje se da se sa time počne rano u procesu razvoja SUMP-a, te da se koristi neprekidno.

Građani lako budu preplavljeni velikom količinom informacija, tako da kanali društvenih medija trebaju biti jednostavni i laki za korištenje. Sadržaj se može predstaviti u različitim oblicima, na primjer slikama i citatima sa događaja, najavama prekretnica SUMP-a, anketama, kratkim videima, podcastovima sa ličnim pričama korisnika prijevoza, itd. Aktivnost na društvenim medijima bi građanima trebala približiti plan i program javnog sektora i aktivnosti. Vijesti i informacije trebaju biti ponuđene na platformi koju građanin preferira, bilo da je to Facebook, Twitter, Instagram, itd. Na ovaj način, građani više ne trebaju posjećivati web stranicu agencije kako bi dobili iste informacije.

Prije stvaranja bilo kakvog računa na društvenim medijima, treba dogovoriti jasan proces upravljanja sadržajem kako bi se izbjeglo kašnjenje u odobravanju poruka.

Sarajevo: Video klipovi sa zaposlenicima prijevoznog sektoraTokom razvoja SUMP-a za Sarajevo, snimljena je serija kratkih video klipova sa glasovima zaposlenika u prijevoznom sektoru. Vozači autobusa, vozači tramvaja, saobraćajci, taksisti i vozači ambulantnih kola su podijelili svoja iskustva, ohrabrili građane da češće koriste ekološki prihvatljive načine prijevoza i istakli gdje je potrebno unaprijediti sistem, sa njihove tačke gledišta. Ovaj kratki video format je idealan za dijeljenje na društvenim medijima.

Aktivni primjeri:

Objave na društvenim mrežama o urbanoj mobilnosti u Tirani

Maj

di S

mak

a



Alat Ankete o javnom mnijenjuSvrha Prikupljanje podataka o stavovima i percepcijama među građanima; procjena potreba;

određivanje prioriteta mogućih mjera; itd.

Mogući doseg Stotine (ili čak 1,000+) ljudi

Savjeti Pažljivo odlučite koja vrsta ankete o javnom mnijenju najviše odgovara vašem slučaju. Online ankete su jeftinije za provođenje, ali možda ne mogu dosegnuti sve dijelove populacije.

Rezultati ankete imaju najveću vrijednost ako su temeljeni na reprezentativnom uzorku populacije, i ako su reprezentativni u smislu sociodemografskog aspekta poput spola, godina, stepena obrazovanja, prihoda domaćinstva, lokacije (centar nasuprot periferije ili brdovitog ili ravnog terena). Reprezentativne ankete se najbolje provode putem telefona ili lično preko stručne istraživačke agencije. Pažljiva statistička analiza je od ključne važnosti. Upitnik o mobilnosti u Bijeljini

(Bosna i Hercegovina)U saradnji sa Savezom gradova i opština Republike Srpske i lokalnih stručnjaka, Grad Bijeljina je također proveo upitnik sa građanima tokom razvoja svog SUMP-a. Prikupljeni podaci su dali uvid u ponašanje mobilnosti građana i njihovo korištenje i mišljenja o različitim načinima prijevoza.

Aktivni primjeri:

Ankete o stavovima Sarajevo i Tirana*Tokom razvoja SUMP-a za Sarajevo i Tiranu 2019. godine, ankete reprezentativnog uzorka stanovništva su provedene od strane SEE Change Net-a i EDEN centra u saradnji sa agencijom Ipsos Albanija, Ipsos Bosna i Hercegovina uz Draganu Petrović (ranije Ipsos Srbija) koja je ponudila savjet za izgled upitnika. Ankete su istraživale percepcije i stavove građana o različitim načinima prijevoza. Dale su uvide u motivirajuće faktore za manje vožnje automobilima, a veće korištenje ekološki prihvatljivih načina kao što su pješačenje, biciklizam ili javni prijevoz.

Aktivni primjeri:

* Cijeli izvještaji dostupni na: http://seechangenetwork.org/sustainable-urban-mobility-plans-sumps/





Alat EUROPEANMOBILITYWEEK (EMW)Svrha Poticati svijest javnosti o održivoj urbanoj mobilnosti; eksperimentisati sa praktičnim

rješenjima radi rješavanja urbanih izazova kao što su zagađanje zraka, i testirati nove mjere prijevoza. Doprijeti do međunarodne publike u vašim aktivnostima.

Mogući doseg Do nekoliko hiljada.

Savjeti EUROPEANMOBILITYWEEK nije alat sam po sebi, već sveobuhvatna kampanja koja pruža priliku za primjenjivanje bilo kojih, ostalih, navedenih aktivnosti sudjelovanja svake godine od 16. do 22. septembra. Pokrenuta 2002. godine, EMW teži poboljšanju javnog zdravlja i kvaliteta života kroz promovisanje čiste mobilnosti i održivog, urbanog prijevoza. Godine 2019., 3.135 gradova i velikih gradova iz 50 zemalja širom Evrope i svijeta je učestvovalo u kampanji – novi rekord. Neke od najpopularnijih aktivnosti tokom EMW uključuju dan bez automobila i provođenje novih mjera kao što su biciklistički objekti, pješačke infrastrukture ili poboljšanje javnog prijevoza. Sveobuhvatni izvori kampanje i komunikacijski alat su obezbijeđeni za sve partnere koji učestvuju.

Retimno (Grčka)Godine 2019., grčki grad Retimno je bio finalista nagrade EUROPEANMOBILITYWEEK. Žiri je pohvalio aktivnosti grada: „Dajući novo značenje izrazu ‘glasajte nogama’, građanima je data kontrola nad radionicama ‘glasajmo za pješake’, na kojima su se okupili kako bi odlučili o budućem obliku svog grada. Drevna grčka tradicija peripatetičkog dijaloga je ponovo oživljena hodajućim konferencijama kako bi se mozak pokrenuo ujutro, šutanjem lopte uokolo i raznim sportovima, kao i krešendom koncerata i kina. Uz nove e-autobuse, jasno označene zone od 30km/h, termalne saobraćajne senzore i kamere za praćenje automobila, jasno je da je ovaj pomak ka zdravijoj budućnosti na pravom putu.”*

Aktivni primjeri:

* Nagrada EUROPEANMOBILITYWEEK. URL: https://mobilityweek.eu/emw-awards/

Objave na društvenim mrežama o urbanoj mobilnosti u Sarajevu

Zlat

an K

arad

ža


https://mobilityweek.eu/emw-awards/

https://mobilityweek.eu/emw-awards/


Alat Info centar/Info kioskSvrha Ponuditi informacije o uslugama i

projektima održive urbane mobilnosti; obezbijediti platformu za dijalog

Mogući doseg Hiljade ljudi

Savjeti Info centri se često nalazi u blizini vijećnice ili centra grada i mogu biti različite veličine – od malih info-tačaka do velike sobe koja obezbjeđuje prostor za sastanke i prezentacije. U idealnoj situaciji, posjetioci imaju besplatan pristup internetu u info centru.

Zagrebački info tramvaj (Hrvatska)*Razmišljajući o inovativnim načinima stvaranja prilike za dijalog sa javnošću, Grad Zagreb je odlučio uzeti jedan od svojih starih tramvaja, preurediti ga i pretvoriti ga u “informacijsku tačku” u centru grada. Pokrenuo ga je gradonačelnik Zagreba tokom EUROPEANMOBILITYWEEK 2009.godine. Zajedno sa lokalnim partnerima, stvoren je redovan program uključujući i sedmični događaj „Srijede u tramvaju”. Građani su imali mogućnost da nauče više o održivoj urbanoj mobilnosti, učestvuju u upitnicima i razgovaraju sa osobljem. Ovaj format je doživio ogroman uspjeh u javnosti: 21.630 posjetilaca je došlo u Info-tačku tramvaja, 1.400 učesnika je prisustvovalo na više od 30 događaja, a tramvajska info-tačka je spomenuta u medijima oko 200 puta. Kasnije je ova info-tačka nadograđena jer je grad prepoznao potrebu za većim prostorom.

Aktivni primjeri:

* CIVITAS (2011): Dopiranje do građana: Alat za djelotvorne komunikacije i marketing, str. 24. URL: https://civitas.eu/content/reaching-citizen-toolkit-effective-communications-and-marketing-0 ICLEI (2012): Glasovi građana u dijalogu o mobilnosti. Studija slučaja: Zagreb, Hrvatska. URL: https://civitas.eu/content/civitas-case-study-citizen-voices-mobility-dialogue-zagreb

Fotografija: © LUAS Dublin



https://civitas.eu/content/reaching-citizen-toolkit-effective-communications-and-marketing-0?_ga=2.242851138.1377538326.1584530172-814662983.1584530172


https://civitas.eu/content/civitas-case-study-citizen-voices-mobility-dialogue-zagreb

https://civitas.eu/content/civitas-case-study-citizen-voices-mobility-dialogue-zagreb


Alat Savjetodavni odbori građanaSvrha Savjetovanje građana kroz cijeli razvoj SUMP-a i proces provođenja.

Mogući doseg 10-15 ljudi

Savjeti Savjetodavni odbori građana su tijela lokalne samouprave koja se sastoje od građana koji dobrovoljno predstavljaju svoje zajednice. Članovi savjetodavnih odbora mogu biti izabrani ili javnim pozivom ili ih mogu imenovati organizacije civilnog društva, lokalne firme ili zaposlenici lokalne samouprave. Redovno se sastaju kako bi razvili preporuke koje lokalna samouprava treba uzeti u obzir. To može uključivati zajedničko pregledavanje kritičnih pitanja, primanje javnih svjedočenja i pregledavanje izvještaja osoblja. Obično su savjetodavni odbori građana aktivni duži vremenski period što nadilazi pojedinačne inicijative.

Alat Građanska porotaSvrha Primiti informisane, kolektivne preporuke o predloženoj politici ili strategiji prijevoza.

Mogući doseg 12-25 osoba

Savjeti „Građanska porota je mala grupa nasumično odabranih građana, predstavnika demografija u određenom području, koji se okupljaju kako bi donijeli zajedničku odluku ili preporuku o pitanju politike kroz informisano razmatranje.”52 Članovi građanskih porota su “obični ljudi”, ne pojedinci koji imaju snažan politički plan i program ili materijalni ulog u tom procesu. Stručnjaci, zainteresovane strane i različiti svjedoci predstavljaju različite perspektive i dokaze poroti. Obično trajući 5 dana, format porote omogućava dubinsku raspravu o datoj temi, zbog čega se često koristi za složena i kontroverzna pitanja. Utjecaj građanske porote zavisi od ovlaštenja koja su joj data. Ponekad, takve porote samo imaju savjetodavni kapacitet, ponekad one predstavljaju svoje preporuke direktno parlamentu, a u nekim se slučajevima tijelo koje donosi odluku unaprijed obavezuje da će prihvatiti i provesti odluku porote.

52 Participedia: Građanska porota. URL: https://participedia.net/method/155

Vijeće mladih Rijeke (Hrvatska)U Rijeci, Vijeće mladih služi kao savjetodavno tijelo grada. Njegovi članovi su stari između 15 do 30 godina i promovišu prava, potrebe i interese mladih ljudi na lokalnom nivou. Na primjer, Vijeće mladih učestvuje u pripremi, provođenju i nadgledanju lokalnih programa za mlade. Ono također pokreće odluke na sjednicama Gradskog vijeća koje su od značaja za mlade.*

Aktivni primjeri:

Skoriji primjer iz Evrope je istraživački projekt kako bi se prikupila mišljenja građana o prijelazu na obnovljive izvore energije. Građanske porote su provedene u Francuskoj, Irskoj, Italiji, Španiji i Ujedinjenom Kraljevstvu. Članovi građanskih porota su raspravljali o društvenom utjecaju energetske tranzicije u svom području, a zatim vijećali o vrstama budućih, energetskih opcija koje bi voljeli vidjeti.**

Aktivni primjeri:

* URL: https://www.rijeka.hr/en/city-government/city-council/youth-council/ ** Lennon et. Al. (2019): Prihvatljivost zajednice i energetska tranzicija:

perspektiva građana. URL: https://link.springer.com/content/pdf/10.1186/s13705-019-0218-z.pdf


https://participedia.net/method/155

https://www.rijeka.hr/en/city-government/city-council/youth-council/

https://link.springer.com/content/pdf/10.1186/s13705-019-0218-z.pdf

https://link.springer.com/content/pdf/10.1186/s13705-019-0218-z.pdf


7. Pogoditi pravo vrijemePrije predstavljanja glavnih aktivnosti razvoja SUMP-a, odlučite u kojoj fazi će se odvijati svaka od izabranih, participativnih aktivnosti, imajući na umu sljedeće:

● Počnite sa ranim planiranjem angažmana građana i zainteresovanih strana. Na početku procesa planiranja, građani i zainteresovane strane mogu imati najveći utjecaj jer je proces još uvijek relativno otvoren. Međutim, oni se često ne uključuju u ovom trenutku. Pred kraj procesa planiranja, javnost ima običaj da se više angažuje i može tražiti temeljne promjene koje je teško integrisati, jer je plan sada već dosta napredovao.

● Izaberite strateške prekretnice razvoja SUMP-a kako biste uključili javnost, ali izbjegavajte zamaranje zainteresovanih strana. Tražiti da ista grupa ljudi opet i ponovo učestvuje u sličnim aktivnostima može premašiti njihove kapacitete. Važne prekretnice za sudjelovanje uključuju: razvoj vizije, analizu, odabir i potvrđivanje mjera, raspravu o scenarijima i dovršavanje SUMP-a (vidjeti grafikon).

● Prilagodite svoje vremenski okvir rasporedu gradske vlade, na primjer, uzmite u obzir periode odmora kao što su ljeto, vrijeme usvajanja novog zakona, itd.

● Koordinirajte sa sličnim projektima koji se odvijaju u isto vrijeme, a koji angažuju sličnu, ciljanu publiku.

● Budite fleksibilni: Realno, vremenski okviri se moraju prilagoditi tokom procesa. Bilo da se radi o sistemu povratnih informacija sa partnerima ili

globalnoj pandemiji poput one 2020.godine – budite spremni da prilagodite svoje metode trenutnoj situaciji i budite kreativni u razvoju alternativa.

Učešće građana u kreiranju Održivog plana urbane mobilnosti: copy rights Rupprecht Consult (CC BY-NC-ND 4.0)



8. ZaključciOva publikacija dijeli razmišljanja o iskustvima iz uključenosti građana u razvoj SUMP-a u Sarajevu i Tirani. Nije sve išlo po planu, ali su neke aktivnosti dale bolje rezultate od očekivanih, a rezultat je bio bogat skup naučenih lekcija. Dijeljenje istih na tri različita jezika (engleski, albanski, bosanski/hrvatski/srpski) kroz ovu publikaciju doprinosi razmjeni znanja u Jugoistočnoj Evropi. Nadamo se da nudi neke korisne savjete za pomoć drugim gradovima u regiji. Koristeći se retrospekcijom, ističu se sljedeća zapažanja:

1) Isplati se uložiti vrijeme i trud. Aktivnim angažovanjem građana kroz dijalog, resurse i vrijeme, pobraćete nagrade kroz bolji kvalitet rezultata i bolju podršku.

2) Učešće javnosti vrijedi samo onoliko koliko su njeni rezultati jasno i sistematično integrisani u definiciju analize i mjerenja iz Plana održive

urbane mobilnosti. Provođenje ovoga vodi ka boljem rezultatu koji tačno odražava potrebe zajednice.

3) Od suštinske je važnosti zainteresovanim stranama pružati jasne i pravovremene povratne informacije. Istinska i transparentna komunikacija o onome što se dogodilo s ulaganjima, prijedlozima i idejama zainteresovanih strana ključno je za jačanje povjerenja građana u participativne aktivnosti. Ako možete nešto uraditi, recite zašto – ako ne možete, još je važnije reći zašto ne.

4) Učešće građana je proces učenja za sve koji su uključeni: učesnici, planeri i gradske vlasti. U prvom pokušaju ne može sve ići glatko, ali poštena procjena procesa će u sljedećem ciklusu učešća javnosti dovesti do boljih rezultata.



9. Biblioteka izvoraOdabrane mreže i platforme za obukuCIVITAS (Inicijativa za vitalnost i održivost gradova): www.civitas.eu

Eltis - Opservatorij urbane mobilnosti: www.eltis.org

EPOMM (Evropska platforma za upravljanje mobilnošću): www.epomm.eu

POLIS: www.polisnetwork.eu

TUMI (Inicijativa za transformativnu urbanu mobilnost): www.transformative-mobility.org

Odabrane smjernice i alatiCH4LLENGE (2016): Učešće. Akivno uključivanje građana i zainteresovanih strana u razvoj Planova održivog urbanog razvoja. URL: http://www.sump-challenges.eu/kits

CIVITAS (2011): Dopiranje do građanina: Alat za djelotvorne komunikacije i marketing. URL: https://civitas.eu/content/reaching-citizen-toolkit-effective-communications-and-marketing-0?_ga=2.242851138.1377538326.1584530172-814662983.1584530172

CIVITAS (2015): Napomena o politici: Korištenje društvenih medija za uključivanje građana u projekte urbane mobilnosti i urbanizma. URL: https://civitas.eu/sites/default/files/civ_pol-an3_m_web.pdf

GIZ (2018): Mapa puta ka održivoj urbanoj mobilnosti u zemljama JI Evrope. URL: http://www.nalas.eu/Publications/Books/RoadmapSUM

ReSPA/RCC (2017): Preporuka o sudjelovanju javnosti u kreiranju politika za Zapadni Balkan. URL: https://www.rcc.int/docs/402/western-balkans--recommendation-on-public-participation-in-policy-making-process

Rupprecht Consult – Forschung & Beratung GmbH, ed. (2019): Smjernice za razvoj i provođenje Plana održive urbane mobilnosti; drugo izdanje. URL: https://www.eltis.org/mobility-plans/sump-guidelines


http://www.civitas.eu/

http://www.civitas.eu/

http://www.eltis.org/

http://www.epomm.eu

http://www.polisnetwork.eu/

http://www.transformative-mobility.org/

http://www.sump-challenges.eu/kits





https://civitas.eu/sites/default/files/civ_pol-an3_m_web.pdf

https://civitas.eu/sites/default/files/civ_pol-an3_m_web.pdf



https://www.rcc.int/docs/402/western-balkans--recommendation-on-public-participation-in-policy-making-process






Glavni autor: Anna LoffingUrednički tim: Garret Patrick Kelly, Vesna Latić, Ana Ranković, Deryck FayGrafikoni, dizajn i izgled: Background StoriesIlustracija naslovnice: Ana LukendaFotografije: Nerma Sofić, Michael Bell, Janez Kotar / Rocketborn Ariel, yosmoes815 for Shutterstock, nrqemi / iStock, Zoltan Balogh / EPA, Vasttrafik / Daniel Blom, Doroxa / Depositphotos.com, LUAS DublinUređivanje fotografija: Nerma SofićDodatni grafikoni: Rupprecht Consult; Zlatan Karadža; Majdi SmakaLINGVISTIČKE VERZIJE Izvornik: ENDostupno na B/H/S i ALB

Rukopis dovršen: maj 2020.Datum objave: juni 2020.

Ovaj rad je licenciran pod Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 međunarodnom (CC BY-NC-SA 4.0) licencom: https://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/4.0/.

Ova publikacija je dio projekta „Održiva urbana mobilnost u Jugoistočnoj Evropi II”, koji provodi GIZ, a finansira Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ). Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost SEE Change Net-a.

Fotografija: © Doroxa, Depositphotos.com


Fotografija: © LUAS Dublin


https://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/4.0/

Documents

Stavljanje građana u središte planiranja održive urbane