PROGRAM UJEDINJENIH NARODA ZA RAZVOJ and publications...PROGRAM UJEDINJENIH NARODA ZA RAZVOJ 3 | P a g e Sažetak Nezabilježeno velike količine kiše od 14.-18. svibnja 2014. i dva

PROGRAM UJEDINJENIH NARODA ZA RAZVOJ

1 | P a g e

UNDP Procjena potreba oporavka za protuminsko djelovanje u poplavljenim područjima Istočne Hrvatske


2 | P a g e

Sadržaj Sažetak 3 Popis skraćenica i rječnik pojmova 5 1 Uvod 8 1.1 Kontekst 9 1.2 Opseg procjene 10 1.3 Kontekst onečišćenosti minama 10 1.4 Pregled poplava u istočnoj Hrvatskoj 12 1.5 Poplave na minski sumnjivim površinama 13 2 Hrvatski okvir protuminskog djelovanja 15 2.1 Vladin Ured za razminiranje 15 2.2 Hrvatski centar za razminiranje 15 2.3 Ministarstvo unutarnjih poslova 15 2.4 Hrvatska vojska 16 2.5 Tvrtke za razminiranje 16 2.6 Financiranje i napredak protuminskog djelovanja u Hrvatskoj 17 2.7 Zakon o humanitarnom razminiranju 19 2.8 Regionalna suradnja u protuminskom djelovanju 19

3 Hrvatski sustav zaštite i spašavanja 20 3.1 Državna uprava za zaštitu i spašavanje 20 3.2 Koordinacija odgovora na poplave u istočnoj Hrvatskoj 21 4. Odgovor na problem poplavljenih minskih područja 22 5. Procjena na osnovu terenskih posjeta i sastanaka 24 5.1 Studija slučaja o utjecaju poplava na minski sumnjiva područja 25 6 Metodologija izvida 31 6.1 Aktivnosti protuminskog djelovanja nakon poplava 31 6.2 Standardni operativni postupci (SOP) 32 6.3 Prijedlozi i preporuke za SOP 35 7. Utjecaj onečišćenosti minama na upravljanje poplavama 36 7.1 Prijedlozi i preporuke za nacionalnu procjenu potreba 37

8 Provedba i trošak protuminskog djelovanja za oporavak nakon poplava 38 8.1 Kratkoročni oporavak 38 8.2 Srednjoročni oporavak 39 8.3 Dugoročni oporavak 40 9 Zaključci i preporuke 41 9.1 Zaključci 41 9.2 Preporuke 42

Bibliografija 45 Prilog A:Popis sastanaka i teme rasprave koje je provela UNDP konzultantica 46


3 | P a g e

Sažetak Nezabilježeno velike količine kiše od 14.-18. svibnja 2014. i dva puknuća nasipa na rijeci Savi izazvali su najgore poplave koje je Hrvatska doživjela u posljednjim godinama, ali je stvaranjem druge linije obrane izbjegnuta potencijalno mnogo gora katastrofa od poplava. Do danas nije bilo žrtava mina ili NUS-a.

Unatoč otprilike 100 km2 minski sumnjivog područja koje je pod rizikom od poplava u Hrvatskoj, samo tri minski sumnjiva područja u Hrvatskoj su zapravo potopljena, a sva se nalaze u Vukovarsko-srijemskoj županiji, na granici sa Bosnom i Hercegovinom te Srbijom.

Nije bilo klizišta na MSP-u, ali buduće jake kiše i poplave u drugim područjima pod rizikom od poplava u Hrvatskoj mogle bi izazvati više potopljenih MSP-a i klizišta u MSP-u, što može povećati onečišćenost minama.

Nema dokaza o migraciji mina ili naznake da su se granice MSP-a izmjenile što bi predstavljalo neposrednu opasnost za lokalno stanovništvo u Hrvatskoj.

HCR je imao dobru suradnju i koordinaciju sa sustavom zaštite i spašavanja te je koordinirao učinkovitu edukaciju o opasnostima od mina, izvide i obilježavanje oznakama za vrijeme i poslije poplave. Da je problem bio veći, trenutni kapacitet za izvide ne bi omogućio takvu pravovremenu i učinkovitu reakciju.

Žuran izvid i obilježavanje od strane HCR-a tijekom razdoblja izvanrednog stanja bio je vrlo dobar; početni izvid je proveden na sva tri MSP-a, većina uništenih i oštećenih oznaka je zamijenjena. Postupak za žuran izvid i obilježavanje još nije dokumentiran u njihovom SOP-u i kapacitet HCR-a bi bio na granici izdržljivosti da su poplave bile raširenije.

Provedena je učinkovita kampanja edukacije o rizicima mina za djelatnike u spašavanju. Nije bilo prijava pronalaska mina, a vrlo malo pronalaska oružja i streljiva je prijavljeno, od kojih je većina zaostala iz prethodnog rata te ih je voda odnijela iz kuća i vanjskih prostorija.

Međutim, nakon poplava prioritet razmiranja 3 pogođena MSP-a se povećao. U Općini Gunja pristup je potreban za popravak i obnovu nasipa, a čišćenje ostataka od poplava na poplavljenim područjima u općinama Vrbanja i Nijemci koje su na vanjskoj granici EU bi trebao biti prioritet razminiranja u cilju učinkovitog nadzora granice kao budućeg dijela Schengena.

Davanjem prioriteta tehničkom izvidu i razminiranju svih triju poplavom pogođenih MSP-a, kao i drugih MSP-a u područjima s rizikom od poplave, uklonile bi se sve potencijalne opasnosti iz poplavljenih minskih polja u budućnosti.

Mogućnost isključenja područja putem tehničkog izvida poboljšalo bi kapacitet bržeg oporavka u situacijama nakon katastrofe, ubrzalo bi isključivanje područja koje je trenutno u tijeku, resursi bi ostali raspoloživi i omogućili bi bolju usmjerenost sredstava za razminiranje kako bi se zauvijek uklonio rizik od mina. Važeći Zakon o razminiranju ne dopušta isključenje područja putem tehničkog izvida. Ovo će se uskoro promjeniti u prijedlogu novog Zakona o protuminskom djelovanja koji je u završnoj fazi i uskoro će ići u javnu raspravu(i).


4 | P a g e

Preporučuje se (da):

Provedba žurnog oporavka kako bi "ponovno izgradili na bolje" u poplavom pogođenim područjima i područjima s rizikom od poplave uz tehničke izvide i označavanje minski sumnjivih površina, razminiranje miniranih područja i provedba edukacije o rizicima mina u svim pogođenim područjima.

UN i ostali članovi međunarodne zajednice trebali bi biti dio procesa javne rasprave o prijedlogu novog zakona o razminiranju, a nakon što se postojeći zakon izmjeni.

HCR bi trebao pojačati svoje kapacitete tehničkih izvida kako bi u potpunosti provodio metodologiju isključivanja područja. Ovo bi se moglo osnažiti obukom i davanjem zaduženja Hrvatskoj vojsci da to učini ili ugovaranjem komercijalnog tehničkog izvida na dugoročnoj osnovi, neovisnog od bilo kojeg izvođača razminiranja.

HCR bi trebao razmotriti dulje rokove za ugovaranje i maksimalno iskoristiti operativna sredstva, posebice strojeva i pasa za tehničke izvide i razminiranje.

Novi SOP za tehničke izvide bi trebao biti napravljen nakon što se promijeni zakon.

Vlada bi trebala provesti mobilizaciju resursa s UN-om (preko dokumenta portfolija za protuminsko djelovanje), Europskom unijom i drugim donatorima za pomoć kod oporavka od poplava i to uklanjanjem mina u područjima s rizikom od poplava. Ovdje bi trebao biti zajednički koordiniran pristup svih zainteresiranih strana pri izradi projektnih prijedloga za potencijalne EU, UN i / ili bilo koje drugo financiranje na nacionalnoj / međunarodnoj razini.

Forum bi trebao biti uspostavljen kako bi se raspravila i koordinirala prevencija poplava u cjelini, naglašavajući utjecaj onečišćenosti minama u tom pogledu pri čemu bi sazivanje bilo kojeg foruma s temom upravljanja poplavama trebalo imati predstavnika iz sustava protuminskog djelovanja (na lokalnoj, županijskoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini). U budućnosti, razmatranje minske situacije treba uzeti u obzir prilikom pripreme karti za opasnosti od poplava i karti rizika od poplava te posljedično planova upravljanja rizikom od poplava do trenutka kada Hrvatska bude očišćena od mina.

Novi Zakon o civilnoj zaštiti treba preispitati iz perspektive protuminskog djelovanja.

Poboljšana analiza trebala bi biti provedena od strane DUZS-a o broju MSP-a unutar područja koja su pod rizikom od poplava ili požara kako bi se provele vježbe za osoblje civilne zaštite i vatrogasaca i kako bi se pomoglo HCR-u odrediti prioritete za izvid i razminiranje MSP-a u tim područjima.

DUZS-ove smjernice za razvoj procjene rizika(ii) trebale bi se baviti kompleksnim pitanjem o utjecaju onečišćenosti minama na druge opasnosti.

Do danas su troškovi kratkoročnog oporavka (početni ponovni izvid i ponovno obilježavanje tri potopljena MSP-a i čišćenje Gunje od mina) pokriveni od HCR-a i hrvatskih tvrtki za razminiranje. Trošak srednjoročnog oporavka (za tehnički izvid i razminiranje MSP-a u Vrbanji i Nijemcima) je 1.155.179 eura, a dugoročnog oporavka (izvidi i čišćenje svih 100 km2 MSP-a u području pod rizikom od poplava za "ponovnu


5 | P a g e

izgradnju na bolje") je cca. 70,3 milijuna eura, ali taj trošak trebao bi biti smanjen nakon usvajanja nove metodologije. Ukupni trošak u 3 godine iznosi cca 71.455.179 eura.

Popis skraćenica i rječnik pojmova za protuminsko djelovanje (iii) Redukcija/isključivanje područja je proces kroz koji se početno područje označeno kao onečišćeno (tijekom aktivnosti prikupljanja informacija ili izvida koji čine dio općeg procesa procjene protuminskog djelovanja) reducira na manje područje.

Razminiranje u kontekstu protuminskog djelovanja, se odnosi na poslove ili radnje kojima se osigurava uklanjanje i / ili uništenje svih mina i opasnosti EOR-a (eksplozivnih ostataka rata) iz određenog područja do određene dubine.

Očišćeno područje očišćena zemljana površina (m2). Definira područje koje je razminirano kroz uklanjanje i / ili uništavanje svih mina i opasnosti EOR-a do određene dubine. Minski potvrđeno područje (MPP) odnosi se na područje gdje je prisutnost onečišćenosti minama / EOR potvrđena na temelju izravnih dokaza o prisutnosti mina / EOR-a.

Izvođač radova (ovlaštena osoba i/ili obrtnik za poslove razminiranja) je svaka organizacija (državna, nevladina ili gospodarski subjekt) s odobrenjem/ugovorom za provođenje aktivnosti protuminskog djelovanja. Organizacija koja je u skladu s ugovorom odgovorna za provođenje svih aktivnosti ugovora se navodi kao "glavni izvođač radova”. Druge organizacije ili stranke koje glavni izvođač radova angažira za obavljanje dijelova većeg ugovora se navode kao "pod-izvođači". Pod-izvođači su odgovorni glavnom izvođaču radova, a ne nadzorniku.

Pirotehničar je osoba kvalificirana i zaposlena za provođenje aktivnosti razminiranja na radilištima razminiranja.

Razminiranje (humanitarno razminiranje) su aktivnosti koje vode do uklanjanja mina i opasnosti EOR-a, uključujući i opći i tehnički izvid, mapiranje, uklanjanje, obilježavanje, dokumentaciju nakon čišćenja, povezanost s građanima/zajednicama po pitanju protuminskog djelovanja, te predaja/isključenje razminiranog područja. Razminiranje mogu obavljati različite vrste organizacija, kao što su NVO, trgovačka društva, državni timovi protuminskog djelovanja ili vojne jedinice. Razminiranje može biti temeljeno na žurnosti (za osiguravanje izravnog pristupa) ili razvoju (kao potpora širem razvoju, uključujući obnovu, rekonstrukciju, proširenje i / ili razvojne projekte unutar aktivnosti osiguranja sredstava za život, kao i društvene i fizičke infrastrukture te opće sigurnosti. Ovdje je također uključeno i poštivanje međunarodnih ugovornih obveza - referenca na članak 5. Ottawske konvencije).

Eksplozivni ostaci rata (EOR) neeksplodirana ubojna sredstava (NUS), i odbačena eksplozivna sredstva. (CCW Protokol V).


6 | P a g e

Predaja (isključivanje) je proces kojim korisnik (primjerice, državna institucija za protuminsko djelovanje u ime lokalne zajednice ili korisnika zemljišta) prima i prihvaća zemljišta koja se ranije sumnjalo da sadrže opasna eksplozivna sredstva, ali na kojima je zatim ta sumnja uklonjena posebno s obzirom na poznate protupješačke mine ili je svedena na podnošljivu razinu, bilo kroz opći izvid, tehnički izvid ili uklanjanje u skladu s obvezama iz Ottawske konvencije..

Opasno područje (kontaminirano područje) generički je naziv za područje koje nije u produktivnoj upotrebi s obzirom na percipiranu ili stvarnu prisutnosti mina, NUS-a ili drugih eksplozivnih naprava

Međunarodni standardi protuminskog djelovanja su dokumenti koje je razvio UN u ime međunarodne zajednice, koji za cilj imaju poboljšati sigurnost, kvalitetu i učinkovitost u protuminskom djelovanju pružajući preporuke, uspostavljajući načela i, u nekim slučajevima, definirajući međunarodne zahtjeve i specifikacije

Isklječenje područja opisuje proces primjene svih razumnih napora kako bi identificirali, definirali i uklonili svu prisutnost i sumnje na mine / EOR kroz opći izvid, tehnički izvid i / ili razminiranje. Kriteriji za "sve razumne napore" će biti definirani od strane državne institucije za protuminsko djelovanje.

Obilježavanje utvrđivanje mjera ili kombinacije mjera kako bi se utvrdili položaji opasnosti ili granice opasnog područja. Obilježavanje može uključivati korištenje oznaka, boja i sl., ili podizanje fizičkih barijera. Centar za razminiranje (CR) je institucija koja je, u ime državnog tijela za protuminsko djelovanje, gdje ono postoji, odgovorna za planiranje, koordinaciju, nadzor i, u nekim slučajevima provedbu projekata razminiranja. Unutar nacionalnih programa protuminskog djelovanja, CR uobičajeno djeluje kao operativni ured državnog tijela za protuminsko djelovanje.

Razminiranje je uklanjanje mina i EOR-a iz određenog područja prema unaprijed definiranom standardu

Minski čisto je naziv za područje za koje je jasno potvrđeno da je razminirano na određenu dubinu. Termin se također primjenjuje za državu ili područje koje nije imalo problem onečišćenja minama.

Edukacija o opasnosti od mina je aktivnost kojom se nastoji smanjiti rizik od ozljeda od mina / NUS-a kroz podizanje svijesti i promoviranje promjena u ponašanju uključujući i informiranje javnosti, obrazovanje i usavršavanje, i povezanost s građanima/zajednicama po pitanju protuminskog djelovanja.

Nadzor se odnosi na stalnu funkciju kojom se koristi sustavno prikupljanje podataka o specifičnim pokazateljima kako bi rukovoditeljima i ključnim akterima projekta, programa ili aktivnosti koja je u tijeku osigurala naznake o opsegu napretka i postizanju ciljeva, te napretku u korištenju dodijeljenih sredstava. (OECD/DAC)


7 | P a g e

Državno tijelo za protuminsko djelovanje je vladin entitet, a često i međuresorni odbor, u zemlji s miniskim problemom, čija je zadaća reguliranje, upravljanje i koordinacija sustava protuminskog djelovanja. Napomena: U nedostatku državnog tijela za protuminsko djelovanje, UN ili neko druga međunarodnainstitucija, može preuzeti neke ili sve odgovornosti i funkcije, CR-a ili, rjeđe, državnog tijela za protuminsko djelovanje.

Opći izvid se odnosi na prikupljanje i analizu podataka, bez uporabe tehničkih intervencija, o prisutnosti, vrsti, distribuciji i okolini onečišćenoj minama / EOR-ima, kako bi se bolje definiralo gdje je onečišćenost minama / EOR-ima prisutna, a gdje nije, te podrške prioritizaciji isključenja područja i procesa donošenja odluka kroz osiguranje dokaza. Projekt je nastojanje u kojem su ljudski, materijalni i financijski resursi organizirani kako bi proveli jedinstven opseg posla, određenih specifikacija, unutar ograničenja troškova i vremena, kako bi se postigla korisna promjena definirana kvantitativnim i kvalitativnim ciljevima.

Stupanj kvalitete kojom skup bitnih svojstava ispunjava zahtjeve. [ISO 9000:2000]

Kontrola kvalitete je dio upravljanja kvalitetom usmjeren na to da zahtjevi kvalitete budu ispunjeni. [ISO 9000:2000] Napomena: Svrha kontrole kvalitete u humanitarnom razminiranju je potvrditi da su praksa upravljanja i operativni postupci za razminiranje prikladni, da se primjenjuju i da će postići navedeni uvjet na siguran, učinkovit i djelotvoran način. Interna kontrola kvalitete će biti provedena od strane samih pravnih osoba/obrtnika ovlaštenih za razminiranje, ali eksterne revizije od strane vanjskih nadzornih tijela također treba provoditi. Sigurnosti je odsutnost rizika. Uobičajeno, pojam podnošljivog rizika je prikladniji i točniji.

Specificirana dubina u kontekstu humanitarnog razminiranja, je pojam koji se odnosi na ugovorenu dubinu za koju će određeno područje biti očišćeno od mina i opasnosti EOR-a, a prema odrednicama državne institucije za protuminsko djelovanje ili organizacije koja djeluje u njeno ime.

Minski sumnjivo područje (MSP) je područje za koje postoji opravdana sumnja da je onečišćeno minama/EOR-ima temeljem neizravnih dokaza o prisutnosti mina/ EOR-a.

Tehnički izvid se odnosi se na prikupljanje i analizu podataka, uz korištenje odgovarajuće tehničke intervencije, o prisutnosti, vrsti, distribuciji i okolini onečišćenoj minama / EOR-ima, kako bi se bolje definirala gdje je onečišćenost minama / EOR-ima, prisutna ili nee, te podrške prioritizaciji isključenja područja i procesa donošenja odluka kroz osiguranja dokaza.


8 | P a g e

1 Uvod Dana 15. svibnja, Hrvatska je doživjela najgoru poplavu u posljednje vrijeme, a koju neki izvori nazivaju i najgorom poplavom u Slavoniji, od kada se započelo sa bilježenjim istih 1894. godine. Uzrok poplava su bile nezabilježene kišne oborine. Jaka kiša je počela padati 14. svibnja i između 14-og i 17-og svibnja 91 litra/m2 padalina je zabilježena. Dvije osobe su smrtno stradale, a tri su bile ozlijeđene zbog poplava dok je prema procjenama 15.000 osoba raseljeno te mnogo kuća uništeno. . Rijeka Sava je bila uzrok većine poplava.

Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Sisačko-moslavačka županije su bile pogođene,no budući da je na samom istoku Hrvatske, odnosno nizvodno od rijeke Save, Vukovarsko-srijemska županija je najteže pogođena poplavama. Dana 16. svibnja u u 15,00 sati, 120 metara nasipa rijeke Save je probijeno u Rajevom Selu. 15 minuta kasnije 80 metara nasipa probijeno je na drugom mjestu, u Račinovcima.U nekoliko sati sela Rajevo Selo, Račinovci, Gunja, Đurići i Štitar su bili potpuno poplavljeni. Vlada Republike Hrvatske je procijenila štetu na više stotina milijuna eura. (iv)


9 | P a g e

Karta koja prikazuje poplavljena područja u Gunji 21.svibnja 2014. godine

Fotografija koja prikazuje selo Gunja tijekom poplave

Hrvatska ima dodatnu opasnost od onečišćenosti minama u područjima s rizikom od poplava koju treba razmotriti, a koje su ostavština rata u Hrvatskoj 1991-1995. Tri su specifične lokacije unutar područja koje je ovom prilikom poplavljeno, a koja imaju i dodatni rizik da se nalaze unutar minski sumnjivog područja (MSP). Sva tri područja koja su onečišćena minama su u relativno neposrednoj blizini naseljenih sela Gunje, Vrbanje i Lipovca (1 do 4 km u prosjeku) s ukupnim brojem stanovnika od oko 8.000 koji su potencijalno ugroženi.

Procijenjeno je da su dotoci visoke vode i bujice vjerojatno odnijeli ili uništili oznake opasnosti od mina te promijenili položaj mina unutar sumnjivih površina zbog čega je nemoguće znati pravi opseg onečišćenosti minama što ometa sigurno okruženje za dolazak humanitarnih radnika i dodatno spriječava povratak stanovništva u svoje domove.

1.1 Kontekst U svjetlu situacije nakon poplava i kao odgovor na UNDP-ovu ponudu podrške, Republika Hrvatska je zatražila pomoć UNDP-a u području razminiranja i prevenciji od komaraca.


10 | P a g e

Kao dio novog projekta pod nazivom "Žuran odgovor na poplave u Hrvatskoj 2014." UNDP poziva stručnjakinju za međunarodno razminiranje, Belindu Goslin kako bi provela procjenu potreba za lokalni oporavak s naglaskom na problematiku poplavljenih minskih polja, a u suradnji s vlastima Vukovarsko-srijemske županije, Hrvatskim centrom za razminiranje, Vladinim Uredom za razminiranje i Državnom upravom za zaštitu i spašavanje.

Međunarodna strategija za smanjenje katastrofa definira oporavak kao "odluke i aktivnosti poduzete nakon katastrofe s ciljem vraćanja ili poboljšanja životnih uvjeta zajednice kakvi su bili prije katastrofe, kroz poticanje i olakšavanje potrebne prilagodbe za smanjenje rizika od katastrofa". Oporavak, dakle, učinkovito sprječava ponavljanje katastrofe i koristi uvjete za budući razvoj.(v)

1.2 Opseg procjene

Zadatak je bio:

a) razviti lokalno ciljanu procjenu potreba oporavka s posebnostima po pitanjima o poplavljenim minskim poljima; b) dati prijedloge / preporuke za nacionalnu procjenu potreba / planiranje ranog oporavka u kriznim situacijama u smislu pitanja višestrukih rizika za poplavljena minska polja; c) dati prijedloge / preporuke za razvoj Standardnih operativnih postupaka (SOP) o tome kako se nositi sa specifičnim pitanjem poplavljenih područja koja su minirana;

Procjena potreba je u skladu s nedavnim metodološki pristupom provedenim u Bosni i Hercegovini koja se bavi sličnim problemom poplavljenih minskih polja, s ciljem olakšavanja buduće regionalne koordinacije i prekograničnih uputa osobito vezano uz problematiku upravljanja poplavama na rijeci Savi na granici Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije.

1.3 Kontekst onečišćenosti minama Hrvatska je i dalje jedna od minama najonečišćenijih zemalja u svijetu. Ona je jedna od samo 11 zemalja s više od 100 km ² onečišćenih minama, no ogroman napredak je postignut u pogledu suočavanja s minskim problemom od rata 1991.-1995. i Hrvatska sebe smatra 'minski-sigurnom' zemljom u smislu da postoji sigurnost prometne infrastrukture, turističkih destinacija, područja obnove, kućnih dvorišta i područja oko objekata za različite društvene svrhe.(vi)

Ukupan minski sumnjiv prostor u Hrvatskoj trenutno pokriva 598 km ² i zapisi pokazuju da je više od 70.000 mina i nepoznat broj neeksplodiranih ubojnih sredstava zaostalih u tlu, uglavnom po bivšim crtama sukoba.(vii) Cijeli minski sumnjiv prostor (MSP) je označen sa 12.409 znakova upozorenja. Danas, 91 grad i općina trpi posljedice onečišćenosti minama. Ta područja su uglavnom šume koje čine 67% ukupnog MSP-a, poljoprivredne površine koje čine 19%, a preostalih 14% je makija i krš.

Konstantna prisutnost mina ugrožava sigurnost i priječi normalan život. Protupješačke i protuoklopne mine te eksplozivni ostaci rata (uključujući kazetno streljivo) i dalje predstavljaju značajnu prijetnju, uglavnom društveno-ekonomskog razvoja u ruralnim


11 | P a g e

područjima i revitalizaciju zaštićenih područja prirode u jedanaest hrvatskih županija.

Prema podacima HCR-a, u razdoblju od 1991. do danas, 1978 ljudi sudjelovalo je u minskim incidentima što je rezultiralo sa 511 smrtnih slučajeva. Ovo znači da je trenutno oko 1.467 žrtava mina u Hrvatskoj, iako se točnost ove informacije trenutno revidira u sklopu inicijative Vladinog Ureda za razminiranje za provjeru i uspostavu nacionalne baze podataka o žrtvama mina.(viii)

Karta onečišćenosti minama Hrvatske sa crvenim točkama koje pokazuju minski sumnjiva područja


12 | P a g e

1.4 Pregled poplava u istočnoj Hrvatskoj

Kako se Hrvatska nalazi u slivu rijeke Dunav te je pod jakim utjecajem Save i Drave, ona je zemlja vrlo sklona poplavama, a procjenjuje se da je osim obalnog pojasa, oko 15% hrvatskog teritorija sklono poplavama.(ix) Područja s rizicima od poplava nalaze se diljem Hrvatske. Sljedeća karta prikazuje područja rizična od poplava u tamno plavoj boji i minski onečišćena područja u crvenoj.(x)


13 | P a g e

U Vukovarsko-srijemskoj županiji postoji 67 km nasipa uz rijeku Savu. Stopa rasta Save je bila na razini od preko 1,07m u roku od 12 sati, 1,7 m u razdoblju od 20 sati, i 1,93 m u 24 sata. Prijetnja od poplava razvila se u vrlo kratkom vremenskom razdoblju, a ukupno 34.538 stanovnika iz šest općina i grada Županje su bili ugroženi. Većina općinske infrastrukture u naseljima uz rijeku Savu kao i više od 300 km državnih, županijskih i lokalnih cesta su također bili pod prijetnjom.(xi) Da županijski stožer, dana 18.svibnja nije donio odluku o uspostavi druge linije obrane, to bi i bio učinak ugroze.(xii)

Što se tiče situacije s minama, poplava je imala nešto utjecaja na nagazne mine u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ali s obzirom da je ipak bila puno manja od potencijalne poplave u županiji (xiii) i njen učinak je mogao biti puno gori.

1.5 Poplave na minski sumnjivim površinama

Čini se da je opseg i utjecaj ovog problema u pogođenim područjima u istočnoj Hrvatskoj ograničen. Samo tri područja za koja se zna ili se sumnja da su minirana su poplavljena, i to u površini od 2.25 km². Sva tri područja su u Vukovarsko-srijemskoj županiji i to u pograničnim područjima. Od ukupno više od 85 km2 (xiv) poplavljenog područja u županiji, 2,25 km2 su bila unutar MSP-a i svi su bili u šumskim područjima što je minimaliziralo migraciju mina.(xv)

Što se tiče žrtava, tu također, čini se, nije bilo vidljivog utjecaja u pogođenim zajednicama i početno istraživanje HCR-a pokazuje da nema dokaza o minama koje su ili erodirale i nanovo izašle na površinu, ili erodirale iz tla i pomaknute poplavnim vodama.

Crveni poligoni na karti prikazuju tri poplavljena MSP-a u Vukovarsko-srijemskoj županiji


14 | P a g e

Velik dio zabrinutosti koju su neki u Hrvatskoj iskazali neposredno nakon poplava temeljio se na vjerovanju da mine mogu erodirati iz tla, a potom u velikom broju 'plivati' nošene poplavnim vodama onečišćujući velika područja koja prethodno nisu bila minski potvrđenoa ili sumnjiva područja (MSP). Da je to bilo točno, to bi očito imalo vrlo ozbiljne posljedice, no dokazi HCR-ovog stručnjaka za izvide i potvrda temeljem sličnihe procjena potreba provedenih nedavno u Bosni i Hercegovini pokazuje da je prijetnja plutajućih mina tijekom poplava ipak ograničena.(xvi)

Iskustva iz drugih zemalja pokazuju da se nagazne mine i NUS u poznatim minski onečišćenim područjima mogu kretati tijekom poplava, bilo pomoću snage struja brzih protoka ili kao posljedica klizišta. U određenim okolnostima mine i EOR mogu biti otkriveni erozijom nakon bujičnih poplava, a u nekim slučajevima , mogu biti pomaknute strujama brzog protoka poplavnih voda i izmještene u nova područja (poznato kao „ispiranje“). Često će erodirani ili izmješteni predmeti biti vidljivi, no ponekad će biti i svježe zakopani u tlu nakon poplava. Tipično, ispiranje se javlja u zemljama s tankim tlima i / ili pustinjskim uvjetima, gdje povremeno razorne bujične poplave imaju ozbiljan erodirajući utjecaj, sposoban za 'ispiranje' i raspršivanje nagaznih mina i EOR-a u divljim poplavnim strujama. Mine koje u izmještene u takvom procesu su odnešene vodom zajedno s ostalim nanosima i nisu nježno „odplutale“. (Mine zapravo ne „plutaju“ na poplavnim vodama već se izmjeste divljim vodenim strujama kao i ostali nanosi koji erodiraju iz tla i bivaju odnešeni.)(xvii)

U susjednoj Bosni i Hercegovini jaka kiša je također uzrokovala i klizišta unutar MSP-a. To je bio jedan od glavnih problema jer su se zemlja i vezani nanosi spuštali nizbrdo iz miniranih područja te prekrivali ceste, kuće i pripadajuću infrastrukturu. Za razliku od toga, u Hrvatskoj kiša i poplava nisu izazvale nikakva klizišta u nijednom MSP-u. Osim toga, iako su se poplave dogodile i u tri druge županije također onečišćene minama u Hrvatskoj, ovom prilikom poplave se tamo nisu dogodile na minski sumnjivom području (MSP).(xviii)

Ukoliko bi se ponovila jaka kiša i poplava u drugim područjima rizičnim od poplava u Hrvatskoj, vjerojatnije je da će biti poplavljeno više MSP-a i klizišta unutar MSP-a što bi značilo da će utjecaj onečišćenosti minama biti veći. S obzirom na kartu rizika od poplava i činjenice da su veliki dijelovi Hrvatske skloni poplavama, sve buduće poplave mogle bi imati razorniji učinak. HCR procjenjuje da je oko 100 km2 poznatog minski sumnjivog prostora u opasnosti od poplava, a iz naučenih lekcija iz drugih zemalja vidljivo je da se potpun oporavak od katastrofa ne može postići bez razminiranja.(xix)


15 | P a g e

2 Hrvatski okvir protuminskog djelovanja za uklanjanje mina i NUS-a

2.1 Vladin Ured za razminiranje Vladin Ured za razminiranje osnovan je u veljači 2012, a nadgleda rad i aktivnosti Hrvatskog centra za razminiranje, stvara pretpostavke za razvoj protuminskog djelovanja u Hrvatskoj i podiže svijest javnosti o opasnostima od minski eksplozivnih sredstava. Između ostaloga, Ured predlaže poboljšanje i usklađivanje zakona, propisa i drugih regulativa koja uređuju pitanja humanitarnog razminiranja i protuminskog djelovanja, sudjeluje u međudržavnoj suradnji i provedbi obveza iz međunarodnih ugovora i konvencija o zabranama i ograničenjima korištenja određenih vrsta konvencionalnog oružja.(xx)

Ured je nacionalno tijelo za protuminsko djelovanje, a njegova ravnateljica je također i predsjednica Upravnog vijeća HCR-a, koji se sastoji od predstavnika Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva obrane. Zajedno s predstavnicima resornih ministarstava, Upravno vijeće HCR-a također uključuje i predstavnike hrvatskog društvenog i javnog života, od kojih svaki ima veliki ugled u svom području rada, poput Gorana Granića, ravnatelja Energetskog instituta Hrvoje Požar i Gordane Kovačević, predsjednice Uprave Ericssona Nikole Tesle.

2.2 HCR Hrvatski centar za razminiranje (HCR) je tehničko tijelo za koordinaciju i nadzor svih aktivnosti protuminskog djelovanja u zemlji. Osnovan je 1998. i ima središnji ured u Sisku te dvije podružnice u Zadru i Osijeku. Njegov glavni zadatak je koordinacija aktivnostima protuminskog djelovanja svih organizacija koje se bave razminiranjem, a djeluju u Hrvatskoj; osiguranje kvalitete i kontrola kvalitete svih operacija razminiranja, izvidi i obilježavanje sumnjivih područja, upis podataka u bazu podataka za razminiranje te koordinacija edukacije o minskim rizicima. HCR također koordinira aktivnostima oko pomoći žrtvama mina, iako će se to promijeniti u novom Zakonu o protuminskom djelovanju.

HCR ima sofisticirani program za protuminsko djelovanje i na mnogim područjima se smatraju stručnjacima u svom području. Aktualne postupke izvida i razminiranja je potrebno revidirati kako bi se program i dalje razvijao. To će omogućiti bolje definiranje i fokusiranje na razminiranje minski potvrđenih područja, a u isto vrijeme će omogućiti brže isključivanje minski sumnjivih područja (MSP).

Komercijalna podružnica organizacije, HCR-Centar za testiranje, razvoj i obuku (HCR-CTRO) nudi obuku, testiranje i transfer znanja nacionalnim protuminskimm programima diljem svijeta.


16 | P a g e

2.3 Ministarstvo unutarnjih poslova Ministarstvo unutarnjih poslova je član Upravnog vijeća HCR-a te je odgovorno za obuku i akreditaciju pirotehničara i pruža vanjsko osiguranje kvalitete razminiranja. Policija (posredno preko 112 ili neposredno preko 192 telefonskih brojeva) je prva točka kontakta u slučaju pronalaska i prijave mina / oružja ili drugih eksplozivnih naprava. Ukoliko policija utvrdi postojanje dokaza o dodatnoj kontaminaciji ili minskom polju slučajprosljeđuje HCR-u.. Postupanje je isto i nakon poplava i tijekom normalnih situacija. Policija je imala svoje predstavnike u Državnom stožeru zaštite i spašavanja u Županji radi koordinacije odgovora na poplave tijekom i nakon poplava.

2.4 Hrvatska vojska

16. svibnja, Hrvatska vojska uključila je 310 pripadnika oružanih snaga uz pripadajuće materijalne i tehničke resurse i imala je svoje predstavnike u Državnom stožeru zaštite i spašavanja u Županji radi koordinacije odgovora na poplave tijekom i nakon poplava. Tijekom poplava vojska je sudjelovala u raznim zadaćama, uključujući evakuaciju stanovništva, inženjerijske zadatke, zaštitu nasipa s vrećama pijeska i prijevoz istih, uz različitu opremu, uključujući helikoptere, kamione, amfibijska vozila, plovila, mobilne kuhinje i šatore.

Zakonom o razminiranju, Specijalna bojna Oružanih snaga Republike Hrvatske (vod za razminiranje) ovlaštena je za razminiranje vojnih objekata prema posebnom planu Ministarstva obrane (MORH). Hrvatska vojska je odgovorna za razminiranje svih vojnih područja, ali nije ovlaštena za provođenje razminiranja u ostatku Hrvatske. S obzirom na potrebu povećanja isključenog područja kako bi se ispunio rok zadan Člankom 5.Ottawske konvencije, Vlada bi mogla uzeti u obzir jače uključivanje vojske u procese isključivanja područja te ih obučiti tehnikama provođenja izvida što bi osnažilo nacionalne kapacitete za izvide.

2.5 Tvrtke za razminiranje

Hrvatska koristi model tržišnog upravljanja za ugovaranje razminiranja. Postoji 37 hrvatskih tvrtki za razminiranje akreditiranih za obavljanje poslova razminiranja u Hrvatskoj i niti jedna međunarodna tvrtka ili nevladina organizacija. Tvrtke za razminiranje zastupane su od strane Udruge poslodavaca i bile su jedan od članova grupe za konzultacije o izradi novog Zakona o razminiranju, zajedno sa sindikatom pirotehničara, HCR-om, MORH-om, MUP-om i Vladinim Uredom za razminiranje.

Tvrtke su različitih veličina, od najmanje koja zapošljava 4 pirotehničara do najveće s 59, uz ukupan broj od 612 pirotehničara u zemlji. Tvrtke također imaju ukupno 49 strojeva za razminiranje i 22 psa za detekciju mina.(xxi) U 2012. razminiranje u Hrvatskoj su provela 35 trgovačkih društava, no 12 od njih je obavilo razminiranje u gotovo tri četvrtine ukupne očišćene površine.(xxii)

U posljednjih nekoliko godina broj tvrtki za razminiranje u Hrvatskoj je porastao, ali ukupni kapacitet se zapravo smanjio.(xxiii) Kako je natjecateljska priroda tržišta spustila jediničnu cijenu razminiranja, ona je također dovela do nesigurnih uvjeta zapošljavanja pirotehničara i naknadnu fragmentaciju tržišta, sa zaposlenicima koji su napuštali postojeće poslodavce kako bi osnovali vlasitite tvrtke.. Iako su tvrtke male imaju tendenciju udruživanja kako bi se natjecale za projekte tako da kroz sporazume


17 | P a g e

podugovaranja, nekoliko tvrtki radi na istom projektu podijeljenom u manja projektna područja. Tvtrke su izrazile mišljenje kako to stvara probleme koordinacije s obzirom na veliki broj partnera konzorcija i podugovaratelja.(xxiv)

Kako bi obeshrabrili fragmentaciju tržišta preporuča se da HCR objavljuje natječaje na dulji rok što omogućuje tvrtkama da se zaštite od izvanrednih situacija te na najbolji način iskoriste operativna sredstva i ljudske resurse.

2.6 Financiranje i napredak protuminskog djelovanja u Hrvatskoj

Budući da je Hrvatski centar za razminiranje osnovan 1998. do 2014, 4,2 milijardi kuna (551 milijuna eura) potrošeno je na poslovima humanitarnog razminiranja. Hrvatski državni proračun je do danas pridonio s 59% od ukupnih sredstava, u ukupnom iznosu od 2,48 milijarde kuna (325,5 milijuna eura), što je značajno viši odnos nego u većini zemalja koje imaju problem s minama. S druge strane, donacije čine samo 15%, od čega polovica dolazi iz SAD-a.

Vlada Republike Hrvatske je odobrila strateški plan od 2009.-2019. slijedeći zahtjev iz 2008. za produžetak roka razminiranja od 10 godina sukladnoobvezi iz članka 5. Ottawske konvencije.(xxv) Zahtjev za produženje propisuje planirana sredstava koja će omogućiti završetak razminiranja do 2019. Do danas, dok je hrvatska Vlada bila glavni osiguravatelj financijskih sredstava, došlo je do smanjenja donatorskih sredstava pa ukupni financijski ciljevi nisu ispunjeni, a planirani postoci isključivanja područja nisu dostignuti.

Gornji graf pokazuje planirana financijska sredstva (plavo) u odnosu prema ostvarenim financijskim sredstvima (crveno). Predviđeno povećanje financijskih sredstava za razdoblje 2010.-2015. se nije dogodilo. U nastavak tog trenda, godišnji plan za humanitarno razminiranje za 2014. pokazuje da je samo 50% financijskih sredstava planiranih za 2014. osigurano do danas.(xxvi)


18 | P a g e

Prema strategiji HCR-a, u razdoblju od 2009.-2019., planirano je isključenje 198 km² minski sumnjivog prostora prema općem izvidu, 372,2 km2 redukcijom, a da se 384,3 km ² zemljišta razminira. Sljedeća tablica je iz strategije HCR-a. Financiranje nije u potpunosti ostvareno, a predviđeni se broj pirotehničara nije povećao.

Sljedeća tablica prikazuje nedostatak u isključivanju područja u odnosu na planirano iz 2008.

Jedna od značajnih napomena je da Hrvatska više nije na popisu Odbora za razvojnu pomoć Organizacije za ekonomsku suradnji i razvoj (OECD DAC) i više ne može biti primatelj službene razvojne pomoći (ODA) s obzirom da su zemlje s određenim datumom pristupanja u EU članstvo ili članice EU-a isključene. Od ulaska u Europsku uniju, Hrvatska je i sama postala zemlja donator, a na donatorskoj konferenciji EU-a u Bruxellesu 16. srpnja, s ciljem prikupljanja novca za regionalne poplave u Bosni i Hercegovini i Srbiji, Hrvatska mora predstaviti ono što su doprinijeli kao donator, a ne ono što mogu tražiti. Ovo je i prepreka za rješavanje problema miniranosti unutar određenog vremenskog razdoblja. Hrvatska ima pravo na financiranje iz EU-a, ali svaka pomoć mora proći kroz strukturne fondove EU-a tj. kao dio širih razvojnih projekata.(xxvii)

U nedavnom izvješću,(xxviii) o tijeku razminiranja u cijelom svijetu, izvođenje programa protuminskog djelovanja bilo je rangirano u svih tridesetak pogođenih država stranaka Ottawske konvencije.. Programi su rangirani prema deset kriterija s ocjenom do deset za svaki kriterij. Kriteriji su bili: razumijevanje problema, ciljani datum za završetak razminiranja, ciljano razminiranje, učinkovito razminiranje, nacionalno financiranje programa, pravovremeno razminiranje, sustav isključivanja područja,


19 | P a g e

nacionalni standardi protuminskog djelovanja, izvještavanje o napretku i poboljšanje učinkovitosti. Hrvatska je bila četvrta na ljestvici, postigavši 7,0 i rangirana kao dobra.

Jedina područja u kojima je izvješće navelo potrebu poboljšanja su: u razumijevanju problema (točna identifikacija prijetnje uključujući i potvrđena minska područja u procjeni,a ne samo MSP); u primjeni učinkovitog sustava isključivanja područja (uključujući i funkcioniranje kapaciteta za ne-tehničke i tehničke izvide) te u poboljšanju učinkovitosti programa. Preporučeno je da Hrvatska i dalje traga za novim izvorima financiranja, da usvoji nove tehnike izvida i razminiranja te da bolje regulira komercijalni proces natječaja kako bi obeshrabrili fragmentaciju tržišta razminiranja izdavanjem dugoročnijih natječaja koji omogućuju tvrtkama da se zaštite protiv nepredviđenog i najbolje iskoriste operativna sredstva i ljudske resurse.

Preporuke su u skladu s nalazima ove procjene potreba te se smatraju od velike važnosti za pomoć dugoročnom procesu oporavka.

2.7 Zakon o humanitarnom razminiranju

Kao predsjedavajući Upravnog vijeća HCR-a, Vladin Ured za razminiranje koordinira proces izrade novog Zakona o protuminskom djelovanju koji će zamjeniti postojeći Zakon o humanitarnom razminiranju. Strane koje su sudjelovale u procesu izrade nacrta su: HCR, Vladin Ured za razminiranje, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane te Udruga poslodavaca tvrtki za razminiranje i sindikati pirotehničara. Proces traje već više od godinu dana i uskoro bi trebao biti finaliziran te će tada ići u postupak javne rasprave od mjesec dana. Bit će dostupan za komentar na web stranici MUP-a, a tri javne rasprave će se održati u Zagrebu te istočnoj i južnoj Hrvatskoj. Vladin Ured je zatražio povratne informacije o nacrtu zakona od UN-a i međunarodne zajednice uz napomenu da bi potpuna revizija prije svega zahtjevala prijevod nacrta Zakona na engleski jezik.(xxix)

Početna revizija poglavlja općih i tehničkih izvida u novom nacrtu zakona pokazuje i pozitivna i negativna kretanja u vezi s isključivanjem razminiranih područja. Pozitivan napredak bi bila sposobnost isključivanja područja kroz tehnički izvid, omogućujući HCR-u (ili tvrtki za razminiranje) da obavi tehnički izvid te nakon toga ugovara samo potvrđena minska područja za razminiranje.

Više negativni razvoj iz perspektive isključivanja područja je uključivanje „jedan posto“ tehničkog izvida područja koje je dijelom ne-tehničkog (općeg) izvida prije nego što budu isključeni. Ova promjena u zakonu ukazuje na nepovjerenje procesu ne-tehničkog izvida što bi dovelo u pitanje sigurnost mnogih km2 zemljišta koje je ranije isključeno kroz ovu metodu. Uvođenje istoga će značiti i uključivanje razmještanja tehničkih sredstava i medicinskih timova itd za izvide od „jedan posto“ što bi izazvalo dodatno vrijeme i troškove procesa ne-tehničkog izvida.

2.8 Regionalna suradnja u protuminskom djelovanju

Regionalna suradnja između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije je dobra u vezi protuminskog djelovanja. Tri centra za razminiranje susreću se redovito kako bi


20 | P a g e

razgovarali o regionalnoj suradnji. Nakon poplava, u trenutku pisanja ovog teksta, susreti regionalnih centara za protuminsko djelovanje su organizirani tri puta (po jednom u svakoj zemlji) kako bi raspravili odgovor na problem poplavljenih minskih polja. HCR sudjeluje u zajedničkim raspravama s BHMAC-om i CZRS-om o tome kako očistiti granična područja pogođena poplavama.(xxx) Sljedeće aktivnosti su trenutno u tijeku:

• Nastavljaju se aktivnosti na uspostavi informacijske mreže kako bi razmjenivali podatke na regionalnoj razini, tako da odgovor na buduće žurne situacije može biti bolje koordiniran.

• Rasprave u vezi zajedničkog projekta izvida i označavanja poplavljenih pograničnih područja sa Srbijom.

• Projekt za ponovne izvide iz zraka poplavom pogođenih područja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji te osnivanje regionalne informacijske mreže za protuminsko djelovanje nakon prirodnih katastrofa. Ukupni trošak projekta je 527,050.50 eura (treba napomenuti da takvi zračni izvidi ne bi bili korisni u slučaju poplavljenih MSP-a u istočnoj Hrvatskoj jer su svi u šumovitim područjima, kao što je i 67% minama onečišćenog područja u Hrvatsko, ali bi mogao biti od veće koristi u požarno rizičnim područjima obalnih regija).

3 Hrvatski sustav zaštite i spašavanja Nacionalni sustav zaštite i spašavanja u Hrvatskoj je organiziran u skladu s načelom supsidijarnosti. Županijske i općinske vlasti su odgovorne za mobilizaciju ljudi te fizičkih i tehničkih resursa.. Hrvatska je donijela Zakon o zaštiti i spašavanju 2004. godine(xxxi) temeljem kojeg je uspostavljena Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS). Novi Zakon o civilnoj zaštiti se trenutno priprema koji će biti usklađeniji s praksom drugih članica EU. Novi zakon će biti dostupan na webu za javnu raspravu u kolovozu 2014. godine, a preporuka je da novi zakon i svaka daljnja promjena u strukturi treba biti procijenjena iz perspektive protuminskog djelovanja.

3.1 Državna uprava za zaštitu i spašavanje Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS) priprema planove i upravlja operativnim snagama te koordinira djelovanje svih sudionika u sustavu zaštite i spašavanja. U Vladi, DUZS zastupa Ministarstvo unutarnjih poslova. Sjedište mu je u Zagrebu s interventnim jedinicama civilne zaštite u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku (čiji su članovi volonteri) te jednim predstavnikom u svakoj županiji (s naglaskom na prevenciju). Oni također imaju i vatrogasne interventne jedinice i skladišta.

DUZS je odgovoran za izradu nacionalne procjene rizika od katastrofa s rizicima od prirodnih i umjetnih katastrofa. Posljednja takva procjena je objavljena u ožujku 2013.(xxxii) godine. Ukoliko se prirodna katastrofa dogodi ili je na vidiku, saziva se Nacionalni stožer zaštite i spašavanja (NSZS) kao stručno, operativno i koordinativno tijelo koje odgovara na katastrofu, u ovom slučaju na poplave.

DUZS je pokrenuo web baziran GIS sustav koji je dostupan svim relevantnim tijelima / dionicima koji imaju korisničko ime i zaporku. On uključuje i kartu prirodnih


21 | P a g e

opasnosti, s naglaskom na područja ugrožena prirodnim katastrofama (poplave, požari, potresi i sl.). HCR osigurava kartu miniranosti radi preklapanja te se područja pod rizikom od poplava mogu prikazati preklopljena s područjima onečišćenim od mina na nacionalnoj razini. DUZS navodi kako ima dobru koordinaciju s HCR-om i učinkovit sustav pri čemu im HCR šalje tjedna izvješća o planiranim aktivnostima razminiranja u cijeloj zemlji (s imenom nadzornika, itd.) te tako DUZS može obavijestiti mjerodavne županijske vlaste koji izvješćuju policiju itd. Na županijskoj razini čini se da postoji i učinkovita razmjena znanja o mapiranju minskog područja između sustava zaštite i spašavanja odnosno sustava protuminskog djelovanja.

3.2 Koordinacija odgovora na poplave u istočnoj Hrvatskoj

U skladu s organizacijom hrvatskog sustava zaštite i spašavanja, vlasti Vukovarsko-srijemske županije su bile odgovorne za mobiliziranje resursa i koordinaciju aktivnosti od početka poplava. 16. svibnja 2014., Županija je uspostavila stožer zaštite i spašavanja i okupila sve operativne snage u Županiji u jednom danu. Provodili su stalne posjete terena, pratili nasipe i održavali izvanredne sjednice kako bi koordinirali aktivnosti oko obrane od poplava. 17. svibnja 2014. donesena je odluka o sklanjanju i skrbi za stanovništvo sela Babina Greda, Štitar, Županja, Bošnjaci, Posavski Podgajci, Rajevo Selo, Gunja, Djurici i Račinovci te su osigurani autobusi za evakuaciju stanovništva. 18. svibnja župan je odlučio napraviti drugu liniju obrane, a protok vode je skrenut prema Spačvanskim šumama čime se sprječilo širenje poplavnih voda prema naseljima Drenovci i Vrbanja. Ova akcija osigurala je dovoljno vremena za učinkovitu evakuaciju ljudi i stoke, spriječila je poplavu ostalih naselja duž nasipa, spriječila poplavu drugog plodnog zemljišta uz rijeku Savu i smanjila moguću katastrofu na minimum.

Dana 20. svibnja, četiri dana nakon poplave, hrvatska Vlada je proglasila "stanje katastrofe“ i DUZS je uspostavio Nacionalni stožer zaštite i spašavanja (NSZS) u Županji koji je preuzeo koordinaciju poslova od vlasti zaštite i spašavanja Vukovarsko-srijemske županije. Svakog dana održavali su se jedan ili dva sastanka kako bi se koordiniralo aktivnostima i logistikom svih uključenih organizacija što je funkcioniralo uspješno, no čini se da prijelazom koordinacijskih aktivnosti sa županije na nacionalnu razinu nije ostvareno učinkovito korištenje postojećeg znanja i kapaciteta u području te bi stoga učinkovitije nacionalno i županijsko zajedničko planiranje i koordinacija moglo to poboljšati.

Postojala je dobra koordinacija unutar pogođene regije u tri države. DUZS je poslao 10 osoba u Srbiju i 15 u BiH kako bi podržao prijevoz raseljenih osoba i ukupno su ostvarena 96 prijevoza. Cestarine između zemalja su ukinute kako bi se olakšalakomunikacija na pogođenim područjima.

Bilo je mnogo volontera koji su pomogli u odgovoru na poplave. Djelatnici i volonteri Hrvatskog Crvenog križa (oko 750) (xxxiii) su sudjelovali u punjenju vreća pijeskom, u pripremi i distribuciji toplih i suhih obroka, podjeli pitke vode, organizaciji i opremi prihvatnih centara, psihološkoj podršci, prikupljanju i skladištenju donacija. Postojale su još tri vrste volontera. Prvo, državne interventne jedinice civilne zaštite DUZS-a su koordinirale i brinule o educiranim volonterima civilne zaštite. Drugo, bilo je pojedinačnih volontera koji su nudili svoju pomoć. Oni nisu prošli pripremu za takve aktivnosti i bilo ih je teško koordinirati i kontrolirati. Treće, tu su bili i volonteri koji su bili


22 | P a g e

u sustavu roka kušnje za koje Crveni križ smatra kako je s njima bilo vrlo dobro raditi.(xxxiv) Sve u svemu, bilo je više od 5000 registriranih volontera, čija je sigurnost morala biti osigurana. Volonteri su morali biti smješteni u kampu, morali su dobiti i zaštitnu odjeću (gdje je to bilo prikladno) i morali su biti preveženi na pogođena područja od strane obučenog osoblja civilne zaštite.(xxxv)

Uz raspodjelu pomoći, organizaciju volontera i sl., Hrvatski Crveni križ distribuirao je informacije i letke upozorenja svim volonterima i humanitarnim radnicima kako u Gunji tako i na graničnom prijelazu Brčko nakon što je ponovno otvoren za pješake. Informativni letci uključivali su i letak edukacije o rizicima mina HCR-a (posebno dizajniran za poplavljena područja), letke Crvenog križa za edukaciju o rizicima mina te letke o psihosocijalnoj potpori djeci i javnog zdravstva iz Ministarstva zdravstva (vidi primjere).

Prisutne agencije su uključivale:

• sve snage Vukovarsko-srijemske županije • više od 500 pripadnika vojske dnevno (pogotovo u ranim danima) • više od 200 policajaca (dnevno) • veliki broj volontera (dnevno) • više od 150 profesionalnih vatrogasaca (dnevno) • oko 100 pripadnika Hrvatske gorske službe spašavanja • timove civilne zaštite iz gradova i općina • komunalna poduzeća iz područja županije • Stožer zaštite i spašavanja Republike Hrvatske sa svojim snagama • građane i stanovnike Vukovarsko-srijemske županije Dodatno na aktivnosti prevencije od poplava i evakuacije cca 186.000 obroka je osigurano i više od 600 tona razne humanitarne pomoći distribuirano.

Na kraju, dvije osobe su poginule, a troje ljudi je ozlijeđeno kao izravna posljedica poplava te je oko 13.000 ljudi evakuirano. Procjenjuje se da je oko 5500 životinja spašeno i evakuirano, a leševi oko 1000 mrtvih životinja koje nisu mogle pobjeći od poplavnih voda su zbrinute u skladu s propisima. Više od 7.500 zgrada ili drugih struktura je oštećeno, uključujući 19 zgrada javnih ustanova. 8500 hektara obradivih površina je uništeno, a oko 24.000 m³ mulja je završilo u poplavljenim naseljima. Zabilježeno je oko 160.000 m³ rasutog otpada i više od 80 000 tona nusproizvoda koji su bili zbrinuti u jamu u Turjacima. Trošak ovih šteta, zajedno s troškovima privremenog ponovnog smještaja i skrbi evakuiranih procjenjuje se na 1.709.498.512 kuna (224.154.116 eura).(xxxvi)

4. Odgovor na problem poplavljenih minskih polja

Hrvatskaje uspostavila vrlo učinkovit mehanizam a odgovora na svaki pronalazak mina ili ubojnih sredstava. Građani mogu pozvati policiju izravno na 192 ili nazvati 112 kako bi dobili hitnu službu koja ih preusmjeri na policiju koja je odgovorna za uklanjanje sumnjivih predmeta. Ukoliko su prijavljene samo jedna ili dvije naprave, njih uklanja policija. Ako postoje dokazi o minski sumnjivom području (MSP), policija to prepušta HCR-u koji na to područje šalje stručnjake za izvide kako bi utvrdili li riječ o MSP-u. U ovom slučaju ovo je funkcioniralo vrlo dobro, HCR je imao predstavnika koji je


23 | P a g e

koordinirao aktivnostima u NSZS-u te je i HCR-ov stručnjak za izvide delegiran u tri pogođena područja kako bi surađivao s humanitarnim osobljem i lokalnim stanovništvom.

HCR nije stalni član NSZS-a te je pozvan da sudjeluje, kao u ovom slučaju, kad DUZS posumnja da su katastrofom zahvaćena područja možebitno onečišćena minama. Čim je NSZS uspostavljen u Županji HCR je kontaktiran - što se dogodilo šest dana nakon što se nasip urušio. HCR-ov je odgovor bio konkretan - . od 22. svibnja do 10. srpnja (datum intervjua) HCR-ov stručnjakza izvide, g. Tomšić, je bio prisutan u poplavom pogođenim područjima. Karte minske situacije su stavljene na zidove NSZS-a i oglasne ploče u svim općinama. 10-20 velikih karti onečišćenosti minama su distribuirane svim agencijama u NSZS-u kao informacija njihovim ljudima,a HCR je tiskao karte na zahtjev svih agencija na velikom pisaču.

HCR je također distribuirao 20.000 posebno dizajniranih letaka za edukaciju o rizicima mina svim agencijama NSZS-a za daljnju distribuciju populaciji pogođenoj poplavom kako bi se osiguralo djelotvorno prepoznavanje mina i izvješćivanje. Ministarstvo unutarnjih poslova / Policijska uprava Vukovarsko-srijemska je izjavila da su oni također distribuirali svoje letke za kampanju "Manje oružja manje tragedija" koji postoje već godinama u sklopu kampanje zbrinjavajna malog i lakog oružja (Small Arms and Light Weapons - SALW). Važno je napomenuti da je u posljednjih 7 godina kampanje "Manje oružja manje tragedija" u Hrvatskoj predano oko 10.000 komada oružja i cca 80.000 eksplozivnih sredstava (štouključuje mine, bombe i sl). Slijedom toga, HCR i Ministarstvo unutarnjih poslova bi ubuduće mogli razmotriti zajedničke akcije podizanja svijesti o minama i malom i lakom naoružanjuu mirnodopskom vremenu, kao i u kriznim situacijama poput poplava. Kada se ljudi vrate svojim kućama u Gunji, HCR planira provesti dodatne edukacije o opasnosti od mina kako bi ih ažurirao po pitanju situacije s minama.

DUZS ima podatke o sloj miniranosti na svom GIS-u, ali isti nije ažuriran u vrijeme poplava. Iako je to ispravljeno nakon što je NSZS uspostavljen u Županji, dobra praksa bi za DUZS bila da uvijek ima najnoviju minsku situaciju na raspolaganju kako bi se interno omogućila analiza potencijalnih rizika bez potrebe da se uvijek mora referirati HCR-u kao prvoj instanci. Dobra praksa bi bila ako bi HCR na tjednoj bazi DUZS-u slao ažuriranu minsku situaciju, zajedno s planiranim aktivnostima razminiranja. Ovo bi omogućilo DUZS-u provođenje bolje analize područja pod rizikom od poplava i osiguralo da su „uvijek spremni“ te da mogu imati bolju učinkovitost u minskim situacijama i planirati uključivanje HCR-a u najranijoj fazi moguće katastrofe. Također se preporučuje HCR-u darazminiranje poplavno rizičnih područja bude prioritet.

Iako je su HCR dobro reagirao te iako je postojala dobra koordinacija s DUZS-om u NSZS-u u Županji za vrijeme i nakon poplava, čini se da ne postoji dovoljna koordinacija u svrhu prevencije u kontekstu smanjenja rizika od katastrofa. Nije bilo dokaza o niti jednoj analizi provedenoj od strane DUZS-a po pitanju veličine minski sumnjivog područja (MSP) unutar područja u opasnosti od poplava (ili od požara). Koristi takve analize bi bili dvostruki; kao prvo, ona bi mogla pridonijeti podizanju razine svijesti i osposobljavanju za sigurnost osoblja civilne zaštite i vatrogasaca u smislu položaja MSP-a i rizika obavljanja aktivnosti u ili u blizini MSP-a; a kao drugo, mogla bi pomoći HCR-u s prioritizacijom izvida i razminiranjem MSP-a u poplavne rizičnim područjima.


24 | P a g e

Treba napomenuti da: 1) postoji presedan u organizaciji takve obuke jer se ista redovno provodi za Hrvatsku gorsku službu spašavanja za akcije u minskim područjima, i 2) HCR možda već ima područja pod rizikom od poplava u svojim prioritetnim zadacima kao dio prioritetakoje dobivaju od lokalne i županijske razine, iako to nije vidljivo na nacionalnoj (DUZS) razini.

HCR je proveo učinkovit odgovor za izviđanje i obilježavanje pogođenih područja, ali da je razina poplave bila na većoj razini i da su zabilježena klizišta, upitno bi bilo da li bi sadašnji kapaciteta izvida HCR-a bili dovoljni da provedu žuran izvid i obilježavanje svih MSP-a. Kada bi se više resursa osiguralo za tehničke izvide, HCR bi bio u mogućnosti provoditi učinkovit odgovor nakon katastrofe u područjima onečišćenim minama, čak i ako je problem na puno većoj razini nego što je bio ovom prigodom. Isto tako, trenutna stopa isključivanja zemljišta u Hrvatskoj bi se povećala. Prijedlozi i preporuke za HCR-ov SOP za izvanredna postupanja u slučaju katastrofe su dane u točki 6.3 ovog izvješća.

Stavka koju treba istaknuti je da su posljednje procjene potreba u Bosni i Hercegovini otkrile da su tisuće sumnjivih predmeta – oružja, eksplozivnih naprava, mina i streljiva za malo oružje koji su prijavljeni policiji ilegalno držani u spremištima i podrumima i bili odnešeni za vrijeme poplave. U Hrvatskoj je bilo 27 prijavljenih pronalazaka NUS-a i streljiva, a u 13 slučajeva građani su dobrovoljno predali svoje NUS i streljivo. U dva od tih slučajeva, policija je morala provesti uništavanje sredstava „na licu mjesta“.(xxxvii)

Značajna razlika između broja predmeta pronađenih, a prijavljenih u Hrvatskoj u odnosu na Bosnu i Hercegovinu nakon poplave, pokazuje uspjeh i prednosti kampanje "Manje oružja manje tragedija" u Hrvatskoj.

5. Procjene na temelju terenskih posjeta i sastanaka

Lokalnu procjenu potreba oporavka vodio je UNDP i na terenu bio podržan od nadležnih hrvatskih vlasti i tvrtki. Tim je bio predvođen od strane UNDP-a uz pomoć konzultantice za međunarodno protuminsko djelovanje. Tim je, uz potporu gore navedenih organizacija, od 7. do 11. srpnja proveo tri dijela istraživanja kako bi zaključio ovu procjenu o utjecaju katastrofalne poplave na problem mina u pogođenim zajednicama.

Jedan dio istraživanja bio je razviti sliku temeljenu na dokazima pravog učinka bujične poplave na onečišćenost minama i EOR-ima u minski sumnjivim područjima u istočnoj Hrvatskoj s podacima dobivenim od HCR-a, županijskih i općinskih vlasti. Ova informacija je dobivena kroz obilaske terena i niz intervjua s nadležnim organizacijama u pogođenim područjima.

Drugi dio istraživanja uključio je pregled planiranja i odgovora na poplave cjelokupnog sustava zaštite i spašavanja u Hrvatskoj u odnosu na onečišćenost minama i kapaciteta za odgovor protuminskog djelovanja nakon katastrofe.


25 | P a g e

I konačno, međunarodna savjetnica za protuminsko djelovanje pregledala je HCR-ove SOP-ove o izvidima te dostavila prijedloge i preporuke za postupke izvida kao odgovor na katastrofe od poplava i ubrzavanje potpunog oporavka Hrvatske bez mina.

Međunarodna savjetnica za protuminsko djelovanje, Belinda Goslin stigla je u zemlju 6. srpnja 2014. te uz pomoć UNDP projektnog ureda obavila sastanke s raznim međunarodnim organizacijama, vladinim agencijama, nevladinim organizacijama, državnim tvrtkama i lokalnim vlastima. Cijeli popis tih posjeta može se naći u Prilogu A: Popis sastanaka i teme rasprave.

Sva tri poplavom pogođena MSP-a su posjećena te su održani intervjui s HCR-om, zemljoposjednicima, službama za izvanredne situacije i lokalnim vlastima o utjecaju poplavljenih MSP-a i odgovorima nakon katastrofe u cjelini te o potencijalnoj onečišćenosti minama / NUS-om.

5.1 Studija slučaja o utjecaju poplava na MSP

5.3.1 Studija slučaja 1: Utjecaj poplava na MSP u općini Gunja

U Gunji (Općina Gunja) nalazi se ukupno 162.017 m2 minski sumnjivog prostora (MSP), na području između rijeke Save i nasipa istočno od željezničkog mosta Gunja-Brčko. Ne postoje izvorne evidencije o miniranosti nego HCR procjenjuje da su šumski putevi i ceste premreženi manjim količinama protupješačkih i protuoklopnih mina. MSP Općine Gunja je obilježeno s 29 znakova upozorenja. Zelene površine na karti predstavljaju prethodno razminirana područja, a crvena su područja MSP-a. Najbliži


26 | P a g e

MSP je 30 m udaljen od nasipa i 100m od željezničke pruge. Razina poplavnih voda nije došla do same željezničke pruge koja je odignuta od poplavljene ravnice te vodi do mosta i dalje preko rijeke Save u Brčko. MSP je proširen 2012. nakon što je mina zamijećena izvan MSP-a.

Nanosi od poplava tekli su sa zapada na istok (nizvodno) na poplavnu ravnicu između nasipa i rijeke, a u kojoj se i nalazi MSP. Neposredno nakon katastrofe izvidnik HCR-a je bio na licu mjesta svaki dan te je izjavio kako nisu zamijećne vidljive migracije mina ili proširenje MSP-a te su i nasip i željeznička pruga dostupni, tj MSP nije prepreka pristupu.

Procjena potreba oporavka u Bosni i Hercegovini potvrdila je da su mine i EOR-i koji su pronađeni nakon poplave bili rezultat i ispiranja iz zemlje sa više razine i same snage vode koja je djelovala na onečišćenim područjima nakon što su rijeke i povezani vodeni izvori probili nasipe i brane. Također se zaključilo da su mine koje su se najvjerojatnije preselile na velike udaljenosti putem poplavnih voda u stvari lakše, plastične protupješačke mine kao što su PMA 2 ili PMA 3. Kako se puknuće nasipa dogodilo i na području općine Gunja gdje postoji sumnja na onečišćenost protupješačkim minama, na tom području postoji i mogućnost migracije mina, pa iako početni izvid pokazuje da to nije slučaj, ovo područje treba sada postati prioritetno za obavljanje tehničkog izvida i razminiranje.

Neki od znakova minske opasnosti koji se nalaze na stablima su bili odnešeni vodom, ali su od tada zamijenjeni od strane HCR-a sa znakovima upozorenja na stupovima.

Znakovi pričvršćeni na stabla i raslinje Znakovi na stupovima

MSP je u poplavnom području između rijeke i nasipa i redovito biva poplavljeno dva puta godišnje.(xxxviii) Na njemu se nalazi cca. 5-10 cm sloja blata na površini, ali HCR je izjavio da će to biti uzeto u obzir pri samoj izradi projekta te će dubina razminiranja biti propisana pri izradi projektne dokumentacije i dodjeli natječaja odnosno da će se tražiti razmiranje veće dubine.

Utjecaj poplava se značajno pogoršao nakon proboja u nasipima. Nakon poplave pojavile su se i druge pukotine u nasipu te je nasip potrebno dodatno pregledati tako da


27 | P a g e

bi razminiranje MSP-a poboljšalo sigurnost pregleda nasipa te osoblja za njegovu obnovu.

MSP se nalazi na oko 1 km udaljen od naselja Gunja i to je uglavnom pošumljeno područje. Područje koriste lovci (HCR izjavljuje da lovci znaju gdje je MSP te ih oni redovito izvještavaju o stanju znakova upozorenja); ribari iz Hrvatske i BiH koji pecaju u ribnjacima veličine 200mx150m unutar MSP-a (koji su nastali nakon što je prije rata glina uklonjena iz poplavne ravnice za izradu cigli i koji su korišteni kao prijeratna kupališta) i osoblje iz Hrvatskih voda koji trebaju čistiti nanose iz poplavne ravnice dva puta godišnje nakon poplava.

Sve lešine utopljenih životinja su uklonjene iz tog područja, ali je HCR primjetio tragove stoke u MSP-u i lešine u neposrednoj blizini MSP-a što bi moglo ukazati na nastavak prisutnosti lešina unutar MSP-a, što može biti potencijalna prijetnja za zdravlje građana.

Predstavnici županijskog DUZS-a kazali su da bi poplavljeni MSP trebao biti prioritet za razminiranje, ne samo zbog sigurnosti lokalnog stanovništva i hitnih službi, nego i zbog sigurnosti interventnih postrojbi civilne zaštite koji koriste susjedni prostor za vježbe..(xxxix)

MSP je vrlo fragmentiran i smatralo se da su „najopasnija područja“ MSP-a tri tanke linije na istočnom dijelu karte.(xl) S obzirom na njegov položaj na granici s Bosnom i Hercegovinom i relativno bliskom položaju do sela, preporučuje se postaviti ovo MSP kao visoki prioritet za tehnički izvid i razminiranje.

Uzvodno u Slavonskom Šamcu postoji mogućnost migracije mina preko rijeke sa strane BiH koja je jako onešišćena minama. HCR će održati regionalni sastanak i distribuirati edukacijske letke o opasnostima od mina i na tom području također. Također bi se tamo trebao provesti i izvid.

U Posavskim Podgajcima izviješteno je da su neka oružja bila odbačena iz podruma te su migrirala iz BiH na hrvatsku stranu rijeke, ali su prijavljena policiji što upućuje na dobro prepoznavanje i uspostavljenost učinkovitog sustava izvještavanja.


28 | P a g e

5.3.2 Studij slučaja 2: Utjecaj poplava na MSP u općini Vrbanja

MSP u općini Vrbanja nalazi se u šumi Debrinja na granici sa Srbijom. Poplavna voda tekla je sa zapada iz Jamene u Srbiji, a onda se okrenula prema sjeveru. Ovo se nije dogodilo izravno kroz proboj nasipa nego se razina podigla podzemnim vodama.

Ovdje je ukupno 661.514 m2 minski sumnjivog prostora (MSP), u kojem je u 4 minska polja zabilježeno postojanje 683 protupješačke mine (PMA-1, PMA-2 i PMA-3) i 48 protuoklopnih mina (TMA-3 .) U poplavama pogođenim područjima općine Vrbanja sve su mine plastične (vidi fotografije) za koje postoji veća mogućnost migracije u poplavnim vodama brzog protoka.

Mine zabilježene u poplavom pogođenom području općine Vrbanja prikazane su u nastavku.

PMA-1 PMA-2 PMA-3 TMA-3

MSP se nalazi 2,5 km duž hrvatske strane granice. Srpska strana je prethodno razminirana i očišćena. Poznata minska polja nalaze se na oba kraja MSP-a.


29 | P a g e

Poplavna voda je tekla tako brzo da je bilo nemoguće stajati na nogama u njenom toku. Poplavna voda je tekla na niži teren od Save prema sjeveru sa srpske strane, a onda kada se povukla sumnja se da su se mine premjestile na srpsku stranu. Nakon poplave HCR je proveo početni vizualni izvid cijelog MSP-a s hrvatske strane te nisu zabilježeni nikakvi dokazi migracije mina. HCR i CZRS su planirali provesti zajednički izvid i projekt obilježavanja cijelog MSP-a sa srpske strane.

S obzirom da je ovo pogranično područje i da će potencijal za onečišćenje susjedne zemlje s migracijom mina od poplava ostati sve dok se mine u potpunosti ne uklone, izvješće preporučuje da se ne-tehnički izvid obavi samo na srpskoj strani odnosno obilježavanje u slučaju migracija mina, a da se na Hrvatskoj strani obavi razminiranje poznatih minskih polja ili minski potvrđenih područja (MPP-a) odnosno tehnički izvid i isključenje područja MSP-a.

MSP je u potpunosti šumsko područje i u cijelosti je u vlasništvu državne tvrtke Hrvatske šume koji i uobičajeno plaćaju (ili barem dijelom pokrivaju) troškove razminiranja njihove zemlje. Ovaj MSP sadrži mlada stabla posađena netom prije rata i ono za Hrvatske šume nije bilo prioritetno područje za razminiranje s obzirom da to još uvijek nije ekonomski vrijedno drvo i stoga Hrvatske šume za razmiranje istog još nisu alocirale financijska sredstva.(xli)

Činjenica da je ovo područje bilo tako gusto pošumljeno vjerojatno je smanjilo volumen i tijek, a time i utjecaj poplava na populaciji nizvodno (posebno u Srbiji), a odluka da se probiju šumske ceste na više mjesta radi ublažavanja poplave i omogućavanja prolaza poplavnih voda kroz šumu je također smanjilo utjecaj poplave.(xlii)

Ovo područje nije lako dostupno građanima s obzirom na ophodnje granične policije na graničnim cestama, ali s obzirom da je to vanjska granica Europske unije i kako će Hrvatska biti dio Schengena iduće godine, prisutnost onečišćenja minama će provedbu granične kontrole i nadzora Schengenskog režima učiniti još težim.


30 | P a g e

5.3.3 Studija slučaja 3: Utjecaj poplava na MSP u Općini Nijemci

Potopljeni MSP u općini Nijemci je šuma Somovac, 4 km jugoistočno od sela Lipovac uz granicu sa Srbijom. Širina MSP-a je 250-750 m i cca 4,5 km dužine.

Površina MSP-a je 1.421.426 m2, a sadrži tri poznata minska polja sa 128 protupješačkih mina (50 x PROM 1 i 78 x PMA3). Područje je označeno s 28 znakova upozorenja.

Mine zabilježene u područjima pogođenim poplavom u općini Nijemci su prikazane u nastavku.


31 | P a g e

PROM-1 PMA-3

Nakon poplave HCR je izvršio žurni vizualni izvid cijelog MSP-a s hrvatske strane te nisu zabilježili postojanje dokaza migracije mina. HCR i CZRS planiraju izvršiti zajednički izvid i projekt obilježavanja cijelog MSP-a sa srpske strane s obzirom da su mine možebitno migrirale tamo. Preporuča se da ovaj zajednički izvid i projekt obilježavanja budu prioritet za financiranje.

Ovaj MSP je u potpunosti šumsko područje i također je u cijelosti u vlasništvu državne tvrtke Hrvatske šume te ima veću ekonomsku vrijednost za tvrtku nego MSP 2 (u Vrbanji), no trenutno nije njihov prvi prioritet kao prostor za razminiranje MSP-a u Županiji.

Kao i kod MSP-a u općini Vrbanja, ovo područje nije lako dostupno građanima s obzirom na ophodnje granične policije na pograničnim cestama, ali s obzirom da je to vanjska granica Europske unije i kako će Hrvatska postati dio Schengena iduće godine prisutnost onečišćenja minama će provedbu granične kontrole i potrebe nadzora Schengenskog režima učiniti još težim.

Ovo je značajno i s obzirom na to da su dvije policijske postaje (Otok i Vrbanja) koje pokrivaju područje poplavljenih minskih polja zabilježile 37 slučajeva ilegalnih prelazaka granice u tom području od 1. siječnja 2013. Na karti to je granična linija sjeverno i južno od MSP-a 1 i 2, a ukupno su zabilježili 136 osoba iz zemalja izvan EU-a, čak i iz dalekih Afganistana, Eritreje i Sirije (više detaljnijih informacija poput spola i nacionalnosti prikazano u priloženoj tablici).(xliii)

Oba šumska područja na srpskoj granici (studij slučaja 2 i 3) smatraju se pograničnim područjima s obzirom da su točne granične linije još uvijek u razmatranju.(xliv) Čak i bez mogućnosti migracije mina od poplava na srpsku stranu, moguće je, dakle, da će sadašnji MSP, ukoliko nije razminiran, ipak završiti u srpskom teritoriju.

6. Metodologija izvida

6.1 Aktivnosti protuminskog djelovanja nakon poplava

Nakon poplava u MSP-u, preporučeni postupak bi bio da se prvo provede opća procjena situacije (ne-tehnički izvid), a da se zatim provede tehnički pregled kako bi se pronašla minirana područja te da se izbjegne prekomjerni utrošak sredstava za razminiranje. Drugim riječima, važno je da bilo kakva potencijalna prijetnja bude rano identificirana u neposrednoj / kratkoročnoj fazi, označena te prioretizirana za razminiranje u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.


32 | P a g e

Uobičajena postupanja u neposrednom oporavku koja uključuju „ponovnu izgradnju na bolje“ na duge staze navedena su u nastavku:

• Ne-tehničko (desk top istraživanje) svih potencijalno proširenih MSP-a • Zamjena znakova upozorenja i ograđivanje MSP-a • Tehnički izvid i obilježavanje novih MSP-a • Razminiranje minski potvrđenih područja (MPP-a) • Povezanost sa zajednicama po pitanju edukacije o opasnostima od mina u svim pogođenim područjima. Jedna od glavnih aktivnosti koje bi se trebale provesti za oporavak nakon poplava je proces izvida. Svi MSP-i koji su bili poplavljeni trebaju biti pregledani ne-tehničkim izvidom s informacijama koje su već prikupljene s terena tijekom hitne faze. Podaci prikupljeni ne-tehničkim izvidom će pomoći pri donošenju odluke da li je područje onečišćeno ili ne. Ako postoje naznake za prisutnost mina tada bi daljnja istraga trebala biti provedena kroz provedbu tehničkog izvida. Proces izvida bi trebao biti obavljen prema ljestvici prioriteta temeljenoj na potencijalnim rizicima za lokalno stanovništvo i ključnu infrastrukturu.

Istodobno dok se provodi izvid, HCR bi trebao biti ponovno postaviti trajne znakova opasnosti za minskih polja na mjestima gdje su hitna obilježja postavljena ili gdje su postojeća obilježja bila uništena. Također, zadaci obilježavanja bi trebali biti prioretizirani na temelju potencijalnih rizika za lokalno stanovništvo i ključnu infrastrukturu.

Tehnički izvid je ključna karika za pokretanje zadatka razminiranja. Razminiranje je skupa operacija i treba je planirati i izvršiti tako da se timovi za razminiranje nalaze u miniranim područjima i vrše razminiranje, a ne da samo proizvode četvorne metre obrađenog zemljišta. Tehnički izvid bi trebao potvrditi granice oko minama onečišćenog područja te takođeri i prisustnost mina.

Razminiranje MSP-a treba započeti nakom potvrde o onečišćenosti minama kroz tehnički izvid. Također, zadaci razminiranja bi trebali biti prioretizirani na temelju potencijalnih rizika za lokalno stanovništvo i ključnu infrastrukturu.

Tijekom svih gore pojašnjenih procesa informacije trebaju biti prenošene lokalnoj zajednici. Ove informacije bi trebale objasniti što se promijenilo u lokalnom području u odnosu na onečišćenost minama te postoje li kakva nova minirana područja ili obilježja koja su postavljena. Ovaj zadatak bi trebao biti proveden pomoću obučenih timova za vezu sa zajednicom po pitanju edukacije o opasnostima od mina.

Temeljeno na činjenici da su svi MSP-i u Hrvatskoj zabilježeni i označeni, u slučaju budućih poplava ne bi trebalo biti potrebno provoditi potpuni ponovni izvid svih područja koja su poplavljena. Slijedeći pristup isključivanja područja i proučavanjem prikupljenih informacija i podataka trebalo bi biti moguće dovršiti temeljiti ne-tehnički izvid koji vodi do tehničkog izvida i razminiranja u pogođenim područjima. Osiguravanjem da su samo stvarno minirana područja ušla u postupak razminiranja, osiguralo bi se dragocjeno vrijeme i resursi bi bili spašeni.


33 | P a g e

6.2 Standardni operativni postupci (SOP)

Trenutna metodologija izvida u Hrvatskoj je vrlo složen proces koji bi, ukoliko bi bio revidiran, omogućio učinkovitiji pristup samom razminiranju MPP-a. Ova procjena smatra da je trenutna metodologija izrađena kako bi obuhvatila „koncept isključivanja područja“, a potom je sputana ograničenjima koja su navedena u važećem Zakonu o razminiranju.

Trenutno, HCR ima Standardne operativne postupke (SOP) za:

• opći izvid (ne-tehnički izvid); • tehnički izvid; • redukciju minski sumnjivog područja. U tim poglavljima ne postoje posebno pisane procedure za hitne aktivnosti nakon što se dogode poplave.

Očito je da postojeći Zakon o razminiranju nije u potpunosti dopustio isključivanje područja, nego je metodologija izvida pokušavala prilagoditi procese kako bi prihvatila koncept. Ovo ih je učinilo ponešto kompliciranima i teško razumljivima što je dovelo do zabune o tome što se prijavljuje kao očišćeno od mina, a što se radi fizički na terenu. Kako bi se trenutna metodologija unaprijedila novi zakon o razminiranju mora omogućiti donošenje postupanja koja će biti sigurna, financijski učinkovita te najbolja za iskorištavanje resursa. Trenutno, zakon za razminiranje ne dopušta da MSP-i budu očišćeni kroz tehnički izvid što dovodi u pitanje koncept isključivanja područja.

Jedan od razloga za promjenu zakona o razminiranju je bio omogućiti bolji koncept isključivanja područja. Novi nacrt zakona o razminiranju bi trebao ubrzati isključivanje područja kroz uključivanje (članak 39.), nanačin da područja mogu biti isključena tehničkim izvidom. Čini se da ovom poboljšanju za isključivanje područjasuprotno djeluje jedna novina(članak 37.) koja kaže da 1% svih zemljišta pregledanih općim (ne-tehničkim) izvidom treba biti provjereno i razminiranjem. Ova predložena izmjena implicira da proces ne-tehničkog izvida nije u potpunosti vjerodostojan što bi moglo dovesti u pitanje sigurnost mnogih km2 zemljišta koja su prethodno isključena kroz ovu metodu. Uvođenje toga će značiti angažman tehničkih sredstava i medicinskih timova itd. za jedan posto pregleda, što bi posljedično izazvalo dodatno vrijeme i troškove u procesu ne-tehničkog izvida.

U ovom trenutku, HCR analizira sve MSP-e te ih kategorizira ili za razminiranje ili za „pregled“ što se podrazumijeva da predstavlja tehnički izvid. Područja „za čišćenje od mina“ (u hrvatskoj terminologiji: „za razminiranje“) su područja za koja postoje originalni zapisi ili druge pouzdane informacije koje pokazuju da je područje minirano, a obuhvaća sva registrirana minska polja unutar svojih sigurnosnih granica, lokacije eksplozija mina i druge relevantne informacije o postojanju minskih polja. Područja „za tehnički izvid“ (u hrvatskoj terminologiji: „pretraživanje mina“) su u većini slučajeva područja za koja ne postoje pouzdane informacije o miniranosti i/ili drugi pokazatelji o pouzdanom postojanju mina i NUS-a, ali koji ne mogu biti isključeni iz MSP-a zbog drugih pokazatelja kontaminacije minama, kao što su: ostaci obrambenih položaja, vojna uporaba ili utvrđena onečišćenost minama na pograničnim područjima itd. (xlv)


34 | P a g e

U Strategiji 2009.-2019., područja utvrđena za razminiranje čine 28,1% minski sumnjivog prostora. U planu razminiranja HCR-a za 2014., sav MSP u Hrvatskoj je kategoriziran (prema namjeni područja) s 46% (285 km2) za razminiranje i 54% (329 km2) za tehnički izvid. Ovo je temeljeno na analizi i s obzirom na ograničenja u trenutnom zakonu o razminiranju financijski je učinkovitije od podvrgavanja svog MSP-a razminiranju. Kroz predložene izmjene zakona o razminiranju kako bi se omogućilo isključivanje područja putem tehničkog izvida,učinkovitiji pristup može se primijeniti isključivanjem područja kroz tehnički izvid sve dok minski potvrđeno područje nije jasno identificirano. Time bi se izbjeglo davanje u natječaj za razminiranje područja bez mina.

Uz postojeći volumen MSP-a, postoji veća potreba za kapacitete tehničkog izvida kako bi se riješilo trenutno „usko grlo“ u redukciji tih područja sve do poznatih MSP-a. Predloženim promjenama zakona HCR će morati povećati svoje kapacitete za tehničke izvide. Idealno bi bilo da HCR poveća svoje kapacitete izvida te sam obavi tehničke izvide ostavljajući poznata minska polja (MPP) za davanje u natječaj za razminiranje tvrtkama za razminiranje. Predloženi zakon predviđa potencijalnu uporabu tvrtki za razminiranje za obavljanje tehiničkog izvida, ali ovo izvješće upozorava na opasnosti koje nosi prepuštanje provedbe tehničkog izvidatvrtkama za razminiranje po principu „poligon po poligon“. Budući da je prosječna cijena tehničkog izvida manja od polovice cijene razminiranja, postoji bojazan da tvrtke uvećaju procjenu stvarne veličine MSP-a radi komercijalne dobiti. Kako bi se osigurala transparentnost i ekonomičnost, preporuča se da se izvođači tehničkog izvida i razminiranja pozorno prate te da ista tvrtka ne može biti akreditirana i ugovorena za provođenje i tehničkog izvida i usluge razminiranja.

Bilo bi razboritije kada bi HCR dogovarao dugoročne ugovore s jednom ili dvije tvrtke za obavljanje tehničkog izvida u ime HCR-a, dok se preostale tvrtke i dalje natječu za ugovore razminiranja. Ugovori tehničkog izvida mogu se izvoditi temeljem isplata po m2, ali ne i za unaprijed definirani poligon tehničkog izvida (kao što je slučaj trenutno) nego za neograničen broj m2 unutar definiranog MSP-a sve dok granica MPP-a nije potvrđena. Da su tvrtke koje su obavile tehničke izvide pod dugoročnim ugovorom, one bi se jednostavno premjestile na sljedeći MSP nakon što je trenutni reduciran.

Isto tako, HCR bi također trebao nastaviti sa preispitivanjem svojega projektnog pristupa ugovaranju razminiranja te bi trebao izgraditi dugoročnije ugovore s tvrtkama za razminiranje koji bi uključivali razminiranje nekoliko potvrđenih minskih površinau većim projektima razminiranja koja treba provesti tijekom dužega vremenskog razdoblja. Trenutni sustav dodjeljuje male ugovore od projekta do projekta koji se zatim i dalje dodatne dijele na manja područja između tvrtki. Grupiranjem nekoliko projekata u veću cjelinu te dodjelom dugoročnijih većih ugovora, tvrtke za razminiranje i zaposlenici bi imale veću sigurnost i smanjenje troškove mobilizacije, a HCR bi imao poznate resurse u području za uklanjanje minskih polja i MSP-a. Ovo bi sad imalo više smisla kada je većina visoko prioritetnih područja (primjerice oko naselja) očišćena. Iz perspektive rizika zajednice, ovo bi bilo poželjno jer bi se na svim MSP-ima i MPP-ima u tom području radilo sve dok se ne očiste, nasuprot čišćenju jednog po jednog poligona i dalje ostavljajući susjedna područja nerazminirana, što je i slučaj MSP-a Gunje i Vrbanje.


35 | P a g e

Ovaj pristup također je zagovarao UN-ov tim za procjenu 2009., koji je predložio da se napori HCR-a fokusiraju na tehničkom izvidu kao aktivnosti isključivanja / otpuštanja područja, a da se razminiranje koncentrira na poznatim minskim područjima. Oni su također i preporučili poboljšanje HCR-ove točnosti postupaka izvida kako bi se osiguralo da su resursi za razminiranje usmjereni na poznata minska područja te da bi se i uništavanje eksplozivnih naprava kroz razminiranje, kao i isključivanje područja trebalo koristiti kao mjera produktivnosti ili napretka u Hrvatskoj. (xlvi)

Problem koji je iznijedrila ova procjena je stav Hrvatskih šuma da se strojevi za razminiranje ne mogu koristiti u MSP-u u općini Vrbanja jer se radi o mladoj šumi koja se ne smije oštetiti.(xlvii) To znači da pse za otkrivanje mina također neće biti moguće koristiti jer se vegetaciju ne može kontrolirati i jedina metoda za tehnički izvid i razminiranje će biti ručno razminiranje. U vrijeme izrade ove procjene se ne zna koliko je drugih šumskih površina ograničeno za strojeve, ali s obzirom da je 67% svih MSP-a u Hrvatskoj u šumskom području, svako ograničenje u korištenju strojeva ili pasa će imati velike implikacije na brzinu tehničkog izvida i razminiranja odnosno na sadašnje ciljeve navedene u strategiji razminiranja.

6.3 Prijedlozi i preporuke za HCR-ov SOP SOP općeg izvida u odnosu na nedavne poplave predstavlja najrelevantniji dokument za procjenu situacije na terenu nakon poplava. U principu ovaj dokument propisuje postupanja HCR-ovog osoblja za izvide po pitanju provođenja aktivnosti izvida kako bi se utvrdile eventualne promjene u MSP-u nakon poplava. SOP također daje okvir za osoblje za izvide za obilježavanje novih MSP-a u odnosu na bilo kakve migracije mina, uništena minska obilježja opasnosti te na izvješće o statusu već poznatih MSP-a.

Pregledom postupaka općeg izvida preporuča se da se sljedeći dijelovi dodaju kako bi se poboljšali postupci u odnosu na slučajeve izvanrednih stanja na nacionalnoj razini u slučaju poplava i požara.

• Uvod - Identificiranje promjene MSP-a uslučaju nacionalne katastrofe / izvanrednog stanja;

• Raspodjela operacija – trebao bi postojati postupak za razmještanje osoblja u slučaju nacionalne katastrofe / izvanrednog stanja te koordinirane aktivnosti s drugim službama za izvanredne situacije;

• Područni ured HCR-a – trebao bi postojati postupak za razmještanje osoblja u slučaju katastrofe / izvanrednog stanja.

Postupci izvida trebali bi biti redovito pregledavani i ažurirani; tijekom poplava samo je jedna osoba angažirana za obavljanje izvida zbog moguće migracije mina i s tim povezane opasnosti.. U postupcima općeg izvida jasno je propisano da bi minimalno 2 djelatnika trebala biti raspoređena na obavljanju zadataka izvida. Ukoliko je u hitnoj situaciji samo jedna osoba potrebna, onda tako treba stajati i u postupcima.

Tehnički izvid u ovom slučaju nije bio potreban jer nisu zabilježene migracije mina. Da je migracija mina bila zabilježena u općem izvidu, onda bi kao neposredni nastavak bilo potrebno koristiti tim za tehničke izvide. Postupanja tehničkog izvida trebala bi sadržavati:


36 | P a g e

• Uvod – uloga tehničkog izvida u slučaju nacionalne katastrofe / potrebe izvanrednog stanja;

• Raspodjela operacija – trebao bi postojati postupak za razmještanje resursa za izvide u slučaju nacionalne katastrofe / izvanrednog stanja te koordinirane aktivnosti s drugim organizacijama za izvanredna stanja (ukoliko HCR nema sredstava da prihvati ovu aktivnost tada druge opcije moraju biti istražene, odnosno korištenje vojske ili tvrtke u slučaju izvanrednog stanja);

• Područni ured HCR-a – trebao bi postojati postupak za koordinaciju i kontroliranje vanjskih resursa te osiguranje projektne dokumentacije u slučaju nacionalne katastrofe / izvanrednog stanja.

S obzirom da je velik dio preostalog MSP-a u Hrvatskoj pod šumama, nakon što se zakon promjeni te se omogući isključivanje područja putem tehničkog izvida, uporaba strojeva za razminiranje i pasa za detekciju mina za obavljanje tehničkog izvida u šumskim područjima trebaju biti razjašnjeni i uključeni u SOP tehničkog izvida.

7 Utjecaj onečišćenosti minama na upravljanje poplavama Rijeka Sava, koja je bila izvor poplava u istočnoj Hrvatskoj teče od svog izvora u Sloveniji kroz Hrvatsku, uz hrvatsko-bosansku granicu i kroz Srbiju gdje se spaja s rijekom Dunav u Beogradu. Ona prolazi kroz nekoliko područja bivših linija sukoba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini s poznatim područjima onečišćenim minama te područjima udara kazetnim oružjem u Srbiji. Jedan od načina da se smanji rizik od poplava je kroz produbljivanje korita, no to nije rađeno još od prije rata 1991-1995. Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (Savska komisija) ima planove u završnoj fazi projektiranja za produbljivanje rijeke kao dio projekta obnove rijeke u navigacijske svrhe. Trasa od Brčkog do Beograda će uključivati i razminiranje riječnih nasipa u Bosni i Hercegovini(xlviii) no MSP u Gunji (što je jedini MSP na hrvatskoj strani Save u ovoj dionici) neće biti uključen u projekt.

Utjecaj onečišćenosti minama i NUS-om na aktivnosti upravljanja vodama uključujući navodnjavanje, hidro-električnu energiju i upravljanje poplavama te razvoj riječnog turizma u slivu Save nisu bili raspravljani na razini Savske komisije, no ona bi bila dobar forum unutar kojeg bi tri minama / NUS-om pogođene zemlje mogle naglasiti svoja pitanja te osigurati da je protuminsko djelovanje uključeno u regionalne aktivnosti razvoja Save. Trenutno je Savska komisija u vezi s ministarstvima prometa i voda u četiri zemlje članice, ali zastupanje i koordinacija s drugim ministarstvima ili forumima (kao što su regionalne koordinacijske skupine protuminskog djelovanja) bi bio dobar način daljnjeg rješavanja ovog pitanja

_______________________________

Za napomenuti je da ne postoje planovi za razminiranje korita rijeke kao dio ovog projekta. Ova procjena se slaže s ovim pristupom iz razloga što rijeka nije „minsko polje“ te bi svaka eksplozivna naprava pronađena tijekom produbljivanja korita trebala biti u nadležnosti kvalificiranih tehničara za MES unutar policijske službe, odnosno kao da se radi o bilo kakvom drugom sumnjivom predmetu izvan MSP-a. Ovakvo je je postupanje propisano u Hrvatskoj, a uobičajeno je i za većinu europskih zemalja. HCR nema procedure za podvodno razminiranje (za razliku od Srbije) pa se preporuča da nastave ne biti uključeni u ovu aktivnost te da se umjesto toga koncentriraju na uklanjanje minskih polja na kopnu.


37 | P a g e

DUZS je odgovoran za izradu nacionalne procjene ugroženosti od katastrofa po pitanju rizika od prirodnih i umjetnih katastrofa. Posljednja takva procjena je objavljena u ožujku 2013.(xlix) Procjena ugroženosti sadrži veliki dio o poplavama i spominje činjenicu da su troškovi prevencije od poplava znatno niži od troškova sanacije od poplava, ali da još uvijek postoje mnoga područja u kojima je potrebno poboljšanje prevencije od poplava te navodi i velik broj tih područja, između ostalog, i kako nasipi za rijeku Savu nisu dovoljno visoki. Procjena zaključuje da je 15% Hrvatske u opasnosti od katastrofa od poplava te da je razvoj sustava za kontrolu poplava, provedba mjera zaštite od poplava i suradnja između nadležnih tijela potrebna kako bi se izbjegle i / ili smanjile buduće štete od poplava. Procjena ugroženosti također sadrži dio o onečišćenosti minama i NUS-om, no to je samo pregled minske situacije i planova za razminiranje. Nigdje u procjeni ugroženosti se ne spominje utjecaj poplava na minsku situaciju ili rizika od mina i NUS-a u situacijama poplavama.

Slično tome, uprava županije je odgovorna za izradu procjene ugroženosti na županijskoj razini. Županijski dužnosnici su svi vrlo informirani o utjecaju onečišćenosti minama na poplave, no to se u potpunosti ne odražava u dokumentu Vukovarsko-srijemske županije za procjenu ugroženosti.(l) Ponovo, poplave su navedene, ali nema spomena o utjecaju onečišćenosti minama na poplave. Pitanje onečišćenosti minama također se spominje, ali nema spomena o utjecaju poplava na minski sumnjiva područja. Jedina veza bilo koje potencijalne prirodne katastrofe s minskim poljima spominje se kao dio organizacijskih pitanja koja bi trebalo poduzeti u slučaju šumskog požara u MSP-u te se navodi kako treba poduzeti mjere kako bi se uklonile mine u šumskim područjima, a dok mine nisu uklonjene, minske oznake moraju se održavati.

7.1 Prijedlozi/preporuke za nacionalnu procjenu potreba ranog oporavka povezanih sa pitanjem multi-rizika poplavljenih minskih polja

Poboljšana analiza trebala bi biti provedena od strane DUZS-a (ili njegovog nasljednika) po pitanju površine minski sumnjivih područja (MSP) unutar područja pod rizikom od poplava (ili rizikom od požara) kako bi se podigla razina svijesti i osposobljavanje osoblja za civilnu zaštitu i vatrogasnog osoblja te kako bi pomogli HCR-u u određivanju prioriteta izvida i razminiranju MSP-a u područjima pod rizikom od poplava.

Novi Zakon o civilnoj zaštiti, koji će biti dostupan za konzultacije u kolovozu 2014. i kao rezultat naknadna struktura civilne zaštite trebali bi biti revidirani iz perspektive protuminskog djelovanja.

U DUZS-ovim Smjernicama za razvoj procjene rizika,(li) od lipnja 2014., pitanje složenih / kombiniranih rizika spominje se samo jednom u jednoj kratkoj rečenici. S obzirom na stupanj onečišćenja minama / NUS-om u Hrvatskoj, ovo je pitanje trebalo riješiti u ovom dokumentu te bi buduće procjene rizika treba uključiti odjeljak o složenom pitanju utjecaja onečišćenosti minama na druge opasnosti.

U budućoj pripremi bilo kojeg razmatranja upravljanjem rizicima od poplava, analize minske situacije treba uzeti u obzir prilikom pripreme karata za opasnosti od poplava i karata za rizik od poplava te posljedično i planova upravljanja rizicima od poplava. Dokument EU smjernica o procjeni rizika od poplava i štetnih posljedica poplava, kao rezultat twinning projekta, također nema spomena o postupanju s eksplozivnim


38 | P a g e

ostacima iz rata. Iako je ovo koristan dokument za Hrvatsku, buduće procjene rizika i planovi upravljanja poplavama u Hrvatskoj (ili zapravo bilo kojoj drugoj minski / NUS-om onečišćenoj državi) trebaju obraditi i pitanje opasnost od onečišćenosti minama u kombinaciji s drugim opasnostima, kao što su poplave i šumski požari. To bi trebalo ostati tako sve dok Hrvatska ne bude bez mina.

Preporuke iz Županije u vezi upravljanja poplavama uključuju istraživanja mogućih ruta kanala koji će u budućnosti omogućiti drenažu Spačvanskim šumama bez većih oštećenja te izgradnju kanala Sava-Dunav. Ova procjena pronašla je neke jake zagovornike za takav kanal, ali i druge koji tvrde kako to nije idealno rješenje za zaštitu od poplava. Postoji očita potreba za raspravama o mjerama obrane od poplava između ključnih igrača na županijskoj, državnoj i međunarodnoj razini, a preporuča se da bi dobar put prema naprijed bila uspostava foruma kako bi se raspravljala i koordinirala prevenciju poplava u cjelini, istovremeno naglašavajući utjecaj onečišćenosti minama po tom pitanju.

Također se preporuča postojanje zajedničkog koordiniranog pristupa svih zainteresiranih strana pri izradi projektnih prijedloga za potencijalno EU, UN i / ili bilo koje drugo nacionalno / međunarodno financiranje.

8 Provedba i trošak protuminskog djelovanja za oporavak nakon

poplava

Razminiranje je jedini način da se omogući potpuni oporavak poplavljenih područja i područja pod rizikom od poplava koje bi osiguralo da ta minska polja ne predstavljaju problem nakon budućih poplava,

Kako je ne-tehnički (opći) izvid već proveden prije poplava te kako nema dokaza da su se MSP-i proširili na hrvatskoj strani nakon poplava, preporuča se da se ta područja podvrgnu tehničkom izvidu kao prioritet za žuran oporavak. To će potvrditi lokaciju trenutnih minskih polja koja nakon toga mogu biti u potpunosti razminirana u okviru srednjoročnog procesa oporavka.

8.1 Kratkoročni oporavak

Komponente protuminskog djelovanja za razdoblje neposrednog oporavka od 3-6 mjeseci nakon poplava su uglavnom već napravljene od strane HCR-a. Odmah nakon poplava HCR je distribuirao letke za edukaciju o opasnostima od mina, obavio početni izvid granica MSP-a i zamjenio oštećena obilježja. MSP-1 u Gunji je prioritet te je kategoriziran od strane HCR-a za hitno razminiranje (koje će biti obavljeno od strane hrvatskih tvrtki za razminiranje kao donacija).

U suradnji sa CZRS-om, HCR je namjeravao provesti zajednički ne-tehnički izvid i obilježavanje MSP-2 i MSP-3 sa srpske strane, no postupak za to nije bio jasan (vidi SOP) u vrijeme pisanja ovog teksta te projekt još nije imao cijenu.(liii) Preporuča se da se provede žuran izvid, ekvivalentan onome koji je od strane HCR-a napravljen na hrvatskoj strani granice, da se utvrdi je li bilo ikakvih migracija mina i da se postave neka obilježja za izvanredna stanja kako bi se ocrtala sumnjiva područja sve dok se ne provedu tehnički izvidi i razminiranje u srednjoročnom razdoblju. Ovo bi mogli obaviti stručnjaci za izvid HCR-a i CZRS-a te ne bi smjelo iziskivati ikakve velike troškove.


39 | P a g e

Donja tablica pokazuje popis aktivnosti preporučenih za kratkoročni neposredni odgovor na minske situacije u poplavom pogođenim područjima (3-6 mjeseci nakon poplave).

8.2 Srednjoročni oporavak

Srednjoročno razdoblje oporavka bi se trebalo usredotočiti na tehnički izvid i razminiranje MSP-a u Vrbanji i Nijemcima.

Procjenjeni troškovi dani u nastavku i dalje se temelje na brojkama koje je dostavio HCR od 0,45 eura po m2 za pretraživanje / tehnički izvid te 1 euro po m2 za razminiranje korištenjem postojeće metodologije HCR-a i koristeći kategorizaciju MSP-a u područja za razminiranje odnosno prostora za „traženje“. U srednjoročnom razdoblju oporavka HCR bi trebao revidirati svoju metodologiju i usvojiti koncept isključivanja područja u skladu s preporukama predstavljenim niže u tekstu te u skladu s novim Zakonom o protuminskom djelovanju kako bi se omogućio brži nastavak prema dugoročnom oporavku.

Tablica u nastavku prikazuje popis aktivnosti potrebnih za srednjoročni odgovor (6-18 mjeseci) kako bi se "ponovno izgradilo na bolje 'u poplavom pogođenim područjima.

Aktivnost Količina Jedinična cijena u

Eurima

Ukupni trošak u

Eurima

Razminiranje MPP- a u

MSP 2 (Vrbanja)

463,108 m2 1 Euro po m2 463,108 Eura


Eurima

Ukupni trošak u

Eurima

Edukacija o

opasnostima od mina

I Izvršeno

Žuran izvid u sva 3

MSP-a

Izvršeno

Žurno obilježavanje u

sva 3 MSP-a

Izvršeno

Žuran izvid i

obilježavanje srpske

strane u MSP 2 i MSP 3

Trošak je još

nepoznat, ali bi

trebao biti minimalan

Razminiranje MSP 1

(Gunja)

162,017 m2 1 Euro po m2 Donacija hrvatskih

tvrtki za razminiranje

Ukupno (3-6 mjeseci) nepoznato


40 | P a g e

Tehnički izvid i

isključivanje područja

ostalog MSP-a u MSP-2

(Vrbanja)

661,514 m2 –

463108 =

198,406 m2

0.45 Eura po m2 89,283 Eura

Razminiranje MPP-a u

MSP-3 (Nijemci)

408,915 m2 1 Euro po m2 408,915 Eura

Tehnički izvid i

isključivanje područja u

MSP-3 (Nijemci)

430,829 m2 0.45 Eura po m2 193,873 Eura

Ukupno(6-18 mjeseci) Eura 1,155,179

8.3 Dugoročni oporavak

Tablica u nastavku prikazuje popis aktivnosti potrebnih za dugoročni odgovor (1,5-3 godine) za „ponovnu izgradnju na bolje“ i dodatno smanjenje rizika utjecaja minskih polja na prirodne katastrofe u Hrvatskoj. Dugoročni oporavak bi se trebao usredotočiti na tehnički izvid i razminiranje drugih područja pod rizikom od poplava u Hrvatskoj.

Naravno, potpuni oporavak iz perspektive protuminskog djelovanja i smanjenja rizika bi bio uklanjanje svih mina u Hrvatskoj. To bi bio plan oporavka kroz pet godina. Iako prema trenutnoj brzini Hrvatska nije na putu da to ostvari, ovaj cilj bi se mogao postići s preporučenim promjenama u postupku izvida i isključivanju područja te povećanjem financiranja.

HCR procjenjuje da je MSP-a u područjima pod rizikom od poplave oko 100 km2. U idućih 1,5-3 god. sav MSP u područjima s rizikom od poplave bi trebao biti razminiran.


Eurima

Ukupni trošak u

Eurima

Tehnički izvid (i

isključivanje područja)

svih MSP-a pod rizikom

od poplava u Hrvatskoj

100 km2 x 54% =

54,000,000 m21

0.45 Eura po m² 24,300,000

Razminiranje svog

MSP-a pod rizikom od

poplava u Hrvatskoj

100 km2 x 46% =

46,000,000 m2

1 Euro po m² 46,000,000

Ukupno(1.5-3 godine) 70,300,000

Ukupni trošak u 3 godine 71,455,179 Eura

Ova brojka je zasnovana na trenutnim planskim brojkama koje koristi HCR gdje je 46% MSP-a dano za izvođenje

razminiranja, a 54% za tehnički izvid. Ova brojka bi mogla biti značajno reducirana ukoliko bi izmjene

metodologije izvida i pravi „koncept isključivanja područja“ bio primjenjen.


41 | P a g e

9 Zaključci i preporuke

9.1 Zaključci

• Unatoč sumnji na onečišćenost minama na oko 100 km2 područja pod rizikom od poplava u Hrvatskoj, samo tri minski sumnjiva područja u Hrvatskoj su zapravo bila poplavljena, a sva se nalaze u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

• Aktivnošću županijskog tijela zaštite i spašavanje u stvaranju druge linije obrane izbjegnuto je potencijalno puno veća katastrofa od poplava.

• Nepostojanje zadovoljavajućeg planiranja, koordinacije i korištenja postojećih lokalnih znanja nakon primopredaje koordinacije odgovora na poplave od županije na nacionalna tijela zaštite i spašavanja četiri dana nakon poplave.

• Iz podataka koje je predstavio HCR ne postoje znakovi minimalne migracija mina niti u jednom od tri poplavljena MSP-a u Hrvatskoj.

• Nije bilo klizišta u niti jednom MSP-u, ali buduća jaka kiša i poplave u drugim područjima pod rizikom od poplava u Hrvatskoj moglo bi uzrokovati više poplavljenih MSP-a i klizišta unutar MSP-a, povećavajući utjecaj onečišćenosti minama.

• HCR je imao vrlo učinkovit odgovor na poplave u pogledu izvida na licu mjesta, obilježavanja i savjeta o rizicima od mina.

• Da je problem bio veći, HCR ne bi imao kapacitet odgovoriti na tako pravovremen i učinkovit način.

• Neke od oznaka za minsko polje (na hrvatskoj strani) su bile uništene, ali su uglavnom već zamijenjene od HCR-ove osobe za izvide.

• Zbog smjera poplave mine su mogle migrirati u smjeru protoka vode stvarajući moguće onečišćenje na srpskoj strani u dva MSP-a. U vrijeme pisanja ove procjene, izvid tog područja još nije obavljen.

• Prisutnost mina ugrožava radnike koji rade na rekonstrukciji nasipa i čišćenju nanosa u Gunji, a može i učiniti nedostupnom provjeru životinjskih lešina u MSP-u.ima.

• Postojanje mina i mogućnost njihove migracijepredstavljaju potencijalnu prijetnju hrvatskim i srpskim građanima te graničnoj policiji. Izvid i razminiranje minskih polja na vanjskim granicama EU-a poboljšat će granični nadzor i kontrolu.

• HCR-ov odgovor po izviđanju i obilježavanju tijekom razdoblja izvanrednog stanja je bio vrlo dobar, ali postupak nije dokumentiran u njihovim SOP-ima te bi kapaciteti HCR-a bili rastegnuti do krajnjih granica da su poplave bile više raširene.

• Obavljena je učinkovita kampanja edukacije o opasnostima mina za humanitarne radnike i nije bilo prijava pronalaska mina.

• Vrlo mali broj pronalazaka EOR-a (NUS, malo i lako oružja te streljivo za lako naoružanje) je prijavljen policiji,većina kojeg je zaostala iz prethodnog sukoba te je bila otplavljena iz kuća i gospodarskih zgrada.

• Postoji potreba razminiranja u sva tri poplavljena MSP-a kako bi se uklonio problem mina u slučaju budućih poplava.

• Hrvatska trenutno nije na putu ispunjenja cilja čišćenja svih mina do ožujka 2019. kako bi ispunila svoje obveze iz članka 5. Ottawske konvencije,s obzirom da su financiranje i kapaciteti razminiranja (pirotehničari, strojevi i psi za detekciju mina) smanjeni su od


42 | P a g e

2009., a ne povećani kako je planirano u Nacionalnoj strategiji protuminskog djelovanja 2009.-2019.

• Mogućnost isključivanja područja kroz ne-tehnički izvid bi ojačao kapacitet bržeg oporavka u situacijama nakon katastrofe te bi ubrzao trenutno isključivanje područja, omogućilo preraspodjelu sredstava i omogućilo bolju usmjerenost na resurse razminiranja kako bi se zauvijek uklonio rizik od mina.

• Nakon široke rasprave u okviru Radne skupine za njegovu izradu, nacrt novog Zakona o protuminskom djelovanju je u završnoj fazi, a omogućit će isključivanje područja putem tehničkog izvida (što nije bilo moguće do sada), već je ne-tehnički izvid podlijegao zahtjevu 1% tehničke kontrole. Nacrt će uskoro ići u javnu raspravu.

• Jednom kada se Zakon izmjeni, HCR neće imati dovoljno kapaciteta za provođenje izvida kako bi se omogućilo isključivanje područja kroz tehnički izvid.

• Hrvatska vojska ne provodi razminiranje izvan vojnih objekata.

• Hrvatske tvrtke za razminiranje su jedini izvođači razminiranja u Hrvatskoj i djeluju na vrlo konkurentnom i fragmentiranom tržištu.

• Trenutno ugovaranje predefiniranih poligona pogodno je za razminiranje, ali nije pogodno za učinkovit tehnički izvid te bi novo postupanje trebalo biti izrađeno nakon što se izmjeni zakon o razminiranju.

• Preporučeni proces oporavka od pitanja poplavljenih minskih polja je podijeljen u tri faze: kratkoročna (3-6 mjeseci nakon poplave), srednjoročna (6-18 mjeseci poslije) i dugoročna (18 mjeseci do 3 godine nakon).

• Žuran izvid, obilježavanje i edukaciju o opasnosti od mina kao aktivnosti kratkoročnog oporavka je većinom proveo HCR. Preostali prioritetan zadatak u kratkoročnom razdoblju je očistiti poplavljeno područje Gunje od mina. Ova aktivnost će se kao donacija provoditi od strane hrvatskih tvrtki za razminiranje.

• Razdoblje sredjoročnog oporavka (6 do 18 mjeseci) se treba usredotočiti na tehnički izvid i razminiranje poplavljenih minskih sumnjivih površina u općinama Vrbanja i Nijemci. Ovo bi trebalo koštati 1.155.179 eura.

• Dugoročni oporavak (1,5 do 3 godine) bi se trebao usredotočiti na tehnički izvid i razminiranje svih preostalih 100 četvornih kilometara minski sumnjivog područja pod rizikom od poplava u Hrvatskoj i trebao bi koštati cca 70,3 milijuna eura.

• Procjena troškova dugoročnog oporavka i ostvarenja Hrvatske bez mina mogla bi biti umanjena ako se metodologija izmjeni i koncept isključivanja područja bude u potpunosti prihvaćen.

9.2 Preporuke

• HCR bi trebao dati prioritet tehničkom izvidu i razminiranju triju poplavljenih MSP-a u Vukovarsko-srijemskoj županiji kako bi se povećala sigurnost nakon poplava za osoblje u obnovi te smanjio rizik budućih migracija mina.

• HCR bi trebao dati prioritet tehničkom izvidu i razminiranju drugih 100 km2 područja pod rizikom od poplava kako bi se spriječio rizik buduće migracije mina i stradalih od mina.


43 | P a g e

• Vlada bi s UN-om (preko dokumenta portfolia protuminskog djelovanja), EU-om i drugim donatorima trebala provesti mobilizaciju resursa kako bi uklonila mine u područjima s rizikom od poplave i time pomogla potpunom oporavku od poplava.

• Protuminsko djelovanje treba uzeti u obzir kao preduvjet za razvojne projekte, a zajednički koordinirani pristup svih zainteresiranih strana treba zauzeti pri razvijanju projektnih prijedloga za EU, UN ili druga razvojna financiranja .

• Kako bi se pripremio za buduće izvanredne situacije, HCR bi trebao proširiti svoj sadašnji kapacitet za izvide.

• HCR bi trebao u potpunosti usvojiti metodologiju isključivanja područja kako bi se ubrzao proces proglašavanja područja čistim od mina te se smanjili ukupni troškovi razminiranja.

• Nacrt novog Zakona o protuminskom djelovanju mora omogućiti isključivanje područja putem ne-tehničkog i tehničkog izvida. Pristupanjem javnoj raspravi, nacrt zakona bi trebalo dostaviti i UNDP-u i drugima u međunarodnoj zajednici radi komentara.

• Nakon što se zakon o razminiranju izmjeni HCR treba revidirati aktualne SOP-ove, na način da uključi dio žurnog odgovora i u SOP ne-tehničkog i tehničkog izvida.

• Nakon što se zakon o razminiranju izmjeni, HCR bi trebao ojačati svoje kapacitete tehničkog izvida kako bi u cijelosti proveo metodologiju isključivanja područja. Ovo bi moglo biti osnaženo dodatnim obučavanjem i davanjem u zadatak Hrvatskoj vojsci da to učini ili ugovaranjem kapaciteta komercijalnih tehničkih izvida na dugoročnoj osnovi koje je neovisno od bilo kojeg izvođača razminiranja i zadano od strane HCR-a.

• HCR treba uzeti u obzir dugoročnije ugovaranje kako bi maksimalno iskoristio operativne resurse i za tehničke izvide i za razminiranje u Hrvatskoj.

• Strojevi za razminiranje i psi za detekciju mina bi se trebali više koristiti za obavljanje tehničkog izvida, a postupci za njihovo korištenje (uključujući i šumska područja) trebaju biti uključeni u SOP tehničkog izvida.

• Nakon što se zakon o razminiranju i SOP-ovi izmjene, trenutna strategija protuminskog djelovanja za Hrvatsku bi trebala biti revidirana kako bi reflektirala stvarnost preostalih minski sumnjivih površina, minski potvrđenih područja te promjena u postupanjima.

• U budućim slučajevima poplava, policijsko podizanje razine svijesti o SALW-u i aktivnosti edukacije HCR-a o rizicima mina bi u slučaju poplava trebalo zajednički koordinirati.

• Svi forumi sazvani radi rasprave o upravljanju poplavama trebali bi imati prisutnog zastupnika za protuminsko djelovanje (na lokalnoj, županijskoj, državnoj i međunarodnoj razini).

• Novi Zakon o civilnoj zaštiti, koji će biti dostupan za konzultacije u kolovozu 2014. treba preispitati iz perspektive protuminskog djelovanja.

• Poboljšana analiza trebala bi biti provedena od strane DUZS-a po pitanju površine minski sumnjivih područja (MSP) u područjima pod rizikom od poplava ili požara kako bi se poduzelo podizanje svijesti i osposobljavanje osoblja civilne zaštite i vatrogastva te pomoglo HCR-u prioretizirati izvide i razminiranje MSP-a u tim područjima.

• Novi Zakon o civilnoj zaštiti i posljedična struktura civilne zaštite trebali bi biti preispitana iz perpektive protuminskog djelovanja.


44 | P a g e

• DUZS-ove Smjernice za razvoj procjene rizika, trebale bi se baviti kompleksnim pitanjem o utjecaju onečišćenosti minama na druge opasnosti. (liv)

• Razmatranje i analizu minske situacije treba uzeti u obzir prilikom pripreme karata za opasnosti od poplava i karata za rizike od poplava te posljedično planove upravljanja rizicima od poplava, do trenutka kada će Hrvatska biti bez mina.

• Forum bi trebao biti uspostavljen kako bi se razgovaralo te koordinirala prevencija poplava u cjelini, naglašavajući utjecaj onečišćenosti minama po tom pitanju. Takav forum ili konferencija će omogućiti definiranje standardnih postupanja i stvaranje sinergije kroz suradnju postojećih nacionalnih i lokalnih kapaciteta u kriznim situacijama s dodatnim naglaskom na problem poplavljenih minskih polja.

• Sustav suradnje treba uspostaviti između svih dionika u hrvatskom sustavu spašavanja i zaštite (na nacionalnoj i lokalnoj razini) za zajedničku pripremu i prijavu projekata u području smanjenja rizika od katastrofa, s posebnim naglaskom na prevenciju i pripravnost kao osnovni preduvjeti za uspješan odgovor na katastrofe.

• Obuka treba biti zatražena i omogućena lokalnim i državnim vlastima po pitanju najnovijih EU i UN standarda, propisa, metodologija i postupanja u slučaju prirodnih katastrofa te razvoja planova za oporavak.

Bibliografija A: Vodič za protuminsko djelovanje i eksplozivne ostatke iz rata, 3. izdanje, GICHD, Ženeva, (travanj 2007.). ISBN 2-940369-02-X

B: IMAS 07.11 Isključivanje područja, prvo izdanje (Dodatak 2, ožujak 2013.)

C: IMAS 08 10 Ne-tehnički izvid, prvo izdanje (Dodatak 2, ožujak 2013.)

D: Nacionalna strategija protuminskog djelovanja Republike Hrvatske 2009.-2019.

E: Nacrt prijedloga novog Zakona o protuminskom djelovanju (nedovršen)

P: HCR-ovi standardni operativni postupci za opći izvid (2010.),

G: HCR-ovi standardni operativni postupci za tehnički izvid (2010.),

H: HCR-ovi standardni operativni postupci za redukciju minski sumnjivog područja (2010.),

I: Izvješće Ujedinjenih naroda o vanjskoj evaluaciji Hrvatskog centra za razminiranje i hrvatsko izvješće Ujedinjenih naroda o vanjskoj evaluaciji Hrvatskog centra za razminiranje i programa protuminskog djelovanja, UN međuagencijska koordinacijska skupina za protuminsko djelovanje, ožujak 2009.


45 | P a g e

J: Procjena potreba oporavka protuminskog djelovanja UNDP-a Bosne i Hercegovine, lipanj 2014.

K: Monitor mina i kazetnog streljiva, Profili zemalja, Hrvatska 2013.

L: Uklanjanje mina, Izvješće za Treću preglednu konferenciju Ottawske konvencije, Norveška narodna pomoć, lipanj 2014.

M: Popis tvrtki za razminiranje u Hrvatskoj i njihovi kapaciteti, HCR srpanj 2014.


46 | P a g e

Prilog A: Popis sastanaka i teme rasprave koje je provela UNDP

konzultantica za protuminsko djelovanje, Belinda Goslin Datum i

mjesto

Organizacija Prisutni Glavna tema / točke rasprave

07.07.14.

Zagreb

UNDP “Žuran

odgovor na

poplave u

Hrvatskoj 2014.”

Voditelj tima

Krunoslav Katić,

nacionalni savjetnik za

smanjenje rizika od

katastrofa i društvenu

sigurnost

Informiranje o pregledu poplava i

odgovora na poplave, zahtjev UNDP-

u iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i

europskih poslova, uloga partnerskih

organizacija i opis zadatka za

savjetovanje.

07.07.14.

Zagreb

Hrvatski centar za

razminiranje

Miljenko Vahtarić,

pomoćnik direktora za

međunarodnu suradnju i

edukaciju

Informiranje o odgovoru HCR-a na

poplave, koordinacija s drugim

agencijama, trenutni prioriteti i

kapacitet protuminskog djelovanja,

itd.

07.07.14.

Zagreb

Državna uprava

za zaštitu i

spašavanje

Republike

Hrvatske, sektor

civilne zaštite

Petar Vitas, zamjenik

zapovjednika za civilnu

zaštitu i Igor Milić, voditelj

Odjela za operativne

poslove

Informiranje o hrvatskom sustavu

zaštite i spašavanja, ulozi DUZS-a,

uobičajeno i tijekom poplava, funkcija

nacionalnog stožera zaštite i

spašavanja u Županji, i koordinacija

s HCR-om.

08.07.14.

Zagreb

Vladin ured za

razminiranje

Diana Pleština,

ravnateljica i Hrvoje

Debač, savjetnik

Informiranje o statusu protuminskog

djelovanja u Republici Hrvatskoj,

odgovoru na poplave, mehanizmima

financiranja protuminskog djelovanja i

promjenama zbog članstva u EU,

ulozi Upravnog vijeća HCR-a i

predstojećim izmjenama Zakona o

razminiranju.

10.07.14.

Osijek i

poplavljena

područja

općina

Vrbanja i

Nijemci

Podružnica

Hrvatskog centra

za razminiranje u

Osijeku

Dubravko Krusarovski,

predstojnik ureda i

Marinko Tomšić,

stručnjak za izvide

Informiranje o tome kako je regija

poplavljena, uzrocima, utjecaju na

minski sumnjiva područja, migraciji

mina, odgovoru HCR-a od 1. dana do

danas u vezi izvida, obilježavanja i

edukacije o rizicima mina te

koordinaciji s drugim tijelima po

pitanju poplave. Također su obavljene

terenski posjeti sva tri poplavljena

minski sumnjiva područja (MSP) i

razgovaralo se o procedurama izvida.


47 | P a g e

10.07.14.

Gunja

Općina Gunja Berislav Mrkonić,

predstavnik zaštite i

spašavanja u Općini

Informiranje o situaciji i koordinaciji

odgovora na poplave, mogućoj

migraciji mina, pristupu informiranja o

minskim poljima, korištenju područja

oko MSP-a i mogućem korištenju

prostora, obilježavanju i aktivnostima

edukacije o rizicima mina.

10.07.14.

Gunja

Hrvatski crveni

križ

Ead Bečirević, viši

dužnosnik, Odjel za

upravljanje katastrofama,

Zagreb.

Informiranje o organizaciji, ulozi i vrsti

volontera; MRE i SALW sigurnosno

osposobljavanje volontera, distribuciji

letaka, i ukupnoj koordinaciji

odgovora na poplave.

10.07.14.

Vinkovci

Općina

Vukovarsko-

srijemska zaštita i

spašavanje HQ

Ilija Cota, Razvojna

agencija V-S županije i

Stožer zaštite i

spašavanja V-S županije

Pavo Medved, Županijski

stožer zaštite i

spašavanja i izvođač

(Hrvatska Braniteljska

zadruga -BZAZ) procjene

rizika V-S županije

Josip Grubišić, tajnik

stožera V-S županije za

zaštitu i spašavanje

Nikola Ilić, stožer zaštite i

spašavanje V-S županije

Zdenko Lovrić, područni

ured DUZS-a V-S

županije

Zlatko Pavlović,

coordinator za

razminiranje, V-S

županija

Informiranje o strukturi županijske

zaštite i spašavanja i njihovim

planovima i odgovoru na poplave.

Područje je posjećeno 15. svibnja, i

prva izvanredna sjednica županijske

zaštite i spašavanja održana 16.

svibnja. Suradnja DUZS-a VS

županije i županijskih vlasti je odlična,

i zajednički planiraju. Imaju odličnu

suradnju s podružnicom HCR-a

Osijek i bili su potpuno svjesni minske

situacije i implikacije poplave. Rekli

su da poplavljeni MSP treba biti

prioritet razminiranja zbog sigurnosti

lokalnog stanovništva, hitnih službi i

interventnih jedinica civilne zaštite koji

koriste susjedni prostor za vježbe

civilne zaštite.

Također su preporučili organiziranje

regionalne konferencije usmjerene na

definiranje standardiziranih procedura

i stvaranje sinergije kroz suradnju

postojećih kapaciteta pojedinih

zemalja, regija i lokalnih uprava u

kriznim situacijama s naglaskom na

specifični problem poplavljenih

minskih polja. Također preporučuju

obuku lokalnih vlasti o najnovijim EU i

UN standardima, propisima,


48 | P a g e

metodologiji i postupcima u slučaju

prirodnih katastrofa i razvoja planova

za oporavak; zagovaraju uspostavu

sustava suradnje između lokalnih

vlasti i svih dionika u hrvatskom

sustavu zaštite i spašavanja u cilju

zajedničke pripreme i prijave

projekata u području smanjenja rizika

od katastrofa, s posebnim naglaskom

na prevenciju i pripravnost kao

temeljni preduvjet za uspješniji

odgovor na katastrofu.

11.07.14.

Vinkovci

Hrvatske Vode

Vodno

gospodarstvo

srednja i donja

Sava.

Hrvatske Šume –

državna tvrtka

Mirjana Šota, inženjer

Zlatko Cegledi, voditelj

Podružnice Vinkovci

Utvrđivanje vlasništva, planiranje

korištenja MSP-a uz Savu, prioritet

razminiranja, utjecaj poplava, pristup

javnosti i implikacije miniranosti.

Utvrđivanje vlasništva, planiranje

korištenja šumskih područja pod

MSP-om, prioritet razminiranja,

utjecaj poplava, dostupnost

građanima, i posljedice miniranosti i

dopuštena metodologija razminiranja

u šumskim područjima.

11.07.14.

Zagreb

Regionalni

sastanak za

razminiranje

Hrvatsko

Ministarstvo

vanjskih i

europskih

poslova (MVEP)

Vladin ured za

razminiranje

Centar za

razminiranje

Republike Srbije

(CZRS)

Centar za

uklanjanje mina u

BiH (BHMAC)

Jenny Oštarić Vunjak,

voditeljica Službe za

provedbu razvojne

politike, razvojne

suradnje i humanitarne

pomoći, MVEP,

Hrvoje Debač, savjetnik

Branislav Jovanović,

director RSCR,

Ahdin Orahovac,

pomoćnik direktora,

BHMAC,

Ministarstvo vanjskih i europskih

poslova izvijestilo je da Hrvatska više

nije na popisu OECD-DAC i više ne

može biti ODA primatelj. Od ulaska u

Europsku uniju postala je zemlja

donator i na donatorskoj konferenciji

EU-a u Bruxellesu na sastanku 15.-

16. srpnja kako bi se skupio novac za

regionalne poplave Hrvatska mora

predstaviti što je dala kao donator

umjesto da traži pomoć. Također po

pitanju financiranja od strane EU-a

bilo kakva pomoć mora proći kroz

strukturne fondove EU-a odnosno kao

dio šireg razvoja.

Pitat će za 5-minutno predstavljanje

HCR-CTRO plana za zračno

snimanje regije na donatorskoj

konferenciji.


49 | P a g e

Hrvatski centar za

razminiranje

(HCR)

HCR – Centar za

testiranje, razvoj i

obuku(CTRO)

Dražen Jakopec,

ravnatelj HCR-a, Miljenko

Vahtarić, pomoćnik

ravnatelja za

međunarodnu suradnju i

edukaciju, Neven Karas,

pomoćnik ravnatelja za

opće i financijske

poslove, HCR,

Nikola Pavković, direktor

HCR-CTRO, Milan Bajić,

HCR-CTRO

HCR i CZRS razgovarali su o

planiranom zajedničkom izvidu i

projektu obilježavanja.

BHMAC je rekao da svi kantoni i

općine imaju ažuriranu minsku

situaciju i podržali su razmjenu

informacija s hrvatskim partnerima iz

općina na suprotnoj strani rijeke

Save. Hrvatske općine samo moraju

pitati svoje BiH susjede (kako bi

skratili proces usmjeravanja zahtjeva

preko Sarajeva i Zagreba).

11.07.14.

Zagreb

Međunarodna

komisija za sliv

rijeke Save

Dejan Komatina, tajnik Informiranje o planiranim projektima

upravljanja poplavama za rijeku Savu

i utjecaj miniranosti.

Reference

Documents

PROGRAM UJEDINJENIH NARODA ZA RAZVOJ and publications...PROGRAM UJEDINJENIH NARODA ZA RAZVOJ 3 | P a g e Sažetak Nezabilježeno velike količine kiše od 14.-18. svibnja 2014. i dva