AKADEMIJA
LIKOVNIH UMJETNOSTI U
STUDIJ LIKOVNIH UMJETNOSTI U
SARAJEVU DRUGOM (2) CIKLUSU
Na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu organiziran je na
svim odsjecima Slikarstvo, Kiparstvo, Grafika, Produkt dizajn,
Gafiki dizajn i Nastavniki odsjek dodiplomski studij, koji taje 4
godine (8 semestara); drugi ciklus, diplomski studij, koji traje 1
godinu (2 semestra), ove godine poinje sa svojim radom, i to na
odsjecima Slikarstvo, Kiparstvo, Grafika, Grafiki i Produkt dizajn,
dok je u perspektivi i organiziranje treeg, postdiplomskog
(doktorskog) ciklusa studija. Studij likovnih umjetnosti i u prvom
i drugom ciklusu dodiplomskom i diplomskom - se organizira i izvodi
prema nastavnom planu i programu. Drugi ciklus studija
umjetniko-znanstvenog je usmjerenja na kojem student ima mogunost
da nastavi svoj diplomski studij u pet oblasti, a to su:
Slikarstvo, Kiparstvo, Grafika, Grafiki dizajn i Produkt dizajn.
Upisuje se nakon zavrenog dodiplomskog studija, i traje jednu
godinu (1), odnosno naredna dva semestra (2). Osnovna struktura
studija sastoji se od tri kolegija (1. Obavezni kolegij, 2.
Obavezni kolegiji modula i 3. Izborni kolegiji modula). Obavezni
kolegiji - Struni predmet (Slikanje V i VI, Kiparstvo V i VI,
Grafika I i II, Grafike vizuelne komunikacije V i VI, Grafika
knjige III i IV, Fotografija VII i VIII, Industrijsko oblikovanje V
i VI, Unikatno oblikovanje V i VI), Metodologija i metode
istraivanja teorije i historije umjetnosti I i II, Savremene
tendencije u teoriji i historiji umjetnosti I i II daju studentima
iri problemski uvid u temeljna metodoloka pitanja struke, te se
bave generalnom problematikom odabranog razdoblja. U okviru
izbornih predmeta modula ili Odsjeka student ima mogunost birati
izborne predmete. Obim studijskog programa koji se izvodi u jednom
semestru na drugom ciklusu studija je 30 ECTS studijskih bodova u
jednom semestru i 60 ECTS studijskih bodova tokom itave akademske
godine. Nakon zavrenog drugog ciklusa studija student stie zvanje
magistra.
1
STUDIJSKE OBAVEZE I PROVJERE ZNANJA
Ukupan fond nastave iznosi 44 sedmice godinje, od kojih je u
svakom semestru predvieno 15 sedmica nastave, koju student prati u
vidu predavanja (P), vjebi (V), i seminara (S) predvienih nastavnim
planom i programom. Preostale sedmice predviene su za odravanje
dopunske nastave u vidu grupnih konsultacija, zavrnih ispita,
konsultacija, za rad u itaonici i biblioteci Fakulteta, istraivanje
u bibliotekama, galerijama, muzejima i arhivima. Jedan nastavni sat
traje 45 minuta, a izmeu sati je akademska pauza od 15 minuta.
Prisustvo svim vidovima nastave obavezno je i na osnovu prisustva
student dobiva potpis od predmetnog nastavnika i saradnika. U toku
semestra, redovni student moe neopravdano izostati najvie 20% od
ukupnog fonda sati nastave po pojedinom predmetu, odnosno tri (3)
puta. Student koji neopravdano izostane s nastave vie od tri puta u
toku semestra nee dobiti potpis, a time gubi mogunost da pristupi
zavrnoj provjeri znanja Osim pohaanja svih vidova nastave od
studenta se oekuje aktivno uee u nastavi: davanje usmenog i
pismenog doprinosa kod obraivanja odreenih nastavnih jedinica,
sudjelovanje u diskusiji o pojedinim temama u okviru seminara,
izrada zadataka i seminarskih radova u predvienim rokovima...
Student je duan da na kraju dodiplomskog studija, u dogovoru s
nastavnikom ili saradnikom, obradi jednu temu u obliku zavrnog
dodiplomskog rada (1215 kartica teksta). U toku svakog semestra (15
sedmica nastave) mogu se organizirati povremene i redovne provjere
znanja u vidu pismenih i/ili usmenih testova, kolokvija,
konverzacije ili drugih vidova ispitivanja, najmanje dva puta u
semestru. Studenti su obavezni pristupiti svim provjerama znanja.
Zavrna provjera znanja (ispit) se organizira samo kao pismeni, ili
kao pismeni i usmeni dio ispita. Ispitu moe pristupiti student koji
je zadovoljio sve programom propisane nastavne obaveze, te se
blagovremeno prijavio za polaganje zavrnog ispita (ispiti se
odravaju prema akademskom kalendaru).Rezultati ispita su javni, a
student ima pravo uvida u ispitnu dokumentaciju. Student je
obavezan da pristupi provjeri znanja. Ukoliko se prijavio za ispit,
a ne pojavi se na provjeri znanja, ili ukoliko tokom ispita
odustane od daljnjeg polaganja, smatrat e se da je pristupio
provjeri znanja da nije poloio ispit u datom roku.
2
OBAVEZNI KOLEGIJ Naziv predmeta: Slikanje V i VI Matini odsjek
predmeta: Odsjek slikarstvo ifra predmeta: ALU2SL901 -1001 Status
predmeta: glavni predmet zanimanja Broj ECTS: I semestar 7, II
semestar 7; ukupno 14 Predvieni broj kontakt sati sedmino: 2 + 2
Ukupan (optimalni) broj kontakt sati u semestru : 30 Samostalni rad
studenta u semestru (optimalan broj sati): 60 Trajanje: 2 semestra
Tip kolegija: predavanja, konsultacije i vjebe Cilj predmeta:
Proirivanje i produbljavanje praktino-kreativnih znanja iz oblasti
slikarstva i likovnih umjetnosti u cjelini. Osnovu za rad na ovom
predmetu ine individualni programi kandidata u kojima se iskazuju
njihovi afiniteti, sklonosti, sposobnosti i opredjeljenja prema
odreenim kreativnim i istraivakim aspektima iz domene slikarstva,
njegove historije i teorije. Individualni programi obuhvataju i sve
praktine procese tehnologije slikarstva, kao i novih medija. Oni su
nastavak i zakljuak rezultata ostvarenih tokom dodiplomskih studija
sa obavezno izraenim usmjerenjem na produbljavanje istraivanja i
stvaralake samosvijesti. U odnosu na individualne programe
kandidati se rasporeuju kod profesora kod kojih e pratiti ovaj
predmet. Sadraj predmeta: Sadraj ovog predmeta je umjetnost
slikarstva u cjelini, njena leksika i sintaksa, i on se fokusira u
odnosu na konkretni struni i kreativni problem koji se aktualizira
u realizaciji individualnog programa kandidata. Putem predavanja,
konsultacija i vjebi on se otvara i u njemu uestvuju i profesor i
studenti. Poseban naglasak e se dati na istraivanju i upoznavanju
savremenih (slikarskih) tendencija i potrebi novih materijala,
novih medija. Preduvjeti za upis predmeta: 1.Zavren odgovarajui
dodiplomski studij 2.Priloiti 8-10 samostalnih radova koji ukazuju
na mogunost umjetniko kreativnog djelovanja u domenu slikarstva i
novih medija, a sve u skladu sa ve predloenom temom.
3
Nain provjere znanja: polusemestralni ispit u 8. sedmici
nastave, te zavrni ispit u 16. sedmici. Obavezna literatura: 1.
Vasilij Kandinski, O duhovnom u umjetnosti, 2. Metka Kreigher Hozo,
Slikarstvo - materijali, metode, tehnike, 3. Argan, Giulio Carlo,
Benito Oliva, Savremena umjetnost I, II, III?, Clio, Beograd,
(2008.?) 4. Jeaques Derrida, Istina u slikrstvu, Raskra, Svjetlost,
Sarajevo, 5. Kao sastavni dio obavezne literature koriste se i
monografije poznatih umjetnika, asopisi koji prate likovno
stvaralatvo, katalozi...
4
Naziv predmeta: Kiparstvo V i VI Matini odsjek predmeta: Odsjek
kiparstvo ifra predmeta: ALU2KI901 -1001 Status predmeta: glavni
predmet zanimanja Broj ECTS: I semestar 7, II semestar 7; ukupno 14
Predvieni broj kontakt sati sedmino: 2 + 2 Ukupan (optimalni) broj
kontakt sati u semestru : 30 Samostalni rad studenta u semestru
(optimalan broj sati): 60 Trajanje: 2 semestra Tip kolegija:
predavanja, konsultacije i vjebe Cilj predmeta: Proirivanje i
produbljavanje praktino-kreativnih znanja iz oblasti kiparstva i
likovnih umjetnosti u cjelini. Osnovu za rad na ovom predmetu ine
individuani programi kandidata u kojima se isakazuju njihovi
afiniteti, sklonosti, sposobnosti i opredjeljenja prema odreenim
kreativnim i istraivakim aspektima iz domene kiparstva, njegove
historije i teorije. Individualni programi obuhvataju i sve
praktine procese, stare i nove materijale, tehnoloke i estetske
inovacije, kao i nove medije i njihovo mjesto u konstituiranju
imaginarnog trodimenzijalnog prostora. Oni su nastavak i zakljuak
rezultata ostvarenih tokom dodiplomskih studija sa obavezno
izraenim usmjerenjem na produbljavanje istraivanja i stvaralake
samosvijesti studenta. U odnosu na individualne programe kandidati
se rasporeuju kod profesora kod kojih e pratiti ovaj predmet.
Sadraj predmeta: Sadraj ovog predmeta je umjetnost kiparstva,
kiparskih materijala i tehnika u cjelini, i on se iskazuje u odnosu
na neposredni struni i kreativni problem koji se aktualizira u
realizaciji individualnog programa kandidata. Putem predavanja,
konsultacija i vjebi, problemi umjetnosti kiparstva se otvaraju i
konkretiziraju i u njemu participiraju i profesor i studenti.
Poseban naglasak e se dati na istraivanju i upoznavanju savremenih
poetikih tendencija u kiparstvu, upotrebi novih materijala, tehnika
i, naroito, novih medija. Preduvjeti za upis predmeta: 1.Zavren
odgovarajui dodiplomski studij 2.Priloiti 8-10 samostalnih radova
koji ukazuju na mogunost umjetniko kreativnog djelovanja u domenu
kiparstva i novih medija, a sve u skladu sa ve predloenom
temom.
5
Nain provjere znanja: polusemestralni ispit u 8. sedmici
nastave, te zavrni ispit u 16. sedmici. Obavezna literatura:
Herbert Rid, Argan, Giulio Carlo, Benito Oliva, Savremena umjetnost
I,II,III?, Clio, Beograd, (2008.?) Gizel, Razgovori s Rodenom Kao
sastavni dio obavezne literature koriste se i monografije poznatih
kiparskih umjetnika, asopisi koji prate likovno stvaralatvo,
katalozi...
6
Naziv predmeta: Grafika I i II Matini odsjek predmeta: Odsjek
grafika ifra predmeta: ALU2GR901 -1001 Status predmeta: glavni
predmet zanimanja Broj ECTS: I semestar 7, II semestar 7; ukupno 14
Predvieni broj kontakt sati sedmino: 2 + 2 Ukupan (optimalni) broj
kontakt sati u semestru : 30 Samostalni rad studenta u semestru
(optimalan broj sati): 60 Trajanje: 2 semestra Tip kolegija:
predavanja, konsultacije i vjebe Cilj predmeta: Proirivanje i
produbljavanje praktino-kreativnih znanja iz oblasti grafike i
likovnih umjetnosti u cjelini. Osnovu za rad na ovom predmetu ine
individualni programi kandidata u kojima se iskazuju njihovi
afiniteti, sklonosti, sposobnosti i opredjeljenja prema odreenim
tehnikim, kreativnim i istraivakim aspektima iz domene grafike,
njene historije i teorije. Individualni programi obuhvataju i sve
praktine procese i tehnikotehnoloka posredovanja, stare i nove
metode, tehnoloke i estetske inovacije, kompjutersku grafiku, kao i
mjesto novih medija u proirivanju granica tehnikih i estetskih
grafike umjetnosti. Ti programi su nastavak i zakljuak rezultata
ostvarenih tokom dodiplomskih studija sa obavezno izraenim
usmjerenjem na produbljavanje istraivanja i stvaralake samosvijesti
studenta. U odnosu na tematski i predmetni sadraj individualnih
programa, kandidati se rasporeuju kod profesora kod kojih e pratiti
izvoenje ovog predmeta. Sadraj pedmeta: Sadraj ovog predmeta je
umjetnost grafike, grafikih tehnika, materijala i tehnika u
cjelini, i on se iskazuje u odnosu na neposredni struni i kreativni
problem koji se aktualizira u realizaciji individualnog programa
kandidata. Putem predavanja, konsultacija i vjebi, problemi
umjetnosti kiparstva se otvaraju i konkretiziraju i u njemu
participiraju i profesor i studenti. Poseban naglasak e se dati na
istraivanju i upoznavanju savremenih tendencija u umjetnosti
grafike, novh tehniko-tehnolokih inovacija, kompjuterske grafike, i
novih medija u cjelini. Preduvjeti za upis predmeta: 1.Zavren
odgovarajui dodiplomski studij 2.Priloiti 8-10 samostalnih radova
koji ukazuju na mogunost umjetniko kreativnog djelovanja u domenu
grafike i novih medija, a sve u skladu sa ve predloenom temom. Nain
provjere znanja: polusemestralni ispit u 8. sedmici nastave, te
zavrni7
ispit u 16. sedmici. Obavezna literatura: Eer, Paul Cle, Argan,
Giulio Carlo, Benito Oliva, Savremena umjetnost I,II,III?, Clio,
Beograd, (2008.?) Devad Hozo, Umjetnost multioriginala, Kao
sastavni dio obavzne literature koriste se i monografije poznatih
grafiara, asopisi koji prate likovno stvaraatvo, katalozi...
8
Naziv predmeta: Grafike vizuelne komunikacije V i VI Matini
odsjek predmeta: Odsjek grafiki dizajn ifra predmeta: ALU2GD901A
1001A Status predmeta: glavni predmet zanimanja Broj ECTS: I
semestar 7, II semestar 7; ukupno 14 Predvieni broj kontakt sati
sedmino: 2 + 2 Ukupan (optimalni) broj kontakt sati u semestru : 30
Samostalni rad studenta u semestru (optimalan broj sati): 60
Trajanje: 2 semestra Tip kolegija: predavanja, konsultacije i vjebe
Cilj predmeta: Grafike vizuelne komunikacije V i VI izvodi se u
cilju kreiranja odgovarajue podloge za visoki stupanj poticanja
sposobnosti kreativnog promiljanja, dubinske analize samostalnih
umijea vizuelnog u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,vjebi, i
seminara. Uvoenje studenta u praktini rad na osnovu edukacije i
analize pa sve do kreiranja samostalnog rada na osnovu zadatih
elemenata pri kreiranju svog zavrnog rada. Glavni cilj i zadatak je
da u radu sa studentom se analizira savremena problematika
oblikovanja vizuelnih komunikacija kao i osnove kreativnih ishodita
dovedu studenta do formiranja vlastitih kritikih stavova kao
preduslova za samostalan i kreativno-analitiki finalni rad. Za
analitiki pristup koriste se primjeri iz literature, magazina ili
strunih knjiga kao I relevantnih internet medija, oficijelnih
citeova, kao I primjera sa youtube I ostalih socijalnih mrea koje
se koriste kao platforma za komuniciranje vizuelnih projekata irom
svijeta. Zavretkom studija student stjee sposobnost samostalnog
bavljenja znanstvenim radom i rjeavanja kompleksnih problema u
odreenom segmentu povijesno-umjetnikog razdoblja i likovne grane
unutar koje se odvijala tema njegova istraivalakog rada. Takoer
stjee ire interdisciplinarno poznavanje dostignua iz oblasti
vizuelnih i grafikih komunikacija, a time i poznavanje kulturnog
razvoja svijeta u kojem ivimo. Sadraj predmeta: Studenti sa steenim
iskustvom iz prehodnih godina savladavaju nove i kompleksnije
zadatke i produbljavaju znanje kroz predmet praktine nastave iz
grafikih/vizuelnih komunikacija. Student e pored seminarskih
radova, raditi na svojoj glavnoj zavrnoj temi. Prijedlog teme
sadri: naslov; kratak uvod iz kojeg e se vidjeti razlozi za9
predloeno istraivanje; teorijsku podlogu i obrazloenje aktualne
relevantne spoznaje; ako je potrebno praktinu primjenjivost
spoznaja do kojih eli doi; ue podruje rada; ciljeve istraivanja i
oekivani nauni doprinos; obrazloiti metodoloke postupke, izloiti
strukturu rada tj. opisno dati kratak osvrt na elemente gradiva.
Nastava e se sastojati od kratkih uvodnih frontalnih predavanja na
pojedinu temu i demonstracije oblikovnih vjetina. Potom e studenti
samostalno ili grupno kroz seminarske radove analizirati, te
prezentirati oblikovne aspekte odabranih primjera radova u podruju.
U drugom dijelu se izvodi projekt samostalnog oblikovanja rada na
osnovu prethodno steenih oblikovnih i konceptualnih sposobnosti i
njegova prezentacija. Studenti e biti sposobni za samostalnu
kritiku analizu, konceptualizaciju i oblikovanje u projektima iz
klasinih a i novih medija iz podruja vizualnih komunikacija.
Izraena je tendencija da se student uputi za samostalniji
istraivaki i analitiki rad kao i smisao za metodologiju rada kroz
probleme znakovnosti, simbola, piktograma, plakatnih formi,
grafikih animacija, savremene problematike oblikovanja vizuelnih
komunikacija Studenti e kroz analizu i rad na zadanom projektu,
razviti vjetine u svrhu samostalnog i profesionalnog rjeavanja
oblikovnih i konceptualnih problema u podruju grafikog i
dizajnerskog oblikovanja i podruja vizualnih komunikacija. Studenti
se educiraju, putem raznovrsnih primjera, o znaaju i funkciji
vizuelnih medija pa sve do noviteta iz kompjuterske tehnologije,
web komuniciranja, alternativnih medija-koji su sastavni dio opte
vizuelne kulture zavrne edukacije studenata Akademije likovnih
umjetnosti. Preduvjeti za upis predmeta: 1.Zavren odgovarajui
dodiplomski studij 2.Priloiti 8-10 samostalnih radova koji ukazuju
na mogunost umjetniko kreativnog djelovanja u domenu grafikog
dizajna i novih medija, a sve u skladu sa ve predloenom temom. Nain
provjere znanja: Experimentalno-praktini dio studentskog rada
ocjenjuje se kolokvijalno i uvjet je, za pristupanje studenta
teorijskoj provjeri znanja i u pisanoj formi.Konana ocjena se
dobija na osnovu ukupne analizestudentskog angamana na vjebama.
Analizama, kritikim osvrtima, seminarima i iskazanog
teorijsko-praktinog znanja i umijea Literatura:10
Lewis Blackwell THE GRAPHIC DESIGN OF DAVID CARSON Paperback
(Oct. 23, 2000) -Jon Wozencroft THE GRAPHIC LANGUAGE OF NEVILLE
BRODY ( I,II ) (Paperback - Jan 7, 2002) Jeff Bellantoni TYPE IN
MOTION (1999) Clarence P. Hornung HANDBOOK OF DESIGN AND DEVICES
(1946) -Pentagram-IDEAS ON DESIGN (Mar. 1987) by Pentagram and
Peter Mayle -Richard W. Lewis-ABSOLUT BOOK (Paperback - Oct 15,
1996) -Steven Heller & Teresa Fernandes MAGAZINES INSIDE &
OUT Paperback (Sept. 1997) -"The Anatomy of Design: Uncovering the
Influences and Inspirations in Modern Graphic Design" Mirko Ili i
Steven Heller, Rockport Publishers (2007) -"No More Rules: Graphic
design and Postmodernism" Rick Poynor, Laurence King Publishing
(2004) -"Graphic Design Theory: Readings from the field" Helen
Armstrong, Princeton Arhitectual press (2009) -"Citizen Designer:
Perspectives on design Responsibility" Steven Heller, Allworth
press (2003) -"Wall and Piece" Banksy, Random House UK (2007)
-"Urban Interventions. Personal Projects in Public Spaces" R.
Klanten, M. Huebner Gestalten (2010) -"Brand Identety Now" Julius
Wiedemann, Taschen (2009) -Barthes, Roland: Elements of Semiology,
Jonathan Cape, London, 1967. -Barthes, Roland: Image-Music-Tex,
Fontana, London, 1977. -Bouissac, Paul: Encyclopedia of Semiotics,
Oxford University Press, 1998. -Coward, Rosalind & John Ellis:
Language and Materialism: Developments in Semiology and the Theory
of the Subject, Routledge & Kegan Paul, , 1977. -Eco, Umberto:
Semiotics and the Philosophy of Language, Indiana University
Press,Bloomington, 1984.
11
Naziv predmeta: Grafika knjige III i IV Matini odsjek predmeta:
Odsjek grafiki dizajn ifra predmeta: ALU2GD901B 1001B Status
predmeta: glavni predmet zanimanja Broj ECTS: I semestar 7, II
semestar 7; ukupno 14 Predvieni broj kontakt sati sedmino: 2 + 2
Ukupan (optimalni) broj kontakt sati u semestru : 30 Samostalni rad
studenta u semestru (optimalan broj sati): 60 Trajanje: 2 semestra
Tip kolegija: predavanja, konsultacije i vjebe Cilj predmeta: Cilj
programa Master studija je da upozna studente sa sloenijim
konceptima likovnih i tehnikih vjetina u medijima grafikog dizajna.
Kroz usavavanje i razvoj sposobnosti analitikog, vizuelnog i
kreativnog razmiljanja cilj je podsticati umjetnike vetine
studenata. Na osnovu istraivakog rada i procesa, od inicijalnog
koncepta do realizacije i prezentacije, cilj je da student stekne
neophodna vlastita iskustva jer moderan grafiki dizajn je visoko
individualizirani rad specijalista koje na ovom studiju podstiemo.
Sadraj predmeta Kreiranje originalnog grafiki oblikovanog proizvoda
s jasnom porukom koji e iskoiti iz medijskog prosjeka.
Zadovoljavajui rezultati i novi grafiki izraaji u oblikovanju
kompozicije postiu se analitikim uvoenjem studenata u kreativni
proces od uopenih informacija prema odnosima i detaljima.
Kompozicija i kontekst tvore specifian stil za kojim teimo i koji
je imperativ u savremenom grafikom dizajnu: klasini ili moderni,
minimalistiki, apstraktni, fancy stil, dekonstruktivistiki, itd.
Podrazumjevajui steeno iskustvo, mladim buduim dizajnerima,
tragaima za novim, lucidnim, zanimljivim, nevienim, postavljaju se
visoki ciljevi. Akceptirajui sline ili identine programe u Europi i
svijetu, obrauju se socijalne i drutveno angairane teme prilagoene
naim potrebama; asopisi, katalozi, monografije, broure, autorske
unikatne i eksperimentalne knjige i ostali tampani mediji. Sve
ponuene teme su imperativ u profesiji grafikog dizajnera i imaju za
cilj da pripreme studente da humano i samostalno djeluju u buduem
profesionalnom ivotu.
12
Nain izvoenja nastave Tokom studija studenti se uvode u praktini
i istraivaki rad organiziran djelomino kroz predavanja i kroz
individualni rad sa svakim studentom posebno kao i u grupi u sluaju
prezentacije koncepta ili konanog rijeenja. Obzirom na specifinosti
grafikog dizajna i potrebe za stalnim informiranjem o postojeim
grafikim rijeenjima i trendovima u grafikom dizajnu, naglasak je na
istraivanju upotrebom literature, interneta i drugih metoda
proirivanja saznanja, kao to su seminarski radovi, predavanja i
kontakti sa renomiranim dizajnerima i studentima grafikog dizajna
drugih Akademija te kontakti sa ljudima drugih zanimanja i drugih
podruja kao moguih naruioca te posjete izlobama, konkursi,
vorkopovi itd. Preduvjeti za upis predmeta: 1.Zavren odgovarajui
dodiplomski studij 2.Priloiti 8-10 samostalnih radova koji ukazuju
na mogunost umjetniko kreativnog djelovanja u domenu grafikog
dizajna i novih medija, a sve u skladu sa ve predloenom temom.
Ocjenjivanje: Obzirom da je nastava koncipirana kao individualna,
ocjenjuje se kolokvijalno na osnovu prisutnosti nastavi odnosno
angamana na problemu, analitikog pristupa problemu i konanog
rezultata. Literatura 1. Graphic Design Solutions, Robin Landa 2.
Visual Literacy: A Conceptual Approach to Graphic Problem Solving,
Judith Wilde 3. Graphic Design, Referenced: A Visual Guide to the
Language, Applications, and History of Graphic Design, Armin Vit,
Bryony Gomez Palacio
13
Naziv predmeta: Fotografija VII i VIII Matini odsjek predmeta:
Odsjek grafiki dizajn ifra predmeta: ALU2GD901C 1001C Status
predmeta: glavni predmet zanimanja Broj ECTS: I semestar 7, II
semestar 7; ukupno 14 Predvieni broj kontakt sati sedmino: 2 + 2
Ukupan (optimalni) broj kontakt sati u semestru : 30 Samostalni rad
studenta u semestru (optimalan broj sati): 60 Trajanje: 2 semestra
Tip kolegija: predavanja, konsultacije i vjebe Cilj predmeta:
Pruiti studentima visoku razinu tradicionalne (analogne) i
digitalne fotografske spretnosti, paralelno sa teorijskom
edukacijom iz ove oblasti, kao i osiguranje odgovarajue mentorske
podrke u njihovom samostalnom istraivanju unutar odabrane i
odobrene specijalizacije primijenjene i/ili likovne orijentacije.
Ovo se ostvaruje kroz razvoj specifnih vjetina u skladu s potrebama
i donesenim znanjem polaznika iz ove oblasti, kao i intenzivnog
obrazovanja u odnosu na relevantne teorije, naglaskom na osobne
predispozicije studenata, profesionalizam koji daje iskustvenu
dubinu i irinu unutar ovog medija, te potporu studenata da postanu
lideri, a ne puki sljedbenici u ovom podruju ljudskog djelovanja.
Studenti imaju mogunost da se koncentriraju i fokusiraju na odreeno
podruje fotografskog djelovanja koje je od njihovog posebnog
interesa, sa poticajem vlastitog kritikog miljenja, kreativnosti i
profesionalne izvornosti usmjerene ka otkrivanju i defniranju
vlastitih potencijala. Sadraj predmeta: Program posredstvom
tematskih ciklusa u vidu predavanja i eksperimentalnog rada prua
studentu odgovarajuu podlogu za visoki stupanj razvoja
intelektualnih, praktinih i interpersonalnih vjetina koje se
smatraju potrebnim za karijeru u profesionalnom i samostalnom
fotografskom djelovanju. Ovaj program se provodi tokom dva semestra
i pokriva osnovna eksperimentalna istraivanja u cilju obimnijih
tehnikih, estetskih i praktinih znanja u kontekstu suvremene prakse
i svjesnog autorskog djelovanja. Studenti se potiu da razvijaju
individualne vizije u suradnji s mentorom, prouavaju
interdisciplinarno okruenje i istrauju srodne tehnologije, s
naglaskom na odnos izmeu idejnog koncepta i gotovog autorskog
djela. Teme: - Odnos fotografje i ostalih likovnih disciplina
(slikarstva, grafke...) - Fotografja i umjetnika fotografja.
Dokumentarno fotografsko djelovanje. - Eksperimentalno
multimedijalno djelovanje bazirano na fundanentu izraajnih
mogunosti medija za fksaciju optike slike odgovarajuim
transformativnim14
postupcima.
15
Nain izvoenja nastave: Predavanja, vjebe, individualni
eksperimentalni rad i seminarski radovi. Primijenjeni didaktiki
model na predavanjima, analizama, kritikim osvrtima i seminarima
predstavlja kombinaciju frontalne i interaktivna nastave u grupi,
dok se vjebe izvode individualno u eksterijeru/interijeru, odnosno
u ateljeu i laboratoriji. Ovaj model je zasnovan na metodi
direktnog kontakta i rada sa svakim studentom pojedinano u okviru
samostalnog rjeavanja odabranog ili zadanog tematskog i tehnolokog
karaktera vjebi. Preduvjeti za upis predmeta: dostavi sljedee:1)
autorski tematski ciklus od 8-12 radova koji reprezentativno
predstavlja 2) maketu fotografske publikacije (knjige) na slobodno
odabranu tematsku 3) set od 8-20 fotografja razliitog i slobodnog
tematskog sadraja (fotografje koje
kreativno djelovanje kandidata. cjelinu. Obim: 16-24
stranice.
se razlikuju od fotografja predatih u prethodnom setu - taka 1 i
2).
Nain provjere znanja: Polusemestralni ispit u 8. sedmici
nastave, te zavrni ispit u 16. sedmici. Eksperimentalno-praktini
dio studentskog rada ocjenjuje se kolokvijalno i, uvjet je, za
pristupanje studenta teorijskoj provjeri znanja u pisanoj formi.
Konana ocjena se dobija na osnovu analize studentskog angamana na
vjebama, analizama, kritikim osvrtima, seminarima i iskazanog
teorijskog znanja.
LITERATURA Naomi Rosenblum: A World History of Photography;
Abbeville Press, 3 edition (1997); ISBN-10: 0789203294, ISBN-13:
978-0789203298; Beaumont Newhall: The History of Photography; The
Museum of Modern Art, New York; (2010); ISBN-10: 0870703811,
ISBN-13: 978-0870703812; - Freeman Patterson: Photo Impressionism
and the Subjective Image; Key Porter Books (2005); ISBN-10:
1552633276, ISBN-13: 978-1552633274; Andre Gallant: Dreamscapes:
Exploring Photo Montages; Andre Gallant (2004); ISBN-10:
0973471409, ISBN-13: 978-0973471403; - Harold Davis: Creative Black
and White: Digital Photography Tips and Techniques; Wiley (2010);
ISBN-10: 0470597755, ISBN-13: 978-0470597750; -Michael Freeman: The
Art of Printing Photos on Your Epson Printer; Focal Press (2009);
ISBN-10: 0240811690, ISBN-13: 978-0240811697; - William J.
Mitchell: the reconfgured eye: Visual Truth in the
Post-Photographic Era; The MIT Press (1992); - Warren R. Philipson:
Manual of Photographic Interpretation; American Society for
Photogrammetry & Remote, (1997);16
ISBN-10: 1570830398, ISBN-13: 978-1570830396; - James Elkins:
Photography Theory; Routledge, 1 edition (2006); ISBN-10:
0415977835, ISBN-13: 978-0415977838; - John Tagg: The Disciplinary
Frame: Photographic Truths and the Capture of Meaning; Univ Of
Minnesota Press (2009); ISBN-10: 0816642885, ISBN-13:
978-0816642885 - Robin Kelsey: The Meaning of Photography; Clark
Art Institute, 1 edition (2008); ISBN-10: 0300121504, ISBN-13:
978-0300121506; - Jacques Ranciere: The Future Of The Image; Verso
Press USA, Reprint edition (2009); ISBN-10: 1844672972, ISBN-13:
978-1844672974; - Susan Sontag: On Photography; Picador, 1 edition
(2001); ISBN-10: 0312420099, ISBN13: 978-0312420093; - Charlotte
Cotton: The Photograph As Contemporary Art 2e; Thames and Hudson,
2nd Revised edition edition (2009); ISBN-10: 0500204012, ISBN-13:
978-0500204016; - Walter Benjamin: Selected Writings, Volume 1:
1913-1926; Belknap Press, New edition edition (2004); ISBN-10:
0674013557, ISBN-13: 978-0674013551; - Ashley la Grange: Basic
Critical Theory for Photographers; Focal Press, 1 edition (2005);
ISBN-10: 0240516524, ISBN-13: 978-0240516523; - Liz Wells:
Photography: A Critical Introduction; Routledge, 3 edition (2004);
ISBN10: 041530704X, ISBN-13: 978-041530704; - Mary Warner:
Photography a Cultural History; Laurence King, 3rd Revised edition
edition (2010); ISBN-10: 1856696669; ISBN-13: 978-1856696661; Od
studenata koji zavre master studij iz ove oblasti oekuje se da
postignu visok stupanj teorijske i eksperimentalne edukacije iz
odabrane oblasti djelovanja, te da su u mogunosti da
konceptualiziraju i stvaraju koherentna djela vizualnog karaktera
koja predstavljaju neprekidna i struana ispitivanja njihovih
osobnih ideja. Poseban aspekt ovakvog procesa edukacije je
stjecanje sposobnosti za pisanjem i tenim obrazlaganjem vlastitog
kreativnog djelovanja u okviru povijesne i kritike prakse. Od
kandidata se trai da, osim poloenih ispita i zadovoljenih svih
predvienih preduvjeta za polaganje ispita, u konanici prezentiraju
samostalnu izlobu, kao i podnesu pisani rad analitiko-sinteznog
karaktera o provedenom istraivanju i njegovom vrijednovanju u
kontekstu poznatih povijesnih injenica o moguim karakterima
autorskog djelovanja unutar ovog medija.
17
Naziv predmeta: Industrijsko oblikovanje V i VI Matini odsjek
predmeta: Odsjek produkt dizajn ifra predmeta: ALU2PD901A 1001A
Status predmeta: glavni predmet zanimanja Broj ECTS: I semestar 7,
II semestar 7; ukupno 14 Predvieni broj kontakt sati sedmino: 2 + 2
Ukupan (optimalni) broj kontakt sati u semestru : 30 Samostalni rad
studenta u semestru (optimalan broj sati): 60 Trajanje: 2 semestra
Tip kolegija: predavanja, konsultacije i vjebe Cilj predmeta:
Student produbljuje znanja i vjetine u oblasti industrijskog
dizajna u kontekstu dizajna za realnost (regionalne produkcije) ili
istraivakog i eksperimentalnog dizajna. Naglasak je na inovaciji
kroz dizajn. Predmet se usredsreuje na lini dizajnerski projekt
studenta. Predavanja i seminari podravaju projekat. Na kraju prvog
semestra student ima definiran smjer projekta kao i opseg i ravan
projekta, definiran kroz usmjereno istraivanje. Vjebe se
koncipiraju individualno u skladu sa usmjerenjem studenta. Naglasak
predmeta je na razvoju projekta, njegovoj realizaciji i pripremi za
odbranu teze. Projekt se moe koncipirati kao specijalistiki ili
interdisciplinarni, u kontekstu realnosti industrijske proizvodnje
ili eksperimentalni. Student razvija sposobnost interdisciplinarnog
i fleksibilnog pristupa dizajn procesu. Sadraj pedmeta: Teme
izvedbenog programa studija: Dizajn za realnost (dizajn za
proizvodnju, rapid prototiping/manufacturing); Dizajn za odrivost
(proizvod +, kritike perspektive sloene realnosti proizvodnje i
potronje); Interdisciplinarnost (prelaenje iz jedne discipline u
drugu, dizajn kao taka ukrtanja); Inovacija (dizajnom voena
inovacija, novi proces stvaranja vrijednosti); Korisnik i korisnost
(ljepota funkcionalnog); Metodologija dizajna (savremeni aspekti,
sposobnost miljenja u akciji); Usmjereno istraivanje; Dizajn i
kulturni identitet (historijski kulturni identitet i naslijee kao
pokreta dizajn projekta); Dizajn i budunost (savremene tendencije u
industrijskom dizajnu); Dizajn, etika, vrijednost, kvalitet (odnos
objekt-kontekst-vrijednost); Percepcija, i emocije u dizajnu;
Semantika, estetika i iskustvo u dizajnu (dizajn koji komunicira
vrijednost); Univerzalni dizajn (Dobar dizajn omoguava, lo dizajn
onemoguava); Upravljanje projektom i oblici usmjerenog
komuniciranja dizajnerskog projekta; Pravni aspekti profesije
industrijskog dizajnera. U ovoj fazi radi se iskljuivo individualno
sa mentorom. Student je obavezan da u dogovorenim vremenskim
intervalima prezentira tok projekta. Teme izvedbenog programa
studija: Dizajn za realnost (odrivost, produkcija,18
promjena trita, proizvod+); Inovacija (dizajnom generirana
inovacija); Metodologija dizajna (iznalaenje vlastitih metoda,
osobenost dizajnera u procesu dizajna); Dizajn i kulturni
identitet; Dizajn, etika, vrijednost, kvalitet. Teme za seminare i
vjebe date su okvirno, dalje se koncipiraju u skladu sa tematskim
podrujem studentskog projekta.
Preduvjeti za upis predmeta: 1.Zavren odgovarajui dodiplomski
studij 2.Priloiti 8-10 samostalnih radova koji ukazuju na mogunost
umjetniko kreativnog djelovanja u domenu dizajna i novih medija, a
sve u skladu sa ve predloenom temom. Nain provjere znanja: Nastava
je metodoloki koncipirana kao individualna, informativna i
interaktivna. Teorijska i struna nastava se odvijaju integralno uz
primjenu razliitih didaktikih metoda. Radionica: Rad u radionici;
samostalno i sa majstorom. Dopunske konsultacije sa tehnologom.
Koritenje konsultantskih usluga drugih majstorskih radionica.
Ostali oblici provoenja nastave: Seminarski rad, samostalan rad
kandidata. Polusemestralni ispit u 8. sedmici nastave, te zavrni
ispit u 16. sedmici. Obavezna literatura: OBAVEZNA LITERATURA: John
Thackara, In the Bubble, Designing in a Complex World, 2005; IDEO,
Glenn Parsons, Allen Carlson, ; Functional Beauty, 2008; Jonathan
Chapman Emotionally Durable Design (Objects, Experiences and
Empathy) 2005; Donald Schn The Reflective Practitioner: How
professionals think in action, 1983.; IDEO, The Art of Innovation;;
Bernhard E. Brdek DESIGN - History, Theory and Practice of Product
Design; (Specifina literatura prema interesu studenta) PREPORUENA
LITERATURA: Michael Erlhoff, Design Dictionary: Perspectives on
Design Terminology, 2008; Bryan Lawson, How designers think, 2005;
Our Common Future, UN; Victor Papanek, The Green Imperative, 1995;
Periodika: DOMUS, INTERNI, ABITARE, FRAME, FORM, I.D., MD;
Handbuch, Material, Technologie, 2003; Crossing Design Boundaries,
Paul Rodgers, Libby Brodhurst, Duncan Hepburn, Napier University,
Edinburgh, UK; Design Issues In Europe Today, BEDA, 2004;
(Specifina literatura prema interesu studenta) i ostala aktuelna
literatura i publikacije.
19
Naziv predmeta: Unikatno oblikovanje V i VI Matini odsjek
predmeta: Odsjek produkt dizajn ifra predmeta: ALU2PD901B 1001B
Status predmeta: glavni predmet zanimanja Broj ECTS: I semestar 7,
II semestar 7; ukupno 14 Predvieni broj kontakt sati sedmino: 2 + 2
Ukupan (optimalni) broj kontakt sati u semestru : 30 Samostalni rad
studenta u semestru (optimalan broj sati): 60 Trajanje: 2 semestra
Tip kolegija: predavanja, konsultacije i vjebe Cilj predmeta: Cilj
je omoguiti polazniku studija neposredni susret sa zadatim ili
odabranim materijalom. Sticanje sposobnosti prepoznavanja likovnih,
u prvom redu taktilnih i plastikih vrijednosti materijala, te na
bazi njih stvaranje oblika i prostornih struktura koje e
promovirati prihvaene i usvojene vrijednosti. U drugom semestru
Cilj je omoguiti polazniku studija neposredni susret sa zadatim ili
odabranim prostorom, primarno, ali ne i obavezno, vezanim za
enterijer. Ovom temom polaznik studija stie sposobnost
artikuliranja prostornih odnosa i prepoznavanja likovnih, u prvom
redu kompozicionih i plastikih vrijednosti prostora, te na bazi
njih stvaranja oblika i prostornih struktura koje e promovirati
prihvaene i usvojene vrijednosti. Cilj ovako koncipiranog zadatka i
oekivani rezultat jeste sposobnost kompleksnog rjeavanja prostora u
duhu total designa. Student u realizaciji nastavnih zadataka
prolazi sve faze kreativnog procesa: od inicijalne ideje, njenog
razvoja i provjere kroz crte, modele, prototipove, virtualnu
simulaciju, do konanog rjeenja pripremljenog za realizaciju i
prezentaciju. Sadraj pedmeta: Zadatak studija je: potaknuti razvoj
likovnog miljenja kandidata; predoiti mu elemente vrijednosnog
sistema unutar koga e samostalno valorizirati postignute rezultate;
ohrabriti ga u donoenju vlastitih odluka; potaknuti razvoj
sposobnosti kandidata da konstektualizira, sistematizira,
valorizira i prezentira svoju idejnu zamisao; potaknuti sticanje i
razvijanje sposobnosti kandidata da uspostavlja korelacije s drugim
iskustvima umjetnosti i umjetnikim praksama.20
Nomenklatura ponuenih tema, kao i odabir adekvatnog medija -
materijala u kome e se tema realizirati, postavljeni su fleksibilno
kako bi stimulirale studente da problemu pristupe konceptualno
artistiki Teme izvedbenog programa su studije na zadatu temu:
Komercijalni prostori ; Prostori za potrebe turizma; Ugostiteljski
prostori; Stambeni prostori; Prostori za potrebe kulture; Sakralni
prostori; Javni urbani proctor,.itd Zadatak studija na predmetu je:
nadgradnja pretpostavljenog, ve formiranog, likovnog miljenja
kandidata; provjera nivoa razvijenosti vrijednosnog sistema student
unutar koga moe samostalno valorizirati postignute rezultate i
donositi vlastite odluke; provjera razvoja sposobnosti kandidata da
kontekstualizira, sistematizira, valorizira i prezentira svoju
idejnu zamisao; potaknuti sticanje i razvijanje manufakturnih
(obrtnikih) vjetina kandidata i njihova primjena u realizaciji
artistike ideje; potaknuti sticanje i razvijanje sposobnosti
kandidata da uspostavlja korelacije s drugim iskustvima umjetnosti
i umjetnikim praksama. Izvedbeni program: Studija na zadatu temu
taktilne i oblikovne vrijednosti materijala (tekstil, drvo, metal,
keramika, staklo, kamen, papir, sintetiki materijali) Nomenklatura
ponuenih tema, kao i odabir adekvatnog medija - materijala u kome e
se tema realizirati, postavljeni su fleksibilno kako bi stimulirale
studente da kroz eksperimentiranje i ve razvijen vrijednosni sustav
,mogu gotovo samostalno donositi vlastite odluke i realizirati
idejnu zamisao. Teme izvedbenog programa studija su: elementi
prostora /pod, strop, zid; mobiliar u enterijeru razliite
tipologije; rasvjeta; enterijerski accessories; unikatni urbani
mobiliar; modni design; modni accessories; nakit; scenografija /
kazalite, film , Tv; kostimografija; .itd. Preduvjeti za upis
predmeta: 1.Zavren odgovarajui dodiplomski studij 2.Priloiti 8-10
samostalnih radova koji ukazuju na mogunost umjetniko kreativnog
djelovanja u domenu dizajna i novih medija, a sve u skladu sa ve
predloenom temom. Nain provjere znanja: Nastava je metodoloki
koncipirana kao individualna, informativna i interaktivna.
Teorijska i struna nastava se odvijaju integralno uz primjenu
razliitih didaktikih metoda. Radionica: Rad u radionici; samostalno
i sa majstorom. Dopunske konsultacije sa tehnologom. Koritenje
konsultantskih21
usluga drugih majstorskih radionica. Ostali oblici provoenja
nastave: Seminarski rad, samostalan rad kandidata. Polusemestralni
ispit u 8. sedmici nastave, te zavrni ispit u 16. sedmici. Obavezna
literatura: Butler,J. Holden,K., Lidwel, W. (2006), Univerzalna
naela dizajna, MATE, Zagreb, Fiell, Ch.&P. (2006.), DESIGN
HANDBOOK- Concepts-MateriauxStyles-, Tachen,Koln TAPIO WIRKKALA
1915 1985, eye, hand and thought, (2001.), Taideteollisuusmuseo
Museum of Art and Design, Helsinki CARTA CANTA, Katalog za izlobu
Jagode Bui-, (2008.), Collegium artisticum,Sarajevo &
Gliptoteka HAZU, Zagreb Sudjic, D. (2001), RON ARAD, Laurens King,
London i ostala aktuelna literatura i publikacije.
22
Naziv predmeta: Metodologija i metode istraivanja teorije i
historije umjetnosti I Matini odsjek predmeta: svi odsjeci ifra
predmeta: ALU2902 Status predmeta: glavni predmet zanimanja Broj
ECTS: I semestar 2, II semestar 2; ukupno 4 Predvieni broj kontakt
sati sedmino: 1 + 1 Ukupan (optimalni) broj kontakt sati u semestru
: 15 Samostalni rad studenta u semestru (optimalan broj sati): 30
Trajanje: 1 semestar Tip kolegija: predavanja, konsultacije i vjebe
Cilj izuavanja predmeta: Upoznavanje studenata s osnovnim
principima metodologije, kao nauke o metodi, te o metodama i
postupcima u izuavanju i istraivanju strunog i nauno-umjetnikog
rada u oblasti teorije i historije umjetnosti, sa posebnim
naglaskom na vizuelne umjetnosti. Cilj izuavanja predmeta
predstavlja i upoznavanje s irokim spektrom metoda, njihova
povijest i geneza, prisutnih u nauci, koji su plauzibilni u
interpretaciji umjetnosti, umjetniih dijela i fenomena. Poseban
cilj predstavlja razvijanje etike u strunom i naunom radu. Sadraj
predmeta: Nauno miljenje, spoznajni procesi i predmeti i podruja
istraivanja, problemi u istraivanju, problemi u prezentaciji,
problemi u objavljivanju. Pojam metode, i konstituirnje
metodologije kao nauke o metodi. Pojmovna, strategijska i tehnika
metodologija. Fenomenoloka, jezikoanalika, hemeneutika i
marksistika metoda. Kontrametoda ili dadaistika metodologjja.
Primarni, sekundarni i tercijalni izvori u istraivanju teoije i
historiji umjetnosti. Priprema pisane forme istraivanja za odbranu
zavrnog, diplomskog ispita. Preduvjeti za upis predmeta: zavren I
ciklus dodiplomskog studija Nain provjere znanja: Polusemestralni
pismeni ispit u 8. sedmici nastave, te zavrni pismeni ispit u 16.
sedmici; studenti koji na ovaj nain ne zavre provjeru znanja polau
integralni ispit Obavezna literatura: 1. Sari, Miloje, Opti
principi naunog rada. Beograd. 2. ami, Midhat (1990) Kako nastaje
nauno djelo uvoenje u metodologiju i tehniku nauno-istraivakog
rada. Opti pristup. Sarajevo, 1990.23
3. Renes Decartes, Rasprava o metodi, Naziv predmeta:
Metodologija i metode istraivanja teorije i historije umjetnosti II
Matini odsjek predmeta: svi odsjeci ifra predmeta: ALU21002 Status
predmeta: glavni predmet zanimanja Broj ECTS: I semestar 2, II
semestar 2; ukupno 4 Predvieni broj kontakt sati sedmino: 1 + 1
Ukupan (optimalni) broj kontakt sati u semestru : 15 Samostalni rad
studenta u semestru (optimalan broj sati): 30 Trajanje: 1 semestar
Tip kolegija: predavanja, konsultacije i vjebe Cilj predmeta: Cilj
je predmeta da se ire razrade metode i postupci koji su prisutni u
prouavanju teorije i historije umjetnosti, kao i analize i
interpretacije dijela umjetnosti i umjetnikih fenomena u cjelini.
Posebna panja bi se obratila na pozitivistiku i ontoloku (termin
Tcventana Todorova) metodu u historiji umjetnosti, gdje se
pozitivistika metoda bavi prvenstveno utvrivanjem i verifikacijom
individualnih umjetnikih injenca i njihovim smjetanjem u hronoloki,
historijski poredak, a ontoloka metoda njihovom genezom i
promjnljivou. Polazei od toga da je teorija alter ego umjetnike
kritike, analize i interpretacije dijela umjetnosti, posebno e se
insistirati na onim metodolokim stanovitima to su se afirmisala u
teoriji umjetnosti, opet sa naglaskom na likovne umjtnosti, to e
doprinjeti uspostavljanju interdisciplinaranog, kontekstualnog
pristipa modernim kulturolokim i umjetnikim problemima.. Sadraj
predmeta: U okviru ovog kursa, pored pozitivistike i ontoloke
metode, znaajnih za izuavanje historije umjetnosti, najvei dio
sadraja bi bio usmjeren u pravcu elaboracije onih metoda koje su
igrale veoma vanu ulogu u prouavanju vizuelnih umjetnosti, u
njihovoj teoriji i historiji, kao to su to, na primjer:
ikonografska metoda, stilistika metoda, psiholoka metoda, sa
posebnim naglaskom na psihoanalitiku i bihevioristku, kao i na
metodu Getat teorije, potom na socioloku i historijsku metodu, i
dr. Sve su one od izuzetne vanosti za analizu i interpretaciju
djela likovnih umjetnosti, kao i cijelih epoha i perioda razvoja
umjetnosti u cjelini. Apsolviranjem ovih sadraja studenti e biti u
mogunosti da na kompetentan nain pristupe i analizi i artikulaciji
vlastitih kreativnih rezultata.24
Preduvjeti za upis predmeta: zavren I ciklus dodiplomskog
studija Nain provjere znanja: polusemestralni pismeni ispit u 8.
sedmici nastave, te zavrni pismeni ispit u 16. sedmici; studenti
koji na ovaj nain ne zavre provjeru znanja polau integralni ispit.
Obavezna literatura: 1. Hajnrih Velflin, Osnovi pojmovi istorije
umjetnosti, Veselin Maslea, Sarajevo, god? 2. Ervin Panovski,
Ikonoloke studije, 3. Bourdieu, Pierre (2003) Pravila umjetnosti,
Novi Sad: Svetovi. Dodatna i preporuena literatura: 1. Argan,
Giulio Carlo, Benito Oliva, Savremena umjetnost I,II,III?, Clio,
Beograd, (2008.?) 2. Dorfles, Gillo Pohvala disharmoniji, Svetovi,
Novi Sad, 1991. 3. Francastel, Pierre Studije iz sociologije
umjetnosti, Nolit, Beograd, 1974.
25
Naziv predmeta: Savremene tendencije u teoriji i historiji
umjetnosti I Matini odsjek predmeta: svi odsjeci ifra predmeta:
ALU2903 Status predmeta: glavni predmet zanimanja Broj ECTS: I
semestar 2, II semestar 2; ukupno 4 Predvieni broj kontakt sati
sedmino: 1 + 1 Ukupan (optimalni) broj kontakt sati u semestru : 15
Samostalni rad studenta u semestru (optimalan broj sati): 30
Trajanje: 1 semestar Tip kolegija: predavanja, konsultacije i vjebe
Cilj predmeta: Cilj je ovoga kolegija stjecanje znanja o recentnim
modelima moderne i savremene teorije i kritike umjetnosti, njenim
interdisciplinarnim i kontekstualnim relacijama u sferi kulture,
drutva i svijeta ivota u cjelini. Osposobljavanja studenata za
detekciju i prepoznavanje predmetnih podruja pojedinih historijskih
razdoblja na razini sinteze i meusobnih odnosa historije i teorije
umjetnosti, likovne kritike i vizualne kulture. Proirivaje granica
znanja studenta o najnovijim poietikim nastojanjma u umjetnosti,
pogotovo u podruju likovnih umjetnosti, vizuelne kulture i
ekspanzje tehnoslike i medija kulture. Poseban naglasak e biti
stavljen na institucionalizirane oblike funkcioniranja
historijsko-umjetnike prakse (akademije, muzeji, galerije, izlobe,
trite umjetnina, asopisi). Sadraj predmeta: Sadraj predmeta je
prevashodno usmjeren na historijsku i metodoloku analizu pojmova,
funkcija, koncepta i poetika koje karakteriziraju recentnu
umjetniku praksu, naroito praksu likovnih umjetnosti i vizuelne
kulture. Kolegij e initi predavanja, diskusija i rasprava, u kojima
e se neposredno ukljuivati i studenti prije svaga zato to su
teorijski problemi savremene umjetnosti povezani i s problemom
umjetnikog djela kao otvorene forme, ije znaenje i djelovanje nije
monolitno, holistiko, ve se moe analizirati iz mnotva historijskih,
socijalnih i poietikih perspekiva. Posebn sadraj e biti traganje za
interdisciplinarnim okvirom, otvorenom formu, koja bi okupila
razliite teorije i koncepte, a koja nije zasnovana na sintezi, ve
na komunikaciji i dijalogu. I, naposljetku, pitanje umjetnosti i
teorije nanovo26
promiljeni i to iz perspektive savremene umjetnike prakse,
odnosno: ako savremena umjetnika praksa tei, koristei teoriju, da
provocira, okira, zauuje, da li to znai da i sama teorija postaje
umjetnost?. Preduvjeti za upis predmeta: zavren I ciklus
dodiplomskog studija
27
Nain provjere znanja: polusemestralni pismeni ispit u 8. sedmici
nastave, te zavrni pismeni ispit u 16. sedmici; studenti koji na
ovaj nain ne zavre provjeru znanja polau integralni ispit Obavezna
literatura: 1. Brger, Peter (1998) Teorija Avangarde, Narodna
knjiga, Beograd, 1998. 2. Argan, Giulio Carlo, Benito Oliva,
Savremena umjetnost I,II,III?, Clio, Beograd, (2008.?) 3. Dorfles,
Gillo Pohvala disharmoniji, Svetovi, Novi Sad, 1991, 1991. 4.
Gombrich, Ernst, Umjetnost i iluzija (odabrana poglavlja), Nolit,
Beograd, 1984. Dodatna i preporuena literatura: 1. Biatostocki, Jan
(1986) Povijest umjetnosti i humanistikih znanosti. Grafiki zavod
Hrvatske, Zagreb, 1986. 2. Coclain, Anne (2005) Teorije umjetnosti,
Ars Libri, Beograd, 2005. 3. Kultermann, Udo, Povijest povijesti
umjetnosti, Zagreb, 2002.
28
Naziv predmeta: Savremene tendencije u teoriji i historiji
umjetnosti II Matini odsjek predmeta: svi odsjeci ifra predmeta:
ALU21003 Status predmeta: glavni predmet zanimanja Broj ECTS: I
semestar 2, II semestar 2; ukupno 4 Predvieni broj kontakt sati
sedmino: 1 + 1 Ukupan (optimalni) broj kontakt sati u semestru : 15
Samostalni rad studenta u semestru (optimalan broj sati): 30
Trajanje: 1 semestar Tip kolegija: predavanja, konsultacije i vjebe
Cilj predmeta: Produbiti i proiriti znanje studenata o sadrajima iz
savremene historije i teorije umjetnosti, tematizirana i u
prethodnom kursu, sa posebnim akcentom na drutvene znanosti,
psihoanlizu, teoriju komunikacije i komunikativnog djelovanja,
strukturalizam i poststrukturalizam, teoriju znaenja i semiologiju,
modernu i posmodernu. Posebni zadatak predmeta je da osposobi
studente i omogui im da slobodno i kreativno koriste pojmove i
naunu terminologiju iz ovih oblasti. Sadraj predmeta: Pored gore
navedenih tema, sadraj kursa bi bio i upoznavanje studenata sa
razliitim interpretacijama pitanja - ta je istina u slici, to su
dole do izraaja u diskusiji, voenoj izmeu filozofa Haideggera,
Derride i historiara umjetnosti Shapiroa, a povodom slike Vincenta
van Gogha Stare cipele sa pertlama. Takoe bi se postavila i pitanje
o samoj percepciji, i to u onom smislu koji problemaizira njenu
univerzalnu formu koja je prisutna u ljudskoj prirodi, odnosno,
pitanja: da li je naa percepcija konstrukt kulturolokih praksi, i
da li je govor o univerzalnoj formi percepcije, koja je prisutna u
ljudskoj prirodi, samo invencija zapadnoevropskog etnocentrizma ili
je ona univerzalna mogunost koja se realizira na razliite naine u
razliitim kulturolokim kontekstima? Preduvjeti za upis predmeta: :
zavren I ciklus dodiplomskog studija Nain provjere znanja:
polusemestralni pismeni ispit u 8. sedmici nastave, te zavrni
pismeni ispit u 16. sedmici; studenti koji na ovaj nain ne
zavre29
provjeru znanja polau integralni ispit
30
Obavezna literatura: 1. Derrida, Jacques, Istina u slikarstvu,
Svjetlost, Sarajevo, 1988. 2. Heidegger, Martin Izvor umjetnikog
djela, Madost, Zagreb, 1959. 3. Moment, asopis za vizuelne
umjetnosti, urednik Jea Denegri, Gornji Mlanovac, prilozi
diskusiji. 4. Slika i rije (priredila Sonja Briski Uzelac),
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2005. Dodatna i preporuena
literatura: 1. Kritiki termini istorije umetnosti (priredili: R.
Nelson i R. Shift), Svetovi, Novi Sad, 2004. 2. Plastiki znak
(priredili: N. Mievi i M. Zinai), Izdavaki centar Rijeka,
Rijeka,1981.
31
IZBORNI KOLEGIJI MODULA Naziv predmeta: Savremeni dizajn i
arhitektura ifra predmeta: ALU2IZxx Status predmeta: izborni Broj
ECTS: I semestar 2, II semestar 2; ukupno 4 Predvieni broj kontakt
sati sedmino: 1 + 1 Ukupan (optimalni) broj kontakt sati u semestru
: 15 Samostalni rad studenta u semestru (optimalan broj sati): 30
Trajanje: 2 semestra Tip kolegija: predavanja, seminar,
konsultacije i vjebe Cilj predmeta: Cilj je predmeta da produbi i
proiri znanje studenata o recentnim tendencijama u savremenom
dizajnu i njegovim odnosom sa takoe recentnim tendencijama u
savremenoj arhiteturi i urbanizmu. Pri tom je, pored upoznavanja
studenata sa osnovama arhitektonske leksike i osnovnih pravila
arhitektonske sintakse u savremenoj arhitekturi, pri emu data
leksika treba imati drutveno-stilsku, ali i tehniku elaboraciju, a
imajui u vidu injenicu da je povratakom prognanog ornamenta, koga
je moderna iskljula, projekt postmoderne i krenuo iz arhitekture,
nophodno uvesti, preko predavanja i vjei, i sadraje koji obuhvataju
savremene pokrete u umjetnosti, posebno likovnim umjetnostima,
arhitekturi, grafikom dizajnu, foto dizajnu, digitalnim i
elektronskim medijima, kompjuterskom oblikovanja i virtuelnom
prostoru.... Sadraj predmeta: Unutar tematskih jedinica obrauju se
arhitektonski elementi u njihovim historijskim i ahistorijskim
pojavljivanjima i afirmiraju njihove stilske, tipoloke, morfoloke i
druge karakteristike. Nastava e se bazirati na teoretskim
eksplikacijama, vizuelnim ilustracijama, te aplikativnim vjebama.
Preduvjeti za upis predmeta: zavren I ciklus dodiplomskog studija
Nain provjere znanja: polusemestralni pismeni ispit u 8. sedmici
nastave, te zavrni pismeni ispit u 16. sedmici; studenti koji na
ovaj nain ne zavre provjeru znanja polau integralni ispit Obavezna
liteatura: Horvat, Sreko, Znakovi postmodernog grada, Naklada
Jesenski i Turk, Zagreb, 2007. Jencsks, Charles, Jezik posmoderne
arhiteture, Vuk Karadi, Beograd, 1985. Techumi Bernard, Arhitektura
i disjuncija, AGM, Zagreb, 2004. Jenks, Chris, Vizuelna kultura,
Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. ainovi, Nadeda, Doba slike u
teoriji mediologije, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.32
Naziv predmeta: Dizajn i komunikacija ifra predmeta: ALU2IZxxx
Status predmeta: izborni Broj ECTS: I semestar 2, II semestar 2;
ukupno 4 Predvieni broj kontakt sati sedmino: 1 + 1 Ukupan
(optimalni) broj kontakt sati u semestru : 15 Samostalni rad
studenta u semestru (optimalan broj sati): 30 Trajanje: 2 semestra
Tip kolegija: predavanja, seminar, konsultacije i vjebe Cilj
predmeta: Primarni cilj kolegija jeste pruiti studentima uvid u
osnovna formalna i teorijska polazita odnosa dizajna i komunikacije
i mjesta dizajna u strukturi komunikativnog djelovanja, kulturne
industrije, globalizma, spektakla, situacionizma... Sadraj
predmeta: Upoznavanati studente s osnovnim elementima teorije
komunikacije i komunativnog djelovanja i u tom kontekstu postaviti
mjesto i ulogu kulturne industrije, medija, reklame, sa posebnim
naglaskom na mjesto i ulogu u tom procesu dizajna, fotodizajna,
videoarta, instalacija, kompjuterske grafike
Nain provjere znanja: polusemestralni pismeni ispit u 8. sedmici
nastave, te zavrni pismeni ispit u 16. sedmici; studenti koji na
ovaj nain ne zavre provjeru znanja polau integralni ispit Obavezna
literatura: Pai arko, Vizuelne komunikacije, Centar za vizuelne
studije, Zagreb, 2008. ainovi, Nadeda, Doba slike u teoriji
mediologije, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 20 Denegri, Jea
(prireiva), Dizajn i kultura, Rijeka, ? McLuhan, Marshall,
Razumjevanje medija, Goldeng marketing Tehnika knjiga, Zagreb
Dodatna i preporuena literatura: Debord, Guy, Drutvo spektakla,
Bastard, Zagreb, 1999 Horkhaimer, Adorno, Dijlektika
prosvjetiteljstva, Logos, Veselin Msea, Sarajevo, ?
33
Naziv predmeta: Savremena bosanskohercegovaka umjetnost
tradicija moderna/posmoderna ifra predmeta: ALU2IZxx Status
predmeta: izborni Broj ECTS: I semestar 2, II semestar 2; ukupno 4
Predvieni broj kontakt sati sedmino: 1 + 1 Ukupan (optimalni) broj
kontakt sati u semestru : 15 Samostalni rad studenta u semestru
(optimalan broj sati): 30 Trajanje: 2 semestra Tip kolegija:
predavanja, seminar, konsultacije i vjebe Cilj predmeta: Osnovni
cilj ovoga kolegija jeste upoznati studente s pojavom i razvojem
moderne i savremene umjetnosti u Bosni i Hercegovinina, koja je u
neraskidivoj vezi sa kulturnim i umjetnikim prostorom bive
Jugoslavije. U tom kontekstu e se posebno obratiti panja na
tradicionalne zasade na kojim je nastajala moderna i savremena
umjetnost u Bosni i Hercegovini, na uticaje koji su dolazili iz
jugoslovenskog okruenja, kao i na one, koji su dolazili iz
zapadnoevropske i istonoevropske kulture i umjetnosti. Naglasak e
biti stavljen na naine na koji je drutveni, politiki i kulturni
kontekst utjecao na umjetniku praksu, te na koji se nain to
odrazilo na umjetnost Bosne i Hercegovine. Posebno bi se istakli
rezultati koji su postignuti u podruju grafike umjetnosti, s
obzirom da su se u grafikoj umjetnosti najoitije prelamala sva ona
nastojanja koja su obiljeila veoma dinamina zbivanja na iroj
umjenikoj sceni. Kroz rad na seminarima, studenti e se upoznavati s
kritikim tekstovima, umjetnikim deklaracijama i manifestatima, koji
utvruju i dopunjuju materiju koja se obrauje na predavanjima.
Sadraj predmeta: Kolegij se bavi modernim i postmodernim
tendencijama u umjetnosti na prostoru Bosne i Hercegovine. U sklopu
predavanja studenti e se upoznati sa suvremenim modelima teorije i
kritike likovnih umjetnosti (strukturalistika, semiotika,
psihoanalitika perspektiva, polazita socijalne povijesti
umjetnosti, kritike intervencije feministike teorije i kritike
likovnih umjetnosti, te utjecaj spoznaja oblikovanih
postkolonijalnim studijima), te kako su se ti modeli prelamali na
likovnu umjetnost Bosne i Hercegovine. U sklopu predavanja obratit
e se takoe panja i na pojave moderne i postmodere umjetnosti u
kompleksnom drutveno-historijskom i kulturnom kontekstu bive34
Jugoslavije, na pojave avangarde (zenitizam), enformela,
konceptualne umjetnosti, gorgona, nove tendencije, postobjektne
umjetnosti i njihovog uticaja na razvojne tokove likovnih
umjetnosti u Bosni i Hercegovni. Preduvjeti za upis predmeta:
zavren I ciklus dodiplomskog studija Nain provjere znanja:
polusemestralni pismeni ispit u 8. sedmici nastave, te zavrni
pismeni ispit u 16. sedmici; studenti koji na ovaj nain ne zavre
provjeru znanja polau integralni ispit Obavezna literatura: Grupa
autora, Umjetnost BiH 1884-1923 (1978), Umjetnost BiH 1924-1945
(1985), Umjetnost BiH 1945-1974 (1974/75), Umjetnost BiH 1974-1984
(1984), Sarajevo, Umjetnika galerija BiH. Nikola Kova, Savremena
bosanskohercegovaka likovna umjetnost, Univerzitet Demal Bijedi,
Mostar, ? Hodi-Abadi, Aida, Bosanskohercegovaka grafika 20.
stoljea, Sarajevo, Preporod, 2003. Muhamed Kramehmedovi, Hagada
Krzovi, Ibrahim, Arhitektura secesije u BiH, Edicija Kulturno
naslijee, Sarajevo, 2004. traus, Ivan, 15 godina
bosanskohercegovake arhitekture 1970-1985., Sarajevo, Svjetlost,
1987. Primeri konceptualne umetnosti u Jugoslaviji, Salon Muzeja
savremene umetnosti, Beograd, 1971. Monografije i katalozi izlobi
bosanskohercegovakih umjetnika / katalozi retrospektivnih izlobi.
Dodatna i preporuena literatura: Denegri, J. (1968) Situacija
vizuelnih i kinetikih istraivanja kod nas, u: Polja. Br. 113-114.
Novi Sad. Sadudin Musabegov, Umjetnost u opsadi, u: Raz/lik/a/art,
Meunarodni centar za mir, Sarajvo, 2005. Grini, Marina (2005)
Avangarda i politika: Istonoevropska paradigma i rat na Balkanu,
Beogradski krug, Beograd, 2005.
35
Naziv predmeta: Estetika statine i pokretne tehno-slike ifra
predmeta: ALU2IZxx Status predmeta: izborni Broj ECTS: I semestar
2, II semestar 2; ukupno 4 Predvieni broj kontakt sati sedmino: 1 +
1 Ukupan (optimalni) broj kontakt sati u semestru : 15 Samostalni
rad studenta u semestru (optimalan broj sati): 30 Trajanje: 2
semestra Tip kolegija: predavanja, seminar, konsultacije i vjebe
Cilj predmeta: Cilj je predmeta da se studenti upoznaju s
tehno-tehnolokim razvojem i estetikom tehno-slike, poev od
fotografije, preko filmske, pa do videografske i numerike slike.
Unutar kursa predviene su i projekcije i analize fotografija,
filmova, video-radova ... Sadraj predmeta: Za vrijeme kursa
postavljala bi se pitanja o vezi filmske umjetnosti sa drugim
umjetnostima: kakve su razlike i slinosti izmeu knjievnosti,
likovne umjetnosti i filmske umjetnosti. Analiziralo bi se znaenje
vremena i prostora unutar filmskog jezika: montae i dubinskoga
kadra, te na koji nain funkcioniraju kategorije Gillesa Deleuzea:
slika vrijeme, slika prostor. Obraivale bi se tematske cjeline, kao
naprimjer: odnos filmske slike i grada; naime, grad, kao urbani
fragmentarni prostor, ve po svom dinaminom nainu ivota, sadri
elemente filmske montae. Dakle, savremeni ovjek, radi
sistematiziranja gradske haotinosti, nesvjesno koristi filmsku
montau u svojoj percepciji. A fotografska i filmska slika, osim to
su mutirale sam nain gledanja i opaanja vremena i prostora kod
savremenog ovjeka, stvorile su i novi odnos spram ljudskog tijela.
Naime, filmska i fotografska kamera mogu funkcionisati kao nastavak
tijela, kao tijelo samo, ili kao Deleuzeovo tijelo bez organa, koje
je u stalnom nastajanju. Preduvjeti za upis predmeta: zavren I
ciklus dodiplomskog studija Nain provjere znanja: polusemestralni
pismeni ispit u 8. sedmici nastave, te zavrni pismeni ispit u 16.
sedmici; studenti koji na ovaj nain ne zavre provjeru znanja polau
integralni ispit Obavezna literatura: Flusser, Vilem, Za filozofiju
fotografije, Kulturni centar Beograda, Beograd, 2005. Virilio,
Paul, Mainske vizije, Svetovi, Novi Sad, 1993. Baudrillard, Jean,
Simulacija i zbilja, Naklada Jesenski, Zagreb, 2001. Stojanovi,
Duan, Nevena Dakovi, Leksikon filmskih teoretiara, Beograd,36
2001-2002. Musabegovi Sadudin, Mimesis i konstrukcija, ALU
Sarajevo, 2009. ainovi, Nadeda, Doba slike u teoriji mediologije,
Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. Greti, Marina, U redu za
virtuelni kruh, Meandar , Zagreb, 1998. Dodatna i preporuena
literatura: Barthes, Roland, Svijetla komora, izdanja antiBARBARUS,
Zagreb, 2003. Sontag, Susan, Eseji o Fografiji, Radionica SIC
Beograd, 1982. Musabegovi, Sadudin (2007) Film kao vremenski
oblik,. Sarajevo, Armis print, 2007.
37
Naziv predmeta: Kulturalni studiji i postkolonijalna kritika
ifra predmeta: ALU2IZxx Status predmeta: izborni Broj ECTS: I
semestar 2, II semestar 2; ukupno 4 Predvieni broj kontakt sati
sedmino: 1 + 1 Ukupan (optimalni) broj kontakt sati u semestru : 15
Samostalni rad studenta u semestru (optimalan broj sati): 30
Trajanje: 2 semestra Tip kolegija: predavanja, seminar,
konsultacije i vjebe Cilj predmeta: Kroz kolegij Kulturalni studiji
i postkolonijalna kritika studenti stiu znanja o kulturalnim
studijima i postkolonijalnoj kritici, odnosno o povjesnim i
socijalnim okolnostima u kojima se oni javljaju i njihovom uticaju
na razvoj savremene kulture.U tom kontekstu analizirati iskustva
birmingenske kole i njen uticaj na razvoj kulturalnih studija iz
razliitih oblasti, pri emu treba obratiti posebnu panju na
kulturalne studije vizuelne kulture, filma... Poseban segment ovoga
kursa bio bi posveen postkolonijalnoj kritici i pluralizmu kultura.
U zavrnim predavanjima daje se pregled suvremene likovne produkcije
s naglaskom na onim oblicima umjetnike prakse koji izrastaju iz
kompleksnih, suvremenih teorijskih analiza rodnog, rasnog, etnikog
i klasnog identiteta. Cilj rada na seminarima je sticanje
sposobnosti kritike analize najznaajnijih teorijskih tekstova o
avangardi, kao i tekstova protagonista avangardnih pokreta,
njihovih teorijskih eksplikacija, deklaracija, manifesta i
programskih naela, koji su relevantni za razumijevanje avangardnih
nastojanja. Sadraj predmeta: Kolegij se bavi pojmom i
manifestacijom kulturalnih studija i postkolonijalne kritike u
slikarstvu, skulpturi, grafici, arhitekturi, filmu, videoartu,
performansu i fotografiji. Predavanja u svijetu kulturalnh studija
i postkolonijalne kritike obuhvataju i umjetnike pokrete kao to su:
kubizam, kubo-futurizam, futurizam, suprematizam, konstruktivizam,
dadaizam, nadrealizam, ekspresionizam, De Stijl i Bauhaus
arhitekturu, situacionistiku internacionalu, Fluxus, Gutai,
minimalizam, konceptualnu umjetnost, pop art, beki akcionizam.
Preduvjeti za upis predmeta: zavren I ciklus dodiplomskog studija
Nain provjere znanja: polusemestralni pismeni ispit u 8. sedmici
nastave, te zavrni pismeni ispit u 16. sedmici; studenti koji na
ovaj nain ne zavre provjeru znanja polau integralni ispit
38
Obavezna literatura: Politika teorije, Zbornih radova iz
kulturanih studija (priredio: Dean Duda), Disput, Zagreb, 2006.
Eagleton, Terry, Ideja kultre, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb,
2002. Duda Dean, Kulturalni studiji, Ishodita i problemi, AGM,
Zagreb,2002. Krauss, Rosalind. Avant-Garde and Other Modernist
Myths. MIT Press. Said Edvard, Orijtalizam, Svjetlost, Sarajevo,
1999. Shelly Walia, Edward Said i pisanje historije, Naklada
Jesenski Turk, Zagreb, 2002. Dodatna i preporuena literatura:
Benjamin, Walter. Umjetniko djelo u doba tehnike reprodukcije, u:
Estetiki ogledi, Zagreb, kolska knjiga, str. 125-151. Poggioli,
Renato, Teorija avangardne umetnosti. Beograd, Nolit, 1975.
39
Naziv predmeta: Postobjektna umjetnost od 1960-ih do danas ifra
predmeta: ALU2IZxx Status predmeta: izborni Broj ECTS: I semestar
2, II semestar 2; ukupno 4 Predvieni broj kontakt sati sedmino: 1 +
1 Ukupan (optimalni) broj kontakt sati u semestru : 15 Samostalni
rad studenta u semestru (optimalan broj sati): 30 Trajanje: 2
semestra Tip kolegija: predavanja, seminar, konsultacije i vjebe
Cilj predmeta: Cilj je kolegija upoznavanje studenata s terminom
postobjektna umjetnost kao i njemu srodnih varijanti, kakve su
dematerijalizacija umjetnikog objekta Lucy Lippard ili reaktivna
umjetnost Josepha Kosutha da bi se razumjele umjetnike pojave koje
su zasnovane na koritenju vanumjetnikih sredstava i materijala, to
je iniciralo dogaaje i situacije u kojima je vremenski i prostorni
status umjetnikog djela temeljno transformiran. Kroz predavanja,
seminare i vjebe studenti e ovladati novim umjetnikim medijima
(instalacija, video, performans, elektronski mediji) kao i
umjetnikim pravcima i protagonistima antiform umjetnosti, siromane
umjetnosti, procesualne umjetnosti, body arta, performansa,
konceptualne umjetnosti, i recentnijim umjetnikim pojavama:
relacijske umjetnosti, pitanjima identiteta ili politike uloge
umjetnosti u drutvu (npr. community based art). Sadraj predmeta:
Ovaj kolegij se fokusira na fenomen pojave novih medija u
savremenoj umjetnosti, koji su redefinirali status i ulogu
umjetnikog objekta, umjetnika i posmatraa. Bavit e se pitanjima: na
koji je nain drutveno-ekonomski i tehniki razvoj utjecao na
promjenu umjetnike prakse od 1960-ih do danas, kao i na
redefinicije medija; kako otvorene i heterogene umjetnike
tendencije proizvode novog posmatraa; kako se takva umjetnost
pozicionira u odnosu na iri kontekst politike i masovnih medija; na
koji nain globalizacija utie na politiku produkcije, postavke,
konzumacije umjetnosti... Kurs ispituje postobjektnu umjetnost u
odnosu na tri ira polja umjetnike prakse: instalaciju, performans,
body art i elektronske medije (film, video) u kompleksnom
drutvenohistorijskom, politikom kontekstu. Preduvjeti za upis
predmeta: zavren I ciklus dodiplomskog studija Nain provjere
znanja: polusemestralni pismeni ispit u 8. sedmici nastave, te
zavrni pismeni ispit u 16. sedmici; studenti koji na ovaj nain ne
zavre provjeru znanja polau integralni ispit
40
Obavezna literatura: Bishop, Claire (2005) Installation Art: A
Critical History. New York: Routlege. Goldberg, RoseLee. (2004)
Live Art: Performance Since 1960. New York: Thames and Hudson.
Lippard, Lucy (1973) Six Years: The Dematerialization of Art Object
from 1966 to 1972. London: Studio Vista. Rush, Michael (2007) Video
Art. New York: Thames & Hudson. Zbirka tekstova (W. Benjamin,
M. Fried, C. Greenberg, A.Kaprow, R. Krauss, R.Smithson, B.Brecht,
Coco Fusco, Andrea Fraser, Laura Mulvey, Hal Foster) Dokumenti o
post-objektnim pojavama u jugoslovenskoj umjetnosti 1968-1973,
Beograd, Salon Muzeja savremene umetnosti, 1973.
41
Naziv predmeta: Industrijski dizajn ifra predmeta: ALU2IZxx
Status predmeta: izborni Broj ECTS: I semestar 2, II semestar 2;
ukupno 4 Predvieni broj kontakt sati sedmino: 1 + 1 Ukupan
(optimalni) broj kontakt sati u semestru : 15 Samostalni rad
studenta u semestru (optimalan broj sati): 30 Trajanje: 2 semestra
Tip kolegija: predavanja, studija sluaja, posjeta fabrikama Cilj
predmeta: Naglasak predmeta je na industrijskom oblikovanju
specifinim materijalom drvetom. Predavanja su koncipirana u
kontekstu prezentacije linih iskustava predavaa u oblikovanju
specifinim materijalom i fokusiranju na mogunosti materijala u
kontekstu realnosti industrijske proizvodnje ili eksperimentalnog
potencijala. Sadraj predmeta: Teme izvedbenog programa studija veu
se specijalistiki za navedenu oblast: Drvo kroz historiju
industrijskog oblikovanja, Logika materijala, Dizajn kao umjetnost
mogueg, Dizajn kao strategija privrednog razvoja, Drvo i BiH brend,
Kontekst: oblikovanje tehnologija, drvo u savremenom
enterijeru.
Nain provjere znanja: polusemestralni pismeni ispit u 8. sedmici
nastave, te zavrni pismeni ispit u 16. sedmici; studenti koji na
ovaj nain ne zavre provjeru znanja polau integralni ispit
Literatura: Literatura se definira u dogovoru sa nastavnikom u
skladu sa specifinom te
42
