of 13 /13
prof. dr. sc. Reno Hrašćan ENDOKRINI SUSTAV prof. dr. sc. Reno Hrašćan Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem održava homeostazu organizma kontroliranjem koncentracije iona u tjelesnim tekućinama te metabolizma proteina, ugljikohidrata i lipida surađuje sa živčanim sustavom kontrolira rast i razvoj organizma kontrolira spolni razvoj i razmnožavanje prof. dr. sc. Reno Hrašćan Kemijski glasnici kemijski glasnici u tijelu : 1. hormoni; 2. neurohormoni; 3. neurotransmiteri hormoni – sintetiziraju se i luče u specijaliziranim stanicama endokrinih žlijezda, izlučuju se u krvožilni sustav, krvlju odlaze do ciljnih stanica gdje izazivaju specifične biološke odgovore kemijski sastav hormona : 1. derivati amina; 2. peptidni i proteinski hormoni; 3. steroidni hormoni; 4. derivati masnih kiselina kontrola lučenja hormona (mehanizam povratne sprege) – hormoni se u određenim žlijezdama luče u koncentraciji potrebnoj organizmu da održi stanje homeostaze; mehanizam povratne sprege odvija se preko središnjeg živčanog sustava koji odašilje poruku hipofizi; mehanizam negativne povratne sprege odgovor na početni podražaj suprotan je učinku tog podražaja; mehanizam pozitivne povratne sprege – pojačan odgovor i pojačan podražaj prof. dr. sc. Reno Hrašćan Kemijski glasnici

prof. dr. sc. Reno Hrašćan - PBF.hr - PBF

  • Author
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of prof. dr. sc. Reno Hrašćan - PBF.hr - PBF

Microsoft PowerPoint - Endokrini i imunosni sustav 2013.ppt [Compatibility Mode]ENDOKRINI SUSTAV
odrava homeostazu organizma kontroliranjem koncentracije iona u
tjelesnim tekuinama te metabolizma proteina, ugljikohidrata i lipida
surauje sa ivanim sustavom
Kemijski glasnici
kemijski glasnici u tijelu: 1. hormoni; 2. neurohormoni; 3. neurotransmiteri
hormoni – sintetiziraju se i lue u specijaliziranim stanicama endokrinih lijezda, izluuju
se u krvoilni sustav, krvlju odlaze do ciljnih stanica gdje izazivaju specifine biološke
odgovore
kemijski sastav hormona: 1. derivati amina; 2. peptidni i proteinski hormoni; 3. steroidni
hormoni; 4. derivati masnih kiselina
kontrola luenja hormona (mehanizam povratne sprege) – hormoni se u odreenim
lijezdama lue u koncentraciji potrebnoj organizmu da odri stanje homeostaze;
mehanizam povratne sprege odvija se preko središnjeg ivanog sustava koji odašilje
poruku hipofizi; mehanizam negativne povratne sprege – odgovor na poetni podraaj
suprotan je uinku tog podraaja; mehanizam pozitivne povratne sprege – pojaan
odgovor i pojaan podraaj
Kemijski glasnici
Nain djelovanja hormona
Nain djelovanja hormona
Nain djelovanja hormona
Kontrola djelovanja hormona
Sustav organa s unutarnjim izluivanjem u ovjeka
prof. dr. sc. Reno Hrašan
Hipotalamus i hipofiza
hipotalamus i hipofiza – glavni centri za usklaivanje rada ivanog i endokrinog sustava
hipotalamus– smješten iznad hipofize; prima informacije iz drugih podruja mozga te iz
krvnih ila u mozgu, kontrolira fiziološke aktivnosti i endokrinu sekreciju; ivanim i
hormonskim signalima kontrolira luenje hormona iz hipofize; neurosekrecijske stanice
hipotalamusa provode ivane impulse te izluuju hormone i hormone koji oslobaaju
ivani završeci neurosekrecijskih stanica otpuštaju u krv hormone ili faktore koji
oslobaaju, odnosno hormone ili faktore koji inhibiraju; oni kontroliraju luenje hormona
iz adenohipofize
neurosekrecijske stanice hipotalamusa sintetiziraju hormone koji putem aksona odlaze
kroz drak hipofize u stranji reanj neurohipofize gdje se po potrebi izluuju iz ivanih
završetaka u krv
hipofiza ili pituitarna lijezda: sintetizira niz hormona koji upravljaju radom drugih
endokrinih lijezda; 1. prednji reanj hipofize ili adenohipofiza; 2. stranji reanj hipofize
ili neurohipofiza
adenohipofiza: 1. prednji reanj – epitelne stanice; 2. tuberalni dio – izdanak prednjeg
renja koji obuhvaa drak hipofize; 3 srednji reanj – manje šupljine ispunjene
koloidom (Rathkeovi folikuli)
Hipotalamus i hipofiza
drak – povezuje hipotalamus sa stranjim renjem neurohipofize, ine ga neuroglije i
snop ivanih vlakana; 2. stranji reanj – glija stanice (pituiciti) i ivana vlakna
za svaki hormon adenohipofize postoji odgovarajui hormon iz hipotalamusa koji ga
oslobaa, a za neke i onaj koji ih inhibira; hormoni koji oslobaaju: 1. hormon koji
oslobaa hormon rasta (GHRH) – potie luenje hormona rasta; 2. hormon koji oslobaa
tireotropni hormon (TRH) – potie luenje tireotropnog hormona; 3. hormon koji
oslobaa gonadotropne hormone (GnRH) – potie luenje hormona koji potie razvoj
folikula i hormona luteinizacije/hormona koji potie intersticijske stanice
hormoni adenohipofize: 1. hormon rasta (GH) ili somatotropni hormon (STH) – potie
rast organizma; 2. prolaktin (PRL) ili luteotropni hormon (LTH) – potie stvaranje mlijeka;
3. tireotropni hormon (TSH) – potie rad štitne lijezde; 4. adrenokortikotropni hormon
(ACTH) – potie rad kore nadbubrene lijezde; 5. gonadotropni hormoni: 5.a) hormon
koji potie razvoj folikula (FSH) – potie stvaranje jajne stanice, odnosno spermija; 5.b)
hormon luteinizacije (LH) u ena – potie stvaranje utog tijela; 5.b) hormon koji potie
intersticijske stanice (ICSH) u muškaraca – potie izluivanje testosterona
hormoni hipotalamusa i neurohipofize: 1. antidiuretski hormon (ADH) ili vazopresin –
poveava reapsorpciju vode u bubregu; 2. oksitocin – potie kontrakcije maternice
tijekom poroda i mlijene lijezde prilikom dojenja
prof. dr. sc. Reno Hrašan
Sustav organa s unutarnjim izluivanjem
lijezda hormon ciljno tkivo djelovanje
hipotalamus
Hipotalamus i adenohipofiza
prof. dr. sc. Reno Hrašan
Sustav organa s unutarnjim izluivanjem
epifiza ili pinealna lijezda – ima ulogu u kontroli dnevnog i godišnjeg ciklusa (ciklus
spavanja, ovulacija); epifiza izluuje melatonin koji putem krvi odlazi do hipofize gdje
ima antagonistiki uinak na luenje gonadotropnih hormona; melatonin se lui u veim
koncentracijama tijekom noi, dok ga svjetlost inhibira
štitna lijezda ili štitnjaa – sastoji se od mnogobrojnih epitelnih mjehuria-folikuli koji
sadre koloidnu tekuinu-spremište izluenih hormona; epitel folikula izluuje hormone
u koloid, resorbira ih i ispušta u krv
hormoni štitnjae: 1. tiroksin (T4); 2. trijod-tironin (T3); 3. kalcitonin; tiroksin i trijod-
tironin imaju ulogu u rastu i razvoju skeleta te poveanju metabolizma u tijelu, dok
kalcitonin sudjeluje u regulaciji razine kalcija u krvi tako što potie odlaganje kalcija u
kostima
nuzštitne ili paratireoidne lijezde (etiri lijezde) – izluuju paratireoidni hormon (PTH)
koji sudjeluje u regulaciji razine kalcije u krvi tako što potie otpuštanje kalcija iz kosti
timus – limfni i endokrini organ; izluuje faktor koji stimulira limfocite (LSF) ili timozin;
timozin je odgovoran za stimulaciju razvoja limfocita T u timusu te imunološke
kompetentnosti plazma stanica slezene i limfnih vorova
prof. dr. sc. Reno Hrašan
Nadbubrene lijezde
par nadbubrenih lijezdi: 1. kora (korteks) nadbubrene lijezde; 2. modina ili sr
(medula) nadbubrene lijezde
mineralokortikoide (aldosteron i deoksikortikosteron)koji reguliraju izluivanje natrija i
kalija u bubregu; 2. zona fasciculata – epitelne stanice sintetiziraju glukokortikoide
(kortizon, kortizol i kortikosteron) koji potiu razgradnju glikogena u jetri i tako
poveavaju koncentraciju glukoze u krvi; 3. zona reticularis – epitelne stanice
sintetiziraju androgene (muške hormone) i manje estrogene (enske hormone)
modina nadbubrene lijezde – genetski i funkcionalno povezana sa simpatikim
ivanim sustavom; sastoji se od dvije vrste stanica; jedna vrsta stanica izluuje
adrenalin (epinefrin), a druga noradrenalin (norepinefrin); oba hormona otpuštaju se u
krv kao odgovor organizma na stresne situacije
prof. dr. sc. Reno Hrašan
Sustav organa s unutarnjim izluivanjem
lijezda hormon ciljno tkivo djelovanje
epifiza
izluivanje spolnih hormona
krvne ile, povisuje krvni tlak,
poveava koncentraciju
Melatonin
Štitnjaa i nuzštitne lijezde
gušteraa – egzokrina i endokrina lijezda; endokrini dio ine skupine stanica-
Langerhansovi otoci; Langerhansovi otoci: 1. stanice α – izluuju hormon glukagon koji
poveava koncentraciju glukoze u krvi; 2. stanice β – izluuju hormon inzulin koji
smanjuje koncentraciju glukoze u krvi (inzulin sudjeluje u olakšanom transport glukoze
kroz staninu membranu); 3. stanice δ – izluuju hormon somatostatin koji inhibira
djelovanje hormona rasta te inhibira izluivanje glukagona i inzulina; 4. stanice PP –
izluuju gušterain polipeptid koji se otpušta u krv nakon obroka
gonade: sintetiziraju hormone koji imaju uinak na rast i razvoj muškarca i ene te na
regulaciju spolnih ciklusa i ponašanja; 1. sjemenici ili testisi – sintetiziraju testosteron;
2. jajnici ili ovariji – sintetiziraju estrogen i progesteron
prof. dr. sc. Reno Hrašan
Sustav organa s unutarnjim izluivanjem
lijezda hormon ciljno tkivo djelovanje
gušteraa
jajnici
sjemenici
inzulin
glukagon
somatostatin
gušteraa
Gušteraa
Uloga inzulina i glukagona
IMUNOSNI SUSTAV
Imunosni sustav
organizam razlikuje svoje stanice od stranih stanica i estica; on se brani uništavajui
strane tvari, ali i svoje stanice ukoliko se promijene na odreeni nain
imunosni sustav – štiti organizam od infekcije virusima, bakterijama i drugim
mikroorganizmima te stranim esticama
imunosni odgovor – specifian nain odgovora organizma nakon prepoznavanja strane
molekule-antigen ili imunogen; on zapoinje proliferacijom stanica, koje zatim mogu
djelovati na jedan od dva naina: 1. direktno napadaju stranu molekulu, stanicu ili
organizam; 2. stvaraju specifine proteine-protutijela
imunost – sposobnost organizma da pamti antigene protiv kojih je ve djelovao te brzo
reagira kada doe do ponovnog izlaganja istom antigenu
limfni sustav (sekundarni cirkulacijski sustav) – propusnost stijenki krvnih kapilara
uzrokuje odlijevanje odreenog volumena krvi u meustanini prostor-meustanina
tekuina; limfni sustav osigurava vraanje tekuine iz meustaninih prostora u
krvoilni sustav; višak meustanine tekuine prvo odlazi u limfne kapilare u kojima se
nalazi tekuina-limfa; limfne kapilare udruuju se u vee limfne ile te itava mrea
završava s dvije velike limfne ile koje ulijevaju limfu u venski sustav; limfni sustav nije
dio krvoilnog sustava niti je zatvoreni cirkulacijski sustav, a limfa tee sustavom
zahvaljujui kontrakcijama skeletnog mišija
Imunosni sustav
uloga limfnog sustava: 1. odrava ravnoteu meustaninih tekuina (krv, tkiva); 2.
prenosi masti iz tkiva koje okruuju tanko crijevo u krv; 3. filtrira i uništava viruse,
bakterije i druge mikroorganizme te strane estice; 4. osigurava zaštitu organizma od
razliitih uljeza
limfni organi i tkiva: 1. primarni limfni organi i tkiva – koštana sr i timus opskrbljuju
periferne limfne organe i tkiva zrelim limfocitima; 2. periferni limfni organi i tkiva – limfni
vorovi, slezena, krajnici (tonzile) te nakupine limfocita uzdu probavnog trakta
(Peyerove ploe), dišnog, rasplodnog i mokranog trakta
timus – graen od limforetikularnog tkiva grupiranog u dva renja koja su obavijena
vezivnom ahurom, nastavci ahure proteu se u unutrašnjost dijelei reanj u više
renjia; u svakom renjiu postoji kora (tamniji dio) i modina (svijetliji dio); kora se
sastoji od nakupine tkivnih makrofaga i nezrelih limfocita, a modina od tkivnih
makrofaga i zrelih limfocita; timus je ukljuen u diferencijaciju limfocita, pristiglih iz
koštane sri, u limfocite T; aktivnost timusa najvea je u djetinjstvu i u pubertetu, nakon
puberteta timus postupno propada
Imunosni sustav
limfni vorovi – male nakupine limfnog tkiva razbacane uzdu limfnih ila; limfne
vorove obavija vezivna ahura, nastavci ahure proteu se u unutrašnjost dijelei vor
u renjie; vanjski dio svakog renjia naziva se kora koja sadri nakupine limfocita-
limfni vorii; u svakom voriu nastaju novi limfociti; unutrašnji dio svakog renjia je
modina; glavna uloga limfnih vorova je filtracija virusa, bakterija i drugih
mikroorganizama te stranih estica iz limfe prilikom njenog protjecanja kroz vorove;
uhvaene uljeze u sinusima uništiti e makrofagi i limfociti; limfnih vorova najviše ima
u vratu, prsnom košu, pazusima i preponama
slezena – obavijena vezivnom ahurom, nastavci ahure proteu se u unutrašnjost i
dijele slezenu u više renjia; renjie ispunjava tkivo slezene-pulpa; pulpa slezene
sastavljena je od retikuloendotelnih stanica, venskih sinusa i mree krvnih kapilara;
razlikuje se bijela i crvena pulpa; bijela pulpa sastoji se od nakupine limfocita i plazma
stanica u obliku voria-Malpighijeva tjelešca; traci crvene pulpe sastoje se od
nakupine limfocita i makrofaga; slezena je filter za krv i hematopoetski organ (stvaranje
limfocita)
Organizacija imunosnog sustava
prenosi bijele krvne stanice i protutijela;
prenosi viruse i bakterije do limfnih vorova
protjecanje limfe
pohrana bijelih krvnih stanica
pohrana bijelih krvnih stanica
prenosi bijele krvne stanice i protutijela
stvaranje bijelih krvnih stanica; dozrijevanje limfocita B
pohrana bijelih krvnih stanica
Limfni sustav
Limfni organi i tkiva
prof. dr. sc. Reno Hrašan
Imunosni sustav antigeni – proteinske ili polisaharidne molekule koje se nalaze na površini virusa,
bakterija i drugih mikroorganizama, ili su slobodne molekule; antigena svojstva imaju
ogranieni dijelovi molekule-antigenske determinante ili epitopi
protutijela – proteinske molekule koje organizam sintetizira kao odgovor na prisutnost
antigena, a nazivaju se imunoglobulini (Ig); imunoglobulini prepoznaju i veu specifini
antigen te osiguravaju njegovo uništavanje; sastoje se od dva laka i dva teška lanca;
svaki lanac sastoji se od konstantnog i varijabilnog dijela; postoji pet skupina
imunoglobulina (IgG, IgM, IgA, IgD, IgE)
stanice imunosnog sustava (bijele krvne stanice ili leukociti) – sudjeluju u obrani
organizma koja se temelji na sposobnosti ameboidnog kretanja (provlaenje izmeu
endotelnih stanica krvnih kapilara i smještanje u vezivnom tkivu) i fagocitoze uljeza
limfociti: 1. limfociti B – sintetiziraju protutijela; 2. limfociti T – direktno uništavaju
bakterijske stanice, virusom zaraene stanice i tumorske stanice; limfociti B nastaju i
sazrijevaju u koštanoj sri; limfociti T nastaju u koštanoj sri, a sazrijevaju u timusu;
nakon sazrijevanja limfociti postaju imunokompetentni, tj. mogu prepoznati specifine
antigene te potaknuti imunosni odgovor; imunokompetentni limfociti odlaze u limfne
vorove i slezenu; na površini staninih membrana svaki limfocit B, odnosno T ima
jedinstvene receptore odgovorne za vezivanje specifinog antigena; svaki limfocit
strogo je programiran u prepoznavanju i reagiranju na specifini antigen prije dodira
same stanice s njim
Graa protutijela
Protutijela
vezan za membranu bazofila i mastocita
neutralizira viruse i bakterije;
kroz sluznice u organizam
posreduje u alergijskim reakcijama
Raznolikost protutijela
stanica imunosnog sustava
MHC-I – antigeni sustava I glavnog kompleksa tkivne podudarnosti
MHC-II – antigeni sustava II glavnog kompleksa tkivne podudarnosti
prof. dr. sc. Reno Hrašan
Imunosni sustav
makrofagi – razvijaju se iz monocita koji kroz krvne ile prolaze u okolna tkiva; makrofagi
posreduju u imunosnom odgovoru; velike ameboidne stanice koje fagocitiraju stanice
uljeza u krvotoku i tkivima
limfociti B – kada receptori na limfocitima B prepoznaju komplementarne antigene,
zapoinje njihova dioba i diferencijacija te nastaju plazma stanice i stanice s pamenjem
ili memorijske stanice; plazma stanice sintetiziraju protutijela koja lue u krv i limfu;
stanice s pamenjem sudjeluju u odgovoru na sekundarnu infekciju antigenom
(sekundarni imunosni odgovor)
limfociti T – kada receptori na limfocitu T prepoznaju odreeni antigen, zapoinje
njegova proliferacija i stvaranje klonova limfocita T koji mogu prepoznati taj antigen i
reagirati protiv njega; aktivirani limfocit T izluuje molekule-imunocitokini ili limfokini
koji pomau uništavanju uljeza
Klonska selekcija limfocita B
Limfociti T
Imunocitokini
aktivira pomonike limfocite T
potie sazrijevanje limfocita B
Stanice imunosnog sustava
stvaranje protutijela na odreeni strani antigen
prepoznavanje antigena kojeg predouju makrofagi;
potiu limfocite B na stvaranje protutijela;
pomau sazrijevanje precitotoksinih limfocita T, potaknutih antigenom,
u citotoksine limfocite T
bakterijske stanice, virusom zaraene stanice i tumorske stanice
posreduju u sazrijevanju limfocita T ukljuenih u staninu imunost
djeluju suprotno od pomonikih limfocita T
prof. dr. sc. Reno Hrašan
Citotoksini limfociti T
Stanice imunosnog sustava
fagocitiraju stanice obloene protutijelima
posreduju u upalnim procesima
Leukociti
Hematopoetska loza
Imunosni sustav
humoralna imunost – obuhvaa djelovanje limfocita B; zastupljena je u borbi protiv
bakterija, virusa i stranih estica; protutijela se veu na membranu stanica uljeza i
ubrzavaju njegovu fagocitozu ili neutraliziraju otrove koje lui
stanina imunost – obuhvaa djelovanje limfocita T; oni sudjeluju u obrani organizma na
jedan od sljedeih naina: 1. stvaraju spojeve koji uništavaju bakterijske, virusne i
tumorske antigene; 2. aktiviraju makrofage koji fagocitiraju stanice uljeza; 3. stimuliraju
limfocite B na sintezu protutijela; 4. reguliraju intenzitet imunosnog odgovora; stanina
imunost predstavlja zaštitu organizma od bakterija, virusa, tumorskih stanica i
transplantiranih tkiva
Humoralna imunost
Stanina imunost
Sistemski imunosni odgovor
prenosi viruse i bakterije do limfnih vorova
filtracija virusa i bakterija iz limfe i njihovo uništavanje
pomau sazrijevanje citotoksinih limfocita T;
potiu limfocite B na stvaranje protutijela
uništavanje virusom zaraenih stanica i tumorskih stanica
stvaranje protutijela
Imunosni odgovor
Imunizacija
Lokalni imunosni odgovor
neutraliziranje virusa i bakterija
Upala
Komplement