Pristupni Rad PDV

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku Ljudevita Gaja 7 31000 Osijek

________________________________________

Pristupni radiz kolegija: Financije _________________________________

Porez na dodanu vrijednost u RH

Izradili:Ime i prezime Br.indeksa E-mail Vlastoruan potpis

Mentor:

Prof. dr. sc. Branimir Markovi

U Osijeku, veljaa 2012.

SADRAJSADRAJ .......................................................................................................................................2 1.UVOD ..........................................................................................................................................1 POREZ NA DODANU VRIJEDNOST U RH...............................................................................3 PREDMET OPOREZIVANJA...................................................................................................7 MJESTO OPOREZIVANJA.......................................................................................................7 VOENJE KNJIGOVODSTVA I UVANJE DOKUMENTACIJE.........................................21 IZDAVANJE RAUNA...........................................................................................................22 UVANJE DOKUMENTACIJE .............................................................................................23 ZAKLJUAK ...............................................................................................................................24 LITERATURA .............................................................................................................................25

Porez na dodanu vrijednost u RH_____________________________________________

1. UVODPorez na dodanu vrijednost je uveden zbog: potrebe reformiranja cjelokupnoga hrvatskog poreznog sustava u novim gospodarskim i politikim okolnostima, fiskalnih zahtjeva koji se nameu suvremenom poreznom sustavu te zbog potrebe usklaivanja hrvatskoga poreznog sustava s poreznim sustavima EU. Uvoenjem PDV-a nastojali su se ukloniti nedostaci drugih oblika oporezivanja prometa jer PDV, zbog naina na koji se obraunava i plaa, ostvaruje odreene prednosti. Najvanije su prednosti: neutralnost PDV-a u poduzetnikom podruju, automatsko razlikovanje krajnje potronje od utroka za proizvodnju i daljnju prodaju, oteano izbjegavanje plaanja poreza, izostanak kumulativnog uinka, iroka porezna osnovica i izdanost prihoda. Nedostaci oporezivanja porezom na promet proizvoda i usluga oitovali su se u njegovu kumulativnom uinku, to znai da je porezno optereenje bilo vee to se proizvodni proces ostvarivao u vie faza. Razlika izmeu PDV-a i poreza na promet je u tome to se porez na promet ubire postupno, u svakoj fazi proizvodnje, dok se PDV obraunava i plaa u svim fazama proizvodnog i prometnog ciklusa, ali tako da se u svakoj fazi oporezuje samo iznos dodane vrijednosti koja se ostvarila u toj fazi proizvodno-prometnog ciklusa. Ukidanje poreza na promet i uvoenje PDV-a uz navedene je ekonomske razloge (nedostaci poreza na promet) imalo i politike razloge. Namjera Hrvatske jest pribliavanje sustavu oporezivanja potronje u EU, a time i europskome integracijskom procesu. Pri tome su primijenjena iskustva i praksa zemalja lanica EU. Zakonodavstvo EU osigurava polazite i daje osnovne smjernice za izradu vlastitog sustava PDV-a. Usklaivanjem se nastoje ukloniti prepreke i neusklaenosti izmeu poreznih sustava razliitih drava koje ine EU. Radi ostvarenja tog cilja donose se direktive za podruje posrednih i neposrednih poreza. esta se direktiva odnosi na usklaivanje poreza na dodanu vrijednost. Hrvatski zakon o PDV-u uglavnom preuzima europska rjeenja, usuglaena sa estom direktivom te se u Hrvatskoj primjenjuje PDV potronog tipa, prema naelu odredita, a pri obraunavanju porezne obveze primjenjuje se kreditna metoda.

______________________________________________________________________1


2. KRATKA POVIJEST POREZA NA DODANU VRIJEDNOSTPDV, punim imenom porez na dodanu vrijednost je suvremeni oblik oporezivanja potronje i njegovo irenje je zapoelo ezdesetih godina 20. stoljea Prva ga je uvela Francuska 1958. godine, a zatim i Finska 1964. godine. Ubrzo se proirio na ostale zemlje Europske unije. Meu posljednjim europskim zemljama koje su uvele PDV, su i novoprimljene lanice EU, kao i ostale bive socijalistike zemlje koje pretendiraju za lanstvo u Europskoj uniji. Porez na dodatu vrednost danas predstavlja najrasprostranjeniji oblik poreza na promet u svijetu. U irenju EU primjena PDV-a postavljena je kao jedan od osnovnih uvjeta za primanje novih lanica. Jaanjem europskih integracija pojavio se problem harmonizacije oporezivanja. Uspostavom zajednikog trita, lanice EU su eljele unaprijediti privredni razvoj, ubrzati porast ivotnog standarda, te razviti to bliskije odnose meu lanicama Unije. Da bi se to ostvarilo bilo je neophodno izvriti i harmonizaciju zakonodavnih rjeenja zemalja lanica u pogledu indirektnog oporezivanja u okvirima zajednikog trita. U cilju harmonizacije sustava indirektnog oporezivanja u EU izdano je niz smjernica, od kojih je najznaajnija esta smjernica (direktiva). Ova smjernica kojoj je cilj bio odreivanje zajednike porezne osnovice prihvaena je od 15.05.1977.godine. esta direktiva je postala osnovnom smjernicom (direktivom) za harmonizaciju sustava PDV-a izmeu lanica EU. Zbog nepreglednosti i nerazumljivosti este smjernice, to je posljedica dugogodinjih izmjena i nadopuna te njenog naruavanja odredbama nekih Ugovora o pristupanju pojedinih zemlja lanica, Europska komisija je jo prije nekoliko godina donijela odluku o sistematizaciji propisa o PDV-u. Konano je Vijee ministara krajem 2006. godine usvojilo novu sistematiziranu smjernicu koja je u primjeni od 1.sijenja 2007. godine. Toan naziv smjernice je Smjernica Vijea 2006/112/EC od 28. studenog 2006. o zajednikom sustavu oporezivanja PDV-om. Nova smjernica je zapravo proieni tekst este smjernice, ali sadri i sve one odredbe koje se trenutno mogu nai u posebnim pravnim aktima. U zadnjih 10-tak godina, gotovo sve zemlje u tranziciji svjesne i suoene sa ekonomskim i politikim znaajem koji Unija ima u Europi, odluile su se na reformu svojih poreznih sustava u smjeru uvoenja PDV-a. Tom trendu usvajanja PDV-a prikljuuje se i RH.

______________________________________________________________________2


POREZ NA DODANU VRIJEDNOST U RHPrelaskom na oporezivanje dodane vrijednosti od 1. sijenja 1998. Hrvatska se pridruila velikom broju zemalja koje su porez na promet poetkom ezdesetih postupno poele zamjenjivati PDV-om. Gotovo nepoznat u praksi prije etiri desetljea, PDV danas postoji u sedamdesetak zemalja. Hrvatski zakon sadri minimalan skup poreznih osloboenja i kada je uveden, imao je jedinstvenu stopu od 22%, to je u razdoblju od uvoenja, ali i od poetka primjene Zakona, izazvalo brojne polemike. Predlagalo se uvoenje sniene stope za velik broj osnovnih prehrambenih proizvoda te za knjige, lijekove i razliita medicinska pomagala. Vie politikim pritiscima nego ekonomskim razlozima, krajem 1999. godine izmjenama i dopunama Zakona (NN 105/99) ipak je uvedena nulta stopa za sve vrste kruha i mlijeka, knjige i znanstvene asopise (tiskane i objavljene na CD-ROM-u, videokasetama i audiokasetama), udbenike, odreene lijekove i ortopedska pomagala, te za javno prikazivanje filmova. Od 1. sijenja 2006. godine (NN 90/05) uvodi se i sniena stopa od 10%, kojom se oporezuju odreene turistike usluge. Izmjenom Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov.,br. 094/2009) koja je stupila na snagu 1. kolovoza 2009. stopa od 22% poveava se na 23%. PDV ini neto svefazni porez na promet koji se obraunava u svakoj fazi proizvodnoprodajnog ciklusa, ali samo na iznos dodane vrijednosti koja je stvorena u toj fazi, a ne na cjelokupnu vrijednost proizvodnje. Dodana vrijednost moe se definirati kao razlika izmeu vrijednosti prodaje proizvedenih dobara i usluga (outputa) te vrijednosti kupovina inputa (ali ne inputa rada) kojima su ta dobra i usluge proizvedeni. Dakle, dodana vrijednost je vrijednost koju proizvoa dodaje inputima prije nego to ih proda kao nove proizvode i usluge (Rosen, 1999). Oporezivanje dodane vrijednosti provodi se tako da porezna osnovica ne obuhvaa porez obraunan pri nabavi roba i usluga (ulazni porez) nego se porez plaa na vrijednost dodanu u oporezivanoj fazi (izlazni porez). To znai da e porezni obveznik pri obraunavanju svoje porezne obveze odbiti iznos poreza koji mu je prodava zaraunao (porezni input) u cijeni oporezivanog proizvoda ili usluga.

Primjer jednog ciklusa:

______________________________________________________________________3


Nabava 1 Poljoprivrednik Proizvoa hrane Trgovac na veliko Trgovac na malo Krajnji potroa 100,00 150,00 250,00 400,00 600,00

PDV na nabavu 2 1 x 23% 23,00 34,50 57,50 92,00 138,00

Bruto nabava 3 1+2 123,00 184,50 307,50 492,00 738,00

Prodaja 4 150,00 250,00 400,00 600,00

PDV na prodaju 5 4 x 23% 34,50 57,50 92,00 138,00

Bruto prodaja 6 4+5 184,50 307,50 492,00 738,00

Dodana vrijednost 7 4-1 50,00 100,00 150,00 200,00

Obveza PDV-a 23% 8 5-2 11,50 23,00 34,50 46,00

U primjeru svi poduzetnici su obveznici poreza na dodanu vrijednost, dakle pri (mjesenom ili kvartalnom) obraunu i plaanju poreza na dodanu vrijednost od obveze PDV-a na svoju prodaju odbijaju PDV iz svojih nabava. Tako je trgovac na veliko u primjeru nabavio robu za daljnju prodaju za 250,00 kn + 57,50 kn PDV-a , ukupno 307,50 kn. Istu robu prodati e trgovcu na malo, ali za 400,00 kn + 92,00 kn PDV-a, ukupno 492,00 kn. Pri (mjesenom/kvartalnom) obraunu poreza trgovac na veliko od 92,00 kn PDV-a na svoju prodaju odbija 57,50 kn PDV-a od svoje nabave te je duan (u dravni proraun) uplatiti 34,50 kn PDV-a. Krajnji potroa u primjeru plaa 738,00 kn u emu je sadrano 138,00 kn poreza koje on ne moe odbiti. Dakle u konanici PDV se prevaljuje na krajnjeg potroaa. Primjenom metode rauna (fakture) porezni obveznik pri podmirenju svoje porezne obveze odbija porez plaen u prethodnoj fazi. Raun slui kao dokumentacija za odbitak prethodno obraunanog poreza. U nekim sluajevima zaraunani porez u raunu dobavljaa moe biti vei od obraunanog PDV-a poreznog obveznika. Tada e se taj iznos priznati poreznom obvezniku kao akontacija porezne obveze u iduem razdoblju ili e imati pravo na povrat poreza. Na taj nain PDV postaje neutralan za poreznog obveznika, ali ga snosi krajnji potroa - graanin, i to bez mogunosti odbitka pretporeza.

Prema obuhvatu porezne osnovice, postoje tri razliita oblika poreza na dodanu vrijednost:

______________________________________________________________________4


Proizvodni Pri utvrivanju porezne obveze od vrijednosti prodaje oduzima se vrijednost kupnje sirovina i materijala Problem: ne oduzima se troak nabave kapitalnih dobara niti amortizacije ulaganja u kapital dva puta oporezovana (pri kupovini i prodaji)

Dohodovni oblik Pri utvrivanju porezne obveze kod ovog se oblika osim odbitaka sirovina i materijala, od prodajne vrijednosti odbijaju i trokovi amortizacije kupljene kapitalne imovine.

Problem: utvrivanja stopa amortizacije za kapitalna dobra. Potroni oblik Ovaj oblik omoguuje poduzetniku da iz osnovice oporezivanja oduzme cjelokupne iznose, a to su: trokovi sirovina i materijala, trokovi amortizacije, trokovi nabave kapitalnih dobara. Nije potrebno razlikovanje tekue i kapitalne rashode niti stope amortizacije.

Svaki se oblik moe zasnivati na dva naela: Naelo porijekla Roba je oporezovana u zemlji u kojoj je proizvedena (bez obzira je li se troe li se ili izvoze). Dakle, domai proizvodi koji su namijenjeni izvozu optereeni su PDV-om, dok su ona dobra koja se uvoze u zemlju osloboena plaanjaPDV-a. Uvoz osloboen poreza Naelo odredita Oporezivanje prema mjestu potronje Bez obzira na mjesto potronje (neovisno jesu li uvezena ili proizvedena u zemlji) Izvoz izuzet od plaanja PDV-a (potroni oblik) Posljedica razliiti proizvodi koji se izvoze/uvoze optereeni razliitim stopama PDV-a.

______________________________________________________________________5


Iznos poreza moe se izraunati primjenom jedne od tri razliite metode: Kreditna metoda Vrijednost PDV-a plaenog na inpute se oduzima od PDV-a koje se treba platiti na vrijednost prodaje. Poduzetnik u cijeni robe koje prodaje zaruunava PDV. No na cijena inputa koje je kupio dobavlja mu je ve uraunao PDV Metoda oduzimanja Od vrijednosti prodaje oduzima se vrijednost kupovina te primjenjuje PDV Metoda zbrajanja Dodana vrijednost jednaka zbroju nadnica, renti, kamata i neto profita.

Vrsta i tip PDV-a koji se primjenjuje razliit je od zemlje do zemlje. PDV u Hrvatskoj ima ova obiljeja: potronog je tipa, zasniva se na naelu odredita i pri obraunu se primjenjuje kreditna metoda. Potroni oblik PDV-a omoguuje obvezniku da prilikom izraunavanja dodane vrijednosti od vrijednosti prodaje oduzme sve trokove, kako za repromaterijal, tako i za kapitalna ulaganja, tj. za nabavu zgrada i opreme. Na taj se nain doputa oduzimanje cjelokupne vrijednosti kapitalnih izdataka od vrijednosti prodaje, ime je sprijeeno dvostruko oporezivanje kapitala: jednom pri njegovoj kupnji, a drugi put na proizvedena dobra i usluge. Tako je postignuta neutralnost u vezi s primjenom razliitih metoda proizvodnje, pa zamjena rada kapitalom (i obrnuto) ne utjee na ukupne poreze. Oporezivanje dodane vrijednosti prema naelu odredita znai da se PDV plaa ondje gdje se dobro troi. Tako je izvoz dobara osloboen PDV-a, ali se dobra oporezuju u zemlji u kojoj se troe. Na taj nain uvezena i domaa dobra ravnopravno konkuriraju na domaem tritu. Primjenom kreditne metode pri obraunu PDV-a poduzetnik pomou rauna za kupljena i prodana dobra i usluge izravno izraunava svoju poreznu obvezu. On, naime, iznos poreza plaenog u cijeni svojih inputa i prikazanoga na odgovarajuim raunima oduzima od poreza koji je morao iskazati na raunima za prodaju svojih proizvoda. Tako raun postaje osnovni dokaz o postojanju PDV-a i osnova za uinkovitu kontrolu ubiranja poreza. Naime, svakom je obvezniku u interesu da porez u prethodnoj fazi bude ispravno obraunan jer o visini toga

______________________________________________________________________6


iznosa ovisi njegova porezna obveza. Tako je u sustav PDV-a unesena samokontrola pa se smanjuje i mogunost porezne evazije. Oporezivanje je odreeno Zakonom i Pravilnikom1.

PREDMET OPOREZIVANJA Definiranje predmeta oporezivanja jedan je od sutinskih problema u svakom sustavu PDV-a. Prema lancima 2., 3. i 4. Zakona o PDV-u te Pravilniku o PDV-u predmeti oporezivanja mogu se svrstati u slijedee skupine: 1. isporuke svih vrsta dobara (proizvoda, roba, novoizgraenih graevina, opreme i sl.) i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu: a) koje poduzetnik izvri bavei se svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti, b) koje se obavljaju na osnovi zakonskih odredbi ili odluka dravnih tijela, 2. uvoz dobara u tuzemstvo pri emu se pod uvozom razumijeva i unos i prijam i drugi oblici uvoza dobara.

MJESTO OPOREZIVANJA Prema lanku 5. Zakona o PDV-u te Pravilniku o PDV-u porez na dodanu vrijednost plaa se prema mjestu isporuke dobara ili obavljanja usluga, pri emu se tuzemstvo smatra jednim mjestom isporuke dobara, odnosno obavljanja usluga. Mjestom isporuke dobara podrazumijeva se : mjesto gdje se dobro nalazi u trenutku isporuke ako nije otpremljeno. Ako je dobro otpremljeno, tada se smatra da je mjesto isporuke dobra ono mjesto na kojemu se ono nalazilo na poetku otpreme, mjesto postavljanja dobra koje postavlja isporuitelj ili netko u njegovo ime. Mjestom obavljanja usluga podrazumijeva se :

1

Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05); Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (NN 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 119/99, 44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 54/01, 58/03, 198/03, 55/04, 77/04, 153/05).

______________________________________________________________________7


sjedite poduzea koje obavlja usluge ili mjesto gdje se usluge stalno obavljaju. Ako uslugu obavi poslovna jedinica, onda se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto sjedita poslovne jedinice. Ako takvo mjesto ne postoji, tada se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto gdje poduzetnik koji obavlja uslugu ima svoje stalno boravite ili prebivalite. Kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje, neoporezivanje ili stjecanje neopravdanih povlastica, ministar financija moe propisati da se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto gdje se usluga koristi odnosno obavlja.

2.1. POREZNI OBVEZNIK Porezni obveznik PDV-a je poduzetnik, a poduzetnik je pravna ili fizika osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda, te koja je u prethodnoj godini ostvarila oporezive isporuke dobara i usluga u iznosu veem od 85.000 kn. Obveznici poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) sukladno lanku 6. Zakona o PDV-u te Pravilniku o PDV-u jesu: 1. Poduzetnik (fizika ili pravna osoba) koji isporuuje dobra ili obavlja usluge, 2. Uvoznik dobara u tuzemstvo, ukljuujui prijam i druge oblike uvoza dobara, 3. Poduzetnik (izvoznik ) koji na podruju Republike Hrvatske nema sjedite, poslovnu jedinicu, prebivalite ili uobiajeno boravite, a u tuzemstvu obavlja isporuke dobara ili usluga, 4. Izdavatelj rauna ako na raunu za isporuena dobra i obavljene usluge izdvojeno iskae PDV, iako za to nije ovlaten, 5. Domai poduzetnik kojem uslugu obavi poduzetnik sa sjeditem u inozemstvu, 6. Iznimno, tijela dravne vlasti, tijela dravne i lokalne samouprave, politike stranke,sindikati i komore ako obavljaju gospodarsku ili drugu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti dovelo bi do stjecanja neopravdanih povlastica.2 Poduzetnik ija ukupna vrijednost isporuenih dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini je iznosila manje od 85.000,00 kuna nije obveznik PDV-a, nema pravo na iskazivanje PDV-a na izdanim raunima, ne moe odbiti PDV koji mu zaraunavaju ostali2

Ministarstvo financija RH : Hrvatski porezni sustav, Porezna uprava, Zagreb, 2010., str. 28.

______________________________________________________________________8


poduzetnici, te ne podnosi poreznu prijavu. Isto tako on moe do kraja tekue godine zatraiti od Porezne uprave da od 1. sijenja slijedee godine bude obveznik PDV-a, to Porezna uprava utvruje rjeenjem koje obvezuje poduzetnika narednih 5 kalendarskih godina. Poduzetnik ija godinja vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga prelazi svotu bez PDV-a od 85.000,00 kuna treba izvijestiti nadlenu Poreznu upravu prijavom u registar obveznika PDV-a na Obrascu P-PDV do 15.sijenja tekue godine. I za poduzetnike koji su u tijeku godine poslovali samo dio godine, primjerice samo nekoliko mjeseci, za ulazak u sustav PDV-a vrijedi kriterij ostvarenog prometa u visini od 85.000,00 kuna. U praksi se tako i postupalo pa poduzetnici nisu po sili zakona morali ui u sustav PDV-a sve dok nisu preli navedenu granicu prometa, neovisno o tome jesu li u prethodnoj godini poslovali tri, pet, osam ili pak svih dvanaest mjeseci.3

2.2. NASTANAK POREZNE OBVEZE, RAZDOBLJE OPOREZIVANJA I OBRAUNAVANJE POREZA Pri obraunu PDV-a prema izdanim raunima, porezna obveza nastaje istekom razdoblja. Kod

obraunskog razdoblja u kojem je obavljena isporuka dobra ili usluge, i u visini poreza sadranog u obavljenim i zaraunatim isporukama tijekom obraunskog razdoblja u kojemu je naknada primljena odnosno naplaena. Obraunska razdoblja kod PDV-a su : Mjeseno ili tromjeseno obraunsko razdoblje obraunska razdoblja su od prvog do posljednjeg dana u mjesecu. Tako e tromjeseni obveznici PDV-a biti poduzetnici koji su ostvarili vrijednost isporuenih dobara i usluga zajedno s PDV-om u prethodnoj kalendarskoj godini (l. 16. st.3. Zakona o PDV-u), manju od 300.000,00 kuna.4 Svi ostali e utvrivati poreznu obvezu mjeseno. Godinje obraunsko razdoblje od prvog do posljednjeg dana kalendarske godine, odnosno poslovne godine svi obveznici PDV-a duni su podnositi godinju poreznu prijavu. obrauna poreza prema primljenim naknadama, porezna obveza nastaje istekom obraunskog

3 4

Brkani, V. et al. (2010) Raunovodstvo poduzetnika s primjerima knjienja. Zagreb: RRIF Plus, str. 386. Brkani, V. et al. (2010) Raunovodstvo poduzetnika s primjerima knjienja. Zagreb: RRIF Plus, str. 388.

______________________________________________________________________9


Porezna obveza ili pravo na povrat poreza (uplata ili povrat) za obveznike poreza na dohodak utvruje se u obraunskom razdoblju (mjeseno, tromjeseno ili po konanom obraunu) = obraunani PDV prema primljenim (naplaenim) naknadama za izdane raune po isporuenim dobrima i obavljenim uslugama u obraunskom razdoblju iskazani i plaeni pretporez po ulaznim raunima za primljene isporuke dobara i usluga u tom obraunskom razdoblju. Obrasci i rokovi podnoenja prijave u Registar poreznih obveznika i podnoenje porezne prijave prikazani su u Tablici 1.

Naziv obrasca

Podnositelj obrasca

P- PDV 1 prijava u Registar obveznika poreza na dodanu vrijednost

Porezni obveznik

Krajnji rok podnoenja obrasca Prije poetka obavljanja poduzetnike djelatnosti koja podlijee oporezivanju. Najkasnije do 15. sijenja tekue godine poduzetnici koji su u prethodnoj godini obavili oporezive isporuke iznad 85.000 kn ili ako su obavljene oporezive isporuke u razdoblju u kojem su poslovali svedene na godinju razinu vee od 85.000 kn. Do zadnjeg dana u tekuem mjesecu za proteklo obraunsko razdoblje. Za obveznike poreza na dohodak do kraja veljae tekue godine za proteklu kalendarsku godinu. Za obveznike poreza na dobit do kraja travnja tekue godine za proteklu kalendarsku godinu 3 mjeseca od dana prestanka poslovanja.

PDV Prijava poreza na dodanu vrijednost PDV K Prijava konanog obrauna poreza

Porezni obveznik

Porezni obveznik

Tablica 1. Obrasci i rokovi podnoenja PDV-a Izvor: Ministarstvo financija RH: Hrvatski porezni sustav, Porezna uprava, Zagreb 2010., str. 45 U tablici 1. prikazani su tipovi obrasca PDV-a. Obraunani i prijavljeni porez za obraunsko razdoblje porezni obveznik mora platiti u rokovima koji su propisani za podnoenje porezne prijave odnosno konanog obrauna poreza. Osim navedenih obrazaca, podnositi se mogu i obrasci: ZP- PDV Zahtjev za povrat poreza na dodanu vrijednost za strance - nerezidente. PDV- F Evidencija rauna radi povrata poreza na dodanu vrijednost.

______________________________________________________________________10


PDV- P Zahtjev za povrat poreza na dodanu vrijednost.

2.3. POREZNA OSNOVICA Prema l. 8 Zakona o PDV-u te Pravilniku o PDV-u osnovica poreza na dodanu vrijednost je naknada za isporuena dobra ili obavljene usluge. Naknadom se smatra sve ono to primatelj dobara ili usluga treba dati ili platiti za isporuena dobra i obavljene usluge, osim poreza na dodanu vrijednost. U poreznu osnovicu ulazi i sve ono to neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga, treba dati ili platiti poduzetniku za isporuena dobra ili obavljene usluge. U poreznu osnovicu ne ulaze svote koje poduzetnik zarauna, primi ili izda u ime i za raun druge osobe, ne ulaze snienja cijene i popusti to se kupcu odobre u trenutku ispostavljanja rauna. Za izuzimanje usluga i dobara porezna osnovica se utvruje prema trinoj vrijednosti u trenutku isporuke dobara ili usluge. Meutim, kada se radi o uzimanju dobara za reprezentaciju, prema l.8. st. 1.Pravilnika o PDV-u osnovica je 70% trne vrijednosti u visini cijene nabave, odnosno cijene proizvodnje ako se radi o vlastitim proizvodima.5

2.4. POREZNA STOPA Republika Hrvatska primjenjuje tri stope poreza na dodanu 23%,10% i 0% koje definira lanak 10. i 10a Zakona o PDV-u te Pravilnik o PDV-u. 2.4.1. Usluge oporezive stopom PDV-a od 0% Dobra oporeziva stopom PDV-a od 0% plaaju se na: a) sve vrste kruha, b) sve vrste mlijeka (kravlje, ovje, kozje), koje se stavlja u promet pod istim nazivom u tekuem stanju, svjee, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano (osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, okoladnog mlijeka i drugih mlijenih proizvoda), nadomjestke za majino mlijeko,

5

Brkani, V. et al. (2010) Raunovodstvo poduzetnika s primjerima knjienja. Zagreb: RRIF Plus, str. 390.

______________________________________________________________________11


c) knjige strunog, znanstvenog, umjetnikog, kulturnog i obrazovnog sadraja, udbenike za pedagoki odgoj i obrazovanje, za osnovno, srednje i visoko obrazovanje, otisnute na papiru ili na drugim nositeljima teksta ukljuivo i CD-ROM, video kasetu i audio kasetu, d) lijekove odreene Odlukom o utvrivanju Liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, e) proizvode koji se kirurkim putem ugrauju u ljudsko tijelo - implantati (srani zalisci, elektronski stimulatori, umjetni zglobovi, materijal za osteosintezu, stentovi, interauterini uloci i dr.), te ostale medicinske proizvode za nadomjetanje tjelesnog oteenja ili nedostatka iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, osim zubnih nadomjestaka iz lanka 11. stavak 1. toke e. ovog Zakona, f) znanstvene asopise, g) usluge javnog prikazivanja filmova. Porezna stopa od 0% primjenjuje se od 1. studenoga 1999.godine, a nulta stopa PDV-a za usluge organiziranog boravka stranih turista koje su se plaale doznakama iz inozemstva, primjenjivala se do 31. prosinca 2005.godine.6 Primjena nulte stope znai da je porezni obveznik u mogunosti u cijelosti nadoknaditi porez plaen na svoje inpute, te je za to u potpunosti osloboen do plaanja poreza na dodanu vrijednost. Izuzee je porezno oslobaanje kod kojeg ne postoji pravo na odbitak pretporeza, stoga je nulta stopa bolja od poreznog osloboenja. Porezni obveznik na iji se proizvod primjenjuje nulta stopa obvezan je na svoj proizvod obraunati PDV, ali po stopi koja je u ovom sluaju jednaka nuli, i ta nulta porezna stopa zapravo znai izuzee tj. oslobaanje od plaanja PDV-a. Takav porezni obveznik s nultom stopom ulazi u sustav poreza na dodanu vrijednost, ne obraunava PDV na svoju prodaju, moe vratiti cjelokupan iznos na koritene inpute, ima pravo na odbitak pretporeza.

2.4.2. Usluge oporezive stopom PDV-a od 10%

6

Brkani, V. et al. (2010) Raunovodstvo poduzetnika s primjerima knjienja. Zagreb: RRIF Plus, str. 391.

______________________________________________________________________12


PDV se plaa po stopi od 10% na: a) usluge smjetaja ili smjetaja s dorukom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za naprijed navedene usluge, b) novine i asopise otisnute na papiru koji izlaze dnevno i periodino, osim na one koji u cijelosti ili uglavnom sadre oglase ili slue oglaavanju. Novine i asopisi koji uglavnom sadre oglase ili slue oglaavanju smatraju se one novine i asopisi u ijem je sadraju vie od 50% oglasnog sadraja. Komercijalnim ugostiteljskim objektima sukladno l. 60. st. 2. Pravilnika o PDV-u smatraju se i hoteli, turistiki apartmani, kampovi, kamp naselja, kue za odmor, prenoita, hosteli, plovni objekti, odmaralita i apartmani. Preraunata porezna stopa od 10%, sukladno l. 60. st. 6.Pravilnika o PDV-u iznosi 9,0909%.

2.4.3. Usluge oporezive stopom od 23%

PDV se plaa po stopi od 23% na poreznu osnovicu (naknadu za isporuena dobra ili obavljene usluge) prilikom isporuke svih ostalih dobara i usluga. Kada se iz naknade u kojoj je ve sadrani obraunan porez po stopi od 23% mora izraunati svota PDV-a tada se primjenjuje preraunata stopa koja iznosi 18,6992%.

2.4.4. Porezne stope u lanicama Europske unije

______________________________________________________________________13


2.5. POREZNA OSLOBOENJA Prema Zakonu o prezu na dodanu vrijednost porezna osloboenja svrstana su u tri skupine: osloboenja u tuzemstvu, osloboenja pri uvozu i osloboenja pri izvozu.

______________________________________________________________________14


2.5.1. Porezna osloboenja u tuzemstvu (Prema lanku 11. i 11a Zakona o PDV-u te pravilniku o PDV-u) Plaanja PDV-a osloboene su sljedee isporuke od javnog interesa: a) univerzalne potanske usluge i s njima povezane isporuke svih prateih dobara, koje se obavljaju na temelju javnih ovlasti, sukladno propisima na podruju zdravstvene zatite u zdravstvenim ustanovama: domovima zdravlja, hitnoj medicinskoj pomoi, poliklinikama, opim i specijalnim bolnicama i klinikama, usluge zdravstvene njege koje obavljaju zdravstvene ustanove za njegu u kui, tijela s javnim ovlastima ili druge organizacije sline prirode te isporuke dobara povezane s lijeenjem koje obave navedene ustanove, c) usluge i isporuke dobara doktora medicine, doktora stomatologije ili dentalne medicine, medicinskih sestara, primalja, fizioterapeuta, psihologa te usluge biokemijskih laboratorija povezanih s lijeenjem, koje se pruaju u privatnoj praksi, d) isporuke organa, tkiva i stanica, krvi i majinog mlijeka, e) f) usluge to ih obavljaju zubni tehniari u okviru svoje prakse, te zubni nadomjesci koje isporuuju zubni tehniari i stomatolozi, usluge to ih za svoje lanove obavljaju udruenja osoba koje obavljaju djelatnosti osloboene poreza ili za koje nisu porezni obveznici, ako su te usluge namijenjene neposredno za obavljanje njihove djelatnosti, uz uvjet da ta udruenja od svojih lanova za obavljene usluge zahtijevaju samo nadoknadu njihova dijela trokova i da takvo osloboenje ne dovodi do naruavanja trinog natjecanja, g) usluge i isporuke dobara povezane sa socijalnom skrbi, ukljuujui one to ih obavljaju i isporuuju domovi za starije i nemone osobe, ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge organizacije koje se prema propisima Republike Hrvatske smatraju organizacijama socijalnog karaktera, h) usluge i isporuke dobara povezane sa zatitom djece i mladei to ih obavljaju i isporuuju ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge organizacije koje se prema propisima Republike Hrvatske smatraju organizacijama socijalnog karaktera, i) obrazovanje djece i mladei, usluge i isporuke dobara predkolskih, osnovnih, srednjih i visokokolskih ustanova te ustanova uenikog i studentskog standarda, struno obrazovanje ili prekvalifikacija odraslih, ukljuujui s time povezane isporuke dobara i ______________________________________________________________________15

b) usluge bolnike dijagnostike, lijeenja i zdravstvene njege i s njima usko povezane usluge


obavljanje usluga to ih nude tijela s javnim ovlastima kojima je to cilj ili druge organizacije za koje se prema propisima Republike Hrvatske smatra da imaju sline ciljeve, j) nastava koju privatno odravaju nastavnici, a koja obuhvaa obrazovanje u predkolskim, osnovnim, srednjim i visokokolskim ustanovama te ustanovama uenikogi studentskog standarda, k) ustupanje osoblja vjerskih ili duhovnih institucija u svrhe regulirane naprijed nabrojanim tokama b., g., h. i i., a kojima je cilj duhovna dobrobit, l) usluge i s njima usko povezane isporuke dobara koje neprofitne organizacije, iji su ciljevi vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge opekorisne naravi, obavljaju u korist svojih lanova za lanarinu utvrenu u skladu s pravilima tih organizacija, pod uvjetom da to osloboenje nee naruiti trino natjecanje, m) usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara javnih ustanova u kulturi ili drugih organizacija u kulturi koje se takvima smatraju prema propisima Republike Hrvatske, i to: muzeja, galerija, arhiva, knjinica, kazalita, orkestara i drugih glazbenoscenskih te konzervatorskih i restauratorskih ustanova, ustanova za zatitu spomenika kulture, umjetnikih organizacija i samostalnih umjetnika, n) usluge i isporuke dobara usko povezane s njima koje obave organizacije iz lanka 11. stavka 1. toaka b), g), h), i), l) i m) u vezi s priredbama ili dogaanjima organiziranim za prikupljanje sredstava pod uvjetom da se prikupljena sredstva nakon podmirenja trokova vezanih za organizaciju tih priredbi ili dogaanja koriste u dobrotvorne svrhe odnosno svrhe za koje su te organizacije osnovane. Svrha tih priredbi ili dogaanja mora biti odreena unaprijed to moe biti oznaeno na kartama, plakatima ili oglaeno u javnim medijima. Osloboenje se odnosi i na prodaju karata za te priredbe ili dogaanja, o) usluge prijevoza bolesnih ili ozlijeenih osoba u vozilima posebno izraenima za tu svrhu, ako to ine ovlatene osobe, p) pretplata za obavljanje djelatnosti javnog radija i televizije, osim komercijalnih djelatnosti. Plaanja poreza na dodanu vrijednost osloboenje su i slijedee poslovne aktivnosti: a) transakcije u okviru djelatnosti osiguranja i reosiguranja, ukljuujui povezane usluge to ih obavljaju posrednici i zastupnici u osiguranju, b) odobravanje i ugovaranje kredita, te upravljanje kreditom od strane osobe koja ga odobrava,

______________________________________________________________________16


c)

ugovaranje kreditnih garancija i svi drugi poslovi po kreditnim garancijama ili kojemu drugom osiguranju novca te upravljanje kreditnim garancijama, kada to ini osoba koja odobrava kredit,

d) transakcije, ukljuujui posredovanje, u vezi sa tednim i tekuim raunima, plaanjima, transferima, dugovima, ekovima i drugim prenosivim vrijednosnim papirima, osim naplate duga, e) transakcije, ukljuujui posredovanje, u vezi s valutama, novanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaanja, uz iznimku kolekcionarskih predmeta, odnosno kovanica od zlata, srebra ili drugog metala i novanica, koje se u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo plaanja ili kovanica od numizmatikog interesa, f) transakcije, ukljuujui posredovanje, ali ne i upravljanje i uvanje, u vezi s dionicama, udjelima u trgovakim drutvima ili udruenjima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima, uz iznimku dokumenata kojima se utvruje neko pravo nad dobrima te prava ili vrijednosnih papira kojima se utvruju odreena prava na nekretninama, g) usluge upravljanja posebnim investicijskim fondovima koje obavljaju drutva za upravljanje investicijskim fondovima, u skladu s posebnim propisima, h) isporuka potanskih maraka po nominalnoj vrijednosti za potanske usluge u tuzemstvu, dravnih i drugih slinih biljega, i) j) prireivanje lutrijskih igara, igara na sreu u casinima, igara klaenja i igara na sreu na automatima, najam stambenih prostorija,

2.5.2. Porezna osloboenja pri uvozu (Prema lanku 12. Zakona o PDV-u te Pravilniku o PDV-u) Plaanja PDV-a osloboene su: 1. 2. konani uvoz dobara ija bi isporuka od strane poreznog obveznika u svim sluajevima bila osloboena plaanja poreza na podruju Republike Hrvatske, uvoz osobne prtljage te dobara nekomercijalne naravi to ih putnici unose sa sobom iz inozemstva u vrsti, vrijednosti i koliini utvrenima carinskim propisima,

______________________________________________________________________17


3.

uvoz dobara kuanstva to ih pri preseljenju u Republiku Hrvatsku uvoze fizike osobe koje su prethodno u drugoj zemlji boravile neprekidno najmanje dvanaest mjeseci, uz uvjete propisane carinskim propisima,

4.

uvoz dobara to ih osobe koje se preseljavaju u Republiku Hrvatsku radi sklapanja braka uvoze, ukljuujui i darove dobivene prigodom sklapanja braka, uz uvjete propisane carinskim propisima.

5. 6.

uvoz dobara koje su hrvatski i strani dravljani s uobiajenim boravitem u Republici Hrvatskoj naslijedili u inozemstvu, uz uvjete propisane carinskim propisima, uvoz pomagala i instrumenata koje za vlastite potrebe i za potrebe kolovanja unose uenici i studenti koji u Republiku Hrvatsku dolaze zbog kolovanja, uz uvjete propisane carinskim propisima,

7. 8.

uvoz poiljaka vrijednosti do 160,00 kuna poslanih iz inozemstva, uz uvjete propisane carinskim propisima, uvoz dobara poduzetnike imovine koju radi nastavka obustavljene poduzetnike djeatnosti, zbog preseljenja u Republiku Hrvatsku, uvoze fizike osobe koje su u zemlji prethodnog boravka obavljale takvu djelatnost najmanje dvanaest mjeseci, uz uvjete propisane carinskim propisima,

9.

uvoz plodova poljodjelstva, ratarstva, stoarstva, umarstva, ribogojstva i pelarstva dobivenih na posjedima koje dravljani Republike Hrvatske, koji ive u pograninom podruju, posjeduju u pograninom podruju susjedne drave, sjemena, umjetnih gnojiva i proizvoda za obraivanje zemlje i uroda s tih posjeda, te uvoz priploda i drugih proizvoda koje dobiju od stoke koju dre na tim posjedima zbog poljodjelskih radova, ispae ili imovanja, uz uvjete propisane carinskim propisima,

10. uvoz terapeutskih supstanci ljudskog podrijetla i reagensa za odreivanje krvne grupe i tipizaciju tkiva koji se upotrebljavaju za nekomercijalne svrhe, uzoraka referentnih tvari za kontrolu medicinskih proizvoda, ukljuujui laboratorijske ivotinje posebno uzgojene za potrebe znanstvenih istraivanja, lijekove i medicinske proizvode namijenjene za odobrena klinika, laboratorijska i farmakoloko-toksikoloka ispitivanja, te uvoz farmaceutskih proizvoda humane i veterinarske medicine za ljudsku i ivotinjsku uporabu na portskim priredbama, uz uvjete propisane carinskim propisima, 11. uvoz dobara posebno izraenih i prilagoenih za osobnu uporabu, obrazovanje, kulturnu, socijalnu, profesionalnu i drugu rehabilitaciju slijepih, slabovidnih, gluhih, dijaliziranih, te mentalno ili fiziki hendikepiranih osoba, kada ih uvoze ustanove ili organizacije

______________________________________________________________________18


registrirane za pruanje pomoi i rehabilitaciju takvih osoba, a dobivena su bez plaanja naknade, uz uvjete propisane carinskim propisima, 12. uvoz besplatno dobivenih dobara za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, kao to su hrana, lijekovi, odjea, obua, posteljina, higijenske potreptine i slino, koja radi besplatne podjele ugroenim osobama uvoze dravne i druge registrirane humanitarne i dobrotvorne organizacije i ustanove. Plaanja poreza osloboen je uvoz dobara za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba koja rtvama katastrofa besplatno dijele dravne i druge registrirane humanitarne i dobrotvorne organizacije i ustanove. Plaanja poreza osloboen je i uvoz opreme koja se besplatno iz inozemstva alje navedenim organizacijama i ustanovama u svrhu zadovoljavanja njihovih operativnih potreba i ostvarivanja njihovih humanitarnih ciljeva. Osloboenje se ostvaruje uz uvjete propisane carinskim propisima. 13. uvoz odlikovanja i priznanja dobivenih u okviru meunarodnih dogaaja, te darova primljenih u okviru meunarodnih odnosa, kao i dobara, na temelju uzajamnosti, koja koriste efovi drava ili njihovi predstavnici pri slubenim posjetima Republici Hrvatskoj, uz uvjete propisane carinskim propisima. 14. uvoz uzoraka dobara neznatne vrijednosti koji slue za naruivanje istovrsnih dobara i koji su neupotrebljivi za bilo koje druge svrhe, uz uvjete propisane carinskim propisima, 15. uvoz tiskanog i promidbenog materijala koji alju osobe sa sjeditem izvan Republike Hrvatske, uz uvjete propisane carinskim propisima, 16. uvoz dobara to se koriste ili troe na sajmovima, izlobama i slinim priredbama, uz uvjete propisane carinskim propisima, 17. uvoz dobara namijenjenih ispitivanju, analiziranju i testiranju i koja se nakon takva koritenja u cijelosti unite, uz uvjete propisane carinskim propisima, 18. uvoz igova, robnih marki, patenata, modela, nacrta i pratee dokumentacije, te obrazaca za priznavanje izuma, patenata, inovacija i slino, koji se dostavljaju nadlenim tijelima za zatitu autorskih prava ili industrijskog i komercijalnog vlasnitva, uz uvjete propisane carinskim propisima, 19. uvoz turistikog informativnog materijala koji se dijeli besplatno i iji je cilj predstaviti stranu turistiku ponudu, uz uvjete propisane carinskim propisima, 20. uvoz dokumenata, isprava, obrazaca i nositelja podataka 21. uvoz pomonog materijala za zatitu dobara i za skrb o ivim ivotinjama tijekom transporta, uz uvjete propisane carinskim propisima, 22. uvoz goriva i maziva sadranog u tvorniki ugraenim spremnicima cestovnih motornih vozila i specijalnim kontejnerima, uz uvjete propisane carinskim propisima, ______________________________________________________________________19


23. uvoz kovega s umrlim osobama, urni s pepelom umrlih osoba, cvijea, vijenaca i drugih uobiajenih ukrasnih pogrebnih predmeta, te dobara namijenjenih gradnji, odravanju ili ukraavanju groblja i spomenika rtvama rata na podruju Republike Hrvatske, uz uvjete propisane carinskim propisima, 24. uvoz dobara sadranih u poiljkama koje fizike osobe iz inozemstva besplatno alju fizikim osobama u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da te poiljke nisu komercijalne naravi i da odgovaraju propisanoj vrsti, koliini i vrijednosti, uz uvjete propisane carinskim propisima, 25. ponovni uvoz dobara od osobe koja ih je izvezla, u stanju u kojem su bila izvezena, ako su ta dobra osloboena plaanja carine, 26. uvoz dobara na temelju diplomatskih i konzularnih sporazuma ako su osloboena plaanja carine, 27. uvoz dobara od meunarodnih organizacija koje kao takve priznaje Republika Hrvatska ili od strane lanova takvih organizacija, u skladu s ogranienjima i uvjetima propisanima meunarodnim sporazumima o osnivanju takvih organizacija ili sporazumima o njihovu sjeditu, 28. uvoz dobara od strane oruanih snaga drugih drava lanica NATO saveza za potrebe tih snaga ili civilnog osoblja koje ih prati, kao i za opskrbu njihovih menza ili kantina, ako te snage sudjeluju u zajednikim vojnim akcijama, 29. uvoz nepreraenog ili preraenog ulova u luke, ali jo neisporuenog, od strane ribarskih poduzea koja se bave morskim ribolovom, 30. uvoz zlata Hrvatske narodne banke, 31. usluge koje se odnose na uvoz dobara, ako je vrijednost takvih usluga ukljuena u poreznu osnovicu, 32. privremeni uvoz dobara koji je prema meunarodnoj konvenciji o privremenom uvozu i carinskim propisima osloboen od plaanja carine, 33. usluge koje se neposredno odnose na uvoz dobara za koje je Carinska uprava odobrila privremeno koritenje u tuzemstvu. To se ne odnosi na usluge u vezi s prijevoznim sredstvima, paletama i kontejnerima, 34. dobra u provozu kroz carinsko podruje Republike Hrvatske, ukljuujui prijevozne i sve druge otpremne usluge.

______________________________________________________________________20


2.5.3. Porezna osloboenja pri izvozu (Prema lanku 13. Zakona o PDV-u te Pravilniku o PDV-u) Plaanja PDV-a osloboene su: 1. izvozne isporuke dobara i oplemenjenih dobara, ukljuujui prijevozne i sve druge otpremne usluge, 2. Isporuke dobara u slobodnu zonu, slobodna i carinska skladita te isporuke dobara unutar slobodne zone, slobodnih i carinskih skladita, 3. isporuke dobara ovlatenim tijelima koja ih izvoze izvan Republike Hrvatske, u okviru njihovih humanitarnih, dobrotvornih ili obrazovnih djelatnosti izvan Republike Hrvatske, 4. isporuke dobara, osim naftnih derivata, koja putnici u okviru putnikog prometa sami otpreme ili prevezu iz Republike Hrvatske ili to netko obavi u njihovo ime. Osloboenje se primjenjuje iskljuivo uz sljedee uvjete: a) putnik nema prebivalite ni uobiajeno boravite na podruju Republike Hrvatske, to dokazuje putovnicom ili osobnom iskaznicom, b) ukupna vrijednost isporuke, ukljuujui PDV, vea je od 740,00 kuna, c) dobra su prevezena izvan Republike Hrvatske prije isteka roka od tri mjeseca, te kojeg su dobra iznesena iz Republike Hrvatske. d) postoji dokaz o izvozu, raun i obrazac PDV-P potvren od carinarnice na podruja s

VOENJE KNJIGOVODSTVA I UVANJE DOKUMENTACIJEPorezni obveznik mora u svome knjigovodstvu osigurati sve podatke potrebne za tono, pravilno i pravodobno obraunavanje i plaanje poreza na dodanu vrijednost. Temelj za knjigovodstveno evidentiranje porezno znaajnih dogaaja, promjena i injenica su odgovarajue isprave kao to su obrauni izvrenih i primljenih isporuka, izdani i primljeni rauni, isprave o uvozu i izvozu (carinske deklaracije), isprave o plaanjima i naplati kao i sve druge isprave bitne za obraun i plaanje poreza i koritenje prava na odbitak pretporeza. Knjigovodstvo poduzetnika i knjige izdanihi primljenih rauna moraju se voditi prema naelima

______________________________________________________________________21


tonosti, urednosti i pravodobnosti prema Zakonu o raunovodstvu i drugim propisima koji ureuju voenje knjigapoduzetnika. Prema lanku 23. Zakona o PDV-u i Pravilniku o PDV-u porezni obveznik koji plaa porez prema izdanim raunima mora u svome knjigovodstvu osigurati sve podatke potrebne za utvrivanje i plaanje PDV-a, a osobito: o ukupnom iznosu naknade za isporuke dobara i usluga s porezom, iznosu naknade za isporuke dobara i obavljene usluge koje ne podlijeu oporezivanju, iznosu naknade za isporuke dobara i usluge koje su osloboene poreza, iznosu naknade za isporuke dobara i usluga koje se oporezuju po stopi od 0% , 10% ,i 23% bez obzira kome su obavljene, o obraunanom porezu po izdanim raunima za isporuena dobra i obavljene usluge, koji mora biti razvrstan po propisanim poreznim stopama o ukupnom iznosu vrijednosti za primljena dobra i usluge bez poreza, o ukupnom iznosu naknada s porezom te iznosu naknada za primljena dobra razvrstanim po poreznim stopama, o obraunanom porezu po raunima za primljena dobra i koritene usluge (pretporezu) razvrstanom po poreznim stopama, o obvezi poreza za uplatu i uplati poreza, o potraivanju za povrat pretporeza i njegovoj uplati.

IZDAVANJE RAUNA Porezni obveznik mora ispostaviti raun za isporuena dobra ili obavljene usluge te na raunu posebno iskazati porez na dodanu vrijednost. Ako se isporuuju dobra ili obavljaju usluge koje su osloboene od plaanja poreza na dodanu vrijednost na raunu treba navesti da porez nadodanu vrijednost nije zaraunan. Raun mora sadravati najmanje sljedee podatke: 1. 2. 3. mjesto izdavanja, broj i nadnevak, ime, adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika koji je isporuio dobra ili obavio usluge, ime, adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika komu su isporuena dobra ili obavljene usluge,

______________________________________________________________________22


4. 5. 6. 7. 8.

koliinu i uobiajeni trgovaki naziv isporuenih dobara, te vrstu i koliinu obavljenih usluga, nadnevak isporuke ili obavljenih usluga, iznos naknade isporuenih dobara ili obavljenih usluga razvrstane po poreznoj stopi, iznos poreza razvrstan po poreznoj stopi, zbrojni iznos naknade i poreza.

Vrste rauna: R-1 ispostavlja ga obveznik poreza na dobit koji PDV plaa prema izdanim raunima R-2 ispostavlja ga obveznik poreza na dohodak koji PDV plaa prema primljenim (naplaenim) naknadama

UVANJE DOKUMENTACIJE Prema l. 24. Zakona o PDV-u porezni obveznici moraju izdane i primljene raune, dokumente o ispravcima rauna, dokaze o izvozu odnosno uvozu, dokumente na osnovi kojih su koritena osloboenja od plaanja poreza, obraune poreza kao i svu drugu dokumentaciju bitnu za utvrivanje i plaanje poreza uvati najmanje pet godina od proteka godine na koju se odnose. Iznimno dokumentacija koja se odnosi na oporezivanje nekretnina po ovome Zakonu mora se uvati najmanje deset godina od proteka godine na koju se odnosi. Radi osiguravanja podataka o izdanim i primljenim raunima i porezu sadranom u tim raunima, porezni obveznik mora voditi posebne evidencije : knjiga izdanih ( izlaznih) rauna (I- RA) za isporuke dobara i usluga knjiga izdanih ( izlaznih) rauna (I- RA) za primljene predujmove knjiga primljenih (ulaznih) rauna (U-RA) za primljena dobra i usluge knjiga primljenih (ulaznih) rauna (U-RA) za dane predujmove posebne evidencije za uvezena dobra - radi osiguravanja podataka o pretporezuplaenom pri uvozu posebne evidencije za plaeni PDV na usluge inozemnih poduzetnika

______________________________________________________________________23


Knjige izdanih i primljenih rauna zakljuuju se za svaku kalendarsku godinu odnosno i pri prestanku poslovanja. Ukoliko porezni obveznik u svome knjigovodstvu osigurava sve podatke potrebne za utvrivanje porezne osnovice odnosno poreza kao i pretporeza, nije obvezan posebno voditi knjige i evidencije.

ZAKLJUAKHrvatska je u osnovi preuzela sustav PDV-a koji prevladava u zemljama EU (potroni oblik, naelo odredita i kreditnu metodu). Na taj se nain hrvatski sustav uklapa u europski. Porez na dodanu vrijednost je indirektni porez, to znai da se ne prikuplja direktno od lica koje je porezni obveznik, ve od lica koja se smatraju krajnjim potroaima. PDV-om se oporezuje samo dodana vrijednost na nain da porezna osnovica ne obuhvaa porez obraunat pri nabavi roba i usluga (ulazni promet) nego se porez plaa na vrijednost dodanu u oporezivoj fazi (izlazni promet).

______________________________________________________________________24


Hrvatski zakon o PDV-u temeljen je na potronom obliku, kreditnoj metodi ubiranja, naelu odredita, vrlo irokom opsegu oporezivih transakcija, naelu jednostopnog sustava oporezivanja i naelu ograniene primjene posebnih postupaka oporezivanja. Najvaniji je preventivni instrument u borbi protiv sive ekonomije. Nastao je u skladu sa propisima este smjernice i njemakih poreznih strunjaka. Obveznici PDV-a su oni poduzetnici koji ispunjavaju odreene uvjete prema odredbama Zakona o PDV-u, a na poreznu osnovicu im se oporezuje stopa od 0%, 10% ili 23%.

LITERATURAKnjige: 1. R. Kali, A.Kajtaz, I. Doji: Porez na dodanu vrijednost, TBF - Poslovno savjetovanje d.o.o., Zagreb, 2011. 2. Markovi, Branimir: Obraun PDV-a u Republici Hrvatskoj // Financijska teorija i praksa. Osijek: Ekonomski fakultet u Osijeku, 2006.; str. 209-241 3. Brkani, V.: Raunovodstvo poduzetnika s primjerima knjienja, RRIF Plus, Zagreb, 2010. ______________________________________________________________________25


Internet: 1. http://www.mfin.hr 2. http://www.nn.hr 3. http://www.porezna-uprava.hr

______________________________________________________________________26

Documents

Pristupni Rad PDV