Vlada Republike Hrvatske

Pregovarako stajalite Republike Hrvatske za Meuvladinu konferenciju o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji

za poglavlje 11. "Poljoprivreda i ruralni razvitak"

Zagreb, 4. rujna 2008.

1

MEUVLADINA KONFERENCIJA O PRISTUPANJU REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI

PREGOVARAKO STAJALITE REPUBLIKE HRVATSKE

POGLAVLJE 11 POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAK

I. SAETAK PREGOVARAKOG STAJALITA

Republika Hrvatska prihvaa pravnu steevinu Europske unije (EU) obuhvaenu poglavljem 11. "Poljoprivreda i ruralni razvitak" kakva je na snazi 1. rujna 2008.

godine, te je spremna ostvariti njezinu punu provedbu do pristupanja EU s izuzetkom

slijedeeg:

- Hrvatska trai izuzee od primjene lanka 90. stavka 1. Uredbe Vijea (EZ) br. 479/2008 u pogledu zabrane sadnje vinograda u razdoblju do 31. prosinca 2015.

godine, a tijekom kojeg bi imala pravo na sadnju novih vinograda za

proizvodnju kvalitetnih vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom u iznosu

od 10% ukupne povrine pod vinogradima 2007. godine;

- Hrvatska trai da se kao kriterij za priznavanje statusa tvrtke za rafinaciju sirovog eera (kako je utvreno Dodatkom III. Dijelom II. tokom 13. Uredbe Vijea (EZ) br. 1234/2007), u sluaju Hrvatske ne primjenjuje razdoblje iz druge alineje toke 13., ve da se uzme u obzir prosjeno ostvarena rafinacija u razdoblju od 2005. do 2007. godine;

- Iznimno od odredbi lanka 66. stavka 2. Uredbe Vijea (EZ) br. 1234/2007, Hrvatska trai da se jedinstvena nacionalna kvota za mlijeko ne rasporeuje individualnim proizvoaima do 31. prosinca 2015. godine;

- Hrvatska trai izuzee od primjene odredbi Priloga I. Direktive Vijea 2001/113/EZ u odnosu na proizvode koji se u Hrvatskoj proizvode i stavljaju na

trite pod nazivom Domaa marmelada i Ekstra domaa marmelada te se po sastavu razlikuju od proizvoda navedenih u Prilogu I. Direktive. Navedeni

proizvodi bi se stavljali na trite Republike Hrvatske i trita treih zemalja.;

- Hrvatska trai prijelazno razdoblje od 7 godina od dana pristupanja EU za primjenu odredbi Priloga II. toke 1. i 5. Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijea u odnosu na proizvode koji se u Hrvatskoj proizvode i stavljaju na trite pod nazivom Domai brandy i Domai rum, a po sastavu se razlikuju od proizvoda navedenih u tokama 1. i 5. Priloga II. Uredbe. Navedeni proizvodi bi se stavljali na trite Republike Hrvatske i trita treih zemalja;

- Hrvatska trai prijelazno razdoblje za primjenu odredbi lanka 12., stavka 1. toke (i) Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 u trajanju 5 godina od dana

2

pristupanja EU odnosno trai mogunost da u navedenom razdoblju koristi netretirano sjeme i sadni materijal proizveden u sustavu konvencionalne

poljoprivrede za potrebe ekoloke proizvodnje;

- Hrvatska trai mogunost koritenja prijelaznih mjera u pogledu pruanja potpora samoopskrbnim poljoprivrednim gospodarstvima u restrukturiranju, kao

i u pogledu potpora za uspostavu proizvoakih organizacija kao to je predvieno lankom 20. tokom (d) Uredbe Vijea (EZ) br. 1698/2005 za nove drave lanice EU koje su pristupile 1. svibnja 2004., odnosno 1. sijenja 2007. godine. U tom pogledu, Hrvatska trai da se na nju ne primjenjuju rokovi odreeni lankom 34. stavkom 4. i lankom 35. stavkom 3. Uredbe, odnosno trai njihovo produljenje do 31. prosinca 2015. godine.

Hrvatska ima sljedee pregovarake zahtjeve u ovom poglavlju:

- Hrvatska trai da se pri izraunu financijske omotnice za izravna plaanja koristi referentno razdoblje 2005. 2007. u biljnoj proizvodnji te godina 2007. u stoarskoj proizvodnji;

- Hrvatska trai da se pri izraunu financijske omotnice za izravna plaanja u referentne povrine ukljue minirane i minsko sumnjive povrine;

- Hrvatska trai da se pri izraunu financijske omotnice za izravna plaanja ukljui koriteno poljoprivredno zemljite koje nije moglo biti registrirano u podacima Dravnog zavoda za statistiku;

- Hrvatska trai da u sluaju moebitnog utvrivanja prijelaznog razdoblja od strane EU, u smislu postupnog porasta udjela financiranja izravnih plaanja nacionalne omotnice sredstvima EU do punog iznosa, najmanje 80% iznosa

godinjih izravnih plaanja bude financirano sredstvima EU u 2011. godini, te godinje poveanje udjela sredstava EU za izravna plaanja od 10%;

- Hrvatska trai mogunost primjene modificiranog SAPS modela (eng. Single Area Payment Scheeme) tijekom prijelaznog razdoblja od tri godine nakon

pristupanja EU na nain: - da se omogui plaanje razliitih iznosa izravnih plaanja po jedinici

povrine za livade i panjake u odnosu na ostale vrste koritenja poljoprivrednog zemljita (oranice, vonjaci, vinogradi, maslinici), pri emu bi ukupne isplate ostale unutar raspoloive godinje financijske omotnice;

- da se jedinini iznosi izravnih plaanja po povrini utvruju dijeljenjem unaprijed utvrene financijske omotnice s brojem prijavljenih hektara u godini podnoenja zahtjeva.

- Hrvatska trai da joj se u sluaju moebitnog utvrivanja prijelaznog razdoblja od strane EU, u smislu postupnog porasta udjela financiranja izravnih plaanja nacionalne omotnice sredstvima EU do punog iznosa, odobri primjena dodatnih

nacionalnih izravnih plaanja do punog iznosa potpore od prve godine lanstva;

3

- Hrvatska trai pravo na primjenu dodatne izravne potpore iz nacionalnog prorauna (eng. state aid) za pojedine sektore gdje se oekuje da e pristupanjem EU, zbog prijelaza na izravna plaanja odvojena od proizvodnje, doi do pada razine potpore u odnosu na sadanju, podrazumijevajui postupno smanjivanje i ukidanje ove dodatne nacionalne izravne potpore;

- Hrvatska trai godinju proizvodnu kvotu za eer u visini 217.429 tisua tona, koja bi na odgovarajui nain bila ugraena u Dodatak VI. Uredbe Vijea (EZ) br. 1234/2007;

- Hrvatska trai da joj se tijekom prijelaznog razdoblja od tri godine od dana pristupanja EU odredi nacionalna kvota za uvoz sirovog eera za rafinaciju u koliini od 80.624 tone godinje, od ega 40.000 tona uz plaanje carine od 0% i 40.624 tone uz plaanje carine od 12,8 /t, to bi na odgovarajui nain bilo ugraeno u Uredbu Vijea (EZ) br. 1234/2007;

- Hrvatska trai nacionalnu proizvodnu kvotu za mlijeko u visini 901,6 tisua tona to bi na odgovarajui nain bilo uvrteno u Dodatak IX. Uredbe Vijea (EZ) br. 1234/2007. U navedenu koliinu je ukljueno 82 tisue tona kao kvota za restrukturiranje u sektoru mljekarstva koja bi bila na raspolaganju Hrvatskoj

nakon proizvodne godine 2012./2013.;

- Hrvatska trai uvrtavanje na Listu tradicionalnih izraza iz Priloga II. Uredbe Komisije (EZ) br. 753/2002 sljedeih hrvatskih tradicionalnih izraza: Proek, Opolo, Plavac, Mlado vino portugizac, Bermet, Dinga. Hrvatska zadrava pravo uvrtavanja novih tradicionalnih izraza na Listu tradicionalnih izraza iz Priloga III. Uredbe Komisije (EZ) br. 753/2002;

- Hrvatska trai prihvaanje zemljopisnih oznaka vina iz Liste zemljopisnih oznaka (NN 6/04), donesene temeljem Zakona o vinu (NN 96/03);

- Hrvatska trai prihvaanje Liste jakih alkoholnih i aromatiziranih pia podrijetlom iz Hrvatske, odnosno uvrtavanje u Prilog III. Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijea sljedeih jakih alkoholnih pia: loza, travarica, pelinkovac, stara ljivovica, slavonska ljivovica, zadarski maraschino;

- Hrvatska trai uvrtavanje u Prilog I. Direktive Vijea 2001/113/EZ proizvoda koji se u Hrvatskoj proizvodi pod nazivom Pekmez;

- Hrvatska trai trai da se 2009. godina koristi kao referentno razdoblje za utvrivanje povrina maslinika koje ulaze u sustav potpora;

- Hrvatska trai da za provedbu mjera iz osovine IV. (LEADER pristup) obvezni minimum tijekom programskog razdoblja do 2013. godine bude 1,0 % sredstava

iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a vezano uz odredbe

lanka 17. stavka 2. Uredbe Vijea (EZ) br. 1698/2005;

- Hrvatska trai mogunost koritenja iznosa od 75% dozvoljene potpore za modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava (kako je odreeno lankom 26.

4

stavkom 2. odnosno Prilogom Uredbe Vijea (EZ) br. 1698/2005) u razdoblju od 4 godine od dana pristupanja EU, a u svrhu primjene odredbi Direktive

Vijea 91/676/EEZ (Nitratna direktiva);

- Hrvatska trai mogunost ukljuivanja nekoritenog poljoprivrednog zemljita privedenog funkciji u povrine koje ispunjavanju uvjete za potporu, i to 3 godine nakon pristupanja EU, bez utjecaja na poveanje financijske omotnice;

- Hrvatska trai da joj se u prijelaznom razdoblju od 3 godine od dana pristupanja EU dozvoli primjena potpora koje su bile na snazi prije pristupanja, a koje eli zadrati u statusu postojeih dravnih potpora (eng. existing aid) u smislu lanka 88. (1) Ugovora o EZ, uz obvezu da u roku od najkasnije etiri mjeseca od datuma pristupanja dostavi Europskoj komisiji popis postojeih dravnih potpora;

- Hrvatska trai danom pristupanja EU pravo na primjenu svih odredbi pravne steevine EU koje se tiu koritenja izvoznih subvencija i posebnih zatitnih mjera, kao i drugih trgovinskih mjera koje stoje na raspolaganju dravama lanicama EU;

- Hrvatska trai danom pristupanja EU pravo primjene zatitnih mjera u sluaju ozbiljnijih poremeaja na tritu koji bi mogli nastupiti zbog poveanog unosa proizvoda iz drugih drava lanica nakon pristupanja EU, na nain kako je to rijeeno za nove drave lanice u prolom krugu proirenja;

- Hrvatska trai da joj se u prijelaznom razdoblju odobri uporaba zatienih naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Hrvatska takoer trai da joj se odobri prijelazno razdoblje za podnoenje zahtjeva za registraciju u trajanju od jedne godine od datuma pristupanja EU, a sukladno lanku 5. stavku 6. Uredbe Vijea (EZ) br. 510/2006.

Za potrebe priprema za lanstvo, Hrvatska u ovoj fazi smatra rujan 2009. godine ciljnim razdobljem dovretka pregovora o pristupanju EU.

5

II. ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR

ZNAENJE POLJOPRIVREDE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Makroekonomski pokazatelji i znaenje poljoprivrede u hrvatskom gospodarstvu

U prijeratnom razdoblju Hrvatska je imala dobro razvijenu, iako djelomice zastarjelu

industriju. Osim toga, raspolagala je snanim turistikim sektorom i jakom poljoprivredom koja je, u pravilu, pokrivala potranju na domaem tritu. Uslijed ratnih razaranja i prijelaza na trino gospodarstvo poetkom 90-ih, ova tri stupa hrvatskog gospodarstva pretrpjela su znaajne gubitke, pri emu su posebno negativne uinke na ruralni prostor prouzroili ratna stradanja u poljoprivrednom sektoru. Zadnjih deset godina gospodarsku situaciju obiljeava gospodarski rast uz stabilnost osnovnih makroekonomskih indikatora. Prosjeni godinji rast BDP-a iznosi oko 4%. Prosjena inflacija na godinjoj razini je 2,9%, meutim, inflatorna kretanja krajem 2007. godine su pojaana to je preneseno i u 2008. godinu te inflacija iznosi 6,4% (svibanj 2008.). Gospodarski rast potaknuo je i tendenciju rasta zaposlenosti.

U ukupnom nacionalnom gospodarstvu i razvitku Republike Hrvatske, poljoprivreda

ima vanu ulogu. Iako apsolutne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje (u to su

ukljueni lov, umarstvo i ribarstvo) biljee rast (sa 11,2 milijarde kuna1 u 2000. godini na 14,5 milijardi kuna u 2007. godini poveanje od 29%), udio u ukupnom BDP pada (sa 7,4% u 2000. godini na 6,2% u 2006.godini), a podaci za 2007. godinu

pokazuju da je taj udio pao na 6%.

Broj zaposlenih osoba u poljoprivredi, ribarstvu, umarstvu i prehrambenoj industriji

u 2007. godini iznosi oko 120 tisua2, odnosno 8,1% od ukupnog broja zaposlenih i takoer pokazuje tendenciju pada u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (27% u odnosu na 2000. godinu), dok je u prehrambenoj industriji istodobno zabiljeen pad od samo 2%. Broj zaposlenih osoba na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima

ne registrira se u statistici. Zadnji Popis poljoprivrede iz 2003. godine koji je proveo

Dravni zavod za statistiku (DZS) registrirao je ak 448.532 obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Od toga je znaajan broj mjeovitih poljoprivrednih gospodarstava kojima je poljoprivreda samo jedan od izvora dohotka. Podaci iz administrativnog

Upisnika poljoprivrednih gospodarstava, to ga vodi Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, pokazuju da je poetkom 2008. godine evidentirano 177.003 gospodarstva od ega su 172.096 obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Procjenjuje se da je u tim gospodarstvima poljoprivredna djelatnost vaan izvor dohotka. U industriji hrane, pia i duhana zaposleno je oko 45 tisua djelatnika (17% od ukupno zaposlenih u preraivakoj industriji). Prosjena mjesena neto plaa isplaena 2007. godine u poljoprivredi, lovu i umarstvu manja je za 14% u odnosu na prosjenu hrvatsku neto plau.

1 Srednji teaj na dan 1. rujna 2008.: 1 EUR = 7,158676 kuna 2 Ovaj statistiki podatak o 120.000 zaposlenih ukljuuje zaposlene u pravnim osobama i obrtu u djelatnostima poljoprivrede, umarstva, ribarstva te obuhvaa aktivne osiguranike mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika.

6

Hrvatska je neto uvoznik hrane. U 2007. godini uvoz poljoprivrednih i prehrambenih

proizvoda iznosio je 1,6 milijardi EUR. Izvozom poljoprivrednih i prehrambenih

proizvoda ostvareno je 981 milijun EUR, ime je manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni iznosio 617 milijuna EUR (pojedinano najvei deficit ikada ostvaren od poetka 1990-tih). Pokrivenost uvoza izvozom u 2007. godini iznosila je 61,4%, a u prvih pet mjeseci 2008. godine tek 50,6%. Istodobno, pokrivenost uvoza izvozom u

razmjeni s EU-27 bitno je manja i iznosila je 34,6% u 2007. godini, odnosno 33,5% u

prvih 5 mjeseci 2008.

Poljoprivredni proraun

Poljoprivredni proraun ve niz godina ima trend rasta. Liberalizacija hrvatskog trita poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zahtijevala je poveani proraun kojim bi se utjecalo na ublaavanje negativnih uinaka oekivanog pogoranja robne razmjene u poljoprivredi te osiguralo vrijeme za prilagodbu domaih proizvoaa novonastalim uvjetima i podiglo razinu domae konkurentnosti.

Tablica 1: Udio poljoprivrednog prorauna u ukupnom dravnom proraunu

Godina Ukupno dravni proraun (kn)

Ministarstvo poljoprivrede,

ribarstva i ruralnog razvoja

(kn)

Visina potpora

u poljoprivredi

(kn)

2005. 101.203.902.660 2.621.632.180 2.068.533.422

2006. 110.100.197.618 2.892.367.126 2.375.695.782

2007. 121.766.811.240 4.057.301.221 3.033.094.470

2008. 127.028.582.715 4.546.098.538 3.827.099.279

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

Najvei dio izdvajanja iz dravnog prorauna za poljoprivredu odnosi se na subvencije poljoprivredi koje su u 2008. godini dosegle gotovo 4 milijarde kuna (3,

827 milijardi kn), to iznosi neto vie od 84% prorauna Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Ovom poveanju udjela potpora za poljoprivredu i ruralni razvitak u ukupnom proraunu resornog ministarstva pridonosi injenica da je iz njegovog djelokruga u 2008. godini izuzeto umarstvo i vodno gospodarstvo. U strukturi potpora prevladavaju proizvodna izravna plaanja s prosjenim udjelom od 81,6% u razdoblju od 2005. do 2007. godine. Struktura potpore poljoprivredi u

Hrvatskoj je opisana u poglavlju II.A.

Poljoprivredna povrina i neobraeno zemljite

Statistiki ljetopisi zadnjih nekoliko godina pokazuju bitna odstupanja u podacima o poljoprivrednoj povrini, pri emu je registrirano smanjenje poljoprivrednih povrina. Sve do 2005. godine koriteni su podaci o raspoloivoj poljoprivrednoj povrini koji su esto interpretirani kao podaci o koritenoj poljoprivrednoj povrini. Navedeni podaci temeljili su se na podacima o katarskim povrinama koje vodi Dravna geodetska uprava. Zadnji podatak DZS po staroj metodologiji pokazuje da je ukupna

poljoprivredna povrina u Hrvatskoj koncem 2004. bila 2.695 tisua ha. Nakon promjene metodologije statistikih istraivanja i revizije u sklopu usklaivanja s metodologijom EUROSTAT-a, dolazi do smanjenja poljoprivrednog zemljita za oko

7

1 milijun ha. Metodologija statistikih istraivanja DZS-a u biljnoj proizvodnji od 2005. godine se ne temelji na procjenama procjenitelja kao u prethodnom razdoblju,

ve na istraivanjima na bazi uzorka iz Popisa poljoprivrede 2003. Novi statistiki podaci za razdoblje prije 2005. koje je DZS dostavio EUROSTAT-u, preraunati su na nain da su iz povrina oranica i vrtova izdvojene neobraene oranice i vrtovi, a iz povrina livada i panjaka izdvojeno je ostalo zemljite u dravnom vlasnitvu na kojem nije organizirana poljoprivredna proizvodnja (Dodatak 2.1). Ovime je

pojanjena nekonzistentnost vremenske serije podataka o koritenju poljoprivrednog zemljita. Ukratko, nakon 2005. godine podaci o koritenju temelje se na anketi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, dok se podaci za pravne osobe i dijelove

pravnih osoba iz poljoprivredne djelatnosti prikupljaju redovitim izvjetajima tijekom godine.

Prema najnovijim i preliminarnim statistikim podacima, u 2007. godini se u

Hrvatskoj koristilo 1.201.270 ha poljoprivrednog zemljita3, od ega na oranice i vrtove otpada gotovo 71%, a na livade i panjake samo 22,4%. U stvarnosti je koritenje poljoprivrednog zemljita vee u odnosu na najnovije podatke DZS-a, posebice koritena povrina livada i panjaka. Naime, statistikim istraivanjem nije obuhvaena sva povrina dravnog poljoprivrednog zemljita koje se u odreenoj mjeri koristilo bez odgovarajue pravne osnove za koritenje.

Prema podacima iz Popisa poljoprivrede iz 2003. godine (zadnji obavljeni popis

poljoprivrede), ukupna raspoloiva poljoprivredna povrina iznosila je 1.392 tisua ha, od ega se za poljoprivredu koristilo 1.077 tisue ha (77,4% raspoloivog poljoprivrednog zemljita). U tome, kuanstva su raspolagala s 1.163 tisue ha (od ega se koristilo 74%), dok su poduzea raspolagala s ostatkom od 229 tisua ha (od ega se koristilo 95%) koji uglavnom ini unajmljeno dravno poljoprivredno

zemljite4.

Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine prosjena veliina posjeda kuanstva je u 2003. iznosila samo 1,92 ha koritenog poljoprivrednog zemljita uz prosjek od 4,3 parcele po gospodarstvu. ak 75% kuanstava raspolae s posjedom manjim od 3 ha.

Na strukturu gospodarstava te smanjenje koritenja zemljita snano su utjecali procesi gospodarske tranzicije s planskog na trino gospodarenje. Ruralni prostori opustoeni su zbog oneienja minama, kao i zbog stradanja i iseljavanja ruralnog stanovnitva uzrokovanog Domovinskim ratom. Problem su potencirali i nesreeni vlasniki odnosi, neureene zemljine knjige i neusklaeni katastar te relativno spora privatizacija zemljita u vlasnitvu drave. Rezultat je nepovoljna struktura gospodarstava odnosno male povrine zemljita, dislokacija i fragmentirana struktura posebno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Specifian problem hrvatske poljoprivrede - posljedice ratnih razaranja

3 Poljoprivredna povrina u Hrvatskoj obuhvaa oranice i vrtove, vonjake, maslinike, vinograde,

livade i panjake, a od 2005. i rasadnike 4 Ve je iz metodologije Popisa i razliitih udjela koritenja od strane kuanstava i pravnih osoba

vidljivo da znaajne povrine dravnog poljoprivrednog zemljita Popisom poljoprivrede iz 2003. godine uope nisu evidentirane. Rije je uglavnom o livadama i panjacima koje pravne osobe obuhvaene Popisom nisu ni mogle prijavljivati zbog nepostojanja pravnog temelja za koritenje tih povrina.

8

Unato povoljnim prirodnim uvjetima, poljoprivreda u Hrvatskoj doivjela je u razdoblju od 1990. godine, kao i druge tranzicijske zemlje, pad proizvodnje,

naputanje proizvodnih resursa i potiskivanje domaih proizvoda s trita zbog rastueg uvoza. No, uz to, specifian problem razvoja poljoprivrede predstavljaju ratna razaranja iz prve polovice 1990-tih godina koja su ostavila posljedice to se i danas osjeaju.

Izravne posljedice rata oituju se u smanjenju broja stanovnika na ratom zahvaenim podrujima, zagaenou poljoprivrednih povrina minama, unitenoj i zastarjeloj poljoprivrednoj mehanizaciji i smanjenom stonom fondu. U mnogim djelatnostima jo uvijek nije dosegnuta razina proizvodnje iz predratnog razdoblja.

Neizravne posljedice, izmeu ostalog, oituju se u nemogunosti okrupnjavanja posjeda, neobraenim povrinama visokokvalitetne zemlje, ali i u znaajnom manjku investiranja to dodatno oteava ivot graana koji ive u takvim podrujima.

Utjecaj rata na stanovnitvo koje se bavi poljoprivredom vidljiv je iz usporedbe podataka Popisa stanovnitva 1991. i Popisa poljoprivrede 2003. u kojima se uoava znaajan pad (od 16%) broja poljoprivrednih kuanstava. Stanovnitvo ratom zahvaenih podruja prognano je i izbjeglo tako da su neka podruja ostala gotovo nenaseljena. Povratnici su uglavnom osobe starije dobi koje ive od malih mirovina i socijalne pomoi i bave se poljoprivredom samo za zadovoljenje vlastitih potreba.

Jednu od najteih posljedica rata predstavljaju minirane povrine kojima je bilo oneieno 12 upanija, odnosno 121 opina u kojima ivi oko etvrtina graana Hrvatske (1.113.000 stanovnika). Vlada Republike Hrvatske je 1998. godine osnovala

Hrvatski centar za razminiranje (HCR) koji je odgovoran za planiranje akcija

razminiranja te razminiranje podruja oneienih minama. Hrvatski centar za razminiranje je prikupio podatke o ukupnoj povrini zagaenoj minama koja je iznosila 2% ukupne povrine Hrvatske. Na dan 1. sijenja 2008. godine ukupna minsko sumnjiva povrina u Hrvatskoj iznosi 997 km (oko 100.000 ha) od kojeg je priblino 20% obradivo poljoprivredno zemljite. U razdoblju 2002.-2006. godine trokovi razminiranja iznosili su oko 1,5 mlrd kuna, od ega se 20% odnosi na donacije, uglavnom iz EU i SAD-a. Razminirano je samo 212,54 km, to je 1/5 ukupne povrine zagaene minama.

Budui da podruja oneiena minama ine veliki dio ruralnog podruja u nekim regijama pogoenim ratom, brzina i intenzitet rehabilitacije tih podruja uvelike odreuju proces i napredak lokalnog gospodarstva. Svemu navedenom treba pridodati strah i nesigurnost koja se javlja kod stanovnika takvog zagaenog podruja, kao i strah od obraivanja okolnih parcela.

Postojanje minskih polja, osim oite izravne opasnosti po ljudski ivot, posredno smanjuje ivotni standard ruralnih stanovnika koji naseljavaju ta podruja. Veliki dio poljoprivrednog potencijala regije (npr. plodno poljoprivredno zemljite) ne moe biti uspjeno iskoriten iako je potranja za ovim zemljitem velika. S druge strane postojanje minskih polja ima negativan uinak na odluke domaih i stranih ulagaa da investiraju u pojedinim regijama.

9

II.A. HORIZONTALNA PITANJA

II.a.1. Izravna plaanja

Najvei dio izdvajanja iz dravnog prorauna za poljoprivredu odnosi se izravna plaanja ureena Zakonom o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu (NN 87/02, 117/03, 82/04, 12/05 ispravak, 85/06, 141/06, 134/07, 85/08). Zakon predvia etiri razliita modela potpore namijenjena razliitim ciljnim skupinama od kojih su poticanje proizvodnje i potpora dohotku izravna plaanja. Preostala dva modela, model kapitalnih ulaganja i model ruralnog razvitka, strukturne su mjere, a

osnovne crte se opisuju unutar poglavlja II.E. Ruralni razvoj.

1) Model poticanja proizvodnje obuhvaa izravna plaanja vezana uz proizvodnju iji je cilj poveanje prihoda komercijalnog poljoprivrednog gospodarstva (obiteljska gospodarstva, zadruge, obrt ili trgovaka drutva) kako bi se poveala konkurentnost proizvodnje poljoprivrednih gospodarstava. Prema odredbama Zakona proizlazi da su

komercijalna gospodarstva ona koja se za to opredijele te koja udovolje uvjetima za

ostvarenje prava na izravna plaanja. Potiu se ratarski usjevi i viegodinji nasadi (plaanja po ha), te stoarstvo (plaanja po grlu) i stoarski proizvodi.

U biljnoj proizvodnji potiu se ratarske kulture putem izravnih plaanja za kruna ita, pivarski jeam, soju, duhan, uljarice, eernu repu, povre, krmno bilje, ljekovito bilje, povre za industrijsku preradu, sjemenske usjeve (plaanja po ha, osim za duhan koji se potie po kg), zatim viegodinji nasadi (plaanja po ha), sadni materijal (plaanja po jedinici proizvoda) te maslinovo ulje (plaanja po l ulja i kg ploda za preradu). U ekolokoj proizvodnji se u poveanom iznosu potiu sve uzgojene biljne kulture (osim duhana). Izravna plaanja u stoarstvu (plaanja po grlu) i proizvodnji stoarskih proizvoda (plaanja po jedinici) obuhvaaju konvencionalnu proizvodnju (proizvodnja mlijeka, krave dojilje, tov junadi i svinja, rasplodna stoka, pelinje zajednice, proizvodnja meda, prvotelke, prvopraskinje, prvodrepkinje, ojanjene iljeice, ojarene jarice, bikovi i nerasti za rasplod), te izravna plaanja u ekolokoj proizvodnji u poveanom iznosu.

U Dodatku 4.3. i 4.4. dan je tablini prikaz jedininih iznosa izravnih plaanja po proizvodnjama.

U odnosu na Uredbu Vijea (EZ) br. 1782/2003, u Hrvatskoj ne postoje izravna plaanja za riu, usjeve namijenjene proizvodnji energetskih proizvoda, krumpir namijenjen proizvodnji krumpirovog kroba, pamuk, sjeme vrsta Triticum spelta L., Oryza sativa L., Canabis sativa L., Linum usitatissimum, heljdu, pir, sjeme za ptice

(canary seed) i ostale itarice koje spadaju u tarifni broj 1008 (osim za Triticalle za koje postoji potpora) te silau trave.

S druge strane, u Hrvatskoj postoje izravna plaanja za proizvodnje koje se u EU ne potiu (sektor svinjogojstva, peradarstva, pelinje zajednice, proizvodnja meda, ljekovito i aromatino bilje, ovje i kozje mlijeko, rasplodni konji, kunii, uzgojno valjane ivotinje, proizvodnja sperme uzgojno valjanih ivotinja).

10

Osnovni uvjeti za ostvarivanje izravnih plaanja su upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava te udovoljavanje Zakonom propisanim minimalno poticanim

koliinama ovisno o vrsti proizvodnje.

U najnovije izmjene Zakona o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu iz srpnja 2008. godine (NN 85/08) ugraene su smjernice iz Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2008.- 2011. godine kojima je predvieno smanjenje minimalno poticanih povrina u biljnoj proizvodnji i grla u stoarskoj proizvodnji. Tako je novim odredbama Zakona predvieno poticanje svakog hektara ratarskih usjeva te svakog grla stoke u stoarstvu. U Dodatku 4.5. dan je tablini prikaz najnovijih minimalno poticanih koliina i jedininih potpora po proizvodnjama.

Kako bi se poljoprivredni proraun zadrao u zadanim okvirima, svake godine se odreuju maksimalno poticane koliine za pojedine proizvodnje, odnosno ukupni obujam proizvodnje na nacionalnoj razini do kojeg se svakom korisniku isplauje puni propisani iznos izravnih plaanja. U sluaju da zahtjevi premae utvrenu maksimalno propisanu koliinu korisnicima se razmjerno smanjuje potpora.

Za podruja s teim uvjetima gospodarenja predvien je iznos poticaja vei od osnovnog plaanja za oko 35% i to u vinogradarstvu, voarstvu te djelomino u stoarstvu. Viim iznosima od konvencionalne proizvodnje potie se i ekoloka proizvodnja (u pravilu za 30%). Zakon takoer predvia smanjenje ukupnog iznosa izravnih plaanja vezanih uz proizvodnju na razini poljoprivrednog gospodarstva i to 4% na ostvarena prava u iznosu iznad 78 tisua kuna po gospodarstvu godinje.

to se tie pravila viestruke sukladnosti (eng. cross compliance), ostvarivanje potpore nije uvjetovano ispunjavanjem zahtjeva vezano uz zdravlje ljudi, ivotinja i biljaka, okolia i dobrobiti ivotinja. Slino tome, nisu utvreni standardi slini onima u EU koji se odnose na dobre poljoprivredne i okoline uvjete. Meutim, kao poseban uvjet za ostvarivanje prava na potporu ratarskim usjevima proizvoai moraju u proizvodnji koristiti certificirano sjeme te moraju primjenjivati agrotehnike mjere u proizvodnji primjerene usjevu koji se proizvodi.

Radi ukljuenja svih poljoprivrednika koji su korisnici izravnih plaanja u porezni sustav, Zakonom o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu propisana je obveza komercijalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava da od 1. sijenja 2010. godine pri podnoenju zahtjeva za izravna plaanja priloe dokaz o podnoenju prijave ili upisu u registar obveznika poreza na dohodak.

Manje od 20% poljoprivrednih gospodarstava ukljueno je u porezni sustav tako da se za veliki broj gospodarstava moe rei da su samoopskrbna.

Za potrebe administriranja izravnih plaanja po proizvodnoj povrini koristi se Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koji sadri pojedine elemente integriranog administrativnog kontrolnog sustava. Zahtjev za izravna plaanja po proizvodnoj povrini korisnik podnosi uredu dravne uprave u upaniji. Uredi provode administrativnu kontrolu zahtjeva i unos podataka u raunalnu bazu podataka. Baza sadri sve podatke o katastarskim esticama i poljoprivrednim kulturama za koje se trai izravno plaanje. Zahtjevi za izravna plaanja u ostaloj biljnoj proizvodnji podnose se izravno Ministarstvu, a za stoarstvo Hrvatskom stoarskom centru.

11

Ministarstvo provodi administrativne kontrole i konano odobrenje plaanja po zahtjevima.

(2) Model potpore dohotku je potpora nevezana uz proizvodnju, a namijenjena je

malim, nekonkurentnim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, iji su lanovi starije ivotne dobi, ali jo uvijek radno aktivni. Cilj modela je njihovo zbrinjavanje i osiguranje primjerenijeg ivotnog standarda njegovim lanovima uz stvaranje pretpostavke za postupno smanjenje njihove aktivnosti u poljoprivredi.

Predviene su dvije skupine dohodovne potpore kojima je zajedniko obiljeje da korisnici koji udovolje propisanim uvjetima mogu ostvariti pravo na fiksni iznos

potpore neovisan o vrsti proizvodnje na poljoprivrednom gospodarstvu. U trenutku

kada poljoprivredna gospodarstva ili poljoprivrednici ispune uvjete za ostvarivanje

dohodovne potpore njihovo gospodarstvo stjee status nekomercijalnih poljoprivrednih gospodarstava i ne mogu ostvariti potporu proizvodnji niti potporu za

investicijska ulaganja.

Nove izmjene i dopune Zakona o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu (NN 85/08) sukladno Programu Vlade Republike Hrvatske predviaju proirenje druge skupine nosioca prava na dohodovnu potporu i na nositelje i lanove nekomercijalnih poljoprivrednih gospodarstava starije od 65 godina starosti koji ne

ostvaruju prihode niti po kojoj osnovi, a koji su jedna od socijalno najugroenijih kategorija stanovnitva. Da bi ostvarili pravo na dohodovnu potporu poljoprivrednici moraju udovoljiti osnovnim kriterijima: upis u Upisnik poljoprivrednih

gospodarstava, ukupni obujam proizvodnje poljoprivrednog gospodarstva mora

iznositi najmanje 3 proizvodne jedinice (koje su definirane Zakonom), koritenje manje od 5 ha poljoprivrednog zemljita. to se tie vrste proizvodnje i poljoprivrednog zemljita nema izuzea ve se u izraun proizvodnih jedinica obraunava sva poljoprivredna proizvodnja na gospodarstvu kao i sve povrine poljoprivrednog zemljita, ukljuujui i oranice, livade, panjake i stalne usjeve.

Nakon udovoljavanja tim i drugim uvjetima (pravodobno podnoenje zahtjeva i dr.) propisani su uvjeti sa svaku od skupina dohodovne potpore posebno.

Zahtjevi za potporu dohotku podnose se uredima dravne uprave u upanijama koji zaprimaju i obrauju zahtjeve, upisuju podatke u sredinju bazu podataka pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ravnateljstvu za trinu i strukturnu potporu u poljoprivredi.

II.a.2. Ostale potpore u poljoprivredi

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja takoer dodjeljuje i dravne potpore manjeg opsega za odreene programe na temelju osiguranih sredstava u Dravnom proraunu i posebnih odluka ministra.

Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo financija ukljueni su u dodjelu potpora prema Zakonu o posebnom porezu na naftne derivate (NN 55/00, 101/00, 27/01,

107/01, 136/02 proieni tekst, 123/03, 179/03, 57/06) i Zakonu o zatiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97). Radi se o osloboenju od troarina za dizelsko gorivo obojeno plavom bojom koje se koristi za namjene u poljoprivredi i naknadi za

12

tete prouzroene prirodnim nepogodama. Vlada Republike Hrvatske moe posebnim odlukama odobriti i neke izvanredne potpore koje nisu predviene propisima (ad hoc potpore).

Posebne agencije Vlade Republike Hrvatske (Hrvatska banka za obnovu i razvitak -

HBOR, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo - HAMAG) dodjeljuju potpore

ukupnom gospodarstvu, pa tako i poljoprivredi, prema posebnim programima, a u

skladu s nekolicinom horizontalnih propisa (Zakon o poticanju ulaganja (NN 138/06),

Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, 63/07), Zakon o otocima

(NN 34/99, 32/02, 33/06), Zakon o podrujima posebne dravne skrbi (NN 86/08), Zakon o brdsko-planinskim podrujima (NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08), Zakon o fondu za regionalni razvoj Republike Hrvatske (NN 107/01). Radi se

o kreditiranju infrastrukturnih i gospodarskih projekata, te davanju jamstava. Postoje i

specifini programi Vlade Republike Hrvatske (govedarstvo, svinjogojstvo, viegodinji nasadi, povrarstvo, proizvodnja slavonskog kulena) koji se realiziraju preko HBOR-a i HAMAG-a, a radi se o kreditiranju s niim kamatama od trinih u kombinaciji s bespovratnom investicijskom potporom putem modela kapitalnih

ulaganja.

Sve potpore poljoprivredi koje proizlaze iz mjera nacionalne politike financiraju se iz

Dravnog prorauna, to ga svake godine usvaja Hrvatski sabor. Dravni proraun utvruje prihode i rashode po proraunskim korisnicima i pojedinim aktivnostima (programima potpore).

Pravni temelj za dodjelu potpora na lokalnoj razini je Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07), koji daje mogunost jedinicama podrune (regionalne) i lokalne samouprave (opine i gradovi) da unapreuju svoj gospodarski razvitak vlastitim sredstvima. upanijske i gradske skuptine te opinska vijea usvajaju programe razvoja te utvruju visinu sredstava u lokalnim proraunima za njihovu provedbu. Radi se o razliitim programima potpore, a neki od programa oslanjaju se na nacionalne programe (lokalno sufinanciranje).

Uvjeti za dodjelu takvih potpora nisu standardizirani ve se razlikuju od jedinice do jedinice lokalne samouprave.

II.a.3. Agencija za plaanje

Hrvatska nema Agenciju za plaanje kako je to utvreno Uredbom Komisije (EZ) br. 885/2006 i Uredbom Vijea (EZ) br. 1290/2005, ali je uinjeno niz koraka prema institucionalnom jaanju Ravnateljstva za trinu i strukturnu potporu u poljoprivredi, koje provodi mjere nacionalnih potpora i SAPARD programa kako bi preuzelo

funkciju agencije za plaanje.

Pravni akti koji ureuju podruje poticaja u poljoprivredi su Zakon o poljoprivredi (NN 66/01, 83/02), Zakon o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu (NN 87/02, 117/03, 82/04, 12/05 ispravak, 85/06, 141/06, 134/07, 85/08), Zakon o reviziji (NN 146/05), Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede,

ribarstva i ruralnog razvoja (NN 35/08), Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva

financija (NN 43/05, 114/05, 14/06, 138/06, 127/07, 14/08, 27/08), Zakon o

potvrivanju Viegodinjeg sporazuma o financiranju izmeu Republike Hrvatske i Europske zajednice. (NN MU 3/06), Zakon o potvrivanju Okvirnog sporazuma

13

izmeu Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoi Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoi u okviru instrumenta pretpristupne pomoi (IPA) (NN MU 10/07).

Hrvatska je Zakonom o poljoprivredi propisala da je operativna provedba mjera

trine i strukturne potpore u poljoprivredi u nadlenosti Ravnateljstva za trinu i strukturnu potporu u poljoprivredi kao ustrojstvene jedinice Ministarstva

poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Osim navedenog, predmetnim Zakonom

propisani su poslovi Ravnateljstva i to: provedba mjera trino-cjenovne politike, provedba mjera strukturne politike, provedba programa meunarodne potpore razvitka sektora, te uspostavljanje i provedba integriranog administrativnog i kontrolnog

sustava.

Nakon otvaranja mogunosti koritenja pretpristupnih programa Europske unije, uinjen je prvi korak u institucionalnom jaanju Ravnateljstva za trinu i strukturnu potporu u poljoprivredi. Nakon zapoljavanja, edukacije zaposlenika, izrade pisanih procedura, procesa samoprocjene i nacionalne akreditacije, 30. rujna 2006. godine

objavljena je Odluka Komisije 2006/658/EZ od 29. rujna 2006. kojom je prenesena

ovlast upravljanja mjerom 1: investiranja u poljoprivredna gospodarstva i mjerom 2: unaprjeenje prerade i trenja poljoprivrednih i ribljih proizvoda SAPARD programa na Ravnateljstvo za trinu i strukturnu potporu u poljoprivredi u sastavu dananjeg Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Nacionalni fond u sastavu Ministarstva financija. Nacionalni fond djeluje kao nadleno tijelo koje izdaje, nadzire i povlai akreditaciju SAPARD agencije i imenuje Tijelo za ovjeravanje. Tijelo za ovjeravanje ovjerava financijska izvjea, izvjetaje o sustavu upravljanja i kontrole te promjenama elemenata sufinanciranja u SAPARD programu. Predmetnom

Odlukom potvreno je da Ravnateljstvo za trinu i strukturnu potporu u poljoprivredi obavlja funkciju SAPARD Agencije u Republici Hrvatskoj.

Paralelno s provedbom SAPARD programa, Ravnateljstvo za trinu i strukturnu potporu u poljoprivredi radi i na aktivnostima vezanim uz provedbu V. komponete

IPA programa koja se odnosi na ruralni razvoj.

Uredbom o opsegu i sadraju odgovornosti te ovlastima tijela nadlenih za upravljanje Instrumentom pretpristupne pomoi (NN 18/07) propisane su odgovornosti i ovlasti Nacionalnog koordinatora programa IPA, tijela nadlenog za financijsko upravljanje programom IPA, tijela nadlenog za reviziju programa IPA te izmeu ostalog i tijela nadlenih za provedbu V. komponente programa IPA (Uprava za odrivi razvitak seoskog prostora i Ravnateljstvo za trinu i strukturnu potporu u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja).

Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog

razvoja (NN 35/08) definirano je da e Ravnateljstvo za trinu i strukturnu potporu u poljoprivredi preuzeti i ulogu IPARD Agencije. Predmetnom Uredbom propisana je

organizacijska struktura i okvirni broj slubenika. Unutar organizacijske strukture uspostavljaju se nove organizacijske jedinice (procjena i upravljanje rizicima,

upravljanje procesnom dokumentacijom, odjel za registre) i predvia jaanje postojee organizacijske strukture radi postupnog usklaivanja s radnim procesima Agencije za plaanje (jaanje unutarnje revizije, jaanje odjela za provedbu trine potpore te provedbu direktne potpore, jaanje odjela kontrole na terenu, financija).

14

Opis poslova definiran je Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva poljoprivrede,

ribarstva i ruralnog razvoja, kao i internim aktima Ravnateljstva za trinu i strukturnu potporu u poljoprivredi.

II.a.4. Integrirani administrativni i kontrolni sustav

Hrvatska nema integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) potpuno

usklaen s Uredbom Vijea (EZ) br. 1782/2003 i Uredbom Komisije (EZ) br. 796/2004, ali je uveden niz elemenata IAKS-a u provedbu sustava nacionalnih

potpora.

Pravni akti Republike Hrvatske koji ureuju sustav kontrole poticaja u poljoprivredi su Zakon o poljoprivredi (NN 66/01, 83/02), Zakon o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu (NN 87/02, 117/03, 82/04, 12/05 ispravak, 85/06, 141/06, 134/07, 85/08), Pravilnik o upisu u Upisnik poljoprivrednih

gospodarstava (NN 128/02, 122/03, 189/03, 2/05, 129/05, 152/05, 38/06, 27/08),

Pravilnik o nainu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje (NN 17/07, 133/07, 90/08), Pravilnik o obveznom oznaavanju i upisu u jedinstveni registar domaih ivotinja te voenju evidencija. (NN 110/04), Pravilnik o obveznom oznaavanju i registraciji goveda i Pravilnik o provoenju obveznog oznaavanja i registracije goveda (NN 99/07), Pravilnik o obveznom oznaavanju i registraciji ovaca i koza i Pravilnik o provoenju obveznog oznaavanja i registracije ovaca i koza (NN 111/07), te Pravilnik o obveznom oznaavanju i registraciji svinja (NN 51/07).

Zakonom o poljoprivredi odreeno je da Ravnateljstvo za trinu i strukturnu potporu u poljoprivredi, kao ustrojstvena jedinica Ministarstva, uspostavlja i provodi

integrirani administrativni i kontrolni sustav.

Hrvatska je 2003. godine uspostavila Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koji

sadri podatke o poljoprivrednim gospodarstvima objedinjene u sredinjoj bazi podataka o poljoprivrednim gospodarstvima u Ministarstvu. Upis u Upisnik

poljoprivrednih gospodarstava obvezan je za poljoprivredna gospodarstva koja

podnose zahtjeve za novana sredstva i druge oblike potpore u poljoprivredi te za poljoprivredna gospodarstva koja prodaju vlastite proizvode na tritu. Upisom u Upisnik, poljoprivrednom gospodarstvu dodjeljuje se matini identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva koji jedinstveno identificira podnosioca zahtjeva za

potporu.

Podaci o posjedu zemljita u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava referenca su prilikom podnoenja zahtjeva za poticaje po proizvodnoj povrini. Aplikacija "Upisnik" trenutno podrava proceduru upisa u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i proceduru zaprimanja i obrade zahtjeva za poticaj po proizvodnoj

povrini.

Provedba modela poticanja proizvodnje obuhvaa slijedee elemente: raunalnu bazu podataka, identifikacijski sustav za estice poljoprivrednog zemljita, sustav za oznaavanje i registraciju domaih ivotinja, zahtjeve za poticaj i kontrolni sustav.

15

Raunalnu bazu podataka ine informacije iz baze podataka Upisnika poljoprivrednih gospodarstava i informacije prikupljene kroz zahtjeve za poticaj. U tijeku je redizajn

Upisnika poljoprivrednih gospodarstava koji e prerasti u cjeloviti sustav za podrku IAKS-u.

Identifikacijski sustav za estice poljoprivrednog zemljita temelji se na podacima iz katastra zemljita Republike Hrvatske. Katastarska estica iz katastra zemljita osnovna je jedinica za ostvarenje poticaja po proizvodnoj povrini. U tijeku je projekt uspostave sustava za identifikaciju zemljinih estica (eng. Land Parcel Identification system - LPIS) u kojem e se postojea alfanumerika baza podataka katastra zamijeniti prostornim podacima baziranim na kartografskim podlogama, koritenjem geoinformacijske tehnologije. Projekt je trenutno u fazi uspostave LPIS-a na pilot

podrujima.

Sustav za oznaavanje i registraciju domaih ivotinja obuhvaa oznaavanje i upis domaih ivotinja i pelinjih zajednica u uzgoju i proizvodnji u jedinstveni registar domaih ivotinja koji predstavlja temeljnu bazu podataka svih domaih ivotinja. Sustav vodi Hrvatski stoarski centar (HSC), a u sklopu redizajna u tijeku je njegovo spajanje sa raunalnim sustavom Ravnateljstva.

Zahtjeve za poticaje podnosi nositelj poljoprivrednog gospodarstva (korisnik), a ine ih ispunjeni obrasci zahtjeva za poticaje i propisana pratea dokumentacija. Ovisno o vrsti potpore zahtjevi se podnose jednom godinje ili vie puta godinje u zadanim rokovima. Zahtjevi za poticaj u biljnoj proizvodnji podnose se uredima dravne uprave u upaniji u kojima se vri unos podataka iz zahtjeva za poticaj i administrativna kontrola. Unakrsnu provjeru (eng. cross checking) i odobrenja koja

ukljuuju smanjenja i iskljuenja temeljem rezultata kontrole na terenu, kao i plaanje, obavlja Ravnateljstvo za trinu i strukturnu potporu u poljoprivredi. Zahtjevi za poticaj u stoarstvu podnose se Hrvatskom stoarskom centru koji obavlja administrativnu kontrolu i odobravanje zahtjeva, a plaanje provodi Ravnateljstvo za trinu i strukturnu potporu u poljoprivredi. Ukupno godinje zahtjeve za poticaj podnese oko 83.000 poljoprivrednih gospodarstava (u sklopu poticaja u biljnoj

proizvodnji oko 55.000, a u sklopu stoarske proizvodnje oko 50.000).

Kontrolni sustav obuhvaa administrativnu kontrolu svih zahtjeva za poticaj te inspekcijski nadzor nad korisnicima. Administrativna kontrola obuhvaa kontrolu usklaenosti svih podnesenih zahtjeva za poticaj s propisima, te kontrole svih zahtjeva za poticaj s bazom podataka Upisnika poljoprivrednih gospodarstava. Administrativna

kontrola u biljnoj proizvodnji obuhvaa i ukljuuje otkrivanje nedoputene prijave katastarskih estica zemljita, a administrativna kontrola u stoarstvu obuhvaa i ukljuuje otkrivanje nedoputene prijave stoke. Inspekcijski nadzor na terenu provode poljoprivredni inspektori. Inspekcijski nadzor provodi se prije i nakon isplate poticaja.

II.a.5. Trgovinski mehanizmi

Mjere trgovinske politike za poljoprivredne i prehrambene proizvode definirane su

Zakonom o poljoprivredi i Zakonom o trgovini (NN 87/08), a obuhvaaju carine i carinske kvote, kao i zatitne mjere koje Vlada Republike Hrvatske moe uvesti u sluaju poremeaja na tritu u skladu s meunarodno prihvaenim obvezama. Uredba

16

o mjerama zatite domae proizvodnje od prekomjernog uvoza (NN 73/02, 33/03) usklaena je sa Sporazumom o zatitnim mjerama Svjetske trgovinske organizacije.

U Hrvatskoj se za veinu proizvoda ne primjenjuje sustav praenja uvoza i izvoza uz pomo dozvola/licenci, niti se trai polaganje jamstva pri uvozu, odnosno izvozu. Izdavanje dozvola ogranieno je na sluaj uvoza i izvoza itarica (sukladno Uredbi o trnom redu za itarice (NN 75/08, 80/08)), kao i uvoza u okviru preferencijalne kvote utvrene ugovorima o slobodnoj trgovini, za to je nadleno Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Sustav raspodjele preferencijalnih

carinskih kvota propisan je Uredbom o raspodjeli carinskih kvota za poljoprivredno-

prehrambene proizvode podrijetlom iz zemalja lanica Svjetske trgovinske organizacije i zemalja s kojima je Republika Hrvatska sklopila ugovor o slobodnoj

trgovini i Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (NN 55/04, 146/04, 138/05).

Hrvatska primjenjuje ugovore o slobodnoj trgovini sa zemljama Srednjoeuropskog

ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA), Europske zajednice za slobodnu trgovinu

(EFTA) i Turske. Uvjeti trgovinske razmjene sa zemljama Europske unije utvreni su Sporazumom o stabilizaciji i pridruivanju te se primjenjuju od 2002. godine.

Osnovni uvjeti uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda i njihovih preraevina utvreni su Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakekom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (NN MU 13/00). Njime je definirana

najvia dozvoljena razina carina i visina preferencijalnih kvota Svjetske trgovinske organizacije te je odreeno da Hrvatska nema pravo primjene izvoznih subvencija niti posebnih zatitnih mjera. Protokolom je takoer propisana obveza Republike Hrvatske da postupno smanjuje svoje carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda

tijekom prijelaznog razdoblja koje je zavrilo 2007. godine.

Hrvatska ne primjenjuje sustav carinske zatite za preraevine poljoprivrednih proizvoda temeljem sadraja poljoprivredne komponente, niti ga zbog svojih obveza prema Svjetskoj trgovinskog organizaciji moe uvesti prije pristupanja EU. Iz istog razloga Hrvatska ne primjenjuje sustav ulaznih cijena za voe i povre i njihove preraevine.

Pregled visine osnovnih carina po proizvodima, kao i preferencijalnih carina po

proizvodima i zemljama, objavljuje se svake godine kao dio Carinske tarife. U

Hrvatskoj se primjenjuje sustav razvrstavanja proizvoda prema kombiniranoj

nomenklaturi, koja je usklaena s nomenklaturom EU do razine osmeroznamenkastih tarifnih oznaka.

II.a.6. Sustav raunovodstvenih podataka u poljoprivredi

Hrvatska nema uspostavljen sustav raunovodstvenih podataka u poljoprivredi (eng. Farm Accountancy Data Network - FADN). Meutim, Zakonom o poljoprivredi predviena je uspostava sustava i redovno provoenje FADN istraivanja. Takoer, u travnju 2008. godine donesen je i Pravilnik o uspostavi i provedbi sustava

poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (NN 46/08) te je nominirana i provedbena

FADN agencija (Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu).

17

Voenje raunovodstvenih isprava za subjekte ukljuene u obavljanje poljoprivredne djelatnosti obvezatno je za pravne osobe (trgovaka drutva, zadruge), obrtnike te fizike osobe koje su ukljuene u sustav poreza na dodanu vrijednost/dohodak. Odredbe Zakona o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu obvezuju od 1. sijenja 2010. sve poljoprivrednike ukljuene u sustav izravnih plaanja na voenje knjigovodstva, neovisno o njihovoj pravnoj osobnosti.

Dravni zavod za statistiku provodi slubena statistika istraivanja o poljoprivrednoj proizvodnji i strukturi poljoprivrednih gospodarstava. Prema Popisu poljoprivrede

2003. (sveobuhvatno istraivanje), u Hrvatskoj postoji 1.364 gospodarstva registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (trgovaka drutva, zadruge i obrti) te 448.532 obiteljska gospodarstva. Od ukupnog broja obiteljskih gospodarstava, njih

94.143 ima barem 1 osobu zaposlenu na puno radno vrijeme.

Dravni zavod za statistiku je poetkom 2005. godine uveo po prvi puta istraivanje o biljnoj proizvodnji temeljeno na uzorku. Klasifikacija poljoprivrednih gospodarstava

(tipologija) prema vrsti proizvodnje, regiji i ekonomskoj snazi jo se ne primjenjuje.

II.B. UREENJE TRITA

II.b.1. Ratarski usjevi i eer

U ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Hrvatskoj, proizvodnja itarica zauzima najznaajnije mjesto. Tijekom razdoblja 2005.-2007. godine, pod itaricama se bilo prosjeno 553 tisua hektara a proizvodilo se prosjeno 2,9 milijuna tona. U strukturi proizvodnje itarica dominatno mjesto imaju kukuruz sa 65% i penica sa 26%. Samodostatnost u sektoru itarica je na razini 110% i to ponajvie zbog vee proizvodnje penice od ukupne domae potronje. Hrvatska je neto izvoznik itarica.

U 2008. godini donesena je Uredba o trnom redu za itarice (NN 75/08, 80/08), kojom su definirani uvjeti i nain provoenja javne intervencije i trgovina s drugim zemljama. Uredba je usklaena s Uredbom Vijea (EZ) br. 1234/2007 u dijelu koji govori o trnoj godini, obuhvatu i kvaliteti proizvoda koji su predmet javne intervencije, visini interventne cijene te uvoenju uvoznih i izvoznih dozvola za itarice.

U razdoblju od 2005. do 2007. g. uljarice su se u Hrvatskoj proizvodile na cca

101.000 hektara. Na tim povrinama u prosjeku je proizvedeno oko 210.000 tona uljarica u zrnu. U strukturi proizvodnje najzastupljenija je soja koja se proizvodi na

oko 50.000 hektara, zatim suncokret sa 37.800 i uljana repica sa 14.300 hektara.

Proizvodnja uljarica pokriva 77% potreba Republike Hrvatske za sirovim biljnim

mastima i uljima, koje se kreu oko 75.000 tona. U promatranom razdoblju godinje se iz domaih uljarica proizvodi oko 58.000 tona sirovog ulja, a uvozi se oko 20.000 do 27.000 tona sirovog ulja (najvie suncokretovo sirovo ulje - cca 75%).

U Hrvatskoj ne postoji pogon za proizvodnju krumpirovog kroba te se ovaj proizvod u cijelosti uvozi. Hrvatska nije usklaena s pravnom steevinom, odnosno Uredbom Vijea (EZ) br. 1234/2007 o uspostavljanju zajednike organizacije poljoprivrednog trita u dijelu koji regulira trite krumpirovog kroba, kao ni s Uredbom Vijea (EZ) br. 1868/94 o uspostavljanju sustava kvota u vezi s njegovom proizvodnjom.

18

S obzirom na nepovoljne agroklimatske uvjete za njezin uzgoj u Hrvatskoj nema

proizvodnje rie.

U Hrvatskoj ne postoje statistiki podaci o proizvodnji doraene suene krme, ve samo podatak da se proizvodi krma suena na suncu koja ne ulazi u daljnju doradu. Premda postoje postrojenja za umjetno suenje zelene krme kapaciteta 15.000 t/godinje peletiranog proizvoda od dehidrirane lucerne, trenutno se proizvodi oko 8.000 t/godinje. Razlog smanjene proizvodnje je ekonomske prirode, a kao energent za suenje koristi se plin.

Proizvodnja lana i konoplje u Hrvatskoj je zanemarivo mala. Popisom poljoprivrede

iz 2003. godine evidentirana su 24 proizvoaa predivog bilja i ukupna povrina od 7,7 ha pod predivim biljem.

Na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga (NN 107/01, 163/03,

141/04), Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donijelo je Pravilnik

o uvjetima za uzgoj konoplje, nainu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje i promet opojnih droga u veterinarstvu (NN 67/03). Navedeni Pravilnik definira uvjete

koje mora ispunjavati pravna ili fizika osoba za uzgoj konoplje, nain izdavanja dozvole za uzgoj konoplje te uvjete pod kojima veterinarske ustanove i doktori

veterinarske medicine mogu posjedovati opojnu drogu. Konoplja se moe uzgajati samo uz prethodno pribavljeno odobrenje ministra nadlenog za poljoprivredu. Uzgoj konoplje u Hrvatskoj dozvoljen je u svrhu proizvodnje vlakana, proizvodnje sjemena

za prehranu ivotinja te daljnjeg razmnoavanja i prerade sjemena. Sadraj tetrahidrokanabinola (THC) u suhoj tvari biljke ne smije prelaziti 0,2 %. U skladu s

odredbama navedenoga Pravilnika, sorta konoplje mora biti posebno ispitana na

sadraj THC u suhoj tvari biljke prije poetka proizvodnje.

Hrvatska nije usklaena s pravnim okvirom EU, odnosno Uredbom Vijea (EZ) br. 1234/2007 o uspostavljanju zajednike organizacije poljoprivrednog trita, u dijelu kojim se ureuje trite lana i konoplje.

Zbog agroekolokih uvjeta, u Hrvatskoj proizvodnja pamuka nije mogua te stoga nema proizvodnje pamuka.

Trenutno u Hrvatskoj nema uzgoja dudovog svilca.

eerna repa proizvodi se na istoku i sjeveru kontinentalnog dijela Hrvatske te se postojano poveava od 2000. godine, s izuzetkom godina kada je urod podbacio zbog iznimno nepovoljnih vremenskih uvjeta. U Hrvatskoj posluju tri eerane, ija se proizvodnja od 2000. godine postojano poveavala, prije svega zbog mogunosti povoljnog plasmana eera u izvozu ali i snanog rasta potranje na domaem tritu.

Glavnina eera u Hrvatskoj proizvodi se iz eerne repe, ali se dio dobiva i preradom uvezenog sirovog eera od trske. Jedan dio sirovog eera uvozi se u okviru kvote Svjetske trgovinske organizacije (40 tisua tona), ali u pojedinim godinama uvoz sirovog eera znatno nadmauje ovu koliinu. Npr. u 2007. godini uvezeno je neto vie od 134 tisue tona sirovog eera. Hrvatska je neto uvoznik eera, a u razdoblju od 2005. do 2007. prosjena godinja potronja od priblino 290 tisua tona

19

(ukljuujui i supstitute eera iz tarifne glave 1702) bila je na razini prosjene godinje proizvodnje.

eer je od 2005. godine na prvom mjestu rang liste izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Rafinirani eer je ujedno najvaniji poljoprivredni proizvod u izvozu u EU te je 2007. godine dosegao razinu od 222 tisue tona.

U Hrvatskoj nema proizvodnje izoglukoze ni fruktoze.

Trite eera u Hrvatskoj nije ureeno na nain kako je to propisano Uredbom Vijea (EZ) br. 1234/2007. Stoga, ne postoje propisane cijene eerne repe ili eera (referentne, minimalne, interventne). Nisu propisani uvjeti otkupa, isporuke i plaanja eerne repe. Proizvoai u sektoru eera ne plaaju takse. U Hrvatskoj se u sektoru eera ne primjenjuju proizvodne kvote ni sustav intervencija.

Standardi kvalitete utvreni su Pravilnikom o eeru i ostalim saharidima, njihovim otopinama te krobu i krobnim sirupima (NN 174/04, 90/05), koji je u najveoj mjeri usklaen s odredbama Direktiva 2001/111/EZ i 79/796/EEZ te Uredbe Komisije (EZ) br. 69/1265 (razlike se odnose na iri obuhvat proizvoda i vei raspon analitikih metoda u hrvatskom propisu).

II.b.2. Uzgoj stoke, proizvodnja mesa i mlijeka

Stoarstvo je tradicionalna grana poljoprivredne proizvodnje rairena na cjelokupnom podruju Republike Hrvatske. Ovom proizvodnjom bave se preteno manja obiteljska gospodarstva te manjim dijelom velike proizvodne jedinice, odnosno specijalizirane

farme.

Govedarska proizvodnja najznaajnija je stoarska grana. Uz nju znaajna je proizvodnja u svinjogojstvu, ovarstvu i kozarstvu.

Za razliku od navedenih djelatnosti, peradarska proizvodnja, osobito onaj dio koji je

namijenjen tritu, organizirana je gotovo u cijelosti u zatvorenim proizvodnim jedinicama farmama gdje se dri veliki broj proizvodnih jedinki i primjenjuje suvremena tehnologija proizvodnje.

U Hrvatskoj proizvodnja mlijeka predstavlja osnovicu govedarske proizvodnje na

koju se najveim dijelom naslanja proizvodnja goveeg mesa.

Proizvodnjom mlijeka bavi se veliki broj proizvoaa s relativno malim brojem krava po farmi. Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine, u Hrvatskoj je bilo 77.281

farmi na kojima se nalazilo 238.050 krava, to znai da je prosjena veliina farme bila neto vea od 3 krave. Od tada dolazi do znaajnog restrukturiranja mlijenog sektora kako u dijelu smanjenja broja proizvoaa koji isporuuju mlijeko u mljekare, tako i u koliini isporuenog mlijeka.

Tablica 2: Trendovi u proizvodnji i isporuci mlijeka za preradu

Godina Ukupna

proizvodnja

Isporuka mlijeka za preradu u mljekare

Broj Mlijeko Isporuka po

20

mlijeka, tis.

tona

isporuitelja

tis. tona

%

mlijene

masti

isporuitelju,

kg

2005 789,3 44.566 623,9 3,86 14.000

2006 847,1 38.145 650,5 3,84 17.053

2007 859,2 31.959 673,4 3,88 21.072 Izvor: DZS i HSC-Sredinji laboratorij za kontrolu mlijeka (SLKM), 2008

U podacima o proizvedenim koliinama mlijeka danim u tablici 2. nije uzeta u obzir koliina koja se utroi za othranu teladi. U Hrvatskoj se za othranu teladi samo manjim dijelom koristi mlijena zamjenica, a telad se dri na farmi do ive teine 150 kg. Procjenjuje se da se za othranu teladi po grlu koristi u prosjeku oko 600 litara

mlijeka, to ukupno ini 134,5 tisua tona. Iz ovoga proizlazi da je sveukupna koliina mlijeka koja se dobije od krava oko 993,7 tisua tona.

Dok su 2003. godine mlijeko isporuivala 58.815 proizvoaa, krajem 2007. godine taj je broj smanjen na svega 31.959 te ima i dalje trend smanjivanja. Unato tome to broj proizvoaa odnosno farmi znaajno opada, a broj krava ostaje bitno nepromijenjen, proizvodnja mlijeka, posebice onaj dio koji se predaje u mljekare, ima

stalan trend porasta. Iz ovoga se moe zakljuiti da u zadnjem razdoblju u Hrvatskoj dolazi do znaajnog restrukturiranja govedarstva, posebice farmi koje proizvode mlijeko.

U Hrvatskoj je u 2007. godini otkup mlijeka obavljalo 40 mljekara pri emu su dvije najvee mljekare otkupile 2/3 isporuenog mlijeka, a sve preostale samo 1/3.

Prodajna cijena mlijeka odreuje se na temelju kriterija iz Uredbe o ciljnoj cijeni svjeeg sirovog mlijeka (NN 156/02, 153/05, 123/07 81/08). Elementi za formiranje cijene su sadraj mlijene masti, bjelanevina te broj somatskih stanica i mikroorganizama.

U Hrvatskoj se od 2002. godine utvrivanje kakvoe mlijeka provodi u Sredinjem laboratoriju za kontrolu mlijeka (SLKM), kao jedinom na podruju Hrvatske koji ima akreditaciju prema standardu HRN EN ISO/IEC 17025. Pravnu osnovu za provedbu

ispitivanja kakvoe mlijeka predstavlja Pravilnik o kakvoi svjeeg sirovog mlijeka (NN 102/00, 111/00, 74/08). U Pravilniku su dani parametri kakvoe i njihove vrijednosti na temelju kojih se mlijeko razvrstava u razrede. Od primjene ovoga

Pravilnika, kakvoa sirovog mlijeka raste.

Tablica 3: Kvaliteta isporuenog mlijeka u mljekare prema razredima

Razredi kvalitete

mlijeka

Postotni udio razreda

2005. 2006 2007

I 49,03 57,26 62,77

II 50,97 42,74 37,23 Izvor: HSC-SLKM, 2008

Mlijeko koje pripada I. razredu u cijelosti zadovoljava standarde EU u pogledu broja

mikroorganizama ( 100.000) i somatskih stanica ( 400.000). Iz tablice 3. je razvidno da znaajno raste udio navedenog razreda mlijeka te je krajem 2007. godine

21

gotovo 63% otkupljenog mlijeka pripadalo razredu koji u cijelosti udovoljava

navedene standarde. Pri uspostavi novog sustava ispitivanja kvalitete mlijeka u 2003.

godini u I. razred kvalitete pripadalo je svega 34,35% mlijeka.

Znaajne koliine mlijeka troe se jo uvijek na farmi za prehranu farmera i njegove obitelji te za direktnu prodaju na farmi ili neposrednu prodaju na gradskim trnicama. Zbog toga je isporuka mlijeka mljekarama relativno niska i danas iznosi oko 78%

ukupne proizvodnje (bez mlijeka za othranu teladi). Ne postoje statistiki podaci o izravnoj prodaji mlijeka ali se procjenjuje da ona iznosi 17% ukupne proizvodnje

(Dodatak 2.3.). Procjena o izravnoj prodaji napravljena je za 2007. godinu na temelju

slubenih podataka o ukupnoj proizvodnji, isporukama mljekarama, broju lanova kuanstava na farmama i potronji na farmi.

Hrvatska ne primjenjuje sustav proizvodnih kvota za mlijeko.

Proizvodnja goveeg, odnosno juneeg mesa je jedna od vanijih grana ukupne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Uslijed ratnih razaranja (1991.1995.), broj goveda je gotovo prepolovljen, te usprkos blagom oporavku jo nije dostigao ni 60% u odnosu na predratno razdoblje.

Tablica 4: Kretanje broja goveda u Hrvatskoj

Godina Broj goveda Broj krava i

steonih junica Broj krava

1990 829.352 491.637 469.748

2005 471.025 272.039 241.314

2006 482.906 268.224 241.084

2007 467.077 255.828 234.671 Izvor: DZS, razliita godita

U Hrvatskoj dominira uzgoj simentalske pasmine goveda (oko 78%), namijenjene

proizvodnji mlijeka i mesa (pasmina dvojnih osobina). Uz nju koriste se jo mlijena Holstein pasmina (18%) i smea pasmina goveda (3,5%), kod kojih su slabije naglaene osobine za proizvodnju goveeg mesa. Ostale tovne pasmine zastupljene su s vrlo malim brojem grla (0,5%).

Proizvodnja goveeg mesa temelji se dijelom na koritenju vlastite teladi, a dijelom na kupovini teladi iz drugih zemalja.

Klasiranje goveih trupova na liniji klanja provodi se od 2004. godine prema propisima koji su usklaeni s propisima EU. Danas se provedba klasiranja provodi prema Pravilniku o kakvoi goveih trupova i polovica na liniji klanja (NN 40/07) koji je usklaen s odredbama Uredbe Vijea (EZ) br. 1183/2006 i Uredbom Komisije (EZ) br. 103/2006. Osnovnu bazu informacija za ovaj sustav ini jedinstveni registar domaih ivotinja (baza podataka oznaenih ivotinja) kojeg vodi Hrvatski stoarski centar. Iz registra se crpe podaci o govedima koja su prispjela na klanje, a potrebni su

za obiljeavanje goveih trupova.

Svinjogojska proizvodnja u Hrvatskoj znaajna je stoarska grana koja koristi velike koliine koncentrirane stone hrane. Kako Hrvatska proizvodi velike koliine itarica,

22

ova proizvodnja ima odreene komparativne prednosti u odnosu na drave koje uvoze vei dio potrebne stone hrane.

Svinjogojska proizvodnja najveim je dijelom smjetena na obiteljskim gospodarstvima.

Brojno stanje svinja ima dugorono gledajui trend porasta, iako je podloan ciklikoj promjeni zavisno od cijena ivih svinja i svinjskog mesa. Ukupan se broj svinja kree oko 1.450.000 komada, od ega je oko 160.000 krmaa.

Hrvatska primjenjuje kod klanja klasiranje svinjskih trupova i polovica. Na snazi je

Pravilnik o kakvoi svinjskih trupova i polovica na linija klanja (NN 40/07), koji je usklaen s odredbama Uredbe Vijea (EEZ) br. 3220/84 i Uredbe Komisije (EEZ) br. 2967/85.

Vei dio ovarske i kozarske proizvodnje u Hrvatskoj se odvija u brdsko-planinskim podrujima i na otocima, odnosno podrujima s teim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi. Samo manji dio proizvodnje odvija se u intenzivnim uvjetima, posebice

proizvodnja mlijeka za preradu u mljekarama. Prema zadnjim podacima iz Popisa

poljoprivrede 2003. godine, u Hrvatskoj je bilo neto vie od 750 tisua ovaca te oko 203 tisue koza.

U strukturi proizvodnje prevladavaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva. ak 98% ukupne proizvodnje smjeteno je na obiteljskim gospodarstvima, kojih u ovarskoj proizvodnji ima gotovo 30 tisua.

Za ovce i koze nije uspostavljen sustav klasifikacije trupova i polovica na liniji klanja.

Intervencijske mjere na tritu ovjeg i kozjeg mesa nisu se nikada koristile.

Peradarska je proizvodnja u Hrvatskoj na najvioj razini specijalizirane industrijske proizvodnje usmjerene tritu. Organizirana je u velikim proizvodnim jedinicama gdje se primjenjuje suvremena tehnologija proizvodnje te koristi kvalitetna genetska

osnovica aktualnih hibridnih linija.

U sektoru proizvodnje jaja koriste se meutim gotovo u cijelosti kavezi za dranje nesilica koji ne udovoljavaju odredbama Direktive Vijea 1999/74/EZ. Ovo e oteavati provedbu ovih propisa jer se u kratkom vremenu i zbog potrebe osiguranja znaajnih novanih sredstava nee moi u cijelosti sainiti rekonstrukcija postojeih farmi. Kako bi se ubrzao ovaj proces, u pripremi je izrada nacionalnog programa

razvitka peradarske proizvodnje kojim e se osigurati povoljniji uvjeti rekonstrukcije. Dio sredstava za ovu namjenu osigurat e se iz Dravnog prorauna.

Uz industrijsku proizvodnju jaja i peradskog mesa, postoji dio koji se nalazi na

obiteljskim gospodarstvima gdje se dobiveni proizvodi (jaja i meso) veim dijelom koriste za vlastite potrebe. Ova se proizvodnja odvija u ekstenzivnim uvjetima

slobodnog dranja peradi, a samo manjim dijelom u zatvorenim objektima.

U Hrvatskoj se godinje proizvede oko 48.000 tona jaja i 96.500 tona peradskog mesa (85.000 tona mesa brojlera i 10.800 tona mesa purana, dok se preostalo odnosi na

meso guski i pataka), ime se pokrivaju potrebe potronje na domaem tritu.

23

U Hrvatskoj postoje 74 objekta za klanje peradi, od ega 6 ima izvoznu dozvolu.

Hrvatska je uspostavila sustav oznaavanja jaja peradi sukladno odredbama Uredbe Vijea (EZ) br. 1028/2006 koji se u cijelosti primjenjuje u proizvodnji i prometu jaja.

Zbog stroih uvjeta dranja peradi u EU, ova se proizvodnja u iduem razdoblju mora znaajno restrukturirati, posebice u dijelu proizvodnje konzumnih jaja jer samo manji broj farmi trenutno zadovoljava uvjete dranja nesilica.

Proizvodnja meda odvija se iskljuivo na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Proizvodnja meda kree se u Hrvatskoj na prosjenoj razini od oko 3.800 tona godinje.

Hrvatska je neto izvoznik meda. Zbog zemljopisnih razlika u Hrvatskoj se proizvode

razliite vrste medova dobivenih u kontinentalnom i obalnom podruju.

U sektoru stoarstva, Hrvatska nema trne redove u cijelosti ureene kako je predvieno odredbama Uredbe Vijea (EZ) br. 1234/2007.

II.b.3. Posebni usjevi, vino i jaka alkoholna pia

U sektoru vina, nacionalno zakonodavstvo je usklaeno s odredbama pravne steevine (Uredba Vijea (EZ) br. 479/2008) u pogledu enolokih praksi i postupaka.

Vinogradarska podruja Hrvatske se prema prirodnim uvjetima za uzgoj vinove loze dijele na regije, podregije, vinogorja i vinogradarske poloaje. Regije su: Kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska.

Podregije Kontinentalne Hrvatske su: Podunavlje, Slavonija, Moslavina, Prigorje-

Bilogora, Pleivica, Pokuplje, Zagorje-Meimurje.

Podregije Primorske Hrvatske su: Istra, Hrvatsko primorje, Sjeverna Dalmacija,

Dalmatinska zagora, Srednja i Juna Dalmacija.

Ukupna povrina pod vinogradima u Hrvatskoj u 2007. godini iznosi prema podacima Dravnog zavoda za statistiku 32,5 tisua ha.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo (HZVV),

najznaajnije sorte groa u Hrvatskoj su graevina, malvazija istarska i plavac. Zastupljenost ove tri sorte u 2007. godini iznosi 46,86%. Preostalih 53,14% ini 28 sorata iji je pojedinani udio manji od 3,13% te ostale sorte (10,79%) s pojedinanim udjelom manjim od 0,5%.

Proizvodnja vina po kategorijama u 2007. godini (%):

- kvalitetna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom 68,62% (kvalitetna vina 64,18% i vrhunska vina 4,44%)

- stolna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom 2,52% - stolna vina 27,06%

24

- ostala vina 1,8% (pjenuava vina 1,04% i specijalna vina 0,76%). (Izvor: HZVV, 2008.).

Od ukupnog broja gospodarstava u sektoru koja posjeduju vinograde, 95% ima

vinograde veliine do 0,5 ha (oko 147.000) dok 5% gospodarstava ima vinograde vee od 0,5 ha (Izvor: DZS, Popis poljoprivrede, 2003.).

Sektor vinarstva u Hrvatskoj reguliran je Zakonom o vinu iz 2003. godine (NN

96/03). Na temelju Zakona o vinu doneseno je 14 provedbenih propisa i to:

- Lista zemljopisnih oznaka (NN 6/04);

- Pravilnik o uvjetima analize mota, vina, drugih proizvoda od groa i vina te vonih vina i drugih proizvoda na bazi vonih vina (NN 102/04, 64/05);

- Pravilnik o minimalno tehniko-tehnolokim uvjetima za proizvodnju vina i vonih vina te prodaju vina, drugih proizvoda od groa i vina kao i vonih vina (NN 102/04, 91/05, 71/06, 73/07, 8/08);

- Pravilnik o oglaavanju vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom i vonih vina (NN 105/04);

- Pravilnik o organoleptikom (senzornom) ocjenjivanju mota i vina (NN 106/04);

- Pravilnik o fizikalno-kemijskim metodama analize mota, vina, drugih proizvoda od groa i vina te vonih vina (NN 106/04);

- Pravilnik o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze (NN 159/04, 14/05,

42/05, 62/05, 3/06, 37/06, 76/06, 44/07, 118/07, 133/07);

- Pravilnik o vinogradarskim podrujima (NN 159/04, 64/05, 123/07); - Pravilnik o proizvodnji vina (NN 2/05);

- Pravilnik o oznaavanju vina oznakom zemljopisnog podrijetla (NN 7/05, 41/08);

- Pravilnik o vinskom i vonom octu (NN 121/05, 53/06); - Pravilnik o Upisniku destilatera (NN 137/05, 75/07);

- Pravilnik o vonim vinima (NN 73/06); - Lista tradicionalnih izraza za vino (NN 96/07).

Podruje jakih alkoholnih pia regulirano je Zakonom o hrani (NN 46/07), Pravilnikom o jakim alkoholnim i alkoholnim piima (NN 172/04, 73/07), Pravilnikom o analitikim metodama za jaka alkoholna pia (NN 138/05), Pravilnikom o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN 41/08), Pravilnikom o priznavanju i zatiti oznaka jakih alkoholnih i aromatiziranih pia (NN 20/07) i Pravilnikom o trokovima postupka registracije i prava uporabe registrirane oznake jakih alkoholnih i aromatiziranih pia (NN 123/07).

Nacionalni propisi u sektoru jakih alkoholnih pia u najveem su dijelu usklaeni s odredbama Uredbe Vijea (EEZ) br. 1576/1989.

Ukupna proizvodnja glavnih kategorija jakih alkoholnih pia u 2006. godini iznosila je 116.643 hektolitara, od ega proizvodnja vinjaka iznosi 5,0%, ruma 1,1 %, gina 0.5%, vodke 15,8% te likera i ostalih jakih alkoholnih pia 77.6% od ukupne godinje proizvodnje.

25

Proizvodnja voa i povra trenutno ne pokriva niti 50% domae potronje unato razmjerno povoljnim agroekolokim uvjetima za ovu proizvodnju. Razlozi tome su veim dijelom naslijeeno stanje, odnosno zapostavljanje i neafirmiranje ovih proizvodnji u Hrvatskoj u duem razdoblju prije osamostaljenja (prema neslubenoj raspodjeli proizvodnji u bivoj Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ), proizvodnja voa i povra imala je prioritet u drugim republikama bive SFRJ, a u Hrvatskoj je bila locirana prerada na bazi sirovina iz tog podruja), a zatim ratno razdoblje tijekom 90-ih godina. Veliki teret snanijem razvoju ovog sektora ini i nasljee (prisilno udruivanje), koje je kod ljudi usadilo veliko nepovjerenje prema proizvodnom i trinom organiziranju.

Proizvodnja voa i povra u Hrvatskoj uglavnom je locirana na obiteljskim gospodarstvima. Proizvodnja se u pravilu odvija na manjim povrinama, uz nedostatak znanja i nedovoljnu primjenu novih tehnologija, zbog ega je proizvod nekonkurentan, odnosno proizvodi se uz niske prinose. Udio ekstra i I. klase u

proizvodnji je jako nizak te znatan udio u proizvodnji ini II klasa. Znatni problemi postoje i zbog nedostatne i nerazvijene trine infrastrukture. Naime, raspoloivi kapaciteti su nedovoljni, a oprema je tehnoloki zastarjela i to posebno u segmentu skladitenja, dorade i prerade voa i povra. Zbog toga se vei dio proizvedenog voa neuvjetno skladiti te tako redovito propada znatan dio proizvedenih koliina te tom segmentu sektora trebaju znatne investicije.

Pored ovih problema razina organiziranosti proizvoaa je vrlo niska. U Hrvatskoj trenutno postoji samo pokoja zadruga koja je orijentirana na organizaciju ponude i

proizvodnje u sektoru voa i povra, to itav sektor ini iznimno ranjivim i izloenim pritisku velikih trgovakih lanaca putem kojih se svakim danom prodaje sve vie (trenutno oko 50%) svjeeg voa i povra.

Prerada voa i povra je djelatnost koja je znatno pogoena uincima rata tijekom 90tih godina. Temeljni problemi su nerazvijena sirovinska osnova u Hrvatskoj i gubitak nabavnog trita sirovine iz bive Jugoslavije, na koje su hrvatske tvrtke istovremeno isporuivale znaajne koliine preraenog voa i povra. Danas se u Hrvatskoj proizvodi godinje oko 19.000 tona preraenog povra i oko 91.500 tona preraenog voa. Pri tome kod voa najznaajniji udio ine voni sokovi (83.500 tona), a udio ostalih preraevina voa (kompoti, marmelade, elei, kandirano voe i dr.) je prosjeno 8.000 tona i u tom segmentu proizvodnje preraevina voa proizvodnja je u odnosu na 1990. godinu najvie pala (65%).

U sektoru prerade voa i povra Hrvatska je neto uvoznik i uvozom se nadomjeta oko 70% domae potronje preraevina povra, te oko 27% preraevina voa.

Hrvatska nije usklaena s pravnom steevinom EU koja ureuje trite voa, povra i preraevina (Uredba Vijea (EZ) br. 361/2008, Uredba Komisije (EZ) br. 1580/2007 i Uredba Vijea (EZ) br. 1234/2007).

Trni standardi za svjee voe i povre ureeni su Pravilnikom o kvaliteti voa, povra i gljiva (NN 53/91). Postojei standardi u Hrvatskoj nisu usklaeni sa standardima kvalitete svjeeg voa i povra EU.

U dijelu preraevina kakvoa je utvrena Pravilnikom o vonim sokovima i nektarima

26

te njima srodnim proizvodima (NN 152/05) kojim su preuzete odredbe Direktive

Vijea 2001/112/EZ te Pravilnikom o vonim demovima, eleima, marmeladama, pekmezu te zaslaenom kesten pireu (NN 76/06), kojim su preuzete odredbe Direktive Vijea 2001/113/EZ. Navedeni pravilnici obuhvaaju nazive, definicije i ope zahtjeve kojima moraju udovoljavati proizvodi, njihov sastav i senzorna svojstva, vrsta i koliinu sirovina te zahtjeve deklariranja ili oznaavanja.

Provjere kvalitete provode se nakon to je roba stavljena na trite, u veleprodaji, maloprodaji, na veletrnicama ili na mjestu uvoza, a sukladno Zakonu o hrani (NN 46/07), provjere obavljaju sanitarni inspektori. Podruje kontrole i tijela koje provodi kontrolu nije usklaeno s odredbama pravne steevine EU. Hrvatska nema upisnik trgovaca voem i povrem.

Pitanje proizvoakih organizacija nije ureeno, a time niti sustav potpore koju sektor voa i povra moe ostvariti kroz aktivnosti proizvoakih organizacija.

Pravilnikom o vonim demovima, eleima, marmeladama, pekmezu te zaslaenom kesten pireu su takoer propisani zahtjevi kakvoe za proizvode sljedeih naziva, a koji nisu obuhvaeni Direktivom Vijea 2001/113/EZ:

Domaa marmelada je proizvod odgovarajue elirane konzistencije proizveden od vone kae jedne ili vie vrsta voa i eera. Koliina vone kae upotrijebljena za proizvodnju 1.000 g konanog proizvoda ne smije biti manja od:

300 g kao ope pravilo, 250 g za crveni ribiz, crni ribiz, borovnicu, brusnicu, ipak i dunju.

Ekstra domaa marmelada je proizvod odgovarajue elirane konzistencije proizveden od vone kae jedne ili vie vrsta voa i eera. Koliina vone kae upotrijebljene za proizvodnju 1 000 g konanog proizvoda ne smije biti manja od:

450 g kao ope pravilo, 350 g za crveni ribiz, crni ribiz, borovnicu, brusnicu, ipak i dunju.

Pekmez je proizvod odgovarajue uguene konzistencije proizveden ukuhavanjem vone pulpe i/ili vone kae jedne ili vie vrsta voa, sa ili bez dodatka eera. Koliina eera koju je dozvoljeno dodati u pekmez iznosi najvie do 25%, u odnosu na ukupnu koliinu voa.

U ovom podruju nadleno tijelo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Slubena kontrola provedbe Pravilnika u nadlenosti je sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i Dravnog inspektorata.

Obzirom na agro-klimatoloke uvjete, na podruju Hrvatske ne postoji proizvodnja banana. Trni standard za banane propisan je Pravilnikom o kvaliteti voa, povra i gljiva (NN 53/91) i nije usklaen sa Uredbom Komisije (EZ) br. 2257/94. Takoer, u Hrvatskoj ne postoji trni red za banane kako je propisano odredbama Uredbe Vijea (EZ) br. 1234/2007.

Prema statistikim podacima, cvijee se u Hrvatskoj uzgaja na oko 1.000 ha to ukljuuje povrine na otvorenom i zatiene prostore. U zatienom prostoru cvijee se uzgaja na samo oko 60 ha. Od trajnih nasada cvijea trenutno u Hrvatskoj postoje

27

samo nasadi gerbera s oko 300.000 biljaka. Hrvatska je uvoznik cvijea sa prosjenom godinjom vrijednosti uvoza od oko 5 milijuna eura.

Hrvatska nema propis kojim su ureeni trini odnosi na nain kako je to ureeno trnim redom EU odnosno Uredbom Vijea (EZ) br. 1234/2007, a niti minimalne standarde kvalitete.

U Hrvatskoj nasadi maslina su rasprostranjeni u Istri, priobalnom pojasu Kvarnera i

Dalmacije te na otocima. Povijest uzgoja masline na naem priobalju stara je vie od 2000 godina. Hrvatska je posjedovala najvee povrine pod maslinama u vremenskom razdoblju poslije filoksere te do II. svjetskog rata, kada su se mahom sadile masline na

zemljitima propalih vinograda, a njihov broj bio je oko 40 milijuna. Za razliku od ostalih zemalja oko Sredozemnog mora, hrvatsko maslinarstvo je nazadovalo

nekoliko desetljea, nakon II. svjetskog rata. Tek posljednjih desetak godina su u maslinarstvu i proizvodnji maslinovog ulja prisutni pozitivni trendovi, to je praeno znaajnijom sadnjom novih maslinika.

Ovom pozitivnom trendu u maslinarstvu su, osim sve vee osvijetenosti potroaa u pogledu hranjive i zdravstvene vrijednosti maslinovog ulja, ulaganjima u nove

tehnologije proizvodnje sadnica i maslinovog ulja doprinijeli dravni programi i potpore za ovo podruje.

Prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2003., maslinarstvom se u Hrvatskoj bavilo

neto vie od 40 tisua gospodarstava, uglavnom obiteljskih. Gotovo 80% proizvoaa maslina pripada razredu veliine do 100 stabala, neto manje od 20% razredu od 100 do 500 stabala, a tek manje od 1% razredu preko 500 stabala.

Prosjena godinja proizvodnja ploda maslina iznosila je 33 tisue tona u razdoblju 2005. 2007. godine.

Prerada ploda maslina u maslinovo ulje odvija se u Hrvatskoj u 126 uljara.

Pravilnik o uljima od ploda i komine maslina (NN 63/06) odreuje zahtjeve kakvoe ulja od ploda i komine maslina, a odnosi se na kategorizaciju i nazivlje, fizikalno-

kemijska i senzorska svojstva, tehnoloke postupke u proizvodnji i preradi, ambalau i uvjete pakiranja, metode uzorkovanja i dr. Pravilnik je djelomino usklaen s odredbama Uredbe Komisije (EZ) br. 1019/2002, Uredbe Vijea (EZ) br. 865/2004, te Uredbe Komisije (EEZ) br. 2568/91. Pravilnik nije usklaen s navedenim Uredbama u pogledu sustava odobravanja objekata za pakiranje maslinovog ulja te ovlaivanja neovisnih panela za senzorska ispitivanja jer za isto do donoenja novog Zakona o hrani (NN 46/07) nije postojao pravni temelj.

Sukladno novom Zakonu o hrani (NN 46/07), slubenu kontrolu kakvoe maslinovog ulja obavlja nadlena inspekcija pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, odnosno gospodarski inspektori Dravnog inspektorata na razini maloprodaje te granina sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi pri uvozu.

U Hrvatskoj je akreditiran jedan laboratorij za ispitivanje maslinovog ulja prema

normi HRN EN ISO/IEC 17025 koji provodi analize prema propisanim metodama.

Isti laboratorij ovlaten je od strane Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja temeljem Pravilnika o ovlatenim ispitnim laboratorijima za kontrolu kakvoe

28

hrane (NN 92/06) za obavljanje specijalizirane djelatnosti s mogunou izdavanja meunarodnih certifikata za obavljanje analiza maslinovog ulja za potrebe slubene kontrole kakvoe.

U Hrvatskoj nije uspostavljen registar maslinika baziran na GIS sustavu, kako je

predvieno odredbama Uredbe Vijea (EZ) br. 864/2004.

U Hrvatskoj ne postoji sustav potpora za privatno skladitenje maslinovog ulja te sustav potpora organizacijama sudionika na tritu u skladu s odredbama Uredbe Vijea (EZ) br. 1234/2007 i Uredbe Komisije (EZ) br. 2080/2005. Postojee udruge proizvoaa nisu usporedive s proizvoakim organizacijama koje su definirane navedenom pravnom steevinom, niti po organizaciji, niti po ulozi, a takoer ne postoji niti sustav za financiranje njihovih programa rada.

Tradicija uzgoja duhana u Hrvatskoj duga je etiri stoljea. Zadnjih 40-ak godina uzgajaju se samo sorte virginija i berlej, pri emu virginija dominira s udjelom od oko 90% u ukupnoj proizvodnji. Prosjena godinja proizvodnja u razdoblju 2005.2007. godine iznosila je neto vie od 11 tisua tona. To je pojedinano najvei udio proizvodnje nekog poljoprivrednog proizvoda u Hrvatskoj u odnosu na dananju ukupnu proizvodnju u EU.

Glavnina uzgoja duhana smjetena je u sjevernom dijelu Hrvatske na podruju Podravine, pri emu je ova proizvodnja glavni izvor dohotka za tamonja obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Specifinost je uzgoja duhana u Hrvatskoj da se uglavnom odvija na siromanim pjeskovitim tlima gdje je mala mogunost supstitabilnosti drugim proizvodnjama. Hrvatska je neto izvoznik duhana.

Trite duhana u Hrvatskoj nije ureeno na nain kako je propisano Uredbom Vijea (EZ) br. 1234/2007, odnosno Uredbama Komisije (EZ) br. 2095/2005 i 2182/2002.

Zakon o duhanu (NN 69/99) propisuje odnose u proizvodnji, obradi i prometu duhana

te proizvodnji duhanskih proizvoda. Zakon odreuje da se proizvodnja duhana moe obavljati samo na temelju pisanog ugovora o proizvodnji duhana s pravnom osobom

registriranom za obradu duhana. Zakon takoer utvruje osnovne elemente ugovora, ukljuujui i obvezu proizvoaa duhana da e isporuiti sav proizvedeni duhan te obvezu obraivaa duhana da e od proizvoaa preuzeti i platiti isporueni duhan. U ugovoru proizvoa duhana daje izjavu da za isto vremensko razdoblje nije sklopio ugovor o proizvodnji duhana s drugim obraivaem duhana za istu povrinu.

Odredbe vezane uz preradu duhana podrobnije su propisane Pravilnikom o obradi

duhana, proizvodnji i markama duhanskih proizvoda (NN 69/06). Pravilnik propisuje

uvjete koje moraju ispunjavati obraivai duhana i proizvoai duhanskih proizvoda, obiljeavanje duhanskih proizvoda te sadraje i nain voenja upisnika za sudionike na tritu duhana i duhanskih proizvoda. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja vodi registar odobrenih tvrtki za obradu duhana, uvoz/izvoz duhana i

duhanskih proizvoda i proizvodnju duhanskih proizvoda, meutim, sadraj ovih evidencija nije usklaen sa zahtjevima navedenima u Uredbi Komisije (EZ) br. 604/2004.

29

Proizvodnja sjemena u Hrvatskoj predstavlja znaajan udio u segmentu biljne proizvodnje. Godinja proizvodnja odvija se u prosjeku na 24.000 hektara na kojima se prosjeno proizvodi do 100.000 tona sjemena razliitih biljnih vrsta. Posebno je znaajna proizvodnja sjemena itarica koja se u posljednjem trogodinjem razdoblju kree oko 80.000 tona.

U posljednjim godinama rastu koliine sjemena koje se izvoze, posebno kukuruza i penice. Meutim, uvoze se znatne koliine sjemenskog krumpira te sjemena povra.

Pravnu osnovu u sektoru proizvodnje sjemena ine Zakon o poljoprivredi, Zakon o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu i Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 140/05, 35/08). Trite sjemena u Hrvatskoj nije ureeno na nain kako je propisano Uredbom Vijea (EZ) br. 1234/2007.

Trite hmelja u Hrvatskoj nije ureeno na nain kako je propisano Uredbom Vijea (EZ) br. 1234/2007.

Proizvodnja hmelja smjetena je u zapadnom podruju Hrvatske. Trenutno postoji 16 hektara nasada hmelja. Godinje se proizvede u prosjeku do 10 tona hmelja sorte Aurora koja se jedina trenutno uzgaja u Hrvatskoj. U razdoblju do 1990. hmelj se

uzgajao na bitno veim povrinama (do 200 ha) i to u potpunosti u istonom dijelu Hrvatske. Meutim, zbog ratnog djelovanja najvei dio tada podignutih hmeljika je propao.

U pogledu organizacije trita i proizvoaa, u Hrvatskoj djeluje jedna zadruga koja okuplja sve hrvatske proizvoae hmelja.

II.C. EKOLOKA POLJOPRIVREDA

Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 12/01, 14/01, 79/07) na snazi je od 2001. godine, a pripadajui pravilnici od 2002. godine. Zakonom je regulirana ekoloka proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, prerada, trgovina, oznaavanje i deklariranje proizvoda, potvrivanje (certifikacija), obavljanje strunog i inspekcijskog nadzora.

Ekoloka proizvodnja u Hrvatskoj je jo u ranoj fazi razvoja. Meutim, potencijali za proizvodnju postoje s obzirom na prirodne resurse. Interes za ovaj nain proizvodnje je u znatnom porastu. To potvruju brojke o porastu povrina u ekolokoj poljoprivredi (od 51 ha u 2002. godini do 7.578 ha u 2007. godini), kao i porastu broja

proizvoaa u ekolokoj poljoprivredi (sa 130 u 2003. godini na 477 u 2007. godini).

Uz rastuu globalnu potranju, porastu broja proizvoaa i povrina pod ekolokom poljoprivredom doprinose u odreenoj mjeri i programi dravne potpore, sufinanciranje strunog nadzora i certifikacije od strane pojedinih upanija, te pomo koju putem edukacije i informiranja poljoprivrednicima pruaju savjetodavna sluba i ekoloke udruge.

Trite ekolokih proizvoda je nerazvijeno, djelomino uslijed nedostatnosti proizvoda, ogranienih preradbenih kapaciteta, te nedovoljne informiranosti

30

potroaa. U Upisniku uvoznika ekolokih proizvoda upisano je 38 pravnih osoba. Ekoloki proizvodi uvoze se uglavnom iz zemalja lanica EU.

Navedeni Zakon i Pravilnici doneseni na temelju njega usklaeni su s Uredbama Vijea (EEZ) br. 2092/91, (EZ) br. 1935/95, 1804/1999 i 834/2007, kao i s Uredbama Komisije (EEZ) br. 207/93, (EZ) br. 1452/2003, 2491/2001, 472/2002, 1900/98,

468/94, 1073/2000, 1488/97 i 2020/2000.

Sustav kontrole ekoloke proizvodnje

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ovlastilo je pet nadzornih

stanica (inspection body) za struni nadzor nad ekolokom proizvodnjom. Ovlatene nadzorne stanice moraju udovoljiti uvjetima hrvatske norme HRN EN 45004, kojom

su propisani kriteriji za rad ustanova koje provode nadzor.

Tri pravne osobe ovlatene su za postupak potvrivanja (certification body). Pravna osoba za postupak potvrivanja mora udovoljiti uvjete propisane hrvatskom normom HRN EN 45011. Kao ekoloki proizvod, proces ili usluga moe biti oznaen i deklariran samo onaj proizvod, proces ili usluga za koju je pravna osoba za provedbu

postupka potvrivanja izdala potvrdnicu (certificate).

Postoji osam laboratorija za ispitivanje proizvoda i usluga u ekolokoj proizvodnji. Ovlateni laboratorij mora udovoljiti uvjetima hrvatske norme HRN EN ISO/IEC 17025, kojom su propisani zahtjevi za osposobljenost ispitnih i mjeriteljskih

laboratorija.

Poljoprivredna inspekcija Ministarstva obavlja nadzor nad provedbom Zakona o

ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Gospodarska inspekcija Dravnog inspektorata obavlja kontrolu proizvoda u trgovini, nain deklariranja, pakiranja, skladitenja i kakvou ekolokih proizvoda.

II. D. POLITIKA KVALITETE

II.d.1. Oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla

U Hrvatskoj je do 2003. godine nain stjecanja, sustav zatite i ostvarivanja prava u koritenju oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti bio voen pri Hrvatskoj gospodarskoj komori dok je Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo provodio upis u registar po slubenoj dunosti. Zatim je Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo donio zakonske i podzakonske akte na temelju kojih je provodio po