KRONOLOGIJA RAZVOJA EU I PROCES PRIBLIŽAVANJA HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI

KRONOLOGIJA RAZVOJA EU I KRONOLOGIJA RAZVOJA EU I PROCES PRIBLIŽAVANJA PROCES PRIBLIŽAVANJA

HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJIHRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI

Gost predavač:Dr. sc. Alka Obadić

Ekonomski fakultet – Zagreb

Kolegij: “Poduzetništvo i integracija u Europsku uniju”PDS: FOI - "Manadžment poslovnih sustava"

Varaždin, 10. veljača, 2006.

2/75

Outline predavanja1. Kratka povijest Europske integracije,

proces tranzicije i procesi širenja EU2. Institucije Europske unije3. Unutrašnje tržište EU4. Zajedničke politike5. Ekonomska i monetarna unija6. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju7. Hrvatski pregovori o pristupanju

3/75

1. Kratka povijest Europske integracije i procesi širenja

• Začetak ideje o ujedinjenoj Europi - još u doba Rimljana

• Do prve polovice 20. st. – ideal humanista i pacifista

• EU danas – usavršen oblik multisektoralnog ujedinjenja, a njena nadležnost se prostire na:– Ekonomiju, industriju, socijalna

pitanja, politiku, građanska prava i vanjsku politiku

4/75

Značajni događaji i ustavni temelji EU

• 9. svibanj 1950 – J. Monnet, R. Schuman, K. Adenauer – ideja o stvaranju zajedničke Europe

• Travanj 1951 – Pariški ugovorPariški ugovor• 1957 – Rimski ugovoriRimski ugovori• 1986 – Jedinstveni europski aktJedinstveni europski akt• 1992 - Ugovor iz MaastrichtaUgovor iz Maastrichta• 1997 – Amsterdamski ugovorAmsterdamski ugovor

5/75

1.1. Postepeno širenje Europske zajednice do 1990-ih

• 1957 – stvoren slobodan protok kapitala, roba i radne snage

• 1968 – ukinute carine na međusobnu trgovinu• 1972 – prvo proširenje – Danska, Irska i Velika

Britanija 9 članica• 1981 – drugo proširenje – Grčka• 1986 – treće proširenje – Španjolska i Portugal

12 članica Institucionalni problemi, “Europesimizam”

6/75

1.1. Postepeno širenje Europske zajednice do 1990-ih

• 1986 – Jedinstveni europski aktJedinstveni europski akt uspostavljeno veliko unutarnje tržište i promjene u radu institucija Zajednice: poboljšanje postupka za donošenje odluka u

Vijeću jačanje izvršne vlasti Komisije jačanje ovlaštenja Europskog parlamenta proširenje politike Zajednice na nova područja

aktivnosti

7/75

1.2. Burne 1990-te • Pad Berlinskog zida...• Zapad – počinju pripreme za stvaranje

monetarne unije• 1989 – Jacques Delor plan stvaranja

Europske monetarne unije i Europske centralne banke

• 1991 – Ugovor u Europskoj uniji Ugovor u Europskoj uniji (Maastrichski ugovor):(Maastrichski ugovor):monetarno jedinstvo do 1999. godinenove zajedničke politikeeuropsko građanstvo zajedničku vanjsku i sigurnosnu politikuunutarnju sigurnost

8/75

1.2. Burne 1990-te

• 1995 – četvrto proširenje – Austrija, Finska, Švedska 15 članica

• članstvo u Europsku zajednicu zatražile su i neke druge zemlje (Turska, Cipar, Malta)

sve se više postavlja problem funkcioniranja EU:kako zajednica politički, ekonomski i kulturno tako

različitih država može uopće biti organizirana?

9/75

1.2. Burne 1990-te

• 1997 – “Agenda 2000”“Agenda 2000” – revizija strukturalnih politika i zajedničke agronomske politike (CAP)

• 2000 – LisabonLisabon – strategija modernizacije Europe i otvaranje svih sektora konkurenciji

• 01. 01. 2002. - u cirkulaciju 12 zemalja EU ulazi euro

10/75

1.3. Nasljeđe i stanje - aspekti tranzicije

• Krutost planskog sustava sputavala je inventivnost i efikasnu alokaciju resursa

• Do opadanja rasta BNP-a već je došlo u 1980-im godinama

Temeljno pitanje:zašto je uopće moralo doći do "tranzicijske

recesije"?

11/75


• Od izuzetne važnosti odabrati pravi trenutak za reformu, ali i njezinu brzinu

• EP pod okriljem MMF-a i WB privatizacija, liberalizacija cijena i trgovine i makroekonomska stabilizacija (Washingtonski konsenzus)(Washingtonski konsenzus)

• Proces tranzicije značajne promjene na socijalnoj, političkoj i ekonomskoj razini

• Najbolji uvid u opće ekonomsko stanje kretanje realnog BDP-a

12/75


Kretanje realnog BDP-a u odabranim zemljama

50

60

70

80

90

100

110

120

130

140

1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003

BDP

inde

ks, 1

989=

100

Češka

Hrv atska

Mađarska

Poljska

Slov ačka

Slov enija

Izvor: Baza podataka WIIW

13/75


• kretanje BDP-a u odabranim zemljama imalo je vrlo sličan trend

• poznati efekt "J-" ili "U-krivulje“ ukazuje na postojanje tranzicijskih troškova

• Razlog pada outputa (Blanchard): realokacija, dezorganizacija među ponuđačima,

proizvođačima i potrošačima, te proces restrukturiranja.

posljedice i na tržištu rada...

14/75


Kretanje outputa i zaposlenosti od početka tranzicije u odabranim zemljama

60

70

80

90

100

110

120

1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001

Inde

ks, 1

989=

100

Prosjek realnogBDP-a

Prosjek ukupnezaposlenosti

Izvor: WIIW.

15/75


• Ukupna razina zaposlenosti pala je na početku 1990-ih i nastavila je padati i dalje tijekom cijelog desetljeća, ali nakon 1994. proporcionalni porast zaposlenosti je bio manji od porasta BDP-a.

može značiti da je došlo do smanjivanja skrivene nezaposlenosti

upućuje na pojavu mismatch-a između ponude i potražnje za radom

16/75


Kretanje outputa i zaposlenosti-CEEC-5

50

60

70

80

90

100

110

120

1989

1991

1993

1995

1997

1999

2001

Inde

ks, 1

989=

100

Prosjek BDP

Prosjek ukupne zaposlenosti

Kretanje outputa i zaposlenosti-RH

50

60

70

80

90

100

110

120

1989

1991

1993

1995

1997

1999

2001

Inde

ks, 1

989=

100

BDP

Ukupna zaposlenost

Izvor: WIIW.

17/75


• pad BDP-a u Hrvatskoj bio drastično veći nego u zemljama CEEC-5

• RH se nalazi u skupini zemalja (zajedno sa Češkom, Rusijom, Bugarskom i Ukrajinom) u kojima je pad zaposlenosti manji od pada BDP-a tzv. proces gomilanja radnika (labour hoarding)

• važno je analizirati i kretanje produktivnosti rada

18/75

Kretanje outputa, zaposlenosti i produktivnosti rada u industriji

Češka

50

100

150

200

250

Inde

ks, 1

989=

100 Realni BDP

Ukupna zaposlenost

Produktivnost

Izvor: WIIW.

19/75


• Paralelno sa padom realnog BDP-a i N u svim tranzicijskim zemljama došlo je i do pada produktivnosti rada u industriji

• U početnim godinama tranzicije pad produktivnosti je bio veći od pada zaposlenosti održavanje skrivene nezaposlenosti

• Mađarska i Poljska - najveći rast produktivnosti - Mađarska (u 2001. postigla čak 236,2% nivoa iz 1989), a Poljska (191,8% nivoa iz 1989)

Dolazi do porasta nezaposlenosti

20/75


Registrirane stope nezposlenosti u odabranim zemljama (kao % radne snage)

05

101520253035

Češka Hrvatska Mađarska Poljska Slovačka Slovenija

1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

21/75


• Paralelno sa procesom restrukturiranja sve planske ekonomije su tijekom procesa tranzicije doživjele i velike strukturne promjene

Paralelni procesi:"deagrarizacije", "deindustrijalizacije" i "tercijarizacije".

22/75


Struktura zaposlenosti po sektorima (registrirani podaci, u %)

poljoprivreda industrija usluge1990 1996 2001 1990 1996 2001 1990 1996 2001

0

10

20

30

40

50

60

70

RepublikaČeška

RepublikaHrvatska

Mađarska Poljska Slovačka Slovenija Češka Hrvatska Mađarska Poljska Slovačka Slovenija

Izvor: WIIW (1997), WIIW (1998), WIIW (1999), WIIW (2001), WIIW (2002).

23/75

Kretanje temeljnih makroekonomski varijabli, EU, novih članica i SLO, 1993-2001

-2

0

2

4

6

93 94 95 96 97 98 99 00 01

Slovenia

EMU countries

candidates for EU

ECONOMIC GROWTH%

0

10

20

30

40

93 94 95 96 97 98 99 00 01

INFLATION

Candidates for EU

EMU countries

Slovenia

%

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

93 94 95 96 97 98 99 00 01

candidates for EU

Slovenia

EMU countries

CURRENT ACCOUNT DEFICIT/GDP%

-2

0

2

4

6

93 94 95 96 97 98 99 00 01

BUDGET DEFICIT/GDP

EMU countries

candidates for EU

Slovenia

%

24/75

Realna konvergencija BDP/capita in PPP US$ (kao % EU15)

1996 2000Godine sustizanja

75% EU 15

Czech R. 65 60 15

Estonia 33 38 19

Hungary 47 52 11

Latvia 26 29 27

Lithuania 29 29 31

Poland 36 39 33

Slovakia 46 48 20

Slovenia 66 72 1


75% EU 15

Czech R. 65 60 15

Estonia 33 38 19

Hungary 47 52 11

Latvia 26 29 27

Lithuania 29 29 31

Poland 36 39 33

Slovakia 46 48 20

Slovenia 66 72 1


75% EU 15Godine sustizanja

75% EU 15

Czech R.Czech R. 6565 6060 1515

EstoniaEstonia 3333 3838 1919

HungaryHungary 4747 5252 1111

LatviaLatvia 2626 2929 2727

LithuaniaLithuania 2929 2929 3131

PolandPoland 3636 3939 3333

SlovakiaSlovakia 4646 4848 2020

SloveniaSlovenia 6666 7272 11

25/75

1.4. Proširenje 2004. godine - najveće do sada

• početak 1990-ih - EU započela sa provođenjem "Phare" programa

• 1993 - Kriteriji iz Kriteriji iz CopenhagenaCopenhagena:

– Politički– Ekonomski– Prihvaćanje prava EU - "Acquis

communantaire"

26/75


• 1997-1999 – LuxembourgLuxembourg, Helsinki, Helsinki – Europsko vijeće započelo pregovore sa 10 zemalja kandidata

• Prosinac 2002 – CopenhagenCopenhagen – završili pregovori o proširenju sa zemljama kandidatima

• 01.05.2004. – peto proširenje - stvorena Nova Europa - treće najveće tržište na svijetu sa deset novih zemalja članica i više od 75 milijuna stanovnika

27/75


• Karakteristike Nove Europe:– 25 država– 450 milijuna stanovnika– 75 milijuna novih stanovnika EU zarađuje

samo 40% dohotka ostatka stanovnika– tijekom 2004-2006 – 40 mlrd eura novim

članicama za strukturne i regionalne projekte, ...

28/75

1.5. Najvažniji koraci petog proširenja EU

• 19. prosinac 1989 – započeo “Phare” program• 1990 - Cipar i Malta zatražili članstvo u EU• 1993 – CopenhagenCopenhagen - Europsko Vijeće postavilo

kriterije za pristupanje EU• 1994 - Mađarska i Poljska podnose molbu za

članstvo u EU• 1995 - aplikaciju podnose Slovačka, Rumunjska,

Litva, Estonija, Letonija i Bugarska• 1996 – aplikaciju podnjele Češka i Slovenija

29/75


• Prosinac 1997 – Luxembourg - Europsko Vijeće odlučilo je započeti s procesom pregovora s nekim zemljama

• Prosinac 1999 – potvrđeno je da će pristupni razgovori započeti sa 12 zemalja kandidata

• Prosinac 2002 – CopenhagenCopenhagen – odlučeno je da će 10 zemalja kandidata pristupiti 1. svibnja 2004.

30/75


• Travanj 2003 – AtenaAtena – potpisano 10 sporazuma o pridruživanju

• 1. svibanj 2004 – 10 novih članica pristupilo EU

• Lipanj 2004 – izbori za Europski parlament• Prosinac 2004 – dileme oko pridruživanja

Turske• 2007 – nove članice – Bugarska i

Rumunjska?

31/75

2. Institucije Europske unije • Najznačajnije su:

Europski parlament Vijeće Europske unije Europska komisija Sud pravde Europske unije Odbor revizora Europska investicijska banka Ekonomski i socijalni odbor Odbor regija Europski monetarni institut Europska centralna banka

32/75

2.1. Povijesni pregled

• Karakteristike EU – jedinstvena institucionalna struktura

• Prvih 20 godina - Komisija je predlagala, Parlament je savjetovao, Vijeće ministara je odlučivalo, a Sud pravde je tumačio

• Posljednjih 20 godina - Parlament je stekao nove snage, a pojavljuju se i nove institucije

33/75

2.1. Povijesni pregled

• Za razvoj institucionalnog sustava najznačajnije je stupanje na snagu:– Jedinstvenog europskog akta (1987)– Sporazum o EU (1991)

Za efikasno i demokratsko funkcioniranje Unije neophodna je reorganizacija institucija

34/75

3. Unutrašnje tržište • CILJ: otvaranje granica, te slobodno

kretanje roba i usluga– zajedničko tržište otvoreno je tek 1.

siječnja 1993. godine zbog:Dugotrajnog postupka usklađivanja poreznih

sustavaRazličitih propisa slobodnih profesijaKrutih protekcionističkih mjeraBrojnih tehničkih normi

35/75

3.1. Stanje danas

• Bilanca je zadovoljavajuća i odnosi se na slijedeća područja:

1) Otvaranje javnih tržišta2) Uklanjanje poreznih razlika3) Liberalizacija tržišta kapitala i financijskih

usluga4) Standardizacija5) Uklanjanje tehničkih zapreka6) Poticanje poslovne suradnje7) Liberalizacija usluga

36/75

3.2. Unutarnja sigurnost

• Suradnja na području pravosuđa i unutarnjih poslova pokriva 4 glavna područja:

1) usaglašavanje zakona koji se odnosi na azil,2) uvođenje zakona o useljenju,3) suradnja policije u borbi protiv krijumčarenja,4) pripremanje ugovora o suradnji na području

građanskog i krivičnog prava. Nove odredbe (sporazum iz SchengenaSchengena) – pridonose

slobodi kretanja ljudi na području EU

37/75


• SCHENGEN: preteča slobodnog kretanja1985 - Belgija, Njemačka, Francuska, Luxembourg

i Nizozemska potpisale Schengenski sporazum o postupnom ukidanju kontrole na zajedničkim granicama.

Sporazum predviđa slobodno kretanje ljudi svih država potpisnica, drugih država članica Unije i trećih zemalja.

38/75


• SCHENGEN: preteča slobodnog kretanjaDo 1995 – sporazumu se priključuju Italija,

Španjolska, Portugal, Grčka i Austrija Irska i Velika Britanija nisu priključene sporazumu

iz Schengena1995 – Sporazum stupa na snagu između Belgije,

Njemačke, Francuske, Luxembourga, Nizozemske, Španjolske i Portugala

• Vrijedi jedinstveno za sve državljane na cijelom Schengenskom prostoru

39/75

4. Zajedničke politike 1. Politike solidarnosti2. Regionalne politike – ključni su Strukturni i

Kohezijski fondovi3. Socijalna politika4. Politika zapošljavanja5. Financiranje zajedničkih politika – potreba

za ograničenjem rasta troškova prioritet su 3 cilja

6. Reforma zajedničke agrarne politike7. Politike napretka

40/75

5. Ekonomska i monetarna unija

• jedinstvena europska valuta ušla je u opticaj 1. siječnja 1999. godine i zamijenila nacionalne valute do 1. siječnja 2002.

• 1970 – Warnerovo izviješće• 1972 – Europski valutni sustav

41/75

5.1. Europski monetarni sustav

• 1978 – osnovan u Bremenu• Tri glavna elementa EMS-a:1. ECU2. Mehanizam tečajeva i intervencija3. Kreditni mehanizam• 1989 – opća načela za stvaranje EMU

42/75

5.2. Ugovor iz Maastrichta

• Kriteriji konvergencije (kriteriji iz MaastrichtaMaastrichta): stabilnost cijena – dozvoljena fluktuacija stope

inflacije ne smije prelaziti 1,5%, kamatne stope - dozvoljena fluktuacija prosječne

dugoročne nominalne kamatne stope ne smije biti viša od 2%,

budžetski deficiti - ispod 3% BDP-a, zaduženost - ispod 60% BDP-a, stabilnost valute - mora se nalaziti unutar tečajnih

raspona utvrđenih EMS (± 2,25%).

43/75


-2

0

2

4

6

8

10

12

BE

L D E F IRL

IRL

NL

P A FI

EL

Letonija

Litva

Slov

ačka

Slov

enija

Estonija

Češka

Poljska

Mađarska

Bugarska

Rum

unjskaProračunski deficit opće države (% BDP-a) - članice EMU (1994)

i CEEC (2001)

Izvor: MMF (2002).

44/75

5.2. Ugovor iz MaastrichtaTablica 5. Projekcije kretanja proračunskog deficita

Izvor: Ekonomska predviđanja – proljeće 2004. godine

2002 2003 2004 2005 Njemačka (Euro) -3,5 -3,9 -3,6 -2,8 Češka (CZK) -6,4 -12,9 -5,9 -5,1 Irska (Euro) -0,2 0,2 -0,8 -1 Latvija (LVL) -2,7 -1,8 -2,2 -2 Portugal (Euro) -2,7 -1,8 -2,2 -2 Slovenija (SIT) -1,9 -1,8 -1,7 -1,8 Danska (DKK) 1,7 1,5 1,1 1,5 Mađarska (HUF) -9,3 -5,9 -4,9 -4,3

45/75


• Budžet EUVelik (oko 100 mlrd eura), ali malen u odnosu

na BDP (samo oko 1% BDP-a EU)Svrha – za administrativne troškoveFinanciranje – vlastitim izvorima

46/75

Budžet EU

Sistem vlastitih izvora 1970. 1. Carine 2. Porezi na poljoprivredne proizvode 3. PDV (1%) Fontainebleau 1984. 1. Carine 2. Porezi na poljoprivredne proizvode 3. PDV (1,4%) Brussels (Delors I) 1988.-1992. 1. Carine 2. Porezi na poljoprivredne proizvode 3. Maksimalan uznos PDV-a zadržan na 1,4% - osnovica: 55% BDP-a zemlje članice

4. Prihodi ograničeni na 1,2% BDP-a EU Edinburgh (Delors II) 1993.-1994. 1. Carine 2. Porezi na poljoprivredne proizvode

3. Maksimalan iznos PDV-a smanjen na 1%osnovica 4. Prihodi ograničeni na 1, 27% BDP-a EU Berlin (Agenda 2000) 2000.-2006. 1. Carine 2. Porezi na poljoprivredne proizvode 3. Maksimalan iznos PDV-a smanjen na 0,5% 4. Prihodi ograničeni na 1,27% BDP-a EU

Tablica 6. Razvoj vlastitih izvora EU

Izvor: Laffan (1998) i Berlin European Council – Presidency Conclusions.

47/75

Budžet EU

Grafikon 8. Udjeli stavki potrošnje budžeta EU, 1971-1999. godine

Izvor: European Comission, 1998.

48/75

Javni dug

Izvor: European Commission (2003a); za Hrvatsku: www.mfin.hr.

Tablica 7. Udio duga opće države u BDP-u za nove i stare članice EU i Hrvatsku

(% od BDP-a)

Vanjski dug (% od ukupnog duga, 2002)2002 2006*

Cipar 59.7 56.1 22.9

Češka 26.9 39.4 2.3

Estonija 5.8 4.6 93.0

Mađarska 56.3 54.0 -

Letonija 14.6 17.4 61.5

Litva 22.7 23.3 69.7

Malta 66.6 68.4 -

Poljska 41.8 49.1 33.1

Slovačka 44.3 48.5 -

Slovenija 27.8 25.9 41.1

EU-15 63.1 65.1 -

EMU 69.3 70.8 -

RH 51.2 56.2 -

49/75

Javni dug RH

1999 2000 2001 2002 2003 1. Unutarnji dug opće država 17634,0 22461,8 26128,3 29690,1 32829,8 2. Inozemni dug opće države 29147,1 37402,1 40220,9 41774,5 46958,2 3. Ukupno (1+2) 46781,1 59863,9 66349,2 71464,6 79788,0 4. Ukupno izdana jamstva RH 13148,7 14719,6 19943,1 19011,4 19955,6 UKUPNI DUG (sveukupno) 59929,8 74583,6 83292,4 90476,0 99743,6 BDP 141579,1 152518,8 165639,5 179390,1 193066,8 SVEUKUPAN DUG OPĆE DRŽAVE (kao % BDP-a) 42,3 48,9 50,3 50,4 51,7

Izvor: Ministarstvo financija (2004).

Tablica 8. Dug opće države (na kraju razdoblja, u mil. HRK)

50/75

6. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

• Prvi odnosi RH i EU započeli međunarodnim priznanjem RH (15. siječanj 1992.)

• U lipnju 1999. Vijeće ministara je usvojilo Proces stabilizacije i pridruživanja za RH, BiH, Albaniju, Makedoniju i SR Jugoslaviju

• Nakon izbora 2000. otpočeo proces intenzivnijeg približavanja EU

• 14. svibanj 2001 – Bruxelles – Tonino Picula i Chris Patten parafiraju SPP

51/75

6.1. Detaljnije o SSP

• SSP – nova generacija sporazuma o pridruženom članstvu za države obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja

• Interes RH da Sporazum bude instrument koji će joj omogućiti da se priključi procesu proširenja EU kao države kandidati koje su sklopile sporazume o pridruživanju (tzv. Europske sporazume)

52/75

6.1. Detaljnije o SSP• SSP znatno više od Europskih sporazuma

naglašava potrebu regionalne suradnje radi stabiliziranja područja jugoistočne Europe

• spremnost na regionalnu suradnju očituje se u sklapanju mreže bilateralnih konvencija među zemljama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja

• SPP – preferencijalni sporazum treba pridonijeti gospodarskoj i političkoj stabilizaciji RH, te uspostavi bliskih i dugoročnih veza između ugovornih stranaka.

53/75

6.1. Detaljnije o SSP

• Sporazum sadrži i dogovore o suradnji i međusobnim obvezama u sljedećim područjima:politički dijalog, regionalna suradnja,sloboda kretanja roba, radnika i kapitala,sloboda pružanja usluga,usklađivanje zakonodavstva,suradnja na području pravosuđa i unutarnjih poslova, financijska suradnja, te institucionalne, opće i završne odredbe.

54/75

6.2. Plan provedbe SPS-a

operativni dokument koji utvrđuje mjere potrebne za uspješnu provedbu obveza preuzetih potpisivanjem Sporazuma

• odgovara na ključna pitanja vezana za provedbu Sporazuma: što se mora učiniti, tko je odgovoran za pojedinačnu provedbu, kako će se Sporazum provoditi i u kojim će se rokovima provoditi.

55/75

6.3. Pretpristupna strategija• Lipanj 2004 – Europsko vijeće zaključilo da je

RH država kandidat s kojom će pregovori o pristupanju započeti tijekom 2005.

• Kao država kandidat, RH bi se trebala koristiti trima pretpristupnim financijskim instrumentima:

1) PHARE za izgradnju institucija, gospodarsku i društvenu koheziju

2) ISPA za okoliš i promet i3) SAPARD za ruralni razvoj.

56/75

6.3. Pretpristupna strategija

• Komisija predlaže slijedeću financijsku raspodjelu za RH: u 2005 – 105 milijuna eura (80 mil. za

PHARE, 25 mil. za ISPA) u 2006 – 140 milijuna eura (80 mil. za

PHARE, 35 mil. za ISPA i 25 mil. za SAPARD)

u 2007 – otvaranje novog pretpristupnog instrumenta IPA uz postojeći PHARE, ISPA i SAPARD.

57/75

6.3. Pretpristupna strategija

• okvirni sporazum kojim se Hrvatskoj omogućuje sudjelovanje u programima i tijelima Zajednice trebao bi stupiti na snagu u prvoj polovici 2005. godine, nakon ratifikacije u institucijama EU-a i Hrvatskoj.

• Komisija smatra da je nužan intenzivniji politički dijalog

• RH mora ostati predana regionalnoj suradnji u sklopu Procesa stabilizacije i pridruživanja

58/75

6.4. Okvir za pregovore

• Komisija predlaže da se okvir za pregovore izgradi na sljedećim načelima:

1. Pregovori u skladu sa uvjetima za pristup utvrđenim na Europskom vijeću u Kopenhagenu 1993.

2. Pregovori će ovisiti o hrvatskoj regionalnoj suradnji i suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom

3. obustavu pregovora u slučaju ozbiljnog i ustrajnog kršenja načela slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava te temeljnih sloboda i vladavine prava na kojima se temelji Unija.

59/75

6.4. Okvir za pregovore

4. Pregovori će se voditi prema načelu vlastitih zasluga.

5. Odmah nakon službenog otvaranja pregovora o pristupanju s Hrvatskom, Komisija će provesti službeni postupak analize usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice, tzv. screening.

60/75

7. Hrvatski pregovori o pristupanju

• 21. veljače 2003. u Ateni – RH podnijela zahtjev za punopravno članstvo

• Travanj 2004. – EK donijela pozitivno Mišljenje o zahtjevu RH za punopravnim članstvom u EU (avis)

• 18. lipnja 2004. – RH dobila status kandidata za članstvo

• Ožujak 2005 – usvojen Pregovarački okvir

• 03. listopad 2005. – održana prva sjednica međuvladine konferencije formalno započeli pregovori

61/75

7.2. Što su pregovori?• Pregovori o pristupanju - pregovori o uvjetima

pod kojim država kandidatkinja pristupa EU• nakon završetka pregovora uvjeti se utvrđuju

međunarodnim ugovorom između država članica EU i države kandidatkinje – tzv. Ugovorom o pristupanju.

• Sudionici pregovora – države članice EU i država kandidatkinja

• Pregovori se vode u sklopu bilateralne međuvladine konferencije

62/75

7.2. Što su pregovori?• Pristupanje u članstvo EU uvjetovano je

prihvaćanjem svih prava i obveza na kojima se zasniva EU i njezin institucionalni okvir, obuhvaćenih pod pojmom pravne stečevine Europske unije (franc. acquis communautaire).

• Najvažniji elementi a.c. su: primarno zakonodavstvo, sekundarno zakonodavstvo, drugi izvori prava ostali akti

63/75

7.2. Što su pregovori?• Pravna stečevina podijeljena je u 35 poglavlja –

poglavlja pregovora• Država kandidatkinja ne pregovora o pravnoj

stečevini EU, nego o uvjetima i načinu njezina preuzimanja i primjene

Pregovori su proces prilagodbe države kandidatkinje vrijednosnom, pravnom, gospodarskom i društvenom sustavu EU

• Do ulaska u članstvo EU svaka država kandidatkinja dužna je preuzeti cijelu pravnu stečevinu EU i biti sposobna za njezinu učinkovitu primjenu

64/75

7.3. Kako se vode pregovori?• Nakon formalnog otvaranja pregovora slijedi

screening• Osnovna svrha screeninga – utvrditi postojeće

razlike u svakom poglavlju pregovora• Provodi se zasebno za svako poglavlje pregovora –

traje od jednog dana do nekoliko mjeseci• Nakon završetka analitičkog pregleda započinje

sadržajna faza pregovora tijekom koje se pregovora o uvjetima prihvaćanja, primjene i provođenja a.c.

65/75

7.3. Kako se vode pregovori?• Sadržajni pregovori se vode na temelju

pregovaračkih stajališta EU i države kandidatkinje

• Nakon postizanja dogovora između EU i države kandidatkinje o pojedinom poglavlju, uz ispunjenost preuvjeta, ono se smatra privremeno zatvorenim

• Kada su zatvorena sva poglavlja, rezultati pregovora se ugrađuju u odredbe nacrta Ugovora o pristupanju

66/75

7.3. Kako se vode pregovori?• Nakon postizanja dogovora između EU i države

kandidatkinje o tekstu nacrta Ugovora o pristupanju tekst se upućuje u odgovarajući postupak u institucijama i državama članicama EU, te državi kandidatkinji

• Na temelju nacrta Ugovora, EK mora donijeti konačno mišljenje o zahtjevu za članstvo, EP suglasnost, aVijeće jednoglasnu odluku

Otada se država kandidatkinja smatra državom pristupnicom

67/75

7.4. Tko u Hrvatskoj vodi pregovore?

• kao nositelji i sunositelji pojedinog poglavlja pregovora određena su tijela državne uprave i druga tijela.

• uspostavljena su ova tijela:– Državno izaslanstvo RH– Koordinacija za pregovore– Pregovaračka skupina za vođenje pregovora– Radne skupine – Ured glavnog pregovarača– Tajništvo Pregovaračke skupine

68/75


• tijek pregovora nadgleda Nacionalni odbor za praćenje pregovora o pristupanju RH EU

• Nacionalni odbor za praćenje pregovora o pristupanju RH EU posebno je radno tijelo Hrvatskoga sabora koje nadgleda i ocjenjuje tijek pregovora

• Članovi Odbora - zastupnici Hrvatskoga sabora, predstavnici Ureda Predsjednika RH, akademske zajednice, udruga poslodavaca i sindikata.

69/75


• predviđa se da će svakih 6 mjeseci predsjednik Vlade podnositi izvješće Saboru o dosadašnjem tijeku pregovora.

• Taj je dogovor oporbe i vlasti nazvan Hrvatskim pregovaračkim modelom, jer još ni jedna država kandidatkinja za ulazak u EU nije na čelu Nacionalnog odbora imala oporbenog predstavnika.

70/75


71/75

7.5. Kako teku dosadašnji pregovori?

• iako RH nije dobila točan datum pregovora s EU, nema dvojbe da se nalazimo u intenzivnom razdoblju odnosa sa EU

• tako je prihvaćen pregovarački okvir RH, koji uvelike slijedi onaj koji je korišten u pregovorima s 10 novih država članica

• tijekom pregovora, EU će pažljivo motriti ispunjavanje političkih kriterija, poput poštivanja ljudskih prava i vladavine prava

72/75

7.5.1. Iskustva dosadašnjih pregovarača

• traženjem što manje ustupaka država iskazuje veću spremnost za prihvaćanje europskih standarda

• kako kažu oni koji su prošli pregovore, nije ključno insistirati na zaključenju pregovora i traženju datuma pristupanja

• prilagodba standardima EU-a u interesu je države koja želi postati njezinom članicom

• manjim se dijelom pregovara, a mnogo više se usklađuje i prilagođuje pravilima EU.

73/75

7.5.2. Što nakon pregovora?

• predviđa se da bi pregovori trebali trajati do kraja 2007. godine, kada bi RH postala spremna za ulazak u EU

• nakon što se pregovori uspješno zaključe, slijedi potpisivanje Ugovora o pristupanju, koje su nove države članice potpisale u travnju 2003. godine u Ateni.

• taj se Ugovor zatim potvrđuje u parlamentima svih država članica

• pretposatvlja se da će taj proces trajati oko 2 godine.

74/75

TIJEK PREGOVORABILATELARNA MEĐUVLADINA KONFERENCIJAIZMEĐU DRŽAVE KANDIDATKINJE I DRŽAVA

ČLANICA EUROPSKE UNIJE

BILATERALNOM MEĐUVLADINOM KONFERENCIJOM FORMALNOZAPOČINJU PREGOVORI TE SE RAZMJENJUJU PREGOVARAČKI OKVIRI

ANALITIČKI PREGLED I OCJENA USKLAĐENOSTINACIONALNOG ZAKONODAVSTVA S PRVNOM

STEČEVINOM ZAJEDNICE - SCREENING

EUROPSKA KOMISIJA DRŽAVAKANDIDATKINJI PREDSTAVLJACJELOKUPNU PRAVNUSTAČEVINU ZAJEDNICE POPOGLAVLJIMA PREGOVORA

DRŽAVAKANDIDATKINJAISPUNJAVA LISTU

PRAVNIH PROPISA

SCREENING LISTE

EUROPSKAKOMISIJA IZRAĐUJE

IZVJEŠĆE OREZULTATIMAANALITIČKOG

PREGLEDA

PREGOVORI PO POGLAVLJIMA

OTVARANJEPREGOVORA

PO POJEDINIM POGLAVLJU

IZRADA I USVAJANJEPREGOVARAČKIH

STAJALIŠTA ZA SVAKOPOGLAVLJE

PREGOVORI UOKVIRU

MEĐUNARODNIHKONFERENCIJA

PRIVREMENOZATVARANJE

POJEDINHPOGLAVLJA

STUPANJE U PUNOPRAVNO ČLANSTVO UEURPOSKOJ UNIJI

ZAKLJUČENJEPREGOVORA

PO SVIM POGLAVLJIMA

REZULTATI PREGOVORA UGRAĐUJUSE U ODREDBE NACRTA UGOVORA

O PRISTUPANJU, ODREĐUJE SEDATUM PRISTUPANJA TE SE DRŽAVI

KANDIDATKINJI DODJLJUJESTATUS DRŽAVE PRISTUPNICE

VIJEĆE EUROPSKE UNIJEDONOSI JEDNOGLASNU

ODLUKU O PRIHVAĆANJUUGOVORA O PRISTUPANJU

UZ SUGLASNOSTEUROPSKOG PARLAMENTA

UGOVOR POTPISUJU PREDSTAVNICIDRŽAVA ČLANICA TE SE ON UPUĆUJE U

POSTUPAK POTVRĐIVANJASUKLADNO USTAVNIM ODREDBAMA

SVAKE OD TIH DRŽAVA

DRŽAVA PRISTUPNICA NA KONFERENCIJI O PRISTUPANJU

POSTAJE PUNOPRAVNA ČLANICAEUROPSKE UNIJE

75/75

HVALA NA PAŽNJI!!!HVALA NA PAŽNJI!!!

Dr. sc. Alka ObadićE-mail: [email protected]

Katedra za makroekonomiju i gospodarski razvojEkonomski fakultet – Zagreb

Documents

KRONOLOGIJA RAZVOJA EU I PROCES PRIBLIŽAVANJA HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI