PREHRAMBENA ovisnost RH

POTENCIJALI HRVATSKE POLJOPRIVREDE U OKVIRU ZPP EU

Zagreb, listopad 2014.

1

OPĆE INFORMACIJE O HRVATSKOJ POLJOPRIVREDI

Ukupna površina RH = 87.661 km² Površina kopna = 56.594 km² Površina mora = 31.067 km²

Korišteno poljoprivredno zemljište = 1.316 milijuna ha

Udio korištenog poljoprivrednog zemljišta 23% od površine kopna

Agencija za zaštitu okoliša (Baza/Corine Land Cover; 2010) 2,767 milijuna

ha moguće obradivo poljoprivredno zemljišta (razlika 1,4 milijuna ha –livade, pašnjaci, obraslo poljoprivredno zemljište, makija; privatno ili u šumskogospodarskoj osnovi )

2

OPĆE INFORMACIJE O HRVATSKOJ PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI 2013.

(hrana i piće)

34 milijardi kuna ukupni prihodi prehrambene industrije

2 767 gospodarskih subjekata bavi se proizvodnjom hrane i pića

U kolovozu 2014. godine 39.794 zaposlenih (3,5 % ukupno zaposlenih u RH i 20,1% u prerađivačkoj industriji)

3

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI POLJOPRIVREDE I PROIZVODNJE PREHRAMBENIH

PROIZVODA U 2013. GODINI (ODNOS PREMA 2012.)

BDP-2013 RH.= 326,9 milijardi kuna (-0,9%) BDV-2013 RH.= 276,9 milijardi kuna (-0,7%) BDV-2013 poljoprivrede 7,9 milijardi kuna; udio BDV poljoprivrede u

ukupnom BDV-u RH 2,58% BDV-2013 proizvodnje prehrambenih proizvoda 10 milijardi kuna; udio

BDV proizvodnje prehrambenih proizvoda u ukupnom BDV 3,6 %

4

ZAPOSLENI, BROJ I PROSJEČNA VELIČINA PG-A

Broj zaposlenih u RH poljoprivredi 49,1 tisuće (-3%), što čini 3,5 % ukupno zaposlenih u RH (2012.)

Broj poljoprivrednih gospodarstava 233.280 (Izvor:DZS) U upisniku 180.000 PG od kojih 50% prima potpore

5

Prosječna veličina PG-a po korištenju poljoprivrednog zemljišta

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA RH U 2013.

RH Izvoz : 9,589 milijardi eura (-0,4%) Uvoz :16,528 milijardi eura +1,9%) bilanca : -6,938 milijardi eura (povećanje deficita za 5,4%)

Poljoprivredno prehrambena razmjena Izvoz : 1,205 milijardi eura (-4,6%) Uvoz : 2,217 milijardi eura (6,4%) bilanca : -908,65 milijuna eura (povećanje deficita za 25,3%)

6

STUPANJ POKRIVENOSTI UVOZA IZVOZOM U RH

35

40

45

50

55

60

65

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

stup

anj p

okriv

enos

ti uv

oza

izvo

zom

, %

RH Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi Nepoljoprivredni proizvodi

Po prvi puta, od 2000. godine, je stupanj pokrivenosti uvoza izvozom u razmjeni poljoprivredno prehrambenih proizvoda manja od pokrivenosti ukupne robne razmjene RH

7

VT RAZMJENA POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENIH PROIZVODA

- Izvoz: rast do 2013. godine, u 2013. godini pad od -4,6%

- Uvoz: Stalni rast, stopa rasta u 2013. godini iznosila +6,4%

8

585,

4

935,

6

1.14

7,6

1.26

2,9

1.20

5,1

525,

1

602,

5

1.03

6,6

1.56

8,8

1.87

6,9

1.99

9,2

2.12

7,8

976,

3

1.10

2,0

451,3

633,2

729,3 736,3

922,7

451,2 499,5

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1.000

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

2000.-2004. 2005.-2010.2011. 2012. 2013. I.-VI.2013. I.-VI.2014.

Izvoz Uvoz Deficit (desna os)

mil. eura

∅ ∅

Bilanca vanjskotrgovinske razmjene po skupinama proizvoda (razina CT HS2) u 2013. godini

9

Apsolutne promjene vrijednosti izvoza po skupinama proizvoda (razina CT hs 2) u razdoblju siječanj-lipanj 2014. godine promatrano u odnosu na razdoblje siječanj-lipanj 2013. godine

Apsolutne promjene vrijednosti uvoza po skupinama proizvoda (razina CT hs 2) u razdoblju siječanj-lipanj 2014. godine promatrano u odnosu na razdoblje siječanj-lipanj 2013. godine

RANG ZEMALJA PREMA VRIJEDNOSTI RAZMJENE POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA

(I-VI 2014.)

12

RANG ZEMLJA Vrijednost (EUR) Udio (%)1. BOSNA I HERCEGOVINA 120.763.362 20,052. SLOVENIJA 81.064.969 13,463. ITALIJA 61.490.167 10,214. SRBIJA 52.741.186 8,755. MAĐARSKA 33.476.130 5,566. NJEMAČKA 31.317.896 5,207. JAPAN 29.078.187 4,838. AUSTRIJA 27.335.866 4,549. MAKEDONIJA 15.970.945 2,6510. CRNA GORA 15.316.569 2,5411. KOSOVO 13.263.341 2,2012. Sjedinjene Američke Države 10.826.028 1,8013. SAUDIJSKA ARABIJA 9.732.910 1,6214. POLJSKA 9.141.915 1,5215. SLOVAČKA 8.059.824 1,3416. GRČKA 7.017.298 1,1617. ČEŠKA 5.865.110 0,9718. ALBANIJA 5.240.193 0,8719. BUGARSKA 5.159.819 0,8620. UJEDINJENA KRALJEVINA 5.022.211 0,8321. RUSIJA 4.692.981 0,7822. RUMUNJSKA 4.286.162 0,7123. ŠPANJOLSKA 3.856.232 0,6424. NORVEŠKA 3.580.933 0,5925. ŠVEDSKA 3.557.882 0,5926. AUSTRALIJA 3.456.168 0,5727. INDONEZIJA 3.369.014 0,5628. FRANCUSKA 3.017.644 0,5029. LIBANON 2.766.746 0,4630. KANADA 1.999.281 0,33

ostale zemlje (74 i zemlje i teritori 19.990.721 3,32602.457.690 100UKUPNO

IZVOZRANG ZEMLJA Vrijednost (EUR) Udio (%)

1. NJEMAČKA 173.979.343 15,792. ITALIJA 125.768.168 11,413. NIZOZEMSKA 100.705.762 9,144. MAĐARSKA 97.757.762 8,875. SLOVENIJA 77.827.285 7,066. POLJSKA 65.144.193 5,917. AUSTRIJA 58.566.411 5,318. ŠPANJOLSKA 47.491.603 4,319. SRBIJA 41.196.014 3,7410. FRANCUSKA 33.838.909 3,0711. BRAZIL 28.961.738 2,6312. BOSNA I HERCEGOVINA 26.538.845 2,4113. ČEŠKA 24.192.501 2,2014. BELGIJA 22.966.516 2,0815. MAKEDONIJA 20.562.697 1,8716. RUMUNJSKA 17.036.753 1,5517. INDIJA 14.617.050 1,3318. SLOVAČKA 13.453.049 1,2219. UJEDINJENA KRALJEVINA 11.736.991 1,0720. DANSKA 8.513.414 0,7721. EKVADOR 8.283.183 0,7522. TURSKA 7.529.993 0,6823. Sjedinjene Američke Države 7.249.082 0,6624. GRČKA 7.055.571 0,6425. KUBA 6.861.836 0,6226. KINA 6.068.060 0,5527. BUGARSKA 4.827.594 0,4428. KOSTARIKA 4.255.461 0,3929. VIJETNAM 3.989.104 0,3630. ŠVICARSKA 3.110.963 0,28

ostale zemlje (78 i zemlje i teritorij 31.909.837 2,90UKUPNO 1.101.995.688 100

UVOZ

Primjena trgovinske politike EU od 01.07.2013. godine

(ukidanje carinskih barijera za uvoz robe iz EU)

Stvaranje barijera za robu iz RH u zemljama CEFTA-e (rast carina na Hrvatske proizvode)

Pokazuje na nisku konkurentnost hrvatskog poljoprivredno- prehrambenog sektora u odnosu na konkurente iz EU

UZROCI POREMEĆAJA U VANJSKO TRGOVINSKOJ RAZMJENI U 2013.

13

VRIJEDNOST PROIZVODNJE POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI U 2013.

GODINI

Intermedijarna potrošnja

55,58 (-11,7%)

Bruto dodana vrijednost

44,42%(-3,2%)

Vrijednost proizvodnje poljoprivredne

djelatnosti 19,21

milijardi kuna (-8,1%)

Izvor: DZS, konačni podaci realnog dohotka u poljoprivredi 2013.

14

VRIJEDNOST PROIZVODNJE POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI

Izvor: DZS; konačni podaci realnog dohotka u poljoprivredi 2013. 15

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

mili

jun

kuna

Biljna proizvodnja Stočarstvo Poljoprivredne usluge Sekundarne djelatnosti

52,5%

41,8%

53,9%

39,8%

58,0%

36,0%

58,0%

36,3%

56,9%

37,3%

58,6%

35,8%

58,2%

36,1%

59,6%

34,2%

% udio u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje

31,7%

61,5%

Vrijednost proizvodnje poljoprivredne djelatnosti i udio izravnih potpora u vrijednosti poljoprivredne

proizvodnje (Izvor DZS)

16

0

5

10

15

20

25

2010. 2011. 2012. 2013.

Potpore

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u proizvođačkimcijenama

21,3 20,9 19,21

17% 16% 15% 11,1%

21,2

mili

jard

e ku

na

Stupanj samodostatnosti 2012

17

Prosječni prinosi određenih poljoprivrednih kultura (Eurostat)

18

GEO/TIME 2011 2012Nizozemska 78,5 85,7 Belgija 81,4 84,5 Danska 67,7 73,7 Njemačka 70,1 73,3 Irska 98,6 72,2 Velika Britanija 77,5 66,6 Francuska 61,8 66,1 Švedska 53,8 62,5 Luxembourg 55,4 58,6 Švicarska 63,0 57,5 Slovenia 51,8 54,4 Hrvatska 52,4 53,5 Češka 56,9 43,2 Austria 58,6 41,4 Poljska 41,4 41,4 Italy 38,4 41,3 Finska 38,5 39,3 Estonia 27,4 39,0 Bulgaria 39,2 37,6 Mađarska 42,1 37,5 BiH 36,0 36,9 Norveška 38,5 35,1 Kosovo (under United 37,6 33,5 Slovačka 45,2 32,9 Grčka 31,3 27,9 Cipar 22,4 26,8 Turska 26,9 26,7 Rumunjska 36,3 26,1 Španjolska 34,6 23,7 Island 10,0 20,0 Portugal 12,0 10,8

pšenica 100kg/ha

GEO/TIME 2011 2012Španjolska 111,2 110,1 Nizozemska 113,0 110,0 Grčka 119,1 109,3 Austria 113,0 107,0 Njemačka 107,2 105,5 Belgija 111,0 102,4 Švicarska 97,3 93,1 Francuska 99,7 91,0 Italy 98,0 83,6 Portugal 81,0 83,0 Luxembourg 77,9 82,5 Češka 81,2 77,8 Turska 71,0 74,0 Slovenia 86,9 70,8 Poljska 63,2 67,4 Švedska 76,2 64,8 Danska 52,3 58,3 Slovačka 68,7 55,2 Hrvatska 60,0 42,0 Velika Britanija 39,0 42,0 Bulgaria 51,9 36,8 Mađarska 64,4 35,6 BiH 39,0 27,0 Rumunjska 41,7 19,6

Kukuruz 100kg/ha

Prosječna proizvodnja određenih poljoprivrednih proizvoda

19

GEO/TIME 2011 2012Italy 446,0 :Austria 500,4 433,2Nizozemska 505,7 353,6Francuska 444,0 336,9Belgija 294,6 308,7Germany 284,3 307,3Velika Britanija 268,8 234,4Slovenia 297,5 204,8Grčka 189,6 186,1Mađarska 63,0 172,0Portugal 197,2 171,1Turska 160,5 165,1Španjolska 212,7 156,4Švedska 183,2 156,0Slovačka 136,7 153,5Poljska 135,9 147,8Danska 169,9 131,0Češka 91,0 126,7Cipar 93,1 102,5Finska 78,5 82,1Rumunjska 115,9 82,0Bulgaria 82,5 67,0Luxembourg 88,0 66,4Hrvatska 152,1 64,7Kosovo (under United N 75,0 47,7Malta 35,0 22,5Estonia 23,8 14,3

Jabuka 100kg/ha

GEO/TIME 2012.Danska 8.647,0Švedska 8.281,0Finska 8.206,0Španjolska 7.861,0Velika Britanija 7.754,0Nizozemska 7.710,0Estonija 7.445,0Portugal 7.374,0Njemačka 7.319,0Mađarska 7.109,0Francuska 6.779,0Češka 6.617,0Austrija 6.462,0Luxemburg 6.431,0Cipar 6.353,0Malsta 6.315,0Slovačka 6.227,0Italija 6.193,0Belgija 6.188,0Letonija 5.361,0Slovenija 5.351,0Latvija 5.290,0Irska 5.092,0Hrvatska 4.352,0

Poljska 4.208,0Bugarska 3.712,0Rumunjska 3.327,0

Kravlje mlijeko kg/kravi

PRODUKTIVNOST MJERENA VRIJEDNOŠĆU BRUTO DODANE VRIJEDNOSTI (BDV) PO

JEDINICI RADA U RH I EU (2013.)

27.

295

16.

110

15.

895

5.0

39

26.

916

25.

431

22.

369

6.3

48

5.2

46

5.1

63

5.0

22

4.2

05

3.5

95

-

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

€ po

jedi

nici

god

išnje

g ra

da

Izvor: Eurostat, druga procjena 2013, obrada MP

20

PRODUKTIVNOST MJERENA VRIJEDNOŠĆU FAKTORSKOG DOHOTKA* PO JEDINICI RADA U RH I

EU (2013.)

*faktorski dohodak=BDV - amortizacija + ostale subvencije na proizvodnju Izvor: Eurostat-druga procjena 2013, obrada

23.

788

14.

505

14.

287

5.3

15

28.

126

19.

088

15.

644

7.7

23

5.1

34

5.0

83

4.7

77

3.8

43

3.5

86

-

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

€ po

jedi

nici

god

išnje

g ra

da

21

Niži proizvodni rezultati – do 30%

Veće cijene inputa – do 30%

UDRUŽIVANJE

ZNANJE

Niži proizvodni rezultati – do 30%

22

2010. – 3,6 milijardi kuna

2011. – 3.5 milijardi kuna

2012. – 3,1 milijardi kuna

2013.* – 2,7 milijardi kuna

ULAGANJA U POLJOPRIVREDU

U PRETHODNOM RAZDOBLJU IZDAŠNE POTPORE IZ NACIONALNOG PRORAČUNA

23 *preliminarni podatak

Oko 50% obradivog zemljišta neobrađeno Više od 1.000.000 ha privatnog i državnog zemljišta izvan proizvodnje Manja prosječna veličina farmi (5,6 ha) – često razbacane i usitnjene parcele 0,5% površina pod navodnjavanjem - oko 30% obradive zemlje pogodno za

navodnjavanje Nelegalizirani proizvodni objekti Nedostatak prilagođenih bankarskih proizvoda za poljoprivredu Manjak realnih i provedivih državnih i lokalnih strategija poljoprivrednog razvoja

NASLJEĐENE STRUKTURNE SLABOSTI

UZROCI Povijesno nasljeđe – parcelizirana proizvodnja Posljedice rata – štete, sporiji razvoj, minska polja Nepripremljena i needucirana administracija – zemljišne knjige, legalizacija, zaustavljena

komasacija Neadekvatan pravni okvir

ODRAZ MNOGOBROJNIH NERJEŠENIH OSNOVNIH STRUKTURALNIH PRETPOSTAVKI

24

Slabiji referentni prinosi izvan sustava razvijenih tvrtki - usporedba s prosjekom EU Nedostatak modernog farmskog menadžmenta - povećani troškovi Manjak analitičkog i mjerljivog načina rada - nedostatak referentnih informacija Slaba implementacija „Dobre poljoprivredne prakse”- povećani troškovi Neorganiziranost - nedostatak udruživanja, zajedničkog nastupa i podjele troškova Samo 3,2 % površina u ekološkoj proizvodnji Slabija orijentacija na sofisticirane visoko dohodovne proizvodnje

MANJAK ZNANJA

UZROCI

Manje od 3% visoko educiranih proizvođača - 27% s osnovnom školom Prepreke u informiranju i prijenosu znanja – neadekvatan pristup/kapacitet edukatora Usporen program ruralnog razvoja – prijašnji prioriteti Kulturno nasljeđe – jak utjecaj predrasuda i starih navika Manjak popularizacije i educiranja mladih za poslove u poljoprivredi

SLABOSTI I PRIJETNJE

25

Obrazovanje

osnovno poljoprivredno obrazovanje

2,80%

samo praktično iskustvo 95,04%

puno poljoprivredno obrazovanje

2,16%

HRVATSKA Struktura obrazovanja nositelja PG

(istraživanje strukture gospodarstva 2010)

Osnovno 22,58

%

Praktično 70,41

%

Puno 7,01%

EU-27

26

Udio (%)broja PG po starosnoj dobi u ukupnom broju PG-a (izvor:Eurostat; 2010)

EU_2

7; 8

EU_2

7; 1

7

EU_2

7; 2

3

EU_2

7; 2

3

EU_2

7; 3

0

EU_1

5; 6

EU_1

5; 1

6

EU_1

5; 2

5

EU_1

5; 2

5

EU_1

5; 2

9

EU_1

2; 9

EU_1

2; 1

7

EU_1

2; 2

1

EU_1

2; 2

3

EU_1

2; 3

0 Hrva

tska

; 4

Hrva

tska

; 12

Hrva

tska

; 25

Hrva

tska

; 27

Hrva

tska

; 32

Aus

trija

; 11

Aus

trija

; 27

Aus

trija

; 36

Aus

trija

; 18

Aus

trija

; 8

Buga

rska

; 7

Buga

rska

; 12

Buga

rska

; 18

Buga

rska

; 25

Buga

rska

; 37

Poljs

ka; 1

5

Poljs

ka; 2

5

Poljs

ka; 3

2

Poljs

ka; 2

0

Poljs

ka; 8

Rum

unjsk

a; 7

Rum

unjsk

a; 1

6

Rum

unjsk

a; 1

6

Rum

unjsk

a; 2

3

Rum

unjsk

a; 3

8

Slov

enija

; 4

Slov

enija

; 14

Slov

enija

; 25

Slov

enija

; 26

Slov

enija

; 30

do 35 godina 35 do 44 godina 45 do 54 godina 55 do 64 godina 65 i više godina

28

AKTIVNOSTI MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE USMJERENE NA OTKLANJANJE STRUKTURNIH

NEDOSTATAKA • STAVLJANJE U FUNKCIJU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA (Zakon o poljoprivrednom

zemljištu i Zakon o komasaciji)

• NAVODNJAVANJE • JAČANJE APSORPCIJSKOG KAPACITETA IZ FONDOVA EU

• ZAPOČELI NATJEČAJI ZA FONDOVE ZA VINO, PČELE, ŠKOLSKO VOĆE I PROMOCIJU • PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. – 2020. - jesen 2014 • AKREDITACIJA AGENCIJE ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI • KREIRANJE BANKARSKIH PROIZVODA ZA PRAĆENJE POVLAĆENJA SREDSTAVA IZ

FONDOVA EU • OSPOSOBLJAVANJE I INFORMIRANJE POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA I RURALNOG

STANOVNIŠTVA (jačanje uloge savjetodavne službe, HPA, veterinarskih institucija,…)

• IZRADA NACIONALNE STRATEGIJE RAZVOJA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE 2014.- 2020. (izrada sektorskih politika npr. strategija razvoja proizvodnje mlijeka i industrije mlijeka, govedarske proizvodnje i industrije mesa itd.)

• RAZVOJ INSTITUCIJA U SLUŽBI PRAĆENJA I JAČANJA POLJOPRIVREDE (POLJOPRIVREDNI INSTITUTI I SPECIJALIZIRANI BANKARSKI AGRARNI ODJELI

29

ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA (ZPP)

I stup 373 milijuna eura +9,6 milijuna

eura za razminiranje

II stup 333 milijuna eura

Uređenje tržišta 13,6

milijuna eura

30

MODEL IZRAVNIH PLAĆANJA

31

• iz ponuđenog paketa mjera, RH se temeljem sektorskih analiza, identificiranih potreba i javne rasprave održane u ožujku i srpnju 2013. odlučila na provedbu 16 mjera

• dio EAFRD omotnice (15%) koristit će se za izravna plaćanja

NAJVAŽNIJE POTREBE IDENTIFICIRANE U PROGRAMU

Povezivanje poljoprivrednih proizvođača (poljoprivredni proizvođači nisu organizirani udruženi, gospodarstva su usitnjena),

Nužnost povećanja dodane vrijednosti proizvoda (diversifikacija PG-a),

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE 2014.-2020.

32

Povećanje konkurentnosti i produktivnosti rada u sektoru poljoprivrede i prerade (zastarjela tehnologija, strojevi, oprema i objekti),

Uključivanje mladih u sektor poljoprivrede (nepovoljna starosna struktura PG)

Povećanje stupnja korištenja informacijskih tehnologija,

Uvođenje sustava informiranja, savjetovanja, te cijeloživotnog obrazovanja i usavršavanja,

Izgradnja sustava navodnjavanja i odvodnje,

Korištenje tehnologija koje smanjuju negativan utjecaj poljoprivrede na tlo, vodu i zrak

Očuvanje genetskih resursa,

Razvoj i poboljšanje lokalne komunalne, socijalne, gospodarske i komunikacijske infrastrukture,

Povećanje razine korištenja energije iz obnovljivih izvora.

33

• NASTAVAK PROVEDBE IPARD PROGRAMA - samo mjere 101 i 103

• RASPISIVANJE NATJEČAJA ZA NEKE MJERE NOVOG PRR

• KORIŠTENJE DIJELA SREDSTAVA EPFRR ZA IZRAVNA PLAĆANJA

2014. GODINA – PRIJELAZNO RAZDOBLJE

34

POLITIKA SIGURNOSTI HRANE „Bijela knjiga o sigurnosti hrane”

strateški dokument glavne smjernice daljnjeg razvoja

POLITIKA KVALITETE HRANE „Zelena knjiga o kvaliteti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda”

strateški dokument glavne smjernice daljnjeg razvoja

POLITIKE EUROPSKE UNIJE - HRANA

35

ZADAĆE POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVOĐAČA

proizvoditi i nuditi proizvode koji će ispuniti očekivanja potrošača u

pogledu kvalitete

jasno informirati potrošače o svojim proizvodima i promovirati ih

ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA u okviru sigurnosti i kvalitete hrane

36

Razvoj - od 60-tih godina u okvirima Zajedničke poljoprivredne politike

KVALITETA može ispuniti očekivanja potrošača može održati konkurentnost i profitabilnost poljoprivredno –

prehrambenog sektora

postavlja „kvalitetu” kao jedan od strateških ciljeva EU mora podupirati proizvođače u njihovim nastojanjima da dostignu kvalitetu – propisuje različite mjere potpora:

potpore u proizvodnji, kao i potpore u promociji kvalitete proizvoda i sl.

EU POLITIKA KVALITETE – DIO ZPP

37

EU Uredbe i Direktive

Zakon o hrani (NN 81/13 , 14/14)

Zakon o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda (NN 82/13, 14/14)

- osiguravaju provedbu relevantnih EU Uredbi Pravilnici

- usklađeni s EU Direktivama - nacionalni

MINIMALNI ZAHTJEVI KVALITETE KOJIMA MORAJU UDOVOLJAVATI PROIZVODI

ZAHTJEVI KVALITETE – MARKETINŠKI STANDARDI

38

EUROPSKA UNIJA 1992. g. prekretnica u razvoju politike kvalitete u EU uvodi posebne oznake kvalitete – OI, OZP i OZTS

REPUBLIKA HRVATSKA 90-tih godina počela provoditi postupak registracije

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – Državni zavod za intelektualno vlasništvo

2003. godine započela usklađivati propise kojima uređuje registraciju proizvoda s relevantnim propisima Europske unije – Ministarstvo poljoprivrede

Cilj registracije je zaštita autohtonih proizvoda od zlouporabe i narušavanja ugleda.

USPOSTAVA POSEBNIH SHEMA KVALITETE

39

PRIJELAZNA NACIONALNA ZAŠTITA počinje nakon slanja zahtjeva za registraciju u EK vrijedi samo na području RH, ne na EU i međunarodnom tržištu važeća je do donošenja konačne odluke EK o registraciji

ZAŠTITA NA EU RAZINI nakon registracije naziva proizvoda i upisa u EU DOOR bazu podataka važeća je na zajedničkom tržištu EU, a kroz međunarodne ugovore i na tržištima trećih

zemalja

PRAVO KORIŠTENJA OZNAKA I ZAŠTITA samo certificirani proizvođači

40

1. Istarski pršut – ZOI 2. Varaždinsko zelje - ZOI 3. Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres - ZOI 4. Baranjski kulen - ZOZP 5. Slavonski kulen/kulin – ZOZP 6. Drniški pršut - ZOZP 7. Dalmatinski pršut - ZOZP 8. Krčki pršut – ZOZP 9. Virovitička paprika – ZOZP 10. Dalmatinska maraska/Dalmatinska maraška – ZOI 11. Neretvanska mandarina - ZOI 12. Poljički soparnik/Poljički zeljanik/Poljički uljenjak – ZOZP 13. Ogulinski kiseli kupus/Ogulinsko kiselo zelje – ZOI 14. Meso zagorskog purana - ZOZP

Lički krumpir – ZOZP

ZAŠTITA AUTOHTONIH PROIZVODA PROIZVODI U POSTUPKU REGISTRACIJE NA EU RAZINI

- ZAHTJEVI PROSLIJEĐNI EUROPSKOJ KOMISIJI

41

isticanje posebnosti kvalitete proizvoda u smislu njegovih karakteristika, metoda dobivanja, podrijetla itd.

povećanje prepoznatljivosti proizvoda

povećanje prepoznatljivosti zemljopisnog područja i zemlje u kojoj se proizvod proizvodi

povećanje konkurentnost proizvoda i prodaje

postizanje veće cijene što znači veći profit proizvođačima

obogaćivanje turističke gastronomske ponude

garantiranje da se kvaliteta proizvoda nalazi pod posebnom kontrolom

sprečavanje neovlaštenog korištenja registriranog naziva i narušavanje ugleda

ZAŠTO REGISTRACIJA I ZAŠTITA?

42

EU PRORAČUN – 50 milijuna EUR/godišnje za promociju EU poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na EU i non-EU tržištu

SUFINACIRANJE 50% EU sredstva 30% DČ proračun 20% UDRUŽENJE PROIZVOĐAČA

SUFINANCIRAJU SE: promotivni programi koji programiraju kvalitetu, nutritivnu vrijednost, proizvodne

metode – ekološka i integrirana proizvodnja, sigurnost proizvoda, podrijetlo samo za proizvode OI, OZP I OZTS kroz reklamne kampanje na TV-u, radiju, Internetu i tisku i sudjelovanje na sajmovima i natjecanjima

POSTUPAK: EU raspisuje javni poziv 2 puta godišnje KORISNICI SU UDRUŽENJA PROIZVOĐAČA koji izrađuju PROGRAME Nadležna tijela DČ provode evaluaciju i odabir PROGRAMA na nacionalnoj razini prije

slanja zahtjeva na EU razinu

PROMOCIJA KVALITETE POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA

43