Embed Size (px)
DESCRIPTION
Priručnik
Citation preview
Preradovićeva 42, ZagrebTel: 00385 1 48 73 665Fax: 00385 1 48 73 [email protected]
BAŠT
INA
ZA
GRE
BAČK
E ŽU
PAN
IJE
www.uhpa.hr
www.discovercroatia.info
Priručnik za zaposleneu turističkim agencijama
2015.
Preradovićeva 42, ZagrebTel: 00385 1 48 73 665Fax: 00385 1 48 73 [email protected]
BAŠT
INA
ZA
GRE
BAČK
E ŽU
PAN
IJE
hupzagreb.com
Ostvarujemo velike stvariviše od 65 godinaPrisutni od 1948., baštinimo tradiciju i ugled. Odlučnost i energija, ustrajnostu postizanju izvrsnosti, profesionalnost i istinska ljubav prema poslu - dajenam snagu da i dalje hrabro koračamo naprijed.
Uvijek se držimo najvažnijeg načela, a to je da je gost uvijek na prvom mjestu.
Nakladnik: Udruga hrvatskih putničkih agencijaZa nakladnika: Boris ŽgombaGlavni urednik: Željko TreznerIzvršna urednica: Mihaela TurniškiPomoćnica izvršne urednice: Nikolina PlavčićMarketing: Ivana Rušin, Anita LibrićSuradnici: Danijela Džambo Boromisa, Bojan Gazibara, Ivana Grbas, Dinko Klarić, Olja Ljubišić, Ivica Projić, Sanja SubanovićNaslovnica: Baština Zagrebačke županije, fotografiju ustupila TZ Zagrebačke žiupanijeFotografije: TZ Zagrebačke županijeLektorica: Ivančica ŠebaljDizajn i grafička priprema: Stage, Varaždin
Uvodna riječ predsjednika UHPA-e
IzvještajiRezultati poslovanja domaćih turističkih agencija u 2013. godini
Zakoni i propisiPružanje usluga turističkih agencija sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmuZakon o pružanju usluga u turizmuZakon o obveznim odnosima, Odsjeci 24., 25. i 26.Novosti prema Zakonu o zaštiti na radu
UHPA ProjektiRazno
bibliografske baze Biblioteke Instituta za turizam za 2013. godinu
Sadržaj
5
7
8
27
28
48
66
72
75
79
80
85
86
KontaktiTuristički sajmovi u 2015. godiniBibliografija dokumenata
UHPA – Udruga hrvatskih putničkih agencijaIzidora Kršnjavog 1/II, 10000 Zagreb, HrvatskaT: +385 1 23 04 992, F: +385 1 23 60 [email protected], www.uhpa.hr
©UHPA - Udruga hrvatskih putničkih agencija - siječanj 2015.Sva prava pridržana. Nijedan dio ove publikacije ne može se prevoditi, reproducirati ili prenositi u cijelosti ili djelomično u bilo kojem obliku ili bilo kakvim
sredstvima, elektroničkim (CD/DVD, internet itd.) ili mehaničkim, uključujući fotokopiranje, snimanje ili bilo kakvo čuvanje ili korištenje informacija, bez prethodnog pisanog odobrenja izdavača ili autora. UHPA ne može jamčiti točnost podataka, unatoč svim uloženim naporima i brizi da osigura točnost podataka u ovoj publikaciji, te se ovime odriče svih odgovornosti za štetu nastalu direktnim ili posrednim korištenjem publikacije.
w w w . d a l m a t i a . h r
i n f o @ d a l m a t i a . h rtel/fax:
+385 (0) 21 490 032, 490 033, 490 036
Dragi naši turistički djelatnici,
s velikim vam zadovoljstvom predstavljamo elektroničko izdanje Priručnika za zaposlene u turističkim agencijama za 2015. godinu koji nastavlja tradiciju kvalitetne i zanimljive publikacije svog tiskanog prethodnika.
Sigurni smo da će i ovogodišnje izdanje ispuniti Vaša očekivanja i potrebe te da ćete ga, zahvaljujući njegovom zanimljivom sadržaju i dostupnosti online, često i uspješno koristiti.
U Priručniku ćete pronaći niz podataka i informacija vezanih uz vaše svakodnevno poslovanje, informacije o UHPA-i i njezinim aktivnostima.
Sigurni smo da će, uz navedeno, i referentna pravna literatura poput zakona, propisa i drugih relevantnih pravnih dokumenata koji se nalaze u priručniku, biti dio cjeline ovoga izdanja koje smo izradili kako bi uistinu služilo svrsi te pomoglo ostvarenju vaših poslovnih ciljeva.
Priručnik je namijenjen svim djelatnicima u turizmu, u prvom redu turističkim agencijama, poslovnim subjektima u hotelskom poslovanju, prijevoznicima, turističkim zajednicama, kao i svim drugim tvrtkama čije je poslovanje na bilo koji način povezano s turističkom djelatnošću, odnosno poslovanjem turističkih agencija.
Zadaća UHPA-e je svojim aktivnostima i projektima biti na usluzi svojim članicama. Izdanje koje je pred Vama, naš je mali doprinos u širokom spektru projekata i akcija kojima svima vama nastojimo omogućiti lakše i kvalitetnije poslovanje i ostvarenje zadanih ciljeva.
Zahvalu upućujemo našim vjernim partnerima: Allianzu Zagreb, Turističkoj zajednici Zagrebačke županije, Turističkoj zajednici Splitsko-dalmatinske županije i HUP-u Zagreb s kojima smo zajedničkim snagama ostvarili izvrsnu poslovnu suradnju.
Koristimo priliku i da zahvalimo svim našim članicama i partnerima na iznimno kvalitetnoj suradnji, povjerenju i članstvu u našoj Udruzi.
Veselimo se novim projektima i uspješnim poslovnim rezultatima koje ćemo i nadalje zajednički ostvarivati.
Srdačno,
Boris Žgomba
predsjednik UHPA
w w w . d a l m a t i a . h r
i n f o @ d a l m a t i a . h rtel/fax:
+385 (0) 21 490 032, 490 033, 490 036
/ 5 /
Izvještaji
Rezultati poslovanja domaćih turističkih agencija u 2013.
/ 7 /
Rezultati poslovanja domaćih turističkih agencija u 2013.
1. Uvod
U 2013. godini svjetski je turizam zabilježio još jednu uspješnu poslovnu godinu koju karakterizira relativno visoki rast fizičkog obujma prometa. Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO), međunarodni turistički promet mjeren brojem turističkih dolazaka u svijetu je tijekom 2013. povećan 5% u odnosu na prethodnu godinu, dosegavši brojku od 1,087 milijarde ili 57 milijuna više turističkih dolazaka nego u 2012.
Promatrano makro regionalno, najvišu stopu rasta ostvarila je regija Azije i Pacifika, koja je uz rast od 6% zabilježila 14 milijuna novih turističkih dolazaka, dosegavši razinu prometa od 248 milijuna turističkih dolazaka. Europa je i nadalje ostala najveća receptivna regija svijeta, dosegavši 563 milijuna turističkih dolazaka s porastom od 29 milijuna novih dolazaka ili 5% više nego prethodne 2012. godine. Promatrano po europskim sub-regijama, Srednja i Istočna Europa zabilježile su rast turističkih dolazaka od 7%, Južna Europa/Mediteran rast od 6%, a Sjeverna i Zapadna Europa rast od 4%.
Hrvatska je u 2013. također nastavila uspješni kontinuitet rasta fizičkog obujma turističkog prometa - s porastom ukupnih turističkih dolazaka za 5,1% i stranih turističkih dolazaka za 5,7% po dinamici porasta fizičkog obujma prometa nalazi se iznad europskog prosjeka čime se uvrstila među najuspješnije europske turističke zemlje.
Organizirani turistički promet u Hrvatskoj imao je neznatno sporiji rast od ukupnog turističkog prometa – ukupni organizirani dolasci turista povećani su 4,8%, a dolasci stranih turista 5,4%. Iako su domaće turističke agencije u cjelini također ostvarile porast fizičkog prometa i time u velikoj mjeri pridonijele ukupno pozitivnim rezultatima hrvatskog turizma, u 2013. nastavljena je tendencija smanjivanja njihovog udjela u ukupnom turističkom prometu u gotovo svim segmentima.
/ 8 /
2. Poslovni sUbjekti i zaPoslenost
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2013. u Hrvatskoj je bilo 1.070 turističkih agencija i njihovih poslovnica, što je šedeset dvije agencije/poslovnice ili 6,2% više nego u 2012.
Tabela 1.
Razdoblje
Broj agencija i njihovih poslovnica u zemlji i
inozemstvu
Ukupan broj zaposlenih u agencijama
Broj stalno zaposlenih u agencijama
2012. 1.008 4.373 2.871
2013. 1.070 4.854 3.018
Indeks 2012./2011. 106,2 111,0 105,1
Izvor: DZS (statističko istraživanje 2012. i 2013. - Izvještaj o putničkim agencijama – Obrazac TU-14)
Domaće turističke agencije u 2013. ukupno su imale 4.854 zaposlenih što je 11,0% više nego 2012. Od navedenog broja, stalno zaposlenih je bilo 62% (ili 3.018 zaposlenika), a u odnosu na prethodnu godinu njihov je broj povećan 5,1%. Sezonskih radnika ili zaposlenih na određeno vrijeme u domaćim je turističkim agencijama u 2013. bilo 38% (ili 1.836 zaposlenika), a u odnosu na 2012. njihov je broj povećan za čak 18,0%. U 2013., po turističkoj agenciji u Hrvatskoj je bilo prosječno 4,5 ukupno zaposlenih, od čega samo 2,8 stalno zaposlenih radnika (prosječni ukupni broj zaposlenih u 2012. iznosio je 4,3 radnika, a broj stalno zaposlenih 2,8 radnika).
/ 9 /
3. Promet domaćih tUrista Što se tiče organiziranih turističkih putovanja domaćeg stanovništva, u 2013. je zabilježen porast broja građana na jednodnevnim putovanjima, dok su višednevna putovanja zabilježila pad i u broju turista i u broju noćenja.
Putovanja domaćih građana u organizaciji domaćih turističkih agencija
Tabela 2.
PokazateljUKUPNI PROMET TURISTIČKIH AGENCIJA (u 000)
2012. 2013. Indeks 2013/2012.
Višednevni boravci- broj turista- broj noćenja
552,52.620,0
513,92.257,9
93,086,2
Jednodnevni boravci - broj izletnika
279,9 315,4 112,7
Izvor: DZS
Na jednodnevna putovanja u organizaciji domaćih turističkih agencija, u 2013. godini išlo je 315,4 tisuće domaćih građana što u odnosu na 2012. predstavlja visoki rast od 12,7%. U organizaciji ili posredovanjem domaćih turističkih agencija na višednevna putovanja u 2013. godini putovalo je 513,9 tisuće domaćih građana ili 7,0% manje nego u prethodne godine, dok je broj njihovih noćenja iznosio 2,3 milijuna što u odnosu na 2012. godinu predstavlja pad od čak 13,8%. Prosječno trajanje višednevnog putovanja domaćih građana u organizaciji domaćih turističkih agencija u 2013. iznosilo je 4,3 dana, što predstavlja pad u odnosu na 2012. kada je ono iznosilo prosješčno 4,7 dana.
3.1. jednodnevni izleti domaćih turista u organizaciji turističkih agencija
Promatrano prema odredištima, organizirana jednodnevna putovanja/izleti domaćih građana i u Hrvatskoj i u inozemstvo u 2013. povećana su u odnosu na prethodnu godinu.
Tabela 3.
BROJ IZLETNIKA (u 000) Indeks
2013/2012.
STRUKTURA u %
2012. 2013. 2012. 2013.
U Hrvatskoj 233,3 256,7 110,0 83,3 81,4
U inozemstvo 46,6 58,7 126,0 16,7 18,6
UKUPNO 279,9 315,4 112,7 100,0 100,0
Izvor: DZS
U 2013. na jednodnevne izlete po Hrvatskoj, u organizaciji domaćih turističkih agencija putovalo je 256,7 tisuća domaćih građana ili 10,0% više nego prethodne godine. Na jednodnevne izlete u inozemstvo u organizaciji domaćih turističkih agencija u 2013. išlo je 58,7 tisuća domaćih građana, što je čak 26,0% više nego prethodne godine.
Domaći građani u 2013. godini su 81,4% svih svojih jednodnevnih putovanja ostvarili u Hrvatskoj (prema 83,3% u 2012.), a na jednodnevne izlete u inozemstvo išlo ih je 18,6%, što predstavlja značajan porast prema prethodnoj godini kada je njihov udjel iznosio 16,7 %.
/ 10 /
jednodnevni izleti domaćih turista u organizaciji turističkih agencija u inozemstvo
Tabela 4.
ZemljaBROJ IZLETNIKA (u 000) Indeks
2013/2012.
STRUKTURA u %
2012. 2013. 2012. 2013.
Austrija 15,1 26,3 174,1 32,4 44,8
Italija 16,1 19,2 119,4 34,5 32,7
Slovenija 8,0 6,1 75,6 17,2 10,3
Mađarska 1,9 2,4 126,4 4,1 4,1
Bosna i Hercegovina 2,6 1,9 72,5 5,6 3,2
Ostale zemlje 2,9 2,8 96,6 6,2 4,8
UKUPNO 46,6 58,7 126,0 100,0 100,0
Izvor: DZS
Promatrano po zemljama, u 2013. u odnosu na 2012. godinu, najveći broj jednodnevnih putovanja u inozemstvo u organizaciji hrvatskih turističkih agencija, domaći su građani ostvarili u Austriju u koju je putovalo 26,3 tisuće putnika, što predstavlja porast od čak 74,1%. U Austriju koja je u 2013. preuzela primat od Italije, u 2013. je ostvareno čak 44,8% ukupnih jednodnevnih organiziranih putovanja domaćih građana u inozemstvo.
Po intenzitetu turističkog prometa u 2013. godini, na drugom je mjestu bila Italija s 19,2 tisuće putnika i rastom njihovog broja od 19,4% u odnosu na 2012., te udjelom od 32,7% u ukupnom broju domaćih izletnika u inozemstvo.
Na trećem mjestu po broju hrvatskih izletnika koji su u organizaciji turističkih agencija putovali u inozemstvo u 2013. bila je Slovenija sa 6,1 tisućom putnika, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja pad od visokih 24,4%. S 2,4 tisuće hrvatskih izletnika u 2013. godini, Mađarska je zabilježila porast od 26,4% u odnosu na 2012. godinu, dok je broj jednodnevnih putovanja u Bosnu i Hercegovinu smanjen za 3,4%. Jednodnevni izleti domaćeg stanovništva u ostale zemlje, u odnosu na 2011. godinu bilježe visok porast od 26,0%.
bro
j u 0
00
Broj domaćih putnika na organiziranim jednodnevnim putovanjima
/ 11 /
3.2. višednevna putovanja domaćih turista posredovanjem domaćih agencija
U 2013. višednevna organizirana putovanja domaćih građana, za razliku od jednodnevnih putovanja, zabilježila su pad i u broju turista i u broju noćenja, što pokazuju slijedeći podaci:
Tabela 5.
BROJ TURISTA (u 000) BROJ NOĆENJA (u 000) Prosječni broj noćenjapo putniku
2012. 2013. Indeks 2013/2012. 2012. 2013. Indeks
2013/2012. 2012. 2013.
U Hrvatskoj 280,6 259,2 92,4 1.481,0 1.148,3 77,5 5,3 4,4
U inozemstvo 271,9 254,8 93,7 1.139,0 1.109,6 97,4 4,2 4,4
UKUPNO 552,5 513,9 93,0 2.620,0 2.257,9 86,2 4,7 4,4
Izvor: DZS
Na višednevna putovanja u organizaciji ili posredovanjem domaćih turističkih agencija u 2013. godini, putovalo je ukupno 513,9 tisuća domaćih građana (smanjenje 7,0% u odnosu na 2012.), od čega je njih 259,2 tisuće višednevna putovanja ostvarilo u Hrvatskoj (smanjenje 7,6%), dok je 254,8 tisuća domaćih građana putovalo u inozemstvo (smanjenje 6,3%).
višednevna putovanja domaćih turista u organizaciji turističkih agencija po zemljama
Tabela 6.
ZemljaBROJ TURISTA (u 000) BROJ NOĆENJA (u 000) Broj noćenja po dolasku
2012. 2013.Indeks
2013/2012. 2012. 2013.
Indeks 2013/2012.
2012. 2013.
UKUPNO 271,9 254,8 93,7 1.139,0 1.109,6 97,4 4,2 4,4
Italija 42,3 37,0 87,5 161,5 143,3 88,7 3,8 3,9
Austrija 27,0 28,4 105,0 106,4 110,8 104,2 3,9 3,9
Francuska 19,2 19,8 103,6 95,5 98,0 102,6 5,0 4,9
Češka 22,2 21,1 94,7 86,8 85,6 98,6 3,9 4,1
Slovenija 15,5 9,7 62,5 52,0 43,9 84,4 3,4 4,5
Njemačka 20,5 20,0 97,5 64,2 71,5 111,4 3,1 3,6
Turska 12,5 10,6 84,4 68,8 58,9 85,7 5,5 5,6
Španjolska 16,4 13,9 84,6 69,5 70,2 101,0 4,2 5,1
UK 8,1 7,5 92,2 35,0 34,9 99,7 4,3 4,6
Grčka 4,5 5,1 113,3 27,5 31,2 113,3 6,1 6,1
Ostale zemlje 83,7 81,7 97,6 371,8 361,3 97,2 4,4 4,4Izvor: DZS
U 2013. godini, na višednevnim putovanjima u organizaciji domaćih turističkih agencija, hrvatski su građani ostvarili ukupno 2,26 milijuna noćenja (13,8% manje nego 2012.), pri čemu su na putovanjima u Hrvatskoj ostvarili 1,15 milijun noćenja (smanjenje za visokih 22,5% u odnosu na 2012.), a u inozemstvu 1,1 milijun noćenja (pad od 2,6%).
Višednevno putovanje domaćih građana u Hrvatskoj posredovanjem domaćih turističkih agencija, u 2013. godini, trajalo je prosječno 4,4 što predstavlja smanjenje u odnosu na 2012. godinu kada je prosječno putovanje trajalo 5,3 dana.
/ 12 /
Promatrano po zemljama, u dio zemalja bilježi se porast organiziranih višednevnih putovanja hrvatskih građana Austrija (5,0% u broju turista i 4,2% u broju noćenja), Francuska (3,6% u broju turista i 2,6% u broju noćenja), Grčka (13,3% u broju turista i 13,3% u broju noćenja), dok se u neke zemlje bilježi veći ili manji pad, posebice u broju putnika (Italija, Slovenija Turska i Španjolska).
I u 2013., kao i prethodnih godina, za domaće turiste koji su u organizaciji domaćih turističkih agencija putovali na višednevna putovanja u inozemstvo, najomiljenija destinacija bila je Italija s 37,0 tisuće putnika i 143,3 tisuće noćenja. U odnosu na 2012. broj ostvarenih noćenja u Italiji u 2013. smanjen je 12,5%, dok je broj noćenja smanjen za 11,3%.
Na drugom je mjestu omiljenih odredišta hrvatskih turista i u 2013. ostala Austrija s 28,4 tisuće putnika i 110,8 tisuće njihovih noćenja, a u odnosu na 2012. u ovu je zemlju zabilježen rast prometa mjereno brojem putnika od 5,0%, te noćenja od 4,2%.
Na trećem mjestu po intenzitetu organiziranih višednevnih putovanja hrvatskih građana, u 2013. godini je bila Češka s 21,1 tisućom putnika i 98,6 tisuća noćenja (u odnosu na 2012. broj hrvatskih građana koji su organizirano putovali u Češku smanjen je za 5,3%, a broj njihovih noćenja za 1,4%).
Svakako treba spomenuti visoki rast broja domaćih građana koji su u 2013. putovali u Grčku – njih je bilo 5,1 tisuća (rast 13,3% u odnosu na 2012.), dok je broj ostvarenih noćenja u toj zemlji iznosio 31,2 tisuća (rast 13,3%).
Promatrano po strukturi putovanja u strane zemlje, u Italiju je organizirano putovalo 14,5% svih domaćih turista na višednevnim putovanjima, u Austriju 11,1%, u Češku 8,3%, a u Njemačku i Francusku po 7,8%. Po duljini prosječnog boravka domaćih turista u europskim zemljama i u 2013. na prvom je mjestu bila Grčka s prosječno 6,1 dana/noćenja, što je ista duljina boravka kao i prethodne godine, a slijedi Turska s prosječno 5,6 dana (nešta duže trajanje nego 2012. kada je iznosilo 5,5 dana). Najkraće prosječne boravke domaći su građani u 2012. godini ostvarili na višednevnim putovanjima u Njemačku (prosječno 3,6 dana).
Broj noćenja domaćih građana na višednevnim putovanjima u inozemstvo u organizaciji domaćih turističkih agencija u 2012.
Broj noćenja domaćih građana na višednevnim putovanjima u inozemstvo u organizaciji domaćih turističkih agencija u 2013.
/ 13 /
3.3. domaći promet u organizaciji ili posredovanjem turističkih agencija s obzirom
na organizaciju prijevoza
Promatrano po organizaciji prijevoza, u 2013. godini smanjen je broj domaćih građana koji su za višednevna putovanja koristili organizirani prijevoz turističke agencije u Hrvatskoj, dok je u odnosu na prethodnu godinu povećan broj turista koji su organizirani prijevoz koristili za višednevna putovanja u inozemstvo.
Tabela 7.
Broj turista s organiziranim prijevozom agencije (u 000)
Broj turista s vlastitim prijevozom (u 000)
UKUPNO (u 000)
2012. 2013.Indeks
2013/2012. 2012. 2013.
Indeks 2013/2012.
2012. 2013.Indeks
2013/2012.
U Hrvatskoj 153,0 132,4 86,5 127,5 126,8 99,5 280,5 259,2 92,4
Do strane zemlje 222,8 229,1 102,8 49,1 25,6 52,1 271,9 254,7 93,7
UKUPNO 375,8 361,5 96,2 176,6 152,4 86,3 552,4 513,9 93,0
Izvor: DZS
Od ukupno 513,9 tisuća domaćih građana koji su u 2013. putovali na višednevna putovanja u organizaciji domaćih turističke agencije, njih 361,5 tisuća ili 70,3% koristilo je organizirani prijevoz turističke agencije (u 2012. taj je udjel iznosio 68,0%), dok je 152,4 tisuća turista ili 29,7% za organizirani odlazak na višednevno putovanje koristilo vlastiti prijevoz (njihov udjel u 2012. iznosio je 32,0%). Organizirani prijevoz turističke agencije za višednevna putovanja u Hrvatskoj u 2013. koristilo je 132,4 tisuće domaćih putnika (pad u odnosu na 2012. iznosi čak 13,5%), a do stranih odredišta 229,1 tisuća domaćih putnika ili 2,8% više nego 2012. Broj domaćih građana koji su u 2013. godini za višednevna putovanja u Hrvatskoj koristili vlastiti prijevoz iznosio je 126,8 tisuća ili 0,5% manje nego 2012., dok je broj onih koji su vlastitim prijevozom putovali u inozemstvo iznosio 25,1 tisuću turista (u odnosu na 2012. njihov je broj smanjen je za čak 47,9%).Promatrano po strukturi, organizirani prijevoz turističke agencije za višednevna putovanja u zemlji u 2013. koristilo je 51,1% domaćih građana (u 2012. oko 54,5%), a za putovanja u inozemstvo čak 89,9% domaćih građana (u 2012. oko 81,9%).
Broj domaćih putnika na organiziranim jednodnevnim putovanjima
bro
j u 0
00/ 14 /
vrsta prijevoza domaćih turista u organizaciji turističke agencije
Kad je u pitanju vrsta prijevoznog sredstva, i u 2013. najveći broj domaćih turista na višednevna putovanja u zemlji i u inozemstvo, turističke su agencije vozile autobusima i zrakoplovima, dok ostale vrste prijevoza, kao i u prethodnim godinama imaju simboličan udjel.
Tabela 8.
Broj turista u Hrvatskoj (u 000) Broj turista u inozemstvo (u 000) UKUPNO (u 000)
2012. 2013.Indeks
2013/2012. 2012. 2013.
Indeks 2013/2012.
2012. 2013.Indeks
2013/2012.
Zrakoplov 24,7 21,9 88,7 83,2 81,3 97,7 107,9 103,2 95,6
Autobus 124,7 108,5 87,0 128,0 138,3 108,0 252,7 246,8 97,7
Plovilo 1,5 0,2 13,3 8,7 7,3 83,9 10,2 7,5 73,5
Vlak 1,0 0,6 60,0 1,8 0,3 16,6 2,8 0,9 32,1
Ostalo 1,1 1,3 118,2 1,1 1,4 127,3 2,2 2,7 122,7
UKUPNO 153,0 132,4 86,5 222,8 229,1 102,8 375,8 361,5 96,2
Izvor: DZS
Na višednevna putovanja autobusima, turističke agencije su u 2013. prevezle ukupno 246,8 tisuća domaćih turista što je 2,3% manje nego 2012. Broj putnika prevezenih autobusima na putovanjima u Hrvatskoj iznosio je 108,5 tisuća i smanjen je 13,0%, dok je broj turista koje su turističke agencije prevezle autobusima u inozemstvo iznosio 138,3 tisuće i povećan je 8,0%. Udjel domaćih turista prevezenih autobusima u ukupnom broju putnika s organiziranim prijevozom u 2013. iznosio ukupno 68,3% što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu kada je taj udjel iznosio 67,2%. U 2013. godini, turističke agencije su prijevoz zrakoplovom koristile za ukupno 103,2 tisuće putnika, što u odnosu na 2012. predstavlja pad od 4,4%. Broj putnika koji su na organizirana putovanja u organizaciji hrvatskih agencija putovali zrakoplovima u zemlji iznosio 21,9 tisuća (smanjenje u odnosu na 2012. iznosi 11,3%), dok je broj putnika koji su zrakoplovima putovali u inozemstvo iznosio 81,3 tisuće što u odnosu na 2012. predstavlja smanjenje od 2,3%.
Organizirani prijevozturističke agencije
Vlastitiprijevoz
bro
j u 0
00 / 15 /
4. Promet stranih tUrista
Za razliku od organiziranih putovanja domaćeg stanovništva koja su uglavnom stagnirala ili bila u padu, strani turistički promet višednevnih putovanja u Hrvatsku ostvaren u organizaciji ili posredovanjem domaćih turističkih agencija, zabilježio je u 2013. rast i u broju turističkih dolazaka i u broju ostvarenih noćenja, posebice u segmentu kružnih putovanja stranih turista, čime je nastavljen trend njegovog rasta iz 2012.
4.1. Ukupan promet stranih turista posredovanjem domaćih turističkih agencija
Tabela 9.
Broj turista s organiziranim prijevozom agencije (u 000)
Broj turista s vlastitim prijevozom (u 000)
2012. 2013.Indeks
2013/2012. 2012. 2013.
Indeks 2013/2012.
U Hrvatskoj 153,0 132,4 86,5 127,5 126,8 99,5
Od toga na kružnom putovanju 222,8 229,1 102,8 49,1 25,6 52,1Izvor: DZS
Posredovanjem domaćih turističkih agencija u 2012., u Hrvatsku je došlo ukupno 1,9 milijuna stranih turista, što u odnosu na 2011. godinu predstavlja smanjenje od 3,3%. Strani turisti koji su došli organizirano posredovanjem domaćih turističkih agencija, u 2012. su u Hrvatskoj ostvarili ukupno 13,4 milijuna noćenja što je 0,5% manje od ostvarenog u 2011.
Za razliku od drugih segmenata višednevnih putovanja, turistički promet stranih turista na kružnim putovanjima ostvario je u 2012. godini solidan rast. Posredovanjem ili u organizaciji domaćih turističkih agencija na kružnim putovanjima u Hrvatskoj, u 2012. boravilo je 148,0 tisuća stranih putnika (6,1% više nego 2011.), a oni su ostvarili 779,1 tisuću noćenja ili čak 17,4% više nego prethodne 2011. godine.
Prosječni boravak ukupno stranih turista s organiziranim dolaskom u 2011. je iznosio 7,1 dan (prema 6,9 dana u 2011.), dok je prosječni boravak na kružnim putovanjima sa 4,8 dana u 2011., povećan na 5,3 dana u 2012.
Promet stranih turista u hrvatskoj posredovanjem domaćih turističkih agencija po zemljama podrijetla
Tabela 10.
BROJ TURISTA (u 000) BROJ NOĆENJA (u 000) Prosječni broj noćenjapo dolasku
2012. 2013. Indeks 2013/2012. 2012. 2013. Indeks
2013/2012. 2012. 2013.
Njemačka 471,5 503,3 106,7 3.784,5 3.854,8 101,9 8,0 7,7
Italija 126,5 166,3 131,5 879,4 1.107,9 126,0 7,0 6,7
Češka 158,8 149,6 94,2 1.038,0 963,0 92,8 6,5 6,4
Poljska 131,0 137,8 105,2 889,2 938,4 105,5 6,8 6,8
Slovenija 131,9 130,6 99,1 937,7 921,2 98,2 7,1 7,1
Ujedinjeno Kraljevstvo 115,8 122,3 105,7 683,2 717,1 105,1 5,9 5,9
/ 16 /
BROJ TURISTA (u 000) BROJ NOĆENJA (u 000) Prosječni broj noćenjapo dolasku
2012. 2013. Indeks 2013/2012. 2012. 2013. Indeks
2013/2012. 2012. 2013.
Austrija 100,4 100,2 99,9 796,4 664,2 83,4 7,9 6,6
Francuska 87,5 82,9 94,7 573,3 563,8 98,3 6,6 6,8
Rusija 78,2 55,2 70,7 707,0 508,6 71,9 9,0 9,2
Mađarska 74,8 76,9 102,9 444,2 450,1 101,3 5,9 5,9
Ostale europske zemlje 347,7 350,4 100,8 2.242,2 2.316,8 103,3 6,4 6,6
Izvaneur. zemlje 67,1 78,8 117,4 412,1 433,7 105,3 6,1 5,5
UKUPNO 1.891,1 1.954,3 103,3 13.387,2 13.439,6 100,4 7,1 6,9
Izvor: DZS
I u 2013. Njemačka je ostala najveće emitivno tržište za hrvatski turizam. Iz ove zemlje u 2013. posredovanjem ili u organizaciji domaćih turističkih agencija u Hrvatskoj je ostvareno 503,3 tisuća turističkih dolazaka, što u odnosu na 2012., predstavlja porast od respektabilnih 6,7%. Njemački turisti koji su u 2013. u Hrvatsku došli u organizaciji ili posredovanjem domaćih turističkih agencija, ostvarili su 3,85 milijuna noćenja ili 1,9% više nego prethodne godine. Ono što daje dodatni značaj ovom tržištu je činjenica da njemački gosti koji u Hrvatsku dolaze organizirano ostvaruju relativno duge boravke od prosječno čak 7,7 dana, te uz Ruse spadaju među strane goste s najdužim boravkom na organiziranim putovanjima u Hrvatskoj.
Zahvaljujući izuzetno visokom porastu prometa, na drugo mjesto po značaju stranog organiziranog turističkog prometa u 2013. godine došlo je Ujedinjeno Kraljevstvo sa 166,3 tisuće turista (porast od 31,5%) i 1,1 milijun noćenja (porast 26,0%). Zahvaljujući tome, Ujedinjeno Kraljevstvo je s petog mjesta u 2012. došlo na visoko drugo mjesto u 2013., a važnost ovog tržišta dodatno naglašava činjenica da se turistička putovanja iz Ujedinjenog Kraljevstva u značajnoj u velikoj mjeri odvijaju u razdoblju izvan dva ljetna mjeseca.
S drugog mjesta u 2012., Italija je u 2013. pala na treće mjesto po značaju stranih tržišta za organizirani turistički promet u organizaciji ili uz posredovanje domaćih turističkih agencija. Ova je zemlje već nekoliko godina suočena s ozbiljnim gospodarskim problemima koji posljedično imaju implikacije i na turistička kretanja, tako da je u 2013. godini zabilježen dalji pad turističog prometa s ovog tržišta u Hrvatsku. Posredovanjem domaćih turističkih agencija u Hrvatsku je u 2013. godini u odnosu na prethodnu, došlo 149,6 tisuća turista (pad od 5,8%), dok je broj njihovih noćenja iznosio 963,0 tisuća i bio manji za 7,2% u odnosu na prethodnu godinu.
Kontinuirani rast, a time i sve veći značaj u ukupnom stranom organiziranom turističkom prometu ostvaruje Poljska. U Hrvatsku je u organizaciji ili posredovanjem domaćih turističkih agencija u 2013. došlo 137,8 tisuća poljskih turista (povećanje u odnosu na 2012. iznosi 5,2%), a oni su ostvarili 938,4 tisuće noćenja što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja povećanje od 5,5%). Zahvaljujući tome, Poljska je postala četvrto po značaju emitivno tržište za turiste koji u Hrvatsku dolaze u organizaciji ili posredovanjem domaćih turističkih agencija.
Među postignutim pozitivnim rezultatima u 2013. svakako treba spmenuti i rast organiziranog prometa iz Austrije – iz ove je zemlje u Hrvatskoj u 2013. ostvareno 122,3 tisuće turističkih dolazaka (porast u odnosu na 2012. iznosi 5,7%) i 717,1 tisuća noćenja (porast u odnosu na 2012. iznosi 5,1%). Pad prometa u organizaciji ili posredovanjem domaćih turističkih agencija u 2013. godini ostvaren je s dva važna tržišta – Češke i Slovenije. U 2013. godini iz Češke je u organizaciji ili posredovanjem domaćih turističkih agencija došlo 130,6 tisuća turista (smanjenje u odnosu na 2012. godinu iznosi 0,9%), a češki su turisti ostvarili 921,2 tisuće noćenja (smanjenje u odnosu na 2012. godinu iznosi 1,8%). Unatoč blagom padu turističkog prometa, Češka ostaje jedno od najvažnijih organiziranih tržišta za Hrvatsku, o čemu dodatno svjedoči i činjenica da češki turisti koji
/ 17 /
su u 2013. u Hrvatsku došli u organizaciji ili posredovanjem domaćih turističkih agencija, prosječno u u Hrvatskoj boravili 7,1 dan čime su na trećem mjestu po dužini boravka u Hrvatskoj. Iako je u 2013. iz Slovenije zabilježen blagi pad broja turista u organiziranom turističkom prometu posredovanjem domaćih turističkih agencija (0,1%), broj njihovih noćenja smanjen je za visojih 16,4%. Međutim, to dugoročno ne umanjuje značaj ovog tržišta, posebice s obzirom na činjenicu da je riječ o susjednom tržištu s kojeg turisti dobro pozanju hrvatsku turističku ponudu i pokazuju visoku sklonost putovanjima u Hrvatsku, te je za očekivati da će se nakon poboljšanja gospodarske situacije koja je u 2013. bila glavni uzrok smanjenja turističkih putovanja u Hrvatsku, promet s tržišta Slovenije ponovo intenzivirati.
U 2013. godini nastavljena je tendencija smanjivanja organiziranog turističkog prometa iz Francuske – (pad je iznosio 5,3% u broju turista i 1,7% u broju noćenja), dok je blagi porast zabilježen iz Mađarske (2,9% u broju dolazaka i 1,3% u broju noćenja).
Kad su u pitanju europske zemlje, svakako treba spomenuti Rusiju, koja je nakon višegodišnjeg dinamičnog rasta organiziranog turističkog prometa u 2013. zabilježila visoki pad koji je posljedica uvođenja viznog sustava nakon ulaska Hrvatske u EU. U 2013. broj turista iz Rusiju smanjen je 29,3%, a broj njihovih noćenja 28,1%. I u 2013. turisti s ovog tržišta ostvarili su najduže prosječne boravke u Hrvatskoj od čak 9,2 dana.
Iz ostalih europskih tržišta u 2013. godini zabilježen je blagi porast organiziranog turističkog prometa u organizaciji ili posredovanjem domaćih turističkih agencija i to mjereno brojem turista od 0,8%, dok je broj njihovih noćenja povećan 3,3%.
Visok rast organiziranog turističkog prometa posredovanjem domaćih turističkih agencija u 2013. zabilježen je iz izvaneuropskih zemalja (17,4% u broju turista i 5,3% u broju noćenja).
Noćenja stranih turista u organizaciji ili posredovanjem domaćih turističkih agencija
bro
j no
ćenj
a
4.2. strani turisti na kružnim putovanjima
Kružna putovanja stranih turista i u 2013. zabilježila su tendenciju rasta i u broju turističkih dolazaka i u broju noćenja, a po dvoznamenkastom rastu ovih pokazatelja predstavljaju najdinamičniji segment stranog turističkog prometa u organizaciji ili posredovanju domaćih turističkih agencija.
/ 18 /
Tabela 11.
ZemljaBROJ TURISTA (u 000) BROJ NOĆENJA (u 000)
2012. 2013. Indeks 2013/2012. 2012. 2013. Indeks
2013/2012.
Njemačka 31,0 38,6 124,5 191,3 219,2 114,6
Poljska 21,2 25,5 120,3 83,9 115,5 137,7
Japan 13,6 20,4 150,0 93,4 134,0 143,5
Francuska 15,9 12,6 79,2 97,1 84,3 86,8
Italija 8,5 11,3 132,9 24,5 39,7 162,0
Austrija 7,2 10,6 147,2 24,9 40,1 161,0
Nizozemska 6,1 7,5 123,0 36,0 47,8 132,8
SAD 1,9 2,3 121,1 12,7 20,0 157,5
Rusija 0,7 0,6 85,7 3,7 4,1 110,8
Ostale zemlje 41,9 41,2 98,3 211,6 204,4 96,6
UKUPNO 148,0 170,6 115,3 779,1 909,1 116,7
Izvor: DZS
U 2013. godini, u Hrvatsku je došlo ukupno 170,6 tisuća stranih turista koji su bili u programu kružnih putovanja, a njihov broj je u odnosu na prethodnu godinu povećan visokih 15,3%. Turisti na organiziranim kružnim putovanjima posredovanjem ili u organizaciji domaćih turističkih agencija u 2013. ostvarili su ukupno 909,1 tisuću noćenja ili čak 16,7% više nego prethodne godine. Prosječno trajanje kružnog putovanja u Hrvatskoj u 2013. je iznosilo 5,3 dana (isto kao i prethodne godine).
Izuzetno visok porast turističkog prometa na kružnim putovanjima ostvaren je sa svih ključnih tržišta, izuzev iz Francuske (pad je ostvaren i u broju dolazaka i u broju noćenja) i Rusije kod koje je pad zabilježen u broju dolazaka, dok je broj noćenja zabilježio porast. Najbrojniji turisti na kružnim putovanjima u Hrvatskoj u 2013. bili su Nijemci – broj turista s ovog tržišta povećan je za 24,5%, a broj noćenja za 14,6%. Kao i prethodne godine i u 2013. na drugom mjestu po obujmu prometa bili su turisti iz Poljske – broj noćenja iz ovog tržišta povećan je 20,3%, a broj noćenja čak 37,7%. S izuzetno visokim porastom prometa od 50% u broju dolazaka i 43,5% u broju noćenja, na trećem mjestu po intenzitetu organiziranih kružnih putovanja bili su turisti iz Japana. Vrlo visok porast prometa na kružnim putovanjima u 2013. zabilježen je i iz Italije (32,9% u broju dolazaka i čak 62,0% u broju noćenja), Austrije (47,2% u broju dolazaka i 61,0% u broju noćenja), Nizozemske (23,0% u broju dolazaka i 32,8% u broju noćenja), te SAD-a (21,1% u broju dolazaka i 57,5% u broju noćenja).
Noćenja stranih turista na kružnim putovanjima
broj noćenja u 000
/ 19 /
5. jednodnevni izleti za tUriste U tUrističkim mjestima
Segment jednodnevnih izleta za turiste u turističkim mjestima imao je u 2013. u cjelini najdinamičniji porast u odnosu na prethodnu godinu i to kako u broju putnika i tako i u broju ostvarenih polazaka, a ti su rezultati ostvareni prije svega zahvaljujući povećanju izletničkog prometa u Hrvatskoj.
Tabela 12.
U Hrvatskoj (u 000) U inozemstvo (u 000) Ukupno (u 000)
2012. 2013. Indeks 2013/2012. 2012. 2013. Indeks
2013/2012. 2012. 2013. Indeks 2013/2012.
Broj polazaka 33,8 42,8 126,7 4,7 5,3 112,7 38,5 48,1 124,9
Broj izletnika- ukupno 752,6 932,9 124,0 117,7 111,7 94,9 870,3 1.044,6 120,0
- domaćih 87,1 88,2 101,2 19,6 8,8 45,1 106,7 97,0 90,9
- inozemnih 665,4 844,7 126,9 98,1 102,9 104,9 763,5 947,6 124,1Izvor: DZS
U organizaciji ili posredovanjem domaćih turističkih agencija u 2013. realizirano je ukupno 48,1 tisuća jednodnevnih izleta za turiste koji borave u turističkim mjestima, što je čak 24,9% više nego 2012. Na jednodnevne izlete tijekom boravka u Hrvatskoj u 2013. išlo je ukupno 1,0 milijun turista što je 20,0% više nego prethodne 2012., pri čemu je broj stranih turista iznosio 947,6 tisuća i bio čak 24,1% veći nego 2012., dok je broj domaćih turista iznosio 97,0 tisuća što u odnosu na 2012. godinu predstavlja smanjenje od 9,1%.
Broj jednodnevnih izleta u inozemstvo za turiste koji su boravili u turističkim mjestima u Hrvatskoj, u 2013. iznosio je 5,3 tisuća, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja povećanje od 12,7%. Ukupan broj turista koji su tijekom odmora u hrvatskim odredištima išli na izlete u inozemstvo, u 2013. je iznosio 111,7 tisuća što je 5,1% manje nego prethodne godine. Pri tom je broj stranih turista koji su posredovanjem domaćih turističkih agencija išli na izlete u inozemstvo povećan za 2,9%, dok je broj domaćih turista smanjen čak 54,9%.
Domaće turističke agencije u 2013. su za turiste koji su boravili na turističkim odredištima organizirale 42,8 tisuća jednodnevnih izleta u Hrvatskoj, što u odnosu na 2012. predstavlja porast od čak 26,7%, dok je broj izletnika na jednodnevnim izletima u Hrvatskoj u 2013. povećan za 24,0%, a iznosio je 932,9 tisuća (88,2 tisuće domaćih i 884,7 tisuća stranih izletnika).
6. tUristički Promet Po vrstama smještajnih objekata
Promatrano po vrstama komercijalnih smještajnih objekata, 2013. godinu karakterizira blagi porast ukupnog stranog i domaćeg organiziranog prometa posredovanjem turističkih agencija mjereno brojem turista, te blagi pad mjereno brojem ostvarenih noćenja.
Za goste koji su u Hrvatskoj boravili u organizaciji ili posredovanjem domaćih turističkih agencija, hotelski smještaj je po obujmu prometa i u 2013. godini zadržao primat, a njegov udjel u ukupno ostvarenom prometu noćenja čak je i neznatno povećan. U hotelima, vilama i aparthotelima u 2013. je zabilježeno 1,1 milijun turističkih dolazaka u organizaciji ili posredovanjem domaćih turističkih agencija, a u odnosu na 2012. godinu to predstavlja porast od 5,3%. U ovoj vrsti smještajnih objekata u 2013. je ostvareno 6,7 milijuna noćenja što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja blagi pad od 1,2%. Prosječni boravak turista koji su u Hrvatskoj organizirano boravili u hotelima u 2013. godini iznosio je 6,1 dana što je značajno smanjenje u odnosu na 2012. kada je on iznosio prosječno 6,5 dana.
/ 20 /
Tabela 13.
Vrsta objekta
Turistički promet u 2013. (u 000)
Indeks 2013/2012.
Prosječni broj noćenja po
turistu
Struktura noćenja u %
Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja
2012. 2013. 2012. 2013. 2012. 2013. 2012. 2013. 2012. 2013.
Hoteli,vile i aparthoteli 1.036,0 1.090,6 6.740,0 6.655,8 91,2 96,3 6,5 6,1 45,3 45,6
Turistička naselja 121,4 126,8 827,6 844,6 108,2 91,8 6,8 6,7 5,6 5,8
Kampovi 53,9 52,8 387,6 379,0 87,6 103,0 7,2 7,2 2,6 2,6
Sobe i apartmani 866,5 867,1 6.401,4 6.232,5 105,4 109,2 7,4 7,2 43,1 42,7
Ostali objekti 93,8 76,2 511,6 476,0 90,3 100,4 54,5 6,2 3,5 3,3
UKUPNO 2.171,6 2.213,4 14.868,3 14.587,9 96,4 101,5 6,8 6,6 100,0 100,0
Izvor: DZS Napomena: novo statističko istraživanje započeto u 2010.
Po intenzitetu ostvarenog organiziranog turističkog prometa preko domaćih turističkih agencija, na drugom su mjestu bile sobe i apartmani u kojima je u 2013. godini boravilo 867,1 tisuća turista (rast 0,1%), koji su ostvarili 6,2 milijuna noćenja što je 2,6% manje nego prethodne godine. U ovoj vrsti smještaja, organizirani turisti ostvaruju prosječno najduže boravke, a oni su u 2013. iznosili 7,2 dana, dok su u 2012. prosječno iznosili 7,4 dana. U 2013. u odnosu na 2012. kampovi bilježe pad od 2% u broju dolazaka posredovanjem ili u organizaciji domaćih turističkih agencija, dok je broj noćenja u ovoj vrsti smještajnih objekata smanjen 2,6%.
Promatrano po strukturi, 45,6% ukupnog prometa posredovanjem ili u organizaciji turističkih agencija u 2013. godini (mjereno brojem noćenja) ostvareno je u hotelima, u sobama i apartmanima 42,7%, dok je u svim ostalim smještajnim objektima ostvareno 11,7% ukupnih noćenja.
Noćenja organiziranih turista po vrstama smještajnih objekata
bro
j no
ćenj
a u
000
/ 21 /
7. značaj domaćih agencija za hrvatski tUrizam
Iako nesporno predstavljaju izuzetno važan i nezaobilazan kanal prodaje (ali i promocije), značaj domaćih turističkih agencija za ukupne turističke rezultate, kao i rezultate ključnih poslovnih segmenata i tržišta kontinuirano se smanjuje, što pokazuju i rezultati ostvareni u 2013. godini.
Značaj domaćih turističkih agencija za Hrvatsku u 2013., pokazuju podaci o njihovom najvažnijem segmentu poslovanja, a to su višednevni turistički boravci u Hrvatskoj.
7.1. Udjel domaćih turističkih agencija u ukupnom turističkom prometu hrvatske
Tabela 14.
Pokazatelj
Broj turista (u 000) Broj noćenja (u 000)
2012. 2013.Indeks
2013/12.2012. 2013.
Indeks 2013/12.
Ukupno Hrvatska- domaći- strani
11.835,21.465,9
10.369,2
12.441,51.486,3
10.955,2
105,1101,4105,7
62.743,55.221,3
57.522,1
64.827,85.139,6
59.688,2
103,398,4
103,8
Promet preko domaćih turističkih agencija
- domaći- strani
2.171,6280,6
1.891,1
2.213,4259,2
1.954,3
101,992,4
103,3
14.868,31.481,0
13.387,2
14.587,91.148,3
13.439,6
98,177,5
100,4
Udjel domaćih agencija u ukupnom prometu
- domaći- strani
18,319,118,2
17,817,417,8
---
23,728,323,3
22,522,322,5
---
Izvor: DZS
Posredovanjem ili u organizaciji domaćih turističkih agencija u Hrvatskoj je u 2012. ostvareno ukupno 2,17 milijuna turističkih dolazaka, što u odnosu na prethodnu 2011. predstavlja smanjenje od 3,4%. Domaće turističke agencije u 2012. organizirale su putovanja ili posredovale za 280,6 tisuća domaćih turista (smanjenje u odnosu na 2011. iznosi 6,0%), te 1,89 milijuna stranih turista (smanjenje u odnosu na 2011. iznosi 3,3%).
Turisti koji su u Hrvatskoj boravili u organizaciji ili posredovanjem domaćih turističkih agencija u 2012. godini ostvarili su ukupno 14,87 milijuna noćenja, što je 1,5% više nego prethodne 2011. Posredovanjem domaćih turističkih agencija ostvareno je 1,48 milijuna domaćih noćenja što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja povećanje od 23,7%, te 13,39 milijuna stranih noćenja (indeks 99,5). Prosječni boravak domaćih turista koji su ostvarili turistička putovanja u organizaciji ili posredovanjem domaćih turističkih agencija u Hrvatskoj , u 2012. iznosio je 5,3 dana što predstavlja značajno produženje u odnosu na 2011. kada je on iznosio samo 4,0 dana, dok je prosječni boravak stranih turista blago povećan sa 6,9 dana u 2011. na 7,1 dan u 2012.
Unatoč određenom fizičkom rastu, takva kretanja fizičkog turističkog prometa u organizaciji ili posredovanjem domaćih turističkih agencija rezultirala su smanjenjem njihovog udjela u ukupnom turističkom prometu Hrvatske - njihov ukupni udjel u turističkim dolascima smanjen je sa 19,7% u 2011. na 18,3% u 2012., a udjel u ukupno ostvarenim noćenjima sa 24,3%
/ 22 /
u 2011. na 23,7% u 2012. Kod domaćeg turističkog prometa smanjenje je zabilježeno u udjelu broja dolazaka sa 19,4% u 2011. na 19,1% u 2012., ali je zahvaljujući visokom porastu broja noćenja, udjel domaćih turističkih agencija u ukupno ostvarenim noćenjima povećan sa 21,4% u 2011. na 28,3% u 2012.
7.2. Udjel domaćih turističkih agencija u ukupnom organiziranom turističkom prometu hrvatske
Posredovanjem ili u organizaciji domaćih turističkih agencija ostvaruje se nešto manje od 2/3 ukupnog organiziranog turističkog prometa u Hrvatskoj, čime su se domaće turističke agencije etablirale kao nezaobilazni činitelj ukupnih turističkih rezutlata.
Tabela 15.
Pokazatelj
Broj organiziranih noćenja (u 000)
Broj organiziranih noćenja posredovanjem domaćih
agencija (u 000)
Udjel domaćih agencija u ukupnom organiziranom
prometu u %
2012. 2013. 2012. 2013. 2012. 2013.
Ukupno- domaći- strani
22.462,11.716,8
20.745,3
22.834,21.695,5
21.138,7
14.868,31.481,0
13.387,2
14.587,91.148,3
13.439,6
66,286,364,5
63,967,763,6
Izvor: DZS
U 2012. domaće turističke agencije su organizirale ili posredovale za 66,2% ukupno ostvarenih organiziranih noćenja u Hrvatskoj, što u odnosu na 2011. kada je taj udjel iznosio 67,7% predstavlja dalje smanjenje na račun povećanja prometa ostalih subjekata. Kao i prethodnih godina, i u 2012. čak 33,8% ukupnih organiziranih putovanja u Hrvatskoj organizirali su drugi turistički subjekti (strani tour operatori i turističke agencije, razne udruge, klubovi i dr. subjekti).
Kad je u pitanju domaći organizirani turistički promet, udjel domaćih turističkih agencija u ostvarenim noćenjima u 2012. je iznosio 86,3% (prema 68,2% u 2011.), dok je njihov udjel u stranom organiziranom turističkom prometu u 2012. smanjen i iznosio je 64,5% (prema 67,7% u 2011.).
Udjel noćenja posredovanjem domaćih turističkih agencija u ukupno organiziranim noćenjima u 2012.
Udjel noćenja posredovanjem domaćih turističkih agencija u ukupno organiziranim noćenjima u 2013.
/ 23 /
7.3. Udjel domaćih turističkih agencija u ukupnom organiziranom turističkom prometu hrvatske po zemljema podrijetla
Tabela 16.
Zemlja
Ukupan broj noćenja(u 000)
Broj noćenja posredovanjem domaćih agencija (u 000)
Udjel domaćih agencija u ukupnom prometu u %
2012. 2013. 2012. 2013. 2012. 2013.
Njemačka 13.946,7 14.436,3 3.784,5 3.854,8 27,1 26,7Italija 4.534,6 4.396,5 1.038,0 963,0 22,9 21,9Češka 4.519,5 4.539,2 937,7 921,2 20,7 20,3
Ujed. Kraljevstvo 1.505,4 1.907,3 879,4 1.107,9 58,4 58,1Francuska 1.538,5 1.644,3 573,3 563,8 37,2 34,3
Austrija 5.103,8 5.207,9 683,2 718,1 13,3 13,8Slovenija 6.239,5 6.159,3 796,4 664,2 12,8 10,8Mađarska 1.629,6 1.728,0 444,2 450,2 27,3 26,1
Rusija 1.577,9 1.221,7 707,0 508,6 44,8 41,6Slovačka 2.294,1 2.258,4 404,4 394,1 17,6 17,5Poljska 3.407,7 4.079,2 889,2 938,4 26,1 23,0
Izvor: DZS
I u 2013. najveći udjel organiziranog prometa (mjereno brojem noćenja) posredovanjem domaćih turističkih agencija ostvaren je iz Ujedinjenog Kraljevstva (58,1%) a u odnosu na prethodnu godinu on je neznatno smanjen (u 2012. godini je iznosio 58,4%). Na drugom mjestu po intenzitetu udjela domaćih turističkih agencija u ukupnom turističkom prometu u 2013. bila je Rusija s udjelom hrvatskih turističkih agencija u ukupno turističkom prometu od 41,6%, a u odnosu na prethodnu godinu taj je udjel smanjen (u 2012. godini je iznosio 44,8%). Zatim slijedi Francuska s udjelom od 34,3%, što u odnosu na prethodnu godinu kada je on iznosio 37,2% također predstavlja dalje smanjenje. Najmanji udjel domaćih agencija u ukupno organiziranom turističkom prometu u 2013. bio je u posredovanju dolazaka turista iz Slovenije (10,8%), te Austrije (13,8 %), što je i logično, budući da je riječ o susjednim tržištima s kojih gosti pretežito dolaze individualno. Međutim, svakako treba istaknuti činjenicu da je, unatoč blizini tržišta, udjel turističkog prometa uz posredovanje domaćih turističkih agencija u 2013. godini u odnosu na prethodnu 2012. godinu iz Austrije blago povećan (u 2011. je iznosio 13,3%).
Ostvarena noćenja u Hrvatskoj u 2013. po zemljama podrijetla
/ 24 /
7.4. Udjel domaćih turističkih agencija u ukupnom organiziranom turističkom prometu hrvatske po vrstama smještajnih objekata
Tabela 17.
Vrsta objekta
Broj noćenja u 2011. (u 000) Udjel domaćih turističkih agencija u ukupnom
organiziranom prometu u %UkupnoPreko domaćih
turističkih agencija
2012. 2013. 2012. 2013. 2012. 2013.Hoteli,vile i aparthoteli 16.521,1 16.590,5 6.740,0 6.655,8 40,8 40,0
Turistička naselja 2.740,0 2.609,4 827,6 844,6 30,2 32,4Kampovi 15.877,1 16.243,4 387,6 379,0 24,4 23,3
Sobe i apartmani 21.401,2 22.132,4 6.401,4 6.232,5 29,9 28,2Ostali objekti 6.204,1 7.252,1 511,6 476,0 8,2 6,7
UKUPNO 62.743,5 64.827,8 14.868,3 14.587,9 23,7 22,5
Izvor: DZS
Ostvarena noćenja u Hrvatskoj u 2013. po zemljama podrijetla
broj noćenja u 000
Najveći udjel u ukupno ostvarenom turističkom prometu mjereno brojem noćenja, domaće su turističke agencije u 2013. imale u hotelima, aparthotelima i vilama (40,0%), ali se on smanjio u odnosu na 2012. godinu kada je iznosio 40,8%. Ista tendencija bilježi se i kod kampova, soba i apartmana i ostalih objekata. Svoj porast udjela domaće turističke agencije bilježe samo kod turističkih naselja (udjel domaćih turističkih agencija u ovoj vrsti smještajnih objekata povećan je sa 30,2% u 2012. na 32,4% u 2013. ).
/ 25 /
8. zakljUčak
U svjetskim razmjerima, uključivo Europu i Mediteran, unatoč sve zaoštrenije konkurentske utakmice i sve zahtjevnije turističke potražnje, 2013. godina je bila godina daljeg rasta fizičkog obujma prometa mjerenog brojem međunarodnih turističkih dolazaka. Hrvatska je s rastom broja stranih turističkih dolazaka od 5,7% bila među turistički najuspješnijim europskim zemljama te je kao takva uspjela zadržati svoj udjel na međunarodnom turističkom tržištu. Svojim su rezultatima i u 2013. godini domaće turističke agencije značajno pridonijele ukupnim pozitivnim rezultatima hrvatskog turizma, ali se njihov udjel u pojedinim segmentima hrvatskog turizma nastavio smanjivati.
Unatoč sve težim uvjetima poslovanja, u 2013. godini u Hrvatskoj je povećan broj turističkih agencija, kao i njihovih zaposlenika (i stalno zaposlenih i sezonski zaposlenih), što znači da unatoč poteškoćama koje prate poslovanje turističkih agencija raste interes za ovu gospodarsku djelatnost.
Zbog ograničenja koja determiniraju kretanje domaćeg turističkog prometa (prije svega višegodišnje smanjivanje kupovne moći domaćeg stanovništva), u 2013. je zabilježena tendencija pada višednevnih putovanja domaćih građana u organizaciji domaćih turističkih agencija i u Hrvatskoj i u inozemstvo. Istovremeno, u segmentu jednodnevnih putovanja domaćih građana, u 2013. godini domaće su turističke agencije zabilježile porast i kad su u pitanju organizirani izleti u Hrvatskoj i kad su u pitanju izleti u inozemstvo.
Unatoč sve zaoštrenije konkurentske utakmice na međunarodnom turističkom tržištu, domaće turističke agencije su u 2013. uspjele povećati promet u najvažnijem poslovnom segmentu, a to su višednevna putovanja stranih turista u Hrvatsku. Tome su posebno pridonijela kružna putovanja koja bilježe izuzetno visok rast s gotovo svih tržišta. Drugi segment u kojem je zabilježen značajan rast prometa u organizaciji domaćih turističkih agencija su jednodnevni izleti za turiste tijekom njihovog boravka na destinaciji. To su nedvojbeno dva turistička segmenta u kojima domaće turističke agencije imaju nezaobilazno mjesto i u kojem one imaju značajan prostor za uspješno poslovanje u narednom razdoblju.
Kružna putovanja/ture su segment koji nudi velike mogućnosti za kreiranje nove/dodatne ponude/proizvoda namijenjene ciljanim segmentima gostiju čija su putovanja vezana uz posebne interese/teme, a mogu se uspješno izvoditi i u razdobljima izvan glavne sezone, kao i na cijelom području Hrvatske. U ponudi takvih programa koji imaju veću dodanu vrijednost od klasičnih odmorišnih programa, unatoč značajnoj resursnoj osnovi, Hrvatska jako zaostaje za drugim konkurentskim zemljama. Budući da na međunarodnom tržištu postoji kontinuirani rast turističke potražnje za takvim programima, domaće turističke agencije bi upravo u ovom segmentu trebale prepoznati svoju šansu ne samo za veću zaposlenost nego i za profitabilnije poslovanje. Činjenica je da se mijenjaju interesi i preferencije gostiju, posebice stranih uz koje je vezan najveći dio ukupnog poslovanja domaćih turističkih agencija, te da se sve više sužava interes i prostor za klasične odmorišne programe koji su danas još uvijek okosnica poslovanja domaćih turističkih agencija. U tom segmentu će ubuduće profitabilnost za domaće turističke agencije biti sve manja, za razliku od segmenata tržišta posebnih interesa koji domaćim turističkim agencijama pružaju znatno veće mogućnosti za uspješno poslovanje. Međutim, poslovanje u segmentu posebnih tržišnih interesa podrazumijeva i zahtijeva usvajanje dodatnih znanja i specijalizaciju domaćih turističkih agencija za pojedine tematske niše ili ponudu više tematskih destinacijskih proizvoda, odnosno njihovo pretvaranje u destinacijske menadžment kompanije koje će gostima moći pružiti nezaboravna iskustva za koje su spremni platiti i veću cijenu.
/ 26 /
Zakoni i propisi
Pružanje usluga turističkih agencija sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu Zakon o pružanju usluga u turizmu
Novosti prema Zakonu o zaštiti na radu
Zakon o obveznim odnosima, Odsjeci 24., 25. i 26.
28
48
64
66
/ 27 /
Pružanje usluga turističkih agencija temeljem Zakona o pružanju usluga u turizmu
UvodDonošenjem Zakona o pružanju usluga u turizmu (ZPUT)1 15. lipnja 2007. godine i početkom njegove primjene od 15. rujna 2007. g. u hrvatsku su legislativu ugrađeni visoki standardi pravne stečevine Europske unije u organizaciji paket-aranžmana i regulirana su bitna statusna pitanja poslovanja turističkih agencija. Istina, već su donošenjem Zakona o turističkoj djelatnosti (ZTD)2 1996. godine na sličan način postavljene osnove statusnog prava u poslovanju turističkih agencija koje novi propis u određenoj mjeri nadopunjuje ili mijenja. Već su u Zakonu o turističkoj djelatnosti do određene mjere implementirane i odredbe Direktive 90/314/EEZ o turističkim paket-aranžmanima3. Međutim, tek su donošenjem Zakona o obveznim odnosima (ZOO) 2005. godine4, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2006., s odredbama Direktive 90/314/EEZ usklađeni i svi uvjeti sklapanja ugovora o organiziranju putovanja. Drugačiji uvjeti i odgovornosti turističkih agencija koji proizlaze iz novog Zakona o obveznim odnosima, višegodišnji prijedlozi za određenim izmjenama u Zakonu o turističkoj djelatnosti, brojna pozitivna i negativna iskustva u provedbi prethodnog propisa bili su sasvim dovoljan razlog za donošenje Zakona o pružanju usluga u turizmu. Manje izmjene i dopune Zakona o pružanju usluga u turizmu izvršene su donošenjem Zakona o izmjenama i
1 Narodne novine 68/07 2 Narodne novine 8/96, 19/96, 76/98, i 76/993 Council Directive 90/314/EEC of 13 June 1990 on package travel, package holidays and package tours, Official Journal of the European Communities 1990 L 158.4 Narodne novine 35/05
dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu5 2. srpnja 2010. godine, 21. veljače 2014.6 i 12. prosinca 2014.7 Kako je tema ovog teksta vezana uz poslovanje turističkih agencija temeljem odredbi Zakona o pružanju usluga u turizmu, tako će o ostalim područjima koje regulira ZPUT, kao i o pitanjima koja su regulirana drugim važećim propisima biti riječi samo kada su ona relevantna za osnovnu temu. Tekst će se referirati prije svega na prava i obveze koje proizlaze iz Zakona o pružanju usluga u turizmu, a ne na razlike u odnosu na dosadašnju praksu koja se temelji na Zakonu o turističkoj djelatnosti. Ipak, na razlike u odnosu na prethodni propis skretat će se pažnja samo kada je to nužno radi promjene postojeće prakse. Pojedina pojašnjenja i detaljnija tumačenja odredbi Zakona o pružanju usluga u turizmu temeljena su na poslovnoj praksi, na iskustvima u primjeni istovjetnih odredbi Zakona o turističkoj djelatnosti te mišljenjima Ministarstva turizma. S obzirom na izmjene i dopune Zakona u 2010. i 2014. godini, ovaj će se tekst referirati na pročišćeni tekst Zakona o pružanju usluga u turizmu.
Pojam i naziv turističke agencijeZakon o pružanju usluga u turizmu definira turističku agenciju kao trgovačko društvo, trgovca pojedinca, obrtnika ili njihovu organizacijsku jedinicu koji pružaju usluge organiziranja putovanja ili posredovanja usluga vezanih uz
5 Narodne novine 88/106 Narodne novine 30/147 Narodne novine 152/14
/ 28 /
putovanje i boravak turista8. Time je uvaženo mišljenje teoretičara da je prihvatljivije moderne agencije nazivati turističkim nego kao do sada, putničkim agencijama. Za očekivati je da će to izazvati i naknadnu izmjenu Nacionalne klasifikacije djelatnosti, ali je Zakonom o pružanju usluga u turizmu omogućeno zadržavanje naziva putnička agencija kao pobliže oznake djelatnosti onim turističkim agencijama koje to žele. Općenito, naznaka turistička agencija, ili kako je ranije rečeno, iznimno i putnička agencija, obvezno se koristi u tvrtki turističke agencije kao pobliža naznaka djelatnosti9. To znači da trgovačka društva koja se između ostalih djelatnosti bave i poslovima turističke agencije moraju naznaku turistička ili putnička agencija uvrstiti u tvrtku. Uvijek postoji mogućnost da takva poduzeća osnuju novo trgovačko društvo koje će pružati samo usluge turističke agencije, posebice što Zakon o pružanju usluga u turizmu izričito dopušta korištenje stranih naziva tours i travel u tvrtkama turističkih agencija10. Ove se odredbe odgovarajuće primjenjuju i kod upisa u obrtni registar.Svojim mišljenjem od 18. svibnja 2009. godine11 Ministarstvo turizma iznijelo je stav da turistička agencija u svojem poslovanju može rabiti samo tvrtku (naziv) turističke agencije koja je upisana u sudski ili obrtni registar i koja je stoga navedena i u rješenju o ispunjavanju uvjeta za turističku agenciju. U praksi to znači da nema mogućnosti poslovanja pod drugim nazivom (tvrtkom) od onog koji je upisan u sudski odnosno obrtni registar. Dodatno, istaknuto je mišljenje da se riječi tours i travel smatraju uobičajenim riječima u hrvatskom jeziku u smislu članka 20. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima12, jer su u sudski registar upisane slične tvrtke trgovačkih društava pa tako i turističkih agencija.Zanimljivo je da se Zakonom o pružanju usluga u turizmu oštro sankcioniraju sve pravne i fizičke osobe koje ne koriste naznaku turistička ili putnička agencija kao pobližu naznaku djelatnosti sukladno odredbama Zakona. Međutim, istovremeno se ne sankcioniraju one koje u svojim nazivima koriste izraze tours i travel, a ne bave se uopće pružanjem usluga turističke agencije.Izmjenama i dopunama Zakona izvršenim 2010. godine utvrđene su i dodatne obveze turističkim agencijama koje uz naziv žele koristiti naznake DMC (destinacijska menadžment kompanija) i PCO (profesionalni organizator kongresa)13. Ministar tako može pravilnikom propisati
8 Vidi članak 5. ZPUT-a9 Vidi članak 8. stavak 1. ZPUT-a10 Vidi članak 8. stavak 3. ZPUT-a11 Klasa: 011-01/09-03/11, ur. broj: 529-04-09-0212 Narodne novine 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07, i 146/0813 Vidi članak 8. stavak 4. ZPUT-a
posebne uvjete glede opremljenosti i osoblja turističke agencije pod kojima se turističkoj agenciji može odobriti da uz naznaku kojom se obilježava ime turističke agencije koristi i kratice uobičajene u agencijskom poslovanju: DMC (trgovačko društvo za upravljanje destinacijom) i/ili PCO (profesionalni organizator kongresa). Takvo odobrenje na zahtjev turističke agencije izdaje ministar. Valja naglasiti da do dana objave ovog teksta nadležni ministar nije pravilnikom propisao te posebne uvjete.
Usluge turističke agencijeZakon o pružanju usluga u turizmu izričito određuje da neke usluge turistima mogu pružati samo pravne ili fizičke osobe koje pribave odgovarajuće rješenje za obavljanje usluga turističke agencije, uz iznimke predviđene ovim Zakonom ili drugim propisima14. To su sljedeće usluge: • organiziranje paket-aranžmana, sklapanje i provedba
ugovora o paket-aranžmanu, organiziranje izleta, sklapanje i provedba ugovora o izletu
• organiziranje kongresa• posredovanje u sklapanju ugovora o organiziranom
putovanju (paket-aranžman i izlet)• posredovanje ugostiteljskih usluga (rezervacija smještaja
i drugih ugostiteljskih usluga)• posredovanje usluga prijevoza (prodaja putnih karata i
rezervacija mjesta za sva prijevozna sredstva)• organiziranje prihvata i transfera putnika • posredovanje u pružanju usluga u posebnim oblicima
turističke i ugostiteljske ponude • organiziranje i posredovanje u pružanju usluga turističkih
vodiča, turističkih vodiča-pratitelja i usluga upravljanja plovnim objektima nautičara (skipera)
• zastupanje domaćih i stranih putničkih agencija.
U pružanju navedenih usluga uske i strogo nadzirane iznimke dane su udrugama, školama odnosno drugim odgojno-obrazovnim ustanovama15. Nešto veće ovlasti imaju pravne i fizičke osobe koje na svojim kategoriziranim plovnim objektima nautičkog turizma organiziraju paket-aranžmane ili izlete kao i Hrvatski ferijalni i hostelski savez za svoje članove, a u cilju promicanja omladinskog turizma i turističke kulture mladih16. Uz ranije navedene usluge koje mogu obavljati prvenstveno turističke agencije postoji i niz usluga koje se u turističkim agencijama pružaju turistima, a radi se o uslugama vezanima uz druge djelatnosti. Neke su čak precizno regulirane i posebnim propisima (osiguranje, trgovina,
14 Vidi članak 7. stavak 1. i 2. ZPUT-a15 Vidi članak 6. ZPUT-a16 Vidi članak 7. stavak 3. i 6. ZPUT-a
/ 29 /
mjenjačke usluge i dr.) kojih se u obavljanju tih usluga turističke agencije moraju pridržavati. To su sljedeće usluge:• davanje turističkih obavijesti i promidžbenog materijala• posredovanje u sklapanju ugovora o osiguranju putnika
i prtljage• pomoć u pribavljanju putnih isprava, viza i drugih isprava
potrebnih za prijelaz granice i boravak u inozemstvu, isprava za lov, ribolov, ronjenje, plovidbu nautičara te drugih isprava potrebnih za organizaciju i provođenje različitih oblika turističke ponude
• rezervacija, nabava i prodaja ulaznica za sve vrste priredbi, muzeja i dr., te prodaja robe vezane za potrebe putovanja (razne putne potrepštine, suveniri, turističke publikacije i sl.)
• organizacija i pružanje usluga u svezi s poslovanjem karticama i putničkim čekovima, te pružanje mjenjačkih usluga sukladno posebnim propisima
• iznajmljivanje i posredovanje u iznajmljivanju vozila, letjelica i plovnih objekata
• agencijsko-pomorske usluge za prihvat i opremu plovnih objekata u nautičkom turizmu.
Izmjene i dopune Zakona izvršene 2010. posebno su sankcionirale čak i oglašavanje i reklamiranje usluga turističkih agencija pravnih i fizičkih osoba koje za pružanje usluga nemaju valjano odobrenje nadležnog tijela. Tako je izričito zabranjeno neposredno ili posredno, putem javnih glasila, interneta, promidžbenim materijalima i sl. oglašavati i/ili reklamirati pružanje usluga u turizmu, a da se ne ispunjavaju uvjeti propisani Zakonom o pružanju usluga u turizmu17. Te su odredbe kasnijim izmjenama i dopunama u 2014. obrisane iz Zakona o pružanju usluga u turizmu, ali je ista obveza definirana drugim propisima.
Uvjeti za pružanje usluga turističke agencije
Osnovni uvjetiOsim rješenja o upisu u trgovački ili obrtni registar pravna ili fizička osoba koja želi pružati usluge turističke agencije mora raspolagati odgovarajućim poslovnim prostorom koji ispunjava uvjete glede uređenja i opremljenosti, kao i osobljem prema vrsti usluga koje pruža18. Samo iznimno, usluge turističke agencije moguće je pružati i iz prostora stambene namjene19. Poseban Pravilnik o minimalno tehničkim uvjetima i načinu pružanja usluga putničkih agencija20 detaljnije propisuje minimalne tehničke uvjete
17 Vidi članak 3a ZPUT-a18 Vidi članak 9. stavak 1. ZPUT-a19 Vidi članak 9. stavak 2. ZPUT-a20 Do donošenja novog pravilnika temeljem članka 9. stavka 2. ZPUT-a,
koje moraju ispunjavati turističke agencije glede uređenja i opremljenosti prostora i osoblja, a prema vrsti usluga koje pružaju. Ako turistička agencija pruža usluge neposredno korisniku usluge, već temeljem Zakona o pružanju usluga u turizmu mora ispuniti dodatne uvjete21. Čini se da Zakon ne definira precizno što je to neposredno pružanje usluge pa to može biti izvor nesporazuma i nerazumijevanja namjere zakonodavca. Ipak, iz konteksta dodatnih obveza agencija koje pružaju usluge neposredno putnicima, prilično jasno proizlazi da se pod pojmom neposrednog pružanja usluga smatra neposredno sklapanje ugovora s putnicima o izvršenju pojedinih usluga turističke agencije ili usluga koje pretpostavljaju neposredni osobni kontakt u poslovnici agencije. Sasvim je logično da se u tom smislu neposrednim pružanjem usluga ne smatra provedba paket-aranžmana, izleta, transfera i slično jer se te usluge ne pružaju u poslovnici, a u času provedbe je ugovor o izvršenju već sklopljen. Tako je jasno da agencije koje se bave organizacijom i provedbom određenih usluga, a njihovu prodaju su povjerile drugim agencijama, nemaju dodatne obveze glede poslovnice i voditelja poslovnice. Prethodnu tvrdnju potvrdilo je i nadležno ministarstvo svojim mišljenjem od 3. travnja 2008.22 u kojem skreće pozornost da se pod neposrednim pružanjem usluga turističke agencije smatra npr. sklapanje ugovora o paket-aranžmanu i izletu, posredovanje u sklapanju ugovora o organiziranom putovanju (paket-aranžman i izlet), posredovanje ugostiteljskih usluga (prodaja i rezervacija smještaja i drugih ugostiteljskih usluga) te druge usluge turističke agencije, ako se prodaja vrši neposredno korisnicima tih usluga.Neke dileme u vezi neposrednog pružanja usluga postoje i s obzirom na raznovrsnost načina i vrsta komunikacije te specifičnih poslova agencija. Jednu od njih Zakon o pružanju usluga u turizmu eksplicitno rješava. Turističke agencije koje neposredno pružaju usluge putem interneta ne moraju imati poslovnicu, ali svejedno moraju imati voditelja poslovnice te adekvatno uređen i opremljen poslovni prostor ili iznimno, pružati usluge i u prostoru stambene namjene u kojemu voditelj poslovnice ima prijavljeno prebivalište. Takva agencija može pored voditelja poslovnice zaposliti najviše još jednu osobu23. Dakako, internetska agencija koja usluge pruža u poslovnom prostoru nema nikakvih ograničenja u pogledu broja zaposlenih osoba.
a sukladno članku 79. ZPUT-a primjenjuju se odredbe starog pravilnika objavljene u Narodnima novinama 62/96, 23/97, i 134/98 21 Vidi članak 20. ZPUT-a22 Klasa: 011-01/08-03/30, ur. broj: 529-04-08-0223 Vidi članak 9. stavke 2. i 3. ZPUT-a
/ 30 /
Zakonodavac nije jasno odredio što je s ostalim oblicima prodaje bez fizičkog kontakta na daljinu kao što je putem telefona, faksa, pošte, i drugih vrsta dostave, s prethodnom dostavom ili bez prethodne dostave tiskanog kataloga. Kako se i u ovim slučajevima ne radi o fizičkom kontaktu s putnikom, može se zaključiti da turističke agencije ni u ovim oblicima prodaje nemaju obvezu opremanja poslovnice, ali da moraju imati odgovarajuće uređen i opremljen poslovni prostor. Osim toga, ovi se oblici prodaje danas redovito kombiniraju s prodajom putem interneta pa su na taj način i oni posredno uključeni u spomenutu iznimku. Posebno pitanje ostaje otvoreno u segmentu poslovnih putovanja. Niti tada pri sklapanju ugovora o provedbi pojedinih usluga turistička agencija ne dolazi u neposredni kontakt s korisnikom usluga. Još i više, tada je u pravilu naručitelj pravna osoba koja i ne može fizički koristiti usluge, već su korisnici usluga druge osobe s kojima u smislu sklapanja ugovora i prodaje usluga turistička agencija uopće ne stupa u neposredan kontakt. Radi specifičnosti poslovnih putovanja i ubrzavanja poslovne procedure, nema u pravilu niti fizičkih kontakata s predstavnikom naručitelja, već se cijela procedura ugovaranja provodi putem telefona, faksa, pošte, putem dostave ili interneta. Ipak, uspoređujući prethodne slučajeve i namjeru zakonodavca da zaštiti interese potrošača, čini se da bi turističke agencije koje se bave poslovnim putovanjima mogle u okviru svojeg poslovanja preko interneta izbjeći opremanje poslovnice, ali ne bi mogle izbjeći obvezu zapošljavanja voditelja poslovnice i adekvatno uređenog i opremljenog poslovnog prostora.Postoje i slučajevi u kojima turističke agencije ne vrše prodaju usluga neposredno korisnicima, nego određene prostore koriste u druge svrhe kao što je kontaktiranje sa zastupnicima, uručivanje vaučera, prihvat gostiju na plovne objekte i sl. Ova je dilema razriješena u mišljenju nadležnog ministarstva od 27. lipnja 2008. godine24 u kojem se eksplicitno navodi da se u smislu odredbi ZPUT-a ne radi o neposrednom pružanju usluga turističke agencije ako turistička agencija pruža samo usluge predizanja vaučera. U mišljenju od 17. travnja 2009. g.25 izneseno je pak mišljenje da turistička agencija koja neposredno prodaje usluge iznajmljivanja plovnih objekata u svojoj poslovnici koja se nalazi u jednoj marini, ne treba ishoditi rješenje za poslovnicu za zasebnu prostoriju ili privremeni prostor na obali za prihvat putnika u drugoj marini u kojoj bi se isključivo pružale usluge prihvata putnika na plovne objekte, a samim time ne treba imati niti voditelja poslovnice u toj prostoriji odnosno privremenom prostoru.
24 Klasa 011-01/08-03/60, ur. broj: 529-04-08-0225 Klasa 334-10/09-01/52, ur. broj: 529-04-09-02
Poslovni prostor i opremaTuristička agencija za pružanje usluga mora imati poslovnicu, odnosno poslovni prostor koji ispunjava uvjete glede uređenja i opremljenosti propisane posebnim pravilnikom26. Kada se radi o neposrednom pružanju usluga turistima, taj poslovni prostor mora biti uređen na poseban način, kao poslovnica turističke agencije. Turističke agencije pod posebnim uvjetima mogu neposredno pružati usluge na prostorima izvan poslovnice na za to predviđenom mjestu u objektu smještaja gostiju, na prostoru kojeg odlukom odredi predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave odnosno lučka uprava, ili drugom prostoru uz suglasnost korisnika prostora sukladno posebnom propisu27. Međutim, i u tom slučaju turističke agencije moraju imati najmanje jedan poslovni prostor koji zadovoljava uvjete uređenja i opremljenosti za poslovnicu turističke agencije. Turističke agencije koje neposredno pružaju usluge putem interneta ne moraju imati poslovnicu, ali svejedno moraju imati adekvatno uređen i opremljen poslovni prostor ili uz posebne uvjete poslovati iz prostora stambene namjene28. Mogućnost da se prostor koji ima stambenu namjenu prihvati za poslovnicu turističke agencije izričito je otklonjena mišljenjem Ministarstva turizma od 27. veljače 2008. godine29. U tom mišljenju stoji da je člankom 269. Zakona o prostornom uređenju i gradnji30 propisano da se građevina rabi samo sukladno njenoj namjeni. Iz toga proizlazi da turistička agencija može pružati usluge u poslovnici odnosno drugom uređenom poslovnom prostoru, te da ne može pružati usluge u prostoru tj. građevini koja ima stambenu namjenu. Posebno se naglašava i činjenica da nadležni ured ne može izdati rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti bez dokaza glede uporabljivosti prostora odnosno građevine u kojoj bi se pružale usluge turističke agencije sukladno odredbama ranije spomenutog Zakona o prostornom uređenju i gradnji.Zakon o pružanju usluga u turizmu određuje samo jedan uvjet kojeg mora ispuniti poslovnica turističke agencije, a ostali uvjeti propisani su posebnim pravilnikom31. Tako Zakon određuje da poslovnica turističke agencije mora biti zasebna poslovna cjelina u odnosu na druge poslovne prostore u istom objektu32. Iznimno, poslovnica ne mora biti zasebna poslovna cjelina ako se taj prostor nalazi u objektima namijenjenim trgovačkim i bankarskim
26 Do donošenja novog pravilnika temeljem članka 9. stavka 2. ZPUT-a, a sukladno članku 79. ZPUT-a primjenjuju se odredbe starog Pravilnika o minimalno tehničkim uvjetima i načinu pružanja usluga putničkih agencija objavljene u Narodnima novinama 62/96, 23/97, i 134/9827 Vidi članak 20. stavak 2. ZPUT-a28 Sukladno posebnim uvjetima iz članka 9. stavaka 2. i 3. ZPUT-a29 Klasa 330-01/08-01/2, ur. broj: 529-04-08-0230 Narodne novine 76/0731 Vidi napomenu pod 11. 32 Vidi članak 20. stavak 3. ZPUT-a
/ 31 /
aktivnostima, u hotelima, u sajamskim prostorijama, na kolodvorima ili terminalima za javne usluge kopnenog, pomorskog ili zračnog prijevoza i sličnog33.Osim uvjeta koje moraju ispuniti poslovni prostori i oprema prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu i podzakonskih akata koji iz njega proizlaze, treba voditi računa da isti moraju ispunjavati i određene uvjete sukladno drugim posebnim propisima. Između ostalih, to su uvjeti iz područja graditeljstva (uporabne dozvole za poslovne prostore), zaštite na radu (atesti ispravnosti instalacija i uređaja, ormarić prve pomoći), protupožarne zaštite (atesti protupožarnih uređaja), a bez kojih nadležni ured ne može izdati rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti.
Voditelj poslovnice i osobljeTuristička agencija mora imati i osoblje prema vrsti usluga koje pruža. Ministar pravilnikom propisuje uvjete glede osoblja koje prema vrsti usluga koje pružaju moraju ispunjavati turističke agencije34. Ipak, već je sam Zakon definirao temeljne obveze u smislu voditelja poslovnice. Turistička agencija koja neposredno pruža usluge mora u svakoj poslovnici imati najmanje jednog zaposlenog voditelja poslovnice, a ukoliko nema poslovnicu, najmanje jednu zaposlenu osobu koja ispunjava uvjete za voditelja poslovnice, u punom radnom vremenu35. Tako je zakonodavac, što se tiče voditelja poslovnice, odredio posebne uvjete samo onom dijelu turističkih agencija koje usluge pružaju neposredno korisniku usluge. Voditelj poslovnice treba ispunjavati sljedeće uvjete: da ima najmanje srednju stručnu spremu, da aktivno zna najmanje jedan svjetski jezik i poznaje još jedan, te da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za obavljanje poslova rukovoditelja poslovnice, da ima položen stručni ispit za voditelja poslovnice i dvije godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u turističkoj agenciji ili drugim odgovarajućim poslovima u turizmu, da je poslovno sposoban, da mu nije pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova voditelja poslovnice, dok ta mjera traje. Dokaze o ispunjavaju posljednja dva uvjeta pribavlja nadležni ured po službenoj dužnosti tijekom postupka ishođenja odobrenja za pružanje usluga36.Stručni ispit za voditelja poslovnice polaže se pred ispitnom komisijom koju rješenjem imenuje ministar
33 Vidi članak 20.stavak 4. ZPUT-a34 Do donošenja novog pravilnika temeljem članka 9. stavka 2. ZPUT-a koji bi trebao regulirati i uvjete glede osoblja, a sukladno članku 79. ZPUT-a primjenjuju se odredbe starog Pravilnika o minimalno tehničkim uvjetima i načinu pružanja usluga putničkih agencija objavljene u Narodnima novinama 62/96, 23/97, i 134/98 koje pitanje kadrovskih uvjeta ne obuhvaćaju35 Vidi članak 21. stavak 1. ZPUT-a36 Vidi članak 22. stavak 3. ZPUT-a
pri odgovarajućem visokom učilištu, a prema ispitnom programu kojeg posebnim pravilnikom utvrđuje nadležni ministar. O položenom stručnom ispitu izdaje se uvjerenje koje služi kao dokaz o ispunjavanju stručnih uvjeta za obavljanje poslova voditelja poslovnice37. U smislu Zakona o pružanju usluga u turizmu voditeljem poslovnice smatra se državljanin Republike Hrvatske koji ispunjava ranije navedene uvjete za voditelja poslovnice. Pod istim uvjetima voditeljem poslovnice smatrat će se i državljani država članica Europske unije i Europskog ekonomskog prostora, ali tek od dana prijema Republike Hrvatske u članstvo Europske unije. Ipak, već sada strani državljani koji u Republici Hrvatskoj imaju registrirano vlastito trgovačko društvo ili obrt za pružanje usluga turističke agencije ili imaju odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj mogu obavljati poslove voditelja poslovnice uz suglasnost Ministarstva, ukoliko ispunjavaju uvjete za poslove voditelja poslovnice propisane Zakonom o pružanju usluga u turizmu38. U slučaju opravdane spriječenosti (bolovanje, rodiljni dopust, prestanak radnog odnosa i sl.) voditelja poslovnice, turistička agencija može privremeno, ali ne duže od šest mjeseci u tri godine, za vršitelje tih poslova odrediti osobu koja ispunjava uvjete za voditelja poslovnice, a da istovremeno nema položen ispit za voditelja poslovnice i najmanje dvije godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u turističkoj agenciji ili drugim odgovarajućim poslovima u turizmu39.
Osoba koja privremeno mijenja voditelja poslovnice, jednako je odgovorna za rad u poslovnici kao i voditelj poslovnice. Za razliku od dosadašnjih zakonskih rješenja, Zakon o pružanju usluga u turizmu određuje posebne novčane kazne za voditelja poslovnice za većinu prekršaja, uključujući i mogućnost zabrane pružanja usluga voditelju poslovnice u trajanju od jednog do šest mjeseci.Ove odredbe ne ostavljaju nikakvu dilemu oko činjenice da voditelj poslovnice u turističkoj agenciji mora biti u radnom odnosu u punom radnom vremenu, a što je Ministarstvo turizma potvrdilo svojim mišljenjem od 15. svibnja 2008. godine40. Međutim, postavlja se pitanje što je odgovarajući dokaz o radnom iskustvu i što se podrazumijeva pod drugim odgovarajućim poslovima u turizmu. Svojim mišljenjem od 19. svibnja 2008. g.41 nadležno je ministarstvo potvrdilo da je u smislu radnog staža potrebno imati dokaz (radnu knjižicu) o vremenu
37 Vidi članak 23. ZPUT-a38 Vidi članak 22. ZPUT-a39 Vidi članak 21. stavak 2. ZPUT-a40 Klasa: 334-10/08-01/90, ur. broj: 529-04-08-0241 Klasa: 334-10/08-01/93, ur. broj: 529-04-08-02
/ 32 /
provedenom u radnom odnosu na odgovarajućim poslovima, a u ranijem mišljenju od 15. travnja 2008. g.42 definiralo što se smatra drugim odgovarajućim poslovima u turizmu. Tako se izrijekom navodi da se odgovarajućim poslovima u turizmu mogu smatrati poslovi u turističkim zajednicama, poslovi turističkog menadžmenta, poslovi na recepciji smještajnih objekata te slični odgovarajući poslovi u turizmu. Isto mišljenje daje jasnu uputu na koji se način može priznati radni staž stečen izvan Republike Hrvatske. Tako nadležno ministarstvo upućuje da je, ukoliko se iz dokumenta druge države koji je ekvivalent radnoj knjižici ne vidi na kojim je poslovima osoba radila, potrebno ishoditi i potvrde poslodavaca iz kojih je vidljivo da se radilo o odgovarajućim poslovima u turizmu i u propisanom trajanju. Takve potvrde treba pribaviti u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, te prijevodu na hrvatski jezik ovjerenom od ovlaštenog sudskog tumača. Budući da je izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu u 2014. godini umjesto radnog staža potrebno dokazati samo radno iskustvo, time će se očito otvoriti puno širi prostor za dokazivanje odgovarajućeg radnog iskustva nego je to bilo ranije.
Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje uslugaPravna ili fizička osoba smije pružati usluge u turizmu koje su utvrđene rješenjem ureda državne uprave u županiji, odnosno upravnog tijela Grada Zagreba nadležnog za poslove turizma (u daljnjem tekstu: nadležni ured) prema sjedištu, mjestu poslovnice, odnosno poslovnog prostora ili prostora stambene namjene turističke agencije kojim se utvrđuje da ispunjava propisane uvjete za pružanje usluga turističke agencije43. Turistička agencija u svojoj poslovnici, odnosno poslovnom ili stambenom prostoru može pružati samo usluge koje su utvrđene rješenjem nadležnog ureda za tu poslovnicu, odnosno poslovni ili stambeni prostor44. Tako je potrebno u zahtjevu kod ishođenja rješenja nadležnog ureda, a prije početka pružanja bilo koje od ranije navedenih usluga precizno navesti koje usluge turistička agencija namjerava pružati turistima. Pružanje usluga turističke agencije bez ishođenog rješenja jednako kao i pružanje usluga koje nisu obuhvaćene rješenjem povlači za sobom maksimalne novčane kazne predviđene Zakonom o pružanju usluga u turizmu. Zahtjev za izdavanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističke agencije podnosi se nadležnom uredu prema mjestu poslovnice, odnosno prema mjestu
42 Klasa: 216-03/08-01/6, ur. broj: 529-04-08-0243 Vidi članak 10. stavak 1. ZPUT-a44 Vidi članak 10. stavak 8. ZPUT-a
poslovnog ili stambenog prostora turističke agencije, neovisno o sjedištu, a zasebno za svaki poslovni prostor ili poslovnicu u kojem će pružati usluge45 ukoliko će usluge pružati na više mjesta istovremeno. Zahtjev za izdavanje rješenja treba sadržati sljedeće podatke ili dokaze46: • tvrtku i sjedište turističke agencije• rješenje o upisu u trgovački ili obrtni registar• popis usluga koje će pružati• dokaz o pravu korištenja poslovnog prostora• podatke i dokaze glede uređenja i opremljenosti
poslovnog prostora ili prostora stambene namjene • podatke o voditelju poslovnice i dokaze o ispunjavanju uvjeta
za voditelja poslovnice, odnosno o osobi koja ispunjava uvjete za voditelja poslovnice, a sukladno odredbama Zakona o pružanu usluga u turizmu, ako turistička agencija pruža usluge neposredno korisniku usluge
• dokaze o ispunjavanju uvjeta sukladno posebnom propisu, bez kojih, prema tom propisu, Ministarstvo ili nadležni ured ne može izdati rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti.
Troškove postupka izdavanja rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističke agencije snosi podnositelj zahtjeva. Kako je propisano da se ista procedura primjenjuje i u slučaju promjene usluga koje turistička agencija pruža, radi izbjegavanja dodatnih troškova za očekivati je da će podnositelji zahtjeva tražiti izdavanje rješenja koja će uključivati najveći mogući broj usluga koje agencije pružaju, a za njih ispunjavaju uvjete. Svakako, prije pružanja usluga koje nisu obuhvaćene ranije izdanim rješenjem potrebno je ishoditi novo rješenje koje će potvrditi ispunjavanje uvjeta za pružanje i tih usluga, a što je svojim mišljenjem od 27. lipnja 2008. g.47 potvrdilo nadležno ministarstvo.
Ispunjavanje uvjeta za pružanje usluga turističke agencije nadležni ured utvrđuje rješenjem u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva. Očigledno je da će se danom podnošenja zahtjeva smatrati onaj dan kada su nadležnom uredu dostavljeni svi potrebni dokazi i dokumenti. U smislu dokazivanja uvjeta uređenja i opremljenosti poslovnog prostora te ispunjavanja drugim propisima utvrđenih uvjeta, nadležni ured može komisijskim pregledom utvrditi činjenično stanje. Pri tome valja voditi računa da komisijski zapisnik nije istovremeno i rješenje o ispunjavanju uvjeta temeljem kojeg se mogu pružati usluge turističke agencije.
45 Vidi članak 10. stavak 1. ZPUT-a46 Vidi članak 11. ZPUT-a47 Klasa: 011-01/08-03/58, ur. broj: 529-04-08-02
/ 33 /
Rješenje koje nadležni ured izdaje na temelju provedenog postupka utvrđivanja uvjeta za pružanje određenih usluga turističke agencije sadrži sljedeće podatke48:• tvrtku i sjedište turističke agencije• usluge turističke agencije i identifikacijski kod turističke
agencije• mjesto, ulicu i kućni broj poslovnice, odnosno poslovnog
prostora ili prostora stambene namjene• ime, prezime, datum i mjesto rođenja te adresu voditelja
poslovnice, odnosno osobe koja ispunjava uvjete za voditelja poslovnice, ako se usluge pružaju neposredno korisniku usluge.
Ako dođe do promjene koja se odnosi na bilo koji od navedenih podataka, turistička agencija je dužna prijaviti promjenu nadležnom uredu u roku od osam dana od dana njenog nastanka. O promjeni podataka nadležni ured također donosi odgovarajuće rješenje. Nadležni ministar pravilnikom49 propisuje oblik i sadržaj identifikacijskog koda turističke agencije. Temeljem tog pravilnika, a u postupku izdavanja rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističke agencije nadležni ured utvrdit će i identifikacijski kod turističke agencije.
Obveze turističke agencije pri pružanju usluga
Opće obvezeOpće obveze koje imaju turističke agencije u pružanju svojih usluga definirane su člankom 4. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a jednako se odnose i na druge pravne i fizičke osobe koje pružaju i druge usluge u turizmu.
Objavljivanje uvjeta, sadržaja i cijene uslugaPrije svega, turistička je agencija dužna objaviti uvjete, sadržaj i cijenu svake pojedine usluge i pridržavati se tih uvjeta, sadržaja i cijena50. Ta se obveza odnosi na sve usluge koje agencija pruža, a postoje i posebne obveze za agencije koje organiziraju putovanja (paket-aranžmane i izlete), o čemu će više riječi biti u nastavku. U tom bi smislu bilo pogrešno shvatiti da se obveza objavljivanja uvjeta, sadržaja i cijena svake pojedine usluge i pridržavanja tih uvjeta, sadržaja i cijena odnosi samo na paket-aranžmane i izlete: za njih čak postoje i dodatne precizno definirane obveze.
48 Vidi članak 12. ZPUT-a49 Pravilnik o identifikacijskom kodu putničke agencije, Narodne novine 78/96, 47/97, i 80/98 50 Vidi članak 4. stavak 1. podstavak 1. ZPUT-a
Tako se cijene, sadržaj usluge i uvjeti njena pružanja moraju objaviti i za:• organiziranje kongresa ako se ne nudi i prodaje kao
paket-aranžman• organiziranje prihvata i transfera putnika• organiziranje usluga turističkih vodiča, turističkih pratitelja
i usluga upravljanja plovnim objektima nautičara (skipera)• pomoć u pribavljanju putnih isprava, viza i drugih isprava
potrebnih za prijelaz granice i boravak u inozemstvu, isprava za lov, ribolov, ronjenje, plovidbu nautičara te drugih isprava potrebnih za organizaciju i provođenje različitih oblika turističke ponude
• zastupanje domaćih i stranih putničkih agencija• rezervaciju, nabavu i prodaju ulaznica za sve vrste
priredaba, muzeja i dr.• iznajmljivanje vozila, letjelica i plovnih objekata• agencijsko-pomorske usluge za prihvat i opremu plovnih
objekata u nautičkom turizmu• pa čak i za davanje turističkih obavijesti i promidžbenog
materijala, ako se takva usluga naplaćuje.
Zakonodavac ovom odredbom nije izravno propisao način objave sadržaja, uvjeta i cijena (osim za paket-aranžmane i izlete u drugim odredbama Zakona, a o čemu će kasnije biti riječi), ali je nedvosmisleno utvrdio obvezu agencija da prethodno upoznaju kupce svojih usluga s uvjetima, sadržajem i cijenom svake pojedine usluge i da se pridržavaju tih uvjeta, sadržaja i cijena. Tako će se u poslovnoj praksi ova obveza očigledno provoditi ovisno je li usluga namijenjena nepoznatom ili poznatom kupcu usluga. Kada se radi o ponudi za nepoznatog kupca, o opće postavljenim uvjetima i standardnom sadržaju usluge i cijeni te adhezivnom načinu sklapanja ugovora, logično je očekivati da će iste agencije objavljivati javno ili na odgovarajući način staviti na raspolaganje potencijalnim kupcima. To mogu biti tiskane ili elektronske brošure, letci, cjenici i slično. Kada je u pitanju prodaja usluga za poznatog kupca i po njegovim posebnim zahtjevima, nemoguće je unaprijed objaviti uvjete, sadržaj i cijenu usluga jer su oni pod izravnim utjecajem zahtjeva kupca usluga. Kod nekih usluga takvi uvjeti, sadržaj i cijene mogu biti rezultat dugotrajnih pregovora, predmetom složenih ugovora, ali i obuhvaćeni institutom poslovne tajne. Kako zakonodavac ne propisuje obvezu javnog isticanja uvjeta, sadržaja i cijena, već samo njihove objave, tako se dostavljanje odgovarajuće ponude za poznatog kupca, a prije sklapanja ugovora očigledno može smatrati ispunjenjem Zakonom utvrđene obveze.
/ 34 /
Poseban je slučaj pružanja usluga posredovanja. Bilo koja usluga posredovanja: od posredovanja u sklapanju ugovora o organiziranju putovanja, preko prijevoznih ili usluga smještaja, do posredovanja u iznajmljivanju vozila ili plovila koje turističke agencije obavljaju u ime i za račun turista, i od turista naplaćuju naknadu, obuhvaćene su ovom obvezom. Dakle, kada uslugu posredovanja turističke agencije posebno i dodatno naplaćuju od turista, za takvu uslugu moraju objaviti uvjete, sadržaj i cijenu. U slučaju kada je turistička agencija istovremeno i zastupnik neposrednog davatelja usluga koji joj odobrava proviziju na svoje objavljene cijene, turističke agencije nemaju obvezu isticanja posebnih cijena, uvjeta i sadržaja usluga posredovanja jer ne naplaćuju naknadu izravno od turista, nego od davatelja usluga temeljem posebnog ugovora. Pri tome je logično očekivati da će turističke agencije voditi računa da će neposredni davatelji usluga koje zastupaju na odgovarajući način u skladu sa Zakonom o turističkoj djelatnosti objavljivati uvjete, sadržaj i cijene usluga.
Kada se radi o pružanju usluga u kojima je pitanje cijena, sadržaja i uvjeta pružanja usluga riješeno posebnim propisima, njihove se odredbe primjenjuju i u slučajevima kada ih pružaju turističke agencije. To se prije svega odnosi na uvjete prodaje robe vezane za potrebe putovanja (razne putne potrepštine, suveniri, turističke publikacije i sl.) te organizaciju i pružanje usluga u svezi s poslovanjem karticama i putničkim čekovima te pružanje mjenjačkih usluga.
Izdavanje računaTurističke agencije su dužne za svaku izvršenu uslugu, korisniku izdati račun, kartu ili potvrdu s brojem kojom se potvrđuje primitak uplate i čuvati kopije tih dokumenata najmanje tri godine od dana njihovog izdavanja51. Iako se obveza izdavanja računa i njegovo čuvanje regulira i drugim propisima, Zakon o pružanju usluga u turizmu izrijekom obvezuje turističke agencije na izdavanje odgovarajućeg dokumenta kojim se potvrđuje primitak uplate. Kako Zakon o pružanju usluga u turizmu ne određuje sadržaj takvog dokumenta, ispunjenje ove obveze zadovoljit će svaki dokument kojim se potvrđuje primitak uplate, neovisno o njegovu sadržaju. Takav dokument može imati određen sadržaj i obvezno izdavanje koje proizlazi iz nekog drugog propisa (Zakon o porezu na dodanu vrijednost), ili pak može biti uobičajen u turističkom prometu. Tako se za potrebe ispunjenja ove obveze ne mora uvoditi nova dokumentacija, nego se može u smislu karte izdavati
51 Vidi članak 4. stavak 1. podstavak 2. ZPUT-a
vozna, izletnička ili druga karta, a kao potvrda s brojem sasvim je sigurno valjana svaka isprava poput vaučera, numeriranog ugovora, blagajnička uplatnica ili slično.
Knjiga žalbiTurističke agencije dužne su voditi knjigu žalbi52. Knjigu žalbi dužne su voditi u propisanom obliku, sadržaju i na način koji posebnim pravilnikom53 propisuje nadležni ministar. Iako proceduru žalbe i vođenja knjige žalbi precizno određuje spomenuti pravilnik, već sam Zakon nalaže turističkim agencijama da moraju u roku od pet dana izjavljeni prigovor dostaviti nadležnoj ispostavi područne jedinice Državnog inspektorata, te u roku od 15 dana od dana izjavljenog prigovora odgovoriti na prigovor. Ova je obveza zapravo vrlo neugodna za turističke agencije iako se to ne može zaključiti na prvi pogled. Svaki prigovor upisan u knjigu žalbi podliježe nadzoru. Tako će i neutemeljen prigovor stvarati dodatne poslove u kontaktima s nadležnim inspektorima. S druge strane, ova odredba bi trebala potaknuti turističke agencije da aktivno provode programe upravljanja pritužbama kako do upisa žalbe u knjigu žalbi ne bi niti došlo.
Pridržavanje pravila strukeZa razliku od ostalih ranije spomenutih temeljnih obveza turističkih agencija iz Zakona o pružanju usluga u turizmu, za obvezu postupanja s povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običajima54 nije propisana kaznena odredba! Razlog tome je vjerojatno nepostojanje odgovarajućih uzanci i kodeksa koji bi precizno određivali što je to pažnja dobrog stručnjaka u poslovanju turističkih agencija. Nepostojanje egzaktnog načina utvrđivanja takve pozitivne prakse moglo bi u nadzoru otvoriti čitav niz nesporazuma i zlouporaba. Za vjerovati je da je zakonodavac to imao na umu kada je za ovu obvezu izostavio kaznenu odredbu.
Posebne obvezePosebne obveze koje imaju turističke agencije u pružanju svojih usluga definirane su člankom 13. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a odnose se isključivo na turističke agencije.
Isticanje tvrtke i sjedištaTurističke agencije dužne su na ulazu u poslovnicu, odnosno poslovni prostor ili prostor stambene namjene
52 Vidi članak 4. stavak 1. podstavak 4. ZPUT-a53 Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige žalbi, Narodne novine 5/0854 Vidi članak 4. stavak 1. podstavak 3. ZPUT-a
/ 35 /
vidno izložiti natpisnu ploču na kojoj je istaknuta tvrtka i sjedište turističke agencije55. Osim toga na svim reklamnim i promidžbenim materijalima kao i u svim poslovnim dokumentima moraju vidljivo naznačiti svoju tvrtku i sjedište56. Nevezano na obveze koje proizlaze za trgovačka društva temeljem Zakona o trgovačkim društvima Zakon o pružanju usluga u turizmu izravno propisuje obvezu isticanja tvrtke i sjedišta turističke agencije. Moguću zabunu u provedbi ove obveze mogu izazvati riječi „vidno“ i „vidljivo“ koje u praksi različite strane mogu različito i interpretirati. Izostavljajući preciznije definiranje uvjeta isticanja tvrtke zakonodavac očito polazi od pretpostavke da turističke agencije neće zlorabiti ove nedorečenosti. Isto vrijedi i za pojam natpisne ploče za kojeg je razumljivo očekivati da to ne mora biti „ploča“ u doslovnom smislu, već odgovarajući natpis na kojem je istaknuta tvrtka i sjedište turističke agencije.
Isticanje identifikacijskog kodaIako je Zakon o pružanju usluga u turizmu u mnogim odredbama promijenio gledanje na identifikaciju poslova turističkih agencija, zadržao je institut identifikacijskog koda turističke agencije čiji oblik i sadržaj posebnim pravilnikom57 propisuje nadležni ministar. Tako je zadržana i obveza turističkih agencija da na svim reklamnim i promidžbenim materijalima kao i u svim poslovnim dokumentima moraju vidljivo naznačiti identifikacijski kod turističke agencije58. Kako je i ranije naglašeno, moguće probleme u tumačenju može izazvati pojam „vidljivo“, no u ovom se slučaju postavlja i pitanje što u praksi znači odredba da se ID kod mora isticati na svim reklamnim i promidžbenim materijalima. Do detaljnijeg tumačenja nadležnog ministarstva ostaje nejasno odnosi li se ova obveza i na promidžbene materijale koji nisu u izravnoj funkciji prodaje usluga kao što su baloni, privjesci za ključeve, olovke i slično, kao i na poslovne dokumente koji nisu namijenjeni niti dostupni korisnicima usluga.
Isticanje radnog vremenaTurističke agencije dužne su na ulazu u poslovnicu, odnosno poslovni prostor vidno istaknuti radno vrijeme i pridržavati se istaknutog radnog vremena59. Ova odredba ostavlja otvoreno pitanje primjene kaznenih odredbi u slučajevima kada se iz određenih razloga radno vrijeme mora privremeno mijenjati. Zakon ne sprječava turističke
55 Vidi članak 13. stavak 1. podstavak 1. ZPUT-a56 Vidi članak 13. stavak 1. podstavak 4. ZPUT-a57 Pravilnik o identifikacijskom kodu putničke agencije, Narodne novine 78/96, 47/97, i 80/98 58 Vidi članak 13. stavak 1. podstavak 4. ZPUT-a59 Vidi članak 13. stavak 1. podstavak 2. ZPUT-a
agencije da radno vrijeme prilagođavaju potrebama poslovanja kad god i koliko god puta je to potrebno, ali sankcionira one koje se istaknutog radnog vremena ne pridržavaju. Zanimljivo, Zakon ne predviđa obvezu isticanja radnog vremena za internetske agencije koje posluju u prostoru stambene namjene.
Ovlaštenja u zastupanjuBudući da je u agencijskom poslovanju gotovo redovit slučaj da se pri posredovanju u prodaji turističkih paket-aranžmana radi o nekoliko složenih ugovornih odnosa koji nastaju na relaciji turist - agencija posrednik, turist - agencija organizator putovanja, i agencija posrednik - agencija organizator putovanja, logična je briga zakonodavca da obveže agencije da se istinito izjasne u kojem svojstvu nastupaju i koja ovlaštenja imaju60. Isto vrijedi i u slučajevima zastupanja stranih turističkih agencija pri receptivnim poslovima i zastupanju neposrednih davatelja usluga u turizmu. Tako se osim naknade štete, nesavjesne agencije koje neistinito prikazuju svoj status izlažu odgovarajućem nadzoru, kao i ranije spomenutim novčanim kaznama.
Čuvanje poslovne tajneTuristička agencija dužna je čuvati kao poslovnu tajnu sve što je saznala o putniku i bez njegovog odobrenja, osim u Zakonom propisanim slučajevima, nikome ne smije priopćiti: njegovu adresu, mjesto i vrijeme putovanja, boravka, uplaćenu cijenu, kao ni imena njegovih suputnika61. Ova obveza turističkih agencija ima daleko veće implikacije nego što se čini na prvi pogled. Budući da u realizaciji agencijskog poslovanja navedene podatke mora koristiti razmjerno velik broj ljudi zaposlenih u turističkoj agenciji, kod davatelja usluga te brojni vanjski suradnici, tako se pojavljuje ozbiljan problem zaštite tajnosti podataka o putnicima. Visina ranije navedenih novčanih kazni koje zakonodavac određuje za neprimjereno čuvanje podataka o putnicima trebale bi biti dovoljan razlog da odgovorne osobe u turističkim agencijama poduzmu sve potrebne mjere kako bi se i u praksi osiguralo poštivanje Zakonom određene obveze čuvanja poslovne tajne.
Pružanje ugovorenih uslugaTurističke agencije dužne su putniku pružiti usluge utvrđene u ugovoru62. Podrazumijeva se da turistička agencija ne može snositi odgovornost kada je u nemogućnosti realizirati ugovorene usluge zbog više sile, ali se postavlja pitanje kako će se ista odredba tumačiti
60 Vidi članak 13. stavak 1. podstavak 3. ZPUT-a61 Vidi članak 13. stavak 1. podstavak 5. ZPUT-a62 Vidi članak 13. stavak 1. podstavak 6. ZPUT-a
/ 36 /
u slučajevima zamjene smještajnih kapaciteta zbog prebukiranja, zamjene prijevoznih sredstava i slično koje i bez prethodnog pristanka turističke agencije mogu izvesti neposredni davatelji usluga. Tada je osim naknade štete zbog neurednog ispunjenja usluga agencija izložena i ne baš malim novčanim kaznama.
Upoznavanje putnika s uvjetima osiguranja od odgovornostiTuristička je agencija dužna upoznati putnika sa sadržajem važećeg ugovora o osiguranju od odgovornosti za štetu koju prouzroči putniku neispunjenjem, djelomičnim ispunjenjem ili neurednim ispunjenjem obveza koje se odnose na paket-aranžman63. Iako se ova obveza odnosi prije svega na agencije koje organiziraju paket-aranžmane, ona se posredno odnosi i na agencije koje zastupaju organizatore paket-aranžmana, odnosno posreduju u njihovoj prodaji. Budući da je naknadno dosta teško dokazivati da je agencija upoznala putnika s uvjetima iz ugovora o osiguranju od odgovornosti, za očekivati je da će turističke agencije tražiti od putnika da potpisuju posebne izjave kojima će potvrditi da su upoznati sa sadržajem važećeg ugovora o osiguranju od odgovornosti za štetu koju prouzroči putniku neispunjenjem, djelomičnim ispunjenjem ili neurednim ispunjenjem obveza koje se odnose na paket-aranžman. Moguće je da se takva izjava uključi kao klauzula u ugovoru, na prijavnici, vaučeru ili nekom drugom dokumentu kojeg putnik potpisuje prije polaska na putovanje.
Ponuda osiguranja na putovanjuTuristička je agencija dužna ponuditi putniku osiguranje od posljedica nesretnog slučaja i bolesti na putovanju, oštećenja i gubitka prtljage, dragovoljno zdravstveno osiguranje za vrijeme puta i boravka u inozemstvu, osiguranje od otkaza putovanja te osiguranje kojim se osiguravaju troškovi pomoći i povratka putnika u mjesto polazišta u slučaju nesreće i bolesti, te ga upoznati sa sadržajem64. Istovremeno, u navođenju kaznenih odredbi Zakon o pružanju usluga istu obvezu definira nešto drugačije. Tako se turističkoj agenciji prijeti novčanim kaznama ako putniku ne ponudi osiguranje od posljedica nesretnog slučaja i bolesti na putovanju, oštećenja i gubitka prtljage, dragovoljno zdravstveno osiguranje za vrijeme puta i boravka u inozemstvu, osiguranje otkaza putovanja te osiguranje kojim se osiguravaju troškovi pomoći i povratka putnika u mjesto polazišta i posebno osiguranje od ozljeda, bolesti, smrti i gubitka prtljage tijekom
63 Vidi članak 13. stavak 1. podstavak 7. ZPUT-a64 Vidi članak 13. stavak 1. podstavak 8. ZPUT-a
putovanja i boravka. Iz ovog se može zaključiti da se kroz kaznene odredbe uključuje i posebna obveza posebnog osiguranja od ozljeda, bolesti, smrti i gubitka prtljage tijekom putovanja i boravka, a od novčanih kazni izuzima propust upoznavanja putnika sa sadržajem ponuđenih osiguranja. Poseban je problem što se ovako definirani rizici uopće ne poklapaju s terminologijom i s praksom osiguravatelja pa mogu postati izvor nesporazuma. Kako se obveza agencija svodi na ponudu, a ne nužno i na zaključivanje police osiguranja za očekivati je da će turističke agencije tražiti od putnika da potpisuju posebne izjave kojima će putnik potvrditi da im je odgovarajući Zakonom propisan paket osiguranja ponuđen. Moguće je da se takva izjava uključi kao klauzula u ugovoru, na prijavnici, vaučeru ili nekom drugom dokumentu kojeg putnik potpisuje prije polaska na putovanje.
Dodatne obveze pri angažiranju smještajnih kapaciteta
Rješenje nadležnog tijelaPosebno treba naglasiti obvezu po kojoj turistička agencija smije organizirati paket-aranžman ili posredovati uslugu smještaja samo za smještajne kapacitete pružatelja ugostiteljskih usluga koji je za pružanje tih usluga ishodio rješenje nadležnog tijela65. Vrlo je vjerojatno da će se tijekom inspekcijskog nadzora poslovanja tražiti i odgovarajući dokaz da smještajni objekti s kojima turističke agencije posluju takvo rješenje i imaju. Ova odredba može izazvati dosta pomutnje u svakodnevnom poslovanju, pogotovo agencija koje se bave posredovanjem. Postavlja se opravdano pitanje kako će agencija posrednik koja zastupa više organizatora putovanja i tako potencijalno posreduje u prodaji više stotina smještajnih kapaciteta za svaki zasebno provjeravati posjeduje li odgovarajuće rješenje nadležnog tijela, te kako će se ta obveza provjeravati tijekom inspekcijskog nadzora. Uvažavajući poslovnu praksu i činjenicu da u slučaju posredovanja paket-aranžmana koji uključuju smještaj turističke agencije posrednici zastupaju organizatora u prodaji paket-aranžmana, a ne posreduju u prodaji odvojene usluge smještaja, može se tumačiti da se u prikazanom slučaju ova obveza odnosi na agencije koje organiziraju paket-aranžman. Kako svaki organizator putovanja s neposrednim pružateljima usluga smještaja redovito sklapa ugovor, tako i traženje dokaza o ishođenom rješenju nadležnog tijela neće značajno opteretiti poslovnu proceduru. Pri tome valja voditi računa da kod uobičajenih rezervacija na upit, gdje agencija posreduje između turista
65 Vidi članak 7. stavak 7. ZPUT-a
/ 37 /
i smještajnog kapaciteta, prethodno izneseni primjer ne vrijedi, već je u tom slučaju opravdano očekivati da će agencija posrednik od pružatelja usluge smještaja zatražiti na uvid i odgovarajuće rješenje nadležnog tijela, a da bi se zaštitila od rizika novčane kazne.
Osiguranje od posljedica nesretnog slučajaTuristička agencija koja organizira putovanja (paket-aranžman i izlet) dužna je koristiti ugostiteljske objekte u kojima su korisnici usluga osigurani od posljedica nesretnog slučaja66. Kao i u prethodnom slučaju postavlja se pitanje dokazivanja da smještajni kapacitet ima takvu policu osiguranja. Kako se ova obveza izravno odnosi na organizatore putovanja, tako nema dileme oko obveze posrednika, a organizatori će u svrhu dokazivanja tražiti od davatelja usluga smještaja dokaz o postojanju odgovarajuće police osiguranja. Ipak, zakonodavac je organizatorima putovanja dao i drugu mogućnost. Smatra se da turistička agencija ispunjava ovu obvezu ukoliko ona ima sklopljen ugovor s osiguravateljem o osiguranju od odgovornosti koji obuhvaća rizike nesretnog slučaja za korisnike usluga67. U tom slučaju nije potrebno provjeravati imaju li smještajni kapaciteti ugovorene odgovarajuće police osiguranja. Ovo će posljednje rješenje vjerojatno biti prihvatljivije za organizatore putovanja i iz još dva razloga, iako predstavlja dodatni trošak. Prije svega, obveza korištenja objekata u kojima su korisnici usluga osigurani od posljedica nesretnog slučaja generalno se odnosi na ugostiteljske objekte, a ne samo ugostiteljske objekte za smještaj. To znači da se isti uvjeti trebaju tražiti i od ugostiteljskih objekata koji pružaju uslugu posluživanja jela i pića. S druge strane, rizici nesretnog slučaja postoje tijekom cijelog putovanja i u trenutcima kada nisu vezani uz usluge u prijevoznim sredstvima i ugostiteljskim objektima za koje zakonodavac izričito traži pokriće odgovarajućim policama osiguranja. Tako se organizatorima putovanja svakako može sugerirati da sklope odgovarajući ugovor s osiguravateljem o osiguranju od odgovornosti čime će značajno smanjiti poslovne rizike koji proizlaze iz posljedica nesretnih slučajeva koji mogu zadesiti turiste.
Dodatne obveze pri angažiranju prijevoznih kapaciteta
Prijevozna sredstva i uvjeti prijevoza putnikaTuristička agencija je dužna prijevoz putnika obavljati vlastitim prijevoznim sredstvima ili prijevoznim sredstvima drugih prijevoznika, sukladno posebnim propisima koji
66 Vidi članak 14. stavak 1. ZPUT-a67 Vidi članak 14. stavak 2. ZPUT-a
uređuju prijevoz putnika68. Ova odredba čini se isključuje mogućnost korištenja prijevoznih sredstava za turiste izvan okvira posebnih propisa koji reguliraju prijevoz putnika. To je svojim mišljenjem od 29. travnja 2009. godine69 potvrdilo i Ministarstvo turizma. U njemu izričito stoji da turistička agencija može vršiti prijevoz svojih putnika radi zadovoljavanja uslužnih potreba u okviru svoje djelatnosti vlastitim prijevoznim sredstvima kao prijevoz za vlastite potrebe, ali bez naknade, sukladno odredbama Zakona o pružanju usluga u turizmu i Zakona o prijevozu u cestovnom prometu70. U istom mišljenju citiraju se odredbe Zakona o prijevozu u cestovnom prometu kojima je propisano da je prijevoz za vlastite potrebe prijevoz osoba ili tereta koji bez naknade obavljaju pravne ili fizičke osobe radi zadovoljenja proizvodnih ili uslužnih djelatnosti u okviru svojih djelatnosti. To u praksi znači da ukoliko turistička agencija nije istodobno registrirana za pružanje usluga prijevoza putnika, u skladu sa Zakonom o cestovnom prometu ne može pružati niti naplaćivati uslugu prijevoza putnika svojim vozilom, ali može svojim vozilom prevoziti putnike kojima naplaćuje usluge paket-aranžmana, izleta ili transfera kao usluge koje temeljem Zakona o pružanju usluga u turizmu može pružati isključivo turistička agencija. Međutim, istim mišljenjem skreće se pažnja na odredbe Zakona o cestovnom prometu koje propisuju da je za obavljanje prijevoza za vlastite potrebe nužno pribaviti potvrdu nadležnog tijela o prijavi prijevoza za vlastite potrebe i da ta vozila moraju biti u vlasništvu pravne ili fizičke osobe koja ih koristi ili moraju biti uzeta u zakup na temelju ugovora o zakupu ili leasingu. S obzirom da je za razliku od usluge transfera, usluga paket-aranžmana i izleta precizno definirana Zakonom o pružanju usluga u turizmu bilo je dosta dilema može li se korištenje osobnih vozila za vlastite potrebe odnositi i na pružanje usluga transfera. Ta je dilema otklonjena mišljenjem Ministarstva turizma od 30. kolovoza 2011. godine71. Naime, Ministarstvo turizma zauzelo je stajalište da je usluga organiziranja transfera usluga turističke agencije, usluga koja se ugovara unaprijed, a ne na mjestu pružanja usluge, i to za unaprijed poznatog putnika (korisnika usluge), a koja se sastoji od organiziranja asistencije i prijevoza putnika i njegove prtljage između putničkih terminala (kolodvora i terminala za javne usluge kopnenog, pomorskog i zračnog prijevoza) i smještajnih objekata u dolasku i/ili povratku. Usluga organiziranja prihvata i transfera može se pružati samostalno, ali i kao usluga u sklopu organiziranog putovanja. S obzirom
68 Vidi članak 15 ZPUT-a69 Klasa: 334-01/09-01/42, ur. broj: 529-04-09-0470 Narodne novine 178/04, 48/05, 151/05, 111/06, i 63/0871 Klasa: 334-08/11-01/28, ur. broj: 529-04-11-03
/ 38 /
da se radi o unaprijed dogovorenoj usluzi Ministarstvo turizma drži da izvršitelj usluge pri pružanju iste mora uz sebe imati dokument (nalog) kojim dokazuje da se radi o usluzi transfera, a koji sadrži i podatke kome se usluga pruža, vrijeme i mjesto pružanja usluge odnosno početno i završno odredište putovanja.Međutim, takvo je tumačenje ipak dvojbeno, a posebno nakon donošenja novog Zakona o prijevozu u cestovnom prometu 2013. godine72 koji više ne poznaje institut korištenja osobnih vozila za vlastite potrebe. Naime, ukoliko se odredbe članka 15. ZPUT-a tumače logički, onda se odredba o obavljanju prijevoza vlastitim prijevoznim sredstvima turističke agencije ne mora vezati uz posebne propise koji uređuju prijevoz putnika. To bi značilo da prijevoz putnika u okviru izleta, paket-aranžmana i transfera koje turističke agencija obavljaju vlastitim prijevoznim sredstvima (sve dok ne pružaju samo usluge prijevoza) nisu ograničene uvjetima iz Zakona o prijevozu u cestovnom prometu. Drugim riječima, to znači da se za prijevoz putnika u okviru izleta, paket-aranžmana i transfera mogu koristiti i osobna vozila, uključujući i terenska vozila za avanturističke programe, ili luksuzne limuzine za zahtjevne goste. Iako je o ovom pitanju UHPA zatražila jasno očitovanje Ministarstva turizma i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, do zaključenja ovog teksta nije stigao nedvosmislen odgovor. Ipak, za očekivati je da će do odgovarajućeg rješenja sukladno prethodno iznesenom mišljenju i doći jer bismo u suprotnom dobili potvrdu da u Hrvatskoj usluge transfera stvarno nije moguće izvršiti osobnim automobilom kao svagdje drugdje u svijetu, a to bi onda bio ozbiljan propust u predlaganju propisa od strane ministarstava nadležnih za promet i turizam.
Osiguranje od posljedica nesretnog slučajaTuristička agencija koja organizira putovanja (paket-aranžman i izlet) ili pruža uslugu prijevoza putnika dužna je koristiti prijevozna sredstva u kojima su putnici osigurani od posljedica nesretnog slučaja i prtljaga od gubitka i oštećenja73. Kao i u prethodnom slučaju postavlja se pitanje dokazivanja da prijevozno sredstvo ima takvu policu osiguranja. Kako se ova obveza izravno odnosi na organizatore putovanja, tako nema dileme oko obveze posrednika, a organizatori će u svrhu dokazivanja tražiti od davatelja usluga prijevoza dokaz o postojanju odgovarajuće police osiguranja. Doduše u ovom slučaju, ista se obveza odnosi i na agencije koje koriste vlastita vozila za prijevoz putnika za vlastite potrebe kako je ranije
72 Narodne novine 82/1373 Vidi članak 14. stavak 1. ZPUT-a
objašnjeno. Ipak, zakonodavac je turističkim agencijama dao i drugu mogućnost. Smatra se da turistička agencija ispunjava ovu obvezu ukoliko ona ima sklopljen ugovor s osiguravateljem o osiguranju od odgovornosti koji obuhvaća rizike nesretnog slučaja za putnike, ali u ovom slučaju i za njihovu prtljagu i to za slučajeve gubitka i oštećenja74. Kao i u slučaju posebnih obveza kod angažiranja smještajnih kapaciteta tako se organizatorima putovanja svakako može sugerirati da sklope odgovarajući ugovor s osiguravateljem o osiguranju od odgovornosti čime će značajno smanjiti poslovne rizike koji proizlaze iz posljedica nesretnih slučajeva koji mogu zadesiti turiste. Ukoliko se radi o putovanjima koja uključuju i usluge prijevoza, turistička agencija mora voditi računa da ugovorena polica osiguranja obuhvaća i slučajeve gubitka i oštećenja prtljage zajedno s posljedicama nesretnog slučaja.
Dodatne obveze pri organizaciji paket-aranžmana i izletaOsim već spomenutih dodatnih obveza koje organizatori putovanja imaju prilikom angažiranja prijevoznih i smještajnih kapaciteta, Zakon o pružanju usluga u turizmu propisuje i dodatne obveze turističkim agencijama koje organiziraju putovanja. Za razliku od dosadašnjih rješenja i Zakona o obveznim odnosima75 koji prvenstveno sankcionira ugovorne obveze organizatora turističkih paket-aranžmana, Zakon o pružanju usluga u turizmu za dio tih obveza u istu ravan stavlja i organizatore izleta kao i one koji organiziraju paket-aranžmane, te im nameće iste dodatne obveze.
Angažiranje turističkih pratitelja i vodičaAko turistička agencija organizira putovanja (paket-aranžman i izlet) obvezna je tijekom cijelog putovanja koristiti najmanje jednog turističkog pratitelja, koji ispunjava uvjete propisane Zakonom o pružanju usluga u turizmu, i to za svaku grupu od 15 do 75 putnika76. Tako u ovom slučaju Zakon štiti prava i interese domaćih putnika za sva putovanja koja započinju i završavaju u Republici Hrvatskoj, neovisno o tome što se neka od njih dijelom realiziraju u inozemstvu. Ova odredba otvara i jednu značajnu dilemu iz svakodnevne agencijske prakse: kada se neko putovanje smatra individualnim, a kada grupnim. Razlika između individualnog i grupnog putovanja očituje se u činjenici je li za realizaciju aranžmana nužno formiranje grupe s određenim brojem putnika. U tom smislu, za svako
74 Vidi članak 14. stavak 2. ZPUT-a75 Narodne novine 35/05 i 41/0876 Vidi članak 16. stavak 1. ZPUT-a
/ 39 /
putovanje za čiju je realizaciju potrebno manje od 15 putnika, agencija ne mora programom putovanja predvidjeti niti angažirati turističkog pratitelja. Međutim, postavlja se pitanje ima li agencija obvezu angažirati pratitelja ukoliko kod takvog putovanja broj prijavljenih putnika bude veći od 15. Budući da formiranje grupe s više od 15 putnika nije uvjet za realizaciju aranžmana, agencija ne mora angažirati pratitelja jer bez ikakvih organizacijskih poteškoća može realizirati aranžman i tako da se putnici podijele u skupine manje od 15 osoba. Na određeni način vrijedi i obrnuto, svaki aranžman za čiju je realizaciju potrebno najmanje 15 putnika mora uključiti i uslugu turističkog pratitelja. Ovo je definitivno grupno putovanje za koje vrijedi obveza angažiranja pratitelja, budući da dijeljenje grupe ovdje ne dolazi u obzir jer se aranžman ne može realizirati ukoliko se prijavi manje od 15 putnika, i organizator ga ima pravo otkazati. Ukoliko se u ovom slučaju formira grupa koja prelazi 75 osoba po jednom pratitelju agencija je dužna angažirati još jednog pratitelja.Za razgledavanje turističkih cjelina (lokaliteta) turistička agencija obvezna je koristiti turističkog vodiča koji je ovlašten za pružanje usluga turističkog vodiča za tu turističku cjelinu (lokalitet)77. U istu svrhu turistička agencija može koristiti i usluge osoba koje se ne smatraju turističkim vodičem, kao što su osobe koje obavljaju poslove stručnog vođenja u muzeju, galeriji, zaštićenom području prirode, na arheološkom lokalitetu i sl., gorske vodiče, planinske vodiče, speleološke vodiče, voditelje u ronilačkom turizmu te vodiče u lovu i ribolovu. Očigledno je da se angažiranje turističkih vodiča nalaže kao pravilo, a ostalih osoba sa specijalističkim znanjima kao iznimka, ovisno o specifičnostima programa putovanja ili interesa turista. Ova se pak odredba odnosi samo na područje Republike Hrvatske. Obveza angažiranja lokalnih vodiča i drugih stručnih osoba u pojedinim je zemljama različito regulirana. Pri razgledavanju turističkih lokaliteta kod organizacije aranžmana u inozemstvu organizatori putovanja moraju se pridržavati propisa zemlje u kojima se aranžman realizira.
Izdavanje promidžbenog materijalaTuristička agencija obvezna je za svako putovanje izdati program, prospekt ili katalog koji treba staviti na raspolaganje putniku prije sklapanja ugovora o organiziranju putovanja78. Ova se obveza jednako odnosi i na paket-aranžman i na izlet, a promidžbeni materijal ne mora biti u tiskanom već može biti i u elektroničkom obliku. Zakon o pružanju usluga u turizmu precizno navodi
77 Vidi članak 16. stavak 2. ZPUT-a78 Vidi članak 17. ZPUT-a
koje obavijesti mora sadržavati promidžbeni materijal za putovanje. To su obavijesti o:• cijeni putovanja• odredištu (destinaciji)• sredstvu, karakteristikama i kategoriji prijevoza• vrsti smještajnog objekta, njegovoj lokaciji i kategoriji
te turističkoj klasifikaciji prema pravu države u kojoj se objekt nalazi
• broju dnevnih obroka• planu putovanja• iznosu ili postotku predujma te o broju i iznosu obroka
otplate ostatka cijene• graničnim, viznim i zdravstvenim formalnostima glede
putovanja i boravka u odredištu• najmanjem broju putnika koji je potreban za organiziranje
putovanja te o roku u kojem će putnik biti obaviješten o otkazivanju putovanja ako za putovanje nije prijavljen dovoljan broj putnika.
I ova se odredba ovisno o tome radi li se o putovanju za poznate ili nepoznate kupce može tumačiti kao i obveza objavljivanja uvjeta sadržaja i cijena usluga. Kada se radi o ponudi putovanja za nepoznatog kupca, o opće postavljenim uvjetima i standardnom sadržaju usluge i cijeni, i adhezivnom načinu sklapanja ugovora, logično je očekivati da će ih agencije objavljivati javno ili na odgovarajući način staviti na raspolaganje potencijalnim kupcima. To mogu biti tiskane ili elektronske brošure, katalozi, prospekti ili programi, letci, cjenici i slično, ali kada se radi o putovanjima (paket-aranžmani i izleti) moraju sadržavati barem navedene obavijesti. Kada je u pitanju prodaja putovanja za poznatog kupca i po njegovim posebnim zahtjevima, nemoguće je unaprijed objaviti uvjete, sadržaj i cijenu usluga, pa ni zakonom propisane obavijesti za putovanja jer su oni pod izravnim utjecajem kupca usluga. Kako zakonodavac ne propisuje obvezu javnog isticanja spomenutih obavijesti, već samo njihove prethodne objave i stavljanja na raspolaganje putniku prije sklapanja ugovora, tako se dostavljanje odgovarajuće ponude za poznatog kupca, a prije sklapanja ugovora, očigledno može smatrati ispunjenjem Zakonom utvrđene obveze. Pri tome valja voditi računa da ponuda koja se može smatrati promidžbenim materijalom mora sadržavati sve Zakonom propisane obavijesti. Ova odredba ipak otvara neke dileme. Za razliku od tiskanih, elektronički promidžbeni materijali kod svake nove verzije ili izmjene automatski zamjenjuju prethodne verzije, pa se može postaviti pitanje valjanosti trenutno objavljenih informacija u odnosu na verziju po kojoj je putnik odabrao putovanje. Arhiviranje i čuvanje prethodnih verzija tehnički
/ 40 /
je jednostavno rješivo, ali je važno da to agencije koje će objavljivati promidžbeni materijal u elektronskom obliku imaju na umu kako bi izbjegle eventualne nesporazume i reklamacije po toj osnovi. Slični problemi pojavljuju se i kod dostave promidžbenih materijala i ponuda u elektronskom obliku u formatima koje mogu lako mijenjati i sami korisnici usluga, što u smislu vjerodostojnosti ponude može biti izvor raznih zloupotreba. Kao i u prethodnom slučaju i za to postoje jednostavna tehnička rješenja koja treba na vrijeme uzeti u obzir i dosljedno primjenjivati. U primjeni elektroničkog poslovanja vrlo je teško govoriti o apsolutnoj sigurnosti, ali dosljedna primjena određenih procedura i tehničkih rješenja može jamčiti sasvim zadovoljavajuću razinu pouzdanosti i sigurnosti.Ovdje treba dodatno napomenuti da je turistička agencija osim objave uvjeta, sadržaja i cijene za svako pojedino putovanje dužna pridržavati se tih uvjeta, sadržaja i cijena. Nepridržavanje objavljenih uvjeta, sadržaja putovanja i cijene ne povlači za sobom samo odgovornost za štetu putnicima nego i rizik plaćanja novčanih kazni temeljem Zakon o pružanju usluga u turizmu.
Dodatne obveze pri organizaciji paket-aranžmana
Jamčevina za paket-aranžmanTuristička agencija koja organizira paket-aranžmane dužna je za svaki paket-aranžman osigurati jamčevinu kod banke ili osiguravajućeg društva radi naknade putniku plaćene cijene putovanja, ako zbog platne nemogućnosti ili stečaja turističke agencije izostanu usluge putovanja i troškova, koji su nastali zbog platne nemogućnosti ili stečaja putničke agencije za povratak putnika u mjesto polaska. Jamčevina može biti u obliku police osiguranja, gotovinskog pologa ili bankovnog jamstva (garancije). Turistička agencija dužna je putniku prilikom uplate iznosa za turistički paket-aranžman izdati potvrdu o osiguranju jamčevine koja mu omogućava neposredno ostvarivanje prava na naknadu prema banci ili osiguravajućem društvu79. Odredbe vezane uz osiguranje jamčevine pretrpjele su određene tekstualne promjene u odnosu na ranije odredbe Zakona o turističkoj djelatnosti, ali je njihova suština ostala ista. Tako će se sasvim izvjesno nastaviti i dosadašnja praksa. Treba posebno istaknuti činjenicu da niti Zakon o pružanju usluga u turizmu ne regulira precizno sve uvjete pod kojima se putem jamčevine putnicima nadoknađuju troškovi repatrijacije i uplaćene cijene aranžmana, nego samo da je agencija dužna osigurati takvu jamčevinu za slučaj svoje platne nemogućnosti ili stečaja. To će i dalje ostaviti velik prostor za različita tumačenja ove odredbe na razini komercijalnih
79 Vidi članak 18. ZPUT-a
odnosa između turističkih agencija, osiguravajućih društava i poslovnih banaka. Međutim, slijedeći smisao ove odredbe te njeno izvorište u Direktivi 90/314/EEZ o turističkim paket-aranžmanima80, organizatori putovanja dužni su brinuti da u svakom trenutku jamčevno osiguranje ili druga vrsta jamčevine pokriva iznose primljenih akontacija.
Kako se hrvatsko zakonodavstvo odlučilo za varijantu u kojoj su samo organizatori putovanja dužni osigurati jamčevinu, iz toga proizlazi da oni preuzimaju punu odgovornost za sve uplate putnika i u slučajevima kada su putnici uplate izvršili kod turističkih agencija koje u njihovo ime i za njihov račun posreduju u prodaji paket-aranžmana. To organizatorima putovanja donosi i brigu o zaštiti od poslovnog rizika stečaja ili nesolventnosti svojih subagenata, odnosno realne procjene mogućnosti naplate potraživanja.
Potvrda koja putniku omogućava neposredno ostvarivanje prava na naknadu temeljem osiguranja jamčevine prema banci ili osiguravajućem društvu ne mora biti zaseban dokument, niti ga mora izdati banka ili osiguravajuće društvo. Kako zakonodavac izričito ne nalaže drugačije, turističke agencije mogu, kao i do sada u okviru ugovora, vaučera ili drugog odgovarajućeg dokumenta unijeti klauzulu da on vrijedi kao potvrda o osiguranju jamčevine. Zakonodavac ne propisuje sadržaj potvrde, ali da bi se osiguralo neposredno ostvarivanje prava iz osiguranja jamčevine, važno je da se radi o dokumentu koji je izravno vezan na ime putnika, uslugu paket-aranžmana koju je ugovorio, te iznos koji je uplatio. Naravno, to pretpostavlja da je osiguravatelj, odnosno banka koja je osigurala jamčevinu spremna prihvatiti takvu potvrdu. Ona bi trebala sadržavati i odgovarajuću uputu za putnika kako će pravo naknade temeljem osiguranja jamčevine neposredno ostvariti. Tako bi na potvrdi turističke agencije trebale, osim naziva i sjedišta osiguravatelja ili banke te njihovih kontaktnih podataka (telefon, fax, e-adresa), navesti i broj police osiguranja, bankovne garancije ili pologa te do kada isti vrijede. Na određeni način, ovu tezu potvrdilo je i nadležno ministarstvo svojim mišljenjem od 9. ožujka 2009. godine81.
Osiguranje od odgovornostiTuristička agencija koja organizira paket-aranžmane dužna je s osiguravateljem sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju prouzroči putniku
80 Council Directive 90/314/EEC of 13 June 1990 on package travel, package holidays and package tours, Official Journal of the European Communities 1990 L 158.81 Klasa: 334-10/09-01/28
/ 41 /
neispunjenjem, djelomičnim ispunjenjem ili neurednim ispunjenjem obveza koje se odnose na paket-aranžman82. Ovo je novo obvezno osiguranje propisano Zakonom o turističkoj djelatnosti, a proizlazi iz pravne stečevine EU i obveza organizatora putovanja temeljem Zakona o obveznim odnosima. Kao i u slučaju jamčevnog osiguranja, zakonodavac propisuje samo obvezu sklapanje ugovora o osiguranju odgovornosti za štetu koju prouzroči putniku neispunjenjem, djelomičnim ispunjenjem ili neurednim ispunjenjem obveza koje se odnose na paket-aranžman. Kako će svi ostali uvjeti biti predmet komercijalnih odnosa turističkih agencija i osiguravatelja, tako je za očekivati da će iz tih odnosa i iskustava u drugim europskim zemljama proizići i domaća pozitivna praksa.
Prestanak pružanja usluge turističke agencijeZakon o pružanju usluga u turizmu predviđa nekoliko načina i rokova prestanka pružanja usluga turističke agencije83. To su: • odjava poslovanja danom navedenim u odjavi ili danom
podnošenja odjave nadležnom uredu, ako je u odjavi naveden datum unatrag
• ako je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da za pružanje usluga turističke agencije nisu ispunjeni propisani uvjeti, a utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku, s danom isteka toga roka
• ako nadležno tijelo naknadno utvrdi da je izdano rješenje utemeljeno na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokumentima
• radi utvrđene neaktivnosti turističke agencije koja je neprekidno trajala duže od jedne godine
• radi izricanja mjere zabrane pružanja usluga turističke agencije sukladno Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona o pružanju usluga u turizmu
• ako turistička agencija u roku od godine dana od dana pravomoćnosti rješenja ne započne pružati usluge.
O prestanku pružanja usluga turističke agencije nadležni ured donosi rješenje te ga dostavlja nadležnoj ispostavi područne jedinice Državnog inspektorata i nadležnoj ispostavi područnog ureda Porezne uprave. Protiv rješenja o prestanku pružanja usluga turističke agencije može se izjaviti žalba nadležnom Ministarstvu84.
Usluge turističkog vodiča, pratitelja, i animatoraOsim ranije opisanih odredbi o obvezi angažiranja turističkih vodiča i pratitelja, Zakon o pružanju usluga u turizmu u
82 Vidi članak 19. ZPUT-a83 Vidi članak 24. stavak 1. ZPUT-a84 Vidi članak 24. stavak 2. i 3. ZPUT-a
smislu zaštite prava obavljanja usluga turističkog vodiča, pratitelja i animatora nameće dodatne sankcije turističkim agencijama u slučaju angažiranja osoba koje za te poslove ne ispunjavaju Zakonom propisane uvjete.
Uvjeti za obavljanje poslova turističkog vodičaNe ulazeći u sve detalje obavljanja poslova te načina stjecanja rješenja o odobrenju za obavljanje poslova turističkog vodiča, važno je istaknuti da je najbolji način dokazivanja ispunjenja svih uvjeta za obavljanje poslova turističkog vodiča rješenje o odobrenju koje izdaje nadležni ured85. To rješenje sadrži ime i prezime, datum i mjesto rođenja te adresu turističkog vodiča, područje na kojem će pružati usluge, stručnu spremu i datum kada je položio stručni ispit za turističkog vodiča, jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča i razdoblje u kojem pruža usluge, ako ih pruža sezonski. Iz rješenja će svaka turistička agencija koja angažira turističkog vodiča imati dovoljno informacija o njegovim ovlastima i uvjetima koje mora ispuniti. Za savjetovati je agencijama da prije prvog angažiranja turističkog vodiča zatraže kopiju ovog rješenja ili barem kopiju iskaznice turističkog vodiča kako bi u slučaju naknadnog inspekcijskog nadzora lako i jednostavno mogle dokazati njegov status, a kako bi imale i valjanu informaciju koja su njegova ovlaštenja u vođenju. Zakon o pružanju usluga u turizmu donosi mogućnost polaganja općeg dijela ispita za turističke vodiče kojim vodič stječe pravo vođenja na području Republike Hrvatske koje nije određeno kao turistička cjelina (lokalitet), dok samo polaganjem posebnog dijela ispita stječe pravo vođenja na posebnim pravilnikom određenim lokalitetima po županijama86.
U smislu Zakona o pružanju usluga u turizmu, turističkim vodičem smatra se državljanin Republike Hrvatske koji ispunjava zakonom propisane uvjete za turističkog vodiča87. Pod istim uvjetima turističkim vodičem smatraju se i državljani država članica Europske unije i Europskog ekonomskog prostora, od dana ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije.Ne smatra se turističkim vodičem osoba koji obavlja poslove stručnog vođenja u muzeju, galeriji, zaštićenom području prirode, na arheološkom lokalitetu i sl., gorski vodič, planinski vodič, speleološki vodič, voditelj u ronilačkom turizmu te vodič u lovu i ribolovu. Jednako tako, turističkim vodičem na kojeg se odnose odredbe Zakona o pružanju usluga u turizmu ne smatra se niti strani državljanin koji prati organizirana grupna putovanja stranog organizatora
85 Vidi članak 27. stavak 1. ZPUT-a86 Vidi članak 26. stavak 5. ZPUT-a87 Vidi članak 26. stavak 3. ZPUT-a
/ 42 /
koja su započela u stranoj državi i završavaju povratkom u stranoj državi ukoliko ne pruža usluge turističkog vodiča na području turističkih cjelina (lokaliteta)88.
Uvjeti za obavljanje poslova turističkog pratiteljaUvjet za pružanje usluga turističkog pratitelja jest položen ispit za turističkog pratitelja89. Tom ispitu mogu pristupiti osobe koje su poslovno sposobne i imaju najmanje srednju stručnu spremu. Ispit za turističkog pratitelja polaže se pred ispitnom komisijom koju može imenovati turistička agencija, strukovna udruga, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora, uz prethodnu suglasnost ministra, a prema ispitnom programu koji pravilnikom propisuje ministar90. O položenom ispitu izdaje se uvjerenje, koje je i dokaz da osoba koja ga posjeduje ispunjava Zakonom propisane uvjete. Za savjetovati je agencijama da prije prvog angažiranja turističkog pratitelja zatraže kopiju ovog uvjerenja kako bi u slučaju naknadnog inspekcijskog nadzora lako i jednostavno mogle dokazati njegov status.U smislu Zakona o pružanju usluga u turizmu, turističkim pratiteljem smatra se državljanin Republike Hrvatske koji ispunjava zakonom propisane uvjete za turističkog pratitelja. Pod istim uvjetima turističkim pratiteljem smatra se i državljanin država članica Europske unije i Europskog ekonomskog prostora, od dana ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije91.Ne smatra se turističkim pratiteljem, na kojeg se odnose odredbe Zakona o pružanju usluga u turizmu, strani državljanin koji prati organizirana grupna putovanja stranog organizatora koja su započela u stranoj državi i završavaju povratkom u stranoj državi92. Međutim, sve osobe koje imaju položen stručni ispit za turističkog vodiča oslobođene su obveze polaganja ispita za turističkog pratitelja93 i turističke agencije ih mogu bez ikakvih ograničenja angažirati na poslovima turističkog pratitelja.
Uvjeti za obavljanje poslova turističkog animatoraZa razliku od turističkih vodiča i turističkih pratitelja turističke agencije za poslove osmišljavanja i izvođenja programa provođenja slobodnog vremena turista, a koji se odnose na športsko-rekreativne i zabavne sadržaje ne moraju angažirati osobu koja ima posebno položen ispit, uvjerenje ili rješenje nadležnog tijela. Za pružanje usluga turističkog animatora tako se može koristiti svaka osoba koja ima poslovnu sposobnost i najmanje srednju stručnu
88 Vidi članak 26. stavak 8. i 9. ZPUT-a89 Vidi članak 38. ZPUT-a90 Vidi članak 39. ZPUT-a91 Vidi članak 37., stavak 2. i 3. ZPUT-a92 Vidi članak 37. stavak 4. ZPUT-a93 Vidi članak 38. stavak 3. ZPUT-a
spremu. Ipak, kako se radi o specifičnim poslovima za koje je potrebno niz posebnih kompetencija, nije za očekivati da će agencije angažirati osobe bez odgovarajuće edukacije ili talenta. Radi mogućnosti naknadnog inspekcijskog nadzora turističkim se agencijama može sugerirati da prije prvog angažiranja turističkog animatora traže potvrdu nadležnog tijela da osobi koja će obavljati poslove turističkog animatora nije oduzeta poslovna sposobnost te kopiju svjedodžbe o završenoj srednjoj školi.
Usluge turističkog zastupnikaTuristički zastupnik je fizička osoba koja u odredištima putovanja zastupa turističku agenciju koja organizira putovanja (paket-aranžman) pred davateljima usluga i klijentima94. Kako to u Zakonu ne stoji eksplicitno, može se postaviti pitanje vrijede li u smislu odredbi Zakona o pružanju usluga u turizmu za turističke zastupnike domaćih agencija u inozemstvu iste odredbe. Usluge, koje zastupnici domaćih agencija pružaju u inozemstvu, nisu obuhvaćene odredbama ovog Zakona, jer se ne pružaju na području Republike Hrvatske, pa su u nadležnosti vlasti zemlje u kojoj se te usluge pružaju. Tako se i Zakonom o pružanju usluga u turizmu reguliraju ovlaštenja i poslovi turističkih zastupnika koje svoje poslove obavljaju u Republici Hrvatskoj.
Ovlaštenja i poslovi turističkog zastupnika su95:• štititi interese i prava putnika i organizatora putovanja kod
davatelja usluga• pružati obavještenja i upute putnicima kod izvršenja
programa putovanja i dodatnih usluga• u ime i za račun organizatora putovanja za korisnike
paket-aranžmana pribavljati dodatne usluge (izleti, kulturne i športske priredbe i sl.) predviđene utvrđenim programom putovanja, a prema dobivenim ovlaštenjima
• obavljati i druge poslove potrebne za zaštitu interesa putnika i organizatora putovanja.
Posebno treba obratiti pažnju da je ovlaštenje za pribavljanje dodatnih usluga korisnicima paket-aranžmana vezano uz okvire ranije objavljenog programa putovanja koji je sastavni dio ugovora o paket-aranžmanu.
Najkasnije 15 dana prije započinjanja obavljanja poslova turistički zastupnik obvezan je dostaviti ugovor o turističkom zastupanju turističke agencije nadležnom ministarstvu radi upisa u Upisnik ugovora o turističkom zastupanju turističke agencije96. Ugovor o turističkom zastupanju turističke agencije s turističkim zastupnikom može sklopiti turistička
94 Vidi članak 42. ZPUT-a95 Vidi članak 43. ZPUT-a96 Vidi članak 42. stavak 2. ZPUT-a
/ 43 /
agencija koja organizira paket-aranžman ili druga turistička agencija na zahtjev turističke agencije koja organizira paket-aranžman. Turistička agencija koja je sklopila ugovor o turističkom zastupanju s turističkim zastupnikom dužna je pisano izvijestiti davatelje usluga o turističkom zastupniku, njegovim ovlaštenjima i svim nastalim promjenama.
Turističke usluge u nautičkom turizmuMeđu uslugama turističke agencije prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu nabrojene su i usluge iznajmljivanja i posredovanja u iznajmljivanju plovnih objekata te agencijsko-pomorske usluge za prihvat i opremu plovnih objekata u nautičkom turizmu. Za ove je usluge istim propisom određena mogućnost uvođenja dodatnih obveza97. Temeljem Zakona o pružanju usluga u turizmu nadležni ministar može, ali i ne mora posebnim pravilnikom propisati minimalne uvjete za pružanje pojedinih usluga u nautičkom turizmu, pa tako i usluga koje pružaju turističke agencije. Ukoliko dođe do propisivanja takvih posebnih uvjeta, turističke agencije su dužne istih se i pridržavati.
Turističke usluge u posebnim oblicima turističke ponudeTurističke usluge mogu se pružati i u posebnim oblicima turističke ponude: seoskom, zdravstvenom, kulturnom, wellness, kongresnom, za mlade, pustolovnom, lovnom, športskom, golf-turizmu, športskom ili rekreacijskom ribolovu na moru, ronilačkom turizmu, športskom ribolovu na slatkim vodama kao dodatna djelatnost u uzgoju morskih i slatkovodnih riba, rakova i školjaka i dr. Za ove je usluge istim propisom određena mogućnost uvođenja dodatnih obveza. Temeljem Zakona o pružanju usluga u turizmu nadležni ministar može, ali i ne mora posebnim pravilnikom propisati minimalne uvjete za pružanje pojedinih usluga u posebnim oblicima turističke ponude pa tako i usluga koje pružaju turističke agencije. Ukoliko dođe do propisivanja takvih posebnih uvjeta, turističke agencije su dužne istih se i pridržavati98.
Za pružanje turističkih usluga u posebnim oblicima turističke ponude turistička agencija je dužna ishoditi rješenje o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga kod nadležnog ureda prema mjestu pružanja usluga99. Kako se za ishođenje odobrenja i prestanak pružanja usluga primjenjuju iste odredbe kao i za usluge turističke agencije, logično je očekivati da će se za pružanje tih usluga tijekom ishođenja odobrenja za pružanje usluga turističke agencije
97 Vidi članak 45. stavak 2. ZPUT-a
98 Vidi članak 54. stavak 1. i 2. ZPUT-a99 Vidi članak 54. stavak 3. ZPUT-a
voditi jedan postupak. Naravno, to pretpostavlja da će u zahtjevu za izdavanje odobrenja za pružanje usluga turističke agencije odmah navesti usluge koje se smatraju posebnim oblicima turističke ponude, ali i zadovoljiti posebne uvjete za pružanje tih usluga koje nadležni ministar eventualno propiše. Pružanje usluga u posebnim oblicima turističke ponude bez rješenja nadležnog ureda, ili pružanje usluga bez ispunjavanja propisanih uvjeta povlači iste kaznene odredbe kao i pružanje usluga turističke agencije bez odgovarajućeg rješenja i mimo propisanih uvjeta.
Postavlja se pitanje je li potrebno pribaviti rješenje nadležnog ureda za pružanje turističkih usluga u posebnim oblicima turističke ponude kod više nadležnih ureda ukoliko se one pružaju na području nadležnosti više ureda. Tu je dilemu razriješilo mišljenje Ministarstva turizma od 31. srpnja 2009. godine100. U njemu se navodi da pravna ili fizička osoba koja je ishodila rješenje o odobrenju za pružanje određene turističke usluge koja se smatra turističkom uslugom u posebnim oblicima turističke ponude, a namjerava pružati istu turističku uslugu i na području za koje nije nadležan ured koji je izdao rješenje, ne treba ishoditi još jedno rješenje o odobrenju za pružanje te usluge od strane drugog nadležnog ureda prema mjestu pružanja usluge, već da se ta usluga može pružati i temeljem već izdanog rješenja, ali uz ishođenje potrebnih odobrenja propisanih drugim potrebnim propisima. Primjer takvog odobrenja spomenut je u mišljenju Ministarstva turizma od 10. studenog 2008. g.101 gdje se izrijekom navodi da ishođenje rješenja temeljem Zakona o pružanju usluga u turizmu ne oslobađa pružatelja usluga splavarenja, uključujući i rafting, vožnju kanuima i drugim sličnim plovilima, ako te djelatnosti obavlja kao tržišne, ishođenja koncesije na vodama i javnom vodnom dobru za korištenje voda sukladno Zakonu o vodama102. Za pojedine posebne oblike turističke ponude, a ovisno o interesu Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske ili Ministarstvo može donijeti posebne programe103.
Pružanje usluga koje uključuju športsko rekreativne ili pustolovne aktivnostiTurističke usluge koje uključuju športsko-rekreativne ili pustolovne aktivnosti (skijanje, ronjenje, jedrenje, jahanje, gorsko-planinsko vođenje, splavarenje, uključujući i rafting, vožnju kanuima i drugim sličnim plovilima, padobransko jedrenje /paragliding/, skakanje s užetom /bungee-jumping/ i sl.) pružaju se pod posebnim uvjetima propisanim
100 Klasa: 011-01/09-03/150, ur. broj: 529-04-09-02101 Klasa: 011-01/08-03/65, ur. broj: 529-04-08-02102 Narodne novine 107/95 i 150/05103 Vidi članak 54. stavak 5. ZPUT-a
/ 44 /
Zakonom o pružanju usluga u turizmu, uz njega vezanim podzakonskim aktima, i uz uvjet da ih pružaju stručno osposobljene osobe (treneri, instruktori, učitelji, voditelji, vodiči i sl.)104. Prije započinjanja pružanja tih usluga pružatelj usluga je obvezan istaknutom informacijom u pisanom obliku, te usmeno, upoznati korisnika usluge s vrstama rizika provođenja usluge i obvezno osigurati korisnike usluga od posljedica nesretnog slučaja. Osobama mlađim od 18 godina usluge koje uključuju športsko-rekreativne ili pustolovne aktivnosti mogu se pružati samo uz pisanu suglasnost roditelja, odnosno skrbnika. Međutim, pružatelj usluga može odbiti pružanje usluga osobi mlađoj od 18 godina bez obzira na suglasnost roditelja, odnosno skrbnika.
Nadalje, nadležni ministar može pravilnikom propisati, uz suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje i/ili šport, uvjete za pružanje turističkih usluga koje uključuju športsko-rekreativne ili pustolovne aktivnosti, tehničke uvjete sredstava kojima se pružaju te usluge, način i program stručnog osposobljavanja trenera, instruktora, učitelja, voditelja, vodiča i drugih osoba koji već nisu regulirani posebnim propisom105. Od trenutka donošenja takvog pravilnika primjenjivat će se i dodatne odredbe koje nadležni ministar propiše pravilnikom. Međutim, ne smije se smetnuti s uma da se za pružanje usluga koje uključuju športsko-rekreativne ili pustolovne aktivnosti mora ishoditi rješenje nadležnog ureda kako je prethodno opisano za turističke usluge u posebnim oblicima ponude. Dodatni uvjeti koji vrijede za turističke usluge koje uključuju športsko-rekreativne ili pustolovne aktivnosti koji se tiču ispunjavanja stručne osposobljenosti, davanja informacije o rizicima provođenja usluge, osiguranja korisnika usluga i pružanja usluga osobama mlađim od 18 godina kontroliraju se u inspekcijskom nadzoru, odnosno nisu uvjeti za izdavanje rješenja nadležnog ureda o odobrenju za pružanju turističkih usluga koje uključuju športsko-rekreativne ili pustolovne aktivnosti. Ovakav je stav potvrdilo nadležno ministarstvo u svojem mišljenju od 10. studenog 2008. godine106. U istom se mišljenju posebno ističe da je turistička agencija dužna također poštovati sve dodatne uvjete koji se odnose na neku od turističkih usluga koje uključuju športsko-rekreativne ili pustolovne aktivnosti ukoliko uslugu u pustolovnom turizmu (a očigledno se misli na sve športsko-rekreativne ili pustolovne aktivnosti) nudi kao jednu od usluga u sklopu izleta odnosno paket-aranžmana.
104 Vidi članak 56. stavak 1. do 5. ZPUT-a105 Vidi članak 56. stavak 6. ZPUT-a106 Vidi napomenu 29
Turističke agencije mogu biti do određene mjere zbunjene ovim odredbama, pogotovo kada se radi o skijanju. Međutim, treba voditi računa da se ove odredbe odnose na same aktivnosti i na paket-aranžmane koji ih uključuju. Kada se radi o odmorišnim paket-aranžmanima u zimskim odredištima koji ne uključuju aktivnost skijanja, ove se odredbe ne primjenjuju. Međutim, ako je u cijenu paket-aranžmana uključena primjerice škola skijanja ili vođeno turno skijanje, agencija je dužna primjenjivati i ove odredbe zakona. Na jednak se način to odnosi i na druge športsko-rekreativne ili pustolovne aktivnosti, a posebice na ronjenje, jedrenje, jahanje, gorsko-planinsko vođenje, splavarenje, uključujući i rafting, vožnju kanuima i drugim sličnim plovilima, padobransko jedrenje /paragliding/, skakanje s užetom /bungee-jumping/ i sl.
NadzorUpravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja nadležno ministarstvo107. Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te pojedinačnih akata, uvjeta i načina rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba provode nadležni turistički inspektori i drugi inspektori, svaki u okviru svoje nadležnosti, sukladno posebnim propisima108. Valja napomenuti da u provedbi nadzora inspektori raspolažu s različitim instrumentima, od naplate novčanih kazni na mjestu izvršenja prekršaja, privremenih i trajnih zabrana pružanja usluga, pa do pečaćenja prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad109. Iako se to ne vidi na prvi pogled, institut knjige žalbi posredan je svakodnevni nadzor u samoj turističkoj agenciji. Budući da su agencije dužne u roku od pet dana izjavljeni prigovor dostaviti mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije, svaki
utemeljeni prigovor povlači i nadzor, odnosno moguće sankcije za prekršitelje. Rast svijesti o pravima potrošača tako dovodi agencije u vrlo delikatan položaj jer je svakako za očekivati sve češće posezanje nezadovoljnih putnika za knjigom žalbe. No, problem je što će se na taj način sasvim izvjesno pojavljivati i značajan broj sasvim neutemeljenih pritužbi. Tako će, osim razumljivog napora turističkih agencija na stalnom podizanju kvalitete usluga, do posebnog izražaja doći i aktivnost upravljanja pritužbama.
107 Vidi članak 57. stavak 1. ZPUT-a108 Vidi članak 57. stavak 2. ZPUT-a109 Vidi članke 58. do 60. ZPUT-a
/ 45 /
Kaznene odredbePotrebno je skrenuti pažnju i na strukturu kaznenih odredbi i dodatne kaznene odredbe koje za prekršitelje određuje Zakon o pružanju usluga u turizmu. Iz teksta Zakona o pružanju usluga u turizmu vidljivo je da se novčane kazne110 značajno razlikuju za pojedine prekršaje, ali i da postoji razlika između novčanih kazni za pravne i fizičke osobe (obrtnike) za iste prekršaje. Tako je raspon novčanih kazni za pravne osobe između 5.000,00 i 150.000,00 kuna, a uz to treba računati i kazne za odgovornu osobu od 2.000,00 do 15.000,00 kuna i voditelja poslovnice u istom rasponu. Fizičke osobe su ipak izložene manjim novčanim kaznama, tako najveća novčana kazna za fizičke osobe ne prelazi 15.000,00 kuna. Vodeći računa o izloženosti riziku plaćanja novčanih kazni, moguće je da će mnoge manje agencije i iz tog razloga nastaviti poslovanje kao obrt, ili se registrirati tako kod osnivanja.Zakon o pružanju usluga u turizmu posebno je rigorozan u pogledu ponavljanja istih prekršaja111. Neovisno o kojem se prekršaju radi, a koji bude počinjen drugi put u roku od dvije godine od pravomoćnosti prvog rješenja o prekršaju, uz novčanu kaznu, izreći će se pravnoj ili fizičkoj osobi i zaštitna mjera zabrane pružanja usluga u trajanju od tri mjeseca do godine dana. Iznimno, zabrana pružanja usluga za turističku agenciju koja ima više poslovnih prostora, odnosno poslovnica izreći će se samo za poslovni prostor, odnosno poslovnicu u kojoj su prekršaji izvršeni. Jednako tako, izreći će se i zabrana pružanja usluga voditelju poslovnice u trajanju od jednog do šest mjeseci. Ove su odredbe iznimno teške, budući da se radi o velikoj šteti koja može nastati za agencije zbog njihovog privremenog zatvaranja. Tako posebnu važnost dobiva pitanje upravljanja kvalitetom u svakodnevnom poslovanju i uvođenju jasnih procedura kako bi se spriječile neželjene posljedice, a pogotovo one koje povlače teže kazne temeljem Zakona o pružanju usluga u turizmu.
Prijelazne i završne odredbeTurističke agencije koje su na dan stupanja na snagu Zakona o pružanju usluga u turizmu pružale usluge temeljem ranije ishođenih rješenja nadležnih tijela, nastavljaju s radom, ali su bile obvezne do 15. ožujka 2008. g. uskladiti svoje poslovanje s odredbama Zakona o pružanju usluga u turizmu, osim uvjeta radnog staža zaposlenih voditelja poslovnice112.
110 Vidi članke 61. do 66.a ZPUT-a111 Vidi članak 67. i 68. ZPUT-a112 Vidi članak 69. ZPUT-a
Zakon o pružanju usluga u turizmu priznaje na temelju Zakona o turističkoj djelatnosti sva stečena stručna zvanja, pa tako na osnovi ranije položenih stručnih ispita i izdanih uvjerenja sadašnji voditelji poslovnica, turistički vodiči i turistički pratitelji nastavljaju s radom113.
Zakon o pružanju usluga u turizmu stupio je na snagu 15. rujna 2007. godine. Na taj dan prestao je važiti Zakon o turističkoj djelatnosti i odredbe članka 58. stavka 5. Zakona o Državnom inspektoratu114 u dijelu koji se odnosi na provedbu inspekcijskog nadzora u području turističke djelatnosti. Jedino odredbe koje se odnose na pravo priznavanja pružanja usluga voditelja poslovnice, turističkog vodiča i pratitelja za državljane država članica Europske unije i Europskog ekonomskog prostora stupile su na snagu na dan ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije. Svi postupci započeti do stupanja na snagu Zakona o pružanju usluga u turizmu dovršit će se po odredbama prethodno važećih propisa115.
Zaključak Zakon o pružanju usluga u turizmu nastao je na temelju iskustava u provedbi dosadašnjeg Zakona o turističkoj djelatnosti, potrebe reguliranja raznih vrsta turističkih usluga i javnopravne zaštite poštivanja odredbi Zakona o obveznim odnosima koji reguliraju ugovor o organiziranom putovanju. Time se dodatno osigurava poštivanje pravne stečevine Europske unije u pogledu organiziranja putovanja (paket-aranžmana). Osim toga, ovaj Zakon temeljni je propis koji regulira statusna pitanja poslovanja turističkih agencija, ali i uvjete pružanja drugih turističkih usluga koje se posredno odražavaju na poslovanje turističkih agencija.
Zakon o pružanju usluga u turizmu tako je ispravio terminološke pogreške prethodnog propisa pa više ne koristi pojam turističke djelatnosti i daje prednost pojmu turistička pred pojmom putnička agencija. Jednako tako, ovaj propis širi krug subjekata čije poslovanje obuhvaća, preciznije regulira njihova prava i obveze (udruge, škole, ustanove) te nadzor nad njihovim aktivnostima. Važnost zakona o pružanju usluga u turizmu ogleda se i u uvođenje nadzora i kaznenih odredbi u smislu poštivanja ključnih obveza koje proizlaze iz ugovornog prava, a odnose se na pravnu stečevinu EU u pogledu organiziranja putovanja (odgovornost, jamčevina, obavještavanje turista, sadržaj ugovora), ali djelomično i izleta.
113 Vidi članak 71. do 74. ZPUT-a114 Narodne novine 76/99., 96/03., 151/03., 160/04., 174/04., 33/05., 48/05., 129/05. i 140/05.115 Vidi članak 78. ZPUT-a
/ 46 /
Zakon o pružanju usluga u turizmu uvodi oštrije sankcije za nelegalno obavljanje djelatnosti. Ujedno uvodi i više kriterije stručnosti u neposrednom pružanju usluga turistima kroz obvezu zapošljavanja voditelja poslovnice s položenim stručnim ispitom u svakoj poslovnici, odnosno turističkoj agenciji koja pruža usluge putem interneta i u slučajevima kada takva agencija ne mora imati poslovnicu. Dodatno, uvodi neposrednu odgovornost voditelja poslovnica, a ne samo odgovornih osoba u pravnim osobama ili obrtnika. Za razliku od prethodno važećeg propisa, preciznije regulira posebne oblike turizma, a poglavito one turističke usluge koje uključuju športsko-rekreativne ili pustolovne aktivnosti i obuhvaćaju povećane rizike od nezgoda turista. Za turističke agencije posebno je važna činjenica da sada Zakon o pružanju usluga u turizmu definira organiziranje kongresa kao uslugu koju može pružati samo turistička agencija.
Istovremeno, on donosi i određene rizike i negativne posljedice koje mogu proisteći iz njegove primjene. Brojne iznimke koje uvodi Zakon za izviđačke udruge, amaterske športske klubove, Hrvatski ferijalni i hostelski savez, sindikate, udruge umirovljenika, udruge planinara i slične udruge, obrazovne i druge ustanove, za pružanje usluga na plovnim objektima nautičkog turizma, i udruge turističkih vodiča otežat će nadzor i stvoriti mogućnosti za zloupotrebe Zakonom određenih prava navedenih subjekata. Omogućavanje udrugama da organiziraju paket-aranžmane u trajanju od dva dana bez javnopravne zaštite poštivanja odredbi Zakona o obveznim odnosima koji reguliraju ugovor o organiziranom putovanju može smanjiti razinu prava potrošača u tim slučajevima. Osim toga, stvara dvostruka mjerila stručnosti u pružanju usluga, pri čemu se za pružanje usluga na plovnim objektima nautičkog turizma i u Hrvatskom ferijalnom i hostelskom savezu ne traži zapošljavanje voditelja poslovnice s položenim stručnim ispitom. Istovremeno, postoji realna opasnost da će nedovoljno jasno precizirani uvjeti obveznih osiguranja ostaviti prostor za moguće zloupotrebe tih instituta.
Zakon o pružanju usluga u turizmu u usporedbi s uvjetima u većini drugih europskih zemalja definira nedovoljno visoku razinu stvarnih zapreka pri ulasku u djelatnost novim poduzetnicima, a radi zaštite kvalitete djelatnosti
turističkih agencija i turoperatera u cjelini. Istovremeno, utvrđuje sustav nadzora i rigorozne kaznene odredbe koje su prvenstveno usmjerene na formalne propuste u poslovanju registriranih turističkih agencija, a ne na otkrivanje i sankcioniranje nepoželjnih pojava. Velik je broj pitanja koji se detaljnije reguliraju podzakonskim aktima, čime se može uvelike utjecati na osnovni smisao propisa, ali i na transparentnost propisa u cjelini. Zato je potrebno neprekidno provoditi odgovarajuće mjere i aktivnosti kako bi se umanjile neželjene posljedice koje mogu proisteći iz ovih opasnosti.
Iako su izmjene Zakona tijekom 2014. godine donijele određenu vrstu liberalizacije agencijskog poslovanja u smislu mogućnosti otvaranja internetskih agencija u stambenom prostoru, čini se da je to samo najava opsežnije deregulacije koja očekuje agencijsko poslovanje u Hrvatskoj. Naime, u trenutku objavljivanja ovog teksta u tijeku je izrada nacrta prijedloga novog Zakona o pružanju usluga u turizmu koji će donijeti opsežnije izmjene u odnosu na postojeći tekst. Stoga je za očekivati da će 2015. godina biti i posljednja godina primjene trenutno važećih odredbi Zakona o pružanju usluga u turizmu.
/ 47 /
Zakon o pružanju usluga u turizmu
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.Ovim se Zakonom uređuje način i uvjeti za pružanje usluga u turizmu.
Članak 2.Usluge u turizmu u smislu ovoga Zakona su: pružanje usluga turističke agencije, turističkog vodiča, turističkog pratitelja, turističkog animatora, turističkog zastupnika, turističke usluge u nautičkom turizmu, turističke usluge u seljačkom gospodarstvu ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, turističke usluge u ostalim oblicima turističke ponude i ostale usluge koje se pružaju turistima u svezi s njihovim putovanjem i boravkom.
Članak 3.(1) Usluge u turizmu mogu pružati: trgovačka društva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici koji ispunjavaju uvjete za pružanje turističkih usluga propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, ako ovim Zakonom i posebnim propisima nije drugačije određeno.(2) Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona turističke usluge mogu pružati i javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima prirode za potrebe područja kojim upravljaju.(3) Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona određene turističke usluge u zdravstvenom turizmu mogu pružati specijalne bolnice i lječilišta.
(4) Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona određene turističke usluge mogu pružati ustanove u kulturi.(5) Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom određene turističke usluge mogu pružati udruge, škole i druge odgojno-obrazovne ustanove.
(6) Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, određene turističke usluge mogu pružati fizičke osobe koje za pružanje tih usluga nisu registrirane kao obrtnici ili trgovci pojedinci.
Članak 4.(1) Pravne i fizičke osobe iz članka 3. stavka 1. do 4. ovoga Zakona pri pružanju usluga u turizmu dužne su:1. objaviti uvjete, sadržaj i cijenu svake pojedine usluge i pridržavati se tih uvjeta, sadržaja i cijena,2. za svaku izvršenu uslugu, korisniku izdati račun, kartu ili potvrdu s brojem kojom se potvrđuje primitak uplate i čuvati kopije tih dokumenata najmanje tri godine od dana njihovog izdavanja,3. postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običajima (pažnja dobrog stručnjaka),4. dužne su voditi knjigu žalbe na propisan način, u roku od pet dana izjavljeni prigovor dostaviti mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva te u roku od 15 dana od dana izjavljenog prigovora odgovoriti na prigovor.(2) Ministar nadležan za turizam (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom će propisati oblik, sadržaj i način vođenja knjige žalbe.
(Narodne novine, broj 68/07, 88/10 i 30/14)(neslužbeno pročišćeni tekst)
/ 48 /
Članak 5.(1) Pojedini pojmovi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:– Turistička agencija je trgovačko društvo, trgovac pojedinac, obrtnik ili njihova organizacijska jedinica koji pružaju usluge organiziranja putovanja ili posredovanja usluga vezanih uz putovanje i boravak turista.– Putnik je osoba koja pribavlja turističku uslugu, osoba za čiji račun i/ili u čije ime se pribavlja turistička usluga ili bilo koja osoba na koju se prenese pravo korištenja turističkeusluge.– Paket aranžman (paušalno putovanje) jest unaprijed utvrđena kombinacija od najmanje dvije pojedinačne usluge koje se sastoje od prijevoza, smještaja ili drugih turističkih i ugostiteljskih usluga što čine cjelinu, a pružaju u vremenu dužem od 24 sata ili uključuju barem jedno noćenje, te se prodaju po ukupnoj unaprijed utvrđenoj (paušalnoj) cijeni.– Izlet jest unaprijed utvrđena kombinacija od najmanje dvije pojedinačne usluge koje se sastoje od prijevoza ili drugih turističkih i ugostiteljskih usluga, a traju manje od 24 sata i ne uključuje noćenje.– Turistička cjelina (lokalitet) je područje, prostor ili objekt na kojem se nalaze ili koji sadržava prirodne, kulturne, povijesne, tradicijske i druge vrednote na kojem uslugu turističkog vođenja može pružati samo ovlašteni turistički vodič.
Članak 6.(1) Sindikati, udruge umirovljenika, udruge planinara i slične udruge (u daljnjem tekstu: udruge) mogu radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadataka propisanih statutom udruge organizirati putovanje (paket-aranžman i izlet) isključivo za svoje članove, s tim da paketaranžman može trajati do dva dana uključujući najviše jedno noćenje.(2) Udruge mogu organizirati putovanje iz stavka 1. ovoga članka samo povremeno i bez svrhe stjecanja dobiti.(3) Promidžba i predstavljanje putovanja iz stavka 1. ovoga članka ne može se obavljati sredstvima javnog priopćavanja.(4) Škola odnosno druga odgojno-obrazovna ustanova može za svoje učenike, odnosno polaznike organizirati izlet radi ostvarivanja nastavnih i odgojno-obrazovnih sadržaja i postizanja svojih ciljeva i zadaća koji se organiziraju kao djelatnost škole, odnosno odgojnoobrazovne ustanove.(5) Udruge su dužne organizaciju putovanja iz stavka 1. ovoga članka, a škole i druge odgojno-obrazovne ustanove organizaciju izleta iz stavka 4. ovoga članka, prijaviti mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva prema svome sjedištu, najkasnije tri dana prije početka putovanja.
(6) Udruge su obvezne za organizaciju putovanja iz stavka 1. ovoga članka, odnosno škole za organizaciju izleta koristiti samo prijevozna sredstva u kojima su putnici i prtljaga osigurani.(7) Na putovanja koja bez svrhe stjecanja dobiti organiziraju izviđačke (skautske) udruge za svoje članove u svojim objektima ili opremi za kampiranje i amaterski športski klubovi radi odlaska na pripreme i natjecanja, ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.(8) Pravne osobe iz stavka 1. i 4. ovoga članka dužne su pri pružanju usluga postupati sukladno članku 4. stavku 1. točki 1. do 3. ovoga Zakona.
II. USLUGE TURISTIČKE AGENCIJE (TURISTIČKA AGENCIJA)
1. Usluge turističke agencije
Članak 7.(1) Turistička agencija može pružati sljedeće usluge:• organiziranje paket-aranžmana, sklapanje i provedba
ugovora o paket-aranžmanu, organiziranje izleta, sklapanje i provedba ugovora o izletu,
• organiziranje kongresa,• posredovanje u sklapanju ugovora o organiziranom
putovanju (paket-aranžman i izlet),• posredovanje ugostiteljskih usluga (prodaja i rezervacija
smještaja i drugih ugostiteljskih usluga),• posredovanje usluga prijevoza (prodaja putnih karata i
rezervacija mjesta za sva prijevozna sredstva), • organiziranje prihvata i transfera putnika,• posredovanje u pružanju usluga u posebnim oblicima
turističke i ugostiteljske ponude,• organiziranje i posredovanje u pružanju usluga turističkih
vodiča, turističkih pratitelja i usluga upravljanja plovnim objektima nautičara (skipera),
• zastupanje domaćih i stranih putničkih agencija,• davanje turističkih obavijesti i promidžbenog materijala,• posredovanje u sklapanju ugovora o osiguranju putnika
i prtljage,• pomoć u pribavljanju putnih isprava, viza i drugih isprava
potrebnih za prijelaz granice i boravak u inozemstvu, isprava za lov, ribolov, ronjenje, plovidbu nautičara te drugih isprava potrebnih za organizaciju i provođenje različitih oblika turističke ponude, rezervacija, nabava i prodaja ulaznica za sve vrste priredbi, muzeja i dr., te prodaja robe vezane za potrebe putovanja (razne putne potrepštine, suveniri, turističke publikacije i sl.),
/ 49 /
• organizacija i pružanje usluga u svezi s poslovanjem karticama i putničkim čekovima, te pružanje mjenjačkih usluga sukladno posebnim propisima,
• iznajmljivanje i posredovanje u iznajmljivanju vozila, letjelica i plovnih objekata,
• agencijsko-pomorske usluge za prihvat i opremu plovnih objekata u nautičkom turizmu.
(2) Usluge iz stavka 1. podstavka 1. do 9. ovoga članka može pružati samo turistička agencija, ako ovim Zakonom ili drugim propisima nije drugačije propisano.(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, pravna i fizička osoba iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona može na plovnom objektu koji je kategoriziran kao plovni objekt nautičkog turizma organizirati putovanja (paket-aranžman i izlet), sklapati ugovore o istom te ih provoditi na tom plovnom objektu, bez osnivanja turističke agencije, ako je registrirana za pružanje usluga organiziranja putovanja (paket-aranžman i izlet).(4) Ako putovanje iz stavka 3. ovoga članka uključuje obilazak turističkih cjelina (lokaliteta), za njihovo razgledavanje mora se koristiti ovlaštenog turističkog vodiča.(5) Prodaja i rezerviranje (bukiranje) usluge iz stavka 3. ovoga članka može se obavljati na plovnom objektu, neposredno uz mjesto priveza plovnog objekta, na za to predviđenom mjestu u objektu smještaja gostiju, ili na prostoru koji može odlukom odrediti predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ili lučka uprava, ili uz suglasnost korisnika prostora sukladno posebnom propisu, ili putem turističkih agencija.(6) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Hrvatski ferijalni i hostelski savez može, u svrhu promicanja omladinskog (mladežnog) turizma i turističke kulture mladih, u svojim poslovnim prostorima, za svoje članove i članove međunarodnih udruga omladinskog (mladežnog) turizma kojih je savez član, pružati usluge putničke agencije iz stavka 1. podstavka 1., 4., 5., 7., 10., 11. i 13. ovoga članka.(7) Turistička agencija smije organizirati ili posredovati u pružanju usluge smještaja samo za smještajne kapacitete pružatelja ugostiteljskih usluga koji je za pružanje tih usluga ishodio rješenje nadležnog tijela.
Članak 8.(1) Naznaka »turistička agencija« obvezno se koristi u tvrtki turističke agencije kao pobliža naznaka djelatnosti.(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, umjesto naznake« turistička agencija« kao pobliža oznaka djelatnosti može se koristiti i naznaka »putnička agencija«.(3) U tvrtki, turistička agencija može, uz naznaku kojom se obilježava ime turističke agencije, koristiti i izraze uobičajene
u turističkom poslovanju, kao što su: »tours«, »travel« i sl.(4) Ministar može pravilnikom iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona propisati posebne uvjete glede opremljenosti i osoblja turističke agencije pod kojima se turističkoj agenciji može odobriti da uz naznaku kojom se obilježava ime turističke agencije koristi i kratice uobičajene u agencijskom poslovanju »DMC« (trgovačko društvo za upravljanje destinacijom) i/ili »PCO« (profesionalni organizator kongresa).(5) Odobrenje iz stavka 4. ovoga članka na zahtjev turističke agencije izdaje ministar.
Članak 9.(1) Turistička agencija za pružanje usluga mora imati poslovnicu, odnosno poslovni prostor koji ispunjava uvjete glede uređenja i opremljenosti kao i osoblje prema vrsti usluga koje pruža.(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, turistička agencija koja neposredno pruža usluge putniku putem interneta (internet agencija) usluge može pružati i u prostoru stambene namjene u kojemu voditelj poslovnice ima prijavljeno prebivalište.(3) Internet agencija može, pored voditelja poslovnice, zaposliti najviše još jednu osobu.(4) Ministar pravilnikom propisuje uvjete glede uređenja i opremljenosti poslovnice odnosno poslovnog prostora i osoblja koje prema vrsti usluga koje pružaju moraju ispunjavati turističke agencije.
2. Uvjeti za pružanje usluga turističke agencije
Članak 10.(1) Pravna ili fizička osoba smije pružati usluge u turizmu koje su utvrđene rješenjem ureda državne uprave u županiji, odnosno upravnog tijela Grada Zagreba nadležnog za poslove turizma (u daljnjem tekstu: nadležni ured) prema sjedištu, odnosno mjestu poslovnice, odnosno poslovnog prostora ili prostora stambene namjene turističke agencije kojim se utvrđuje da ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka mora se ishoditi za svaku poslovnicu odnosno poslovni prostor ili prostor stambene namjene turističke agencije.(3) Ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. i 2. ovoga članka nadležni ured utvrđuje rješenjem u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.(4) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka upisuje se u Upisnik turističkih agencija koji vodi nadležni ured.(5) Ministar pravilnikom propisuje oblik, sadržaj i način
/ 50 /
vođenja Upisnika iz stavka 4. ovoga članka.(6) Troškove postupka iz stavka 3. ovoga članka snosi podnositelj zahtjeva.(7) Odredbe ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i u slučaju promjene usluga koje pruža turistička agencija.(8) Turistička agencija može pružati usluge koje su utvrđene rješenjem nadležnog ureda.(9) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka može se izjaviti žalba ministarstvu nadležnom za turizam (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Članak 11.Zahtjev za izdavanje rješenja iz članka 10. stavka 3. ovoga Zakona sadrži:• tvrtku i sjedište turističke agencije,• rješenje o upisu u trgovački ili obrtni registar,• popis usluga koje će pružati,• dokaz o pravu korištenja poslovnice, odnosno poslovnog
prostora ili prostora stambene namjene,• podatke i dokaze glede uređenja i opremljenosti
poslovnice, odnosno poslovnog prostora,• podatke o voditelju poslovnice i dokaze o ispunjavanju
uvjeta za voditelja poslovnice, odnosno o osobi koja ispunjava uvjete za voditelja poslovnice, sukladno odredbama ovog Zakona, ako turistička agencija pruža usluge neposredno korisniku usluge,
• dokaze o ispunjavanju uvjeta, sukladno posebnom propisu, bez kojih, prema tom propisu, Ministarstvo ili nadležni ured ne može izdati rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti.
Članak 12.(1) Rješenje iz članka 10. ovoga Zakona sadrži:1. tvrtku i sjedište turističke agencije,2. usluge turističke agencije i identifikacijski kôd turističke agencije,3. mjesto, ulicu i kućni broj poslovnice, odnosno poslovnog prostora ili prostora stambene namjene,4. ime i prezime, datum i mjesto rođenja te adresu voditelja poslovnice, odnosno osobe koja ispunjava uvjete za voditelja poslovnice, ako se usluge pružaju neposredno korisniku usluge.(2) Svaku promjenu podataka iz stavka 1. ovoga članka turistička agencija dužna je prijaviti nadležnom uredu u roku od osam dana od dana nastale promjene.(3) O promjeni podataka iz stavka 1. ovoga članka nadležni ured donosi rješenje koje se upisuje u Upisnik iz članka 10. stavka 4. ovoga Zakona.(4) Ministar pravilnikom propisuje oblik i sadržaj identifikacijskog kôda turističke agencije.
Članak 13.Pored obveza propisanih člankom 4. ovoga Zakona, turistička agencija dužna je:1. na ulazu u poslovnicu, odnosno poslovni prostor ili prostor stambene namjene vidno izložiti natpisnu ploču na kojoj je istaknuta tvrtka i sjedište turističke agencije,2. na ulazu u poslovnicu, odnosno poslovni prostor vidno istaknuti radno vrijeme i pridržavati se istaknutog radnog vremena,3. ako zastupa druge turističke agencije, izjasniti se o svojstvu u kojem nastupa i koja ovlaštenja ima,4. u svim reklamnim i promidžbenim materijalima kao i u svim poslovnim dokumentima vidljivo naznačiti tvrtku i sjedište te identifikacijski kôd turističke agencije,5. čuvati, kao poslovnu tajnu, sve što je saznala o putniku i bez njegovog odobrenja, osim u zakonom propisanim slučajevima, nikome ne smije priopćiti: njegovu adresu, mjesto i vrijeme putovanja, boravka, uplaćenu cijenu, kao ni imena njegovih suputnika,6. putniku pružiti usluge utvrđene u ugovoru,7. upoznati putnika sa sadržajem važećeg ugovora o osiguranju od odgovornosti za štetu koju prouzroči putniku neispunjenjem, djelomičnim ispunjenjem ili neurednim ispunjenjem obveza koje se odnose na paket aranžman,8. ponuditi putniku osiguranje od posljedica nesretnog slučaja i bolesti na putovanju, oštećenja i gubitka prtljage, dragovoljno zdravstveno osiguranje za vrijeme puta i boravka u inozemstvu, osiguranje od otkaza putovanja te osiguranje kojim se osiguravaju troškovi pomoći i povratka putnika u mjesto polazišta u slučaju nesreće i bolesti, te ga upoznati sa sadržajem.
Članak 14.(1) Turistička agencija koja organizira putovanja (paket-aranžman i izlet) ili pruža uslugu prijevoza putnika dužna je koristiti prijevozna sredstva u kojima su putnici osigurani odposljedica nesretnog slučaja i prtljaga od gubitka i oštećenja, kao i ugostiteljske objekte u kojima su korisnici usluga osigurani od posljedica nesretnog slučaja.(2) Smatra se da turistička agencija ispunjava obvezu iz stavka 1. ovoga članka ukoliko ima sklopljen ugovor s osiguravateljem o osiguranju od odgovornosti koji obuhvaća rizike navedene u stavku 1. ovoga članka.
Članak 15.Turistička agencija je dužna prijevoz putnika obavljati vlastitim prijevoznim sredstvima ili prijevoznim sredstvima drugih prijevoznika sukladno posebnim propisima koji uređuju prijevoz putnika.
/ 51 /
Članak 16.(1) Ako turistička agencija organizira putovanja (paket aranžman i izlet) obvezna je tijekom cijelog putovanja koristiti najmanje jednog turističkog pratitelja, koji ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, za svaku grupu od 15 do 75 putnika.(2) Za razgledavanje turističkih cjelina (lokaliteta) turistička agencija obvezna je koristiti turističkog vodiča koji je ovlašten za pružanje usluga turističkog vodiča za tu turističku cjelinu (lokalitet), odnosno osobu iz članka 26. stavka 8. ovoga Zakona.
Članak 17.Turistička agencija obvezna je za svako putovanje koje organizira (paket-aranžman i izlet) izdati program, prospekt ili katalog (promidžbeni materijal - tiskani ili elektronički) koji treba staviti na raspolaganje putniku prije sklapanja ugovora o organiziranju putovanja, a koji ovisno o uslugama mora sadržavati obavijesti o:• cijeni putovanja,• odredištu (destinaciji),• sredstvu, karakteristikama i kategoriji prijevoza,• vrsti smještajnog objekta, njegovoj lokaciji i kategoriji
te turističkoj klasifikaciji prema pravu države u kojoj se objekt nalazi,
• broju dnevnih obroka,• planu putovanja,• iznosu ili postotku predujma te o broju i iznosu obroka
otplate ostatka cijene,• graničnim, viznim i zdravstvenim formalnostima glede
putovanja i boravka u odredištu,najmanjem broju putnika koji je potreban za organiziranje putovanja te o roku u kojem će putnik biti obaviješten o otkazivanju putovanja ako za putovanje nije prijavljen dovoljan broj putnika.
3. Jamčevina za paket-aranžman
Članak 18.(1) Turistička agencija koja organizira putovanje dužna je za svaki paket-aranžman osiguratijamčevinu kod banke ili osiguravajućeg društva radi naknade putniku:• plaćene cijene putovanja, ako zbog platne
nemogućnosti ili stečaja turističke agencije izostanu usluge putovanja i troškova, koji su nastali zbog platne nemogućnosti ili stečaja putničke agencije za povratak putnika u mjesto polaska.
(2) Jamčevina može biti u obliku police osiguranja, gotovinskog pologa ili bankovnog jamstva (garancije).(3) Turistička agencija dužna je putniku prilikom uplate iznosa za turistički paket-aranžman izdati potvrdu o osiguranju jamčevine koja mu omogućava neposredno ostvarivanje prava na naknadu iz stavka 1. ovoga članka prema banci ili osiguravajućem društvu.
4. Osiguranje od odgovornosti
Članak 19.Turistička agencija koja organizira putovanje (paket-aranžman) dužna je s osiguravateljem sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju prouzroči putniku neispunjenjem, djelomičnim ispunjenjem ili neurednim ispunjenjem obveza koje se odnose na paketaranžman.
5. Poslovnica
Članak 20.(1) Turistička agencija koja neposredno pruža usluge putniku mora imati poslovnicu, osim u slučaju iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona.(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, turistička agencija može neposredno pružati usluge putniku i izvan poslovnice i to: na za to predviđenom mjestu u objektu smještaja gostiju, na prostoru koji može odlukom, sukladno članku 7. stavku 5. ovoga Zakona, odrediti predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno lučka uprava ili na drugom prostoru uz suglasnost korisnika prostora sukladno posebnom propisu.(3) Poslovnica mora ispunjavati sljedeće uvjete:1. da prema vrsti usluga koje pruža ispunjava uvjete propisane pravilnikom iz članka 9. ovoga Zakona,2. da je zasebna poslovna cjelina u odnosu na druge poslovne prostore u istom objektu, Iznimno od odredbe stavka 3. točke 2. ovoga članka, poslovnica ne mora biti zasebna poslovna cjelina ako se taj prostor nalazi u objektima namijenjenim trgovačkim i bankarskim aktivnostima, u hotelima, u sajamskim prostorijama, na kolodvorima ili terminalima za javne usluge kopnenog, pomorskog ili zračnog prijevoza i sl.
/ 52 /
6. Voditelj poslovnice
Članak 21.(1) Turistička agencija koja neposredno pruža usluge mora u svakoj poslovnici imati najmanje jednog zaposlenog voditelja poslovnice, a ukoliko nema poslovnicu najmanje jednu zaposlenu osobu koja ispunjava uvjete za voditelja poslovnice, u punom radnom vremenu.(2) U slučaju opravdane spriječenosti (bolovanje, rodiljni dopust, prestanak radnog odnosa i sl.) voditelja poslovnice, odnosno osobe zaposlene u turističkoj agenciji sukladno stavku 1. ovoga članka, turistička agencija može privremeno, ali ne duže od 6 mjeseca u tri godine, za vršitelje tih poslova odrediti osobu koja ispunjava uvjete za voditelja poslovnice iz članka 22. stavka 3. točke 1. do 3. i točke 5. ovoga Zakona.(3) Voditelj poslovnice odgovoran je za rad u poslovnici sukladno ovom Zakonu.(4) Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka odgovorne su za rad u turističkoj agenciji kao i voditelj poslovnice.
Članak 22.(1) U smislu ovoga Zakona voditeljem poslovnice smatra se državljanin Republike Hrvatske koji ispunjava uvjete za voditelja poslovnice propisane ovim Zakonom.(2) Voditeljem poslovnice u smislu ovoga Zakona smatraju se i državljani država članica Europske unije i Europskog ekonomskog prostora koji ispunjavaju uvjete za voditelja poslovnice propisane ovim Zakonom.(3) Voditelj poslovnice treba ispunjavati sljedeće uvjete:1. da je poslovno sposoban,2. da ima najmanje srednju stručnu spremu,3. da aktivno zna najmanje jedan svjetski jezik i poznaje još jedan te poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za obavljanje poslova rukovoditelja poslovnice,4. da ima položen stručni ispit za voditelja poslovnice i dvije godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u turističkoj agenciji ili drugim odgovarajućim poslovima u turizmu,5. da mu nije pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova voditelja poslovnice, dok ta mjera traje.(4) Dokaze o ispunjavaju uvjeta iz stavka 3. točke 1. i 5. ovoga članka pribavlja nadležni ured po službenoj dužnosti.(5) Strani državljani koji u Republici Hrvatskoj imaju registrirano vlastito trgovačko društvo ili obrt za pružanje usluga turističke agencije ili imaju odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj mogu obavljati poslove voditelja poslovnice uz suglasnost Ministarstva ukoliko ispunjavaju uvjete iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 23.(1) Stručni ispit za voditelja poslovnice polaže se pred ispitnom komisijom koju rješenjem imenuje ministar pri odgovarajućem visokom učilištu.(2) Stručni ispit za voditelja poslovnice polaže se prema utvrđenom ispitnom programu.(3) Ministar pravilnikom propisuje ispitni program za stručni ispit za voditelja poslovnice.(4) Ispitni program iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.(5) O položenom stručnom ispitu izdaje se uvjerenje.
7. Prestanak pružanja usluge turističke agencije
Članak 24.(1) Turistička agencija prestaje pružati usluge:1. odjavom poslovanja danom navedenim u odjavi ili danom podnošenja odjave nadležnom uredu, ako je u odjavi naveden datum unatrag,2. ako je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da za pružanje usluga turističke agencije nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim propisima, a utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku, s danom isteka toga roka, 3. ako nadležno tijelo naknadno utvrdi da je izdano rješenje utemeljeno na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokumentima,4. radi utvrđene neaktivnosti turističke agencije koja je neprekidno trajala duže od jedne godine,5. radi izricanja mjere zabrane pružanja usluga turističke agencije sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,6. ako turistička agencija u roku od godine dana od dana pravomoćnosti rješenja ne započne pružati usluge.
(2) O prestanku pružanja usluga iz stavka 1. ovoga članka nadležni ured donosi rješenje i upisuje u Upisnik iz članka 10. stavka 4. ovoga Zakona, te ga dostavlja mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva i nadležnoj ispostavi područnog ureda Porezne uprave.(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.
Članak 25.Na pružanje usluga iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona, ako se ne pružaju putem turističke agencije, i usluga iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona na odgovarajući način, osim u dijelu koji se tiče uvjeta i označavanja poslovnog prostora, voditelja poslovnice turističke agencije, zastupanja drugih
/ 53 /
turističkih agencija i identifikacijskog kôda turističke agencije, primjenjuju se odredbe članka 4. i članka 13. do 19. ovoga Zakona.
III. USLUGE TURISTIČKOG VODIČA, TURISTIČKOG PRATITELJA, TURISTIČKOG ANIMATORA I TURISTIČKOG ZASTUPNIKA
1. Turistički vodič
Članak 26.(1) Turistički vodič je fizička osoba iz članka 3. stavka 6. ovoga Zakona koja pruža turistima usluge pokazivanja i stručnog objašnjavanja prirodnih ljepota i rijetkosti, kulturno-povijesnih spomenika, umjetničkih djela, etnografskih i drugih znamenitosti, povijesnih događaja, ličnosti, legendi o tim događajima i ličnostima, gospodarskih i političkih tijekova i zbivanja.(2) Turistički vodič može osobno pružati usluge turističkog vodiča i kao obrtnik ili trgovačko društvo.(3) U smislu ovoga Zakona turističkim vodičem smatra se državljanin Republike Hrvatske koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane ovim Zakonom.(4) Turističkim vodičem, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i državljani država članica Europske unije i Europskoga ekonomskog prostora koji ispunjavaju uvjete za turističkogvodiča propisane ovim Zakonom.(5) Turistički vodič može pružati uslugu na području turističkih cjelina (lokaliteta) i na ostalom području Republike Hrvatske koje nije određeno kao turistička cjelina (lokalitet) ako je položio opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča te posebni dio toga stručnog ispita koji se odnosi na turističke cjeline (lokalitete).(6) Turistički vodič može polagati i samo opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča na temelju kojeg može pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske koje nije određeno kao turistička cjelina (lokalitet).(7) Ministar pravilnikom propisuje popis turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za kulturu i zaštićena područja prirode.(8) Ne smatra se turističkim vodičem osoba koji obavlja poslove stručnog vođenja u muzeju, galeriji, zaštićenom području prirode, na arheološkom lokalitetu i sl., gorski vodič, planinski vodič, speleološki vodič, voditelj u ronilačkom turizmu te vodič u lovu i ribolovu.(9) Ne smatra se turističkim vodičem u smislu odredaba ovoga Zakona, strani državljanin koji prati organizirana grupna putovanja stranog organizatora koja su započela
u stranoj državi i završavaju povratkom u stranoj državi ukoliko ne pruža usluge turističkog vodiča na područjuturističkih cjelina (lokaliteta).
Članak 27.(1) Za pružanje usluga turističkog vodiča turistički vodič mora imati rješenje o odobrenju koje izdaje nadležni ured prema području za koje je položen stručni ispit.(2) Rješenje o odobrenju iz stavka 1. ovoga članka izdat će se na zahtjev turističkog vodiča ako ispunjava sljedeće uvjete:1. da ima poslovnu sposobnost,2. da ima najmanje srednju stručnu spremu,3. da ima položen stručni ispit za turističkog vodiča,4. da zna jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča i poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča,5. da mu pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova turističkog vodiča, dok ta mjera traje, dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 2. točke 1. i 5. ovoga članka pribavlja nadležni ured po službenoj dužnosti.(3) Nadležni ured dužan je riješiti o zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.(4) Rješenje o odobrenju za pružanje usluga turističkog vodiča upisuje se u Upisnik turističkih vodiča koji vodi nadležni ured.(5) Ministar pravilnikom propisuje oblik, sadržaj i način vođenja Upisnika iz stavka 5. ovoga članka.(6) Rješenje o odobrenju za pružanje usluga turističkog vodiča nadležni ured dostavlja mjesno nadležna služba turističke inspekcije Ministarstva i nadležnoj ispostavi područnog ureda Porezne uprave.(7) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.
Članak 28.Rješenje o odobrenju iz članka 27. ovoga Zakona sadrži:1. ime i prezime, datum i mjesto rođenja te adresu turističkog vodiča,2. područje na kojem će pružati usluge,3. stručnu spremu i datum kada je položio stručni ispit za turističkog vodiča,4. jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča,5. razdoblje u kojem pruža usluge, ako ih pruža sezonski.
/ 54 /
Članak 29.(1) Stručni ispit za turističkog vodiča polaže se pred ispitnom komisijom koju rješenjem imenuje ministar pri odgovarajućem visokom učilištu.
(2) Stručni ispit za turističkog vodiča polaže se prema utvrđenom ispitnom programu koji se sastoji od općeg i posebnog dijela.(3) Ministar pravilnikom propisuje ispitni program za stručni ispit za turističke vodiče, sastav ispitne komisije, kao i način polaganja ispita.(4) Ispitni program iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.(5) O položenom stručnom ispitu izdaje se uvjerenje.
Članak 30.(1) U slučaju značajnijih izmjena propisa i drugih uvjeta koji zahtijevaju bitno drugačiji sadržaj ili način pružanja usluga turističkog vodiča ili u slučaju utvrđene potrebe obnavljanja njihovog znanja može se obaviti provjeravanje stručnog znanja turističkih vodiča.(2) Potrebu za provjeravanjem stručnog znanja turističkih vodiča iz stavka 1. ovoga članka te način provjeravanja, kao i druga pitanja u svezi s provjeravanjem stručnog znanja turističkog vodiča odlukom utvrđuje ministar.
Članak 31.(1) Turistički vodič mora pružati usluge turističkog vodiča u skladu s izdanim odobrenjem.(2) Turistički vodič dužan je za pruženu uslugu izdati račun korisniku usluge ukoliko pružanje usluge ne organizira turistička agencija ili račun ne izda udruga turističkih vodiča koje je član.
Članak 32.(1) Turistički vodič, prilikom pružanja usluga turističkog vodiča, mora nositi na vidljivom mjestu iskaznicu turističkog vodiča kojom se utvrđuje njegovo svojstvo.(2) Ministar pravilnikom propisuje oblik i obrazac iskaznice turističkog vodiča te način njezinog izdavanja i uporabe.
Članak 33.(1) Rješenje o odobrenju za pružanje usluga turističkog vodiča prestaje važiti:1. odjavom turističkog vodiča danom navedenim u odjavi ili danom podnošenja odjave nadležnom uredu, ako je u odjavi naveden datum unatrag,2. ako nadležno tijelo naknadno utvrdi da je izdano odobrenje utemeljeno na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokumentima.
(2) O prestanku važenja odobrenja iz stavka 1. ovoga članka nadležni ured donosi rješenje i upisuje u Upisnik iz članka 27. stavka 5. ovoga Zakona te ga dostavlja mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva i nadležnoj ispostavi područnog ureda Porezne uprave.(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.
Članak 34.(1) Istaknutim znanstvenicima i stručnjacima može se priznati svojstvo počasnog turističkog vodiča iz područja uže specijalnosti, uz ispunjavanje uvjeta propisanih člankom 27. stavkom 2. točkom 1., 4. i 5. ovoga Zakona.(2) Počasni turistički vodič može obavljati poslove vodiča samo povremeno.(3) Priznavanje svojstva počasnog turističkog vodiča rješenjem utvrđuje ministar.
Članak 35.Turistička agencija i drugi korisnici usluga turističkog vodiča obvezni su za pružanje usluga turističkog vodiča koristiti osobu koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom za turističkog vodiča.
Članak 36.Udruge turističkih vodiča mogu u ime i za račun svojih članova posredovati u pružanju usluga turističkog vodiča uz obvezu izdavanja računa korisniku usluge.
2. Turistički pratitelj
Članak 37.(1) Turistički pratitelj je fizička osoba iz članka 3. stavka 6. ovoga Zakona koja obavlja operativno-tehničke poslove u vođenju i praćenju turista te koja tijekom putovanja može,osim u turističkim cjelinama (lokalitetima), davati putnicima osnovne informacije o područjima obuhvaćenim putovanjem.(2) U smislu ovoga Zakona turističkim pratiteljem smatra se državljanin Republike Hrvatske koji ispunjava uvjete za turističkog pratitelja propisane ovim Zakonom.(3) Turističkim pratiteljem, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i državljani država članica Europske unije i Europskog ekonomskog prostora koji ispunjavaju uvjete za turističkog pratitelja propisane ovim Zakonom.(4) Ne smatra se turističkim pratiteljem, u smislu odredaba ovoga Zakona, strani državljanin koji prati organizirana grupna putovanja stranog organizatora koja su započela u stranoj državi i završavaju povratkom u stranoj državi.
/ 55 /
Članak 38.(1) Za pružanje usluga turističkog pratitelja turistički pratitelj mora imati položen ispit za turističkog pratitelja.(2) Ispitu za turističkog pratitelja mogu pristupiti osobe koje su poslovno sposobne i imaju najmanje srednju stručnu spremu.(3) Osobe koje imaju položen stručni ispit za turističkog vodiča oslobođene su obveze polaganja ispita za turističkog pratitelja.
Članak 39.(1) Ispit za turističkog pratitelja polaže se pred ispitnom komisijom koju može imenovati turistička agencija, strukovna udruga, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora, uz prethodnu suglasnost ministra, a prema ispitnom programu koji pravilnikom propisuje ministar.(2) Ispitni program iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.(3) O položenom ispitu izdaje se uvjerenje.
Članak 40.(1) Turistička agencija obvezna je za pružanje usluga turističkog pratitelja koristiti osobu koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.(2) Turistički pratitelj prilikom pružanja usluga mora imati uvjerenje o položenom ispitu kojim se utvrđuje njegovo svojstvo.
3. Turistički animator
Članak 41.(1) Turistički animator je fizička osoba iz članka 3. stavka 6. ovoga Zakona koja osmišljava i izvodi programe provođenja slobodnog vremena turista, a koji se odnose na športskorekreativne i zabavne sadržaje.(2) Pravna ili fizička osoba za pružanje usluga turističkog animatora može koristiti osobu koja ima poslovnu sposobnost i najmanje srednju stručnu spremu.
4. Turistički zastupnik
Članak 42.(1) Turistički zastupnik je fizička osoba iz članka 3. stavka 6. ovoga Zakona koja u odredištima putovanja zastupa turističku agenciju koja organizira putovanja (paket-aranžman) pred davateljima usluga i klijentima.(2) Najkasnije 15 dana prije započinjanja obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga članka turistički zastupnik obvezan je dostaviti ugovor o turističkom zastupanju turističke agencije
Ministarstvu radi upisa u Upisnik ugovora o turističkom zastupanju turističke agencije.(3) Ugovor o turističkom zastupanju turističke agencije s turističkim zastupnikom može sklopiti turistička agencija koja organizira paket-aranžman ili druga turistička agencija na zahtjev turističke agencije koja organizira paket-aranžman.(4) Turistička agencija koja je sklopila ugovor o turističkom zastupanju s turističkim zastupnikom dužna je pisano izvijestiti davatelja usluga o turističkom zastupniku, njegovimovlaštenjima i svim nastalim promjenama.(5) Upisnik ugovora o turističkom zastupanju turističkih agencija vodi Ministarstvo.(6) Ministar pravilnikom propisuje oblik, sadržaj i način vođenja Upisnika iz stavka 5. ovoga članka.
Članak 43.Ovlaštenja i poslovi turističkog zastupnika su:1. štititi interese i prava putnika i organizatora putovanja kod davatelja usluga,2. pružati obavještenja i upute putnicima kod izvršenja programa putovanja i dodatnih usluga,3. u ime i za račun organizatora putovanja za korisnike paket aranžmana pribavljati dodatne usluge (izleti, kulturne i športske priredbe i sl.) predviđene utvrđenim programom putovanja, a prema dobivenim ovlaštenjima,4. obavljati i druge poslove potrebne za zaštitu interesa putnika i organizatora putovanja.
IV. TURISTIČKE USLUGE U NAUTIČKOM TURIZMU
Članak 44.Nautički turizam je plovidba i boravak turista nautičara na plovnim objektima (jahta, brodica i brod, za osobne potrebe ili gospodarsku djelatnosti, i sl.), kao i boravak u lukama nautičkog turizma radi odmora i rekreacije.
Članak 45.(1) Usluge u nautičkom turizmu su:1. iznajmljivanje veza u lukama nautičkog turizma za smještaj plovnih objekata i turistanautičara koji borave na njima,2. iznajmljivanje plovnih objekata s posadom ili bez posade, s pružanjem ili bez pružanja usluge smještaja, radi odmora, rekreacije i krstarenja turista nautičara (charter, cruising i sl.),3. usluge upravljanja plovnim objektom turista nautičara,4. prihvat, čuvanje i održavanje plovnih objekata na vezu u moru i suhom vezu,5. usluge opskrbe turista nautičara (vodom, gorivom, namirnicama, rezervnim dijelovima, opremom i sl.),
/ 56 /
6. uređenje i pripremanje plovnih objekata,7. davanje različitih informacija turistima nautičarima (vremenska prognoza, nautički vodiči i sl.),8. druge usluge za potrebe nautičkog turizma.
(2) Ministar može pravilnikom propisati minimalne uvjete za pružanje pojedinih usluga iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 46.(1) Turističke usluge u nautičkom turizmu pružaju se, poglavito, u lukama nautičkog turizma i na plovnim objektima nautičkog turizma.(2) Luke i plovni objekti nautičkog turizma razvrstavaju se u vrste, a pojedine vrste se kategoriziraju.(3) Luka i plovni objekti nautičkog turizma moraju ispunjavati propisane uvjete za pojedinu vrstu i kategoriju ukoliko se kategoriziraju.(4) Ministar pravilnikom propisuje vrste i kategorije luka i plovnih objekata nautičkog turizma, minimalne uvjete koje moraju ispunjavati luke nautičkog turizma te kategorije i način kategorizacije luka i plovnih objekata nautičkog turizma.
Članak 47.(1) Pravna ili fizička osoba iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona smije pružati turističke usluge u nautičkom turizmu ako ishodi rješenje da su ispunjeni uvjeti za pružanje tih usluga propisani ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te uvjeti propisani drugim propisima bez kojih se prema tim propisima ne može izdati rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti.(2) Ministarstvo, na zahtjev pravne ili fizičke osobe utvrđuje rješenjem ispunjavanje minimalnih uvjeta i uvjeta za kategoriju za luke nautičkog turizma koje se kategoriziraju.(3) Nadležni ured prema mjestu sjedišta luke nautičkog turizma, na zahtjev pravne ili fizičke osobe, rješenjem utvrđuje ispunjavanje minimalnih uvjeta za luke nautičkog turizma koje se ne kategoriziraju.(4) Nadležna tijela iz stavka 2. i 3. ne mogu izdati rješenje iz stavka 1. ovoga članka pravnoj ili fizičkoj osobi koja nema koncesiju za korištenje luke nautičkog turizma.(5) Nadležni ured prema mjestu upisa plovnog objekta, na zahtjev pravne ili fizičke osobe, utvrđuje rješenjem ispunjavanje uvjeta za vrstu, odnosno vrstu i kategoriju plovnih objekata.(6) Rješenja iz stavka 2., 3. i 5. ovoga članka dostavljaju se mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva i nadležnoj ispostavi područnog ureda Porezne uprave.(7) Rješenje iz stavka 2. i 3. ovoga članka upisuje se u upisnik luka nautičkog turizma koji vodi Ministarstvo,
odnosno nadležni ured, a rješenje iz stavka 5. ovoga članka u Upisnik plovnih objekata nadležni ured.
(8) Ministar pravilnikom propisuje oblik, sadržaj i način vođenja upisnika iz stavka 7. ovoga članka.(9) Troškove postupka iz stavka 2., 3. i 5. ovoga članka snosi podnositelj zahtjeva.(10) Protiv rješenja iz stavka 3. i 5. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.(11) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se protiv tog rješenja može pokrenuti upravni spor.(12) Iznimno, bez rješenja iz stavka 1. ovoga članka, turističke usluge iznajmljivanja plovila i pružanja usluge smještaja mogu pružati pravne i fizičke osobe, ako ispunjavaju uvjetesukladno posebnom propisu iz nadležnosti ministarstva nadležnog za pomorstvo, koji uređuje uvjete za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila sa ili bez posade i pružanje usluge smještaja gostiju na plovilu.
Članak 48.(1) Rješenje iz članka 47. stavka 2. i 3. ovoga Zakona prestaje važiti:1. odjavom poslovanja danom navedenim u odjavi ili danom podnošenja odjave nadležnom uredu, ako je u odjavi naveden datum unatrag,2. ako je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da za pružanje turističkih usluga u nautičkom turizmu nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, propisima donesenim na temeljuovoga Zakona i drugim propisima, a utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku, s danom isteka toga roka,3. ako nadležno tijelo naknadno utvrdi da je izdano odobrenje utemeljeno na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokumentima,4. radi utvrđene neaktivnosti pružatelja usluge koja je neprekidno trajala duže od jedne godine,5. ako pružatelj usluge u roku od godine dana od dana konačnosti rješenja ne započne pružati usluge6. prestankom koncesije za korištenje luke nautičkog turizma.
(2) Rješenje iz članka 47. stavka 5. ovoga Zakona prestaje važiti iz razloga propisanih tavkom 1. točkom 1. do 5. ovoga članka.(3) O prestanku važenja rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo odnosno nadležni ured donosi rješenje i dostavlja ga mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva i nadležnoj ispostavi područnog ureda Porezne uprave.(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka koje donosi nadležni ured može se izjaviti žalba Ministarstvu.(5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka koje donosi
/ 57 /
Ministarstvo nije dopuštena žalba, već se protiv tog rješenja može pokrenuti upravni spor.
V. TURISTIČKE USLUGE U SELJAČKOM GOSPODARSTVU ILI OBITELJSKOM
POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU
Članak 49.(1) Turističke usluge radi odmora i rekreacije turista mogu se pružati na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu upisanom u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i u šumama šumoposjednika upisanih u Upisnik šumoposjednika sukladno propisima iz nadležnosti ministarstva nadležnog za poljoprivredu, odnosno šumarstvo (u daljnjem tekstu: seljačko gospodarstvo).(2) Turističke usluge iz stavka 1. ovoga članka su poljoprivredne, šumarske, športskorekreativne, edukativne i slične aktivnosti koje su vezane uz seljačko gospodarstvo (sudjelovanje u poljoprivrednim aktivnostima kao što su berba voća i povrća, ubiranje ljetine i sl., lov i ribolov, vožnja kočijom, čamcem, biciklom, jahanje, pješačenje i slične aktivnosti kao i iznajmljivanje sredstava, pribora i opreme za te aktivnosti, provođenje programa kreativnih i edukativnih radionica vezanih za poljoprivredu, tradicijske obrte i sl., prezentacija poljoprivrednoga gospodarstva te prirodnih i kulturnih vrijednosti u okviru istog, posjete registriranim privatnim etnozbirkama i sl.).(3) Na seljačkom gospodarstvu se za goste koji koriste usluge smještaja, sukladno zakonu kojim je uređeno pružanje tih usluga, mogu pružati usluge organiziranja izleta uz, na odgovarajući način, ispunjavanje uvjeta iz članka 14. do 17. ovoga Zakona.(4) Turističke usluge iz stavka 2. ovoga članka mogu se pružati za najviše 80 turista istodobno, a turističke usluge iz stavka 3. ovoga članka za najviše 50 turista istodobno.(5) Na pružanje usluga iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 4. stavka 1. točke 1. do 3. ovoga Zakona.(6) Ministar može za usluge iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisati minimalne uvjete za njihovo pružanje.
Članak 50.(1) Za pružanje turističkih usluga iz članka 49. ovoga Zakona, nositelj ili član obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva, odnosno šumoposjednik dužan je ishoditi rješenje o odobrenju za pružanje turističkih usluga na seljačkom gospodarstvu od nadležnog ureda prema mjestu pružanja usluga.
(2) Rješenje o odobrenju iz stavka 1. ovoga članka izdat će se na zahtjev nositelja ili člana obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva ili šumoposjednika, uz ispunjavanje sljedećih uvjeta:1. da je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva, odnosno Upisnik šumoposjednika,2. da podnositelj zahtjeva ima pravo korištenja objekta i/ili zemljišta na kojem će pružati turističke usluge iz članka 49. stavka 2. ovoga članka,3. da su ispunjeni uvjeti za pružanje turističkih usluga propisani ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili drugim propisom.
(3) Nadležni ured iz stavka 1. ovoga članka dužan je riješiti o zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje je ishodilo rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti može, uz prethodnu obavijest mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva, pružati usluge iz članka 49. ovoga Zakona uz ispunjavanje uvjeta iz stavka 2. točke 3. ovoga članka.(5) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.
Članak 51.(1) Rješenje o odobrenju iz članka 50. ovoga Zakona sadrži:1. ime i prezime, datum i mjesto rođenja te adresu
podnositelja zahtjeva,2. osobni identifikacijski broj poljoprivrednoga
gospodarstva,3. vrste turističkih usluga koje će se pružati i prema
potrebi sredstvo i mjesto pružanja usluge,4. naznaku pruža li se usluga tijekom cijele godine ili
samo sezonski.(2) Nadležni ured iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona dostavit će rješenje iz stavka 1. ovoga članka mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva i nadležnoj ispostavi područnog ureda Porezne uprave.
Članak 52. (brisan)Pri pružanju turističkih usluga članu seljačkoga gospodarstva koji je ishodio rješenje o odobrenju iz članka 50. ovoga Zakona mogu pomagati članovi njegovog domaćinstva.
/ 58 /
Članak 53.(1) Rješenje o odobrenju iz članka 50. ovoga Zakona prestaje važiti:1. odjavom, danom navedenim u odjavi ili danom podnošenja odjave nadležnom uredu iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona, ako je u odjavi naveden datum unatrag,2. ako je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da za pružanje turističkih usluga iz članka 49. nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, a utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku, s danom isteka toga roka,3. ako nadležno tijelo naknadno utvrdi da je izdano odobrenje utemeljeno na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokumentima,4. ako se turističke usluge u seljačkom gospodarstvu ne počnu pružati u roku od godine dana od dana konačnosti rješenja o odobrenju.(2) O prestanku važenja odobrenja iz stavka 1. ovoga članka, nadležni ured iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona donosi rješenje te ga dostavlja mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva i nadležnoj ispostavi Područnog ureda porezne uprave.(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.
VI. TURISTIČKE USLUGE U OSTALIM OBLICIMA TURISTIČKE PONUDE
Članak 54.(1) Turističke usluge mogu se pružati i u posebnim oblicima turističke ponude: seoskom, zdravstvenom, kulturnom, wellness, kongresnom, za mlade, pustolovnom, lovnom, športskom, golf-turizmu, športskom ili rekreacijskom ribolovu na moru, ronilačkom turizmu, športskom ribolovu na slatkim vodama kao dodatna djelatnost u uzgoju morskih i slatkovodnih riba, rakova i školjaka i dr., a mogu ih pružati pravne ili fizičke osobe iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.(2) Ministar može pravilnikom propisati, uz suglasnost ministra nadležnog za područja obuhvaćena pojedinim oblikom turističke ponude, minimalne uvjete za izvođenje pojedinih turističkih usluga iz stavka 1. ovoga članka.(3) Za pružanje turističkih usluga iz stavka 1. ovoga članka pravna ili fizička osoba dužna je ishoditi rješenje o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga nadležnog ureda prema mjestu pružanja usluga.(4) Na izdavanje, sadržaj i prestanak važenja rješenja iz stavka 3. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 11., 12. i 24. ovoga Zakona.
(5) Za pojedine posebne oblike turističke ponude, a ovisno o interesu Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske ili Ministarstvo može donijeti posebne programe.
VII. OSTALE TURISTIČKE USLUGE
Članak 55.(1) Ostale turističke usluge, u smislu ovoga Zakona, su iznajmljivanje pribora i opreme za sport i rekreaciju, kao što su sandoline, daske za jedrenje, bicikli na vodi, suncobrani, ležaljke i sl., a mogu ih pružati pravne ili fizičke osobe iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.(2) Pravna ili fizička osoba koja pruža usluge iz stavka 1. ovoga članka dužna je korisnike usluga osigurati od posljedica nesretnog slučaja.(3) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odlukom propisuje uvjete i mjesta za pružanje usluga iz stavka 1. ovoga članka.(4) Za pružanje turističkih usluga iz stavka 1. ovoga članka pravna ili fizička osoba dužna je ishoditi rješenje o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga nadležnog ureda prema mjestu pružanja usluga.(5) Na izdavanje, sadržaj i prestanak važenja rješenja iz stavka 3. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 11., 12. i 24. ovoga Zakona.
VIII. TURISTIČKE USLUGE KOJE UKLJUČUJU ŠPORTSKO-REKREATIVNE ILI
PUSTOLOVNE AKTIVNOSTI
Članak 56.(1) Turističke usluge koje uključuju športsko-rekreativne ili pustolovne aktivnosti (skijanje, ronjenje, jedrenje, jahanje, gorsko-planinsko vođenje, splavarenje, uključujući i rafting, vožnju kanuima i drugim sličnim plovilima, padobransko jedrenje /paragliding/, skakanje s užetom /bungee-jumping/ i sl.) pružaju se pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim propisima i uz uvjet da ih pružaju stručno osposobljene osobe (treneri, instruktori, učitelji, voditelji, vodiči i sl.).(2) Prije započinjanja pružanja usluge iz stavka 1. ovoga članka, pružatelj usluge je obvezan istaknutom informacijom u pisanom obliku, te usmeno, upoznati korisnika usluge s vrstama rizika provođenja usluge.(3) Za pružanje usluga iz stavka 1. ovoga članka pružatelj usluge obvezan je osigurati korisnike usluga od posljedica nesretnog slučaja.
/ 59 /
(4) Osobama mlađim od 18 godina usluge iz stavka 1. ovoga članka mogu se pružati samo uz pisanu suglasnost roditelja, odnosno skrbnika.(5) Pružatelj usluga iz stavka 1. ovoga članka može odbiti pružanje usluga osobi mlađoj od 18 godina bez obzira na suglasnost roditelja odnosno skrbnika.(6) Ministar može pravilnikom propisati, uz suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje i/ili šport, uvjete za pružanje turističke usluge iz stavka 1. ovoga članka, tehničke uvjete sredstava kojima se pružaju te usluge te način i program stručnog osposobljavanja osoba iz stavka 1. ovoga članka koji nisu regulirani posebnim propisom.
IX. NADZOR
Članak 57.(1) Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja Ministarstvo.(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te pojedinačnih akata, uvjeta i načina rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba provode nadležni turistički inspektori (u daljnjem tekstu: turistički inspektor) i drugi inspektori, svaki u okviru svoje nadležnosti, sukladno posebnim propisima.
Članak 58.(1) U provedbi inspekcijskog nadzora u području pružanja usluga u turizmu turistički inspektor će usmenim rješenjem u zapisniku, do otklanjanja utvrđenih nedostataka, a najkraće na rok od 30 dana od dana izricanja usmenog rješenja, zabraniti pravnoj ili fizičkoj osobi daljnje pružanje usluga u turizmu:• ako se pružaju bez upisa u propisani registar, odnosno
upisnik ili bez odobrenja,• ako se pružaju bez rješenja kojim je utvrđeno da prostor,
uređaji i oprema udovoljavaju propisanim uvjetima.
(2) Kada osoba iz stavka 1. ovoga članka nije nazočna inspekcijskom nadzoru, turistički inspektor će usmeno rješenje o zabrani daljnjeg pružanja usluga u turizmu donijeti i bez prethodnog izjašnjavanja iste, a u nazočnosti zatečenih sudionika.(3) Usmeno rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se pečaćenjem prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad kojom se pružaju usluge u turizmu, najkasnije u roku od 24 sata od izricanja usmenog rješenja ili na drugi pogodan način, neovisno o nazočnosti osobe iz stavka 1. ovoga članka.(4) U slučaju izvršenja usmenog rješenja pečaćenjem,
pravna ili fizička osoba dužna je osigurati iznošenje pokvarljivih namirnica te poduzeti i osigurati sve sigurnosne i druge mjere kako ne bi došlo do bilo kakve štete. U slučaju da pravna ili fizička osoba propusti poduzeti navedene mjere, odgovorna je za nastanak bilo kakve štete.(5) Iznimno, mjera zabrane pružanja usluga u turizmu iz stavka 1. ovoga članka neće se izvršiti, odnosno zapečaćene prostorije, postrojenja, uređaji i druga oprema za rad će se otpečatiti i prije isteka roka od 30 dana, ukoliko se nadležnom inspektoru dostavi dokaz o otklanjanju utvrđenih nedostataka i dokaz o izvršenoj uplati novčanog iznosa od 30.000,00 kuna u korist državnog proračuna.(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, turistički inspektor obustavit će upravni postupak.(7) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka inspektor je dužan u pisanom obliku otpremiti stranki u roku od osam dana od dana izricanja zabrane usmenim rješenjem, osim u slučaju iz stavka 6. ovoga članka. Žalba se može izjaviti samo na pisani otpravak rješenja.(8) Žalba protiv rješenja ne zadržava izvršenje rješenja.
Članak 59.(1) Ako poslovni prostor, uređaji ili oprema u kojem ili kojima se pružaju turističke usluge ne udovoljavaju uvjetima propisanim ovim Zakonom i drugim propisima, turistički inspektor naredit će otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti, određujući rok u kojem se ti nedostaci i nepravilnosti moraju otkloniti, ako ih je moguće otkloniti.(2) Ako nedostaci i nepravilnosti iz stavka 1. ovoga Zakona ne budu otklonjeni u određenom roku, turistički inspektor zabranit će pružanje turističkih usluga u prostoru u kojem su utvrđeni nedostaci i nepravilnosti dok se ti nedostaci i nepravilnosti ne otklone.(3) Ako turistička agencija pruža usluge za koje ne ispunjava propisane uvjete ili pruža usluge koje nisu obuhvaćene rješenjem nadležnog tijela, turistički inspektor zabranit će turističkoj agenciji pružanje tih usluga.
Članak 60.(1) Ako turistička agencija koja organizira putovanje (paket-aranžman i izlet) ili pruža uslugu prijevoza putnika ne koristi prijevozna sredstva u kojima su putnici osigurani od posljedica nesretnog slučaja i prtljaga od gubitka i oštećenja, kao i ugostiteljske objekte u kojima su korisnici usluga osigurani od posljedica nesretnog slučaja, turistički inspektor izreći će zabranu pružanja tih usluga turističkoj agenciji.(2) Iznimno se mjera iz stavka 1. ovoga članka neće primijeniti ako turistička agencija ima sklopljen ugovor s osiguravateljem o odgovornosti od obavljanja djelatnosti za navedene rizike.(3) Ako sredstva, oprema i uređaji kojima se pružaju turističke
/ 60 /
usluge ne udovoljavaju uvjetima propisanim ovim Zakonom, turistički inspektor izreći će zabranu korištenja navedenih sredstava, opreme i uređaja za pružanje tih usluga.
X. KAZNENE ODREDBE
Članak 61.(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:1. pruža turističke usluge za potrebe zaštićenog područja
prirode kojim upravlja, a ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, ili pruža usluge koje nisu za potrebe toga područja (članak 3. stavak 2.),
2. pruža turističke usluge u zdravstvenom turizmu a ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona (članak 3. stavak 3.),
3. pruža turističke usluge a ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona (članak 3. stavak 4.),
4. pruža usluge protivno članku 7. stavku 6. ovoga Zakona ili pruža usluge koje nisu obuhvaćene tim člankom,
5. pruža usluge turističke agencije iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona suprotno izdanom rješenju nadležnog ureda (članak 10. stavci 1. i 8.),
6. pruža usluge u nautičkom turizmu suprotno izdanom rješenju nadležnog ureda (članak 47. stavak 1.),
7. pruža usluge u ostalim oblicima turističke ponude suprotno izdanom rješenju nadležnog ureda i/ili bez ispunjavanja propisanih minimalnih uvjeta (članak 54. stavci 2. i 3.).
(2) Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se pravna osoba koja pruža usluge u turizmu, a nema pravo pružati te usluge u smislu članka 3. ovoga Zakona.(3) Za prekršaje iz stavka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.(4) Za prekršaje iz stavka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.(5) Za prekršaje iz stavka 1. i 2. ovoga članka turistički inspektor može naplatiti novčanu kaznu odgovornoj osobi u pravnoj osobi na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 3.000,00 kuna.(6) Za prekršaje iz stavka 1. i 2. ovoga članka, turistički inspektor može naplatiti novčanu kaznu fizičkoj osobi, pravnoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 3.000,00 kuna.
Članak 62.(1) Novčanom kaznom od 8.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:1. organizira putovanje (paket-aranžman i izlet) za
osobe koje nisu njezini članovi ili ga ne organizira samo povremeno i bez svrhe stjecanja dobiti ili paket aranžman organizira u trajanju dužem od dva dana, odnosno uključujući više od jednoga noćenja ili za promidžbu i predstavljanje putovanja ne koristi sredstva obavješćivanja sukladno članku 6. stavku 3. ovoga Zakona, ili ne koristi prijevozna sredstva u kojima su putnici i prtljaga osigurani, ili organizaciju putovanja ne prijavi mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva prema sjedištu udruge najkasnije tri dana prije početka putovanja, ili ne postupa sukladno članku 4. stavku 1. točki 1. i 2. ovoga Zakona (članak 6.),
2. organizira izlet za svoje učenike, odnosno polaznike protivno članku 6. stavku 4. ovoga Zakona ili ne koristi prijevozna sredstva u kojima su putnici i prtljaga osigurani ili organizaciju putovanja ne prijavi mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva prema sjedištu udruge najkasnije tri dana prije početka putovanja, ili ne postupa sukladno članku 4. stavku 1. točki 1. i 2. ovoga Zakona (članak 6.),
3. naznaku »turistička agencija« ne koristi sukladno članku 8. ovoga Zakona,
4. pruža usluge a da nisu ispunjeni uvjeti glede uređenja i opremljenosti poslovnice, odnosno poslovnog prostora i osoblja putničke agencije, odnosno neposredno pruža usluge putniku a nema poslovnicu, osim u slučaju iz članka 9. stavka 1. i članka 20. stavka 2. ovoga Zakona (članak 9. stavak 1. i članak 20. stavci 1. i 2.),
5. svaku promjenu podataka iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona ne prijavi nadležnom uredu u roku od osam dana od dana nastale promjene (članak 12. stavak 2.),
6. organizira putovanje (paket-aranžman ili izlet) ili pruža uslugu prijevoza putnika, a ne koristi prijevozna sredstva u kojima su putnici osigurani od posljedica nesretnog slučaja i prtljaga od gubitka i oštećenja, kao i ugostiteljske objekte u kojima su korisnici usluga osigurani od posljedica nesretnog slučaja (članak 14.),
7. prijevoz putnika ne obavlja vlastitim prijevoznim sredstvima ili prijevoznim sredstvima u vlasništvu drugih prijevoznika sukladno posebnim propisima (članak 15.),
8. ne osigura jamčevinu za svaki turistički paket-aranžman kod banke ili osiguravajućeg društva ili ako prilikom uplate iznosa za paket-aranžman putniku ne izda potvrdu o osiguranju jamčevine, koja mu omogućava neposredno ostvarenje prava za nadoknadu štete zbog nastalih troškova iz članka 18.
/ 61 /
stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona prema banci ili osiguravajućem društvu (članak 18. stavak 1. i 3.),
9. ne sklopi s osiguravateljem ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju prouzroči putniku neispunjenjem, djelomičnim ispunjenjem ili neurednim ispunjenjem obveza koje se odnose na paket-aranžman (članak 19.),
10. ne pruža usluge na način propisan člankom 25. ovoga Zakon, osim glede postupanja sukladno članku 4. stavku 1. točki 3. (članak 25.),
11. posreduje u pružanju usluga turističkog vodiča turističkim vodičima koji nisu članovi udruge, ili ne izda račun korisniku usluge (članak 36.),
12. turističke usluge koje uključuju športsko-rekreativne ili pustolovne aktivnosti (skijanje, ronjenje, jedrenje, jahanje, gorsko-planinsko vođenje, splavarenje, uključujući i rafting, vožnju kanuima i drugim sličnim plovilima, padobransko jedrenje /paragliding/, skakanje s užetom /bungee-jumping/ i sl.) ne pruža sukladno odredbama članka 56. ovoga Zakona, ili ih pruža bez ispunjavanja propisanih uvjeta (članak 56.).
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna.(3) Za prekršaje iz stavka 1. točke 3. do 10. i 12. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 8.000,00 do 15.000,00 kuna.(4) Za prekršaje iz stavka 1. točke 3. do 9. i 12. ovoga članka kaznit će se i voditelj poslovnice, odnosno osoba iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona koja ispunjava uvjete za voditelja poslovnice novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna.(5) Za prekršaje iz stavka 1. točke 7. ovoga članka, uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja prijevoznih sredstava kojima je prekršaj izvršen.(6) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka turistički inspektor može kazniti pravnu osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi na mjestu izvršenja prekršaja novčanom kaznom u iznosu od 2.500,00 kuna.(7) Za prekršaje iz stavka 1. točke 3. do 9. i 12. ovoga članka turistički inspektor može kazniti voditelja poslovnice, odnosno osobu iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona koja ispunjava uvjete za voditelja poslovnice na mjestu izvršenja prekršaja novčanom kaznom u iznosu od 2.500,00 kuna.(8) Za prekršaje iz stavka 1. točke 3. do 10. i 12. ovoga članka, turistički inspektor može naplatiti novčanu kaznu fizičkoj osobi na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 2.500,00 kuna.
Članak 63.(1) Novčanom kaznom od 6.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:1. ne objavi uvjete, sadržaj i cijenu svake pojedine usluge
i ne pridržava se tih uvjeta, sadržaja i cijena (članak 4. stavak 1. točka 1.),
2. za svaku izvršenu uslugu korisniku ne izda račun, kartu ili potvrdu s brojem kojom se potvrđuje primitak uplate ili ne čuva kopije tih dokumenata najmanje tri godine od dana njihovog izdavanja (članak 4. stavak 1. točka 2.),
3. ne vodi knjigu žalbe ili je ne vodi u propisanom obliku, sadržaju i na propisani način ili u roku od pet dana izjavljen prigovor ne dostavi mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva te u roku od 15 dana od dana izjavljenog prigovora ne odgovori na prigovor (članak 4. stavak 1. točka 4.),
4. na ulazu u poslovnicu, odnosno poslovni prostor ili prostor stambene namjene vidno ne izloži natpisnu ploču na kojoj je istaknuta tvrtka i sjedište turističke agencije (članak 13. točka 1.),
5. na ulazu u poslovnicu, odnosno poslovni prostor vidno ne istakne radno vrijeme ili se ne pridržava istaknutog radnog vremena (članak 13. točka 2.),
6. se ne izjasni na zahtjev korisnika usluga o svojstvu u kojem nastupa i koja ovlaštenja ima, ako zastupa druge turističke agencije (članak 13. točka 3.),
7. u svim reklamnim i promidžbenim materijalima, kao i svim poslovnim dokumentima vidljivo ne naznači tvrtku i sjedište te identifikacijski kôd turističke agencije (članak 13. točka 4.),
8. ne čuva, kao poslovnu tajnu, sve što je saznala o putniku sukladno odredbi članka 13. točke 5. ovoga Zakona (članak 13. točka 5.),
9. putniku ne pruži usluge utvrđene u ugovoru (članak 13. točka 6.),
10. ne upozna putnika sa sadržajem važećeg ugovora o osiguranju od odgovornosti za štetu koju prouzroči putniku neispunjenjem, djelomičnim ispunjenjem ili neurednim ispunjenjem obveza koje se odnose na paket-aranžman (članak 13. točka 7.),
11. putniku ne ponudi osiguranje od posljedica nesretnog slučaja i bolesti na putovanju, oštećenja i gubitka prtljage, dragovoljno zdravstveno osiguranje za vrijeme puta i boravka u inozemstvu, osiguranje otkaza putovanja te osiguranje kojim se osiguravaju troškovi pomoći i povratka putnika u mjesto polazišta i posebno osiguranje od ozljeda, bolesti, smrti i gubitka prtljage tijekom putovanja i boravka (članak 13. točka 8.),
12. za svako putovanje koje organizira (paket-aranžman i
/ 62 /
izlet) ne izda program, prospekt ili katalog (promidžbeni materijal), odnosno ne stavi ga na raspolaganje putniku prije sklapanja ugovora o organiziranju putovanja sukladno članku 17. ovoga Zakona (članak 17.),
13. neposredno pruža usluge a u svakoj poslovnici nema najmanje jednog zaposlenog voditelja poslovnice, a ukoliko nema poslovnicu najmanje jednu zaposlenu osobu koja ispunjava uvjete za voditelja poslovnice, u punom radnom vremenu, te u slučajevima iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona duže od 6 mjeseci u tri godine za vršitelja poslova voditelja poslovnice koristi osobu bez stručnog ispita za voditelja poslovnice (članka 21. stavak 1. i 2.),
14. pruža turističke usluge u luci nautičkog turizma ili plovnom objektu nautičkog turizma koji ne ispunjavaju propisane uvjete (članak 46. stavak 3.),
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 2.500,00 do 10.000,00 kuna.(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 6.000,00 do 15.000,00 kuna.(4) Za prekršaje iz stavka 1. točke 1. do 12. ovoga članka kaznit će se i voditelj poslovnice odnosno osoba iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona koja ispunjava uvjete za voditelja poslovnice novčanom kaznom od 2.500,00 do 10.000,00 kuna.(5) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka turistički inspektor može kazniti fizičku osobu, pravnu osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi na mjestu izvršenja prekršaja, novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna.(6) Za prekršaje iz stavka 1. točke 1. do 12. ovoga članka turistički inspektor može kazniti voditelja poslovnice odnosno osobu iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona koja ispunjava uvjete za voditelja poslovnice na mjestu izvršenja prekršaja, novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna.(7) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka turistički inspektor može kazniti fizičku osobu na mjestu izvršenja prekršaja, novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna.
Članak 64.(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:1. organizira putovanje (paket-aranžman i izlet) koje
uključuje obilazak turističkih cjelina (lokaliteta) a za njihovo razgledavanje ne koristi ovlaštenog turističkog vodiča ili ako prodaje i/ili rezervira (bukira) usluge iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona protivno članku 7. stavku 5. ovoga Zakona (članak 7. stavak 4. i 5.),
2. organizira ili posreduje u usluzi smještaja za smještajne kapacitete pružatelja ugostiteljskih usluga koji za
pružanje tih usluga nije ishodio rješenje nadležnog tijela (članak 7. stavak 7.),
3. organizira putovanja (paket aranžman i izlet), a da tijekom cijelog putovanja ne koristi najmanje jednog turističkog pratitelja koji ispunjava propisane uvjete, za svaku grupu od 15 do 75 putnika, ili ako za razgledavanje turističkih cjelina (lokaliteta) ne koristi usluge turističkog vodiča koji je ovlašten za pružanje usluga turističkog vodiča u toj turističkoj cjelini (lokalitetu), odnosno osobe iz članka 26. stavka 3. ovoga Zakona (članak 16.),
4. za pružanje usluga turističkog vodiča koristi osobu koja ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom za turističkog vodiča (članak 35.),
5. za pružanje usluga turističkog pratitelja koristi osobu koja ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom za turističkog pratitelja (članak 40. stavak 1.),
6. za pružanje usluga turističkog animatora koristi osobu koja nema poslovnu sposobnost i najmanje srednju stručnu spremu (članak 41. stavak 2.)
7. pisano ne izvijesti davatelja usluga o turističkom zastupniku, njegovim ovlaštenjima i svim nastalim promjenama (članak 42. stavak 4.),
8. pruža ostale turističke usluge iz članka 55. stavka 1. ovoga Zakona bez da je osigurala korisnike tih usluga od posljedica nesretnog slučaja ili ih pruža suprotno izdanom rješenju nadležnog ureda (članak 55. stavci 2. i 4.).
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna.(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.(4) Za prekršaje iz stavka 1. točke 2. do 8. ovoga članka kaznit će se i voditelj poslovnice, odnosno osoba iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona koja ispunjava uvjete za voditelja poslovnice novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna.(5) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka turistički inspektor može kazniti fizičku osobu, pravnu osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi na mjestu izvršenja prekršaja novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 kuna.(6) Za prekršaje iz stavka 1. točke 2. do 8. ovoga članka turistički inspektor može kazniti voditelja poslovnice, odnosno osobu iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona koja ispunjava uvjete za voditelja poslovnice na mjestu izvršenja prekršaja novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 kuna.
/ 63 /
Članak 65.(1) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako:1. pruža usluge turističkog vodiča koje nisu u skladu s
izdanim odobrenjem, ili ne izda račun sukladno članku 31. stavku 2. ovoga Zakona (članak 31. stavci 1. i 2.),
2. ne pruža usluge počasnog turističkog vodiča samo povremeno (članak 34. stavak 2.),
3. prije započinjanja obavljanja poslova turističkog zastupnika ne dostavi Ministarstvu ugovor o zastupanju turističke agencije radi upisa u Upisnik ugovora o turističkom zastupanju (članak 42. stavak 2.),
4. pruža usluge u turizmu iz članka 49. ovoga Zakona suprotno izdanom rješenju o odobrenju nadležnog ureda ili ih pruža suprotno propisanim uvjetima iz članka 50. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona ili ako ih pruža bez prethodne obavijesti mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva ili bez ispunjavanja uvjeta iz članka 50. stavka 4. ovoga Zakona (članak 49. stavci 1. do 5. i članak 50. stavak 2. točka 3. i stavak 4.).
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka uz izrečenu novčanu kaznu oduzet će se i imovinska korist pribavljena prekršajem.(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, turistički inspektor može kazniti fizičku osobu iz stavka 1. ovoga članka na mjestu izvršenja prekršaja novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna.
Članak 66.(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako:1. prilikom pružanja usluga turističkog vodiča ne nosi na
vidljivom mjestu iskaznicu turističkog vodiča kojom se utvrđuje njegovo svojstvo (članak 32. stavak 1.),
2. prilikom pružanja usluga turističkog pratitelja nema uvjerenje o položenom ispitu za turističkog pratitelja (članak 40. stavak 2.).
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka turistički inspektor može kazniti fizičku osobu iz stavka 1. ovoga članka na mjestu izvršenja prekršaja novčanom kaznom u iznosu od 200,00 kuna.
Članak 67.(1) Za prekršaje utvrđene člankom 61. do 64. ovoga Zakona počinjene drugi put u roku od dvije godine od pravomoćnosti prvog rješenja o prekršaju, uz novčanu kaznu, izreći će se pravnoj ili fizičkoj osobi i zaštitna mjera zabrane pružanja usluga u trajanju od tri mjeseca do godine dana.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zabrana pružanja usluga za turističku agenciju koja ima više poslovnih prostora, odnosno poslovnica izreći će se zabrana pružanja usluga samo u poslovnom prostoru, odnosno poslovnici u kojoj su prekršaji izvršeni.(3) Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka izreći će se zabrana pružanja usluga voditelju poslovnice odnosno osobi iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona koja ispunjava uvjete za voditelja poslovnice u trajanju od jednog do šest mjeseci.
Članak 68.Za prekršaje utvrđene člankom 65. ovoga Zakona počinjene drugi put u roku od dvije godine od pravomoćnosti prvog rješenja o prekršaju, uz novčanu kaznu, izreći će se fizičkoj osobi i zaštitna mjera zabrane pružanja turističkih usluga u trajanju od šest mjeseci do godine dana.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 69.(1) Turističke agencije koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona pružaju usluge nastavljaju s radom, ali su obvezne u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga akona uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona, osim glede uvjeta radnog staža zaposlenih voditelja poslovnice.(2) Turističkim agencijama iz stavka 1. ovoga članka koje ne usklade svoje poslovanje sukladno stavku 1. ovoga članka nadležni ured rješenjem će utvrditi prestanak važenja izdanog rješenja o pružanju usluga turističke agencije.
Članak 70.(1) Fizičke osobe (građani) koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona pružaju turističke usluge u nautičkom turizmu iz članka 2. stavka 1. Pravilnika o turističkim uslugama u nautičkom turizmu koje može pružati građanin (»Narodne novine«, br. 109/96.) i turističke usluge iz članka 64. Zakona o turističkoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 8/96., 19/96.,76/98. i 76/99.) dužne su uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.(2) Fizičkoj osobi (građaninu) koja ne uskladi svoje poslovanje sukladno stavku 1. ovoga članka nadležni ured rješenjem će utvrditi prestanak važenja izdanog rješenja o odobrenju za pružanje usluga.
Članak 71.(1) Sa stručnim ispitom za voditelja poslovnice iz članka
/ 64 /
23. ovoga Zakona izjednačava se stručni ispit za voditelja poslovnice položen sukladno odredbama Zakona o turističkoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 8/96., 19/96., 76/98. i 76/99.) i propisima donesenim na temelju toga Zakona.(2) Do donošenja propisa iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona stručni ispit za voditelja poslovnice polagat će se po dosadašnjim propisima.
Članak 72.Fizičke osobe koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona ishodile odobrenje za pružanje usluga turističkog vodiča sukladno odredbama Zakona o turističkoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 8/96., 19/96., 76/98. i 76/99.) nastavljaju s pružanjem usluga turističkog vodiča.
Članak 73.(1) Sa stručnim ispitom za turističkog vodiča iz članka 29. ovoga Zakona izjednačava se stručni ispit za turističkog vodiča položen sukladno odredbama Zakona o turističkojdjelatnosti (»Narodne novine«, br. 8/96., 19/96., 76/98. i 76/99.) i propisima donesenim na temelju toga Zakona.(2) Do donošenja propisa iz članka 29. stavka 3. ovoga Zakona stručni ispit za turističkog vodiča polagat će se po dosadašnjim propisima.
Članak 74.(1) Fizičke osobe koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona ishodile uvjerenje putničke agencije o položenom ispitu za turističkog pratitelja sukladno odredbama Zakona o turističkoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 8/96., 19/96., 76/98. i 76/99.) nastavljaju s pružanjem usluga turističkog pratitelja.(2) Do donošenja propisa iz članka 39. stavka 1. ovoga Zakona stručni ispit za turističkog pratitelja polagat će se po dosadašnjim propisima.
Članak 75.Ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelja poslovnice i stručnog ispita za turističkog vodiča ustrojene rješenjem ministra na visokim učilištima sukladno Zakonu oturističkoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 8/96., 19/96., 76/98. i 76/99.) i propisima donesenim na temelju toga Zakona nastavljaju s organizacijom i provođenjem stručnih ispita na temelju izdanih rješenja.
Članak 76.Do stupanja na snagu Pravilnika iz članka 26. stavka 7. ovoga Zakona turističkom cjelinom (lokalitetom) smatra se područje županije, odnosno područje Grada Zagreba.
Članak 77.Propise na osnovi ovlaštenja iz ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 78.Postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama ovoga Zakona.
Članak 79.Do stupanja na snagu propisa iz članka 77. ovoga Zakona, ostaju na snazi propisi koji su doneseni za izvršenje Zakona o turističkoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 8/96., 19/96.,76/98. i 76/99.), osim u dijelu u kojem su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Članak 80.Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o turističkoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 8/96., 19/96., 76/98. i 76/99.) i odredbe članka 58. stavka 5. Zakona o Državnom inspektoratu (»Narodne novine«, br. 76/99., 96/03., 151/03., 160/04., 174/04., 33/05., 48/05., 129/05. i 140/05.) u dijelu koji se odnosi na provedbu inspekcijskog nadzora u području turističke djelatnosti.
Članak 81.Ovaj Zakon stupa na snagu 15. rujna 2007., osim odredaba članka 22. stavka 2., članka 26. stavka 4. i članka 37. stavka 3. koji stupaju na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u članstvo Europske unije. Iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodnenovine, broj 30/201, stupio na snagu 6. ožujka 2014. godine):
Članak 16.U cijelom tekstu Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br, 68/07 i 88/10) riječi: „gospodarski inspektor“ u odgovarajućem broju i padežu zamjenjuju se riječima: „turistički inspektor“, u odgovarajućem broju i padežu.U cijelom tekstu Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 68/07 i 88/10) riječi: „nadležna ispostava područne jedinice Državnog inspektorata“ u odgovarajućem broju i padežu zamjenjuju se riječima: „mjesno nadležna služba turističke inspekcije Ministarstva turizma“ u odgovarajućem broju i padežu.
Članak 17.Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
/ 65 /
Zakon o obveznim odnosima - odabrana poglavlja
Odsjek 24. UGOVOR O ORGANIZIRANJU PUTOVANJA
I. OPĆE ODREDBEPojam
Članak 881.
(1) Ugovorom o organiziranju putovanja obvezuje se organizator putovanja pribaviti putniku najmanje dvije usluge koje se sastoje od prijevoza, smještaja ili drugih turističkih usluga što čine cjelinu i koje se pružaju u vremenu dužem od 24 sata ili uključuju barem jedno noćenje (paket-aranžman), a putnik se obvezuje platiti mu za to jednu ukupnu (paušalnu) cijenu.(2) Odredbe ovoga odsjeka primjenjuju se i kad su pojedine usluge iz stavka 1. ovoga članka odvojeno naplaćene.(3) Organizatorom putovanja smatra se i osoba koja prodaje paket-aranžman koji je pripremila neka druga osoba.
Promidžbeni materijaliČlanak 882.
(1) Promidžbeni materijali, poput programa putovanja ili brošura, koji se odnose na paket-aranžman, a koje je organizator putovanja stavio putniku na raspolaganje nesmiju sadržavati zavaravajuće obavijesti u pogledu cijene ili bilo koje druge odred be ugovora o organiziranju putovanja.(2) Promidžbeni materijali koji su putniku stavljeni na raspolaganje moraju sadržavati jasne, potpune i točne obavijesti o: cijeni paket-aranžmana; odredištu (destinaciji); sredstvu, karakteristikama i kategoriji prijevoza; vrsti
smještajnog objekta, njegovoj lokaciji i kategoriji, njegovim osnovnim karakteristikama te turističkoj klasifikaciji prema pravu države u kojoj se objekt nalazi; broju dnevnih obroka; planu putovanja; iznosu ili postotku predujma te o broju i iznosu obroka otplate ostatka cijene, graničnim, viznim i zdravstvenim formalnostima u pogledu putovanja i boravka u odredištu; najmanjem broju putnika koji je potreban za organiziranje putovanja te roku u kojem će putnik biti obaviješten o otkazivanju putovanja ako za putovanje nije prijav ljen dovoljan broj putnika.(3) Podaci sadržani u promidžbenim materijalima obvezuju organizatora putovanja i mogu biti izmijenjeni jedino na temelju sporazuma s putnikom ili ako je putnik o tim izmjenama obavi ješ ten prije sklapanja ugovora, u kojem slučaju ta mogućnost mo ra biti izričito navedena u promidžbenim materijalima.
Prethodna obavijestČlanak 883.
(1) Prije sklapanja ugovora organizator putovanja dužan je obavijestiti putnika, u pisanom obliku ili drugom trajnom, putniku dostupnom, mediju o osnovnim graničnim, viznim i zdravstvenim formalnostima u pogledu putovanja i boravka u mjestu odredišta kao i o vremenu potrebnom za ispunjavanje tih formalnosti.(2) Ako je prije izdavanja prethodne obavijesti putniku uručen program putovanja ili neki drugi promidžbeni materijal koji sadrži podatke iz stavka 1. ovoga članka, prethodna obavijest može sadržavati samo uputu na taj program ili promidžbeni materijal.
/ 66 /
Oblik i sadržaj ugovoraČlanak 884.
(1) Ugovor o organiziranju putovanja sklapa se u pisanom obliku ili putem drugog trajnog, putniku dostupnog i razumljivog oblika, s tim da barem jedan primjerak ugovora mora biti dostavljen putniku.(2) Organizator putovanja dužan je prije sklapanja ugovora putnika upoznati sa sadržajem ugovora.(3) Odredba stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnosi se na zakašnjele rezervacije ili ugovore »u posljednjem trenutku«.(4) Ovisno o uslugama koje su njime obuhvaćene, ugovor o organiziranju putovanja mora osobito sadržavati odredbe o: tvrtki ili nazivu, odnosno imenu i prezimenu te sjedištu i adresi organizatora putovanja te njegova osiguravatelja, ako je osiguranje obuhvaćeno paket-aranžmanom; odredištu te vremenu i nadnevku boravka u odredištu; sredstvu, karakteristikama i kategoriji prijevoza, nadnevku, vremenu i mjestu polaska i povratka; vrsti smještajnog objekta, njegovoj lokaciji i kategoriji, njegovim osnovnim karakteristikama te turističkoj klasifikaciji prema pravu države u kojoj se objekt nalazi; broju dnevnih obroka; planu putovanja; izletima, obilascima i drugim uslugama koje su obuhvaćene paket-aranžmanom i koje su uključene u cijenu; cijeni i mogućnosti izmjene cijene sukladno ovom Zakonu te pristojbama za određene usluge koje nisu uključene u cijenu (primjerice, turističkim pristojbama, pristojbama za ukrcaj i iskrcaj u zračnim i ostalim lukama); načinu i vremenu plaćanja cijene; posebnim zahtjevima putnika o kojima je obavijestio organizatora putovanja prilikom rezerviranja putovanja, a koje je ovaj prihvatio; najmanjem broju putnika koji je potreban za organiziranje putovanja te roku u kojem će putnik biti obaviješten o otkazivanju putovanja ako za putovanje nije prijavljen dovoljan broj putnika; roku u kojem putnik mora iznijeti svoje prigovore u pogledu neispunjenja ili neurednog ispunjenja ugovora.
II. OBVEZE ORGANIZATORA PUTOVANJAZaštita prava i interesa putnika
Članak 885.
(1) Organizator putovanja dužan je putniku pružiti usluge koje imaju sadržaj i svojstva predviđene ugovorom i skrbiti se o pravima i interesima putnika, u skladu s poslovnim običajima u ovoj djelatnosti.(2) Ako putnik za vrijeme putovanja istakne prigovor zbog neispunjenja ili neurednog ispunjenja neke od ugovorenih usluga, organizator putovanja ili njegov mjesni zastupnik dužni su na prikladan način riješiti taj prigovor.
Obveza obavještavanjaČlanak 886.
Organizator putovanja dužan je u razumnom roku prije započinjanja putovanja, u pisanom obliku ili drugom trajnom, putniku dostupnom, obliku obavijestiti putnika o: mjestu među od redišta ili izmjene prijevoznog sredstva te vremenu dolaska u to mjesto; njegovu mjestu u prijevoznom sredstvu (broju odjeljka u spavaćim kolima, kabine na brodu i sl.); imenu i prezimenu, adresi i broju telefona mjesnog zastupnika organizatora putovanja ili, ako ga nema, osobi kojoj se putnik može obratiti u slučaju poteškoća ili, ako nema niti takve osobe, broju telefona ili drugom sredstvu koje mu omogućuje kontakt s organizatorom putovanja; u slučaju putovanja maloljetnika, načinu uspostave neposredne veze s njim ili za njega odgovornom osobom; mogućnosti sklapanja ugovora o osiguranju kojim se osiguravaju troškovi raskida ugovora od strane putnika ili troškovi pomoći i povratka putnika u mjesto polazišta u slučaju nesreće ili bolesti.
Obveza čuvanja tajneČlanak 887.
Obavijesti koje dobije o putniku, njegovoj prtljazi, njegovim kretanjima i imenima njegovih suputnika organizator smije priopćiti trećim osobama samo s odobrenjem putnika ili na zahtjev nad ležnog tijela javne vlasti.
Odgovornost za štetuČlanak 888.
(1) Organizator putovanja odgovara za svu štetu koju prouz roči putniku neispunjenjem, djelomičnim ispunjenjem ili neurednim ispunjenjem obveza koje se odnose na organiziranje putovanja predviđenih ugovorom i ovim Zakonom.(2) Ako sam obavlja usluge prijevoza, smještaja ili druge usluge vezane za izvršenje organiziranog putovanja, organizator odgovara za štetu nanesenu putniku prema propisima koji se odnose na te usluge.Odgovornost za štetu kad je pružanje pojedinih usluga organizator povjerio trećim osobama
Članak 889.
(1) Organizator putovanja koji je povjerio trećim osobama izvršenje usluga prijevoza, smještaja ili drugih usluga vezanih za izvršenje putovanja, odgovara putniku za štetu koja je nastala zbog potpunog ili djelomičnog neizvršenja tih usluga, u skladu s propisima koji se na njih odnose.(2) Ali i kad su usluge izvršene u skladu s ugovorom i propisima koji se na njih odnose, organizator odgovara za štetu koju je putnik pretrpio u povodu njihova izvršenja,
/ 67 /
osim ako dokaže da se ponašao kao pažljiv organi iz ugovora o organiziranju putovanja nepotpuno ili neuredno izvršene, putnik ima pravo na razmjerno sniženje cijene pod uvjetom da je stavio prigovor organizatoru putovanja u roku od osam dana od dana završetka putovanja.(2) Zahtjev za sniženje cijene ne utječe na pravo putnika da zahtijeva naknadu štete.
Isključenje i ograničenje odgovornosti za štetuČlanak 891.
(1) Ništetne su odredbe ugovora o organiziranju putovanja kojima se isključuje ili ograničuje odgovornost organizatora putovanja za štetu.(2) Ali valjana je odredba ugovora kojom se unaprijed određuje najviši iznos naknade štete, osim ako je u očitom nerazmjeru sa štetom.(3) Ovo ograničenje iznosa naknade štete ne vrijedi ako je organizator štetu prouzročio namjerno ili krajnjom nepažnjom ili ako je šteta posljedica tjelesne ozljede.
OsiguranjeČlanak 892.
(1) Organizator putovanja je dužan sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu predviđenu ovim Zakonom.(2) U sporazumu s putnikom organizator putovanja može ga osigurati i od drugih rizika putovanja.
Jamčevina za organizirana putovanjaČlanak 893.
(1) Organizator putovanja dužan je za svako organizirano putovanje osigurati jamčevinu kod banke ili osiguravajućeg društva za povrat cijene putniku, ako zbog njegova stečaja ili nesposobnosti plaćanja putovanje ne bude poduzeto, odnosno naknade troškova povratka putnika u mjesto polaska, ako bi iz istih razloga putovanje bilo prekinuto.(2) Jamčevina može biti u obliku police osiguranja, gotovinskog pologa ili bankarskog jamstva (garancije).(3) Organizator putovanja dužan je izdati putniku potvrdu o osiguranju jamčevine koja mu omogućuje neposredno ostvarenje prava prema banci, odnosno osiguravajućem društvu.
III. OBVEZE PUTNIKAPlaćanje cijene
Članak 894.
Putnik je dužan organizatoru putovanja platiti ugovorenu cijenu za putovanje u vrijeme kako je ugovoreno, odnosno uobičajeno.
Obveza davanja podatakaČlanak 895.
Putnik je dužan na zahtjev organizatora pravodobno dostaviti sve podatke potrebne za organiziranje putovanja, a posebno za pribavljanje prijevoznih karata, rezervaciju smještaja te isprave potrebne za prelazak preko granice.
Ispunjavanje uvjeta predviđenih propisimaČlanak 896.
Putnik je dužan brinuti se da on osobno, njegove osobne is prave i njegova prtljaga ispunjavaju uvjete predviđene graničnim, carinskim, sanitarnim, monetarnim i drugim propisima.
Odgovornost putnika za štetuČlanak 897.
Putnik odgovara za štetu što je prouzroči organizatoru putovanja neispunjenjem obveza koje za njega proizlaze iz ugovora i odredaba ovoga Zakona.
Obavještavanje o nedostacima ispunjenjaČlanak 898.
(1) Putnik je dužan, u pisanom ili drugom odgovarajućem obliku, obavijestiti o neispunjenju ili neurednom ispunjenju bilo koje usluge iz ugovora osobu koja je tu uslugu pružila, što je prije moguće, a organizatora putovanja u roku od 8 dana od dana završetka putovanja.(2) Dužnost putnika iz stavka 1. ovoga članka mora biti jasno i izričito navedena u ugovoru o organiziranju putovanja.
IV. POSEBNA PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA
Zamjena putnikaČlanak 899.
(1) Ako je spriječen započeti ugovoreno putovanje, putnik može odrediti drugu osobu da se umjesto njega koristi ugovorenim uslugama ako ta osoba udovoljava posebnim zahtjevima predviđenim za ugovoreno putovanje i ako o tome pravodobno obavijesti organizatora putovanja.(2) Zamijenjeni i novi putnik solidarno su odgovorni za plaćanje cijene i troškova izazvanih zamjenom.
Promjena ugovorene cijeneČlanak 900.
(1) Organizator putovanja može zahtijevati povećanje ugovorene cijene ako je nakon sklapanja ugovora došlo do promjena u tečaju ugovorene valute, do povećanja troškova prijevoza, uključujući i troškove goriva ili do
/ 68 /
povećanja pristojbi za određene usluge (u zračnim i ostalim lukama i sl.) koje utječu na cijenu putovanja, a za koje nije znao ni mogao znati.(2) Pravo na povećanje ugovorene cijene organizator putovanja može ostvariti samo ako je ono predviđeno u ugovoru te ako je u ugovoru izričito naveden način izračuna izmjene cijene.(3) Ako bi povećanje cijene iznosilo više od 10 posto od ugovorene cijene, putnik ima pravo raskinuti ugovor bez obveze na naknadu štete i pravo na povrat uplaćene cijene.(4) Dvadeset dana prije početka putovanja ugovorena cijena ne može se povećati.(5) Ako su promjene iz stavka 1. ovoga članka prouzročile sniženje cijene putovanja, organizator putovanja dužan je putniku vratiti razliku u cijeni.
Pravo putnika na raskid ugovoraČlanak 901.
(1) Putnik može u svakom trenutku potpuno ili djelomično raskinuti ugovor.(2) Ako putnik prije početka putovanja raskine ugovor u razumnom roku koji se određuje s obzirom na vrstu aranžmana (pravodobni raskid), organizator putovanja ima pravo samo na naknadu administrativnih troškova.(3) U slučaju nepravodobnog raskida ugovora organizator putovanja može od putnika zahtijevati naknadu u određenom postotku ugovorene cijene koji se utvrđuje razmjerno vremenu preostalom do početka putovanja i koja mora biti ekonomski oprav dana.(4) Organizator putovanja ima pravo samo na naknadu troškova ako je putnik raskinuo ugovor zbog okolnosti koje nije mogao izbjeći ili otkloniti i koje bi, da su postojale u vrijeme sklapanja ugovora, bile opravdan razlog da ne sklopi ugovor, a i u slučaju ako je putnik osigurao odgovarajuću zamjenu ili je zamjenu našao sam organizator.(5) Ako putnik raskine ugovor nakon početka putovanja, a razlog za to nisu okolnosti iz stavka 4. ovoga članka, organizator ima pravo na puni iznos ugovorene cijene putovanja.
Pravo organizatora na raskid ugovoraČlanak 902.
(1) Organizator putovanja može raskinuti ugovor, potpuno ili djelomično, bez obveze naknade štete putniku, ako prije ili za vrijeme ispunjavanja ugovora nastupe vanjske izvanredne i nepredvidive okolnosti koje se nisu mogle spriječiti, izbjeći ili otkloniti, a koje bi, da su postojale u vrijeme sklapanja ugovora, bile za njega opravdan razlog da ugovor ne sklopi.
(2) Organizator putovanja može raskinuti ugovor bez obveze naknade štete i u slučaju da se za putovanje nije prijavio broj putnika koji je potreban za organiziranje putovanja, ako je o toj okolnosti putnika obavijestio u primjerenom roku koji ne može biti kraći od pet dana prije dana kad je putovanje trebalo započeti.(3) Ako organizator putovanja raskine ugovor zbog razloga koji je na strani putnika, putnik nema pravo zahtijevati naknadu štete koju je pretrpio tim raskidom.(4) U slučaju raskida ugovora prije započinjanja s njegovim ispunjenjem organizator mora u cijelosti vratiti ono što je primio od putnika.(5) Ako je organizator raskinuo ugovor zbog izvanrednih okolnosti koje su nastupile za vrijeme njegova ispunjavanja, dužan je vratiti putniku razliku u cijeni između ugovorenih i pruženih usluga i poduzeti sve mjere nužne za zaštitu interesa putnika.
Izmjena sadržaja ugovoraČlanak 903.
(1) Ako organizator prije početka putovanja učini značajnije izmjene u bitnim sastojcima ugovora (program, smještaj, cijena), dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti putnika u pisanom obliku.(2) Ako organizator putovanja ponudi putniku izmijenjeni ugovor ponuda mora sadržavati izmjene koje su izvršene te utjecaj tih izmjena na cijenu putovanja.(3) Ako ne prihvati izmjene ugovora, putnik može po svome izboru raskinuti ugovor bez obveze naknade štete i troškova, ili koristiti drugo odgovarajuće putovanje koje mu organizator putovanja može ponuditi, bez doplate cijene ako mu je cijena viša, odnosno uz povrat razlike u cijeni ako mu je cijena niža.(4) Putnik je dužan priopćiti svoj izbor organizatoru putovanja u roku od dva radna dana od dana primitka prijedloga izmjene ugovora.(5) Ako putnik, sukladno stavku 3. ovoga članka, raskine ugovor, organizator putovanja dužan je bez odgađanja vratiti mu ono što je putnik platio za putovanje te mu naknaditi štetu.(6) Putnik nema pravo na naknadu štete iz stavka 5. ovoga članka ako je do izmjena u bitnim sastojcima ugovora došlo zbog izvanrednih vanjskih okolnosti koje organizator putovanja nije mogao predvidjeti, izbjeći ni otkloniti.(7) Ako nakon započinjanja putovanja nije pružio veći dio ugovorenih usluga, ili ako ocijeni da neće biti u stanju osigurati ispunjenje većeg dijela ugovorenih usluga, organizator putovanja dužan je, o svom trošku, izvršiti odgovarajuće izmjene programa za nastavak putovanja
/ 69 /
te, ako je to potrebno, obeštetiti putnika za razliku u cijeni između ugovorenih i stvarno pruženih usluga.(8) Ako nije moguće na odgovarajući način izmijeniti program putovanja ili ako putnik ne prihvati te izmjene iz opravdanih razloga, organizator putovanja dužan je, o svom trošku, omogu ćiti putniku povratak, odgovarajućim prijevoznim sredstvom, u mjesto polaska ili neko drugo mjesto, ako je putnik s time suglasan, te naknaditi putniku štetu koju je time pretrpio.
Odsjek 25. POSREDNIČKI UGOVOR O PUTOVANJU
PojamČlanak 904.
Posredničkim ugovorom o putovanju posrednik se obvezuje sklopiti, u ime i za račun putnika, bilo ugovor o organiziranju putovanja, bilo ugovor o izvršenju jedne ili više posebnih usluga koje omogućuju da se ostvari neko putovanje ili boravak, a putnik se obvezuje za to platiti naknadu.
Obveza izdavanja potvrdeČlanak 905.
(1) Kad posredničkim ugovorom o putovanju preuzima ob ve zu sklapanja ugovora o organiziranju putovanja, posrednik je dužan prilikom sklapanja izdati potvrdu o putovanju koja, pored podataka propisanih ovim Zakonom za potvrdu o organiziranju putovanja i oznake i adrese organizatora putovanja, mora sadržavati ime, odnosno tvrtku i adresu posrednika te podatak da on istupa u tom svojstvu.(2) Ako u potvrdi o putovanju ne naznači svojstvo posrednika, posrednik u organiziranju putovanja smatra se organizatorom putovanja.(3) Ako se posrednički ugovor o putovanju odnosi na sklapanje ugovora o pojedinačnoj usluzi, posrednik je dužan izdati potvrdu koja sadrži opis usluge s naznakom njezine cijene.
Postupanje po uputama putnikaČlanak 906.
(1) Posrednik je dužan postupati po uputama koje mu je put nik pravodobno dao, ako su one u skladu s ugovorom, uobičajenim poslovanjem posrednika i interesima drugih putnika.(2) Ako putnik ne dade potrebne upute, posrednik je dužan raditi onako kako je u danim prilikama najpovoljnije za putnika.
Izbor trećih osobaČlanak 907.
Posrednik je dužan savjesno izabrati treću osobu koja treba obaviti usluge predviđene ugovorom i odgovara putniku za njihov izbor.
Odgovarajuća primjena odredaba ugovora o organiziranju putovanja
Članak 908.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ugovor o organi zi ra nju putovanja na odgovarajući se način primjenjuju na posrednički ugovor o putovanju, ako odredbama ovoga odsjeka nije drukčije određeno.
Odsjek 26. UGOVOR O RASPOLAGANJU UGOSTITELJSKIM
SMJEŠTAJEM (UGOVOR O ALOTMANU)I. OPĆE ODREDBE
PojamČlanak 909.
(1) Ugovorom o raspolaganju ugostiteljskim smještajem ugostitelj se obvezuje u određenom razdoblju staviti na raspolaganje turističkoj agenciji određeni broj ležaja, odnosno smještajnih jedinica u određenom objektu, pružiti ugostiteljske usluge osobama koje uputi agencija i platiti joj određenu proviziju, a ova se obvezuje popunjavati ih, odnosno obavijestiti u ugovorenim rokovima da to ne može učiniti te platiti cijenu usluga, ako se koristila ugovorenim smještajem.(2) Ako ugovorom nije drukčije određeno, smatra se da su ugostiteljski smještaji stavljeni na raspolaganje za jednu godinu.
Oblik ugovoraČlanak 910.
Ugovor o raspolaganju ugostiteljskim smještajem mora biti sklopljen u pisanom obliku.
II. OBVEZE TURISTIČKE AGENCIJEObveze obavješćivanja
Članak 911.
(1) Turistička agencija dužna je obavješćivati ugostitelja o tijeku popune ugovorenih smještaja.(2) Ako ne može popuniti ugovoreni smještaj, turistička agencija dužna je u ugovorenim ili uobičajenim rokovima obavijestiti ugostitelja o tome i dostaviti mu listu gostiju te u obavijesti odrediti rok do kojega ugostitelj može slobodno njime raspolagati.(3) Ugostiteljski smještaj koji u listi gostiju nije označen kao popunjen smatra se slobodnim od dana primitka te liste od strane ugostitelja za razdoblje na koje se lista odnosi.(4) Nakon proteka toga razdoblja turistička agencija
/ 70 /
ponovno stječe pravo popunjavanja ugovorenog smještaja.
Obveza pridržavanja ugovorenih cijenaČlanak 912.
Turistička agencija ne smije osobama koje šalje u ugostiteljski objekt zaračunavati više cijene za ugostiteljske usluge od onih koje su predviđene ugovorom o raspolaganju ugostiteljskim smještajem ili ugostiteljskim cjenikom.
Obveza plaćanja ugostiteljskih uslugaČlanak 913.
(1) Ako ugovorom nije drukčije određeno, cijenu ugostiteljskih usluga plaća ugostitelju turistička agencija poslije njihova izvršenja.(2) Ugostitelj ima pravo zahtijevati plaćanje odgovarajućeg predujma.
Obveza izdavanja posebne ispraveČlanak 914.
(1) Turistička agencija dužna je osobama koje šalje na temelju ugovora o raspolaganju ugostiteljskim smještajem izdati posebnu pisanu ispravu.(2) Posebna isprava glasi na ime ili na određenu grupu, neprenosiva je i sadrži nalog ugostitelju da pruži usluge koje su u njoj navedene.(3) Na temelju posebne isprave obračunavaju se uzajamne tražbine između turističke agencije i ugostitelja.
III. OBVEZE UGOSTITELJAObveza stavljanja na raspolaganje
ugovorenog smještajaČlanak 915.
(1) Ugostitelj preuzima konačnu i neopozivu obvezu da u određenom razdoblju stavi na raspolaganje ugovoreni broj ležaja, odnosno drugih smještajnih jedinica i pruži osobama koje upućuje turistička agencija usluge navedene u posebnoj pisanoj ispravi.(2) Ugostitelj ne može ugovoriti s drugom turističkom agencijom raspolaganje smještajem koji je objekt već sklopljenog ugovora o raspolaganju ugostiteljskim smještajem.
Obveza jednakog postupanjaČlanak 916.
Ugostitelj je dužan osobama koje uputi turistička agencija pružiti usluge pod istim uvjetima kao i osobama s kojima je neposredno sklopio ugovor o ugostiteljskim uslugama.
Obveza ugostitelja da ne mijenja cijene uslugaČlanak 917.
(1) Ugostitelj ne može mijenjati ugovorene cijene ako o
tome ne obavijesti turističku agenciju najmanje šest mjeseci unaprijed, osim u slučaju promjene u tečaju razmjene valuta koje utječu na ugovorenu cijenu.(2) Nove cijene mogu se primjenjivati nakon isteka jednoga mjeseca od njihove dostave turističkoj agenciji.(3) Nove cijene neće se primjenjivati na usluge za koje je već dostavljena lista gostiju.(4) U svakom slučaju izmjene cijene nemaju učinak na rezervacije koje je ugostitelj potvrdio.
Obveza plaćanja provizijeČlanak 918.
(1) Ugostitelj je dužan turističkoj agenciji isplatiti proviziju na promet ostvaren na temelju ugovora o raspolaganju ugostiteljskim smještajem.(2) Provizija se određuje u postotku od cijene izvršenih ugostiteljskih usluga.(3) Ako postotak provizije nije određen ugovorom, turistič koj agenciji pripada provizija određena njezinim općim uvjetima poslovanja ili, ako ovih nema, poslovnim običajima.
IV. PRAVO TURISTIČKE AGENCIJE NA ODUSTANAK OD UGOVORA
PretpostavkeČlanak 919.
(1) Turistička agencija može privremeno odustati od korište nja ugovorenog smještaja a da time ne raskine ugovor o raspolaganju ugostiteljskim smještajem, niti da odgovara ugostitelju za štetu, ako u ugovorenom roku pošalje ugostitelju obavijest o odustanku od korištenja.(2) Ako rok obavijesti o odustanku nije određen ugovorom, utvrđuje se na temelju poslovnih običaja u ugostiteljstvu.(3) U slučaju da obavijest o odustanku ne bude poslana u predviđenom roku, ugostitelj ima pravo na naknadu štete.(4) Turistička agencija može odustati od ugovora u cijelosti bez obveze da naknadi štetu, ako obavijest o odustanku pošalje u ugovorenom roku.
Obveza turističke agencije da popuni ugovoreni smještajČlanak 920.
(1) Ugovorom o raspolaganju ugostiteljskim smještajem mo že se predvidjeti posebna obveza turističke agencije da popuni ugo voreni ugostiteljski smještaj (puno za prazno).(2) Ako u tom slučaju ne popuni ugovoreni smještaj, turistič ka agencija dužna je platiti ugostitelju naknadu po neiskorištenom ležaju, odnosno drugoj smještajnoj jedinici i danu.(3) Turistička agencija nema tada pravo pravodobnom obaviješću otkazati ugovor, ni djelomično ni u cijelosti.
/ 71 /
Novi Zakon o zaštiti na radu (u daljnjem tekstu ZZNR) objavljen je 11. lipnja 2014. u Narodnim novinama (71/14). Svrha ovoga Zakona je sustavno unapređivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom.
ZZNR i propisi koji proizlaze iz njega i dalje propisuju standardne obveze koje se tiču svih poslodavaca, dok poslodavce dijeli u tri osnovne skupine:1. poslodavci koji zapošljavaju od 1 do 49 djelatnika2. poslodavci koji zapošljavanju od 50 do 249 djelatnika,3. poslodavci koji zapošljavaju 250 i više zaposlenika.
Budući da većina domaćih turističkih agencija spada u prve dvije skupine, bazirat ćemo priču na obvezama za te grupacije.
Poslodavci iz 1. i 2. skupine imaju sljedeće obaveze prema ZZNR:1. Izrada procjene rizika (ranije Procjena opasnosti)2. izrada procjene opasnosti za radna mjesta s računalom3. osposobljavanje poslodavca/ovlaštenika za zaštitu
na radu4. osposobljavanje svih zaposlenih za rad na
siguran način5. osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu6. osposobljavanje svih djelatnika za zaštitu od požara
7. osposobljavanje za pružanje prve pomoći (1 osoba na 20 zaposlenih)
8. osposobljavanje voditelja evakuacije i spašavanja9. izrada plana evakuacije10. izrada pravilnika o zaštiti na radu11. izrada pravilnika o zaštiti od požara12. ispitivanje stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara13. ispitivanje panik rasvjete i nužne rasvjete14. ispitivanje tipkala za brzo isključivanje struje u
slučaju požara15. ispitivanje električne instalacije16. ispitivanje gromobranske instalacije17. ispitivanje sustava ventilacije u sanitarnim čvorovima18. ispitivanje sustava ventilacije (restoran, kuhinja)19. ispitivanje električnih i motornih strojeva i uređaja20. ispitivanje plinskih trošila21. ispitivanje plinske kotlovnice22. ispitivanje mikroklimatskih uvjeta na radnim mjestima23. ispitivanje osvijetljenosti radnih mjesta24. ispitivanje buke na radnim mjestima25. ugovaranje poslova stručnjaka zaštite na radu26. svi poslodavci imaju obvezu ugovaranja usluga
medicine rada s ovlaštenom ordinacijom medicine rada27. poslodavci 2. skupine imaju obvezu osnivanja odbora
za zaštitu na radu (odbor se saziva tromjesečno, a čine ga: poslodavac/ovlaštenik, povjerenik radnika, stručnjak ZNR i liječnik medicine rada).
Novosti prema Zakonu o zaštiti na radu
/ 72 /
Novost je da Procjenu rizika, osposobljavanja iz ZZNR i određena ispitivanja poslodavac može izraditi sam ukoliko ispunjava uvjete prema Pravilniku o izradi procjene rizika (NN 112/14), Pravilniku o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (NN 112/14) i Pravilniku o obavljanju poslova zaštite na radu (NN 112/14).
Ukoliko poslodavac obavlja djelatnost u unajmljenom prostoru, prilikom ugovaranja najma potrebno je definirati i tko je dužan obaviti ispitivanja koja se tiču samog prostora (elektroinstalacije, gromobrani, hidrantska mreža, plinska kotlovnica, ventilacija i sl.). U slučaju da to nije obavio najmodavac prostora, a najmoprimac je dužan dokumentaciju imati kod sebe, vrlo je izvjesno da će ispitivanja morati obaviti o vlastitom trošku.
Kako i dalje većina poslodavaca ne ispunjava uvjete za samostalnu izradu procjene rizika i za navedena osposobljavanja, ostaje im mogućnost ugovaranja tih poslova s ovlaštenim tvrtkama.
Kod izrade procjene rizika novost je da se procjena ne revidira nakon dvije godine što je bila obveza prema starom zakonu, već se mora redovito ažurirati u smislu unošenja svih promjena koje nastaju u tvrtki (ozljede, profesionalne bolesti, nova radna mjesta, nova oprema, novi prostor i sl.). Vezano za ovu obvezu stoji i obveza zapošljavanja stručnjaka za zaštitu na radu; odnosno ugovaranja poslova zaštite na radu prema čl. 20. ZZNR. Navedene poslove ugovara se s ovlaštenim subjektima najčešće na način da sve obveze iz gornjeg popisa obuhvati ugovor tako da tvrtka plaća sve usluge kroz mjesečni paušal kako ne bi bila jednokratno opterećena većim iznosima.
Još jedna novost donesena je vezano za nadzorne uređaje koji su uvršteni kao sredstvo zaštite na radu (čl. 43. ZZNR-a). Dopušteno je korištenje nadzornih uređaja radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora te radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstava, provala, nasilja, krađa i sličnih događaja na radu ili u vezi s radom. Zabranjeno je postavljanje nadzornih uređaja u prostorijama za osobnu higijenu i presvlačenje radnika. Ako nadzorni uređaji čitavo radno vrijeme prate sve pokrete radnika tijekom obavljanja poslova, odnosno ako su nadzorni uređaji postavljeni tako da su radnici čitavo vrijeme tijekom rada u vidnom polju nadzornih uređaja, poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje isključivo na temelju prethodne suglasnosti radničkog vijeća.
Dodatna novost je također i stres na radu i u vezi s radom. Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su: sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje, loša komunikacija i međuljudski odnosi; kako bi na najmanju mjeru sveo potrebu radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje.
Obveza ugovaranja usluga medicine rada novost je koja je ranije bila samo mogućnost izbora bez ugovora. Danas je to propisano kako bi odabrana ordinacija medicine rada aktivno pratila zdravstveno stanje djelatnika u tvrtki i na određeni način olakšala posao poslodavcu jer mnoge ordinacije vode arhivu i registar periodičnih liječničkih pregleda i o isteku obavještavaju poslodavce.
U odnosu na prijašnji zakon isključene su kaznene odredbe, a uvrštene su prekršajne odredbe kako bi subjekti koji počine prekršaj prema ZZNR mogli izlaziti na javne natječaje. Najčešće su kazne za poslodavce predviđene ZZNR za neispunjavanje obveza s navedenog popisa u iznosima do 30 000,00 kn. Bitna je činjenica da pri izricanju kazne inpektor izriče i rok za ispunjenje obveza za koje je izrekao kaznu, tako da je trošak za poslodavca dvostruk (za kaznu i za obavljanje poslova po hitnom postupku). Po ovome možemo zaključiti da je bolje postupiti po starom principu „bolje spriječiti nego liječiti“, dakle, ili obaviti najnužnije obveze ili sklopiti ugovor koji obuhvaća sve potrebno prema ZZNR.
U Zagrebu 08.01.2015.
Sastavio:Damir Orešković, struč. spec. ing. sec. - stručnjak zaštite na raduKontrol biro d. o. o.Savski gaj IV. put 10, 10020 Zagrebmob: 091 2325 313e-mail: [email protected]: www.kontrolbiro.hr
/ 73 /
UHPA projekti
/ 75 /
Članovima UHPA-e na raspolaganju je besplatna multimedijska baza podataka s 1000 fotografija prekograničnog područja Hrvatske i Crne Gore koje mogu preuzeti s mrežne stranice projekta SUD SIT http://www.crossbordertourism.com.
Producirano je i 60 kratkih videa za što atraktivniju mrežnu stranicu i/ili profil na društvenim mrežama koji se može dobiti besplatno na zahtjev u originalu ([email protected]) ili se može preuzeti link s SUD SIT YouTube kanala: https://www.youtube.com/channel/UChYfjpdeYcjTsfAAZ3QbqJQ.
Promocija, promocija, promocija
Održivi razvoj turizma posebnih interesa
Projekt je financiran od strane Europske unije u bespovratnom iznosu od 293.597,32 eura i sufinanciran od strane Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge u iznosu od 16.312,58 eura. Ukupna vrijednost projekta je 351.847,01 eura i provodi se kroz IPA program prekogranične suradnje Hrvatska-Crna-Gora 2007.-2013.
/ 76 /
Ovaj projekt je financiran od
strane Europske unije
Ovaj projekt je financiran od strane
Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge
www.cbccro-mne.org
Cikloturizam u Konavlima, Hrvatska
Kulturno-umjetnički program u agroturizmima, Konavle, HrvatskaPlaža Pasjača, Konavle, Hrvatska
Porto Montenegro, Tivat, Crna Gora
/ 77 /
Razno
/ 79 /
naziv adresa telefontelefax
e-mail web
Ministarstvo turizma Prisavlje 14, Zagreb01 6169111 01 6169205
[email protected] www.mint.hr
Hrvatska gospodarska komora Rooseveltov trg 2, Zagreb01 4561555 01 482 8380
[email protected] www.hgk.hr
Hrvatska obrtnička komora Ilica 49/II, p.p.166, Zagreb01 4806666 01 4846610
[email protected] www.hok.hr
HAK Avenija Dubrovnik 44, Zagreb01 6611999 01 6623111
www.hak.hr
Avio kompanije koje posluju u Hrvatskoj
AEROFLOT Andrije Hebranga 4, Zagreb01 4872055 01 4872076
[email protected] www.aeroflot.ru
AIR FRANCE / KLM Krsnjavoga 1, Zagreb01 4890800 01 4837105
[email protected] www.airfrance.hr
AUSTRIAN AIRLINES Zračna luka Zagreb, Zagreb01 6265900 01 6265901
BRITISH AIRWAYS Zračna luka Zagreb, Zagreb 01 [email protected]
CROATIA AIRLINES Zrinjevac 17, Zagreb01 4819633 01 4819632
[email protected] www.croatiaairlines.hr
EasyJet Zračna luka Zagreb, Zagreb01 4562169 [email protected]
www.easyjet.com
GERMANWINGS Zračna luka Zagreb, Zagreb01 4562169 [email protected]
www.germanwings.com
LUFTHANSA Zračna luka Zagreb, Zagreb 072 220 [email protected]
QATAR AIRWAYS Trg N.Š.Zrinskog 14, Zagreb01 4961111 [email protected]
www.qatarairways.com
TAP Trg N.Š.Zrinskog 14, Zagreb 01 4878774 01 2878765
[email protected] www.tapportugal.com
TURKISH AIRLINES Zračna luka Zagreb, Zagreb 01 4562008 01 4562008
[email protected] www.turkishairlines.com
Korisni kontakti
/ 80 /
naziv adresa telefontelefax
e-mail web
Popis zračnih luka
Zračna luka Pula Valtursko polje 210, Ližnjan052 530105 052 550914
[email protected] www.airport-pula.hr
Zračna luka Dubrovnik Ćilipi-Konavle, Ćilipi020 773100 020 773322
[email protected] www.airport-dubrovnik.hr
Zračna luka Osijek Županijska 8, Osijek031 514400 031 514460
Zračna luka Rijeka Hamec 1, Omišalj051 841222 051 842032
[email protected] www.rijeka-airport.hr
Zračna luka SplitCesta dr. Franje Tuđmana 96, Split
021 203555 021 203423
[email protected] www.split-airport.hr
Zračna luka ZadarZračna luka Zadar P.P. 367, Zadar
023 205800 023 205833
[email protected] www.zadar-airport.hr
Zračna luka ZagrebUlica Rudolfa Fizira 1, Velika Gorica
01 456222201 4562121
Aerodrom Brač PP 33, Supetar021 559711 021 559722
[email protected] www.airport-brac.hr
Veleposlanstva i konzulati
REPUBLIKA ALBANIJA Boškovićeva 7/A, Zagreb01 4810679 01 4810682
ALŽIRSKA NARODNA DEMOKRATSKA REPUBLIKA
Babonićeva 94, Zagreb01 3780333 01 3780344
REPUBLIKA ARMENIJA Trg A. Starčevića 5/1, Zagreb01 4577525 01 4577525
AUSTRALIJAKaptol Centar, Nova Ves 11/III, Zagreb
01 4891200 01 4891216
REPUBLIKA AUSTRIJA Radnička cesta 80/IX, Zagreb01 4881050 01 4834461
[email protected] www.atembassy.hr
REPUBLIKA AZERBAJDŽAN Srebrnjak 104, Zagreb01 6438900 01 6438929
KRALJEVINA BELGIJA Pantovčak 125 B1, Zagreb01 4578901 01 4578902
BOSNA I HERCEGOVINA Josipa Torbara 9, Zagreb01 4501070 01 4501071
SAVEZNA REPUBLIKA BRAZILTrg Nikole Šubića Zrinskog 10/I, Zagreb
01 4002250 01 4002266
REPUBLIKA BUGARSKA Nike Grškovića 31, Zagreb01 4646609 01 4646625
/ 81 /
naziv adresa telefontelefax
e-mail web
BURKINA FASO Medveščak 54, Zagreb01 4633945 01 4633945
REPUBLIKA CIPAR Trg bana Josipa Jelačića, Zagreb042 377319042 377395
COTE D’IVOIRE Špansko 22, Zagreb01 3895127 01 3893684
CRNA GORATrg Nikole Šubića Zrinskog 1/IV, Zagreb
01 4573362 01 4573423
ČEŠKA REPUBLIKARomeo Tower, Radnička cesta 47/6, Zagreb
01 6177246 01 6176630
REPUBLIKA ČILE Gornje Prekrižje 12, Zagreb01 4674044 01 4620617
jbaldan2@htnet-dsl
KRALJEVINA DANSKATrg Nikole Šubića Zrinskog 10, Zagreb
01 4924540 01 4924554
ARAPSKA REPUBLIKA EGIPAT Babonićeva 58, Zagreb01 2310781 01 2310619
REPUBLIKA FILIPINI Tomašićeva 7, Zagreb01 4612000 01 4618414
REPUBLIKA FINSKA Miramarska 23, Zagreb01 6312080 01 6312090
[email protected] www.finland.hr
FRANCUSKA REPUBLIKA Hebrangova 2, Zagreb01 4893600 01 4893660
[email protected] www.ambafrance.hr
GRČKA (HELENSKA REPUBLIKA) Opatička 12, Zagreb01 4810444 01 4810419
REPUBLIKA INDIJA Bijenik 152B, Zagreb01 4873239 01 4817907
[email protected] www.indianembassy.hr
REPUBLIKA INDONEZIJA Prilaz Gjure Deželića 19, Zagreb01 4578311 01 4578399
ISLAMSKA REPUBLIKA IRAN Pantovčak 125 c, Zagreb01 4578980 01 4578987
IRSKA Miramarska 23, Zagreb01 2413566 01 2413567
TALIJANSKA REPUBLIKA Medulićeva 22, Zagreb01 4846386 01 4846384
DRŽAVA IZRAELUlica grada Vukovara 271/11, Zagreb
01 6169500 01 6169555
JAPAN Boškovićeva 2, Zagreb01 4871650 01 4667334
HAŠEMITSKA KRALJEVINA JORDAN
Gračanska cesta 84, Zagreb01 4645957 01 4645956
REPUBLIKA JUŽNA AFRIKA Vinkovićeva 7, Zagreb 01 2680981 [email protected]
/ 82 /
naziv adresa telefontelefax
e-mail web
KANADA Prilaz Gjure Deželića 4, Zagreb01 4881200 01 4881230
REPUBLIKA KAZAKSTAN Bosanska 26, Zagreb01 4614723 01 4573796
REPUBLIKA KENIJA Ilica 43/II, Zagreb01 4921873 01 4921874
NARODNA REPUBLIKA KINA Mlinovi 132, Zagreb01 4637011 01 4637012
REPUBLIKA KOSOVO Trg Kralja Tomislava 8, Zagreb01 4827742 01 4827721
LIBIJA Gornje Prekrižje 51B, Zagreb01 4629250 01 4629279
REPUBLIKA LITVA Amruševa 1/II, Zagreb01 4811612 01 4811612
REPUBLIKA MAĐARSKA Pantovčak 255-257, Zagreb01 4890900 01 4579301
[email protected]/emb/zagreb
REPUBLIKA MAKEDONIJA Kralja Zvonimira 6/1, Zagreb01 4572812 01 4617369
MALEZIJA Slavujevac 4A, Zagreb01 4834346 01 4834348
REPUBLIKA MALTA Petrova 48a, Zagreb01 4635500 01 4635589
SJEDINJENE MEKSIČKE DRŽAVE Mlinovi 81, Zagreb01 4674338 01 4636285
KNEŽEVINA MONAKOKaptol Centar, Nova Ves 17, Zagreb
01 4860377 01 4860081
MONGOLIJA Republike Austrije 1, Zagreb01 4002025 01 4649800
[email protected] www.mongolijakonzulat.hr
KRALJEVINA NIZOZEMSKA Medveščak 56, Zagreb01 4642200 01 4642211
[email protected] www.mfa.nl/zag-en
KRALJEVINA NORVEŠKA Hektorovićeva 2/3, Zagreb01 6273800 01 6273899
NOVI ZELAND Vlaška ulica 50a, Zagreb01 4612060 01 4612060
SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA Ulica Grada Vukovara 64, Zagreb01 6300100 01 6155536
[email protected] www.zagreb.diplo.de
SULTANAT OMAN Kneza Višeslava 1/IV, Zagreb01 4611161 01 4611098
ISLAMSKA REPUBLIKA PAKISTAN Pasarićeva 12 Zagreb01 3646161 01 3617333
REPUBLIKA POLJSKA Krležin Gvozd 3, Zagreb01 4899444 01 4834577
/ 83 /
naziv adresa telefontelefax
e-mail web
PORTUGALSKA REPUBLIKA Ante Kovačića 3/I, Zagreb01 4882210 01 4920663
REPUBLIKA KOREJAKsaverska cesta 111/A-B, Zagreb
01 4821282 01 4821274
RUMUNJSKA Mlinarska ulica 43, Zagreb01 4677550 01 4677854
RUSKA FEDERACIJA Bosanska 44, Zagreb01 3755038 01 3755040
SIRIJSKA ARAPSKA REPUBLIKA Kaptol 19, Zagreb01 3865098 01 3884801
SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVEUlica Thomasa Jeffersona 2, Zagreb
01 6612200 01 6612371
[email protected] www.usembassy.hr
SLOVAČKA REPUBLIKA Prilaz Gjure Deželića 10, Zagreb01 4877070 01 4877078
REPUBLIKA SLOVENIJA Alagovićeva 30, Zagreb01 6311000 01 6177236
REPUBLIKA SRBIJA Pantovčak 245, Zagreb01 4579067 01 4573338
REPUBLIKA SUDAN Vramčeva 17, Zagreb01 4817613 01 4817613
SVETA STOLICA Ksaverska cesta 10a, Zagreb01 4673996 01 4673997
KRALJEVINA ŠPANJOLSKA Tuškanac 21A, Zagreb01 4848950 01 4848711
DEMOKRATSKA SOCIJALISTIČKA REPUBLIKA ŠRI LANKA
Heinzelova 62/a/VI, Zagreb01 6387780 01 6387702
KRALJEVINA ŠVEDSKA Frankopanska 22, Zagreb01 4925100 01 4925125
ŠVICARSKA KONFEDERACIJA Bogovićeva 3, Zagreb01 4878800 01 4810890
[email protected]/zagreb
KRALJEVINA TAJLAND Gundulićeva 18/IV, Zagreb01 4830359 01 4830359
REPUBLIKA TUNIS Iblerov trg 9, Zagreb098 708564 01 4615068
REPUBLIKA TURSKA Masarykova 3/II, Zagreb01 4864660 01 4864670
UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE
Ivana Lučića 4, Zagreb01 6009100 01 6009111
UKRAJINA Voćarska 52, Zagreb01 4616296 01 4633726
[email protected] www.mfa.gov.ua/croatia
/ 84 /
naziv sajma datum grad web
Siječanj
Vakantiebeurs 13.01.-18.01. Utrecht www.vakantiebeurs.nl
Ferienmesse 15.01.-18.01. Beč www.ferien-messe.at
CMT 17.01.-25.01. Stuttgart www.messe-stuttgart.de
BOOT 17.01.-25.01. Düsseldorf www.caravana.eu
CARAVANA 22.01.-27.01. Leeuwarden www.caravana.eu
Times Travel Show 23.01.-25.01. New York www.nyttravelshow.com
ALPE ADRIA 28.01.-31.01. Ljubljana www.gr-sejem.si
FITUR 28.01.-01.02. Madrid www.ifema.es
Slovakiatour 29.01.-01.02. Bratislava www.incheba.sk
FESPO 29.01.-01.02. Zürich www.fespo.ch
Veljača
Vacances 05.02.-09.02. Bruxelles www.vakantiesalon-vlaanderen.com
BIT 12.02.-14.02. Milano www.bit.fieramilano.it
f.re.e 18.02.-22.02. München www.free-muenchen.de
Holiday World 19.02.-22.02. Prag www.incheba.sk
IFT 19.02.-22.02. Beograd www.sajam.co.rs
Ferie for alle 20.02.-22.02. Herning www.ferieforalle.dk
Reise & Camping 25.02.-01.03. Essen www.expodatabase.com
Ožujak
ITB 04.03.-08.03. Berlin www-itb-berlin.de
MITT 18.03.-21.03. Moskva www.mitt.ru
Svibanj
IMEX 19.05.-21.05. Frankfurt www.imex-frankfurt.com
Studeni
WTM 02.11.-05.11. London www.wtmlondon.com
IBTM World 17.11.-19.11. Barcelona www.eibtm.com
Turistički sajmovi 2015.
/ 85 /
bibliografske baze Biblioteke Instituta za turizam za 2013. godinu
KST Klasifikacijska shema za turizamKW Ključne riječi koje dodjeljuju autori
TURISTIČKE AGENCIJE
KNJIGE / Autor(i), izdavač
20 godina Udruge hrvatskih putničkih agencija 1992.-2012. / glavni urednik Željko Trezner. - Zagreb : Udruga hrvatskih putničkih agencija, 2013. - 117 str.
KST *turističke agencije i touroperatori * Hrvatska
Priručnik za zaposlene u turističkim agencijama / glavni urednik Željko Trezner. - Zagreb : UHPA, 2013. - 249 str.
KST *priručnici *turističke agencije i touroperatori *Hrvatska *priručnici
ČLANCI / Autor(i):
An examination of the relationship between online travel agents and hotels: a case study of Choice Hotels International and Expedia.com / Hee “Andy” Lee, Basak Denizzi Guillet, Rob Law.
Izvor The Cornell Hotel and restaurant administration quarterly. Vol. 54 (2013), No. 1. - 95-107..
KST*hotelijerstvo *blog, društvene mreže, sadržaj koji stvara korisnik (UGC) *umjetna inteligencija, video konferencije, virtualni svijet, roboti, mobilna tehnologija, GPS, e-mail, chat * odluke, izbor, namjere
KW *online travel agents *Choice Hotels International *Expedia *agency problems *bargaining power
Assessing motivations for carbon offsetting by environmentally certified tourism enterprises / Heather Zeppel, Narelle Beaumont
Izvor Anatolia: an international journal of tourism and hospitality research. Vol. 24 (2013), No. 3, 297-318KST *fizičko okruženje i zagađenje (impacts) *turističke agencije i touroperatori *Australija i OceanijaKW *climate change *carbon offsetting *business motivations *environmental concern
Communication with market segments - travel agencies’ perspective / Lorena Bašan, Jasmina Dlačić, Željko Trezner
Izvor Tourism and hospitality management. Vol. 19 (2013), No. 1, 49-64KST *turističke agencije i touroperatori *segmentacija *HrvatskaKW *target market segments *marketing communication means *travel agencies’ business orientation *Croatian travel agencies
Bibliografija dokumenata
Prosinac 2014.
/ 86 /
Effects of competition and quality on hotel pricing policies in an online travel agency / Miguel Angel Ropero Garcia
Izvor Tourism economics : the business and finance of tourism and recreation. Vol. 19 (2013), No. 1, 63-76KST *turizam i cijene *konkurentnost *hotelijerstvo *rezervacijski i distribucijski sustavi *turističke agencije i touroperatori *ŠpanjolskaKW *cluster *competition *online travel agency *product quality *fixed-effect model *quantile regression
Performance, agency and change in surfing tourist space^fJiess Ponting, Marrhew G. McDonald
Izvor Annals of tourism research, Vol. 43 (2013), 415-434 KST *športovi na vodi *pustolovni turizam (ronjenje, promatranje kitova, ptica) *turističke agencije - djelatnost i instrumenti *Jugoistočna Azija i PacifikKW *social constructionism *surf tourism *tourist space *performance *agency
Reviewing the web features of travl agents in Singapore / Wai Mun Lim, Mohamed Abou-Shouk, Phil Megicks.
Izvor Tourism analysis : an interdisciplinary journal. Vol. 18 (2013), No. 1, 91-109.KST * turističke agencije i touroperatori * web stranice * elektroničko poslovanje * Jugoistočna Azija i PacifikKW * travel agents * website evaluation * e-commerce * Singapore
Social media affecting tour operators’ customer loyalty / Astrid Senders, Robert Govers, Bart Neuts.
Izvor Journal of travel & tourism marketing. Vol. 30 (2013), No. 1-2, 41-57.KST *blog, društvene mreže, sadržaj koji stvara korisnik (UGC) *turističke agencije i touroperatori *preferencije, vjernost * NizozemskaKW *customer loyalty *social media *relational benefits approach
The classification of extranet attributes in terms of their asymmetric influences on overall user satisfaction: an introduction to asymmetric impact-performance analysis / Meltem Caber, Tahir Albayrak, Eleanor T. Loiacono.
Izvor Journal of travel research. Vol. 52 (2013), No. 1, 106-116.KST *informatika i turizam *web stranice *turističke agencije i touroperatoriKW *tour operator *extranet *user satisfaction *WebQual
The complex matter of online hotel choice / Bing Pan, Lixuan Zhang, Rob Law.
Izvor The Cornell Hotel and restaurant administration quarterly. Vol. 54 (2013), No. 1. - 74-83.
KST*hotelijerstvo *blog, društvene mreže, sadržaj koji stvara korisnik (UGC) *umjetna inteligencija, video konferencije, virtualni svijet, roboti, mobilna tehnologija, GPS, e-mail, chat *odluke, izbor, namjere
KW *hotel decision making * eyetracking *online travel agency *decision heuristics
The development of an optimal multiple channel strategy model for travel agencies’ tourism business excellence / Leo Huang, Chung-Ming Chuang.
Izvor Journal of travel & tourism marketing, 30(2013), No. 7-8, 732-753.KST *turističke agencije i touroperatori *turističke agencije - djelatnost i instrumenti *turističke agencije - posebna pitanja * Sjeveroistočna AzijaKW *multiple channels *a channel management *expected channel performance *travel agencies
Tourism, risk tolerance and competences: travel organization and tourism hazards / Allan M. Williams, Vladimir Balaž
Izvor Tourism management : research - policies - practice. Vol. 35 (2013), 209-221KST *turističke agencije i touroperatori *organizirani turizam *sigurnost potrošača *Velika BritanijaKW *risk *uncertainty *risk tolerance *competences *hazards *travel organization
Tourist decision-making: selecting a travel agency in Iran / Najmeh Hassanli, Graham Brown, Abolfazl Tajzadeh-Namin
Izvor Anatolia : an international journal of tourism and hospitality research. Vol. 24 (2013), No. 3, 438-451KST *turističke agencije i touroperatori *paket aranžmani *odluke, izbor, namjere *Azija - Bliski i Sredji IstokKW *decision-making *travel agencies *domestic tourism *package tours *tourism marketing
/ 87 /
TOUR OPERATORI
KNJIGE / Autor(i), izdavač
20 godina Udruge hrvatskih putničkih agencija 1992.-2012. / glavni urednik Željko Trezner. - Zagreb : Udruga hrvatskih putničkih agencija, 2013. - 117 str.
KST * turističke agencije i touroperatori * Hrvatska
Priručnik za zaposlene u turističkim agencijama / glavni urednik Željko Trezner. - Zagreb : UHPA, 2013. - 249 str.
KST * turističke agencije i touroperatori * Hrvatska * priručnici
ČLANCI / Autor(i):
Assessing motivations for carbon offsetting by environmentally certified tourism enterprises / Heather Zeppel, Narelle Beaumont
Izvor Anatolia : an international journal of tourism and hospitality research. Vol. 24 (2013), No. 3, 297-318KST *fizičko okruženje i zagađenje (impacts) *turističke agencije i touroperatori *Australija i OceanijaKW *climate change *carbon offsetting *business motivations *environmental concern
Communication with market segments - travel agencies’ perspective / Lorena Bašan, Jasmina Dlačić, Željko Trezner
Izvor Tourism and hospitality management. Vol. 19 (2013), No. 1, 49-64KST *turističke agencije i touroperatori *segmentacija *HrvatskaKW *target market segments *marketing communication means *travel agencies’ business orientation *Croatian travel agencies
Effects of competition and quality on hotel pricing policies in an online travel agency / Miguel Angel Ropero Garcia
Izvor Tourism economics : the business and finance of tourism and recreation. Vol. 19 (2013), No. 1, 63-76KST *turizam i cijene *konkurentnost *hotelijerstvo *rezervacijski i distribucijski sustavi *turističke agencije i touroperatori *ŠpanjolskaKW *cluster *competition *online travel agency *product quality *fixed-effect model *quantile regression
Reviewing the web features of travl agents in Singapore / Wai Mun Lim, Mohamed Abou-Shouk, Phil Megicks.
Izvor Tourism analysis : an interdisciplinary journal. Vol. 18 (2013), No. 1, 91-109.KST *turističke agencije i touroperatori *web stranice *elektroničko poslovanje *Jugoistočna Azija i PacifikKW *travel agents *website evaluation *e-commerce *Singapore
Social media affecting tour operators’ customer loyalty / Astrid Senders, Robert Govers, Bart Neuts.
Izvor Journal of travel & tourism marketing. Vol. 30 (2013), No. 1-2, 41-57.KST *blog, društvene mreže, sadržaj koji stvara korisnik (UGC) *turističke agencije i touroperatori *preferencije, vjernost *NizozemskaKW *customer loyalty *social media *relational benefits approach
The classification of extranet attributes in terms of their asymmetric influences on overall user satisfaction: an introduction to asymmetric impact-performance analysis / Meltem Caber, Tahir Albayrak, Eleanor T. Loiacono.
Izvor Journal of travel research. Vol. 52 (2013), No. 1, 106-116.KST *informatika i turizam web stranice *turističke agencije i touroperatoriKW *tour operator *extranet *user satisfaction *WebQual
KST Klasifikacijska shema za turizamKW Ključne riječi koje dodjeljuju autori
/ 88 /
The development of an optimal multiple channel strategy model for travel agencies’ tourism business excellence / Leo Huang, Chung-Ming Chuang.
Izvor Journal of travel & tourism marketing, Vol. 30(2013), No. 7-8, 732-753KST *turističke agencije i touroperatori *turističke agencije - djelatnost i instrumenti *turističke agencije - posebna pitanja *Sjeveroistočna AzijaKW *multiple channels *a channel management *expected channel performance *travel agencies
Tourism, risk tolerance and competences: travel organization and tourism hazards / Allan M. Williams, Vladimir Balaž
Izvor Tourism management : research - policies - practice. Vol. 35 (2013), 209-221KST *turističke agencije i touroperatori *organizirani turizam *sigurnost potrošača *Velika BritanijaKW *risk *uncertainty *risk tolerance *competences *hazards *travel organization
Tourist decision-making: selecting a travel agency in Iran / Najmeh Hassanli, Graham Brown, Abolfazl Tajzadeh-Namin
Izvor Anatolia : an international journal of tourism and hospitality research. Vol. 24 (2013), No. 3, 438-451KST *turističke agencije i touroperatori *paket aranžmani *odluke, izbor, namjere *Azija - Bliski i Sredji IstokKW *decision-making *travel agencies *domestic tourism *package tours *tourism marketing
TURISTIČKI VODIČIČLANCI / Autor(i):
The emotional life of adventure guides / Sandro Carnicelli-Filho.
Izvor Annals of Tourism Research, Vol. 43 (2013), 192-209KST *pustolovni turizam (ronjenje, promatranje kitova, ptica) *kadrovi - vodiči, tumači *posebna pitanja KW *adventure tourism * adventure guides * motional life *emotional management
The influence of gender and education-related variables on career development: the case of Portuguese and Brasilian tourism graduates / Carlos Costa ... [et al.].
IzvorJournal of teaching in travel & tourism: the official journal of ISTTE - International Society of Travel and Tourism Educators. Vol. 13 (2013), No. 2. - 148-169.
KST *obrazovanje - studenti *kadrovi - vodiči, tumači *Portugal *BrazilKW *sustainable tourism *tour guide *interpretation *environmental attitude *environmental behavior
The role of interpretative tour guiding in sustainable destination management: a comparison between guided and nonguided tourists / Surya Poudel, Gyan P. Nyaupane
Izvor Journal of travel research. Vol. 52 (2013), No. 5, 659-672KST *turistička destinacija *vodiči *Južna i Srednja AzijaKW *peace tourism *border tourism *tour guides *Israel *Jordan *peace park
Leadership through service: an exploratory study of the leadership styles of tour leaders / Jehn-Yih Wong, Wen-Hwa Lee
Izvor Tourism management : research - policies - practice. Vol. 33 (2012), No. 5. - 1112-1121KST *turističke agencije i touroperatori *turističke agencije - posebna pitanja *kadrovi - vodiči, tumači *Sjeveroistočna AzijaKW *group package tour *style * leadership style
Perceived ethical climate and hotel employee outcomes: an empirical investigation in Nigeria / Osman M. Karatepe, Ifeanyi Maduabuchi Agbaim
Izvor Journal of quality assurance in hospitality & tourism. Vol. 13 (2012), No. 4. - 286-315KST *hotelijerstvo *kadrovi - vodiči, tumači *zadovoljstvo *Zapadna i Centralna Afrika s otocimaKW *ethical climate *hotel employees *job outcomes *Nigeria *organizational tenure
/ 89 /
@#drustvenemreze
Preradovićeva 42, ZagrebTel: 00385 1 48 73 665Fax: 00385 1 48 73 [email protected]
BAŠT
INA
ZA
GRE
BAČK
E ŽU
PAN
IJE
www.uhpa.hr
www.discovercroatia.info
Priručnik za zaposleneu turističkim agencijama
2015.
Preradovićeva 42, ZagrebTel: 00385 1 48 73 665Fax: 00385 1 48 73 [email protected]
BAŠT
INA
ZA
GRE
BAČK
E ŽU
PAN
IJE
