Priručnik za ANALIZU TRŽIŠTA RADA U · PDF filesveobuhvatna Analiza tržišta rada DIO I i II, čije su metode ukratko opisane u poglavlju 8 ovog Priručnika

CARDS 2004

WS

Lokalna Partnerstva za zapošljavanje – Faza 2

Ovaj projekt financira Europska Unija

LOKALNA PARTNERSTVA ZA ZAPOŠLJAVANJE FAZA II

HRVATSKA

EuropeAid/121013/C/SV/HR

Priručnik za

ANALIZU TRŽIŠTA RADA U HRVATSKOJ

YG INTERNATIONAL LTD rpanj 2006

Priručnik za analizu tržišta rada u Hrvatskoj

CERTIFIKACIJA Ja, dolje potpisani, Thomas KINCH-JENSEN, ovime potvrđujem da je ovaj Priručnik za analizu tržišta rada u Hrvatskoj zasnovan na izvornim spisima koje sam osobno napisao, ukoliko nije eksplicitno drugačije navedeno. Priručnik je nastao tijekom mojih posjeta Hrvatskoj 2006. godine u sklopu projekta Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 2, (EuropeAid/121013/C/SV/HR), projekta kojeg financira Europska Unija. Nadalje potvrđujem

- da su metode, alati, tehnike opisane u ovom Priručniku za analizu tržišta rada u Hrvatskoj zasnovane na dokazanim tehnikama korištenim i u ostalim dijelovima EU;

- da su opisani alati, tehnike i metode u skladu s najboljom europskom praksom; - da su opisani alati, tehnike i metode predstavljene putem odgovarajućih

programa obuke; - da su alati, tehnike i metode opisane kao praćenje tržišta rada ili obavještajno

istraživanje tržišta rada, razina 1-osnove, proveli lokalni stručnjaci u hrvatskim županijama: Ličko-senjskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Karlovačkoj, a koje sam osobno obučio i nadgledao, te potom ocijenio sukladno lokalnom hrvatskom okruženju;

- da su spomenuti lokalni stručnjaci upućeni u osnove etike istraživanja tržišta; i - da su spomenuti lokalni stručnjaci obučeni da nadalje provode praćenje tržišta

rada sukladno načelima opisanim u ovom Priručniku za analizu tržišta rada Na kraju, izjavljujem

- da se organizacija korisnica projekta, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), poziva na korištenje alata, tehnika i metoda opisanih u ovom Priručniku za analizu tržišta rada;

- da se organizacija korisnica projekta, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), nadalje poziva na revidiranje i potom preinaku djelokruga alata, tehnika i metoda opisanih u ovom Priručniku za analizu tržišta rada, da bi se tehnike razvile u skladu s lokalnim, regionalnim i nacionalnim potrebama;

- da ovaj certifikat ne uključuje nikakvu reviziju, niti bilo koju dodatnu komponentu koja nije spomenuta u izvorom spisu.

Pod pečatom lava, zaštitnog znaka 'Superior Labour Market Intelligence and Awareness', potpisan Zagreb, Hrvatska, 25. kolovoz 2006 ________________________________________

Thomas KINCH-JENSEN

Stručnjak za tržište rada Pomoćni konzultant

WYG International Ltd.

Lokalna partnerstva za zapošljavanje – Faza II WYG International LTD

2


Sadržaj

1. Opći uvod .............................................................................................................................. 6

1.1. Različite razine obavještajnog istraživanja tržišta rada.................................................. 6

1.2. Zahtjev Europske Unije za strategijom zapošljavanja.................................................... 9 1.2.1. Okvir ...................................................................................................................... 9

1.3. Smjernice za zapošljavanje iz 2003. ............................................................................ 10 1.3.1. Puna zaposlenost ................................................................................................ 10 1.3.2. Poboljšanje kvalitete i produktivnosti na radu ..................................................... 10 1.3.3. Jačanje društvene kohezije i uključenosti ........................................................... 10 1.3.4. Smjernice za zapošljavanje iz 2004. ................................................................... 11 1.3.5. Proces.................................................................................................................. 12

2. Uvod u obavještajno istraživanje tržišta rada.................................................................. 14

2.1. Definicija....................................................................................................................... 14

2.2. Kontekst ....................................................................................................................... 16 2.2.1. Obavještajno istraživanje tržišta rada u tranzicijskim gospodarstvima ............... 17

2.3. Kanali informacija i tipični alati u obavještajnom istraživanju tržišta rada.................... 19 2.3.1. Međunarodno usklađeni pokazatelji .................................................................... 19 2.3.2. Službene statistike............................................................................................... 20 2.3.3. Ankete.................................................................................................................. 21 2.3.4. Administrativni podaci.......................................................................................... 21 2.3.5. Djelomične informacije ........................................................................................ 22 2.3.6. Praćenje i evaluacija............................................................................................ 23

2.4. Ograničenja i rizici u obavještajnom istraživanju tržišta rada ...................................... 23

3. Umrežavanje i konzultiranje .............................................................................................. 25

3.1. Uvod u politiku tržišta rada........................................................................................... 26 3.1.1. Osnovna svrha politike tržišta rada ..................................................................... 26 3.1.2. Primjeri sukoba interesa unutar područja Politike tržišta rada ............................ 26 3.1.3. Konzultiranje je susretanje interesa ostalih područja politike.............................. 28 3.1.4. Pitanja povezana s tržištem i sa sustavom ......................................................... 28 3.1.5. Intervencije na tržištu........................................................................................... 30

3.2. Uvod u zadatke analitičara tržišta rada........................................................................ 30

3.3. Lokalno okruženje ........................................................................................................ 32 3.3.1. Unutarnji partneri na okomitoj razini.................................................................... 32 3.3.2. Vanjski partneri na okomitoj razini....................................................................... 32 3.3.3. Vanjski partneri na vodoravnoj razini .................................................................. 33 3.3.4. Unutarnji partneri na vodoravnoj razini................................................................ 34

3.4. Konzultiranje kao alat u obavještajnom istraživanju tržišta rada ................................. 34 3.4.1. Prikupljanje informacija........................................................................................ 36 3.4.2. Provjera valjanosti dobivenih podataka i facilitacija odobrenja za aktivnosti ...... 38 3.4.3. Provedba, praćenje i evaluacija .......................................................................... 38

3.5. Socijalni dijalog............................................................................................................. 40 3.5.1. Pojam................................................................................................................... 40 3.5.2. Socijalni dijalog u praksi ...................................................................................... 42


3


4. Analitički proces ................................................................................................................. 44

4.1. Važne uvodne napomene za analitički proces............................................................. 44 4.1.1. Istraživačka etika: norme istraživanja ili istraživačka disciplina .......................... 44 4.1.2. “Dobro znati – potrebno znati”: fokus, fokus, i opet fokus ................................... 45

4.2. Elementi analitičkog procesa ....................................................................................... 48

5. Sustavno prikupljanje podataka........................................................................................ 52

5.1. Osnovna terminologija ................................................................................................. 52 5.1.1. Sustavne i ne-sustavne informacije..................................................................... 52

5.2. Uvođenje anketa .......................................................................................................... 53 5.2.1. Vrste intervjua...................................................................................................... 53 5.2.2. Oblikovanje upitnika i upitnih okvira .................................................................... 54 5.2.3. Pristupi u sustavnom prikupljanju podataka........................................................ 55 5.2.4. Stratifikacija i uzorkovanje................................................................................... 56 5.2.5. Klasifikacije.......................................................................................................... 57

5.3. Praćenje tržišta rada .................................................................................................... 58 5.3.1. Uvođenje stalnog uzorka poduzeća .................................................................... 58 5.3.2. Odabir poduzeća ................................................................................................. 58 5.3.3. Definicija poduzeća ............................................................................................. 61 5.3.4. Održavanje stalnog uzorka poduzeća ................................................................. 61

5.4. Upitnik o zapošljavanju ................................................................................................ 62 5.4.1. Kratki upitnik putem Interneta.............................................................................. 66

5.5. Organizacija praćenja tržišta rada................................................................................ 67 5.5.1. Kvalifikacije zaposlenika...................................................................................... 68 5.5.2. Troškovi praćenja tržišta rada ............................................................................. 68 5.5.3. Kontakti sa poduzećima ...................................................................................... 69 5.5.4. Učestalost praćenja tržišta rada .......................................................................... 69

6. Provjera valjanosti i osiguranje kvalitete ......................................................................... 70

6.1. Uvod ............................................................................................................................. 70

6.2. Provjera valjanosti je osiguranje kvalitete .................................................................... 70

6.3. Rangiranje informacija i kvaliteta podataka ................................................................. 71

6.4. Izbor trenutka (timing) je bitan...................................................................................... 72

6.5. Daljnji savjeti o prikupljanju podataka iz vanjskih izvora.............................................. 73

6.6. Savjeti o procedurama kvalitete ................................................................................... 74

6.7. Organizacija podataka ................................................................................................. 75

7. Izvješće o lokalnom tržištu rada........................................................................................ 77

7.1. Procjene zapošljavanja ................................................................................................ 77 7.1.1. Korak 1. Pouzdanost naše ankete i cjelokupnog izvještaja o tržištu rada .......... 77 7.1.2. Natrag na korak 0. Trenutačna zaposlenost po gospodarskim djelatnostima .... 79 7.1.3. Korak 2. Prognoza zapošljavanja (očekivanja poslodavaca) .............................. 81

7.2. Nezaposlenost.............................................................................................................. 83 7.2.1. Kratak uvod u različite aspekte istraživanja nezaposlenosti ............................... 83 7.2.2. Studija nezaposlenosti......................................................................................... 85

7.3. Slobodna radna mjesta ................................................................................................ 88 7.3.1. Kratak uvod u različite aspekte istraživanja slobodnih radnih mjesta ................. 88


4


7.3.2. Trendovi u slobodnim radnim mjestima i bruto priljevima radne snage .............. 89

7.4. Neuravnoteženosti tržišta rada .................................................................................... 92 7.4.1. Kratak uvod u različite aspekte istraživanja neuravnoteženosti tržišta rada....... 92 7.4.2. Pokazatelji dugotrajne nezaposlenosti i manjka radne snage ............................ 92

8. Analiza tržišta rada ............................................................................................................. 98

8.1. Uvod ............................................................................................................................. 98 8.1.1. Neka bude jednostavno!...................................................................................... 98 8.1.2. Analiza prema poprečnom presjeku i vremenskim nizovima .............................. 99

8.2. Sveobuhvatna analiza tržišta rada............................................................................. 101

9. Izvještavanje...................................................................................................................... 102

9.1. Oblikovanje izvještaja o lokalnom tržištu rada ........................................................... 102

9.2. Obraćanje lokalnim čitateljima Izvještaja ................................................................... 103 9.2.1. Obraćanje političkoj razini.................................................................................. 103 9.2.2. Obraćanje kolegama u lokalnoj službi za zapošljavanje ................................... 104 9.2.3. Obraćanje vanjskim partnerima......................................................................... 104

9.3. Obraćanje tisku .......................................................................................................... 105

9.4. Savjeti o odobrenju metoda obavještajnog istraživanja tržišta rada .......................... 106

10. Prilog 1. Upitnik – Barometar zapošljavanja .................................................................. 108


5


1. Opći uvod Načela, metode, tehnike i alati opisani u ovom Priručniku za analizu tržišta rada sukladni su s okvirom Europske strategije zapošljavanja. Provedba alata opisanih u ovom Priručniku za analizu tržišta rada služi kao uvod u rad s načelima koja oblikuju osnove Europske strategije zapošljavanja u praksi. Lokalni stručnjaci za tržište rada u hrvatskim županijama: Ličko-senjskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Karlovačkoj, upućeni su i obučeni za uporabu alata, metoda i tehnika opisanih kao praćenje tržišta rada ili obavještajno istraživanje tržišta rada, razina 1-osnove, u sklopu ovog Priručnika za analizu tržišta rada (vidjeti podnaslov 1.1 dolje). Daljnje studije proveo je stručnjak koji je pružao tehničku pomoć kako bi se napravila sveobuhvatna Analiza tržišta rada DIO I i II, čije su metode ukratko opisane u poglavlju 8 ovog Priručnika. Priručnik započinje s opisom načela obavještajnog istraživanja tržišta rada u poglavlju 2, a ta načela oblikuju suvremene sustave praćenja u većini starih zemalja članica EU. Poglavlje 3 opisuje pojam umrežavanja i konzultiranja što čini osnove za izradu sveobuhvatnih strategija ljudskih potencijala. Poglavlja 4, 5 i 6 zalaze dublje u analitički proces i opisuju glavna načela u obradi podataka, od prikupljanja podataka, preko organiziranja podataka, sve do konačne izrade tablica. Poglavlje 7 opisuje načela i sadržaj Izvješća o lokalnom tržištu rada koristeći primjere iz hrvatskih iskustava, dok poglavlje 8 opisuje glavna načela kod provođenja sveobuhvatne Analize tržišta rada. Na kraju, poglavlje 9 daje odrednice za proces izvještavanja.

1.1. Različite razine obavještajnog istraživanja tržišta rada Pojam i sadržaj obavještajnog istraživanja tržišta rada, koje čini tehničku platformu za istraživanja provedena tijekom projekta Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza II, opisani su u poglavlju 2. Ipak, prije predstavljanja svijeta metoda, alata i tehnika koje sačinjavaju osnove obavještajnog istraživanja tržišta rada, bilo bi uputno napraviti kratak uvod u stupanj naprednih tehnika koje su u uporabi u različitim zemljama. Različite razine obavještajnog istraživanja tržišta rada ne mogu se odrediti iz strogo objektivne perspektive. S teoretske točke gledišta, mnogi različiti čimbenici određuju kompleksnost korištenih metoda, te kako se različite metode i alati integriraju u nizani sustav (vodoravno i okomito).


6


Tablica 1.1 ukratko opisuje neke karakteristike četiriju različitih razina koje empirijske studije sustava koje se koriste unutar EU prepoznaju.

Razina Opis Glavne tehnike Osnovna Sustav ranog upozoravanja:

praćenje tržišta rada kroz posjete poduzećima i ankete

• Administrativni podaci • Posjete poduzećima • Anketa

1 • Postupno uvođenje regionalnih sustava ranog upozoravanja

• Podjela po regionalnoj raznolikosti

• Rastuće prepoznavanje uloge regionalnog praćenja Nacionalnog akcijskog plana zapošljavanja (NAPZ-a), zasnovanog isključivo na nacionalnim alatima i metodama

• Nacionalni zakonski okvir • Ad hoc okomita i vodoravna

interakcija • Nije moguća nacionalno

grupiranje podataka • Tripartitne ustanove na

nacionalnoj razini (regionalne tripartitne ustanove ili tijela imaju ograničen utjecaj)

• Službene statistike o Demografske o Gospodarski pokazatelji o Pitanja tržišta rada o Obrazovanje

• Administrativni podaci • Posjete poduzećima • Anketa • Ad hoc sastanci s dionicima (ne-

sustavno umrežavanje) • Raznolike prognoze na regionalnoj

razini • Prognoza uglavnom utemeljena na

tehničkim alatima na nacionalnoj razini

2 • Provedba jednostavnog regionalnog sustava ranog upozoravanja

• Regionalno sjedinjavanje • Prepoznavanje uloge

regionalnog praćenja NAPZ-a zasnovanog na nacionalnom grupiranju podataka uz nacionalno-definirane alate i metode (kvantitativni makroekonomski modeli)

• Nacionalni zakonski okvir • Snažna okomita interakcija • Ad hoc vodoravna

interakcija • Tripartitne ustanove na

nacionalnoj i regionalnoj razini

• Službene statistike o Demografske o Gospodarski pokazatelji o Pitanja tržišta rada o Obrazovanje

• Administrativni podaci • Posjete poduzećima • Anketa • Ciljani sastanci s dionicima

(sustavno umrežavanje) • Jedinstvene prognoze na

regionalnoj razini (prvenstveno načinjene s nacionalne razine)


7


3 • Zreli regionalni sustav ranog upozoravanja

• Podjela po regionalnoj raznolikosti gdje su glavni standardi dogovoreni između nacionalne i regionalne razine

• Snažno prepoznata uloga regionalnog praćenja po svim ministarstvima

• NAPZ uglavnom zasnovan na nacionalnom grupiranju podataka

• Interaktivno definirani alati i metode kvalitativne naravi (kvantitativni makroekonomski modeli uglavnom se koriste kao zakonski modeli)

• Ad hoc zakonski okvir pod jakim utjecajem sudionika na tržištu

• Okomita i vodoravna interakcija

• Tripartitne ustanove na nacionalnoj i regionalnoj razini

• Službene statistike o Demografske o Gospodarski pokazatelji o Pitanja tržišta rada o Obrazovanje o Zdravstvene statistike

(pozadinske informacije) o Statistike kriminaliteta

(pozadinske informacije) o Statistike o informacijskom

društvu (pozadinske informacije)

o Barometar ankete (pozadinske informacije)

• Administrativni podaci • Posjete poduzećima • Ciljane ankete, analize pojedinih

grana, i procjena potreba za osposobljavanjem na kontinuiranoj osnovi

• Ciljani sastanci sa dionicima (sustavno umrežavanje)

• Snažne prognoze na regionalnoj razini (uz uvažavanje razlika među regijama)

4 Sve plus međuregionalni međunarodni benchmarking1

Stupanj kompleksnosti i raznolikosti po stupnjevima je bitan. Teoretski opis u tablici 1.1 služi samo kao opći uvod u različitosti sustava koji se primjenjuju u različitim zemljama. Na primjer, švedski sustav se zasniva na visoko centraliziranom i determinističkom pristupu, dok danski sustav ima daleko više regionalnih varijacija u smislu alata i metoda, no unatoč tome oba sustava ostavljaju prostora za nacionalno grupiranje podataka. Uvelike je prihvaćeno i prepoznato da sustavi ovih dviju skandinavskih zemalja sačinjavaju daleko najnaprednije informativne sustave tržišta rada na svijetu, unatoč njihovim očitim razlikama. Ovisno o tome kako grubo i deterministički koristimo teoriju obavještajnog istraživanja tržišta rada, švedski sustav bismo mogli kategorizirati kao razinu 2, a danski sustav kao razinu 3. No ipak, oba sustava imaju neke osobine koje se ne mogu smjestiti unutar okvira ovdje prikazanih razina.

1 Pojam «benchmarking» označava uspješnost rezultata koje postižu zemlja, poduzeće, industrijska grana itd. u usporedbi s drugom zemljom, poduzećem, industrijskom granom. «Benchmark» predstavlja standard na temelju kojeg se ocjenjuje nečija izvedba i postignuti rezultati, a «benchmarking» je također tehnika koja se primjenjuje u 'Lisabonskom procesu'.


8


Molim vas da primijetite kako niti jedna zemlja nema integrirani nacionalni sustav koji uključuje aktivnu uporabu regionalnog benchmarking-a kao alata za prognoziranje (razina 4). Većina europskih zemalja ima ustanove, pa čak i regionalne vlasti koje se koriste tehnikama za određene specifične i detaljne svrhe. Ipak, gotovo sve nadnacionalne organizacije preporučuju široku uporabu međuregionalnog međunarodnog benchmarking-a kao mnogo agresivnijeg pristupa prognoziranju i strateškom razmišljanju. Projekt Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza II uveo je razinu 1-osnove u četiri hrvatske županije: Ličko-senjsku, Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku i Karlovačku, te preporuča provedbu sustava u cijeloj zemlji kao platformu za naprednije informativne sustave tržišta rada.

1.2. Zahtjev Europske Unije za strategijom zapošljavanja

1.2.1. Okvir ESZ (Europska strategija zapošljavanja) stvorena je kao glavni alat za usmjeravanje i omogućavanje koordinacije prioriteta politike zapošljavanja kojima zemlje članice trebaju doprinijeti na EU razini. Na osnovu novih odredbi Amsterdamskog sporazuma, Luksemburško Europsko Vijeće je u studenom 1997. iniciralo Europsku strategiju zapošljavanja (ESZ), također poznatu kao 'Luksemburški proces'. Predsjednici država i vlada dogovorili su se oko okvira za aktivnosti zasnovanom na obvezi zemalja članica da odrede zajedničke ciljeve i zadatke za politiku zapošljavanja. Ova koordinacija nacionalnih politika zapošljavanja na EU razini trebala je biti izgrađena oko nekoliko komponenti: • Smjernice za zapošljavanje: na temelju prijedloga Komisije, Europsko Vijeće će

svake godine dogovoriti seriju smjernica koje će postaviti zajedničke prioritete za politike zapošljavanja zemalja članica.

• Nacionalni akcijski planovi: svaka zemlja članica će izraditi godišnji Nacionalni akcijski plan koji opisuje kako će se ove Smjernice praktično provoditi na nacionalnoj razini

• Zajedničko izvješće o zapošljavanju: Komisija i Vijeće će zajednički ispitati Nacionalni akcijski plan i predstaviti Zajedničko izvješće o zapošljavanju. Komisija će sukladno tome predstaviti novi prijedlog za reviziju Smjernica za zapošljavanje za narednu godinu.

• Preporuke: Vijeće može odlučiti, kvalificiranom većinom, o donošenju preporuka specifičnih za pojedinu zemlju, na temelju prijedloga Komisije.


9


Na ovaj način, Luksemburški proces pruža trajni program godišnjeg planiranja, praćenja, ispitivanja i prilagodbe.

1.3. Smjernice za zapošljavanje iz 2003.

1.3.1. Puna zaposlenost Zemlje članice imaju za cilj postići punu zaposlenost kroz provedbu pristupa sveobuhvatne politike koja objedinjuje mjere na stranama potražnje i ponude i tako podići stope zaposlenosti prema Lisabonskim i Stockholmskim ciljevima. Politike će, za Europsku Uniju, doprinijeti postizanju prosječno:

• Ukupne stope zaposlenosti od 67 % u 2005. i 70 % u 2010.; • Stope zaposlenosti žena od 57 % u 2005. i 60 % u 2010.; • Stope zaposlenosti od 50 % za starije radnike (55 do 64 godine) u 2010.

Svi nacionalni ciljevi trebaju biti dosljedni rezultatu očekivanom na razini EU, i trebaju uzeti u obzir specifične nacionalne okolnosti.

1.3.2. Poboljšanje kvalitete i produktivnosti na radu Poboljšana kvaliteta na radu je blisko povezana s kretanjem prema konkurentnom gospodarstvu zasnovanom na znanju, i za njom treba težiti kroz zajedničke napore svih sudionika, a posebno putem socijalnog dijaloga. Kvaliteta je višedimenzionalni pojam koji se odnosi i na karakteristike posla i na šire tržište rada. Ona se sastoji od unutarnje kvalitete na radu, vještina, cjeloživotnog učenja i razvijanja karijere, ravnopravnosti spolova, zaštiti na radu, fleksibilnosti i sigurnosti, uključivanja i pristupa na tržište rada, organizacije rada i ravnoteže između rada i privatnog života, socijalnog dijaloga i uključivanja radnika, različitosti i ne-diskriminacije, te ukupnog radnog učinka. Povećanje stopa zaposlenosti mora ići ruku pod ruku s povećanjem ukupne radne produktivnosti. Kvaliteta na radu može pomoći u povećanju radne produktivnosti, a međusobne sinergije treba u potpunosti iskoristiti. Ovo predstavlja specifični izazov za socijalni dijalog.

1.3.3. Jačanje društvene kohezije i uključenosti Zapošljavanje je ključno sredstvo za društvenu uključenost. U sinergiji s otvorenom metodom koordinacije na području društvene uključenosti, politike zapošljavanja trebale bi omogućiti sudjelovanje u zapošljavanju kroz promicanje pristupa kvalitetnom


10


zapošljavanju za sve radno sposobne žene i muškarce; kroz borbu protiv diskriminacije na tržištu rada, te kroz sprječavanje isključivanja ljudi iz svijeta rada. Gospodarsku i društvenu koheziju treba promicati kroz smanjivanje regionalnih nepodudarnosti između zaposlenosti i nezaposlenosti, rješavanje problema zapošljavanja u nerazvijenim područjima Europske Unije, te pružanje pozitivne potpore gospodarskom i društvenom restrukturiranju. U postizanju ta tri ključna cilja, zemlje članice će provoditi politike koje uzimaju u obzir slijedećih 10 specifičnih smjernica, koje su prioriteti za aktivnosti. Čineći tako, usvojit će pristup rodno osviještene politike (gender-mainstreaming) u svakom od prioriteta.

1) AKTIVNE I PREVENTIVNE MJERE ZA NEZAPOSLENE I NEAKTIVNE 2) OTVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA I PODUZETNIŠTVO 3) PROMJENA ADRESE STANOVANJA I PROMICANJE PRILAGODLJIVOSTI

I POKRETLJIVOSTI NA TRŽIŠTU RADA 4) PROMICATI RAZVOJ LJUDSKOG KAPITALA I CJELOŽIVOTNOG UČENJA 5) POVEĆATI PONUDU RADNE SNAGE I PROMICATI AKTIVNO STARENJE 6) JEDNAKOST SPOLOVA 7) PROMICATI INTEGRACIJE I BORBA PROTIV DISKRIMINACIJE OSOBA U

NEPOVOLJNOM POLOŽAJU NA TRŽIŠTU RADA 8) UČINITI POSAO ISPLATIVIM KROZ POTICAJE ZA POVEĆANJE

ATRAKTIVNOSTI POSLA 9) TRANSFORMIRATI NEPRIJAVLJENI RAD U REDOVNO ZAPOSLENJE 10) RJEŠAVANJE REGIONALNIH RAZLIKA U ZAPOŠLJAVANJU

1.3.4. Smjernice za zapošljavanje iz 2004. Zemlje članice i socijalni partneri trebaju dati prioritet:

• Povećanju prilagodljivosti radnika i poduzeća promjenjivim gospodarskim uvjetima i zahtjevima tržišta rada;

• Privlačenju više ljudi za ulazak i ostanak na tržištu rada, te omogućavanjem da

rad bude stvarna opcija za sve, uključujući olakšavanje pristupa nezaposlenim mladim osobama njihovom prvom zaposlenju i poticanje starijih radnika da ostanu na tržištu rada;

• Većem i učinkovitijem ulaganju u ljudski kapital i cjeloživotno učenje, kao i u

istraživanje i razvoj, uključujući platforme za izvrsnost; i

• Osiguranju učinkovite provedbe reformi kroz bolju upravu, uključujući i napore koji imaju za cilj jačanje demokratskog uključivanja, kroz uvjeravanje građana o potrebama za reformama, te kroz jačanje poveznica između financiranja iz EU,


11


osobito Europskog socijalnog fonda, i provedbe Europskih smjernica za zapošljavanje.

Ovi prioriteti su potpuno dosljedni i mogu se ostvariti u kontekstu trenutnih Smjernica (iz 2003).

1.3.5. Proces

1.3.5.1. Razina EU-a Nakon prijedloga Komisije, Europsko Vijeće će se svake godine usuglasiti oko serije smjernica koje određuju zajedničke prioritete za politike zapošljavanja zemalja članica, preporuka, evaluacijskih izvješća, ESF-a, EQUAL-a, i ostalih programa EU. Ovo se vrši u bliskoj suradnji s organizacijama socijalnih partnera na europskoj razini, CEEP-om (Europskim centrom za poduzeća sa javnim udjelom i poduzeća općeg gospodarskog interesa), ETUC-om (Europskom konfederacijom sindikata), i UNICE-om (Unijom konfederacija industrije i poslodavaca u Europi).

1.3.5.2. Nacionalna razina Zemlje članice se obvezuju da će izraditi Nacionalni akcijski plan (NAP) koji opisuje kako su Smjernice za zapošljavanje uključene u nacionalnu praksu. NAP predstavlja napredak postignut u zemlji članici tijekom proteklih 12 mjeseci i planirane mjere za narednih 12 mjeseci: to su ujedno i dokumenti izvještavanja i planiranja. Treba pozvati socijalne partnere na nacionalnoj razini da osiguraju učinkovitu provedbu Smjernica za zapošljavanje, te da izvijeste o svojim najznačajnijim doprinosima u svim područjima pod njihovom odgovornošću, osobito glede upravljanja promjenama i prilagodljivosti, sinergije između fleksibilnosti i sigurnosti, razvoja ljudskog kapitala, jednakosti spolova, isplativosti rada, aktivnog starenja, kao i zaštiti na radu.

1.3.5.3. Regionalna razina No, europske i nacionalne strategije – kao i bilo koje druge politike zapošljavanja koje se stvaraju centralizirano – ne mogu uspjeti bez aktivnosti, sudjelovanja i uključivanja regionalnih i lokalnih sudionika. Stoga se županijska razina poziva na uključivanje socijalnih partnera u oblikovanje lokalnih strategija zapošljavanja, lokalnih akcijskih planova unutar Nacionalnog akcijskog plana.


12


Upravo su lokalne sredine najbolja mjesta za prenošenje nacionalnih i regionalnih strategija u djelo na terenu. A lokalni sudionici mogu najbolje razumjeti lokalne uvjete, aspiracije i potrebe:

• Na lokalnoj razini se može uvidjeti potencijal za stvaranje novih radnih mjesta. U uslužnim djelatnostima – od turizma do transporta. U socijalnim djelatnostima – na primjer, kućna pomoć i skrb za djecu. U djelatnostima zaštite okoliša. U proizvodnji i marketingu lokalnih proizvoda i dobara. U održavanju stambenih objekata, zaštiti, kulturi i sportu. Potencijal je ogroman;

• Osobito je lokalna razina ta na kojoj se obrazovanje i osposobljavanje organizira,

razvija i prenosi;

• I upravo se na lokalnoj razini pružaju usluge za pomoć u integraciji najranjivijih skupina u društvo.


13


2. Uvod u obavještajno istraživanje tržišta rada

2.1. Definicija Obavještajno istraživanje tržišta rada (LMI – Labour Market Intelligence) još uvijek nije u potpunosti opisano, ali u najmanju ruku možemo izjaviti da se ne radi o jednoj jedinoj samostalnoj metodi. Kao prvo, moramo iznijeti neka osnovna načela. U ovom Priručniku pravit ćemo razliku između obavještajnog istraživanja tržišta rada i praćenja tržišta rada. Priručnik će kroz čitav sadržaj definirati praćenje tržišta rada kao načelo provođenja analize trenutne situacije na tržištu rada. Na praćenje tržišta rada ćemo se kasnije vratiti u posebnom poglavlju, no sada želimo ukratko reći da se razlika odnosi na aktivno i relativno pasivno ispitivanje trenutačnih trendova na tržištu rada. Neki bi ukratko opisali obavještajno istraživanje tržišta rada uspoređujući ga sa središnjim obavještajnim sustavima poput predodžbe koju dobivamo iz američkih filmova o CIA-u i FBI-u. Ova predodžba nije baš ispravna iz nekoliko dobrih i očitih razloga. Općenito, ova predodžba nestaje čim razmotrimo glavnu svrhu obavještajnog istraživanja tržišta rada; suprotno od središnjih obavještajnih sustava, svrha obavještajnog istraživanja tržišta rada nije da informacije sakriju u velikim kartotekama u zatvorenim podrumima bez pristupa javnosti. Obavještajno istraživanje tržišta rada je zapravo suprotno tome; u njemu se dijele saznanja i u smislu ulaznih i u smislu izlaznih informacija. 'Obavještajno' (engl. Intelligence) se može prevesti kao ‘inteligentan načini prikupljanja i strukturiranja informacija za specifične svrhe'. Specifična svrha obavještajnog istraživanja tržišta rada je potpora strategijama ljudskih potencijala kako bi se omogućilo gospodarsko i socijalno blagostanje, te rast zaposlenosti.

Strana potražnje• Gospodarski profil•Tržište rada

Strana ponude• Demografska•Obrazovna djelatnost

Potražnja•Studenti

Ponuda•Tečajevi

Potražnja • Slob. r. mjest

Ponuda•Nezaposleni

Analiza strukture podatakaIntelektualna analiza

Provjera valjanostisaznanja

Unutar crne kutijeIstraživanje neuravnoteženosti i potencijala


14


Obavještajno istraživanje tržišta rada je pristup za mjerenje gospodarskih postignuća, regionalnih asimetrija i nejednakosti u smislu zaposlenosti. Ukratko, obavještajno istraživanje tržišta rada su razni alati za prikupljanje informacija, za kombiniranje informacija, za izvlačenje potrebnih informacija, za analizu informacija prikupljenih iz različitih izvora, te za izvještavanje o saznanjima. Obavještajno istraživanje tržišta rada su alati za strukturirano prikupljanje regionalnih informacija dobivenih iz raznih izvora, njihovo analiziranje i izvještavanje o stvarnom gospodarskom stanju. To je studija poslovnih ciklusa. No prije svega, obavještajno istraživanje tržišta rada je osiguranje kvalitete u radu s informacijama i podacima, u obradi i analiziranju, izvještavanju, praćenju i evaluaciji.

Poslodavci Poduzeća Socijalni partneri Ostale NVO

Škole za osposobljavanje Drž. zavod za statistiku Ministarstvo rada Ministarstvo obraz. Ostala Min. Lokalne vlasti

Socijalni partneri Srednjošk. obrazov. strukovne škole i Ostale škole za ospos. Više obrazovanje Ministarstvo obraz. Drž. zav. za statistiku Ministarstvo rada Min. gospodarstva Ostala Min.

Lokalne vlasti

Crna kutijaOsnovni pristup u LMI-u

Analiza i izvlačenjeinformacija

Prikupljanje informacija od glavnih partnera

… i povratno izvještavanje glavnim partnerima

1

2

3

Osnovni kanali informacija za obavještajno istraživanje tržišta rada su:

• Međunarodno usklađeni pokazatelji, • Službene statistike, • Ankete, • Administrativni podaci, • Djelomične informacije, • Podaci iz praćenja i evaluacije trenutnih mjera

Kanali informacija bit će dalje opisani u podnaslovima ispod, a u potpunosti opisani u poglavljima koja slijede. Podaci se prikupljaju na regionalnoj ili lokalnoj razini kako bi se opisale poprečne varijacije i asimetrije. Gledajući u široj perspektivi, obavještajno istraživanje tržišta rada služi kao alat za dijagnozu lokalnih i regionalnih asimetrija u federalnom tipu gospodarstva kao što je EU. Asimetrije mogu pokrenuti turbulencije i poslovne cikluse, ali mogu se i proširiti na druge regije kad gospodarstva integriraju kapital i stvarna


15


tržišta. U EU, slobodno kretanje dobara, usluga, kapitala i rada navedeno je u Predgovoru Amstedamskog sporazuma. No obavještajno istraživanje tržišta rada isto tako služi i drugim svrhama. Ono služi za dokumentiranje neuravnoteženosti na tržištu rada, te kao izvor rješenja za neuravnoteženosti tržišta rada. Budući da neuravnoteženosti tržišta rada u većini slučajeva uključuju strukovno obrazovanje i osposobljavanje ili neprekidno strukovno osposobljavanje, obavještajno istraživanje tržišta rada nadalje služi kao prirodni ulazni podatak u razvijanju nastavnih programa i planova strukovnih škola. Zapravo, evolucija metoda obavještajnog istraživanja tržišta rada tijekom prošlog desetljeća, stvorila je u Europi daleko više obostranog razumijevanja između dva uključena ministarstva, te vis-à-vis, između glavnih partnera i ostalih gospodarskih čimbenika. Unatoč činjenici da je obavještajno istraživanje tržišta rada zasnovano na tehnikama koje su nastale u društvenim znanostima, nije nužno imati znanstvene istraživače kako bi provodili obavještajno istraživanje tržišta rada u praksi, čim se jednom alati primjene i rutina uspostavi. To nije znanost a nije niti predviđeno da bude, iako neke dublje analize zasnovane na prikupljenim podacima mogu s vremena na vrijeme biti plodonosne. No, potrebno je razumjeti temeljna načela osnovnih alata ukoliko želimo da alati proizvedu grubu sliku trenutne situacije. Prema tome, povezanost sa znanstvenim istraživačkim tehnikama je očita u primjeni tih tehnika. Nadalje, potrebno je istaknuti važnost prethodnog ispitivanja i razumijevanja etike temeljnih tehnika.

2.2. Kontekst Europski fokus na obavještajno istraživanje tržišta rada (LMI) je više-manje proizašao iz politike. Politika zapošljavanja u fokusu je europske politike od amandmana Europske socijalne povelje, ratificirane u Sporazumima iz Maastricht-a i Amsterdam-a, te su od posebne važnosti unutar Lisabonskog sporazuma. Povećana usredotočenost na politike zapošljavanja u posljednjem desetljeću europskih integracija može se na prvi pogled činiti neobičnom, no za makro-ekonomiste to je prirodna pojava. Integracijski proces kroz formiranje unutarnjeg tržišta, uvođenja zajedničke europske valute, uspostave nacionalne europske banke, daljnji fokus na konvergentnosti europske vanjske politike (uključujući trgovinske politike), smanjuje kontrolu nacionalnih parlamenata nad tradicionalnim gospodarskim politikama, uključujući i velik dio fiskalne politike. Ako je ograničena nacionalna kontrola nad gospodarskim politikama, svaki poremećaj u gospodarstvu će se izravno prenijeti na tržište rada. Prema tome, usredotočenost na politike zapošljavanja i obavještajno istraživanje tržišta rada je istraživanje gospodarskih postignuća u smislu lokalnih, regionalnih ili nacionalnih asimetrija u napretku zaposlenosti i u nezaposlenosti. Ili, govoreći makroekonomskim rječnikom, istraživanje poslovnih ciklusa.


16


Nadalje, politička odlučnost u EU da se zadrži nadzor nad nacionalnim financijskim proračunima i odlučnost da se zadrži niska stopa inflacije povećala je važnost zadržavanja nadzora nad plaćama potaknutim inflacijom širom EU. Kako bi se zadržala niska stopa inflacije, manjkovi radne snage se moraju popraviti prije nego što postanu ozbiljan problem. Manjkovi radne snage potiču plaće, bilo zbog dogovora između socijalnih partnera ili kada se poduzeća natječu za rijetku kvalificiranu radnu snagu. Pragmatičan pogled makroekonomista na povećani fokus na obavještajno istraživanje tržišta rada kao makroekonomskog pokazatelja regionalnih gospodarskih postignuća odgovara promjeni u političkom fokusu na politike zapošljavanja. Kontinentalna zapadnoeuropska obrazovna i socijalna politika (koja uključuje politiku tržišta rada u EU) tradicionalno je zasnovana na centraliziranom planiranju, ali je zbog povećanog fokusa na regionalne asimetrije postala daleko više tržišno orijentirana u smislu ispravljanja nesklada između potražnje i ponude. Sukladno tome, obavještajno istraživanje tržišta rada dobilo je veću važnost i u smislu ispravljanja gospodarskih potencijala u regijama, ali i kako bi se poduzele daleko složenije političke aktivnosti. Izvješće radne skupine za zapošljavanje, kojoj je predsjedavao Wim Kok, iz studenog 2003. naglašava potrebu za većim fokusom na strategije zapošljavanja u EU. Izvješće ističe potrebu za smanjenjem nezaposlenosti i povećanjem zaposlenosti kroz sredstva povećanja prilagodljivosti radnika i poduzeća, privlačenja više ljudi na tržište rada, većeg i učinkovitijeg investiranja u ljudski kapital, te osiguravanja bolje provedbe reformi kroz bolje upravljanje. S posebnim osvrtom na obavještajne sustave tržišta rada, prvenstveno na one skandinavskih zemalja, izvješće naglašava da “Tržišta rada moraju biti fleksibilnija dok istovremeno radnicima pružiti odgovarajuću razinu sigurnosti. Fleksibilnost nije samo u interesu poslodavaca; ona također služi i interesu radnika, pomažući im da kombiniraju rad sa skrbi i obrazovanjem, na primjer, ili dopuštajući im da žive svojim stilom života.”

2.2.1. Obavještajno istraživanje tržišta rada u tranzicijskim gospodarstvima

Pojam obavještajnog istraživanja tržišta rada i uspostava sustava obavještajnog istraživanja tržišta rada dolazi iz onoga što bismo mogli nazvati kompleksnim tržišnim gospodarstvima zapadnoeuropskih zemalja. Prirodno pitanje je: “Zašto uvesti obavještajno istraživanje tržišta rada u tranzicijska gospodarstva i u zemlje sa slabo razvijenom službenom statistikom”? Potreba za boljim alatima za praćenje i kasnijim prognostičkim alatima za istraživanje poslovnih ciklusa s posebnim fokusom na regionalne, pa čak i lokalne varijacije i asimetrije, ukratko su opisane gore. No treba istaknuti još jedan čimbenik prije nego se okrenemo opisu provedbe obavještajnog istraživanja tržišta rada u tranzicijskim gospodarstvima. Zapadnoeuropske zemlje su prošle kroz različite tehnološke faze u analitičkom smislu tijekom proteklih pet desetljeća. Izvan je dosega ovog Priručnika da opiše uvođenje napredne statistike i matematike u društvene znanosti, no treba komentirati nepromišljenu misao homogenih racionalnih pojedinaca koji stoje iza toga.


17


Zlatno doba makroekonomskog modeliranja za svrhe gospodarskog prognoziranja i planiranja u 80-tima i ranim 90-tima bilo je na meti ozbiljnih kritika od strane raznih dionika, uključujući i znanstvene istraživače. Teorija igara bila je još u povojima, no ipak, uskoro je postalo jasno da formiranje jednadžbi na temelju ponašanja pojedinca (ili ljudskog bića) nikada nije moglo proizvesti odgovarajuću logičku podlogu za stvaranje politike, bez obzira na kvantitetu i kvalitetu prikupljenih podataka. Zbog toga su bili potrebni novi načini praćenja ljudskog ponašanja, i u kombinaciji suvremene Teorije igara s povezivanjem i ponovnom suradnjom između mikro i makro ekonomista, fokus se usmjerio na sustavne studije ponašanja pojedinca (na mikro razini). Teoretska polazna točka je očita. Pojedinačni gospodarski činitelji ne ponašaju se uvijek racionalno i odmah reagiraju na promjene u gospodarskom okruženju2. Kako bismo vidjeli 'odozgo' (na skupnoj ili makro razini) moramo razumjeti ponašanje pojedinačnih gospodarskih činitelja. Ako napravimo sustavne studije zasnovane na pažljivom kriteriju odabira, moći ćemo sakupiti naša saznanja s mikro razine na višoj razini. Dobrobit takvog pristupa se javila uskoro; zapravo nam je pružila prigodu za proučavanje asimetričnih gospodarskih poremećaja, dopuštajući vlastima i autorima politika da interveniraju s preciznim mjerama prema potrebama upravo tamo gdje je ta potreba uočena. Stoga je ovo bio nastanak aktivnih mjera tržišta rada, ciljanja, praćenja i evaluacije. Važno je pojedinačno ponašanje, ili, točnije, ponašanje pojedinačnih gospodarskih činitelja. Pojedinačni gospodarski činitelji ne reagiraju homogeno i postoje značajna vremenska kašnjenja (na primjer, između velikih gradova i ruralnih područja), što se često objašnjava teorijama globalizacije (globalnog sela), novih gospodarstava, i evolucijom informacijske i komunikacijske tehnologije. U tom smislu treba razumjeti i tranzicijska gospodarstva. Izraz ‘tranzicija’ čini se dosta uvredljivim i grubim budući da potječe od ideje iz američke vanjske politike. Treba ga konceptualizirati. Tranzicija nije samo jednostavna riječ o kretanju gospodarstva od točke A do točke B. Gospodarstva se ne kreću. Promjena sustava je druga riječ, ali ne i bolja, budući da se u većini tranzicijskih gospodarstava potpuna dotrajalost jednog homogenog sustava zamjenjuje višestrukim sustavima na koje 'sustav' (to jest vlasti) moraju reagirati. Tranzicija obuhvaća potpunu promjenu u ponašanju pojedinačnog gospodarskog činitelja – promjena obrasca, filozofski rečeno. Nitko ne zna zasigurno što će doći poslije; sve ovisi o tome kako se gospodarski činitelji ponašaju. Zakonodavni okvir će se postepeno promijeniti kako bi odrazio novo skupno ponašanje gospodarskih činitelja, ali sporo. A vlasti reagiraju još sporije.

2 Najnovija Teorija igara je pokazala da je iracionalno ponašanje zapravo racionalno (racionalno izvorno znači 'racionalno u gospodarskim pitanjima').


18


Drugim riječima, tranzicija uopće nije neko pravolinijsko kretanje. Svaki pojedinačni gospodarski činitelj se može pokrenuti od točke A do točke B, ali tada moj B nije isti kao i tvoj B – svaki pojedinačni gospodarski činitelj ima drugačiju točku B. U tranzicijskim gospodarstvima obavještajno istraživanje tržišta rada služi važnoj svrsi. Sposobnost okvira obavještajnog istraživanja tržišta rada da prati pojedinačno gospodarsko ponašanje (ili u najmanju ruku ponašanje što je bliže moguće svakom pojedinom gospodarskom činitelju) pruža ‘sustavu' alate za potporu politikama zapošljavanja i izradu preciznih aktivnosti za potporu gospodarskog rasta. Prema tome, očito je da aparat obavještajnog istraživanja tržišta rada služi kao najbolja alternativa za sakupljanje mišljenja i centralizaciju na sadašnjem tržištu, što snažno podupiru vodeći ekonomski stručnjaci.

Obavještajno istraživanje tržišta rada Kanali informacija

1. Međunarodno usklađeni pokazatelji

2. Službene statistike

3. Ankete

4. Administrativni podaci

5. Djelomične informacije

6. Praćenje i evaluacija

• Poduzeća• Socijalni partneri• Škole za osposobljavanje

• Vlastiti podaci• Ostali administrativni podaci

glavnih partnera (lokalnih vlasti, obrazovnih ustanova i slično)

• Izvještaji i studije ministarstava• Istraž. izvještaji• Lokalni planovi i studije • Studije socijalnih

partnera i dr. NVO-a• Intervjui sa cilj. skup. • Vijesti i glasine

2.3. Kanali informacija i tipični alati u obavještajnom istraživanju tržišta rada

2.3.1. Međunarodno usklađeni pokazatelji Međunarodno usklađeni pokazatelji se zasnivaju na suradnji između Nacionalnih zavoda za statistiku u većini svjetskih zemalja koju omogućava Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Međunarodni monetarni fond (MMF), Ujedinjeni narodi (UN), a u Europi Eurostat, koji je opisao metode i meta-podatke3 za izravno praćenje. Međunarodno usklađeni pokazatelji su prema tome lako dostupni i lako se koriste. Većinu ovih pokazatelja može se dobiti po regijama EU iz Eurostata što omogućuje razvijanje međunarodnih međuregionalnih tehnika benchmarking-a. Statistike po

3 Meta-podaci (metadata) – podaci o podacima, odnosno, svi oni podaci koji nisu ključni.


19


Regijama EU (NUTS 1, 2, i 3) dobivaju se od nacionalnih statističkih ureda u svim zemljama članicama EU ili Eurostat-a. Regionalni podaci nisu besplatni. Za svrhe obavještajnog istraživanja tržišta rada mi ćemo razmatrati pokazatelje koji obuhvaćaju demografiju, glavna gospodarska kretanja, pokazatelje tržišta rada i obrazovne pokazatelje. Pored pokazatelja dobivenih od najčešćih gore spomenutih pružatelja općih statistika, naročito Međunarodna organizacija rada (ILO) stvara međunarodno usklađene pokazatelje s posebnim osvrtom na pitanja tržišta rada. Baza podataka Međunarodne organizacije rada naziva se KILM4 i pokriva većinu zemalja. Pristup podacima KILM-a je obično besplatan.

2.3.2. Službene statistike Službene statistike su u ovom Priručniku istoznačne statistikama koje daje Državni zavod za statistiku. Često su nam potrebne dodatne statistike i podaci kako bismo napravili solidnu analizu lokalnog ili regionalnog tržišta rada, a gore spomenute nadnacionalne organizacije ne pružaju takve podatke. I često su nam potrebni podaci u svezi problema koje pokušavamo opisati, koji još više naglašavaju daljnju potrebu za detaljnijim podacima. Napokon, većina Državnih zavoda za statistiku daju i demografske prognoze, koje se mogu izravno koristiti. Službene statistike se smatraju solidnima i provjerenima. Podaci se ovjeravaju sukladno najpoznatijim standardima. U ovom Priručniku mi vjerujemo tim podacima; nije naš zadatak da kao analitičari tržišta rada dovodimo u pitanje pouzdanost podataka dobivenih iz Državnog zavoda za statistiku. U slučaju da imamo razloga sumnjati statistikama, uobičajena procedura bila bi izraziti naše sumnje Državnom zavodu za statistiku. Državni zavod za statistiku smatra se jednim od naših glavnih partnera, a u službenim izvješćima ne istražujemo probleme naših partnera. Službene statistike se obično daju u vremenskim rasponima, što nam dozvoljava da ih koristimo za prognostičke svrhe. Prognoze se trebaju zasnivati na čvrstim i provjerenim podacima. Ipak, našim prognozama možemo upravljati i putem drugih kanala informacija, što će ukratko biti objašnjeno dolje. Pored službenih statistika imamo i ankete koje provodi i obrađuje Državni zavod za statistiku, i to uglavnom ankete o radnoj snazi. Te ankete jesu ankete, ali će u izvješće ući kao službene statistike, iako će u fusnotama biti objašnjeno porijeklo podataka (anketni podatak). Još jednom, nije naš zadatak da dovodimo u pitanje metodu pomoću koje je anketni podatak prikupljen. Ipak, obično u prognozama ne koristimo nikakve anketne podatke ako to možemo izbjeći. Tehnički manevar za korištenje službenih anketnih podataka, poput onih iz ankete o radnoj snazi, u prognozama opisan je dolje.

4 KILM – key indicators of the labour market – ključni pokazatelji tržišta rada


20


2.3.3. Ankete Ako trebamo više informacija i podataka nego što je moguće prikupiti iz službenih izvora, moramo ih sami prikupiti. Osiguranje kvalitete je žarišna točka u obavještajnom istraživanju tržišta rada. I glede informacija i glede podataka5 trebamo osigurati visoki standard kvalitete u smislu metoda prikupljanja, organizacije podataka i informacija, obrade, analiziranja i konačnog izvještavanja. To se također odnosi i na ankete. Sve informacije i podaci u obavještajnom istraživanju tržišta rada moraju biti sustavni i strukturirani. Najbolji način za prikupljanje sustavnih i strukturiranih informacija i podataka je putem dobro pripremljenih i prethodno testiranih anketa. No, prije nego što se ankete provedu, moramo razumjeti osnovna načela u anketama, te kako stvoriti pouzdanu i reprezentativnu predodžbu o cjelokupnom problematičnom području. Ovo će biti podrobnije objašnjeno dolje. Prva i najvažnija uporaba anketa je u poduzećima, uglavnom kako bi se prikupile informacije o potencijalnom rastu zaposlenosti, broju zaposlenih, te kako bi se dobile informacije o neuravnoteženosti tržišta rada. Daljnje podrobnije ankete mogu se provesti sa specifičnim svrhama, uključujući i ankete o potrebama osposobljavanja. Ostale ankete ili upitnici strukturirani poput anketa mogu se poslati glavnim partnerima, uglavnom socijalnim partnerima (udrugama poslodavaca i sindikatima), te školama za osposobljavanje. Informacije svih partnera bit će nam vrijedne u našem nastojanju da opišemo glavne izazove lokalnih, regionalnih i nacionalnih tržišta rada. Poglavlje o sustavnom prikupljanju podataka koje slijedi kasnije, dat će nam primjere upitnika i upute za provođenje anketa.

2.3.4. Administrativni podaci Administrativni podaci su registri, kartoteke i slični sustavi informacija koje prikuplja sama ustanova (ili druge ustanove koje dijele iste podatke). Najčešće, same informacije iz administrativnih podataka se ne mogu koristiti u službenim izvješćima zbog zakonskih ili etičkih razloga, ili iz oba razloga, no u većini slučajeva jednostavan sažetak podataka može poslužiti svrsi. Korištenje administrativnih podataka od strane naših glavnih partnera (drugih vladinih ustanova, škola i lokalnih vlasti) mogu također pružiti vrijedne informacije. U tom slučaju moramo uzeti u obzir etičke aspekte (vidi podnaslov dolje). Ipak, obično možemo zamoliti naše partnere da nam pruže sažete informacije kako bi osigurali da povjerljive informacije ne procure.

5 Razlika između kvalitativne informacije i kvantitativnog podatka će se kasnije objasniti.


21


Administrativni podaci se nadalje koriste u praćenju i evaluaciji (vidjeti poglavlje o toj temi). Ovisno o raspoloživoj tehnologiji, možda ćemo moći dopustiti da informacije prikupljene putem anketa i posjeta poduzećima uđu u administrativne podatke. Obično je takvo administrativno slaganje informacija u skladu sa zakonom o administrativnim podacima i podacima za statističke svrhe. Ipak, to je uputno provjeriti prije nego što počnemo. Administrativni podaci u javnoj službi za zapošljavanje sadrže mnoštvo informacija o nezaposlenosti i karakteristikama u svezi nezaposlenih osoba. Ovi podaci mogu biti od velike vrijednosti za analitičke svrhe ako se koriste sustavno i strukturirano, ali samo ukoliko je prva registracija učinjena sustavno i strukturirano. Još jednom, osiguranje kvalitete je neophodno daleko prije nego što podaci posluže analitičkim svrhama.

2.3.5. Djelomične informacije Djelomične informacije su informacije (i podaci) prikupljene iz drugih izvora, uključujući znanstvena izvješća, gospodarska izvješća, posjete poduzećima, tiskovne i elektronske medije. Korištenje djelomičnih informacija je ograničena i uvelike problematična u službenim izvješćima, no mogu poslužiti kao pozadinske informacije u planiranju, prognoziranju i prijedlozima aktivnosti. Najtipičniji primjeri djelomičnih informacija prikupljaju se putem lokalnih vlasti. U slučaju da lokalne vlasti imaju planove za izgradnju golemog nasipa ili velikog lokalnog trgovačkog centra, to bi nas moglo zanimati, budući da takvi projekti mogu dovesti do iznenadne potrebe za radnicima. U drugim slučajevima, lokalne vlasti imaju saznanja o velikim kompanijama, uključujući i one inozemne, koje istražuju mogućnosti za postavljanje industrijskog postrojenja u lokalnom području. Ove djelomične informacije mogu se iskoristiti kako bi nas učinile svjesnima o nadolazećem problemu. No, pored toga, mi smo i sami u mogućnosti stvoriti djelomične informacije. Kroz posjete poduzećima naši lokalni konzultanti ili savjetnici često dođu do informacija o nadolazećim projektima i ostalim potencijalnim pokazateljima rasta. Često se ovakve vrste informacija ne zapisuju (čak mogu biti i povjerljive, pa ih treba tretirati pažljivo), no obično nema problema u uzimanju tih informacija u obzir u sažetim izvješćima o potencijalima tržišta rada. Nadalje, možemo započeti ciljane grupne intervjue sa ključnim dionicima sa svrhom omogućavanja otvorenih rasprava o lokalnim ili regionalnim gospodarskim potencijalima, koji mogu pospješiti daljnji gospodarski rast. U svim slučajevima, potreba za tehnikama sustavnog i strukturiranog prikupljanja informacija je presudna za naše svrhe. Ukoliko ne možemo jamčiti da je informacija prikupljena prema našim zahtjevima kvalitete, takvu informaciju moramo odbaciti. Naročito u slučaju djelomičnih informacija, trebamo dvaput provjeriti informaciju koja je došla iz najmanje dva neovisna izvora.


22


2.3.6. Praćenje i evaluacija Konačni kanal informacija su naša vlastita izvješća o napretku koja nastaju kroz naše praćenje trenutnih aktivnosti. Najveći dio informacija prikupljenih kroz praćenje i evaluaciju treba promatrati kao potvrdu kvalitete provedenih aktivnosti, ali i kao mjeru utjecaja naših aktivnosti i brzine prilagodbe tržišta rada. Prema tome, informacije prikupljene kroz alate praćenja i evaluacije programa zapošljavanja, aktivnih mjera tržišta rada, i drugih aktivnosti, predstavljaju važan izvor informacija.

2.4. Ograničenja i rizici u obavještajnom istraživanju tržišta rada

Budući da se obavještajno istraživanje tržišta rada ne sastoji od samo jednog alata, već od različitih alata, tehnička ograničenja obavještajnog istraživanja tržišta rada ne mogu se odnositi samo na obavještajno istraživanje, već se moraju opisati prema svakom pojedinom alatu. Ovo se u stvari smatra jednom od prednosti obavještajnog istraživanja tržišta rada, no to znači da se etika može preusmjerivati između pojedinih korištenih tehnika i metoda. Etika o kojoj treba voditi računa u ovom kontekstu odnosi se na postupanje s povjerljivim informacijama. Prikladno postupanje s povjerljivim informacijama treba smatrati temeljnom radnom navikom za sve analitičare. Ne može se izbjeći da profesionalni analitičari naiđu na potrebu da upotrijebe povjerljivu informaciju ili podatak. U tom slučaju treba uložiti svaki mogući napor da se zamagli i prikrije pojedinačni gospodarski sudionik. Nijedno službeno izvješće ne smije spominjati pojedinačnog gospodarskog sudionika po imenu, i niti jedna informacija iznesena u izvješćima ne smije biti povezana ni s jednim gospodarskim sudionikom, bilo da se radi o pojedincu, poduzeću, ili sličnoj istoznačnoj jedinici (uključujući NVO-e). Niti jedan pojedinačni gospodarski sudionik ne smije biti optužen, diskriminiran ili u mogućnosti ostvarivanja profita iz informacija iznesenih u službenim izvješćima. Jedini izuzetak u svezi iznošenja imenovanih informacija u službenim izvješćima smiju biti izjave vladinih tijela ili sličnih javnih ustanova. Smatra se da se slabosti obavještajnog istraživanja tržišta rada uglavnom odnose na potrebnu disciplinu i neminovno ljudstvo (uključujući i razvijenu analitičku kompetentnost). Analitička disciplina je bitna i predstavlja prirodni dio osiguranja kvalitete. Analitička disciplina znači:

• Pridržavanje istraživačkih normi i gore spomenutih etičkih pravila, • Jamstvo najšireg opsega transparentnosti u svim analitičkim fazama, • Jamstvo najbolje moguće analize, • Izvještavanje o rezultatima na način razumljiv čitateljima, • Jamstvo da su citati prikladno korišteni,


23


• Jamstvo da su svi izvori informacija prikladno spomenuti, • Jamstvo podnošenja izvješća u odgovarajuće vrijeme, • Jamstvo transparentnosti, i • Jamstvo kvalitetnog praćenja i evaluacije predloženih aktivnosti.

Transparentnost je način pružanja jamstva da se rezultati mogu grupirati po geografskim jedinicama, što je tipično jednako korištenju standardnih obrazaca izvještavanja (bilo da se radi o potpunim rezultatima ili o pojedinačnim rezultatima u tablicama i slično). U cijelom ovom Priručniku bavit ćemo se pitanjem osiguranja kvalitete unutar konteksta teme. Nadalje, kao još jedno zlatno pravilo s etičkim korijenima, u službenim izvješćima ne ispitujemo probleme naših kolega. Ovo pravilo se odnosi na regionalna izvješća, gdje izbjegavamo usporedbe s drugim regijama (naročito ne u rangiranom obliku). Ipak, postoje neki izuzeci, uglavnom u smislu dijeljenja saznanja, i to u slučaju kad, na primjer, želimo predložiti neku aktivnost koja je bila uspješno ostvarena u nekoj drugoj regiji. Na kraju, bliska povezanost s decentralizacijom može označiti potencijalni rizik ukoliko odgovornost nije decentralizirana, te u određenoj mjeri, ako financijska sredstva ne prate otkriveni problem. Rizik može utjecati na uspostavu stabilnih sustava obavještajnog istraživanja tržišta rada ukoliko dionici ne mogu ozbiljno preuzeti obvezu. Obavještajno istraživanje tržišta rada se temelji na odlučnosti, uključenosti i trudu različitih unutarnjih i vanjskih dionika, a ukoliko dionici smatraju svoj trud i uključenost bezvrijednim ili čak besmislenim, to predstavlja rizik za čitav nacionalni informacijski sustav.


24


3. Umrežavanje i konzultiranje Vanjsko umrežavanje i konzultiranje glavnih partnera služi raznim svrhama i ne bi trebalo biti ograničeno samo na analitički proces. U idealnom svijetu, udruživanje regionalnih analitičkih izvora između ustanova i organizacija bila bi plodonosno i korisno za sve uključene. Nadalje, analitička snaga službe za zapošljavanje može pružiti potporu u razvijanju aktivnosti drugih javnih ustanova u regiji, a isto tako i obrazovnih ustanova u smislu planiranja školovanja, savjetovanja, i slično. Na nacionalnoj razini, udruživanje analitičkih snaga iz različitih regija može biti jako korisno. Doista, potreba za kontinuiranim istraživanjima poslovnih ciklusa na regionalnoj razini daje nacionalnim vlastima mogućnost pružanja potpore najslabije razvijenim regijama, ili se može upotrijebiti kao sustav ranog upozorenja za regionalne asimetrije u gospodarstvu. Alati funkcioniraju putem strukturiranih istraživanja sličnih ovom koji je predstavljen u ovom Priručniku. S institucionalnog stanovišta unutarnje umrežavanje i konzultiranje je od presudne važnosti. Različite funkcije unutar službe za zapošljavanje dobivaju različite informacije od glavnih dionika, no više od toga, većina informacija prikupljenih iz sustavnog i strukturiranog praćenja tržišta rada može olakšati glavne funkcije službe za zapošljavanje na razne načine. Savjetodavci specijalizirani za profesionalno usmjeravanje imat će koristi od informacija o trenutnim trendovima u strukturi zanimanja, a savjetodavci koji skrbe za skupine nezaposlenih s rizikom društvene isključenosti mogu imati koristi od uvida kojeg im pruži analitičar tržišta rada. Općenito, izvješće o tržištu rada zasnovan na kvalitetnom praćenju tržišta rada čini uporište za razvoj ljudskih potencijala za razne sudionike. A kada razni sudionici na tržištu rada pravilno shvate izvješće o tržištu rada, uključujući i proces formuliranja odgovarajućih aktivnosti za ispravljanje neuravnoteženosti na tržištu rada, izvješće tad postaje uporište čitavog informativnog sustava tržišta rada. U idealnom slučaju, razlike nema.


25


3.1. Uvod u politiku tržišta rada

3.1.1. Osnovna svrha politike tržišta rada Glavna i osnovna svrha politike tržišta rada je

Osiguravanje nesmetane raspodjele radne snage Svi ostali subjekti su u načelu ili podložni ili nisu ni u kakvoj povezanosti s osnovnom definicijom politike tržišta rada. Ipak, veliki dijelovi političkih debata glede tržišta rada nalaze se u sivoj zoni, s očitom povezanošću s ostalim područjima politike. Poput politike tržišta rada, i ostala područja politike služe osnovnim ili temeljnim svrhama. Veze između najvažnijih političkih područja mogu se lako pratiti shematskim prikazom glavnih svrha nekih najvažnijih područja politike.

Tablica 3.1 Svrhe glavnih političkih područja FINANCIJE: Jamčiti uravnoteženog financijskog proračuna države PRAVOSUĐE: Jamčiti dobro funkcioniranje zakonodavnog okvira NOVAC: Jamčiti adekvatnu raspodjelu novca TRGOVINA: Jamčiti dobro funkcioniranje tržišta dobara i usluga GOSPODARSTVO: Jamčiti odgovarajuće funkcioniranje gospodarstva PRIHOD: Jamčiti socijalno prihvatljivu raspodjelu prihoda među

građanima POREZ: Jamčiti stalne prihode državi UNUTARNJI POSLOVI:

Jamčiti odgovarajuće funkcioniranje regionalnih i lokalnih javnih ustanova

VANJSKI POSLOVI:

Promicati interese zemlje

GRADITELJSTVO: Jamčiti adekvatnu raspodjelu stambenih objekata i infrastrukture

POLJOPRIVREDA: Jamčiti dobro funkcioniranje poljoprivrednog sektora ZDRAVSTVO: Jamčiti zdravstvenu sigurnost građana OBRAZOVANJE: Jamčiti sigurnost u svezi obrazovanja

O gornjoj definiciji najvažnijih svrha glavnih područja politike može se raspravljati, no to nam nije svrha u ovom kontekstu. Ključna stvar je u tome da postoje jasne povezanosti između raznih područja politike, a nije teško pronaći slučajeve koji uključuju nekoliko područja politike. Ovo je prirodna pojava za središnju administraciju u kompleksnom gospodarstvu. No sukob interesa zahtijeva ozbiljna razmatranja o tome kako staviti novi zakon u praksu u sklopu središnje administracije.

3.1.2. Primjeri sukoba interesa unutar područja politike tržišta rada


26


Kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje suvremene središnje administracije, potrebno je rasporediti ogromne ljudske resurse koji će omogućiti i pospješiti komunikaciju između ministarstava. Bit je u tome da je konzultiranje od presudne važnosti. Bez konzultacija jedno ministarstvo može propisati zakon koji će biti u sukobu s namjerama drugih zakona koje su propisala druga ministarstva. Tablica 3.2 Shematski prikaz konzultacija ministarstava po odabranim političkim temama

unutar Ministarstva rada

Tema Povezanost s drugim tipičnim područjima politike

PLAĆE Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva

GODIŠNJI ODMORI I DOPUSTI Ministarstvo financija, Ministarstvo socijalne skrbi

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE (DOP - CSR)

Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo socijalne skrbi, Ministarstvo industrije

ZELENE KARTE (USELJENJE) Ministarstvo trgovine, Ministarstvo industrije, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo socijalne skrbi, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo obrazovanja

CJELOŽIVOTNO UČENJE Ministarstvo obrazovanja, Ministarstvo trgovine, Ministarstvo industrije, Ministarstvo socijalne skrbi

Napomena: Primjeri su preuzeti iz središnje administracije Danske U praksi svi zakonski paketi idu preko Ministarstva pravosuđa, a u slučaju da zakonski paketi imaju i najmanji utjecaj na opći financijski proračun (uključujući i prebacivanje sredstava s jednog računa na drugi), mora se konzultirati Ministarstvo financija. Očito je da će se u mnogim slučajevima povesti rasprava o tome koje ministarstvo ima vodeću ulogu. Ove nejasnoće obično rješava predsjednik Vlade. Iz tablice 3.2 očito je da što jasnije neki predmet pogađa prvenstvenu svrhu područja politike, manje ministarstava biva uključeno (vidjeti, na primjer, temu 'plaće' u odnosu na 'zelene karte'). Uključenost Ministarstva financija u pitanju plaća proizlazi iz činjenice da je Ministarstvo financija najodgovornije u pregovorima o plaćama u čitavom javnom sektoru. Suprotno tome, pitanje zelenih karata uključuje širok spektar tema što utječe na ostala područja politike. Nepotrebno je reći da određivanje odgovornog ministarstva za specifičnu temu ne može biti čisto. Ponekad određena pitanja mogu postati delikatna politička stvar, što će možda zahtijevati promjenu u načinu na koji se tema obrađuje. Kao savršen primjer, pitanje zelenih karata završilo je u Ministarstvu unutarnjih poslova u Danskoj zbog pritiska na Vladu u svezi imigracije. Ova promjena primarno odgovornog ministarstva ima svoje učinke, naravno, te povlači rizik davanja političkih tvrdnji u kontekstu Priručnika. Dopustiti ministarstvima koja nemaju nikakvu predodžbu o nekom pitanju da dobiju


27


primarnu odgovornost za temu teško se može promatrati kao gospodarski ili društveno racionalno. Drugi, još škakljiviji primjer, bili bi porezi na dohodak zaposlenika. Očito, ovim pitanjem upravlja Ministarstvo poreza koje vodi brigu o ubiranju prihoda za državu. Ali u slučaju da je porez na dohodak previsok za poduzeća, to ozbiljno ugrožava potencijale rasta zaposlenosti i može potaknuti razvoj sive ekonomije. Da se ovim predmetom bavi Ministarstvo industrije, Ministarstvo rada ili čak Ministarstvo gospodarstva, ishod bi mogao biti potpuno drugačiji. Prema tome, broj ministarstava koja se konzultiraju može biti grubi pokazatelj suvremenog ili kompleksnog gospodarstva.

3.1.3. Konzultiranje je susretanje interesa ostalih područja politike

Kad se odredi odgovornost za brigu o pojedinoj temi, to ne implicira da su ostala područja politike bez ikakve odgovornosti. Čim se izradi nacrt zakonskog paketa, šalje se ostalim ministarstvima i vanjskim partnerima na konzultacije. Tijekom faze konzultiranja, druga ministarstva i vanjski partneri daju svoje primjedbe na nacrt zakona. Kad odgovorno ministarstvo primi primjedbe, dužno je uskladiti interese i napraviti izmjene u zakonu sukladno viđenjima partnera. Promjene, naravno, ovise o izvedivosti i primarnim zadacima odgovornog ministarstva. Prema tome, kad predsjednik Vlade utvrđuje odgovornosti, potrebno je konzultirati i ostala ministarstva. Nakon što su izvršene izmjene, prijedlog zakona provjerava Ministarstvo pravosuđa, a nakon toga zakon se šalje na političku razinu. Političari primaju i konačni prijedlog zakona i primjedbe drugih ministarstava i vanjskih partnera. Bit je u tome da se zajamči glatko i brzo prihvaćanje u Parlamentu. Tijekom političkog razmatranja u Parlamentu, obavljaju se i daljnji krugovi konzultacija, a politički formirane radne skupine mogu čak pozvati vanjske ili unutarnje stručnjake (iz središnje administracije) da daju svoje primjedbe na prijedlog zakona. Nužno je primijetiti da se konzultacije rijetko obavljaju kod pitanja stvaranja sustava. Prema tome, teme se mogu okarakterizirati ili kao tržišno orijentirane, ili kao orijentirane na sustav. Očito je da treba razjasniti razliku između dvije vrste tema.

3.1.4. Pitanja povezana s tržištem i sustavom S institucionalne točke gledišta postoje dvije različite vrste aspekata koje treba razmotriti:

1. Tržište 2. Sustav


28


Pitanja povezana s tržištem su:

a) Jamčiti da tržište uvijek funkcionira sukladno općim društvenim i političkim interesima

b) Jamčiti učinkovito iskorištavanje potencijala i resursa tržišta Kako bi se zajamčilo dinamički aktivno i učinkovito tržište koje funkcionira sukladno općim društvenim i političkim interesima, nužno je stvaranje i održavanje proaktivnih sustava. U sklopu političkog područja politike tržišta rada sustavi su slijedeći:

a) Znanje: Jamčiti saznanja o potrebama tržišta rada b) Povezanost: Jamčiti učinkovit sustav za raspodjelu radne snage c) Delegiranje: Jamčiti sudjelovanje i uključenost partnera u zajednički zadatak

osiguravanja da tržište uvijek funkcionira sukladno općim društvenim i političkim interesima

d) Zakonodavstvo: Jamčiti jednostavan i stalan zakonodavni okvir kako bi se zaštitili čimbenici tržišta

Očito je da je ovaj prikaz grub i općenit. Tu su još mnoga načela, uvjeti i predmeti. Slika 3.1 ilustrira proces. Prvi korak je zajamčiti kvalitetne informacije i znanje o funkcioniranju tržišta. U slučaju da tržište nije u skladu s općim uvjetima (ukoliko ne funkcionira sukladno općim društvenim i političkim interesima) drugi korak bio bi pronalazak povezanosti unutar samog tržišta.

Slika 3.1 Shematski prikaz obrađivanja intervencija na tržištu

1

23

4 Znanje

PovezanostDelegiranje

Zakonodavstvo Ako nije moguće nikakvo povezivanje, partnere se poziva da isprave neuravnoteženosti tržišta, i to tako što ih se zamoli da djeluju sukladno općim društvenim i političkim interesima, ili ih pozivajući da predlože odgovarajuće promjene (delegiranje). Korak 4 bila bi priprema intervencije na tržištu (aktivnosti na lokalnoj razini, promjene u zakonodavnom okviru na nacionalnoj razini). Slijedeći korak bio bi ocjenjivanje reakcije tržišta na promjene (što ponavlja korak 1).


29


Ključno je to da se intervencija na tržištu smatra posljednjom prilikom. Svaki puta kad novo zakonodavstvo ili novi zakon prođe na središnjoj razini, tržište mora reagirati. Faza reakcije je bez izuzetka i faza poremećaja, koja ponekad ozbiljno šteti gospodarskoj racionalnosti činitelja tržišta, ili u najmanju ruku nameće tim činiteljima skupi teret promjena.

3.1.5. Intervencije na tržištu Prema tome, glavno je pravilo da se ne intervenira na tržištu koje je u stanju funkcionirati sukladno općim društvenim i političkim interesima. Radije bismo izvršili manje prilagodbe uglavnom putem povezivanja ili delegiranja. Ključni čimbenik u nastojanjima oko ne-intervencijske strategije su odgovorni partneri koji dobro poznaju tržište i koji mogu razumjeti dugoročne gospodarske i socijalne posljedice tržišta u neravnoteži. Slijedeći pretpostavka je, naravno, stvaranje učinkovitih informativnih sustava, te isto tako osiguravanje čvrstih osnova za izvršavanje odgovarajućih prilagodbi. Očito je da socijalni partneri dijele ovu odgovornost s javnom upravom, no to ne mijenja činjenicu da javni sektor mora biti glavni sudionik u stvaranju sustava.

3.2. Uvod u zadatke analitičara tržišta rada Analitičara tržišta rada angažira nacionalna služba za zapošljavanje koja čini sastavni dio Ministarstva rada. Organizacija Ministarstva rada je stoga podijeljena u političko tijelo (ministarstvo) i administrativno tijelo (služba za zapošljavanje). Zadaci administrativnog tijela su provedba politike u skladu s njezinim namjerama, te osiguranje učinkovitosti organizacije. Dio zadatka učinkovitosti je praćenje tržišta u kojem djeluje cjelokupno Ministarstvo, kako bi se povratno izvještavalo političko tijelo (ministarstvo) u slučaju da je neophodna politička intervencija. Očito je da bez sveobuhvatnog praćenja tržišta rada i bez kvalitetnog praćenja i evaluacije, administrativno tijelo (služba za zapošljavanje) ne može djelovati u skladu s načelima učinkovitosti. Isto tako, očito je da bez sveobuhvatnog praćenja tržišta rada i bez kvalitetnog praćenja i ocjenjivanja, političko tijelo (ministarstvo) ostaje vezanih očiju u svom zadatku da stvori učinkovit zakonodavni okvir za tržište kojem ono treba pomoći. Stoga je važnost uloge analitičara tržišta rada opravdana. Bez ozbiljnog napora u praćenju tržišta rada i u praćenju aktivnosti koje predloži analitičar a odobri politička razina, cjelokupan sustav je osuđen na propast u svojoj misiji. Propala misija može biti presudna. Bez dobro oblikovane i lako provedive politike tržišta rada samo tržište rada ne može adekvatno funkcionirati, a posljedice na kraju mogu štetiti cijelom nacionalnom gospodarstvu, budući da ta politika određuje način rada poduzeća. Prema tome, politika tržišta rada je gospodarska politika. A regionalna politika tržišta rada je regionalna gospodarska politika. Prema tome, posao iskusnog analitičara regionalnog tržišta rada je osigurati društveno prihvatljiv regionalni gospodarski razvoj.


30


Nadalje, budući da je tržište rada tržište ljudskih potencijala, očita je povezanost sa socijalnom politikom i obrazovnom politikom. Jedan od primarnih zadataka analitičara tržišta rada će stoga biti osiguravanje održivog razvoja ljudskih potencijala sukladno potrebama regionalnog tržišta rada. Drugim riječima, zadatak analitičara tržišta rada je povezivanje informacija iz različitih izvora, neophodnih za izradu strategija razvoja ljudskih potencijala sukladno gospodarskim potencijalima. Ili ukratko: njegov posao je održati tržište rada u ravnoteži. U slučaju da je tržište rada izvan ravnoteže – tj. ako je nezaposlenost previše politički ili socijalno neprihvatljiva ili ako se javljaju manjkovi radne snage – analitičar je dužan poslati upozorenje svim odgovornim partnerima i sudionicima. Ovo poglavlje nastoji obrazložiti tko su sudionici i koji su aspekti interakcije među njima.


31


3.3. Lokalno okruženje Kako bismo razumjeli važnost uloge izvješća o lokalnom tržištu rada, korisno je opisati i lokalno okruženje u kojem analitičar tržišta rada djeluje. Ta sfera sastoji se od unutarnjih i vanjskih sudionika na okomitoj i vodoravnoj razini. Prema tome, sfera se može prikazati kao matrica 2 x 2 koja kategorizira četiri različite vrste sudionika (vidjeti sliku 3.2). Svaki od ta četiri sudionika bit će predstavljen u narednim podnaslovima.

Slika 3.2 Modus umrežavanja analitičara tržišta rada

Okomiti

Vodoravni

Unutarnji Vanjski

• Regionalni odbor• Ministarstvo rada

•Org. socijalnih partnera•Druga ministarstva •Ured za statistiku

• Druge regije• Poduzeća• Konzultanti

•Poslodavci•Sindikati•Škole za obuku •Gospodarska komora•Obrtnička komora •Lokalne vlasti •Ostale NVO

3.3.1. Unutarnji partneri na okomitoj razini Gornji odlomak koji opisuje važnost uloge regionalnog analitičara tržišta rada, objašnjava interakciju unutar cjelokupnog Ministarstva rada, što naravno uključuje i područne urede službe za zapošljavanje. Pored važnosti omogućavanja zdravog informativnog sustava unutar čitave organizacije cjelokupnog Ministarstva, potrebno je posavjetovati se i konzultirati regionalne odbore koje su osnovali različiti sudionici a koji određuju aktivnosti preporučene od strane analitičara.

3.3.2. Vanjski partneri na okomitoj razini Vanjski partneri na okomitoj razini su u širem smislu sva druga ministarstva i njima podređene ustanove, socijalni partneri, te nacionalni ured za statistiku. Ostale udaljenije partnere će možda biti dobro uzeti u obzir, uključujući međunarodne organizacije i vladina tijela.


32


Iako se ovi vanjski partneri na vertikalnoj razini mogu činiti dosta udaljeni za regionalnog analitičara tržišta rada, ne smijemo podcijeniti važnost kvalitetne razmjene informacija, i kod prikupljanja informacija kao dijela sustava praćenja tržišta rada, i kod povratnog izvještavanja partnerima (vidjeti sliku 2.2 u poglavlju 2). Glavni zadatak je stvoriti sustav ranog upozorenja gdje aktivnosti u većini slučajeva uključuju različite partnere na raznim razinama (vidjeti gornji podnaslov 3.1.4).

3.3.3. Vanjski partneri na vodoravnoj razini Vanjski partneri na vodoravnoj razini trebali bi, u najmanju ruku, uključivati socijalne partnere, lokalne vlasti, škole za osposobljavanje, poslodavce (ili predstavnike poduzeća), lokalnu gospodarsku i obrtničku komoru, i slične ustanove blisko povezane s ljudskim potencijalima ili lokalnim gospodarstvom. No, važno je partnerima dozvoliti da razumiju kako uključenost implicira odgovornost. Uključenost znači profesionalizam. Ako partneri ne mogu prihvatiti odgovornost ili ne doprinose raspravi na bilo koji konstruktivan način, tada nastavak procesa sudjelovanja služi samo ograničenoj svrsi. Prema tome, na prvom sastanku s partnerima bilo bi svrhovito postaviti plan koji se fokusira na odgovornost i dijeljenje znanja. Prvi sastanak trebao bi proizvesti i sporazum kojim bi se svi složili da će u potpunosti nastojati ispunjavati uvjete postavljene u sporazumu. Bit je u tome da forum bude spreman nositi se sa socijalnim, političkim i gospodarskim aspektima potpuno slično zadatku javne ustanove. U stvari, forum će biti dio javne ustanove i imat će odlučujući glas o korištenju javnog novca koji potječe od oporezivanja svih građana. Njegove aktivnosti će pomno pratiti mediji a samim tim i građani koji imaju demokratsko pravo znati kako se troši javni novac. Partnere koji ne ispunjavaju dogovorene uvjete treba upozoriti i reći im da isprave svoje stavove u smjeru preuzimanja veće odgovornosti. Ukoliko to ne učine, bit će zamoljeni da napuste forum i da se vrate kada budu smatrali da su spremni preuzeti dio odgovornosti.

Klišej 3.1

Ako nisi dio rješenja,

- onda si dio problema!

Iz gore navedenog, izravno slijedi da nezaposlene osobe ne smatramo partnerima. To će možda biti neobično za službu za zapošljavanje, ali bit je u tome da oni ne čine organizaciju koja je spremna preuzeti odgovornost, osim ako su predstavljeni preko sindikata. Čini se nepotrebnim isticati da nezaposleni čine nehomogenu skupinu tražitelja zaposlenja, i prema tome, imaju poteškoća u formiranju legitimne organizacije koja bi ih sve predstavljala. Ipak, to ne znači da nam nije stalo do nezaposlenih, naprotiv. Ali nezaposlene treba promatrati u gospodarskom kontekstu kao jednu cjelinu, dok teškoće koje proživljava nezaposleni pojedinac treba rješavati na individualnoj


33


razini. Ova neobična razlika bit će podrobnije istražena u kasnijim poglavljima ovog Priručnika.

3.3.4. Unutarnji partneri na vodoravnoj razini Unutarnji partneri na vodoravnoj razini čine se očitima, budući da su svi dio iste organizacije. Njihove radne funkcije se razlikuju, što njihovo gledište čini vrijednim uzimanja u obzir.

3.4. Konzultiranje kao alat u obavještajnom istraživanju tržišta rada

Kada se radi o obavještajnom istraživanju tržišta rada, konzultiranje i umrežavanje postaje presudno. Obavještajno istraživanje tržišta rada se teško može definirati bez umrežavanja, a u smislu potvrđivanja rezultata konzultiranje je od najveće važnosti kao glavni poticaj u fazi prihvaćanja i prepoznavanja predloženih aktivnosti, i ponovno, u fazi provedbe. Početna točka je razumijevanje da se stvarni svijet ne može u potpunosti opisati. Možemo imati savršene informacije u smislu statistika i podataka, i možemo stvoriti alate i tehnike koje će nam dati gotovo savršene informacije u smislu kvalitete. No, ponašanje gospodarskih činitelja se nikada ne može u potpunosti opisati, a mi nikada nećemo moći forsirati aktivnosti koje nitko ne razumije. Prema tome, trebamo konzultirati druge odgovorne sudionike na tržištu rada. Izvedimo jedan primjer o potrebi konzultiranja. Primjer pokazuje samu bit obavještajnog istraživanja tržišta rada i informativnih sustava tržišta rada. Gospodarsko ponašanje treba shvatiti doslovno, ali ne u nikakvom ograničenom smislu. Studentov izbor obrazovnog područja praktički je zasnovan na gospodarskom rezoniranju; svaki student napravi jednu analizu isplativosti koja uključuje rizik od neuspjeha, pred-obrazovne vještine, interese, i mogućnost stjecanja natprosječne diplome s kojom će vjerojatno dobiti jak položaj na budućem tržištu rada. Prema tome, čak i studentov izbor obrazovnog područja smatra se gospodarskim ponašanjem u očima čistog analitičara tržišta rada. Ovo je jako važno. Ako studentov izbor obrazovnog područja promatramo kao gospodarsko rezoniranje podložno informacijama koje svaki student može prikupiti iz različitih izvora, moći ćemo izbore studenata promatrati kao prognoze budućih gospodarskih potencijala unutar područja koje studenti izaberu. Ograničenost naše upotrebe izbora studenata je vrijednost informacija koje oni mogu prikupiti. Studenti nemaju savršene informacije i u određenom smislu njihove informacije mogu biti naklonjene određenim budućim zanimanjima; znamo da, na primjer, neki studenti izabiru isto područje trgovine kao što je ona koju vode njihovi roditelji, ili su, u najmanju ruku, pod utjecajem izbora svojih roditelja. U tom slučaju, izlažemo se riziku konzervativizma u našem pogledu na buduće potencijale tržišta rada. Isto tako, možda


34


se bojimo da studentski savjetodavci imaju ograničeno znanje o tržištu rada, a naročito kada se radi o znanju savjetodavaca o funkcionalnoj pokretljivosti na tržištu rada, koja je primarni pokretač fleksibilnosti u smislu zanimanja, naš strah se čini opravdanim. Iz ovog primjera možemo izvući dva glavna zaključka. Prvo, zašto analitičari tržišta rada rijetko konzultiraju podatke o studentskim izborima obrazovnog područja? Ili još više, zašto analitičari tržišta rada ne konzultiraju svoje glavne partnere u obrazovnim institucijama kako bi saznali o interesima studenata? Obavještajno istraživanje tržišta rada zahtijeva sustavno konzultiranje obrazovnih statistika i ocjenjivanje postignuća studenata. Drugo, kako možemo osigurati da studentski savjetodavci dobiju bolje informacije o tržištima rada (regionalnom i nacionalnom tržištu rada)? Očiti odgovor bio bi da ih treba potaknuti da prouče izvješće o tržištu rada. Ili još bolje, osigurati da nacionalne vlasti za područje rada prikupe sva izvješća o tržištu rada, da nacionalne vlasti za područje rada prepišu regionalna izvješća o tržištu rada u nacionalno izvješće o tržištu rada i sve skupa pošalju analitičarima u Ministarstvo obrazovanja6. Pored toga, analitičar tržišta rada (kao i koordinator u komunikaciji između službe za zapošljavanje i regionalnih obrazovnih ustanova, ukoliko to nije sam analitičar) može organizirati regionalne sastanke s obrazovnim ustanovama na redovnoj osnovi. Prema tome, na ovom očitom primjeru opisali smo samu bit obavještajnog istraživanja tržišta rada. A slični primjeri mogu proizaći iz umrežavanja s ostalim glavnim sudionicima na regionalnom tržištu rada, uključujući socijalne partnere (udruge poslodavaca i sindikate), lokalne vlasti, gospodarsku i obrtničku komoru, i slične NVO.

Tekst 3.1 Vozači autobusa u Odense-i 2003. godine autobusni sustav Općine Odense, u Danskoj, imao je ozbiljnih poteškoća. Sve je bilo teže zaposliti nove vozače autobusa, a sve veći broj onih zaposlenih napuštali su posao kako bi pronašli poslove drugdje, uglavnom u privatnim poduzećima. Među postojećim vozačima odlasci na bolovanja su bili relativno česti. Lokalne vlasti su već prošle gotovo istu situaciju više puta ranije. Putem dijaloga sa jakim sindikatom, tradicionalno rješenje pitanja bilo je povećanje plaća. Ovaj pristup se ipak pokazao kao nepouzdan, budući daje očito imao samo ograničen učinak. Tipično, nakon nekog vremena česti odlasci na bolovanja među vozačima ponovno su se pojavili. Stoga su lokalne vlasti shvatile da je vrijeme za pronalazak nove strategije. Lokalne vlasti su pozvale sindikate kao i Područnu službu za zapošljavanje na dijalog, kako bi se iznašla trajnija rješenja ovih problema. Sastanak je završio donošenjem odluke o pozivanju neovisnog konzultanta da provede neke studije na terenu među vozačima autobusa, kako bi pronašao korijene problema. Vozači autobusa obično nisu neke pričljive osobe, ali konzultantu nije trebalo dugo vremena da izvuče zaključak da vozači pate zbog nepristojnog ponašanja

6 Ovaj dugačak niz informacija je očit, budući da nam nije namjera mijenjati obrazovne profile na temelju kratkoročnih poremećaja na tržištu rada. Treba dopustiti da oba nacionalna tijela kvalificiraju rezultate prije same provedbe većih promjena u osnovnim obrazovnim profilima.


35


beznačajnog dijela putnika koji nisu voljni platiti voznu kartu. Promet u gradskom središtu bio je dosta gust, a česte duge rasprave s nekolicinom nepristojnih putnika bile su čimbenik dodatnog stresa, pored teškoća u praćenju vremenskog rasporeda zbog pojačanog gustog prometa. Vozači autobusa predložili su tečajeve za jačanje njihovih komunikacijskih vještina (tečajevi o tome kako se obraćati 'teškim' putnicima). Kako bi se shvatila veličina problema, treba reći da, za razliku od većine autobusnih sustava u Danskoj, putnici ulaze u autobuse u Odense-i na stražnjem dijelu autobusa, a plaćaju prijevoz kada izlaze na prednjem dijelu autobusa. Putnici plaćaju kartu vozačima. Brzo nakon toga pojavilo se rješenje. Autobusni sustav se odmah promijenio na ulazak na prednja vrata, a vozačima je obećano da će imati sustav koji se temelji na čestim kontrolama tijekom nekoliko godina (u kojem vozači nemaju odgovornost prodaje karata). Pored toga, vozačima je omogućen tromjesečni tečaj osposobljavanja u komunikaciji. Autobusni sustav u Odense-i više nije imao problema s vozačima autobusa.

Kako bismo razumjeli obavještajno istraživanje tržišta rada i iskoristili tehnike, važno je razumjeti osnovnu potrebu prikupljanja informacija neposredno od izvora i iskoristiti umrežavanje. Ostatak je samo stvar tehnike, zlatnih pravila (etike i osiguranja kvalitete), te sustavnog i strukturiranog pristupa. Umrežavanje i konzultiranje ne bi smjelo biti ograničeno samo na praćenje tržišta rada, već bi trebalo uzeti u obzir najmanje tri koraka kad govorimo o osnovnim načelima umrežavanja i konzultiranja u smislu istraživanja neuravnoteženosti na regionalnom tržištu rada i izvješća o tržištu rada.

3.4.1. Prikupljanje informacija Nužno je prikupljanje informacija od glavnih partnera. Ključni podaci o nezaposlenosti su, naravno, lako dostupni analitičaru tržišta rada putem službe za zapošljavanje, no da bi se uspostavila čvrsta platforma za praćenje tržišta rada, potrebno je daleko više informacija. Tradicionalno, kontakt s poslodavcima odvija se uglavnom kroz prijavu slobodnih radnih mjesta. Kroz prijavu slobodnih radnih mjesta, može se doći do informacija o potražnji tržišta rada. Ipak, u većini zemalja, čak i bivšim COMECON7 zemljama, zakonodavni okvir više ne zahtijeva od poslodavaca da prijavljuju svoja slobodna radna mjesta službi za zapošljavanje. Drugim riječima, tržišni udjel službe za zapošljavanje glede prijavljenih slobodnih radnih mjesta je pod pritiskom, no, u najmanju ruku, ne možemo odbaciti mogućnost da statistike izvučene iz evidencija službi za zapošljavanje odražavaju samo fragmente tržišta rada.

7 COMECON – Council for Mutual Economic Assistance – Vijeće za uzajamnu gospodarsku pomoć (1949. – 1991.)


36


Općenito, možemo vjerovati da statistike o slobodnim radnim mjestima iz službe za zapošljavanje naginju k određenim specifičnim zanimanjima, gospodarskim djelatnostima i područjima obrazovanja. Drugim riječima, ne možemo stvoriti predodžbu ukupnog tržišta rada samo na temelju evidencija. Rješenje ovog problema izneseno je u ovom izvješću. Ipak, prije nego ponovo iznesemo rješenje, možemo se pitati: zašto bismo se brinuli za ukupno tržište rada – zašto se ne usredotočimo na fragmente koje možemo obuhvatiti kroz službu za zapošljavanje? Odgovor je očit: služba za zapošljavanje je uslužna funkcija Ministarstva rada koje mora regulirati ukupno tržište rada. Nadalje, ne možemo ograničiti svoj fokus samo na naš vlastiti tržišni udio, budući da je služba za zapošljavanje javna ustanova ustanovljena da pruža informacije drugim javnim ustanovama, a isto tako cjelokupnom sektoru obrazovanja i Ministarstvu financija koje osigurava sredstva potpore regionalnom razvoju. Ukoliko imamo pristup samo određenom fragmentu tržišta rada, moći ćemo učiniti jako malo za nezaposlene. Drugim riječima, koncepti obavještajnog istraživanja tržišta rada i informativnih sustava tržišta rada čvrsto su povezani s osnovnim zadacima službe za zapošljavanje danas: ona je doista postala jedna regionalna uslužna ustanova, a ne samo ured za evidenciju i pružatelj naknade za nezaposlene. A u skandinavskim zemljama ovo posljednje je čak uklonjeno iz službe za zapošljavanje. Prema tome, potrebno je praćenje tržišta rada. Osnove praćenja tržišta rada su posjete poduzećima i sustavno prikupljanje informacija o trendovima i tendencijama tržišta rada putem anketa. S obzirom da je ovo posljednje detaljno opisano u ostatku Priručnika, ono prvo, posjete poduzećima, zahtijeva više pojašnjenja. Posjete poduzećima u praćenju tržišta rada, a opisane u ovom Priručniku, osmišljene su tako da omoguće stvaranje stalnog uzorka poduzeća. No, posjete poduzećima služe analitičaru tržišta rada i u druge svrhe. Tijekom posjeta poduzećima kratki razgovori s poslodavcem o gospodarstvu i poslu doprinose saznanjima o regionalnim gospodarskim potencijalima, kao i potencijalnim rizicima u svezi manjka radne snage. Budući da većinu posjeta poduzećima odrađuju drugi zaposlenici službe za zapošljavanje, većina tih informacija se gubi, ili vrlo rijetko dolazi do analitičara. Drugim riječima, sustavno prikupljanje informacija kroz višestruke posjete poduzećima koje odrađuju savjetodavci, čine dio temeljnog obavještajnog istraživanja tržišta rada. U većini slučajeva regionalni sastanci djelatnika službe mogu pomoći, no posebno oblikovani upitnici mogu dodatno pospješiti dijeljenje informacija. Isto tako, regionalni sastanci s glavnim partnerima, uključujući škole za osposobljavanje i lokalne vlasti, nakon što se izradi nacrt prvih privremenih rezultata ankete, mogu biti ishodište za diskusiju o prijedlozima aktivnosti. U većini slučajeva aktivnosti uključuju škole za osposobljavanje koje moraju biti u stanju omogućiti osposobljavanje, i u skladu s tim, organizirati učionice, materijale za učenje, predavače, itd. Ako se školama za osposobljavanje dopusti interakcija u ranoj fazi, to će zajamčiti laku provedbu aktivnosti nakon odobrenja. Štoviše, škole za osposobljavanje, kao i lokalne vlasti, imaju svoje vlastite mreže iz koje prikupljaju informacije o trendovima i tendencijama na regionalnom ili lokalnom tržištu rada. Lokalne vlasti možda znaju da se planira izgraditi nova tvornica, koja bi za nekoliko mjeseci mogla potraživati dodatnu kvalificiranu radnu snagu, a možda su primile i neke


37


naznake da poznata inozemna tvrtka razmatra mogućnost započinjanja poslovanja u regiji. Ponovno, glavna uloga analitičara jest da u duhu obavještajnog istraživanja tržišta rada omogući proces i potporu razvoju regionalnog gospodarstva, time što će biti glavni pokretač razmjene informacija i saznanja. Doista, ovo je presudno u sustavu ranog upozorenja. Tehnike povezane s naprednijim dijelom obavještajnog istraživanja tržišta rada, koje nisu uključene u ovaj Priručnik, sve su ukorijenjene u potrebi dobivanja sustavnih i strukturiranih informacija od glavnih partnera.

3.4.2. Provjera valjanosti dobivenih podataka i dobivanje odobrenja za aktivnosti

Čim se napravi prvi nacrt izvješća o tržištu rada, treba ga poslati glavnim partnerima na kvalifikaciju dobivenih podataka. Kvalifikacija dobivenih podataka igra važnu ulogu, budući da partneri mogu znati više ili biti u stanju kvalificirati rezultate na temelju svog poznavanja tržišta rada, ili kroz vlastita iskustva svog primarnog posla. Kvalifikacija dobivenih podataka služi i drugim svrhama u kasnijem procesu provedbe, budući da priprema partnere na aspekte koji zahtijevaju angažman s njihove strane. Druga točka je provjera valjanosti. Dio provjere valjanosti ulazi u okvir kako bi omogućio glavnim partnerima kontrolu dobivenih podataka, što bi bila normalna procedura odgovornih partnera kad prime prvi nacrt izvješća o tržištu rada. Kako bi se partnere pripremilo za obavljanje kvalifikacije i provjere valjanosti, vjerojatno će biti potrebno sazvati jedan sastanak kako bi se obrazložila važnost njihovog doprinosa ovom procesu. Naravno, od najveće je važnosti da glavni partneri razumiju da će rezultati izvješća o lokalnom tržištu rada predstavljati primarnu dokumentaciju za prijedloge aktivnosti, a prema tome i korištenje javnog novca. Prema tome, njihova odgovornost za osiguranje kvalitete ne može se previdjeti. Kao treće, glavni partneri su organizacije čiji predstavnici formiraju tijelo koje će odobriti i provesti predložene aktivnosti. Prema tome, konzultiranje glavnih partnera u ovoj fazi nacrta, pospješuje predstojeće odobrenje izvješća i preporuka za aktivnosti. Ponovno, ovaj korak se ne može zanemariti – većina glavnih partnera treba neko vrijeme kako bi pročitali konačno izvješće, te kako bi odobrili predložene pravce i predstojeće aktivnosti. U ovoj fazi glavni partneri bit će iste organizacije koje sačinjavaju odbor koji je uspostavljen za odobravanje predloženih aktivnosti. To su obično lokalne vlasti i socijalni partneri.

3.4.3. Provedba, praćenje i evaluacija


38


U fazi provedbe neophodna je čvrsta komunikacijska povezanost s glavnim partnerima, naročito ako su prihvatili obvezu. Uloga analitičara je osigurati da glavni partneri ispunjavanju obveze koje su prihvatili na sastanku lokalnog odbora. Nadalje, analitičar tržišta rada odgovoran je za prikupljanje potrebnih informacija i podataka za praćenje i evaluacija, što u većini slučajeva uključuje i glavne partnere. Prema tome, analitičar je dužan surađivati s pročelnikom kako bi pospješio komunikaciju s glavnim partnerima na dva različita načina. Dok je pročelnik općenito odgovoran za provedbu politike i stoga mora imati neophodni kontakt s primarnim organizacijama koje čine glavne sudionike na tržištu rada, analitičar mora osigurati laku komunikaciju sa članovima osoblja organizacija, koji provode zadatke o kojima je odbor odlučio i koje je odobrio, što isto tako uključuje i prikupljanje informacija koje su osnova za praćenje i evaluacija. Ove dvije osobe, analitičar i pročelnik, imaju stoga važnu ulogu kao pokretači provedbe politike tržišta rada u regiji. Za analitičara, to često znači i održavanje poslovnih sastanaka svakih 14 dana, a na jednom sastanku u svakom tromjesečju treba biti i pročelnik. Svi sastanci trebaju imati odobreni dnevni red. Ponovno, sastanci s glavnim partnerima su od najveće važnosti. Dok teme mogu varirati, dvije glavne su: 1) Informacije o trendovima i tendencijama (pokretanje sustava ranog upozoravanja) i 2) informacije o napretku (praćenje i evaluacija). U slučaju ovog drugog, sastanci omogućuju predstojeću prezentaciju izvješća o napretku pred regionalnim odborom, dok bi ono prvo trebalo omogućiti predstojeće izvještavanje o tržištu rada. Ne treba napominjati da unatoč činjenici da će neki sastanci izgledati besmisleni, stvarna korist je u sposobnosti foruma da omogući i olakša komunikaciju prema, a isto tako i među partnerima. Drugim riječima, važnost regionalnih sastanaka ne može se precijeniti.


39


3.5. Socijalni dijalog

3.5.1. Pojam Pitanje predstavljanja europskih organizacija došlo je u prvi plan u kontekstu promicanja socijalnog dijaloga. U Priopćenju iz 1993, Europska Komisija postavila je tri kriterija za određivanje pristupa udruga poslodavaca i sindikata procesu konzultiranja, ustanovljenom pod Člankom 3, Sporazuma o socijalnoj politici, a 1996. Komisija je usvojila dokument o konzultiranju koji nastoji okupiti najširi spektar gledišta o potrebnim mjerama za poticanje i jačanje europskog socijalnog dijaloga. 1998. Europska Komisija objavila je mjere koje predlaže kako bi se usvojio i promicao socijalni dijalog na razini EU. U njima, Komisija je ponovno potvrdila tri kriterija postavljena u Priopćenju iz 1993., dozvoljavajući europskim organizacijama da budu priznate kao predstavnici za konzultacijske svrhe pod Člankom 3, Sporazuma o socijalnoj politici. Kriteriji određuju da socijalni partneri moraju (1) biti povezani sa specifičnim sektorima i kategorijama, te organizirani na razini EU; (2) sastojati se od organizacija koje su i same integralni i priznati dio struktura socijalnih partnera zemalja članica i imaju sposobnost postizanja sporazuma, i koje su predstavnici nekoliko zemalja članica; (3) imati adekvatne resurse koji će jamčiti njihovo učinkovito sudjelovanje u procesu konzultiranja. Na kraju, 2002. Komisija je ponovno potvrdila svoju potporu jačanju socijalnog dijaloga u svom Priopćenju Europski socijalni dijalog, snaga za inovacije i promjenu. Jadan od glavnih zadataka, i za Komisiju i za europske socijalne partnere, bit će priprema za proširenje Europske Unije i njezin utjecaj na proces socijalnog dijaloga na razini Zajednice: Priopćenje iznosi ključnu ulogu i slabosti socijalnog dijaloga u zemljama kandidatima. Mnogo je postignuto tijekom prošlog desetljeća putem programa i inicijativa Zajednice. Ipak, još mnogo toga treba učiniti za jačanje kapaciteta socijalnih partnera i njihovo uključivanje u proces pristupanja. Stoga, razvoj socijalnog dijaloga čini dio pravne stečevine Zajednice (acquis communautaire): sporazum zahtijeva promicanje socijalnog dijaloga i daje dodatne ovlasti socijalnim partnerima. Zemlje kandidati se stoga pozivaju da potvrde da je socijalni dijalog usklađen sa zahtijevanom važnošću, da su socijalni partneri dovoljno zreli za izvršavanje svojih odgovornosti na EU i nacionalnoj razini, te da naznače jesu li su se konzultirali sa socijalnim partnerima u svezi nacrta zakona o preuzimanju pravne stečevine u politici zapošljavanja i socijalnoj politici… Zato je razvoj ne samo tripartitnih struktura, već i autonomnog, reprezentativnog dvojnog socijalnog dijaloga važan aspekt budućeg uključivanja socijalnih partnera zemalja kandidata u aktivnosti socijalnog dijaloga na europskoj i nacionalnoj razini8.

8

Tekst preuzet iz: Istraživački projekt proveden za Opću upravu za zapošljavanje i socijalnih pitanja Europske Komisije (engl. Employment and Social Affairs Directorate-General of the European Commission). Universite Catholique de Louvain, ožujak 2004


40


“Definicija socijalnog dijaloga Međunarodne organizacije rada uključuje sve vrste pregovora, konzultiranja ili jednostavno razmjenu informacija između predstavnika vlada, poslodavaca i radnika, o pitanjima od zajedničkog interesa u svezi gospodarske i socijalne politike. Može postojati kao tripartitni proces, s vladom kao službenom stranom u dijalogu, ili se može sastojati od dvojnih odnosa između radne snage i uprave (ili sindikata i organizacija poslodavaca), sa ili bez neizravne uključenosti vlade. Dogovori mogu biti neformalni ili institucionalizirani, a često je to kombinacija ta dva oblika. Može se odvijati na nacionalnoj ili regionalnoj razini, ili na razini poduzeća. Može biti među-stručni, sektorski, ili kombinacija tih vrsta.

Glavni cilj samog socijalnog dijaloga je promicanje postizanja konsenzusa i demokratskog uključivanja svih glavnih dionika na području rada. Uspješne strukture i procesi socijalnog dijaloga imaju potencijal rješavanja važnih gospodarskih i socijalnih pitanja, poticanja dobrog upravljanja, izgradnje socijalnog i industrijskog mira i stabilnosti, te jačanja gospodarskog napretka.”

- web stranica Međunarodne organizacije rada

“Ukoliko Europa želi biti konkurentna u globalnom društvu znanja, tada mora više ulagati u svoj najveći kapital – u svoje ljude. Produktivnost i konkurentnost europskog gospodarstva izravno ovise o dobro obrazovanoj, kvalificiranoj i prilagodljivoj radnoj snazi koja je u stanju prihvatiti promjene. Za sada je u Europi učinjeno daleko od dovoljnoga da bi se ljudi opremili alatima koje trebaju za prilagodbu tržištu rada koje se razvija, a to se odnosi i na nisko- i na visokokvalificirana radna mjesta u proizvodnji i uslugama.” - Izvještaj Skupine visokih predstavnika, pod predsjedanjem Wim Kok-a, studeni 2004. "Zemlje članice u suradnji sa socijalnim partnerima trebaju usvojiti nacionalne strategije za cjeloživotno učenje do 2005., kako bi se izašlo u susret brzim tehnološkim promjenama, povećalo sudjelovanje na tržištu rada, smanjila nezaposlenost i osposobilo ljude za duži radni vijek.” - Izvještaj Skupine visokih predstavnika, pod predsjedanjem Wim Kok-a, studeni 2004. “Potpuno sudjelovanje socijalnih partnera je od ključne važnosti. Strategije za razvoj kompetencija i kvalifikacija usvajaju poduzeća i industrijske djelatnosti, često djelujući autonomno, kako bi odgovorili na pritiske globalizacije i promjenjivu organizaciju rada. Stoga socijalni partneri dijele vlasništvo u razvoju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i odgovornost za postizanje ciljeva do 2010. na ovom polju.”

- izvješće o Kopenhagenskom procesu, prvo izvješće tehničke skupine, listopad 2003.

“Da bi ostale konkurentne na svjetskom tržištu, europske tvrtke trebaju kvalitetnu radnu snagu s visokim razinama kvalifikacija i vještina koje će zadovoljiti njihove potrebe …


41


… Europska Unija ima ulogu jačanja suradnje između zemalja članica kroz razmjenu iskustava i najboljih praksi, s potpunim sudjelovanjem socijalnih partnera, te u promicanju transparentnosti kvalifikacija širom Unije … … Kvalifikacije i vještine su od temeljne gospodarske i socijalne važnosti. U kontekstu obilježenom povećanom globalizacijom gospodarstava i tehnološkog razvoja, europske tvrtke suočavaju se s dalekosežnim promjenama. Budući da tvrtke trebaju visoko kvalificiranu, kompetentnu i prilagodljivu radnu snagu, postoji potreba za razvijanjem strategija cjeloživotnog učenja uz potporu reformi tržišta rada, kako bi se postigli ciljevi stabilnog gospodarskog rasta i veće zaposlenosti.” - iz Politika obrazovanja i osposobljavanja koje pospješuju konkurentnost i zapošljavanje, Unija konfederacija industrija i poslodavaca u Europi - UNICE, 2000.

3.5.2. Socijalni dijalog u praksi Međunarodna organizacija rada opisuje neke moguće koristi od socijalnog dijaloga9

Demokratizacija u kreiranju gospodarske i socijalne politike Socijalni dijalog je uključujući i demokratski način donošenja odluka. Od nedavno, socijalni dijalog je u svom eksplicitnom ili implicitnom obliku postao dio pristupa pitanjima u svezi gospodarskog rasta i razvoja. To funkcionira ne samo u industrijaliziranim zemljama, nego i u težim situacijama poput Paname i Južne Afrike.

Unosi legitimitet i vlasništvo U demokratskom društvu, bilo koja unilateralna aktivnost od strane države, bez pristanka organizacija radnika i poslodavaca, često nailazi na njihov otpor.

Smanjuje društvene sukobe kroz poticanje partnerstva i pristupa rješavanja problema Dijalog može minimalizirati suparničke odnose kroz suradnju i partnerstvo. Može razviti zajedničko razumijevanje problema, omogućiti diskusiju o političkim alternativama i njihovim implikacijama, te iznalaženje kompromisa u postizanju zajedničkih interesa.

Olakšava socijalne napetosti tijekom gospodarskih kriza i tranzicijskih razdoblja Socijalni dijalog može biti vrlo učinkovito sredstvo za olakšavanje gospodarskih i socijalnih napetosti tijekom gospodarske krize ili tranzicije. No, da bi doista i funkcionirao tijekom teških razdoblja, socijalni dijalog treba primjenjivati tijekom razdoblja blagostanja.

Europska Unija vidi socijalne partnere kao one koji imaju specifičnu ulogu u civilnom društvu, u kojem predstavljaju interese i potrebe s područja rada. Komisija je uvijek naklonjena socijalnom dijalogu u iznalaženju prikladnih odgovora na pitanja koja leže u

9 Promicanje nacionalnog socijalnog dijaloga: priručnik Međunarodne organizacije rada za obuku. Međunarodni ured rada, Ženeva, 2004.


42


samom srcu modernizacije europskog socijalnog modela: razvoj cjeloživotnog učenja, upravljanje promjenama, jačanje pokretljivosti, aktivno starenje ili promicanje jednakih prilika. Uistinu, sve nam ukazuje da je socijalni dijalog u najboljem položaju za stvaranje novih ravnoteža između fleksibilnosti i sigurnosti. Ova uloga socijalnog dijaloga je osobito značajna u procesu proširenja, u vrijeme kada su sudionici i tradicije partnerstva još uvijek slabi u mnogim zemljama kandidatima, unatoč inicijativama socijalnih partnera i potpore putem programa Zajednice. Socijalni partneri su ključni čimbenici u europskoj socijalnoj politici. Prema odredbama Sporazuma, mora ih se konzultirati u svezi bilo koje inicijative Zajednice i s njima postići dogovore koji će biti ugrađeni u europsko zakonodavstvo, na primjer o radnim uvjetima, jednakim mogućnostima za muškarce i žene, informiranju i konzultiranju radnika u poduzećima, ili o osposobljavanju. Tripartitna suradnja je izrazito karakteristična za skandinavske modele tržišta rada10. Tripartitna suradnja može se okarakterizirati kao podjela rada između sindikata, udruga poslodavaca, i države. Dokle god su socijalni partneri sami u stanju regulirati uvjete plaća i radne uvjete, te riješiti probleme na odgovoran način, nije potrebno uplitanje vladinih institucija. Filozofija pretpostavlja da su socijalni partneri u najboljoj poziciji za postizanje dogovora o pojedinom sektoru ili pojedinom poduzeću. Nadalje, socijalni partneri su daleko spremniji prihvatiti odredbe i uvjete koje su sami stvorili. U Danskoj je suradnja sa socijalnim partnerima integralni dio politike tržišta rada. Suradnja se odvija i na područjima koja prvenstveno regulira zakonodavstvo, poput zaštite na radu, primanje u radni odnos i osiguranja za nezaposlene. Socijalni partneri se konzultiraju i u svezi nacrta zakona koji se tiču tržišta rada. U mnogim područjima, donose se odluke u središnjim ili lokalnim vijećima u kojima su zastupljeni i socijalni partneri. U stvari, nijedan kodeks rada11 nije donesen u zakonskom obliku na danskom tržištu rada. Uključenost socijalnih partnera u tripartitnoj suradnji razlikuje se od zemlje do zemlje. U mnogim novim zemljama članicama socijalni partneri se žale da im nije dana nikakva formalna kompetencija od strane vlade, već samo uloga savjetodavnog odbora. No za postizanje utjecaja nije nužna formalna kompetencija. U mnogim forumima socijalnog dijaloga – također i u starim zemljama članicama – partneri imaju samo savjetodavnu ulogu, a ipak utječu na većinu odluka.

10 Valja primijetiti da između skandinavskih zemalja postoje značajne razlike u zakonodavnim pitanjima, a isto tako i glede uključenosti socijalnih partnera na regionalnoj i lokalnoj razini. 11 Kodeks rada obično uključuje zakonske odredbe o minimalnoj plaći, radnom vremenu, radnim uvjetima kao takvima, kao i pravila o otkazu.


43


4. Analitički proces

4.1. Važne uvodne napomene za analitički proces Kao uvod u analitički proces potrebne su neke važne napomene. Prikupljanje podataka je znanstvena disciplina, koju treba prikladno odraditi kako bi imala smisla. Drugim riječima, moramo zajamčiti da je poduzet svaki mogući korak kako bi se smanjili troškovi i poboljšali rezultati u skladu s ranije spomenutom etikom i u skladu sa zahtjevima osiguranja kvalitete. Osiguranje kvalitete je od najveće važnosti u cjelokupnom procesu.

4.1.1. Istraživačka etika: norme istraživanja ili istraživačka disciplina

Etiku u analizi čine pravila koja pojašnjavaju kako je rad obavljen. Sve analize su zasnovane na određenom skupu pretpostavki, koje identificiraju izbore koje je analitičar napravio. U znanosti izbore nazivamo političkim, budući da su to u osnovi izbori analitičara. Drugi analitičari će možda nešto drugo odabrati. Analitičar radi neke od tih izbora, dok vlasnik analize radi ostale izbore. Ti izbori utječu na rezultat analize bez obzira na njihove razloge. Prema tome, analize istih fenomena mogu biti vrlo različite jednostavno zbog osnovnih izbora koje je napravio analitičar ili vlasnik. Izbori koje donosi analitičar ili istraživač će obično pratiti neke etičke standarde, prvenstveno zbog nastojanja analitičara da napravi najbolju moguću analizu. Ovi izbori su, naravno, uglavnom tehničke naravi, ali budući da je svrha istraživanja izrada najbolje moguće analize, izbori su etički. Etiku u analizama čine pravila za prikladne i odgovarajuće izbore, dok je studija etike u istraživanjima i analizama stvar razboritog odabira. Prema tome, etika je pitanje čistoće i osiguranja kvalitete. Ali etika se u analizama također odnosi i na ulogu analitičara kao prenositelja znanja, budući da analitičar očito mora dati izvještaj o svojim saznanjima. Drugim riječima, etika je stvar pojašnjavanja zašto mi, kao analitičari, radimo to što radimo potpuno u skladu s filozofijom Kanta, koji je definirao i opisao svrsishodnost etike. Prema tome, opisivanje metoda i pojašnjavanje naših izbora i pretpostavki su u skladu s etikom, u skladu s Kantom, i jednostavno stvar komunikacije s vanjskim svijetom. Ako ih mi ne razumijemo, nitko neće moći razumjeti naše zaključke. A to je zapravo samo po sebi osiguranje kvalitete. Ukratko, u analiziranju i izvještavanju treba poštovati slijedećih pet zlatnih pravila.


44


1. Otpornost na manja odstupanja i pouzdanost su pitanja snage i dosega zaključaka i procesa rada. Što je veći uzorak, snažniji je i zaključak.

2. Preciznost je pitanje fokusa i često se promatra u povezanosti s otpornosti na manja odstupanja. No, dok otpornost na manja odstupanja treba biti valjana za šire analize, preciznost se može upotrijebiti za izravne analize specifičnih karakteristika koje označavaju djelokrug manjih uzoraka. Preciznost je još i obveza analitičara da sve učini onako kako nam je i obećao u svom uvodu.

3. Usporedivost je povezivanje istraživanja određenih aspekata sa sličnim osobinama. Tablica BDP-a po stanovniku u jednoj regiji sama po sebi ne znači ništa ako se ne poveže ili s prošlogodišnjim BDP-om ili sa BDP-ima drugih regija. Argument je valjan za cjelokupnu analizu – ukoliko istraživanje nije povezano s nečime, ono ne služi nikakvoj svrsi. Usporedivost je stoga sredstvo koje analizu čini razumljivom i transparentnom.

4. Vidljivost se odnosi na pretpostavke (to jest, na izbore analitičara), i samo napominje da pretpostavke trebaju biti pojašnjene i zapisane u smislu dokumentiranja korištene metode.

5. Metode analize i istraživanja su ključ za prenošenje analiza od jednog analitičara do drugoga kako bi se stvorilo kumulativno znanje; također se nazivaju i norme istraživanja. Uvijek ih treba poštovati u bilo kojoj vrsti analize.

a. Veza sa stvarnošću je najveći standard istine b. Sustavni odabir podataka c. Sustavno korištenje podataka d. Predstavljanje rezultata na način koji dopušta testiranje i kritiku e. Korištenje kumulativnog znanja

Osiguranje kvalitete i etika su blisko povezane. Iskustveno pravilo je da se zapišu svi izbori napravljeni tijekom analitičkog procesa i da se izvrši odgovarajuća samo-procjena nakon zaključka analitičkog procesa. Svi alati u obavještajnom istraživanju tržišta rada ukorijenjeni su u empirijskoj znanosti, zato osnovne pripreme u prikupljanju podataka moraju poštovati ovdje spomenute norme istraživanja. Ipak, pravila bi trebalo biti lako poštovati i prikupljanje lako provesti ukoliko su obznanjene i poduzete neophodne mjere opreza, te ako je uspostavljena određena rutina i disciplina. Obavještajno istraživanje tržišta rada NIJE znanost, te ono NE zahtjeva od analitičara da imaju doktorsku diplomu, NITI prethodno iskustvo u znanstvenom istraživanju. Zapravo, primjena normi istraživanja i osiguranja kvalitete trebale bi jamčiti dokumentiranje odgovarajuće analize i čvrste rezultate.

4.1.2. “Dobro znati – potrebno znati”: fokus, fokus, i opet fokus Najteži zadatak u svim analitičkim disciplinama je suziti djelokrug analiza. Prečesto, čak i kod iskusnih analitičara, možemo vidjeti teško čitljiva završna izvješća koja sadrže previše informacija od beznačajne vrijednosti, neuredne ili neprikladno organizirane tablice bez ikakvih referenci, s pokušajima donošenja zaključaka o tema koje se nigdje dalje u izvješću ne spominju.


45


Problem nastaje, po mome iskustvu, zbog činjenice da iako nemamo informacije i podatke odasvud, mi završimo s previše informacija. Previše informacija je zajednička osobina, no slijedeći korak – izlučivanje informacija i odbacivanje informacija bez ili sa ograničenom vrijednošću – je očito teško. No, u osnovi je to zapravo posao analitičara. Izvješće bi trebalo biti usredotočeno, precizno i kratko. To znači da cjelokupni analitički proces treba biti fokusiran i oštrouman. Duboko udahnimo i pogledajmo cijeli proces odozgo (vidjeti sliku niže: Analitički proces).

Identificiranje

Planiranje

Prikupljanje

Obrada i

analiza

Izvještavanje

Evaluacija

•Odrediti ciljeve•Uspostaviti ciljane skupine •Određivanje metode•Planir. resursa•Odlučivanje o strategiji evaluacije

•Prikup. podataka•Prikup. informacija•Revizija podataka•Organizacija podataka

•Procesuiranje podataka•Analiza•Prognoza•Analiza implikacija

•Identif. svrhe•Identif. problema•Identif. zapreka•Identif. resursa•Identif. okruženja•Identif. izvora informacija

Analitički proces II

• Fokus na svrhu • Prioritetne aktivnosti • Dokumentiranje • Opis implikacija • Čitljivost

Slika 4.1. Analitički proces Vratit ćemo se analitičkom procesu u drugom kontekstu, no glavni cilj ove slike je pokazati da je analitički proces cirkularan i da se nastavlja zauvijek. Nema završetka. Nadalje, slika nam signalizira da je izvještaj kontrolna točka (milestone) za čitav proces, iako trebamo evaluirati proces. Prije nego što predstavimo neke kratke osvrte na izvještavanje (čitavo poglavlje u ovom Priručniku je posvećeno tom specifičnom i važnom zadatku) moramo predstaviti prvi korak. Vidjeti sliku 4.2 (okruženje planiranja).


46


Slika 4.2. Okruženje planiranja

Okruženje planiranja

Svrha

Okruženje

Planiranje

Restrikcije, zapreke, ograničenja

Slika 4.2 prikazuje tri dimenzije, koje treba razjasniti od samog početka u svim analitičkim procesima: svrha istraživanja, okruženje koje istraživanje pokušava opisati (i na koje se odnosi), te zapreke, restrikcije i ograničenja uključena u proces. Ovo posljednje odnosi se na činjenicu da mi ne možemo detaljno sve analizirati, bilo zbog rokova, bilo zbog troškova uključenih u daljnje podrobnije studije. Ista slika se koristi u predstavljanju procesa izvještavanja kao i kod kreiranja aktivnosti. Razlog predstavljanja ovih slika ovdje je da budemo sigurni kako razumijemo da trebamo ostati usredotočeni, te da nam bude jasno kako ne možemo podrobno istraživati i analizirati svaki pojedini detalj. Ponovno, ovo što radimo nije znanstveno izvješće, ali premda trebamo pokušati pomaknuti svaki kamenčić, to ne možemo činiti zauvijek. Sada nešto o podnaslovu: “Dobro znati – potrebno znati”. Kako se krećemo naprijed i ulazimo u samu bit analitičkog procesa, počinjemo težiti za više detalja. Težnja za više detalja dolazi kao prirodna pojava kod svih analitičara. Neki analitičari poduzimaju to podrobnije "kopanje" jer žele biti u potpunosti sigurni, dok drugi "kopaju" samo iz jednostavnog zanimanja za problem kojeg su otkrili. Unatoč časnim osobinama obje vrste analitičara, sada nije pravo vrijeme, situacija i mjesto da se tako čini. Moj skromni prijedlog je: zapišite nova otkrića na papir kako ih otkrivate, a slijedeći put budite još bolji. Rim nije izgrađen za jedan dan. Glede izvještavanja moramo naglasiti važnost prethodnog utvrđivanja čitateljstva. Morate poznavati svoje čitateljstvo i uputiti izvještaj sukladno njihovim potrebama. Ako se radi o političarima, ne očekujte od njih da razumiju komplicirane dijagrame, tablice i ekonometrije. Ako se radi o ravnateljima škola za osposobljavanje ili o socijalnim partnerima, oni će tražiti specifične detalje koji se tiču njihovih potreba – ostatak vašeg izvještaja nikad neće biti pročitan. I političari i tisak će pročitati samo prve dvije i pol


47


stranice (sažetak) – ako pročitaju više, tada imate problem (tome ću se kasnije vratiti). Dakle, imajte na umu svoje čitateljstvo kada izvještavate. Zapravo, to bi trebali imati na umu tijekom čitavog procesa, od početnog prikupljanja podataka do konačnog izvještavanja. Prema tome, kao zaključak ovom podnaslovu:

• Prikupite tone informacija, što više to bolje, ali budite spremni odbaciti većinu od njih. Fokus će to učiniti!

• Ne trošite nepotrebno vrijeme na napredne statistike – i tako ih nitko nije u stanju razumjeti. Neka bude jednostavno!

4.2. Elementi analitičkog procesa Kako bismo razumjeli svrhu prikupljanja podataka i kako bismo od samog početka bili čvrsto usredotočeni, počet ćemo s opisivanjem osnovnih elemenata u analitičkom procesu. Već smo predstavili osnovne elemente na slici 4.1 gore, no kako bih objasnio cjelokupan svijet obavještajnog istraživanja tržišta rada i veze između elemenata, upućujem na sliku 4.3 dolje. Pogledajmo detaljnije na te elemente.

1. Odrediti

2. Prikupiti

3. Analizirati

8. Pratiti

9. Evaluirati

4. Identificirati

7. Izvijestiti

6. Uspostaviti

5. Predložiti

Analitički proces Povezivanje

Slika 4.3. Revidirani analitički proces Korak 1. Odrediti. Prvi korak je odrediti svrhu, djelokrug i osnovne sastojke u cjelokupnom "koktelu" analitičkog procesa. Kako je i spomenuto u podnaslovu 4.1.1 moramo razjasniti kako ćemo napraviti analizu, i moramo odrediti metode koje želimo koristiti.


48


Ponekad je neophodno vratiti se koraku određivanja iz nekoliko razloga – na primjer ako otkrijemo probleme s izabranom metodom. Sve je to normalno, ali u savršenom svijetu sve izgleda kako smo ovdje opisali. Korak 2. Prikupiti. Drugi korak je prikupljanje informacija koje su nam potrebne. Ovaj korak je sadržaj idućeg poglavlja, tako da nema potrebe da se ovdje posebno osvrćemo na njega. Korak 3. Analizirati. Treći korak je analiziranje prikupljenih podataka. Analiziranje počinje strukturiranjem podataka, izračunom učestalosti i sličnih trivijalnih kalkulacija. To nije veliki problem, kao što će biti i objašnjeno u idućem poglavlju. Korak 4. Identificirati. Četvrti korak je identifikacija problema koje treba riješiti. Ovo je, svakako, čvrsto povezano sa cjelokupnom svrhom našeg truda. Nadalje, treba spomenuti da ovaj korak nije samo u jakoj interakciji sa prethodnim korakom, već je i čvrsto povezan sa idućim korakom (prijedlozi rješenja i aktivnosti). Proces identifikacije je često usamljena i neobična faza. Neki analitičari preferiraju odlazak u šetnju u obližnji park, dok drugi isključe računalo i sklope oči kako bi iznašli bit svih podataka obrađenih i analiziranih u prethodnom koraku. Stvar je u tome da se u fazi identificiranja moramo uzdići iznad tla i vidjeti svijet odozgo: Što smo otkrili, i što je izvor problema? Koja vrsta aktivnosti je potrebna? Je li problem izvan našeg dosega? Drugim riječima, iznenada se javlja tisuće pitanja. Unatoč činjenici da je ova faza intelektualne analize prepuna usamljenosti, pomoć je nadohvat ruke. Većina otkrivenih problema su ujedno i nositelji logičkog rješenja, i ako trebate "izlaz u nuždi" vaši glavni partneri su i više nego voljni da vam pomognu. No, zapisivanje i stvaranje rješenja su u potpunosti u vašim rukama – to je vaš posao. Kao što je i jasno iz opisa ove faze, ova faza nije zatvorena. To je faza interakcije između treće i pete faze u procesu. No, to je ipak najvažnija faza u kojoj se analitičari razlikuju od ostalih sudionika. Samo pravi analitičar tržišta rada poznaje svoje stručno područje. Korak 5. Predložiti. Peti korak je predlaganje aktivnosti. Nema pravih općih komentara na ovaj korak, budući da on ovisi samo o identificiranom problemu. Daljnje opće primjedbe mogu se naći u poglavlju o izvještavanju. Korak 6. Uspostaviti. Šesti korak je uspostavljanje ciljeva za predložene aktivnosti. Korak 7. Izvijestiti. Sedmi korak je izvještavanje. Poglavlje o izvještavanju je isključivo posvećeno ovom zadatku, no ovdje je neophodno opisati ovaj korak u tri odgovarajuće faze: nacrt izvješća, proces konzultiranja, i finalizacija izvješća (podnošenje konačnog izvješća na usvajanje). Prvi nacrt izvješća treba biti podnesen vašim glavnim partnerima za konzultacije. U većini slučajeva i u većini kreiranih aktivnosti vaši glavni partneri će biti uvelike uključeni. Oni na kraju moraju odobriti vaše aktivnosti, a to se uglavnom događa tijekom sastanka na kojem se usvaja završno izvješće. Ali možete sebi i glavnim partnerima uvelike olakšati time što ćete prikupiti njihove komentare prije samog sastanka.


49


Obično će vaši glavni partneri imati i dodatne prijedloge. Ovi prijedlozi su uglavnom pristrani – viđeni sa njihove točke gledišta – no diplomatsko prepravljanje prijedloga će obično biti dovoljno kako bi se udovoljilo njihovim prijedlozima. U većini slučajeva su njihovi prijedlozi zasnovani na iskustvima s aktivnostima u praksi, zato se nemojte prepirati ako njihovi prijedlozi zvuče vjerojatno i opravdano. Prijedloge i primjedbe treba uvijek gledati kao pokazatelj njihovih dobrih namjera i njihovog priznanja vašem radu. Nakon revizije i prilagodbe nacrta izvješća, konačno se izvješće može podnijeti na usvajanje. Korak 8. Pratiti. Osmi korak je praćenje. Ovo je povezano sa ciljevima koje ste definirali. Korak 9. Evaluirati. Deveti korak je evaluacija vaših aktivnosti. Molim vas, primijetite da nisam napisao ‘deveti i posljednji korak’ – jer ne postoji posljednji korak. I to želim da vidimo kroz predstavljanje slike 4.3. Pogledajmo sliku 4.3 još jednom.

Slika 4.3a. Revidirani analitički proces II

1. Odrediti

2. Prikupiti

3. Analizirati

8. Pratiti

9. Evaluirati

4. Identificirati

7. Izvijestiti

6. Uspostaviti

5. Predložiti


Šest posljednjih koraka opisani su kao analitički proces praćenja i evaluacije. Odmah prepoznajemo da su elementi identični u dva zadatka – izrada izvješća o tržištu rada s predloženim aktivnostima i izrada evaluacijskih izvješća. Ali treba otkriti još neke povezanosti. Pogledajte sliku 4.3b.


50


Slika 4.3b. Revidirani analitički proces III

1. Odrediti

2. Prikupiti

3. Analizirati

8. Pratiti

9. Evaluirati

4. Identificirati

7. Izvijestiti

6. Uspostaviti

5. Predložiti


Slika 4.3b prikazuje očitu povezanost između koraka 2 (prikupiti) i koraka 8 (pratiti), te očitu povezanost između koraka 3 (analizirati) i koraka 9 (evaluirati). Ove povezanosti su izražene analitičkim terminima – sadržaj koraka je identičan iako se svrhe mogu lagano razlikovati. I u oba analitička procesa naredni korak će biti identificirati (korak 4). Ponekad naša evaluacija otkrije probleme za koje ne postoje očita rješenja. Ako dođe do toga, onda smo prisiljeni obaviti dodatne analize, što nas vraća natrag na 1. korak. Prema tome, novootkriveni problemi mogu promijeniti dio djelokruga sljedećeg analitičkog procesa. Budite svjesni činjenice da čim analitički proces postane rutina, 1. korak se potpuno gubi. To biva očito samo kada moramo početi novi analitički proces. Na kraju, slika 4.3 pokazuje prirodnu vezu između dva analitička procesa. Svako izvješće o tržištu rada mora uzeti u obzir posljednje evaluacijsko izvješće. Evaluacijsko izvješće sadrži vrijedne informacije o tržištu rada.


51


5. Sustavno prikupljanje podataka Ovo poglavlje o sustavnom prikupljanju podataka opisuje pripremu i što sve moramo uzeti u obzir u svezi prikupljanja informacija i podataka. U ovom poglavlju ćemo se usredotočiti na prikupljanje informacija i podataka, kojih nema i koje nisu odmah dostupne iz tradicionalnih izvora (na primjer službene statistike i međunarodno usklađeni pokazatelji). Usredotočit ćemo se na informacije i podatke, koje treba oduzimati na različite načine. U stvari, ovdje obavještajno tržište rada dolazi na svoje, ali po općim osnovnim definicijama i pojmovima ima globalnu relevantnost; fokus nam daje ilustrativne primjere sustavnog prikupljanja podataka u širem smislu.

5.1. Osnovna terminologija

5.1.1. Sustavne i ne-sustavne informacije U obavještajnom istraživanju tržišta rada razlikujemo dvije vrste informacija, a to su sustavne i ne-sustavne informacije, te kvantitativne i kvalitativne informacije. Ova dva razlikovanja se uvijek ne podudaraju. Sustavne informacije su informacije koje su prikupljene sustavno i za opće svrhe. Obično dodajemo da se sustavne informacije trebaju prikupljati često – dodajući im vremensku dimenziju. U obavještajnom istraživanju tržišta rada fokusirani smo na prikupljanje što je više moguće sustavnih informacija, budući da sustavne informacije doprinose transparentnosti ako su prikupljene po geografskim jedinicama. Primjeri sustavnih informacija su česti upitnici koji se koriste u praćenju tržišta rada; tj. statistike, anketni podaci, ankete mišljenja i barometar ankete, te ostale vrste informacija prikupljene putem sistematiziranih upitnika. Ne-sustavne informacije su informacije koje nisu prikupljene sustavno. Obično su ne-sustavne informacije prikupljene za specifične svrhe, uključujući svrhu kvalificiranja ostalih prikupljenih informacija. Ne-sustavne informacije mogu biti od velike vrijednosti, no obično je s njima teško rukovati u službenim izvještajima. Ne koriste se za svrhe grupiranja podataka i ne pridonose transparentnosti. Primjer ne-sustavnih informacija je prijatelj koji nam iznenada kaže da će u blizini uskoro biti otvoreno novo industrijsko postrojenje. Mi ovu informaciju ne možemo izravno koristiti (obavezno je moramo provjeriti), no to je svakako informacija od velike vrijednosti ako je kvalificirana. Tipični primjeri ne-sustavnih informacija mogu se naći u novinama, otvorenim intervjuima koji se primjenjuju u socijalnoj i psihološkoj znanosti, i slično. Kvantitativne informacije su uglavnom i u širem smislu riječi, podaci. Kvantitativni podaci mogu se grupirati jer sadrže numeričke podatke.


52


Kvalitativne informacije su informacije koje po naravi mogu biti alfa-numeričke ili numeričke. Općenito, ne možemo grupirati kvalitativne informacije, ali možemo na različite načine pretvoriti kvalitativne informacije u kvantitativne informacije. Pretvaranje ne znači nužno da su informacije učinjene kvantitativnim, i ne znači nužno da možemo grupirati informacije. U najmanju ruku ne bez upozorenja. Ne postoji očita povezanost između dvije dimenzije vrsta podataka. U standardnom praćenju tržišta rada koristimo i kvantitativne i kvalitativne informacije, a obje vrste se prikupljaju sustavno.

5.2. Uvođenje anketa Ankete se koriste kad nemamo dovoljno informacija putem postojećih kanala informacija – obično iz službenih statistika i administrativnih podataka. Nadalje, ankete se koriste i da bi se uočili trenutni trendovi na tržištu rada, koji inače nikada ne bi bili dostupni niti iz jednog statističkog izvora, uključujući administrativne podatke. Prema tome, ankete igraju ključnu ulogu u obavještajnom istraživanju tržišta rada, a obično ih nazivamo praćenje tržišta rada. Najbitnije stvari u anketama su korištenje upitnika i tehnika uzorkovanja. U ovom pod-poglavlju predstavit ćemo neke od osnovnih pojmova kod provođenja anketa i praćenja tržišta rada.

5.2.1. Vrste intervjua Mogu se primijeniti različiti oblici prikupljanja informacija. Izbor vrste intervjua ipak ovisi o svrsi, dostupnosti, te o uključenim troškovima. Standardni oblici su slijedeći: a.) Intervju licem u lice b.) Intervju ciljne skupine c.) Evaluacijski obrasci d.) Poštanski upitnik e.) Telefonski intervju f.) Intervju putem elektronske pošte g.) Intervju putem Interneta U obavještajnom istraživanu tržišta rada i praćenju tržišta rada standardni su poštanski upitnici. Ipak, prvi upitnik s poslodavcem treba uvijek obaviti putem intervjua licem u lice kako bi se omogućilo poslodavcu da razumije svrhu upitnika te da mu se omogući da postavlja pitanja u svezi upitnika. U mnogim zemljama upitnici putem elektronske pošte ili upitnici putem Interneta mogu se bez problema koristiti. No, ova rješenja imaju neke očite zahtjeve vezane za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju.


53


Telefonski intervjui se isto tako mogu koristiti u obavještajnom istraživanju tržišta rada, ali se prvenstveno koriste za barometar ankete. Slaba strana je mogućnost da poslodavac spusti slušalicu. Stoga se telefonski intervjui rijetko ikad koriste u obavještajnom istraživanju tržišta rada. Intervjui ciljne skupine mogu se koristiti za nekoliko svrha prvenstveno povezanih s prikupljanjem kvalitativnih informacija. Primjer korištenja intervjua ciljne skupine u prognoziranju bit će naveden u ovom priručniku. Evaluacijski obrasci se često koriste u obavještajnom istraživanju tržišta rada u svrhu aktivnosti praćenja.

5.2.2. Oblikovanje upitnika i upitnih okvira Ključni dokument u sustavnim anketama je upitnik. Ipak, dobro strukturirani stalni upitnik ne ostavlja previše prostora za dodatne primjedbe i informacije. Prema tome, ponekad koristimo upitne okvire da bismo stvorili više prostora za dodatne informacije kvalitativne naravi. Upitni okviri mogu se kreirati na različite načine, od dobro strukturiranih otvorenih pitanja u upitniku do gotovo praznog lista papira. Općenito, upitni okvir je samo izbornik tema o kojima treba postaviti pitanja, dok se upitnik uglavnom sastoji od predodređenih i dobro organiziranih pitanja. Prema tome, postoji povezanost između upitnika i sustavnih informacija, kao što postoji i povezanost između upitnih okvira i ne-sustavnih informacija. U kreiranju upitnika koristimo: a.) otvorena pitanja b.) zatvorena pitanja Otvorena pitanja su pitanja sa neograničenim prostorom za odgovore. Odgovor može biti i izvješće u punoj veličini o trenutnoj situaciji na tržištu rada. No, u većini slučajeva, otvorena pitanja su jednostavne izjave poput “Mislim da je danas lijep dan”. Otvorena pitanja su česta u evaluacijskim obrascima, poput “Molimo, navedite tri najbolje stvari koje ste spomenuli tijekom radionice”. Među analitičarima otvorena pitanja nazivamo ‘fitilj’ zato što ona dopuštaju osobi da iznese svoje vlastito stajalište svojim vlastitim riječima – što je suprotno od mnogo češće upotrebe zatvorenih pitanja u upitnicima. Otvorena pitanja su alfa-numerička po svojoj naravi. Odgovore je teško sažeti i zbog toga ne mogu izravno ući u izvještaj tržišta rada. Ipak, kroz pred-kodiranje otvorenih pitanja (i pretvaranje pitanja u polu-zatvorena pitanja) odgovori se mogu upotrijebiti ako su sustavno zabilježeni. Primijetite da je pred-kodiranje daleko bolje nego post-kodiranje12. 12 'Daleko bolje' odnosi se na norme istraživanja koje upućuju na 'daleko uvjerljivije' ili 'daleko pouzdanije'. Post-kodiranje uvijek se može preispitivati, budući da se može promatrati kao prikladna karakteristika u


54


Zatvorena pitanja su pitanja koja postavljaju ograničenja za odgovore. Zatvorena pitanja po naravi mogu biti alfa-numerička ili numerička. Primjer alfa-numeričkog zatvorenog pitanja je “U kojoj mjeri se slažete sa sljedećim izrazom … (1 = “Slažem se”; 2 = “Ne slažem se”; 9 = “Ne znam”). Primjer numeričkog pitanja je: “Koliko zaposlenih imate u svom poduzeću?”. Zatvorena pitanja su uvelike mjerljiva, iako je grupiranje podataka teško kod alfa-numeričkih zatvorenih pitanja. Nadalje, alfa-numerička pitanja mogu biti upitna kod provjere valjanosti i reda rangiranja. No ipak, možemo računati učestalost kod alfa-numeričkih zatvorenih pitanja, a prema tome i usporedbe po lokacijama13.

5.2.3. Pristupi sustavnom prikupljanju podataka U obavještajnom istraživanju tržišta rada postoji razlika između kontinuiranih i ad hoc anketa, kao i između stalnih i 'promjenljivih' anketnih uzoraka. Kontinuirane ankete su ankete koje se ponavljaju; recimo svake godine, svakih šest mjeseci ili svaka tri mjeseca. Ideja je da se uoče varijacije, trendovi i strukture. Ad hoc ankete su ankete koje se provedu samo jedanput. Ne ponavljaju se, ili u najmanju ruku, ne ponavljaju se često ili među istom ciljnom skupinom. Stalni uzorak ispitanika koristi se kako bi se često dobivali dosljedni, dobro strukturirani podaci. Stoga, postoji povezanost s kontinuiranim anketama, iako vrsta korištenog upitnika ne mora nužno biti ista. Promjenljivi uzorci ispitanika mogu se koristiti kako bi se dobile varijacije u kontinuiranim anketama koje se često provode. Svrha je uglavnom da se uoče varijacije između različitih vrsta ispitanika. Kombinacija stalnog i promjenljivih uzoraka ispitanika također se može koristiti. U nekim slučajevima kombinacija starih, dobro uvježbanih ispitanika i novih (možda uspješnih) ispitanika može biti indikativna za analizu. U drugim slučajevima, unaprijed izaberemo broj novih ispitanika za ulazak u stalni uzorak za svaku novu anketu. Obično izaberemo udio od, recimo, 20% ispitanika koji će postati novi ispitanici u stalnom uzorku. U praćenju tržišta rada preferiramo kontinuirani stalni uzorak poduzeća iz više razloga. Ipak, dodavanje novih poduzeća u stalni uzorak je dobrodošlo.

korist istraživača, ostavljajući prostora za druge kodove u slučaju da se dobiju drugi odgovori (ili ako drugi istraživač provede istu anketu). 13 Primjetite da alfa-numerička zatvorena pitanja često izražavaju mišljenja, koja mogu varirati ovisno o geografskom okruženju, što ograničava geografsko uspoređivanje.


55


5.2.4. Stratifikacija i uzorkovanje Stratifikacija i uzorkovanje su znanost unutar naprednih statistika i mogu biti vrlo teške i komplicirane. To svakako nije nakana ovog Priručnika, no bez obzira na to, opisat ćemo – vrlo jednostavno i kratko – neke od njihovih osnovnih elemenata kako bismo bili sigurni da razumijemo čitavu ideju stratifikacije i uzorkovanja. Stratifikacija i uzorkovanje se koriste kako bi se zajamčilo da anketa postiže svoj cilj. Bitno je kod anketa da ne moramo obuhvatiti sve potencijalne ispitanike – već napravimo reprezentativni odabir. Stratifikacija i uzorkovanje su način koji nam jamči da je naš odabrani uzorak reprezentativan. Uzorkovanje znači izabiranje reprezentativnog uzorka ispitanika. Stratifikacija se koristi za svrstavanje svih ispitanika u različite, više ili manje homogene skupine, odakle možemo izabirati ispitanike. Obično, u praćenju tržišta rada ispitanike (bolje rečeno, poduzeća) dijelimo u skupine prema 1.) gospodarskoj djelatnosti (obično NKD); 2.) veličini (tj. broju zaposlenika); i 3.) geografskoj lokaciji. To je stratifikacija. Kada god to napravimo (na temelju naših saznanja iz službenih statistika i administrativnih podataka), biramo određeni broj poduzeća prema svakoj od skupina (uzorkovanje). Pogledajmo sliku 5.1 dolje.

Slika 5.1. Broj poduzeća prema broju zaposlenih Broj poduzeća u jednoj izabranoj grani po broju zaposlenika

0 2 4 6 8

10 12 14 16

0 100 200 300 400 500 600 700 Broj zaposlenika

Br. po du ze ća

Slika 5.1 pokazuje broj poduzeća u dijagramu rasprostiranja prema broju zaposlenika unutar jedne gospodarske djelatnosti. Odmah možemo vidjeti da veliku većinu poduzeća čine manja poduzeća. No, po zaposlenosti, prevladava nekoliko velikih poduzeća. Kako bismo napravili odabir poduzeća, u ovoj situaciji ne možemo ih birati nasumično, budući da je onda mala vjerojatnost da ćemo imati jedno od nekolicine velikih poduzeća (zbog velikog broja malih poduzeća) u našem uzorku. Prema tome, slučajni izbor očito nas može dovesti do ne-reprezentativnog uzorka. Kako bismo to izbjegli, odabiremo poduzeća koristeći dijagram rasprostiranja poput onoga prikazanog na slici 5.1. Odmah možemo vidjeti da unutar uzorka moramo imati većinu velikih poduzeća (po mogućnosti i sve njih), dok kod brojnih malih poduzeća


56


možemo napraviti slučajni uzorak, jer smatramo da se mala poduzeća uglavnom suočavaju s istim uvjetima na tržištu rada. Na slici 5.1 to je učinjeno kroz dodavanje proizvoljno smještenih okomitih linija. Kroz naprednu statistiku, moguće je izvući matematički izraz za najbolji mogući odabir, no to je opet izvan djelokruga ovog Priručnika. Prema tome, uzorkovanje služi svrsi: Ne moramo ispitati sve ispitanike na svijetu kako bismo dobili širu predodžbu o predmetu kojeg želimo proučiti. To je stvar onog što je “dobro znati – potrebno znati”. Ankete i uzorkovanje su blisko povezani. Provođenje anketa je vrlo isplativo, a ako ih provodimo često, dobivamo jako dobru sliku trenutne situacije na tržištu rada. Vratit ćemo se tome u podnaslovu o praćenju tržišta rada.

5.2.5. Klasifikacije Zadnja napomena prije objašnjenja kako provesti ankete tržišta rada tiče se upotrebe sustava klasifikacije. U studijama tržišta rada u EU koriste se četiri različita sustava klasifikacije: a.) NUTS – klasifikacija teritorijalnih jedinica b.) NACE – klasifikacija gospodarskih djelatnosti prema aktivnostima c.) ISCO – klasifikacija zanimanja d.) ISCED – klasifikacija obrazovnih područja Zemlje u procesu pristupanja EU moraju udovoljiti ovom klasifikacijskom sustavu, no većina zemalja članica EU ima svoje vlastite verzije osmišljene za ispunjavanje nacionalnih potreba. U tom slučaju mora se definirati ključ konverzije. Sustavi klasifikacije, osobito ISCED i ISCO-88, se uskoro trebaju redefinirati zbog problema međusobnog povezivanja. Ishod toga će vjerojatno biti novi klasifikacijski sustav, koje će na neki način sadržavati aspekte radnih funkcija, kompetencija, zanimanja i obrazovanja. Klasifikacijski sustav sam po sebi nema vrijednosti, no pomaže analitičarima da obrade, analiziraju, identificiraju i opišu neuravnoteženosti tržišta rada otkrivene putem tehnika obavještajnog istraživanja tržišta rada. Dok se ne uvedu daljnja poboljšanja, to je najprikladniji pomoćni alat za analitičke svrhe. Drugim riječima, uvelike je preporučljivo steći znanje o korištenju ova četiri klasifikacijska standarda. Klasifikacijski sustav ISCO kako ga definira Međunarodna organizacija rada možete naći na sljedećem linku: http://www.ilo.org/public/english/bureau/stat/isco/index.htm, dok se NACE klasifikacija nalazi na http://ec.europa.eu/comm/competition/mergers/cases/index/nace_all.html.


57


.

5.3. Praćenje tržišta rada Ovaj podnaslov detaljno opisuje kako uspostaviti i održavati stalni reprezentativni anketni uzorak poduzeća. Cilj uzorka je pružiti nacionalnoj službi za zapošljavanje informacije o tržištu rada koje će ojačati proces planiranja mjera aktivnog zapošljavanja. Kako bi se vršila prateća analiza, ista poduzeća će morati odgovarati na isti upitnik u redovnim vremenskim intervalima da bi se pratio razvoj tržišta rada. Prema tome, praćenje tržišta rada se vrši putem stalnog uzorka poduzeća. Manji dio u uzorku poduzeća može se iz nekoliko razloga zamijeniti novim poduzećima, no u tom slučaju moramo voditi računa da se ne naškodi stratifikaciji. Ovaj odlomak opisuje metodologije i zamke s obzirom na uspostavljanje stalnih uzoraka i – što je možda još i važnije – održavanje takvih uzoraka poduzeća. Bilo bi idealno kada bi se prikupile sve informacije od svih poduzeća u regiji. Ipak, to nije niti moguće, niti potrebno. Metodologija uzorkovanja pruža lakši i isplativiji put do prilično preciznih indikacija o budućoj potražnji kvalificirane radne snage – po mišljenju menadžera poduzeća.

5.3.1. Uvođenje stalnog uzorka poduzeća Sustav ranog upozoravanja zasnovan na kontinuiranom praćenju tržišta rada podrazumijeva uspostavljanje stalnog uzorka poduzeća. Uspostava stalnog uzorka poduzeća dopušta poslodavcima da steknu udio u vlasništvu nad formuliranjem strategija ljudskih potencijala na regionalnoj razini. Pored toga, pružamo priliku poslodavcima da steknu iskustvo u davanju informacija o važnim pitanjima kao što su: razvijanje novih vještina, nove tehnologije, manjkovi radne snage, te upozorenja o dolazećim masovnim otpuštanjima radnika, prije nego što ta pitanja postanu ozbiljna prijetnja i na kraju se pretvore u trajni regionalni problem. Praćenje tržišta rada definirano kao sustav ranog upozorenja bi, prema tome, trebalo biti zasnovano na stalnom uzorku poduzeća, u kojem izabrana poduzeća pokrivaju različite važne segmente cjelokupnog tržišta rada. U ovom kontekstu to se uglavnom odnosi na segmente poput širokih gospodarskih djelatnosti, veličine poduzeća i varijacija unutar regije.

5.3.2. Odabir poduzeća


58


Što više varijabli koje ćemo objasniti želimo uključiti – to će veći biti uzorak. Na primjer, ako je potreban uzorak od 10 poduzeća kako bi se dobile informacije o očekivanoj promjeni u zapošljavanju u čitavoj pokrajini, otprilike 40 poduzeća je potrebno kako bi se dobili rezultati iz četiri pod-regije u pokrajini. Ako zatim podijelimo pod-regije u 16 gospodarskih djelatnosti, bit će nam potrebno najmanje 640 poduzeća.

Dobro znati – potrebno znati: Prikupite samo podatke koje TREBATE znati da biste obavili posao,

A izostavite podatke koje bi bilo dobro znati.

Svakako je preporučljivo u budućnosti uključiti sve djelatnosti kako bi se obuhvatilo cijelo lokalno tržište rada. Samim tim, više djelatnosti povećat će i točnost analize, ali tada se i veličina uzorka mora povećati. Preporuča se da se definira broj i kompozicija analiziranih gospodarskih djelatnosti na način da se i poštuju karakteristike gospodarstva, i da se uzorak zadrži na veličini prikladnoj za rad. Najvažniji cilj uzorka poduzeća je prikupljanje podataka o očekivanim promjenama u potražnji za kvalificiranom radnom snagom. Kako je jedinica za upitnik poduzeće, veća poduzeća – mjerena po broju zaposlenih – doprinijet će više nego mala poduzeća u nastojanju da se prate promjene na tržištu rada. Iako našu populaciju čine poduzeća, naš cilj su promjene u zapošljavanju / osobe. Stoga treba pozvati sva velika poduzeća unutar svake djelatnosti da sudjeluju u stalnom uzorku.

Treba posjetiti sva velika poduzeća unutar odabrane gospodarske djelatnosti kako bi ih se uvjerilo da sudjeluju.

Razvoj u zapošljavanju često se razlikuje unutar jedne gospodarske djelatnosti između malih, srednjih i velikih poduzeća. Velika poduzeća unutar svake djelatnosti moraju biti dopunjena odgovarajućim brojem srednjih i malih poduzeća. Bit će potrebno najmanje 4 poduzeća unutar svake ćelije (gospodarske djelatnosti po veličini) ukoliko rezultati trebaju imati barem osnovnu pouzdanost. Imajte na umu da je broj poduzeća koja vrate popunjen upitnik često manji od 100%. 14 gospodarskih djelatnosti i 3 skupine po veličini (mala, srednja i velika) upućuju na potrebu za:

Minimalno 168 poduzeća (14 gospodarskih djelatnosti * 3 skupine po veličini * 4 poduzeća) treba biti uključeno u uzorak.

Ovaj uzorak čini minimalnu kompoziciju. Ipak, čak i odabrane gospodarske djelatnosti se sastoje od često vrlo različitih pod-djelatnosti i s obzirom na trendove razvoja i na strukturu zanimanja; na primjer, projektantska, zidarska, i električarska poduzeća unutar građevinske djelatnosti.


59


Stoga treba uključiti određeni broj dodatnih poduzeća u stalni uzorak unutar tih u.

a kraju, treba zajamčiti da budu uključena i poduzeća sa svih sudjelujućih lokaliteta, i to

odabiru poduzeća nećemo praviti razliku između privatnih i javnih poduzeća. Sva su

i

edan od glavnih problema s upitnicima za poduzeća je nizak postotak vraćenih

postotak

ako bi se postigao tako visok postotak odaziva anketi, potrebno je izvršiti neke ajedno

reporuča se da nacionalna služba za zapošljavanje uključi minimalan broj poduzeća o

budućnosti će svaki lokalni područni ured službe za zapošljavanje biti zamoljen da t

olimo, imajte na umu da u slučaju da u stalnom uzorku želi sudjelovati više od ujte

ažno je da lokalni djelatnici sudjeluju u odabiru poduzeća. To će zajamčiti osjećaj

ablica 5.1 ilustrira minimalnu veličinu uzorka po gospodarskim djelatnostima i

Tablica 5.1. Minimalan uzorak poduzeća u stalnom uzorku

djelatnosti kako bi se zajamčilo da su i važne pod-djelatnosti zastupljene u uzorkTeško je procijeniti koliko točno više poduzeća treba uključiti – to ovisi o prethodnomiskustvu s gospodarskim potencijalnima u odabranim djelatnostima. No, imajte na umuda, dok stalni uzorak poduzeća raste, treba dodatno proučiti i pod-djelatnosti. Notprilike prema važnosti u regionalnoj strukturi zaposlenosti. Uona dio tržišta rada i jednako doprinose potencijalima tržišta rada. Prema tome, treba naglasiti da javni sektor jest i da će nastaviti biti najveći poslodavac na regionalnoj, kaona lokalnoj razini, i zato ga treba potaknuti da sudjeluje zajedno s privatnim poduzećima. Jpopunjenih upitnika. Postotak odaziva oko 20% nije rijedak slučaj. Ipak, ako se poduzeća osjećaju dobro informirana i imaju osjećaj vlasništva, može se postići odaziva od 80 ili 90%. Kpripreme. Prije svega, kad se prvi put kontaktira poduzeće, samo slanje upitnika zs uvodnim pismom ne može biti jedini kontakt, ako se želi uvjeriti poduzeće. Zato će biti vrijedna investicija da sudjeluju i ljudski resursi. Fizička posjeta dotičnom poduzeću je apsolutno neophodna. Ppodijeljen po gospodarskim djelatnostima, regionalnim pod-djelatnostima i skupinama pveličini. Zatim lokalni područni uredi službe za zapošljavanje mogu izabrati specifična poduzeća koja zadovoljavaju ove specifikacije i posjetiti ih kako bi se napravio intervju licem u lice s kontakt osobom u poduzeću. Treba koristiti standardni upitnik kako bi se kontakt osobi dalo prilike da prepozna upitnik i ubuduće. Unavede specifična poduzeća unutar svake ćelije i da popuni upitnik u suradnji s kontakosobom u poduzeću. Mminimalnog broja poduzeća, valjanost rezultata će se poboljšati. Dakle, ne isključpoduzeća iz sudjelovanja. Vvlasništva nad uzorkom, te povećati mogućnost da imamo motivirana poduzeća kojasurađuju kao članove uzorka. Tskupinama po veličini.

Veličina poduzeća NKD šifra Gospodarska djelatnost 1 – 49 50 – 249 250+ Ukupno


60


ostoji mnogo različitih definicija poduzetničkih jedinica. Za našu svrhu poduzeće čini

a naše svrhe u obavještajnom istraživanju tržišta rada i praćenju tržišta rada trebaju

ve veći broj poduzeća su podređeni matičnom poduzeću. McDonald's restorani, banke

oduzetnička jedinica trebala bi biti lokalno mjesto rada. Ponekad će neka od

je,

ozivanje na građansku i socijalnu svijest privatnih poduzeća obično neće uvjeriti

re

• Informacije će smanjiti mogućnost manjka kvalificirane radne snage u poduzeću,

• će imati posredan utjecaj na regionalnu politiku tržišta rada i aktivnosti

• za zapošljavanje će odmah kontaktirati poduzeće kako bi

• ura s uključujući

kratko, može se ponuditi VIP status u službi za zapošljavanje poduzećima koja će

tabilan stalni uzorak poduzeća će omogućiti popratne analize unutar nekoliko godina.

5.3.3. Definicija poduzeća

Pfizičku jedinicu s najmanje jednim zaposlenim – pored vlasnika. Zsudjelovati i javna poduzeća i privatna poduzeća. Si HZZ su dobro poznati primjeri. Plokalnih poduzeća vjerojatno tvrditi da je njihovo sjedište u Zagrebu (na primjer) ovlašteno za popunjavanje upitnika. Pokušajte uvjeriti menadžera da ipak sudjelubudući da on/ona poznaje svoje trenutno osoblje i stoga je najkvalificiranija osoba za identifikaciju potreba osposobljavanja i potreba za novim vještinama. A upravo su te informacije ono što HZZ treba kako bi odredio aktivnosti osposobljavanja prema potražnji lokalnog tržišta rada.

5.3.4. Održavanje stalnog uzorka poduzeća

Pmenadžera o potrebi dodjeljivanja osobe za anketu. Zato bi trebalo naglasiti primjekoristi ostvarene od sudjelovanja. Primjeri takvih koristi su navedene dolje:

jer će služba za zapošljavanje uložiti u osposobljavanje tamo gdje je potražnja najveća. Poduzećeosposobljavanja. Na zahtjev, službapomogla u rješavanju pitanja ili problema u svezi tržišta rada. Služba za zapošljavanje će razmotriti mogućnost tiskanja brošinformacijama o trenutnim i očekivanim promjenama na tržištu rada –novo zakonodavstvo.

Usudjelovati. SKako bi se zajamčio visok stupanj stabilnosti poduzeća u stalnom uzorku, preporučujemo slijedeće strategije:


61


• Zajedno s praznim novim upitnikom, treba poslati i već popunjen upitnik iz

• itnikom putem pošte treba poslati i adresiranu omotnicu s

• e i

5.4. Upitnik o zapošljavanju

pitnici za poduzeća moraju biti kratki, ciljani i jednostavni za odgovaranje kako bi se

rimjer standardnog osnovnog upitnika uključen je u prilogu 1 ovog Priručnika. razlog

vaj odlomak pokušava razjasniti sadržaj predloženog osnovnog upitnika.

aslovna strana počinje sa napomenom kako bi se zajamčilo da poslodavac zna, da

aslovna strana upitnika sadrži važne informacije. Neke od informacija su uglavnom eći

prošlog razdoblja, što će omogućiti poduzeću da prilagodi prijašnje podatkesadašnjoj situaciji. Sa svakim novim upunaprijed plaćenom poštarinom, kao i kratko uvodno pismo za upitnik. Poduzeća treba posjetiti jednom godišnje kako bi se pokazalo zanimanjprikupile kvalitetne informacije/ obavijesti o tržištu rada.

Uzajamčila visoka stopa sudjelovanja. Kratak znači da ne smije imati više od 3 stranice kao apsolutni maksimum, uključujući i naslovnu stranu. PStandardni upitnik samo djelomično ispunjava ovaj zahtjev. To je samo još jedanda obučeni anketar obavi posjete poduzećima prvi put. O Nsmo svjesni etike koju podrazumijeva rukovanje s povjerljivim informacijama. Može izgledati ovako:

PAŽNJA: • ispitivanja jest omogućiti HZZ-u prikupljanje i analizu informacija o promjenama u

• će

• zu vezanu uz Vaše poslovanje.

Cilj ovogzahtjevima na tržištu rada kako bi se spriječio nedostatak kvalificirane radne snage. Sve prikupljene informacije su povjerljive i smatrat će se takvima. Nijedna treća strana neimati pristupa podacima dobivenima ovim upitnikom. Davanjem ovih informacija ne preuzimate nikakvu obve

Nupućene osobi koja vodi intervju (to će poslodavcima biti lako prepoznati kad će slijedput sami popunjavali upitnik).


62


Naziv poduzeća: ____________________________________________________ Osnovna djelatnost i šifra _______________________________________ ∟∟∟∟ Registracijski broj u uzorku: ∟∟∟∟ MB: ∟∟∟∟∟∟∟∟∟∟ Adresa: __________________________________________________________ Poštanski broj: ∟∟∟∟∟ Mjesto: _________________________________________ Ime osobe za kontakt: ______________________________________________ Broj telefona na poslu: ∟∟∟/∟∟∟-∟∟∟∟∟ Email: ______________________@ _____________________________________ Web: http://www._____________________________________________________ Navedite sektor: 1 Javni 2 Privatni 3 Mješovit Radni režim: 1 Kontinuirani 2 Sezonski 3 Oboje Koristite li usluge HZZ-a? 1 Da 2 Ne Potpis: ________________________________________ Datum: _____/______/ 2005 Kontakt osoba Potpis: ________________________________________ Datum: _____/______/ 2005 Anketar

Većinu ovih podataka trebalo bi biti lako popuniti unaprijed – prije intervjua – jer se očekuje da ih služba za zapošljavanje dobro zna. To će omogućiti poslodavcu da potvrdi informacije koje je služba za zapošljavanje prikupila. Posebnu pozornost treba obratiti na šifru i naziv osnovne djelatnosti. NKD šifra se koristi za identificiranje osnovnih područja djelatnosti. Obično će poduzeće točno znati naziv svoje osnovne djelatnosti na temelju registracije bilo u službi za zapošljavanje ili u nekim drugim javnim tijelima. Iz sigurnosnih razloga uvijek zamolite poduzeće da potvrdi šifru. Važno je identificirati točnu šifru (4 znamenke) za analitičke svrhe kako bi se informacije mogle svrstati po grupama. Matični broj je primjer jedinstvene identifikacijske šifre za svako poduzeće. Identifikacijsku šifru treba pribaviti od svih sudjelujućih poduzeća. Važno je unijeti i poštanski broj, koji se koristi kako bi se informacije podijelile u još detaljnije geografske jedinice. U slučaju da HZZ odluči koristiti upitnike putem Interneta, poštanski broj će biti dominantna karakteristika iz očitih razloga. Poštanski brojevi će se koristiti kako bi se Internet upitnici dodijelili odgovarajućim područnim službama HZZ-a.


63


Broj telefona i faksa, adresa, e-mail i osoba za kontakt, koriste se za kontaktiranje s poduzećem ubuduće. Web stranica često sadrži vrijedne osnovne informacije o poduzeću (proizvodi, strategija, organizacija, itd.) koje će savjetodavcu pružiti vrijedna saznanja u pripremi budućih posjeta poduzećima. Informacije u ovom odlomku koristit će se kao naljepnice za omotnice, ukoliko će se upitnik ubuduće slati putem pošte. Ukoliko se poduzeće odluči za sudjelovanje u budućoj anketi putem Interneta, informacije s naslovne strane bit će automatski prikazane, a standardni korak za nastavak na dio o očekivanjima u zapošljavanju bit će “Prihvati”, s druga opcija “Ažuriraj”. Pitanje 1 odnosi se na ukupan broj zaposlenih. Većina poduzeća trebala bi bez ikakvih poteškoća dati ukupan broj zaposlenih.

P.1 Sadašnji i očekivani broj zaposlenihMuškarci Žene

a. b. c. Očekivani broj zaposlenih za 12 mjeseci

UkupnoSadašnji broj zaposlenih Očekivani broj zaposlenih za 6 mjeseci

Iz iskustva znamo da se ipak javljaju i neka pitanja. • Uključujemo li i poslodavca? • Što je sa zaposlenima na pola radnog vremena? Odgovor na oba pitanja trebao bi biti da bismo u načelu htjeli uključiti i poslodavce i zaposlene na pola radnog vremena, ako nam to nije dodatna briga. Važno je da poduzeće nastavi ubuduće koristiti iste metode kalkulacije kako bi bile moguće popratne analize. Drugo pitanje koje se može pojaviti tiče se uključivanja podizvođača. Prema definiciji, podizvođači su neovisna poduzeća, te ih stoga ne treba uključiti u osoblje glavnog poduzeća u formalnom sektoru. Preporučljivo je pokušati uključiti takva poduzeća kao neovisna poduzeća u uzorak, ili se osloniti na mrežne informacije. Isto pitanje se javlja u svezi honorarnih radnika i ostalih vrsta kratkoročnih radnika, koji su zaposleni za neki posebni zadatak i plaćena im je naknada, a ne plaća ili dohodak. Ako honorarni radnik radi gotovo puno radno vrijeme u poduzeću u razdoblju od jednog mjeseca, treba ga uključiti u broj zaposlenih. Brojna poduzeća će imati poteškoća u davanju brzih odgovora na pitanja o ukupnom broju zaposlenih po spolu. Ako riskirate sudjelovanje poduzeća zahtijevajući odgovor na ovo pitanje, nemojte vršiti preveliki pritisak na kontakt osobu. Ipak je to pitanje po naravi više "dobro znati" nego "potrebno znati" u odnosu na cilj – to jest zapošljavanje i procjena potreba za osposobljavanjem. Slijedeća dva pitanja mogu biti nezgodna, ali ona čine ključan dio ankete. Recite osobi da je njezina procjena najbolja informacija koja se može dobiti. Nitko ne zna budućnost u turbulentnom tržišnom gospodarstvu – a osobito ne u tržišnom gospodarstvu u tranziciji. Kvalificirane procjene su mnogo bolje nego nikakve informacije o očekivanoj potražnji na tržištu rada. Davajući svoju najbolju procjenu, on/ona će utjecati i na to kako se koriste javni rashodi.


64



65

Pitanje 2 traži da poduzeće identificira maksimalno tri očekivane značajne promjene u zapošljavanju po zanimanjima u narednom razdoblju od 12 mjeseci. Promjena može biti pozitivna (POVEĆANJE) ili negativna (SMANJENJE). Ovo pitanje može dati osnovu za popratna pitanja s fokusom na očekivane posljedice zbog uvođenja novih tehnologija.

P.2 Molimo, precizirajte 3 najznačajnije promjene u zapošljavanju po zanimanjima u slijedećih 12 mjeseci u brojkama

Povećanje Smanjenjea. b. c.

Očekivane promjene u 12 mjeseciZanimanja

ISCO-NKZ

Pitanje 3 vraća se u prošlost sa svrhom razmatranja nedavnih trendova na tržištu rada. Ponovno, svrha je osigurati da se ponuda kvalificirane radne snage pravilno dimenzionira. P.3 Molimo, precizirajte pritjecanje nove radne snage u proteklih 6 mjeseci

Muškarci Žene a.

P.3a Molimo, precizirajte pritjecanje nove radne snage u proteklih 6 mjeseci po zanimanjima

Muškarci Žene a. b. c. d.

Broj novozaposlenih u posljednjih 6 mjeseci

Zanimanja

Ukupno

ISCO-NKZ

Pitanje 4 fokusira se na neravnoteže tržišta rada u smislu manjkova radne snage. P.4 Jeste li u proteklih 6 mjeseci imali nepopunjenih slobodnih radnih mjesta zbog nedostatka kvalificirane radne snage?

P.4a Ako jeste, molimo precizirajte Spol

1=M2=Ž

a. b. c. d.

Kvalifikacije i / ili kompetencije Zanimanja

ISCO-NKZ Broj

Važno je da anketar ne dovodi u pitanje iskustvo menadžera. Umjesto toga, pokušajte ga navesti da precizira potrebne vještine koje nisu bile dostupne. Imajte na umu da te vještine ne moraju imati ništa s tradicionalnim strukovnim vještinama. Ponekad će biti slučajeva da iako se 20 nezaposlenih stolara prijavilo za isto slobodno radno mjesto, ni jedan od njih nije bio u fizičkoj kondiciji koja bi udovoljila očekivanjima poslodavca. Drugi dio pitanja traži više detalja o razlozima za manjkove radne snage. Ako je odgovor na pitanje 4 DA, pitajte o detaljima u svezi problema bez obzira na zatvorene skupine pitanja u upitniku. Možda problem ima veze sa zahtjevima za specifičnim kompetencijama i ostalim nespomenutim detaljima. Specifični zahtjevi mogu biti sposobnost služenja stranim jezikom, iskustvo u menadžmentu, certifikat za zavarivanje plastike, itd. Ne unosite NKZ šifru tijekom intervjua, osim ako ste apsolutno sigurni da znate pravu šifru. Upišite je tijekom unošenja podataka u bazu podataka u svom uredu.



66

Molim, primijetite da NIJE obavezno odgovoriti na pitanje o spolu. Zabilježite odgovor ako ga ispitanik da, bez ikakvih aluzija. Pitanje 5 odnosi se na uspostavljanje stalnog uzorka poduzeća za buduće ankete – barometre zapošljavanja.

P.5 SUDJELOVANJE U STALNOM UZORKUDA NE

a. P.5a Ukoliko jeste, na koji način biste htjeli primati i odgovarati na upitnik?

Email-om Poštom a.

Očekuje se da ćese ispitivanje ponavljati svakih 6 mjeseci čime će se HZZ-u omogućiti praćenje najnovijih trendova na tržištu radkako bi se spriječio nedostatak kvalificirane radne snage i kako bi se zadovoljile potrebe za istom. Upitnik putem interneta je jednostavan za uporabu i stoga se preporuča.

Internetom

Jeste li zainteresirani za sudjelovanje u HZZ-ovom stalnom uzorku poduzeća

Posljednje pitanje odnosi se na buduće sudjelovanje u stalnom reprezentativnom uzorku poduzeća, te odgovaranje na upitnik svakih šest mjeseci bilo putem Interneta, slanja upitnika poštanskim putem u koji su uključeni i prethodni podaci zajedno s praznim upitnikom i pretplaćenom i adresiranom omotnicom, te kao posljednja opcija, putem novih posjeta poduzeću svakih 6 mjeseci. Dodatna pitanja o tržišnom profilu i glavnim proizvodima mogu pružiti vrijedne informacije, ali ne nužno za osnovno praćenje tržišta rada. Ipak, preporuča se da se takva pitanja upotrijebe kao uvod u upitnik – uglavnom kako bi se pokazalo zanimanje za svijet poslodavca. Ova pitanja dat će poslodavcu priliku da komentira gospodarsku situaciju i slično. Dodatna pitanja mogu se upotrijebiti kao sakupljači vrijednih informacija o stanju zanimanja i kompetencija unutar poduzeća. Mana je ta što takva pitanja oduzimaju dosta vremena, a poslodavci u velikim poduzećima možda čak niti ne znaju detalje. Dakle, ova pitanja treba postavljati s oprezom. No neke druge vrste dodatnih pitanja mogu sadržavati detaljne upite o procjeni potreba za osposobljavanjem kako bi se izravno informirale strukovne škole. Ipak, dodatna pitanja uzimaju dosta vremena, stoga ne treba pretjerivati s njima. Čekajte na pravu prigodu kao dio koncepta 'dobro znati – potrebno znati’.

5.4.1. Kratki upitnik putem Interneta Kao alternativa ili dodatak detaljnoj poštanskoj anketi preporuča se uvođenje anketa putem Interneta za poduzeća koja sudjeluju u stalnom uzorku. Ovaj upitnik trebao bi biti čak i jednostavniji od poštanskog upitnika i može uključivati povezanosti između zanimanja i baze podataka koja sadrži šifre i nazive zvanja. No, to će znatno produljiti vrijeme odgovaranja, i korisničko sučelje učiniti zahtjevnijim. Stoga je preporučljivo da se pitanja u svezi očekivanja o budućem zapošljavanju po zanimanjima/


zvanjima ostave za osobni naknadni kontakt gdje se ona zahtijevaju ili traže u pisanoj formi. Uzorkovanje poduzeća je u načelu isto kao za poštanske upitnike, no možda će biti moguće da služba za zapošljavanje uključi samo redovne klijente (VIP poduzeća) u uzorak. Ovo će oslabjeti valjanost ankete kao alata za prognoziranje potražnje na čitavom tržištu rada, no, s druge strane, pružit će službi za zapošljavanje vrijedne informacije o određenim segmentima tržišta rada.

5.5. Organizacija praćenja tržišta rada Prema iskustvima, provedba pristupa obavještajnog istraživanja tržišta rada nameće promjene u postojećoj organizaciji i može čak stvoriti i potrebu za dodavanjem analitičke snage organizaciji. Posjete poduzećima nisu obavezne u mnogim zemljama. No ipak, informacije prikupljene iz posjeta poduzećima sačinjavaju glavni izvor vrijednih djelomičnih informacija kvalitativne naravi u obavještajnom istraživanju tržišta rada, pored općih saznanja o trenutnoj situaciji u poduzeću, koje mogu biti od velike važnosti u svakodnevnom radu u lokalnim područnim uredima javnih službi za zapošljavanje. Premještanje zaposlenika na posjete poduzećima će dovesti do praznina na drugim mjestima u organizaciji. Analitički procesi stvaraju najočitiju potrebu za radnom snagom. Obavještajno istraživanje tržišta rada ima svoje korijene u opisu i praćenju lokalnih tržišta rada, što je dovelo do potrebe za provođenjem analiza tržišta rada na višestrukim geografskim razinama. EU preporuča 2 ili 3 razine izvještavanja ovisno o geografskoj veličini. Kako bi se prevladao utjecaj premještanja radne snage na obavljanje lokalnih analiza u svakom kutku veće zemlje, preporučuju se regionalne radne skupine analitičara. Ako su adekvatno organizirane, ove radne skupine mogu lako provesti prikupljanje podataka, napraviti lokalne (i regionalne) analize i većinu lokalnih izvješća, u suradnji s lokalnim osobljem. Istovremeno profesionalno obavljanje analiza lokalnog tržišta rada pridonijet će transparentnosti i postati još jedna okosnica u pitanjima osiguranja kvalitete. No, osnivanje regionalnih radnih skupina je skupo. Pored radne snage, treba spomenuti da zahtjevi za sustavnim i strukturiranim prikupljanjem informacija i podataka prirodno nameću potrebu za reorganizacijom administrativnih procedura, administrativnih evidencija, a može čak biti potrebno i dodatno osposobljavanje lokalnog osoblja. Na kraju, zahtjevi za lakim pristupom informacijama i podacima u različitim oblicima, često nameće i potrebu za strategijom razvoja informacijske tehnologije, koja može omogućiti rastuću potrebu za ažuriranim tijekovima informacija i podataka. Prema tome, u provedbu potpunog pristupa obavještajnog istraživanja tržišta rada ne treba kretati bez prethodnog ozbiljnog razmatranja potreba za radnom snagom,


67


restrukturiranjem administrativnih podataka, te zahtjeva za decentraliziranim rješavanjem problema.

5.5.1. Kvalifikacije zaposlenika Općenito, najvažnija kvalifikacija bila bi opće poznavanje problema i pitanja u svezi tržišta rada. Preporuča se da najmanje jedan član analitičke radne skupine ima ekonomsku fakultetsku diplomu. To će osobi omogućiti da prevodi i prenosi opće gospodarske pokazatelje u odgovarajuće signale za tržište rada. Svi članovi analitičke radne skupine trebali bi biti – ili osposobljeni da budu – upućeni u statističku metodologiju i softverske programe kao što su programi za proračunske tablice, baze podataka i prezentacije. Pored toga, poznavanje statističkih softverskih programa poput SPSS14-a ili SAS15-a bit će prednost (iako ne i zahtjev u početnoj fazi). Tajnica treba biti osposobljena za korištenje baza podataka – bilo da se radi o evidenciji slobodnih radnih mjesta ili posebnoj evidenciji poduzeća. Kompetencije u obradi teksta i jednostavnim operacijama na izradi proračunskih tablica, bile bi prednost. Access, ili još bolje Oracle rješenja za baze podataka preporučuju se za dugoročnu perspektivu. Svi savjetodavci ili konzultanti poduzeća moraju imati dobre komunikacijske vještine. Osposobljenost za intervjue, komunikaciju i u određenoj mjeri za prodavača, definitivno bi bile prednosti.

5.5.2. Troškovi praćenja tržišta rada Vremenski mjereno, vrhunac rada povezan je sa početnom fazom. Sva poduzeća – i više od toga – moraju se posjetiti, imajući na umu da svako odustajanje mora biti nadomješteno drugim poduzećem. Jedna posjeta poduzeću – uključujući pripremu, transport, samu posjetu i popratne aktivnosti – mogu se sažeti na prosječno 2 sata. Otprilike 800 posjeta će zahtijevati oko 12 ljudi mjesečno što je jednako jednom zaposlenom na puno radno vrijeme. Povrh toga, potrebno je i vrijeme za uspostavu baze podataka o poduzećima za prateće analize. Kada uzorak već funkcionira, ove dvije investicije su finalizirane. Još akademskog rada u svezi pisanja izvještaja i sastavljanja preporuka procjenjuje se na 2 – 3 tjedna kada su podaci dostupni. Osposobljenoj tajnici bit će potrebno 2 – 3 tjedna za slanje upitnika, utipkavanje podataka i ostale zadatke.

14 SPSS – Statistical Package for the Social Sciences – računalni program za statističke analize 15 SAS – Statistical Analysis System – integrirani sustav softverskih proizvoda za statistiku


68


Lokalni savjetodavci ili konzultanti poduzeća bit će zamoljeni da posjete poduzeća iz uzorka, no ovaj trošak može se promatrati kao dio ispitivanja koje svakako trebaju obaviti.

5.5.3. Kontakti sa poduzećima Službe za zapošljavanje su tradicionalno uvelike fokusirane na kontakte s tražiteljima zaposlenja. Normalno je da će strategija koja je više okrenuta potražnji zahtijevati razvijanje kontakta s poduzećima. Preporuča se da služba za zapošljavanje započne s procesom zagovaranja prema poduzećima u sklopu razvoja te službe. Općenito sve informacije iz kontakta s poduzećima trebaju biti uključene u analizu procjene potreba. Stoga, ne smiju se koristiti samo podaci prikupljeni u sklopu ankete. Uvjetne informacije prikupljene kao dio opće strategije ispitivanja često će se pokazati kao vrijedni signali kao i čvrsti podaci iz ankete. Dakle, sveobuhvatan i kvalitetan kontakt s poduzećem čini glavni izvor informacija.

5.5.4. Učestalost praćenja tržišta rada Uspostavljanje stalnog uzorka poduzeća koji obuhvaća cjelokupno tržište rada po svim gospodarskim djelatnostima i skupinama po veličini, te ostavlja prostora za neke varijacije unutar regije, zahtijeva vrijeme. Nadalje, organizacija mora biti spremna na goleme promjene prema proaktivnom razmišljanju s ciljem zaustavljanja problema lokalnog/regionalnog tržišta rada, prije nego problemi postanu stvarna prijetnja regionalnom gospodarstvu. U tom smislu, treba uspostaviti rutinu, uključujući i rutinu izvještavanja i širenja informacija, nakon dovršetka izvješća o lokalnom tržištu rada. Prema tome, preporuča se da se kapacitet izgrađuje postepeno. I danski i švedski sustav u velikoj mjeri ovise o obavještajnom istraživanju tržišta rada, a zbog zrelog statusa proaktivnog razmišljanja prisutnog u obje zemlje, ponavljanje procesa kvartalnih izvješća čini žile kucavice obaju sustava. U zemljama koje nastoje postepeno uvesti metode, i gdje organizacija korisnica još uvijek treba čvrstu potporu s nacionalne razine, treba postići laganiju i daleko operativniju rutinu zasnovanu na polugodišnjem izvještavanju. Za Hrvatsku, stručnjaci koji pružaju tehničku pomoć snažno preporučuju nastavak rutine provođenja anketa svakih šest mjeseci.


69


6. Provjera valjanosti i osiguranje kvalitete

6.1. Uvod Provjera valjanosti, analize i prognoze središnje su teme obavještajnog istraživanja tržišta rada. Ovdje bi rezultati našeg truda trebali analitičaru postati vidljivi. Provjera valjanosti je osiguranje kvalitete. Provjera valjanosti znači da dajemo najbolje od sebe kako bismo dobili pouzdane rezultate koji prikazuju stvarno stanje u potpunoj skladu s naravi našeg istraživanja. Drugim riječima, provjera valjanosti znači ispunjavati uvjete ili etiku opisanu u poglavlju 4.1. Ovo poglavlje predstavlja lagani uvod u provjeru valjanosti i neke vodilje za kontrolu kvalitete. Analiza je sve od organizacije grubih i osnovnih podataka, do planiranja i kreiranja konačnih tablica za prezentaciju u izvješću. Ponekad analitičari koriste napredne tehnike i napredne statističke softvere kako bi došli do rezultata, a ponekad je analiza jasna i jednostavna. Ovaj priručnik opisuje neke od jasnih i jednostavnih tehnika koje se rabe u praćenju tržišta rada. Prognoziranje je svakako dio analiziranja. Prognoziranje je sredstvo koje nam omogućuje viđenje budućnosti. U prognoziranju postoje različiti pristupi i tehnike, no u fokusu ovog Priručnika nije unaprijediti višu matematiku. Ovo poglavlje daje lagani uvod u svijet prognoziranja, te upućuje na alate opisane u drugim priručnicima.

6.2. Provjera valjanosti je osiguranje kvalitete Provjera valjanosti je osiguranje kvalitete. U tehničkom smislu provjera valjanosti je osiguravanje ispravnosti podataka – to je, na primjer, kontrola kvalitete unesenih podataka iz ankete. Također bi moglo označavati i dvostruku provjeru korištenih službenih podataka, ili ponovnu provjeru administrativnih podataka koji čine osnovu naše analize. Provjera valjanosti je, prema tome, više trivijalno pitanje, ali ne manje važno. Provjera valjanosti je neophodna za dobivanje pouzdanih rezultata u skladu s naravi našeg istraživanja. Drugim riječima, provjera valjanosti znači udovoljavanje uvjetima ili istraživačkoj etici. Iako ovo poglavlje opisuje provjeru valjanosti više kao tehnički alat, bitno je da bi provjera trebala biti dio svakog pojedinog koraka u procesu. Provjera valjanosti počinje kreiranjem upitnika, stvaranjem uzorka, te prati analitičara čak i nakon što je izvješće prvi put prezentirano. Poglavlje 4 o analitičkom procesu opisuje norme istraživanja koje


70


treba primjenjivati kao uvjete u svim analizama, oglavlje 5 o sustavnom prikupljanju podataka opisuje kako napraviti anketu, dok poglavlje 3 o konzultiranju i umrežavanju opisuje kako koristiti umrežavanje i vanjske partnere za kvalifikaciju naših saznanja. Sve to opisano je s fokusom na osiguranje kvalitete, a prema tome i provjeru valjanosti.

6.3. Rangiranje informacija i kvaliteta podataka Razina provjere valjanosti je primarno pitanje za razlikovanje između statistike, anketnih podataka, administrativnih podataka, djelomičnih informacija i evaluacijskih podataka opisanih ranije u poglavlju 2. U poglavlju 2 napravili smo slijedeće razlikovanje i rangiranje:

1. Međunarodno usklađeni pokazatelji 2. Službene statistike 3. Anketni podaci 4. Administrativni podaci 5. Djelomične informacije (uključujući i administrativne podatke drugih institucija) 6. Praćenje i evaluacija

Korištene metode za prikupljanje i provjeru valjanosti podataka variraju u obavještajnom istraživanju tržišta rada. Veće varijacije u podacima znače i više nesigurnosti. Stoga je plodonosno prikupiti što je više podataka moguće iz istog izvora, barem podataka koji se moraju usporediti. Ipak, dobro je započeti rutinu korištenja međunarodno usporedivih podataka. Međunarodno usporedivi podaci udovoljavaju uvjetima o statističkim mjerenjima koje su odredile glavne međunarodne organizacije (u ovom slučaju uglavnom UN, OECD, Eurostat i Međunarodna organizacija rada). Na primjer, u Danskoj se koriste dva različita mjerenja nezaposlenosti, budući da Danska koristi drugačiju definiciju nezaposlenosti od one koju je Međunarodna organizacija rada preporučila. No ipak, Nacionalni institut za statistiku u Danskoj objavljuje obje stope nezaposlenosti, što nam omogućuje da koristimo uvjete Međunarodne organizacije rada kada je to prikladno. U tom smislu, preporuča se korištenje slijedećeg iskustvenih pravila:

1. Međunarodno usklađeni pokazatelji su bolji od službenih statistika 2. Službene statistike su bolje od naših vlastitih administrativnih podataka 3. Naši vlastiti administrativni podaci su bolji od administrativnih podataka drugih

ustanova 4. Naši vlastiti administrativni podaci su bolji od djelomičnih informacija, uključujući:

a. Znanstvena istraživačka izvješća b. Službene dokumente drugih ministarstava c. Podatke dobivene od drugih vanjskih partnera (osim kada su ti podaci

priznati i objavljeni kao službene statistike)


71


Kvaliteta podataka je podjednako dobra i kod međunarodno usklađenih pokazatelja i kod službenih statistika. Jedini argument za pravilo broj 1 je pitanje međunarodne usporedivosti16. Vrijedi spomenuti da razlog za visoko rangiranje anketnih podataka proističe iz dvije glavne činjenice. Prvo, anketa se primjenjuje za samu svrhu prikupljanja podataka za specifične svrhe obavještajnog istraživanja tržišta rada. To znači da smo oblikovali anketu (upitnik i uzorak) u skladu s tom specifičnom svrhom. Vjerujemo da je anketa u stanju opisati tržište rada – inače bismo radili drugačije. Drugo, budući da anketni podaci ne služe niti jednoj drugoj svrsi, osim da omoguće pouzdane analize, mi smo zaduženi za osiguranje kvalitete. Mi vodimo brigu oko procesa rukovanja podacima, i stoga smo zainteresirani i za kvalitetu unesenih podataka. Naravno, ako nam se neki podaci učine neobičnim, odmah ćemo ih provjeriti. Drugim riječima, mi vjerujemo u sebe i zato su anketni podaci rangirani visoko na listi. Kao primjer, podaci prikupljeni na gotovo isti način, ali za drugačije svrhe od praćenja tržišta rada (praćenje i evaluacija), rangirani su nisko. Može izgledati čudno da su naši vlastiti anketni podaci rangirani više na listi nego naši vlastiti administrativni podaci, ali brzo ispisivanje broja nezaposlenih ili broja osoba u aktivnim mjerama tržišta rada u to mogu uvjeriti i najtvrđeg pobornika kvalitete registriranih podataka, budući da dvostruko brojanje i nedostatak brisanja iz registra stvaraju ozbiljne probleme u većini evidencija.

6.4. Izbor trenutka (timing) je bitan Naravno, provjera valjanosti je u velikom sukobu s vremenskim ograničenjima i rokovima. Ako svaki pojedini podatak treba biti provjeren i dvostruko provjeren, to zahtijeva vrijeme. Unatoč tome, provjera je obvezna kako bismo dobili pouzdane statistike, to jest službene statistike. Iako službene statistike (uključujući međunarodno usklađene pokazatelje) smatramo najpouzdanijima (zbog provjere valjanosti), to stvara dodatne probleme: podaci iz službenih statistika uglavnom su zastarjeli, a u zemljama gdje popis stanovništva čini osnovu za prikupljanje podataka, možemo sumnjati u to koliko podaci odražavaju stvarno stanje (molim, vidjeti poglavlje Istraživačka etika). U obavještajnom istraživanju tržišta rada, a još više u korištenju anketnih podataka (u praćenju tržišta rada), vrijeme je bitno: Moramo napraviti izvještaj brzo, kako bismo zajamčili da rezultati odražavaju trenutno tržište rada, budući da anketni podaci brzo gube na vrijednosti. 16 Međunarodna usporedivost je uvelike povezana sa još jednim pitanjem u obavještajnom istraživanju tržišta rada, koje će postati široko priznato: međunarodni međuregionalni benchmarking. Iskreno govoreći, nijedna zemlja u EU još ne koristi intenzivno ovaj alat, iako ga većina nadnacionalnih organizacija preporučuje. Eurostat je glavni izvor podataka o regijama u Europi, uključujući i regije izvan EU-a.


72


Gubitak vrijednosti se događa zbog djelokruga ankete. Anketa ne odražava činjenice, već očekivanja ili gledišta. Da je naša misija napraviti statistiku (činjenice) anketa bi trebala biti konstruirana na potpuno drugačiji način. No očekivanja i gledišta (gledišta poslodavaca) ne samo da su pristrana, nego i uvelike ovisna o sadašnjoj gospodarskoj situaciji. Čini se razumnim reći da gledište poslodavca može varirati iz određenih razloga koje mi ne vidimo. Ako zamolimo poslodavca da popuni upitnik ubrzo nakon što je potpisao novi ugovor, on će vjerojatno biti pozitivan, no može se dogoditi potpuno suprotno ako ga to ponovno to zamolimo nakon što su cijene goriva znatno porasle. Gledišta i očekivanja u budućnosti se mijenjaju, a čak se mogu mijenjati iz dana u dan. Prema tome, rezultati iz ankete moraju biti objavljeni što je prije moguće. Što se tiče provjere valjanosti, to znači da imamo ograničeno vrijeme za provjeru i dvostruku provjeru dobivenih podataka.

6.5. Daljnji savjeti o prikupljanju podataka iz vanjskih izvora

SAVJET 1: Preporučuje se prikupljanje podataka u elektronskoj verziji – unošenje podataka zahtijeva dosta vremena Svi podaci koristit će se u Excel tabličnom programu za daljnju obradu i analiziranje. Prema tome, budite sigurni da se podaci mogu direktno kopirati u Excel (Excel može primiti podatke iz većine poznatih softvera, uključujući rtf- i txt-datoteke). Izbjegavajte PDF! PDF-datoteke stvaraju podosta problema – u stvari, samo konačne verzije dokumenata se preferiraju u PDF-u. SAVJET 2: Primijetite da su grubi podaci (apsolutne brojke) bolji nego transformirani podaci (stope, stope rasta, postoci, itd.), osim stopa na koje se primjenjuju određeni dogovori (npr. nezaposlenost, indeksi cijena, konstantne cijene i BDP-deflatori). Pokazatelji koje EU preporuča često spominju stope, no te pokazatelje treba gledati kao konačne rezultate – a ne kao grube podatke. Moguće je proizvesti većinu stopa koje preporučuje EU, osim ako se primjenjuju određeni dogovori (stope nezaposlenosti i indeksi cijena, na primjer). Ako imate neke sumnje, onda prikupite i stope i grube podatke. SAVJET 3 glede pokazatelja koji će se koristiti u izvješću Mjesečne podatke treba pribaviti za najmanje posljednje dvije pune godine (tj. 2004, 2005, i 2006 koja još ne obuhvaća čitavu godinu), dok nam za godišnje podatke trebaju podaci od 10 (ili najmanje 5) godina. Kvartalni i polugodišnji podaci mogu se koristiti kada je to prikladno, no to ne može isključiti našu potrebu za godišnjim podacima. Primijetite da se i mjesečni i godišnji podaci trebaju prikupiti kad je to naznačeno kod oba savjeta (1 i 2). Mjesečni podaci se općenito ne mogu zbrojiti u godišnje podatke zbog određenih procedura provjere valjanosti. SAVJET 4: Svi podaci trebaju obuhvatiti čitavu dotičnu regiju


73


Indikativno je i, prema tome, preporučljivo da se prikupe podaci na još detaljnijoj geografskoj razini kad god je moguće, ako se lokalni podaci zbrajaju u cijelu regiju. Zapamtite da regionalni podaci o većini međunarodno usklađenih pokazatelja neće biti dostupni. U tom slučaju koristit će se podaci na najnižoj geografskoj razini (što često znači na nacionalnoj razini). SAVJET 5: Nemojte koristiti dodatne izvore da postignete ili manipulirate podacima kako biste ispunili uvjete. Ako su podaci nedostupni, uvijek možemo preporučiti dopunu novom serijom podataka. To je zapravo jedina alternativa. Mi nismo znanstvenici, i nije naš posao da poduzimamo statističke procedure provjere valjanosti.

6.6. Savjeti o procedurama kvalitete Ključna stvar u ovom poglavlju o provjeri valjanosti i osiguranju kvalitete je svakako zajamčiti da osiguranje kvalitete počne što ranije u procesu. Ako je ispitivanje zasnovano na posjetima poduzećima, osiguranje kvalitete započinje citiranjem informacija zabilježenih u našoj bazi podataka tijekom prvog dijela upitnika. Tijekom intervjua, anketar mora voditi računa da zapisuje informacije što je preciznije moguće, i već tu napravi prvu kontrolu kvalitete uz pomoć ispitanika. Ovo posljednje povezano je sa činjenicom da neki poslodavci imaju nevjerojatna očekivanja – ili pozitivnija/ negativnija no što bismo mogli zamisliti. U tom slučaju trebamo biti sigurni da je poslodavac mislio ozbiljno, time što ćemo preformulirati pitanje na pristojan, uljudan i iskren način: “Ako vas dobro razumijem – a molim vas ispravite me ako griješim – vi očekujete da vaše poduzeće zaposli 3.5 puta više radnika u 12 mjeseci u odnosu na sadašnje stanje. To znači da će vaš posao porasti za faktor 3.5. Kako očekujete da ćete to postići?” U tom slučaju, podrobnije pitanje služi dvjema svrhama. Prvo, izvršavamo neophodnu kontrolu kvalitete (budući da se čini neobičnim da bilo koje poduzeće može povećati zapošljavanje radnika za faktor 3.5). I drugo, tražimo detaljnije informacije (kvalitativne informacije) o tome što se to zbiva u tom specifičnom poslu, grani i djelatnosti. Informacije mogu doprinijeti našim vlastitim očekivanjima u toj djelatnosti. Nadalje, možemo postaviti pitanja o zapošljavanju novih radnika i pozvati poslodavca da kontaktira službu za zapošljavanje ukoliko mu je potrebna pomoć u smislu osposobljavanja ili prekvalifikacije radnika, ili pomoć tijekom često problematičnog procesa intervjuiranja potencijalnih novih zaposlenika. Još jedan važan način provjere kvalitete podataka je omogućiti da Excel obavi neke osnovne kalkulacije čim unesemo podatke. Na primjer, možemo napraviti kalkulacije o povećanju/smanjenju i u apsolutnim brojkama i u postocima, a kasnije ručno pregledati podatke. Druga metoda može biti korištenje funkcija u Excelu za prikazivanje neobičnih povećanja / smanjenja – na primjer, korištenjem “IF/Ako”-funkcija: “Ako neto rast prijeđe +/- 100 % vrati vrijednost ‘1’, ako ne prijeđe, vrati vrijednost ‘0’”. Mogu se koristiti i druge funkcije.


74


Još jedan važan korak je osigurati dvostruku provjeru unesenih podataka. Tipkanje je dosta jednolična i trivijalna procedura, pa čak i najiskusniji tipkači/daktilografi trebaju česte pauze. No čak i tada je preporučljivo da i druge oči pogledaju grube podatke ubrzo nakon što su podaci utipkani, bilo da se radi o podacima prepisanim iz službenih statistika, podacima izvučenim iz grubih administrativnih podataka, ili podataka dobivenih putem anketa. Na kraju, najvažniji savjet u provjeri valjanosti, osobito anketnih podataka, bio bi dati dovoljno vremena iskusnom savjetodavcu da utipka podatke čim se vrati u ured, te da kratko nazove poslodavca ukoliko se pojavi nešto čudno tijekom procesa. Prvi savjet povezan je s vlasništvom nad podacima i sa činjenicom da samo savjetodavac napamet poznaje posjećeno poduzeće. On ili ona trebali bi biti najbolje osobe za kvalifikaciju informacija dobivenih od poslodavca. Prije nego ova procedura započne, moramo identificirati koja vrsta informacija treba ući u bazu podataka u svakom pojedinom području. Bit je u tome da se zajamče usklađeni podaci. Ako jedan savjetodavac utipka neto rast ukupnog zapošljavanja (pitanje 1 o očekivanjima poslodavca za budućnost, vidi poglavlje 5) a drugi utipka ukupan očekivani broj zaposlenih, dobit ćemo čudne rezultate u konačnom izvještaju. Treba pratiti odredbe o tome koje uvjete moraju ispunjavati svi savjetodavci u čitavoj zemlji (zbog pitanja oko grupiranja podataka). Drugim riječima, u ovom specifičnom aspektu neophodno je uspostaviti jedinstveno osposobljavanje lokalnih savjetodavaca, a taj zadatak u potpunosti ovisi o središnjoj administraciji nacionalne službe za zapošljavanje. Drugi savjet je samo podsjetnik. Svi poslodavci drže samo do svog vlastitog gledišta i smatraju svoje informacije najboljima koje se ikada mogu dati nacionalnoj službi za zapošljavanje. Niti jedan poslodavac neće odbiti kvalificirati informacije koje su on ili ona dali nacionalnoj službi za zapošljavanje – čak ni kada su potrošili dragocjeno vrijeme za intervju. Ne treba puno vremena da se nazove poslodavca i omogući mu da potvrdi neobične informacije, a nije sramota priznati da su naše bilješke s nedavnog sastanka bile pogrešne.

6.7. Organizacija podataka Teško je vidjeti razlike između organizacije podataka, prenošenja podataka u tablice i osnovne analize. Sve bi to moglo biti isto. U stvari, za iskusnog analitičara koji je upoznat s analiziranjem i izvještavanjem o tržištu rada, ova tri koraka izvrše se u gotovo jednom jedinom potezu. Organizacija podataka je unošenje podataka na način da sa njima bude lagano raditi. Organiziranje podataka u tabličnom programu poput Excela trebalo bi biti jednostavno ako pažljivo izaberete redove i stupce, i zatim sustavno unesete podatke. Čim su podaci organizirani, možete započeti s uređivanjem podataka. Uređivanje podataka obuhvaća sve od pažljivog izbora redova i stupaca do praktičnog numeričkog


75


analiziranja podataka, no u ovom kontekstu to označava proces do pripreme konačnih tablica. U nekim slučajevima, korisno je sortirati podatke u uzlaznom ili silaznom nizu kako bi se dobio prvi dojam o rezultatu. Općenito, nema potrebe za naprednijim kalkulacijama od frekvencija, stopa rasta, ili indeksa, kako bi se uočili trendovi i tendencije.


76


7. Izvješće o lokalnom tržištu rada Napomena: Kako je i objašnjeno u uvodu ovog Priručnika (vidjeti 1. poglavlje) ovaj dio priručnika pokriva važan prvi korak (razinu 1 obavještajnog istraživanja tržišta rada) prema sveobuhvatnom obuhvaćanju strategija ljudskih potencijala. Ovo poglavlje služi kao uvod u razinu 1 obavještajnog istraživanja tržišta rada i uključuje upotrebu službenih statistika, vlastitih administrativnih podataka, te anketu s ciljem stalnog uzorka poduzeća. Poglavlje opisuje osnovne tablice potrebne za stvaranje predodžbe o ravnoteži tržišta rada. Drugim riječima, poglavlje opisuje sadržaj analize ponude i potražnje tržišta rada, kako ih vidi služba za zapošljavanje.

7.1. Procjene zapošljavanja Poglavlje u izvješću o lokalnom tržištu rada o zapošljavanju trebalo bi završiti s prognozom zapošljavanja zasnovanom na očekivanjima poslodavaca u budućnosti, izvučenim iz ankete. Ipak, prije nego smo u stanju prezentirati prognozu, moramo dokumentirati pouzdanost prognoze i naša saznanja o trenutnom zapošljavanju.

7.1.1. Korak 1. Pouzdanost naše ankete i cjelokupnog izvještaja o tržištu rada

Čitateljima izvješća o tržištu rada uvijek trebamo dati neke alate kako bi mogli vidjeti koliko su naši rezultati pouzdani. Budući da se naše izvješće o tržištu rada općenito većim dijelom zasniva na informacijama prikupljenim putem ankete, moramo dokumentirati koliko dobro uzorak poduzeća odražava stvarno stanje. Potrebne su dvije tablice kako bi se dokumentirala pouzdanost: tablica pokrivenosti i tablica učestalosti po gospodarskim djelatnostima. Prva tablica bavi se pokrivenošću uzorka poduzeća. Pokrivenost se može promatrati u dvije vrlo različite perspektive:

• Pokrivenost s obzirom na broj poduzeća koja sudjeluju u anketi • Pokrivenost s obzirom na broj zaposlenih obuhvaćenih anketom

Često se događa da se postavljaju pitanja o prvom od dva dijela u tablici 8.1 - o pokrivenosti s obzirom na broj ispitanih poduzeća. Stvar je u tome da neki vjeruju kako bismo više trebali voditi računa o broju poduzeća a manje o broju zaposlenih. Odgovor je očit: mi se bavimo ljudskim potencijalima a ne prvenstveno brojem poduzeća. Prema tome, mi (u izvješću o lokalnom tržištu rada) više vodimo računa o drugom od dva dijela u tablici 8.1.


77


To se lako ilustrira svraćanjem pozornosti na primjer u tablici. Naše izvješće pokriva manje od 1% ukupnog broja poduzeća u poljoprivredi, ali više od 50% ukupnog broja zaposlenih u toj djelatnosti. Ako naši partneri kažu da trebamo povećati pokrivenost s obzirom na broj poduzeća, možemo ih zamoliti da izračunaju broj zaposlenih u poduzećima koja nisu obuhvaćena anketom: sva ostala poduzeća zapošljavaju prosječno 1 zaposlenog! Prema tome, možemo izračunati da ova poduzeća imaju neznatnu važnost glede rasta zapošljavanja.

Tablica 8.1 Pokrivenost ankete

Zadnji službenipodaci

Poduzećau stalnomuzorku

Pokrivenost st. uzorkom

Zadnji službeni podaci

Zaposleni u stalnom uzorku

Pokrivenostst. uzorkom

abs abs pct abs abs pctA B C D E F G HA POLJOPRIVREDA, LOV I ŠUMARSTVO 1512 12 0.8% 3500 2000 57.1%B RIBARST. 3 0 0.0% 29 0.0%C RUDARSTVO I KAMENOL. 8 5 62.5% 89 70 78.7%D PRERAĐ. IND. 236 30 12.7% 9457 4645 49.1%E OPSKRBA EL. ENERG., PLINOM I VODOM 8 0 0.0% 705 0.0%F GRADITELJSTVO 163 12 7.4% 3859 1189 30.8%G TRGOVINA; POPR. MOTORNIH VOZILA, MOTOCIKALA I … 458 6 1.3% 5085 134 2.6%H HOTELI I RESTORANI 33 5 15.2% 1355 75 5.5%I TRANSPORT, SKLADIŠTA I KOMUNIKACIJE 53 5 9.4% 2650 166 6.3%J FINANC. POSREDOVANJE 15 6 40.0% 608 192 31.6%K NEKRETNINE, IZNAJMLJIVANJE I POSLOVNE

S G OS186 7 3.8% 1454 447 30.7%

L JAVNA ADMINISTRACIJA I OBRANA; OBVEZNO SOC. OSIGURANJE 55 0.0% 2192 0.0%M OBRAZOV. 72 12 16.7% 2704 429 15.9%N ZDRAVSTVO I SOC. SKRB 47 6 12.8% 2602 1917 73.7%O OSTALE AKTIVNOSTI DRUŠTVENIH, SOCIJALNIH I OSOBNIH SL. 244 0.0% 992 0.0%P PRIVATNA KUĆANSTVA SA ZAPOSLENIM OSOBAMA 0 #DIV/0! 451 0.0%Q EXTRA-TERITORIJALNE ORGANIZACIJE I TIJELA 0 #DIV/0! 0 #DIV/0!

UKUPNO 3093 106 3.4% 37732 11264 29.9%

Gosp. djelatnost Šif re

Broj poduzeća Broj zaposlenih

Primjer ilustrira glavnu poruku: pripremite se za susret s partnerima! Općenito, njihova nakana nije da vas demoraliziraju, već upravo suprotno. Kako bi dali potporu vašim saznanjima, moraju biti sigurni da ste uzeli u obzir svako moguće pitanje. Zapamtite da će vaša saznanja utjecati na korištenje javnog novca, i ako nešto pođe po krivu, svijet (javnost i mediji) krivit će političare koji su djelovali na temelju vaših preporuka. Drugim riječima, vaši partneri moraju biti svjesni toga, a vi ih trebate kako biste bili sigurni da su vaša saznanja ispravna. Zapravo, to je posljednja faza osiguranja kvalitete vašeg rada prije političke aktivnosti. Druga tablica služi kako bi ilustrirala neke od vaših strateških razmatranja u svezi uzorkovanja stalnog uzorka poduzeća (vidjeti tablicu 8.2). Tablica 8.2 ilustrira distribuciju gospodarske aktivnosti po gospodarskim djelatnostima u stvarnosti (stupac D zasnovan je na stupcu C) i u našem stalnom uzorku (stupac F zasnovan na stupcu E). Tablica prikazuje našu strategiju. Učestalosti u stupcu F ne podudaraju se u potpunosti s učestalostima u stupcu D. Postoje neki jako dobri razlozi za ovakvu strategiju: visoko zastupljene brojke u tablici ukazuju da se stalni uzorak usredotočuje intenzivnije na pojedine gospodarske djelatnosti, za razliku od drugih. Na primjer, stalni uzorak kao da precjenjuje važnost prerađivačke industrije, dok je zapošljavanje u trgovini očito premalo zastupljeno. To bi moglo značiti da gospodarstvo u ovoj regiji ozbiljno ovisi o uvjetima koji se odnose na djelatnost prerađivačke industrije.


78


Drugi primjer je prevelika zastupljenost djelatnosti zdravstva, što samo pokazuje da je često lakše dobiti podatke iz drugih javnih ustanova.

Tablica 8.2 Podudarnost između stalnog uzorka i stvarnosti

Zaposlenost po gospodar.

aktivn. Zaposlenost po

gospodar.aktivn.

abs pct abs pctA B C D E F

Ukup. 37732 100.0% 11264 100.0%A POLJOPRIVREDA, LOV I ŠUMARSTVO 3500 9.3% 2000 17.8%B RIBARST. 29 0.1% 0 0.0%C RUDARSTVO I KAMENOL. 89 0.2% 70 0.6%D PRERAĐ. IND. 9457 25.1% 4645 41.2%E OPSKRBA EL. ENERG., PLINOM I VODOM 705 1.9% 0 0.0%F GRADITELJSTVO 3859 10.2% 1189 10.6%G TRGOVINA; POPR. MOTORNIH VOZILA, MOTOCIKALA I OSOBNIH I … 5085 13.5% 134 1.2%H HOTELI I RESTORANI 1355 3.6% 75 0.7%I TRANSPORT, SKLADIŠTA I KOMUNIKACIJE 2650 7.0% 166 1.5%J FINANC. POSREDOVANJE 608 1.6% 192 1.7%K NEKRETNINE, IZNAJMLJIVANJE I POSLOVNE USLUGE 1454 3.9% 447 4.0%L JAVNA ADMINISTRACIJA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 2192 5.8% 0 0.0%M OBRAZOV. 2704 7.2% 429 3.8%N ZDRAVSTVO I SOC. SKRB 2602 6.9% 1917 17.0%O OSTALE AKTIVNOSTI DRUŠTVENIH, SOCIJALNIH I OSOBNIH SLUŽBI 992 2.6% 0 0.0%P PRIVATNA KUĆANSTVA SA ZAPOSLENIM OSOBAMA 451 1.2% 0 0.0%Q EXTRA-TERITORIJALNE ORGANIZACIJE I TIJELA 0 0.0% 0 0.0%

Zaposleni u stal. uzorku

Šifre

Gosp. djelatnost Zaposlenost po gospodar.

aktivn.

Zadnji službeni podaci Završni komentar na tablicu bio bi da je sadašnja zaposlenost među poduzećima u stalnom uzorku u određenim djelatnostima i više nego moguća (stvarni svijet kako je prikazano u stupcu C). Razlog je očit: stvarni svijet je zasnovan na starim informacijama. Ako se ovakva situacija pojavi, čitatelj bi trebao biti informiran kratkom napomenom o razlogu te razlike.

7.1.2. Natrag na korak 0. Trenutačna zaposlenost po gospodarskim djelatnostima

Općenito, bilo bi lijepo znati trenutnu zaposlenost u brojkama. U većini zemalja su službene statistike zastarjele, ili su statistike zasnovane na podacima iz popisa stanovništva ili su izračunate putem kombinacije registara (uglavnom putem registara prikupljenih od poreznih tijela). U slučaju da se moramo osloniti na stare podatke o zaposlenosti, ili ako barem imamo razlog vjerovati da su podaci o zaposlenosti zastarjeli (više od 3 godine), možda je dobra ideja da se prvo procijeni trenutna zaposlenost (odatle korak 0 – prije koraka 1). Metoda može biti više-manje nezgodna. Ako je moguće, trebamo pokušati dobiti podatke o zaposlenosti od posljednjih službenih statistika iz drugih izvora i iskoristiti te podatke kako bismo izračunali trendove.


79


Najbolji izvor bi svakako bio prikupljanje informacija o zaposlenosti po gospodarskim djelatnostima putem ankete o radnoj snazi, no u većini zemalja podaci iz ankete o radnoj snazi ne mogu stvoriti pouzdanu predodžbu po gospodarskim djelatnostima i po regijama. Drugi izvori bi možda bili Zavod za mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, sindikati, udruge poslodavaca, Gospodarska komora (i slično), te ostali izvori iz kojih možemo dobiti dobre pouzdane podatke. Treba reći da procjena trenutne zaposlenosti zapravo samo malo doprinosi konačnom izvješću o lokalnom tržištu rada. Veliki poremećaji u raspodjeli zapošljavanja po gospodarskim djelatnostima rijetka su pojava, a to je zapravo u osnovi ovdje najvažnije. Možda imamo pogrešnu predodžbu o trenutnom broju zaposlenih zbog starih podataka, no ako se distribucija po gospodarskim djelatnostima nije promijenila, ja se osobno ne bih bojao koristiti službene statistike. Radije se trebamo bojati krivih procjena koje mogu u potpunosti promijeniti cjelokupan djelokrug naših aktivnosti. Kao iskustveno pravilo: procjene mogu biti problematičnije ako koristimo još više izvora. Prema tome, ako trebamo prikupiti informacije iz različitih izvora (razni sindikati i razne udruge poslodavaca) preuzimamo relativno velik rizik dvostrukog brojanja i sličnog ‘bijelog šuma’.

Tablica 8.3 Procjena trenutne zaposlenosti

2000 Q4 2005 abs abs abs pct abs

A B C D E F G A POLJOPRIVREDA, LOV I ŠUMARSTVO 1307 3420 3500 2.3% 1338B RIBARST. 29 302 274 -9.3% 26C RUDARSTVO I KAMENOL. 89 85 75 -11.8% 79D PRERAĐ. IND. 9457 4367 4510 3.3% 9767E OPSKRBA EL. ENERG., PLINOM I VODOM 705 1476 1587 7.5% 758F GRADITELJSTVO 3859 169 165 -2.4% 3768G TRGOVINA; POPR. MOTORNIH VOZILA, MOTOCIKALA I OSOBNIH …. 5085 479 1398 191.9% 14841H HOTELI I RESTORANI 1355 35 29 -17.1% 1123I TRANSPORT, SKLADIŠTA I KOMUNIKACIJE 2650 1507 1682 11.6% 2958J FINANC. POSREDOVANJE 608 1764 1804 2.3% 622K NEKRETNINE, IZNAJMLJIVANJE I POSLOVNE USLUGE 1454 16 19 18.8% 1727L JAVNA ADMINISTRACIJA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 2192 1402 1457 3.9% 2278M OBRAZOV. 2704 2410 2534 5.1% 2843N ZDRAVSTVO I SOC. SKRB 2602 2752 2943 6.9% 2783O OSTALE AKTIVNOSTI DRUŠTVENIH, SOCIJALNIH I OSOBNIH SLUŽBI 992 2256 2134 -5.4% 938P PRIVATNA KUĆANSTVA SA ZAPOSLENIM OSOBAMA 451 0 0 0.0% 451Q EXTRA-TERITORIJALNE ORGANIZACIJE I TIJELA 0 0 0 0.0% 0

UKUP. 35539 22440 24111 30.3% 46298

Registrirani trend

zapoš

Procjenaukupne

zapslenosti

Šifre

Gosp. djelatnost 2000

Popis st

Ukupna registr. zaposlenost

Tablica 8.3 prikazuje primjer u kojem smo prikupili informacije o trendovima zapošljavanja iz drugih izvora. Tablica pokazuje situaciju gdje podaci mogu biti upitni. Na primjer, imamo ograničene informacije o zapošljavanju u djelatnosti H (hoteli i restorani) i djelatnosti K (nekretnine, iznajmljivanje i poslovne usluge). Ukupna zaposlenost u ove dvije djelatnosti možda nije velika, no ona narušava cjelokupnu predodžbu o rasprostranjenosti po djelatnostima. U djelatnosti G (trgovina) možemo vidjeti neke neobične brojke, koje možda potječu od nešto boljih informacija iz tog izvora; očigledno da je procjena kriva za 2000. dok je procjena za 4. tromjesečje 2005. donekle istinita. Budući da svoje procjene o trenutnoj


80


zaposlenosti temeljimo na trendovima u seriji podataka dobivenih iz drugih izvora, procjena na kraju dovodi do procjene rasta od 191%. Prema tome, prisiljeni smo biti pažljivi kada koristimo podatke iz drugih vanjskih izvora.

7.1.3. Korak 2. Prognoza zapošljavanja (očekivanja poslodavaca)

Prognoziranje je općenito teško. Odlomak 6.4 služi kao kratak uvod u ovo pitanje u općenitom smislu. Ovaj dio temelji se samo na informacijama prikupljenim putem ankete; tj. pitanja 1 i 2 u upitniku. Zbog izgleda ankete možemo napraviti dvije vrste prognoza:

• Prognoza zapošljavanja po gospodarskim djelatnostima • Prognoza zapošljavanja po zanimanjima

Tablica 8.4 Prognoza zapošljavanja po gospodarskoj aktivnosti

Šif re

Gosp. djelatnost Popis

(2000) ili kasniji

Zaposleni u stalnomuzorku

Pokrivenost st. uzorkom

Procjenarasta zaposle

-stiabs abs pct abs pct abs

A B C D E F G HA POLJOPRIVREDA, LOV I ŠUMARSTVO 3500 2000 57.1% 1945 -2.8% -96B RIBARST. 29 0 0.0% 0 #DIV/0! -C RUDARSTVO I KAMENOL. 89 70 78.7% 65 -7.1% -6D PRERAĐ. IND. 9457 4645 49.1% 5157 11.0% 1042E OPSKRBA EL. ENERG., PLINOM I VODOM 705 0 0.0% #DIV/0! -F GRADITELJSTVO 3859 1189 30.8% 1418 19.3% 743G TRGOVINA; POPR. MOTORNIH VOZILA, MOTOCIKALA I OSOBNIH 5085 134 2.6% 136 1.5% 76H HOTELI I RESTORANI 1355 75 5.5% 79 5.3% 72I TRANSPORT, SKLADIŠTA I KOMUNIKACIJE 2650 166 6.3% 187 12.7% 335J FINANC. POSREDOVANJE 608 192 31.6% 209 8.9% 54K NEKRETNINE, IZNAJMLJIVANJE I POSLOVNE USL.

OS1454 447 30.7% 552 23.5% 342

L JAVNA ADMINISTRACIJA I OBRANA; OBVEZNO SOC. OSIGURANJE 2192 0 0.0% #DIV/0! -M OBRAZOV. 2704 429 15.9% 445 3.7% 101N ZDRAVSTVO I SOC. SKRB 2602 1917 73.7% 1907 -0.5% -14O OSTALE AKTIVNOSTI DRUŠTVENIH, SOCIJALNIH I OSOBNIH SL. 992 0 0.0% 0 #DIV/0! -P PRIVATNA KUĆANSTVA SA ZAPOSLENIM OSOBAMA 451 0 0.0% 0 #DIV/0! -Q EXTRA-TERITORIJALNE ORGANIZACIJE I TIJELA 0 0 #DIV/0! 0 #DIV/0! -

UKUPNO 37732 11264 29.9% 12100 7.4% 2649

Prognoza za 12 mjes.

Tablica 8.4 pokazuje primjer rezultata prognoze zapošljavanja za 12 mjeseci (tehnika je ista za 6-mjesečnu prognozu). Tablica ponavlja osnove iz prethodnih tablica o pouzdanosti naše ankete – a time i pouzdanosti prognoze – u prva tri stupca (Stupci C do E). Očekivanja poslodavaca o zapošljavanju iznesena su u stupcu F, i izravno su preuzeta iz anketnih podataka. Stupac G procjenjuje rast u postocima (stupac G u odnosu na stupac D). Na kraju, posljednji stupac pokazuje očekivanja po gospodarskim djelatnostima o ukupnom zapošljavanju (to je stupac C pomnožen sa stupcem G). Konačni rezultat trebao bi ukazivati na potencijal rasta u apsolutnim brojkama. U našem primjeru, očekujemo ukupno 2649 novih radnih mjesta na tržištu rada u 12 mjeseci unutar djelatnosti obuhvaćenih istraživanjem.


81


Napomena: Prognoza zapošljavanja po gospodarskim djelatnostima može se prikazati u jednoj tablici UKOLIKO JE ISTI BROJ PODUZEĆA U MOGUĆNOSTI ODGOVORITI NA OBA PITANJA (tj. pitanja 1b i 1c u upitniku). U protivnom, moramo napraviti dvije različite tablice. Stvar je u tome da se potreba za prognoziranjem broja zaposlenih u uzorku poduzeća računa kao ukupna procjena zapošljavanja. Ako se broj poslodavaca koji su u mogućnosti odgovoriti na pitanje razlikuje, moramo napraviti dvije različite tablice kako bismo omogućili grupiranje podataka.

Tablica 8.5 Prognoza zapošljavanja po zanimanjima

IPovećanje Smanjenjeabs abs

Graditeljstvo 8 Zidari i klesari 7122 12 0Zdravstvo i socijalne, kulturne i ostale uslužne aktivnosti 14 Medicinske sestre i profesionalne primalje 2230 3 0Zdravstvo i socijalne, kulturne i ostale uslužne aktivnosti 14 Medicinski asistenti 3221 35 9Hotel i restorani 10 Konobari, konobarice i pipničari 5123 14 36Financije, osiguranja, nekretnine i poslovne usluge 12 Mrežni Administrator N/A 5 0Javna administracija i obrazovanje 13 Učitelj (Ruski jezik) 3320 0 17Javna administracija i obrazovanje 13 Učitelj (Engleski i španjolski jezik) 3320 17 0Financije, osiguranja, nekretnine i poslovne usluge 12 Tajnice 4115 7 0Javna administracija i obrazovanje 13 Tajnice 4115 0 5

Djelatnost Zanimanje NKZ šifraNKD

Tablica 8.5 pokazuje primjer rezultata na pitanje upućeno u svezi najznačajnijih promjena u zapošljavanju za narednih 12 mjeseci. To je gruba, ali indikativna prognoza o tome koje se promjene mogu očekivati na razini zanimanja. Tablica je sastavljena tako da pruži neke slikovite primjere funkcionalnosti tablice, studije i ankete. Kao primjer, možemo očekivati i povećanje i smanjenje broja konobara. Očito, rezultat proizlazi iz odgovora dobivenih od različitih poslodavaca. Naša zabrinutost u svezi konobara trebalo bi biti neto smanjenje, što bi u nekim slučajevima moglo dovesti do poduzimanja mjera i aktivnosti u školovanju17. Nadalje vidimo da nemamo NKZ šifru za mrežnog administratora, što odražava potrebu za revizijom NKZ-sustava. To je indikativan pokazatelj, budući da on zapravo odražava korist od pitanja upućenih poslodavcima o kvalifikacijama, vještinama itd. Moramo reagirati na promjene na tržištu rada, a anketa je pružatelj informacija u tom pravcu. Iz tablice 8.5 možemo nadalje vidjeti smanjenje potreba za učiteljima ruskog jezika, ali povećanu potražnju za učiteljima engleskog jezika. Ponovno se dokazuje funkcionalnost sustava ranog upozoravanja: to može biti argument za pozivanje obrazovnog sektora da napravi određene promjene, i možda bi bilo vrijedno razmotriti stvaranje programa prekvalifikacije na engleski jezik za nezaposlene učitelje. Konačno, posljednja dva reda daju nam primjere o funkcionalnoj pokretljivosti na tržištu rada – tajnice se mogu premjestiti iz jedne djelatnosti u drugu. Priznajem da su tajnice potrebne u svim gospodarskim djelatnostima, no s vremena na vrijeme možemo vidjeti čudne primjere (učitelji rade kao informativni menadžeri u financijskom sektoru, itd.).

17 U ovom slučaju ne bih išao tako daleko da preporučim bilo koju aktivnost osim praćenja tržišta rada za konobare u narednim anketama. Moramo zapamtiti da je anketa oblikovana kao barometar koji se fokusira na očekivanja, a ne na stvarne činjenice. No to je, bez sumnje, signal upozorenja.


82


Općenito, studiju zapošljavanja treba promatrati kao poticaj za donošenje zdravih prosudbi o učinkovitosti naših političkih aktivnosti. Prognoze zapošljavanja ukazuju na to u kojim djelatnostima su izvedive određene aktivnosti (djelatnosti rasta) i u kojim djelatnostima bismo trebali biti zabrinuti zbog smanjenja zapošljavanja (s očitim rizikom povećanja nezaposlenosti). Isto tako, pokazatelj očekivanja promjena u potencijalima zapošljavanja po zanimanjima može nam dati neke smjernice za planiranje učinkovitih aktivnosti.

7.2. Nezaposlenost

7.2.1. Kratak uvod u različite aspekte istraživanja nezaposlenosti

Analize regionalne nezaposlenosti u studijama regionalnog tržišta rada, malo su drugačije od tradicionalnih analiza nezaposlenosti i statistika tržišta rada. Fokus na izradi prijedloga za ispravak neuravnoteženosti tržišta rada zahtijeva grupiranje podataka kako bi se stvorile mjere i zadaci koji su u skladu sa samom naravi političkog razmišljanja. U politici je važno dati prioritet određenim aktivnostima zbog ograničenja u cjelokupnom proračunu. Kako bi se odredili prioriteti, morate znati koji problem treba riješiti prvi, koji drugi, treći ... i tako dalje. Kako biste to tehnički izveli, morate usporediti probleme – skupiti ih i razmotriti njihov utjecaj. Političari moraju razmotriti različite aktivnosti koje predloži analitičar. Kako bi odredili prioritet, moraju imati gotovo savršene informacije o rizicima, utjecaju, učinku, ponudi i skrivenim troškovima, itd. Mi, analitičari, kažemo im koje probleme (koje neuravnoteženosti) treba najprije ispraviti, dopuštajući im da odrede prioritete prema proračunu. Fokus se neznatno promijeni kada dođe do provedbe prioritetne politike. Moramo poznavati svakog pojedinca kako bismo osmislili najbolje rješenje. No veza je očita. Poznavanje tržišta rada i poznavanje potreba pojedinaca, vještina i kompetencija, ključno je za uspjeh. A uspjeh je potreban kako bi se zajamčile čvrste i trajne intervencije na tržištu. U slučaju neuspjeha morate preoblikovati svoje aktivnosti, no tad morate informirati političare o razlozima neuspjeha i o troškovima poduzimanja snažnijih aktivnosti. No, političarima nikada ne govorite o potrebama pojedinaca. Iskustva iz provedbi modernih mjera politike zapošljavanja u EU ukazuju na potrebu da se na nezaposlene gleda kao na pojedince. Ova misao ide u prilog još više kritiziranim sustavima klasifikacije koji se koriste za svrhe grupiranja podataka, kao i još boljem razumijevanju samog tržišta rada. Tradicionalna politika tržišta rada zasnovana je na mišljenju da čim imamo podudarnost između obrazovnog profila slobodnog radnog mjesta i nezaposlene osobe, i čim specifične kvalifikacije odgovaraju potrebama, pronašli smo pravu osobu za dotični posao. No ovo ostavlja savršen djelokrug za stvaranje sustava klasifikacije kao što su nomenklature zanimanja i obrazovnih područja, kao i uspostavljanje precizne evidencije unutar nacionalne službe za zapošljavanje.


83


No, tržište rada zapravo nikada nije funkcioniralo u skladu sa strogim pravilima profila. Prema tome, još je više nesigurnosti u svezi učinkovitosti tradicionalnog razmišljanja u politici tržišta rada, i kroz novo razdoblje politike zapošljavanja i stvaranje strategija ljudskih potencijala koje su otvorile oči za daleko finiji pristup u prikladnosti za određeni posao. U stvari, novi pristupi u sklopu mjera tržišta rada uz potporu brojnih studija i anketa o politikama zapošljavanja u poduzećima ukazuju da je potrebno spojiti najmanje tri dimenzije kako bi se dobila gotovo savršena prikladnost za posao: obrazovanje, radno iskustvo i osobne kompetencije. Ovo posljednje je očito gotovo nemoguće definirati u preciznim nomenklaturama, dok će prve dvije dimenzije postati osnova u poslu uspostavljanja definicije nove nomenklature zanimanja zasnovane na klasifikacijskom sustavu utemeljenom na kompetencijama. Nažalost, iako iz očitih razloga, posao definiranja novog klasifikacijskog sustava, koji treba kombinirati prethodna dva klasifikacijska sustava ISCO-a (za zanimanja) i ISCED-a (za obrazovne profile), napreduje vrlo sporo. Prema tome, naše grupiranje nezaposlenih u glavne skupine ima za svrhu razumijevanje potrebe za određivanje prioriteta u političkim aktivnostima. Ona uopće nije ukorijenjena u filozofiji o nezaposlenima kao o homogenoj skupini, već je zasnovana na potrebi za određivanjem prioriteta za ograničena sredstva financiranja unutar javnog sektora. Ključno je razumjeti statističke izvore i njihovu narav, no važno je i razumjeti da su statistike o nezaposlenima u kontekstu izvješća o tržištu rada samo jednostavan pokazatelj produktivnih resursa, spremnih da budu umetnuti na lokalno tržište rada. U tom smislu, naš fokus u ovakvoj vrsti analize je usmjeren na ukazivanje gdje se može uložiti veći kapital kako bi se pružila potpora daljnjem rastu zapošljavanja. U tom smislu, statistički izvori su važni. Ne treba reći da pravimo veliku razliku između službenih statistika koje daju statističke ustanove i administrativnih podataka izvučenih iz evidencije nezaposlenih unutar nacionalne službe za zapošljavanje. Statističke ustanove moraju udovoljiti međunarodnim odredbama i uvjetima koji nisu obvezujući za nacionalnu službu za zapošljavanje. Konvencije koje su potpisali svi nacionalni statistički zavodi pružaju nam osiguranje kvalitete statistika. Nadalje, opće je prihvaćeno da statističke institucije moraju biti neovisne o politici što je i uvjetovano u statističkim odredbama. Imaju li ovi aspekti utjecaja na kvalitetu podataka koje daje nacionalna služba za zapošljavanje ili ne, nije predmet našeg zanimanja – nas zanima osiguranje kvalitete kad se fokusiramo na stvaranje odgovarajućih političkih aktivnosti. Na kraju, glede statističkih izvora, aspekti neproduktivnih resursa koji su spremni sudjelovati na tržištu rada mogu biti upitni sa gospodarskog stanovišta. Dok zapošljavanje raste i gospodarstvo se razvija, još više neaktivnih osoba (osoba koje trenutno ne traže posao) će postati radna snaga (koja je definirana kao zbroj zaposlenih i nezaposlenih). Drugim riječima, produktivni resursi mogu biti daleko veći nego što se može zaključiti na prvi pogled, što samo ukazuje naše čudno ekonomsko korištenje izraza “spremni da postanu aktivni dio tržišta rada”. Konačno, odredbe Međunarodne organizacija rada o aktivnim tražiteljima zaposlenja nužno stupaju na snagu, no to je daleko napredniji dio priče. To nam ipak omogućuje da preispitamo korištenje administrativnih podataka za bilo što drugo osim kao jednostavnu tehniku za dobivanje grube procjene o najnovijim


84


trendovima i tendencijama među tražiteljima zaposlenja. Zapravo, zbog toga koristimo izraz “tražitelj zaposlenja” a ne “nezaposlena osoba”. Prema tome, ne smatramo registrirane nezaposlene osobe kao jedini neproduktivni resurs u studijama neravnoteža na tržištu rada (izvješćima o tržištu rada). Doista, čak i korištenje izraza ‘nezaposlen’ može biti jako pogrešno. Naš popis nezaposlenih nije ništa drugo već skupina tražitelja zaposlenja spremnih za upotrebu.

7.2.2. Studija nezaposlenosti Studija nezaposlenosti ne mora biti dugačka i zasnovana na kompleksnim tablicama. Predstavljanje izvedivih tablica u ovom Priručniku je samo indikativno. Mogu se dodati i druge tablice. Ipak, podrobne tablice o tražiteljima zaposlenja po zanimanjima uslijedit će u narednim poglavljima i trebaju ući u ovu studiju nezaposlenosti.

Tablica 8.6 Trendovi i tendencije u registriranoj nezaposlenosti po spolovima, veljača 2005 i 2006 i promjena postotaka

Skupine

Zadnji službeni podaci (2001)

Službena stopa

nezaposlenosti

Registrirano nezaposlenih

velj. 2005

Registrirano nezaposlenih

velj. 2006

Promjenau reg.

nezaposl.MUŠKARCI 9883 23.0% 7265 6791 -6.5%ŽENE 8090 28.0% 9372 9434 0.7%UKUPNO 17973 25.1% 16637 16225 -2.5%

Sve tablice su izrađene na isti način. One pokazuju posljednje službene podatke i stopu nezaposlenosti prema službenim statistikama. Obje skupine podataka dobivene su od službene statističke ustanove u zemlji što slijedi ideju spomenutu u podnaslovu 8.2.1. Administrativni podaci dobiveni od statističkog ureda službe za zapošljavanje prikazani su kako bi ukazali na nedavne trendove u registriranoj nezaposlenosti (kod tražitelja zaposlenja) za izabrane skupine nezaposlenih. Stvar je u tome da administrativne podatke koristimo kao zamjene za stvaran broj nezaposlenih, što je prilično izvedivo ako razmotrimo trendove, no ne vjerujemo da pravi broj registriranih tražitelja zaposlenja odražava broj nezaposlenih u stvarnosti. Tablica 8.6 pokazuje nezaposlenost po spolovima za neimenovanu regiju X. Tablice koje slijede pokazuju nezaposlenost po dobnim skupinama i obrazovanju. Tablice se mogu obrazložiti na slijedeći način:

Tablica 8.6 pokazuje zadnje službene podatke o nezaposlenosti kao i najnovije trendove u registriranoj nezaposlenosti po spolovima tijekom prošle godine prema administrativnim podacima. Gotovo jedna četvrtina radne snage je bez posla prema posljednjim službenim podacima o stopama nezaposlenosti.


85


Tablica ukazuje da tržište rada u neimenovanoj regiji X favorizira muške radnike. No, ova pojava se promijenila od posljednjih službenih podataka, i najnoviji trendovi ukazuju da tržište rada u još većoj mjeri favorizira muške radnike.

Tablica 8.7 Trendovi i tendencije u registriranoj nezaposlenosti po dobnim skupinama,

veljača 2005 i 2006 i promjene postotaka

Skupine


Službena stopa

nezaposle-nosti

Registrirana nezaposle-nost velj.

2005


2006

Promjena u reg.

nezaposlenosti

15 – 19 1912 71.0% 1021 1030 0.9%20 – 24 3927 46.0% 2590 2513 -3.0%25 – 29 2557 28.0% 2075 2076 0.0%30 – 34 2158 24.0% 1840 1797 -2.3%35 – 39 2062 21.0% 1977 1810 -8.4%40 – 44 1901 19.0% 1961 1874 -4.4%45 – 49 1689 19.0% 2045 1901 -7.0%50 – 54 1017 16.0% 1730 1794 3.7%55 – 59 516 15.0% 1016 1049 3.2%60 – 64 161 9.0% 374 371 -0.8%65+ 28 8 10 25.0%Nepoznato 45 UKUPNO 17973 25.1% 16637 16225 -2.5%

Izvor:

Tablica 8.7 pokazuje posljednje službene podatke o nezaposlenosti kao i najnovije trendove u registriranoj nezaposlenosti po dobnim skupinama tijekom prošle godine prema administrativnim podacima. Tablica ukazuje na tešku poziciju na tržištu rada za najmlađe tražitelje zaposlenja. Gotovo 50% najmlađih tražitelja zaposlenja su nezaposleni, što ukazuje na očajnu potrebu za snažnim mjerama na tržištu rada za tu specifičnu skupinu nezaposlenih. Iskustvo iz zrelih zemalja članica EU pokazuje da je brz ulazak u zaposlenje važan za najmlađe tražitelje zaposlenja kako bi se izbjegla marginalizacija i društvena isključenost. Isto tako, Tablica 8.7 pokazuje da je još teže pronaći posao kada tražitelj zaposlenja prijeđe 50 godina. Ovo je zajednička karakteristika gotovo širom Europe unatoč različitim političkim mjerama i unatoč tome što se mnoge europske zemlje suočavaju sa ozbiljnim nedostatkom radne snage – i tendencija koja se neće okončati unutar slijedeće generacije zaposlenika prema demografskim analizama iz gotovo svih zemalja EU.

Tablica 8.8 Trendovi i tendencije u registriranoj nezaposlenosti po obrazovnim profilima,

veljača 2005 2006 i promjene postotka


86


Skupine



2005


2006

Promje-na u reg. nezap.

OBRAZOVANJE: Bez škole i nezavršena osnovna škola 957 2315 2209 -4.6%Osnovna škola 3770 3321 3302 -0.6%SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike 8531 7091 6720 -5.2%SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina 3429 2985 3077 3.1%Gimnazija 460 411 400 -2.7%Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij 315 283 272 -3.9%Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat 489 231 245 6.1%Nepoznato 22 UKUPNO 17973 16637 16225 -2.5%

Izvor:

Tablica 8.8 pokazuje posljednje službene statistike nezaposlenih kao i najnovije trendove u registriranoj nezaposlenosti po obrazovnim profilima tijekom prošle godine prema administrativnim podacima. Tablica ukazuje na tendenciju prema tržištu rada sklonom nekvalificiranoj ili visokokvalificiranoj radnoj snazi. Ipak, tablica nadalje pokazuje da prema našim definicijama kvalificirane radne snage (osobe s vještinama dizajniranim da ih pripreme za tržište rada nakon uspješnog završetka školovanja), ta skupina za-posao-pripremljenih tražitelja zaposlenja čini više od 60% ukupnog broja registriranih tražitelja zaposlenja u županiji. Relativno čudno, budući da je to potpuno preokrenuta slika u usporedbi sa zrelim zemljama EU. Nadalje, to je još jedan pokazatelj tržišta rada (ili radije gospodarstva) koje se još uvijek treba pripremati za pristupanje visoko produktivnom kompleksnom gospodarstvu EU. Tržište rada trebalo bi biti u stanju apsorbirati kvalificiranu i visokokvalificiranu radnu snagu kako bi pripremilo poduzeća za povećanu konkurenciju EU tvrtki. Na kraju, ova indikacija pokazuje potrebu za stvaranjem mjera tržišta rada i zapošljavanja koje će olakšati pristup kvalificiranoj radnoj snazi na tržište rada. Tradicionalno, ta vrsta mjera je visoko učinkovita i daleko lakša u odnosu na mjere koje omogućuju pristup nisko- ili ne-kvalificiranoj radnoj snazi, iako to svakako ovisi o svjesnosti među poslodavcima. Obuka na poslu, radno iskustvo, mjere "probijanja leda"18 (engl. Ice breaker policies), u kombinaciji sa tečajevima o računovodstvu, upravljanju i poduzetništvu čine se pravim putem.

18 politike poticanja zapošljavanja nezaposlenih kvalificiranih osoba da bi one stekle radno iskustvo u svom zanimanju; poticaji su obično u obliku sufinanciranja plaće tog novog zaposlenika


87


7.3. Slobodna radna mjesta

7.3.1. Kratak uvod u različite aspekte istraživanja slobodnih radnih mjesta

Analize trendova i tendencija u slobodnim radnim mjestima u studijama lokalnih tržišta rada služe kao pokazatelji tendencija u zapošljavanju. U nekim zemljama još se primjenjuje tradicija prijavljivanja slobodnih radnih mjesta, iako je u većini europskih zemalja danas prijavljivanje slobodnih radnih mjesta postalo neobvezno. Prema tome, studija tržišta rada o slobodnim radnim mjestima uzima u obzir samo slobodna radna mjesta evidentirana u službi za zapošljavanje. U tom smislu, i tamo gdje se informacije o slobodnim radnim mjestima koja nisu evidentirana u službi za zapošljavanje mogu pribaviti iz drugih izvora, u mogućnosti smo poduzeti mjere za tržišnim udjelom službe za zapošljavanje. Nažalost, iskustvo iz čitave EU pokazuje da su podaci iz evidencije slobodnih radnih mjesta pristrani, uglavnom skloni poslovima za nisko- ili ne-kvalificirane tražitelje zaposlenja, budući da je tržište rada za visoko obrazovane i visoko vrednovane radnike uglavnom tržište za privatne agencije za zapošljavanje, a ako nije, onda tražitelji zaposlenja daju oglase u novinama ili na Internetu kako bi pronašli posao. Trend ne-prijavljivanja slobodnih radnih mjesta može igrati ulogu u kreiranju ispravnih mjera i političkih aktivnosti, budući da javni sektor (služba za zapošljavanje) ovisi o analizama slobodnih radnih mjesta kako bi se proučavali podrobniji trendovi po zanimanjima. Stoga, ovaj aspekt postaje samo još jedan glavni razlog za prikupljanje informacija direktno od poduzeća putem ankete koja je korištena i u izradi ovog izvještaja. Još jedna važna stvar u izradi analize slobodnih radnih mjesta se upravo temelji na posljednjem spomenutom aspektu. Evidentiranje slobodnih radnih mjesta omogućuje nam da koristimo gore spomenute tradicionalne tehnike pretraživanja i grupiranja podataka koje nam pruža klasifikacijski sustav koji se upotrebljava. Prema tome, analiza se može koristiti kako bi se uočili trendovi u slobodnim radnim mjestima po zanimanjima, gdje će daljnje studije tijekom vremena služiti kao pokazatelji funkcionalne pokretljivosti. U tom smislu, u sljedećem poglavlju ćemo uvelike koristiti analize slobodnih radnih mjesta kao pokazatelj neuravnoteženosti na tržištu rada. Stoga, analiza slobodnih radnih mjesta i sadašnjeg priljeva radne snage predstavljena u ovom odlomku, služi kao pozadinska informacija obrazovnom sektoru i to na dva načina. To je još jedan detaljan pokazatelj trendova zapošljavanja i služi kao alat za ukazivanje na potrebe za korekcijama u ponudi kandidata u regiji u kojoj se mogu uočiti neuravnoteženosti. U ovom poglavlju analiza je jedan pokazatelj koji se može koristiti kao uvod u opće planiranje obrazovanja, dok će se iduće poglavlje usredotočiti na važna pitanja o daljnjim korekcijama u planiranju školovanja i izradi nastavnih planova. Naredni pod-naslov ilustrira primjere istraživanja slobodnih radnih mjesta za administrativne svrhe, a informacije su prikupljene putem ankete o bruto priljevima radne snage.


88


7.3.2. Trendovi u slobodnim radnim mjestima i bruto priljevima radne snage

Tablica 8.9 pokazuje najznačajnije promjene u slobodnim radnim mjestima koje je registrirala služba za zapošljavanje u veljači 2005. i 2006. po zanimanjima. Tablica 8.9 ukazuje da broj slobodnih radnih mjesta koja je registrirala služba za zapošljavanje pokazuje pozitivne trendove, unatoč činjenici da sva slobodna radna mjesta na tržištu rada ne prijavljuju službi za zapošljavanje. U usporedbi sa veljačom 2005. ukupan broj slobodnih radnih mjesta se povećao za 37 mjesta ili 25%. Ovo povećanje može biti pokazatelj rasta zapošljavanja u regiji, no s druge strane, to može biti i pokazatelj povećanog tržišnog udjela službe za zapošljavanje u smislu ukupnog broja obrađenih slobodnih radnih mjesta.

Tablica 8.9 Najnoviji trendovi u registriranim slobodnim radnim mjestima po zanimanjima: najznačajnije promjene

NKZ ZANIMANJE Registrirana slobodna

rad. mjesta (HZZ)

VELJ. 2005

Registrirana slobodna

rad. mjesta (HZZ)

VELJ. 2006

GODIŠNJA PROMJENA

4121 ekonomski službenik 12 0 -129911 radnici bez zanimanja 14 5 -97231 Automehaničar 7 0 -74190 administrativni služb. 6 1 -57136 instalater grijanja i klimatizacije 5 0 -56141 šumski sjekač 4 0 -42331 učitelji u OŠ 3 0 -32429 dipl. pravnici 3 0 -37136 vodoinstalater 3 0 -3

... 3112 građevinski inženjer 0 3 33119 grafički tehničar 0 3 37411 mesar 1 4 33114 tehničar telekom./ uređaji i mreže 0 4 43116 prehrambeni tehničar 0 5 53115 strojarski tehničar 0 6 67141 soboslikar i ličilac 1 8 77212 zavarivač 0 8 8

9320 jednostavna zanimanja u proizvadnji i montaži 4 12 8

3415 trgovački putnik 0 10 105220 prodavač 7 39 32


89


UKUPNO 146 183 37

Tablica 8.9 pokazuje značajno povećanje broja prodavača na županijskom tržištu rada. Na drugom kraju tablice možemo uočiti smanjenje potreba za ekonomskim službenikom. No, potrebne su daljnje analize putem kontinuiranog praćenja trendova u slobodnim radnim mjestima, kako bi se izvukli čvrsti zaključci o pokazateljima. U tom smislu, mjesec veljača možda nije najindikativniji budući da iskustvo pokazuje da su trendovi u slobodnim radnim mjestima u veljači pod utjecajem sezonskih promjena. Tablica 8.10 pokazuje najznačajnije bruto priljeve radne snage po spolu u proteklih 6 mjeseci prema našoj anketi u poduzećima. Potpuna tablica je prikazana kao tablica A6.2 u prilozima Analizi tržišta rada, dio III, za svaku od županija gdje je istraživanje provedeno. Napominjem da zbog izgleda upitnika nema smisla izvlačiti zaključke o ukupnom broju bruto priljeva; anketa je dizajnirana kao barometar i ne prikazuje nužno cjelokupan broj novih poslova na tržištu rada u proteklih 6 mjeseci. S druge strane, takve podrobne informacije nisu ni potrebne, ni poželjne. Da bi služile kao pokazatelji, javni sektor treba uočiti trendove na tržištu rada, i samo najznačajnije promjene treba uzeti u obzir kako bi se zajamčio uravnoteženi razvoj, te kako bi se izbjegla pretjerana reakcija koja bi mogla dovesti do ozbiljnih neuravnoteženosti na tržištu rada. Nadalje, kvalifikacija tendencija treba biti pobliže određena. Samo oni trendovi koji se mogu pobliže odrediti putem anketa ili na slične kvalitativne načine, koji mogu uključivati studije obrazovnih sustava u drugim zemljama koji prolaze sličan gospodarski razvoj i uvjete, trebaju mijenjati obrazovni sustav u regiji.

Tablica 8.10 Bruto priljev radne snage po spolu u proteklih 6 mjeseci prema anketi u

poduzećima po zanimanjima: najznačajniji priljevi ZANIMANJE NKZ MUŠKARCI ŽENE UKUPNO

BRAVAR 7222423 164 0 164ZAVARIVAČ 7212133 101 0 101RADNIK NA PROIZVODNOJ LINIJI 9320131 30 57 87TEKSTILNI RADNIK 9320411 0 72 72RADNIK VISOKOGRADNJE 9313151 49 0 49ZIDAR 7122123 38 0 38ELEKTRIČAR ODRŽAVANJA 7137143 34 0 34RADNIK NA PROIZVODNOJ LINIJI 9320131 2 29 31ZAŠTITAR 5169113 28 3 31RUKOVATELJ BROJČANO UPRAV. STROJEVIMA 8211913 27 0 27PREHRAMBENI TEHNIČAR 3116964 4 20 24RADNIK NISKOGRADNJE 9312151 23 0 23BRAVAR 7222423 20 0 20ARMIRAČ 7123123 19 0 19TESAR 7124123 19 0 19


90


LJEVAČI KALUPARI 7211112 18 0 18BRAVAR 7222423 18 0 18ZAVARIVAČ 7212133 15 0 15POMOĆNI RADNIK VISOKOGRADNJE 9313151 14 0 14

Tablica 8.10 ukazuje na značajno zapošljavanje BRAVARA, ZAVARIVAČA, RADNIKA NA PROIZVODNOJ LINIJI, i TEKSTILNIH RADNIKA u proteklih 6 mjeseci. Dalje možemo vidjeti da se prva dva zanimanja uglavnom odnose na muške radnike, dok se druga dva spomenuta zanimanja više odnose na ženske radnike. Dvije tablice ovdje predstavljene, tablica 8.9 o slobodnim radnim mjestima i tablica 8.10 o bruto priljevu radne snage, zapravo ne podupiru jedna drugu. Očito je da postoje ozbiljne razlike između dviju tablica što može biti pokazatelj pretpostavljene razlike između prijavljenih slobodnih radnih mjesta i onih neprijavljenih. Osobito u gospodarskim djelatnostima koje obično nisu obuhvaćene radom službe za zapošljavanje (opći primjer je financijsko posredovanje i trgovanje nekretninama), istraživanja o prijavljenim slobodnim radnim mjestima ne mogu uopće biti indikativne. Isti aspekti odnose se i na detaljnu razinu trendova u zanimanjima, gdje naročito trendovi u potrebama tržišta rada za stručnjacima (na primjer informatičkim stručnjacima, i svi visoko obrazovanim s dosta radnog iskustva) uglavnom nisu obuhvaćeni radom službe za zapošljavanje. Općenito, iskustvo iz zrelih zemalja članica EU pokazuje da se pokazatelji stvarnih potreba tržišta rada jedino mogu uočiti putem kontinuiranog ispitivanja lokalnih tržišta rada kroz provođenje anketa – barometara. Ovaj zaključak će imati ozbiljan utjecaj na našu analizu u sljedećem poglavlju. U tom smislu je važno obratiti pozornost na način na koji je upitnik dizajniran - kao barometar koji ukazuje na to da tražimo samo opće karakteristike i to samo one karakteristike kojih se upitani poslodavci odmah sjete. Dizajn upitnika omogućuje javnom sektoru da razmotri one promjene koje su najočitije među poslodavcima u regiji. Ovaj aspekt je daleko važniji nego što to može izgledati na prvi pogled. Javni sektor koji reagira na svaku pojedinu promjenu na mikro razini na tržištu rada, nikada neće biti učinkovit niti će postati čimbenik stabilnosti. Samo one promjene na koje treba obratiti pozornost treba razmotriti i obuhvatiti kada su pobliže određene. Dizajniranje upitnika kao barometra (ne kao vježbu za izvlačenje detalja i činjenica za statističke svrhe) ne samo da odražava očekivanja, već i omogućuje javnom sektoru da dobije predodžbu o pojavama koje zbunjuju poslodavce na tržištu rada. Drugim riječima, dvije tablice ističu potrebu za informativnim alatom sličnim stalnom uzorku poduzeća koji je uspostavljen u ovoj regiji tijekom projekta financiranog od EU.


91


7.4. Neuravnoteženosti tržišta rada

7.4.1. Kratak uvod u različite aspekte istraživanja neuravnoteženosti tržišta rada

Dugotrajna nezaposlenost se općenito smatra problematičnom iz različitih očitih razloga. U istom smislu smatra se da manjkovi radne snage (nedostatak kvalificirane radne snage) utječu na lokalno gospodarstvo. Obje pojave ne samo da štete lokalnom gospodarstvu – već se lako prenose i na druge dijelove gospodarstva (druge gospodarske djelatnosti i druga regionalna tržišta rada). Naročito se manjkovi radne snage lako prenose na druge regije, da bi na kraju zahvatili cjelokupno tržište rada u zemlji. U EU, a isto tako i u Eurozoni, stvaranje sustava ranog upozoravanja za manjkove radne snage smatra se od vitalne važnosti zbog očitog rizika od plaćama potaknute inflacije, što je nužno posljedica ustrajnih manjkova radne snage. Naravno, rastuća nezaposlenost također ima negativan učinak. Rastući rizik od nezaposlenosti se promatra kao pokazatelj vjerojatnosti dobivanja stalnog posla za tražitelje zaposlenja. Dok nezaposlenost za određena zanimanja pokazuje tendenciju ustrajavanja ili čak porasta (što ukazuje na smanjenje vjerojatnosti za dobivanje posla) prirodna posljedica će dovesti do povećanja migracija radne snage (međuregionalnih ili čak međunarodnih). Migracije, a naročito u velikim brojevima u određenim zanimanjima će stvoriti poremećaje na tržištu rada u primateljskoj regiji. Općenito, migracija radne snage se smatra pozitivnom reakcijom na asimetrije tržišta rada, no smanjivanje poremećaja putem migracije mora se vršiti na obziran i uravnotežen način, kako bi se izbjeglo štetno stanje u dotičnim regijama. Sustavi ranog upozoravanja moraju stoga razmotriti rizike dugotrajne nezaposlenosti kao i manjkova radne snage. Drugim riječima, ovo posljednje poglavlje koncentrira se na pronalaženje neuravnoteženosti tržišta rada koje zahtijevaju aktivnosti i intervenciju bilo putem izravnih aktivnih mjera na tržištu rada, stvaranja strategija ljudskih potencijala, ili kroz razmatranje određenih promjena u školskom sustavu i / ili nastavnom planu, kako bi se pružila potpora uravnoteženom gospodarskom razvoju i daljnjem rastu zaposlenosti.

7.4.2. Pokazatelji dugotrajne nezaposlenosti i manjka radne snage

Tablica 8.11 ukazuje na rizike od dugotrajne nezaposlenosti, kroz prikazane promjene u registriranoj nezaposlenosti i slobodnim radnim mjestima za sva zanimanja poredane po najznačajnijim promjenama u


92


brojkama nezaposlenih tijekom protekle godine (veljača 2005. do veljače 2006). Potpuna tablica je predugačka da bi ušla u ovaj izvještaj, no može se dobiti u službi za zapošljavanje na zahtjev. Tablica 8.11 pokazuje povećanje broja nezaposlenih prodavača i trg. demonstr., administrativnih službenika, i prodavača u kiosku i na tržnici kao najznačajnija povećanja. Program za praćenje trendova u zanimanjima mora se izraditi kako bi se mogle donijeti mjere za sprječavanje daljnjeg povećanja nezaposlenosti u ovim zanimanjima, a i da bi se informirale nove osobe o riziku težnje za dobivanjem zaposlenja u ovim zanimanjima (to je svakako potrebnije kada su zanimanja povezana s određenim obrazovnim profilom).

Tablica 8.11 Pokazatelji rizika dugotrajne nezaposlenosti: Promjene u registriranoj nezaposlenosti i slobodnim radnim mjestima od veljače 2005. do veljače 2006.,

apsolutne brojke. Tablica je napravljena rangiranjem onih zanimanja gdje je godišnja promjena u nezaposlenosti najznačajnija

(Stupac G ili stupac G uspoređen sa stupcem H)

VELJ 2005 VELJ 2006 PROMJENA

ISCO ZANIMANJE REG.

NEZAP.

REG. SLOB. R. MJ.

REG. NEZAP.

REG. SLOB. R. MJ. NEZAP.

SLOB. R. MJ.

A B C D E F G H UKUPNO 12258 146 11282 183 -976 375220 prodavači i trg. demonstr. 1619 1772 153 0

4190 - administrativni službenik 341 450 109 0

5220 - prodavač u kiosku i tržnici 131 205 74 0

8264 ruk. stroj. sa oplemenjiv. i čišćenje tekst. 37 79 42 0

6112 - pomoćni cvjećar 21 44 23 08324 Vozači 419 442 23 03122 računalni operater 23 42 19 04131 skladištari i srodni 66 80 14 0

7129 mont. građ. elemenata i vodograditelj 39 51 12 0

8334 ruk. ostalim pokr. strojev. 61 73 12 03231 medicinska sestra 206 0 217 2 11 24222 recepcionari i srodni 8 19 11 07143 dimnjačar i srodni 3 14 11 04134 služben. u nabavi i prod. 41 50 9 06141 šumski uzgajiv. i sjekači 22 31 9 0

Tablica 8.12 A i B su pokazatelji manjkova radne snage i njihovog utjecaja na lokalno gospodarstvo. Tablica 8.12A pokazuje broj poduzeća u anketi koja su imala manjak radne snage po gospodarskim djelatnostima. 37 od svih 97 ispitanih poduzeća imala su poteškoća u zapošljavanju potrebne radne snage što predstavlja udio od iznenađujućih 38 % ukupnih poduzeća


93


unutar djelatnosti zastupljenih u uzorku. Naročito je djelatnosti graditeljstva nanesena šteta kroz manjkove radne snage, no sve obuhvaćene djelatnosti su imale manjkove u mjeri koja postaje nepodnošljiva za poduzeća. Tablica 8.12B prati liniju i donosi procjenu propuštenog rasta zaposlenosti tako što opisuje poduzeća oštećena manjkovima radne snage iz tablice 8.12A iznad i prikazuje točan broj mjesta koja nisu mogla biti popunjena zbog nedostatka kvalificirane radne snage.

Tablica 8.12A Broj poduzeća po gospodarskim djelatnostima koja imaju teškoće s manjkovima radne snage prema anketi, ožujak 2006

NKD GOSPODARSKA DJELATNOST Broj poduzeća Poduzeća

u uzorku Poduzeća

koja su imala

manjkove radne snage

Učestalost poduzeća koja

imaju nepopunjena radna mjesta

abs abs % A POLJOPRIVREDA, LOV I ŠUMARSTVO 7 1 14.3%D PRERAĐIVAČKA IND. 29 14 48.3%F GRADITELJSTVO 13 10 76.9%

G TRGOVINA (VELEPRODAJA I MALOPRODAJA).. 8 1 12.5%

H HOTELI I RESTORANI 5 2 40.0%I TRANSPORT, SKLADIŠTA I KOM. 5 1 20.0%J FINANCIJSKO POSREDOVANJE 6 0 0.0%K NEKRETNINE, IZNAJMLJIVANJE I POSL.USL. 7 4 57.1%M OBRAZOVANJE 11 2 18.2%N ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB 6 2 33.3%

UKUPNO 97 37 38.1%

Tablica 8.12B Procjena razmjera manjkova radne snage prema anketi, ožujak 2006 Broj osoba

NK

D

GOSPODARSKA DJELATNOST

Zaposleni u poduzećima

sa nepopunjenim

slobodnim radnim

mjestima

Broj nepopunjenih

slobodnih radnih mjesta

Nepopunjena slobodna

radna mjesta u postocima

ukupne zaposlenosti

Abs Abs % A POLJOPRIVREDA, LOV I ŠUMARSTVO 76 1 1.3%D PRERAĐIVAČKA IND. 1760 107 6.1%F GRADITELJSTVO 914 59 6.5%G TRGOVINA (VELEPRODAJA I MALOPRODAJA)… 28 1 3.6%H HOTELI I RESTORANI 20 3 15.0%


94


I TRANSPORT, SKLADIŠTA I KOM. 16 1 6.3%J FINANCIJSKO POSREDOVANJE -K NEKRETNINE, NAJMOVI I POSLOVNE AKT. 185 15 8.1%M OBRAZOVANJE 15 4 26.7%N ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB 237 5 2.1%

UKUPNO 3251 196 6.0%

Očito je da županija propušta rast zaposlenosti od 6 % u djelatnostima obuhvaćenim istraživanjem. Najpogubniji prepoznati manjkovi radne snage javljaju se u djelatnostima obrazovanja i hotela & restorana u kojima je propušten rast zaposlenosti od 26.6 % i 15 %. Djelatnost nekretnina, iznajmljivanja i poslovnih usluga dolazi na treće mjesto s propuštenim prilikama od 8 %. Treba istaknuti da je u županiji sa značajnim udjelom nezaposlenih neobično vidjeti ovako velike manjkove radne snage. Najočitiji razlog je nedostatak komunikacije između relevantnih sudionika na tržištu rada, a isto tako i nedostatak komunikacije između službe za zapošljavanje i samoga tržišta rada. Opći i sveobuhvatni zaključak o propuštenoj prilici za regionalno gospodarstvo može se vidjeti iz pozitivnog pokazatelja o zapošljavanju u poglavlju 4 (potencijal rasta od 10.4 %) uspoređenog s propuštenim prilikama od 6 %. Grubi zaključak bio bi da regija može očekivati opći rast zaposlenosti od samo 4.4 %, što ukazuje na ozbiljnost i pogubnost manjkova radne snage za regionalno gospodarstvo. Tablica 8.13 pokazuje prepoznate manjkove radne snage po zanimanjima poredane prema važnosti. Prva i najvažnija zanimanja su prikazana na vrhu tablice gdje se vidi potreba za više LJEVAČA KALUPARA, ZIDARA, zavarivača, i TESARA. Naznačena je stvarna veličina potrebe, no tu mjeru ne treba uzeti kao pokazatelj, budući da je podatak dobiven barometar – anketom. Neobično je da tablica 8.13 ukazuje da je za zavarivače služba za zapošljavanje prepoznala relativno velik broj nezaposlenih što pokazuje omjer 6 nezaposlenih po nepopunjenom slobodnom radnom mjestu. Omjer pokazuje da za svako radno mjesto zavarivača ima 6 nezaposlenih. Velika je zagonetka otkriti zašto je tržište rada izvan ravnoteže unutar ove vrste zanimanja. Jedan razlog se može pronaći u tablici 8.14 (ova tablica treba ući u prilog Izvješću o lokalnom tržištu rada). Tablica pokazuje sve prepoznate manjkove radne snage. Tablica je osim toga tako napravljena da pokazuje i specifične vrste kompetencija unutar svakog zanimanja koje poslodavci traže. Glede zavarivača, na primjer, možemo vidjeti da jedan ili više poslodavaca zahtijevaju KV-auto zavarivače za tu vrstu posla. To može biti nagovještaj potrebe za osposobljavanjem više zavarivača s kompetencijom KV-auto zavarivača. Općenito, anketa pokazuje svoj potencijal u tablici 8.14. Dok se anketa bude nastavljala poslodavci će imati učinkovit kanal da javnom sektoru


95


pruže informacije o novim tehnologijama koje se razvijaju na tržištu rada unutar specifičnih poslova i o tome kakvu bi kvalificiranu radnu snagu htjeli vidjeti. No, tablica će nadalje javnom sektoru dati pokazatelje funkcionalne pokretljivosti po djelatnostima na lokalnom tržištu rada.

Tablica 8.13 Omjer nezaposlenih nasuprot prepoznatim manjkovima radne snage na tržištu rada prema anketi, ožujak 2006. (nezaposleni prema zanimanjima do veljače

2006.)

NKZ ZANIMANJE BROJ NE-

ZAPOSLENIHNEPOPUNJENA SL. R. MJESTA OMJER

UKUPNO 11282 196 57.67211 LJEVAČ KALUPAR 50 0.07122 ZIDAR 21 0.07212 Zavarivač 113 20 5.77124 TESAR 16 0.02145 DIPL. ING. STROJARSTVA 9 0.07123 Armirač 29 7 4.13121 PROGRAMER ZA STROJEVE 6 0.07223 KOVINOGLODAČ 5 0.07223 TOKAR 5 0.02221 DR. MEDICINE 4 0.03112 ING. GRAĐEVINARSTVA 4 0.07223 KOVINOTOKAR 4 0.0

2149 DIPL. ING. PRERADE DRVA; DRVOPRERAĐIVAČKI SMJER 3 0.0

3112 GRAĐEVINSKI TEHNIČAR 3 0.07411 MESAR 3 0.07433 KROJAČICA 3 0.02131 DIPL. ING. RAČUNALSTVA 2 0.02142 DIPL. NG. GRAĐEVINARSTVA 2 0.02321 PROF. ENGLESKOG JEZIKA 2 0.03112 ING. GRAĐEVINE 2 0.05123 KONOBAR 2 0.07212 ZAVARIVAČ CO2 2 0.07233 INSTALATER AUTOPLINA 2 0.07412 PEKAR 2 0.07437 Tapetar 91 2 45.5

Tablica 8.14 Prepoznata nepopunjena slobodna radna mjesta sa specifikacijom zahtjeva

za kompetencijama prema anketi poduzeća


96


A POLJOPRIVREDA, LOV I ŠUMARSTVO DIPL. PRAVNIK 2429617 1 S POLOŽENIM PRAVOSUDNIM ISPITOM

DA PRERADA HRANE, PIĆA I DUHANA DIPL. ING. STROJARSTVA 2145917 1MESAR 7411123 3 KV, I BEZ KVPEKAR 7412113 1 KV, SA ISKUSTVOM

DC PRERADA KOŽE I PROIZVODA OD KOŽE KROJAČICA 7433113 3DD PRERADA DRVETA I PROIZVODA OD DRV. ZAVARIVAČ PLINOM 7212112 1DG PRERADA KEMIKALIJA, KEMIJSKIH

PROIZVODA I UMJETNIH TKANINA GRAĐEVINSKI TEHNIČAR 3112384 3ING. GRAĐEVINE 3112396 2 VSS I VŠSING. KEMIJSKE TEHNOLOGIJE 3116546 1 BEZ ISKUSTVAING. STROJARSTVA 3115926 1KEMIJSKI TEHNIČAR 3111294 1 BEZ ISKUSTVAZIDAR 7122123 5

DJ PRERADA OSNOVNIH METALA I POLU- GOTOVIH METALNIH PROIZVODA

DIPL. ING. STROJARSTVA 2145917 4 AKTIVNO ZNANJE ENG./NJEM. JEZIKA, AUTOCAD- POZNAVAKOMUNIKATIVAN1 ZNANJE U PROJEKTIRANJU ALATA

ING. ORGANIZACIJE RADA 2419727 1 VŠS BILO KOJEG SMJERA, VSS, ORGANIZACIJSKE SPOSOBKOVINOGLODAČ 7223233 5 RAD NA CNC OBRADNIM CENTRIMA LJEVAČ KALUPAR 7211112 50 KV, ISKUSTVOPROGRAMER ZA STROJEVE 3121326 6 SSS, VŠS, ISKUSTVOTOKAR 7223225 5 KV, S DODATNOM ŠKOLSKOM PRAKSOM ILI ISKUSTVOM

DK PROIZVODNJA STROJEVA I PROIZVODNE OPREME DIPL. ING. STROJARSTVA 2145917 2 INFOR. PISMENOST, ZNANJE STRANOG JEZIKA, MLAĐA DO

KOMERCIJALIST 3415116 1 POZNAVANJE NJEMAČKOG ILI ENGLESKOG JEZIKAKOVINOTOKAR 7223213 4 STRUČNA SPREMA ZA BORVERKTOKAR ILI KARUSELTOKARVOZAČ LAKOG DOSTAVNOG VOZILA 8322143 1 POZNAVANJE NJEMAČKOG JEZIKA

DN PROIZVODNJA N.E.C. DIPL. EKONOMIST ZA POSLOVNO UPRAVLJANJE

2441617 1 RADNO MENADŽERSKO ISKUSTVO

UKUPNO KOMPETENCIJE NACE GOSPODARSKA DJEL. ZANIMANJA ISCO

Zadnje spomenuti aspekt o funkcionalnoj pokretljivosti može se vidjeti u zapošljavanju novih zanimanja u još nove djelatnosti, a prema tablici 8.14 možemo vidjeti koje kompetencije su potrebne da bi se napravio prijelaz. Naravno, poslodavci u stalnom uzorku moraju prepoznati snagu informativnih alata jednostavno zbog toga što iskustvo pokazuje da tehnika ankete i dizajn upitnika dobivaju na važnosti kako se nastavljaju koristiti duže vrijeme. Ankete koje se ponavljaju daju dodatni djelokrug za popratne analize i omogućuju sezonske korekcije. Na kraju će izvješće o lokalnom tržištu rada postati primarni informativni kanal u osmišljavanju planiranja školstva, te argument za revizije nastavnih programa.


97


8. Analiza tržišta rada Napomena: Kako je i objašnjeno u općem uvodu ovog Priručnika (vidi poglavlje 1) ovaj dio priručnika pokriva važan prvi korak ( razinu 1 obavještajnog istraživanja tržišta rada) prema sveobuhvatnom obuhvaćanju strategija ljudskih potencijala. Poglavlje služi kao uvod u temeljnu gospodarsku pozadinsku analizu za izradu strategija ljudskih potencijala i uključuje korištenje službenih statistika i međunarodno usklađenih pokazatelja. Poglavlje opisuje temeljnu gospodarsku pozadinsku analizu koja je potrebna za razumijevanje gospodarskog okruženja u regiji, što omogućuje analitičaru stvaranje predodžbe o lokalnim i regionalnim jakostima, slabostima, prilikama i prijetnjama (SWOT – Strengths, Weaknesses, Opportunities, and Threats).

8.1. Uvod Analiza uključuje sve, od organizacije grubih osnovnih podataka do planiranja i izrade konačnih tablica za predstavljanje u izvještaju. Ponekad analitičari koriste napredne tehnike i napredne statističke softvere za dobivanje rezultata, a ponekad je analiza obična i jednostavna. Ovaj priručnik opisuje neke od običnih i jednostavnih tehnika korištenih u praćenju tržišta rada. Prognoziranje je naravno dio analiziranja. Prognoziranje je način koji nam omogućuje da vidimo u budućnost. Postoje različiti pristupi i tehnike prognoziranja, no fokus ovog Priručnika nije unaprijediti višu matematiku. Ovo poglavlje daje lagani uvod u svijet predviđanja, te spominje alate opisane u drugim priručnicima.

8.1.1. Neka bude jednostavno! Od najveće je važnosti da analiza bude što je moguće jednostavnija iz dva jako dobra razloga. Prvo, analiza služi svrsi obvezivanja partnera da će provoditi aktivnosti nakon sporazuma. Budući da sporazumi kao i obveze zahtijevaju razumijevanje problema kao i razumijevanje snage potrebne za korekciju ustanovljene neuravnoteženosti, trebamo biti sigurni da partneri razumiju svaki detalj u analizi uključujući i zaključke. Budući da partneri gotovo nikada nisu znanstveni profesori više matematike, ne služi svrsi koristiti višu matematiku i napredne statistike u izvještaju o lokalnom tržištu rada. A čak i da jesu, ne služi svrsi zasnivati vašu analizu na naprednim tehnikama i preuzimati rizik trošenja mnogo vremena na pobliže određivanje korištenih metoda. Iskustvo pokazuje da naprednije tehnike analiziranja često promijene djelokrug diskusije prema korištenim metodama i tehnikama. To nije samo pitanje povećanog rizika od činjenja pogrešaka pri korištenju naprednih statistika koje mijenjaju diskusiju, niti je to


98


samo povećani rizik od utapanja političke diskusije u trivijalna pitanja metodologije, već je to više pitanje stvaranja jasnih predodžbi o problemima koji su svima očigledni. Drugo, korištenje naprednih tehnika zahtijeva vrijeme. Izvješće o lokalnom tržištu rada mora biti napravljeno što je prije moguće. Ne služi svrsi trošiti dane i tjedne na korištenje naprednih ekonometrija kako bi se izradili grafovi i rezultati koji su vidljivi i očiti čim se pogledaju podaci. Kao iskusan korisnik naprednih ekonometrija, mogu nadodati da napredne tehnike ne doprinose ništa osim što dokazuju ono što je golim okom vidljivo. Ako podaci ne pokazuju neki očiti obrazac, napredni testovi će pokazati ograničenu korelaciju i značaj, što ukazuje da nema svrhe koristiti sredstva za korekciju otkrivenih neuravnoteženosti. Dokaz koji ćete dobiti dolazi u vidu testova značaja poput korelacijskih koeficijenata, Durbin Watson testova i slično, što nitko od vaših čitatelja i onako ne razumije. Vaši partneri će vas iz očitih razloga pitati kako su rezultati dobiveni i zamoliti vas da im obrazložite testove. A iz nekog neobičnog razloga iskustvo pokazuje da će najmanje jedna osoba iz slušateljstva vjerovati da ona zna više o predmetu nego vi, samo zato što je tijekom svog dugotrajnog studija eksperimentirala s osnovama ekonometrije i statistike. To će naravno oduzeti vrijeme od stvarne svrhe sastanka. Ako trebate provesti naprednu analizu i smatrate to razumnim potezom, preporučujem vam da napravite vježbu kasnije, nakon što izvješće o lokalnom tržištu rada bude prihvaćeno. Drugim riječima, može služiti svrsi da se podaci analiziraju intenzivnije s vremena na vrijeme, ali budite sigurni da je vaš primarni posao obavljen prije nego što počnete to činiti. A u slučaju da pronađete nešto zanimljivo, uvijek imate pravo to dodati u dodatku idućeg izvješća o lokalnom tržištu rada.

8.1.2. Analiza prema poprečnom presjeku i vremenskim nizovima

Analiza je uspoređivanje i povezivanje. Ako kažem 15,017 stanovnika, to ne znači ništa. Moramo taj broj s nečim povezati. Analiza prema poprečnom presjeku je uspoređivanje podataka među područjima. Uporaba riječi ‘područje’ može se odnositi na različite lokalitete, različite gospodarske djelatnosti, različite institucije, različita zanimanja, ili različite dobne skupine. Poprečni presjek znači da se različiti čimbenici uspoređuju. Kao primjer možemo reći da Nuuk (glavni grad Grenlanda) ima 15,017 stanovnika, dok Kopenhagen ima 1,500,000 stanovnika. Ova informacije je zanimljivija nego samo informacija o 15,017 stanovnika. Analiza prema vremenskim nizovima je uspoređivanje podataka kroz vrijeme. Kao primjer saznali smo da je Nuuk imao 15,017 stanovnika 2004. u usporedbi sa 13,256 u 1994. Ponovno, ova informacija je daleko zanimljivija nego samo gore spomenuta brojka; broj stanovnika u Nuuk-u očito raste.


99


Iz očitih razloga često radimo i analizu prema poprečnom presjeku i prema vremenskim nizovima. Tražite varijacije! Često se događa da napravite tablice ili grafove u kojima se ništa ne događa. Na primjer, sjećam se da sam u izvješće o lokalnom tržištu rada morao umetnuti graf o broju osoba u raznim shemama dopusta kroz vrijeme (analiza prema vremenskom nizu). Graf uopće nije prikazivao nikakve varijacije. Još se sjećam koliko sam mrzio tu tablicu. Problem je bio upravo u tome što se u tablici ništa nije događalo – ili drugim riječima, nije bilo ništa o čemu bi se moglo nešto napisati i bilo je nemoguće iznaći nove načine za predstavljanje tablice. Dopustite si da budete iznenađeni! Analiza je traženje nečega što ne prati ravnu liniju, nečega što iznenada krene u drugom smjeru, ili nečega što se ne uklapa u određeni obrazac. Sve varijacije moraju biti opisane i obrazložene u konačnom izvješću. Dopustite si da budete naivni! Profesionalni analitičar nikada ne preskače zaključke, nikada stvari ne uzima zdravo za gotovo, i nikada ne donosi zaključke prije same analize. Ova dilema je iznimno važna i ima više implikacija nego što se može primijetiti na prvi pogled, budući da ukazuje da ne trebate poticati neko pitanje ukoliko nemate čvrst dokaz utemeljen na vašoj analizi. Na primjer: Pretpostavimo da vi i vaši kolege u službi za zapošljavanje diskutirate o problemu koji je prema mišljenju vaših kolega očito prisutan. Dok razgovarate o problemu i mogućem rješenju, postepeno postajete još uvjereniji u njegovo postojanje i na kraju odlučite napraviti analizu da dokumentirate i dokažete postojanje problema kako biste poduzeli političke aktivnosti. No, pretpostavimo da ne uspijete dokazati postojanje problema. Što ćete učiniti? Iskustvo pokazuje da devet od deset osoba izvijestiti o neodređenim rezultatima i da će neodređeni rezultati čak biti dovedeni na političku razinu jednostavno zato što vjeruju da problem postoji. Čak mogu i tvrditi da su razlog za nedostatak dokaza siromašni podaci ili neodgovarajuće tehnike. Ne želim biti sudac u ovoj dilemi. Moj cilj je da budete svjesni snage koju svi analitičari posjeduju – možemo promijeniti svijet kad bismo to željeli. Ali što ako smo u krivu…? Ova dilema je prema tome zasnovana na osnovnim normama znanstvenog istraživanja, ranije spomenutih. Bilo bi korisno poštovati etiku ustanovljenu prije više stoljeća i zasnovanu na čvrstom iskustvu.


100


8.2. Sveobuhvatna analiza tržišta rada Sveobuhvatna studija regionalnih tržišta rada ide u dva pravca dalje do izvješća o lokalnom tržištu rada koji će biti predstavljen u idućem poglavlju. Prva studija (DIO I) je studija o nacionalnom gospodarskom volumenu i tendencijama zasnovana na istraživanju međunarodno usklađenih pokazatelja o glavnim gospodarskim pokazateljima, demografiji, pitanjima tržišta rada i obrazovnim postignućima. Studija pretpostavlja (u potpunom skladu s istinom) da je država prosjek svih regija unutar te zemlje. Prema tome, kao dio regionalne studije svrhovito je vidjeti kako dobro regija stoji u usporedbi s ostalim usporedivim regionalnim prosjecima unutar zemalja izabranih za benchmarking. Druga studija, DIO II, slijedi povezanosti iz međunarodne studije i opisuje među-regionalne profile unutar dotične zemlje (unutar Hrvatske, u ovom slučaju). Ova studija je utemeljena na službenim statistikama koje služe kao odraz međunarodno usklađenih pokazatelja korištenih u međunarodnoj analizi (studija DIO I). Općenito ne postoje granice niti ograničenja za ono što će biti uključeno. Pristup je pragmatičan. Neki pokazatelji su daleko indikativniji u nekim zemljama nego u drugim. No, bit je u tome da se dobije predodžba o tome što treba napraviti kako bismo dostigli regije s kojima se želimo uspoređivati; koje su snage, slabosti, prilike i prijetnje u našoj regiji u smislu čistih podataka. Primjere takvih dviju studija možemo naći u sklopu Analize tržišta rada DIO I i II provedene tijekom projekta Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza II. Kako bismo ažurirali ove studije regionalnih profila, nužno je pratiti službene statistike iz Državnog zavoda za statistiku (CROSTAT-a) i međunarodne pokazatelje prikupljene od EUROSTAT-a. No analizu ne treba ponavljati svakih 6 mjeseci – nove statistike se obično objavljuju jedanput godišnje.


101


9. Izvještavanje Kako je opisano u poglavlju 3 o umrežavanju i konzultiranju pod temom uspostavljanja informativnih sustava tržišta rada, izvještavanje je ozbiljno pitanje za analitičara lokalnog tržišta rada. Ovo kratko poglavlje služi kako bi opisalo neke općenite, ali važne točke o izvještavanju. U tom slučaju pročelnik kao i analitičar lokalnog tržišta rada imaju važne uloge u postizanju uključenosti i konstruktivnog sudjelovanja od strane glavnih partnera. Izvještaj o lokalnom tržištu rada sačinjava prvu važnu platformu za postizanje cilja, te postaje glavno uporište za regionalno i lokalno obvezivanje za formuliranje strategija ljudskih potencijala. Uloga pročelnika je uloga posrednika ili poticatelja obvezivanja i utjecaja, dok je uloga analitičara tržišta rada pribavljanje neophodne argumentacije koja nepovratno poziva na veće obvezivanje glavnih vanjskih partnera.

9.1. Oblikovanje izvještaja o lokalnom tržištu rada Praksa je pokazala da su pojedina osnovna poglavlja potrebna da bi se dovršilo izvješće o lokalnom tržištu rada. Neke varijacije mogu biti prikladne za lokalne svrhe, a isto tako i neka nacionalna načela mogu stupiti na snagu. Varijacije se mogu nadalje pojaviti zbog analiza poduzetih unutar izvještaja. U idealnom slučaju, izvješće treba obuhvatiti analize u četiri glavna područja:

1. Glavni gospodarski pokazatelji 2. Demografija ili populacijske statistike 3. Tržište rada 4. Obrazovni sustav

Bit je u tome, kako je već i spomenuto u poglavlju o analizi, da je svako od ovih pitanja važno u formuliranju strategija ljudskih potencijala, te ima i važan utjecaj na mogućnost davanja prognoza. Preporuča se da struktura izvještaja lokalnog tržišta rada bude oblikovana na slijedeći način, ako su sva glavna područja obuhvaćena analizama u izvješću o lokalnom tržištu rada:

1. Uvod 2. Sažetak 3. Demografija 4. Glavni gospodarski pokazatelji 5. Tržište rada 6. Obrazovanje


102


7. Ravnoteža tržišta rada 8. Prijedlozi aktivnosti

Prva izvješća o lokalnom tržištu rada ipak nisu obuhvaćala analize u četiri glavna područja. U slučaju da analize lokalnog tržišta rada sadrže samo analize zasnovane na kombinaciji službenih statistika i administrativnih podataka s anketnim podacima, preporuča se slijedeća struktura:

1. Uvod 2. Sažetak 3. Regionalni profil 4. Zapošljavanje 5. Nezaposlenost 6. Slobodna radna mjesta 7. Ravnoteža lokalnog tržišta rada 8. Prijedlozi aktivnosti

Povezanost između dviju struktura predstavljenih ovdje očituje se tako što su tri poglavlja o zapošljavanju, nezaposlenosti i slobodnim radnim mjestima sadržana kao pod-poglavlja u prvoj spomenutoj strukturi, dok poglavlje o regionalnom profilu treba pripremiti analitičara za izradu sveobuhvatnijih analiza zasnovanih na službenim statistikama o demografiji i gospodarskim pokazateljima. Nadalje, poglavlje o ravnoteži tržišta rada treba biti dio sveobuhvatnog izvješća kao pojedinačno pod-poglavlje unutar poglavlja o tržištu rada, budući da će poglavlje o ravnoteži tržišta rada uključivati zaključak izvučen iz analiza četiri glavna područja. Stoga, postoji jaka povezanost između dva oblika izvješća.

9.2. Obraćanje lokalnim čitateljima Izvještaja Važnost lokalnog tržišta rada ne treba podcijeniti, no vrijednost informacija uvelike ovisi o sposobnosti analitičara da se obrati čitateljima izvještaja i njihovim interesima. Od izvještaja se očekuje da potakne jače i predanije aktivnosti unutar cjelokupnog područja ljudskih potencijala. Prema tome, glavna bit nisu samo aktivne mjere tržišta rada, već upravo stvaranje strategija ljudskih potencijala koje će potaknuti i pojačati stvaranje ljudskog potencijala u regiji. Kako bismo to postigli, po sveobuhvatnim općim načelima, izvješće treba biti lako čitljivo, komentirano i fokusirano.

9.2.1. Obraćanje političkoj razini Obraćanje političkoj razini je izazov za profesionalnog analitičara. Ne može se očekivati od političara da posjeduju diplomu iz naprednih znanstvenih tehnika. Od njih prije


103


trebamo očekivati da imaju ograničeno iskustvo sa statistikama i metodama u analizi, te ne trebamo od njih očekivati da budu izvježbani čitatelji izvješća. Prema tome, i budući da je čitava bit izrade izvješća dobivanje odobrenja od političara, izvješće treba biti lako čitljivo i treba biti lako pratiti argumente. Kao prvo, izvješće ne bi trebao sadržavati višu matematiku, nekoliko ili nijednu fusnotu, nijedno citiranje znanstvenih izvješća, te teške i kompleksne grafove, tablice i slično. Tekst treba biti pisan profesionalnim, ali jednostavnim jezikom. No prije svega, izvješće treba uzeti čitatelja za ruku; tj. objasniti mu zašto radimo to što radimo. Ne očekujte od političara da će pročitati više od sažetka! Sažetak treba biti ne duži od 2.5 stranice kao apsolutni maksimum – što kraće, to bolje. To ne znači da ostatak izvješća neće biti pročitan – većina političara dolaze iz profesionalnih organizacija koje zapošljavaju profesionalce. A profesionalci moraju pročitati svaki zarez u izvješću. Sve tablice i grafovi trebaju biti samo u jednoj dimenziji i nijedna tablica ili graf ne smije ostati neobjašnjen (vodite računa o prilozima – radije ograničite priloge što je više moguće). Drugim riječima, sve tablice bi u potpunosti trebale biti opisane i u tekstu i u naslovu, a tekst nakon tablice treba objasniti kako sljedeću tablicu treba čitati.

9.2.2. Obraćanje kolegama u lokalnoj službi za zapošljavanje Profesionalna organizacija zahtijeva savršene informacije kako bi obavila zadatke. Kako je spomenuto u poglavlju 3, preporuča se kontinuirano organizirati sastanke s djelatnicima s različitih radnih mjesta u službi za zapošljavanje. Jedan od zadataka analitičara lokalnog tržišta rada je svakako objasniti važnost izvješća o lokalnom tržištu rada, a u slučaju da se provode načela upravljanja usmjerenog k ciljevima, treba dati primjedbe o dužnostima. Nakon odobrenja aktivnosti predloženih u izvješću o lokalnom tržištu rada, naredni sastanak treba jednim dijelom istaknuti pitanja i probleme na koje se osvrnuo odbor nakon informativnog skupa o aktivnostima. U profesionalnoj i iskusnoj organizaciji većina ovih zadataka su ušli u nacrt radnog plana i prije odobrenja odbora, u slučaju da aktivnosti budu odobrene (vidjeti poglavlje 3). Na kraju, preporučuje se izrada malih letaka o glavnim točkama. Na primjer, popis svih prepoznatih manjkova radne snage na jednoj strani lista papira trebao bi doći u ruke svakog savjetodavca u regiji, kako bi im se omogućilo da upute nezaposlene s odgovarajućim kvalifikacijama da kontaktiraju poslodavce istog dana kada je potreba prijavljena u uredu službe za zapošljavanje. Slične brošure o programima osposobljavanja proizašlih iz izvješća o lokalnom tržištu rada mogu se poslati savjetnicima za profesionalno usmjeravanje.

9.2.3. Obraćanje vanjskim partnerima


104


Obraćanje vanjskim partnerima nešto je lakše, budući da očekujemo od naših glavnih partnera da budu profesionalne organizacije koje imaju na raspolaganju profesionalce i specijaliste koji znaju što treba poduzeti čim političari donesu odluku. Ipak, primarnu odgovornost za provedbu odobrenih aktivnosti ima služba za zapošljavanje, a u tom smislu prvenstveno analitičar lokalnog tržišta rada (budući da analitičar zna detalje napamet). Prema tome, preporuča se da se sazove kratak sastanak kako bi se informirali glavni partneri o zaključcima odbora političara. Sastanak bi trebao pospješiti provedbu aktivnosti dodjeljujući odgovornosti za svaki pojedini detalj u svim aktivnostima odobrenim za provedbu. Glavna rasprava o provedbi ipak ne bi trebala biti predmet ovog informativnog sastanka, budući da bi radni plan trebao biti dio prijedloga aktivnosti koji je usvojen na sastanku prije podnošenja izvještaja o lokalnom tržištu rada. No, uz dužno poštovanje prema profesionalcima koji rade u organizacijama – glavnim partnerima, neophodan je kratak informativni sastanak na kojem treba odrediti koje inicijative započeti, a koje ne. Treba posvetiti i posebnu pozornost na programe osposobljavanja, budući da oni uključuje i raspodjelu radne snage unutar škola za osposobljavanje. Ravnatelj škole treba točno znati gdje i kada početi, i tko je odgovoran za odabir sudionika. Prema tome, koordinator programa osposobljavanja treba sudjelovati na ovim sastancima kako bi dobio suglasnost za sve detalje u odobrenim programima osposobljavanja. Sastanci sa vanjskim partnerima zahtijevaju vođenje zapisnika koji će se poslati čim je prije moguće kao potvrda o postignutim sporazumima. Zapisnik sastanka treba još poslati i pročelniku službe za zapošljavanje koji ima primarnu odgovornost za financiranje.

9.3. Obraćanje tisku Ophođenje sa tiskovnim medijima je važno i služi dvjema svrhama za analitičara lokalnog tržišta rada. Političari su iskusni i iskoristit će svaku priliku da budu citirani u vijestima. Iz očitih razloga usvajanje izvješća o lokalnom tržištu rada povećava zanimanje tiskovnih medija za komentare političara. Ove komentare treba promatrati kao umjetna gnojiva – oni pospješuju provedbu aktivnosti i stavljaju regiju u plan. Analitičar lokalnog tržišta rada bi trebao političarima pružiti potporu na svaki mogući način. No, analitičar lokalnog tržišta rada ima i dužnost opskrbljivanja tiskovnih medija informacijama kako bi kod javnosti povećao svjesnost o važnosti nacionalne/ lokalne službe za zapošljavanje. Česte obavijesti pa čak i članci o specifičnim relevantnim pitanjima za regionalno i lokalno tržište rada su uvijek dobrodošli. Analitičar lokalnog tržišta rada može pozvati novinare i da ga direktno kontaktiraju ako trebaju pomoć u analitičkim problemima.


105


Općenito, pročelnik i analitičar lokalnog tržišta rada bit će među najcitiranijima u tisku. Razlozi su očiti i treba ih prepoznati. Kako bi stekao iskustvo u medijima, preporuča se da analitičar lokalnog tržišta rada prođe osposobljavanje za odnose s medijima. Ispunjavanje potreba tiskovnih medija je svakako uvijek izazov. Tisak voli naslove i vrlo kratke rečenice koje se lako kopiraju i razumiju. Prema tome, tisak voli udarne redove i klišeje. S vremena na vrijeme, analitičar lokalnog tržišta rada bit će pozvan da nešto objasni, no analitičar mora biti spreman obrazložiti teška i često kompleksna pitanja u nekoliko minuta (elektronički mediji) ili u nekoliko rečenica (novine) bez zamagljivanja priče. Ali najveći izazov je često taj da novinar o tehničkim pitanjima zna čak i manje od političara. Uvelike se preporučuje pisanje obavijesti za tisak s vremena na vrijeme, a očito čim izvješće o lokalnom tržištu rada bude usvojen i spreman za objavljivanje. Obavijesti su kratki zapisi na ne više od 2 stranice, po mogućnosti sa tablicom ili grafom lakim za kopiranje. Jezik treba održavati u striktnom i objektivnom, ali laganom tonu, dopuštajući novinaru da se zainteresira za predmet.

9.4. Savjeti o odobrenju metoda obavještajnog istraživanja tržišta rada

Važno je dobiti odobrenje za metode dokumentiranja trendova i tendencija tržišta rada, sveopće ravnoteže regionalnog tržišta rada, kao i za prijedloge aktivnosti iznesene u izvješću o lokalnom tržištu rada, bilo da se radi o metodama praćenja, metodama korištenim u analizama, ili metodama korištenim u prognoziranju. S tim u svezi treba vrijediti zlatno pravilo etike u analizi, a preporučuje se da se odboru političara preda priručnik o praćenju tržišta rada kako bi se postiglo odobrenje korištenih metoda. Priručnik predstavlja važan dio osiguranja kvalitete na lokalnoj razini i trebao bi kontinuirano biti ažuriran kako analitičar lokalnog tržišta rada koristi nove metode, no ako se neće raditi neke velike izmjene u metodama, ovo prvobitno odobrenje trebalo bi biti jednom-za-uvijek. Ovdje je važno istaknuti da funkcija posla analitičara tržišta rada uopće nije zavidna. Postavljaju se nezgodna pitanja o sposobnosti analitičara lokalnog tržišta rada ili se barem o njima raspravlja. U tom smislu, pročelnik ima važnu ulogu isticanja jamstva da je metode odobrila Vlada i da prati načela nacionalnog informativnog sustava tržišta rada, te odgovarajuća pravila koja je odredilo Ministarstvo rada. U tom smislu iskustvo pokazuje da pročelnik ima najvažniju ulogu u odboru. Odbor služi da pruži potporu razumijevanju potrebe za aktivnostima usmjerenim u regiju i da prepozna dobrobit za regiju. Da bi to bilo tako, od velike je važnosti transparentnost među regijama; bez sposobnosti da razumije koja regija ima prioritet, središnja razina nema načina da potakne infrastrukturu u regijama.


106


Stoga svako pitanje postavljeno o metodama treba biti upućeno Ministarstvu i Vladi. To naravno ne znači uzmi-ili-ostavi situaciju za partnere u odboru, nego služi svrsi osiguravanja fokusa na tome kako napraviti opći okvir još boljim na lokalnoj razini. Moglo bi biti korisno dati odboru ovaj Priručnik za analizu tržišta rada u Hrvatskoj kako bi se omogućilo partnerima regionalnog odbora da prepoznaju činjenicu da su alati i metode u skladu sa najboljim praksama EU. Doista, ovaj Priručnik ne sadrži nikakve tajne koje već nisu otkrivene kao dio osnovnog pristupa u obavještajnom istraživanju tržišta rada drugdje u EU. Konsenzus o metodama je važan. Iskustvo pokazuje da ako glavni partneri ne razumiju alate korištene za dokumentiranje prijedloga inicijativa na regionalnom tržištu rada, rasprava o odgovarajućim aktivnostima utapa se u trivijalnim pitanjima o istraživačkim tehnikama. Drugim riječima, od najveće je važnosti da se postigne konsenzus o korištenim metodama, o važnosti izvješća o lokalnom tržištu rada (i izvješćima o napretku koji će uslijediti), kao i o samoj funkciji posla kojeg poduzima analitičar lokalnog tržišta rada. Iskustvo pokazuje da kad partneri u odboru dožive analitičara lokalnog tržišta rada kao pouzdanu osobu, sposobnu da objasni kako izvješće o lokalnom tržištu rada treba izgledati, glavni partneri bit će voljni prihvatiti važnost analitičara lokalnog tržišta rada. Molim, imajte na umu da i neovisnost analitičara lokalnog tržišta rada može biti pitanje. Neki partneri će pitati za koga radi analitičar lokalnog tržišta rada: za nacionalnu službu za zapošljavanje, za lokalnu službu za zapošljavanje, ili za regiju? U tom slučaju i pročelnik i analitičar lokalnog tržišta rada trebaju naglasiti da se analize rade potpuno neovisno (istraživački pristup) u svrhu razvoja ljudskih potencijala u regiji kao dio nacionalnog informativnog sustava tržišta rada. Ako analitičar pronađe razloge da sumnja u napore koje je poduzela nacionalna ili lokalna služba za zapošljavanje, može predložiti aktivnosti za ispravak i prilagodbu tih napora. Pitanja o neovisnosti su uvijek neugodna. Ipak, ako se pitanje postavi, poznati odgovor postavljaču pitanja trebao bi biti: “A što je s vama: da li radite za dobrobit regije ili samo za svoje članove? Koga predstavljate, druge ili sebe?” Bit je u tome da uključenost zahtijeva profesionalizam, a profesionalizam znači pratiti Paretovo načelo. Svi partneri lokalnog ili regionalnog odbora moraju prepoznati zadatke kao i metode koje koristi njihov analitičar lokalnog tržišta rada.


107


10. Prilog 1. Upitnik – Barometar zapošljavanja Proljeće 2006

BAROMETAR ZAPOŠLJAVANJA - ANKETA

PAŽNJA: 1. Cilj ovog ispitivanja jest omogućiti HZZ-u prikupljanje i analizu informacija o promjenama u

zahtjevima na tržištu rada kako bi se spriječio nedostatak kvalificirane radne snage. 2. Sve prikupljene informacije su povjerljive i smatrat će se takvima. Nijedna treća strana neće

imati pristupa podacima dobivenima ovim upitnikom. 3. Davanjem ovih informacija ne preuzimate nikakvu obvezu vezanu uz Vaše poslovanje.

1. DIO: OSNOVNI PODACI Informacije o adresi i ostale osnovne informacije. Informacije iz ovog dijela bi trebale biti prikupljene prije razgovora, no omogućujući poslodavcu kontrolu informacija.

Naziv poduzeća: ____________________________________________________ Osnovna djelatnost i šifra: _______________________________________ ∟∟∟∟ Registracijski broj u uzorku: ∟∟∟∟ MB: ∟∟∟∟∟∟∟∟∟∟ Adresa: __________________________________________________________ Poštanski broj: ∟∟∟∟∟ Mjesto: _________________________________________ Ime osobe za kontakt: ______________________________________________ Broj telefona na poslu: ∟∟∟/∟∟∟-∟∟∟∟∟ Email: ______________________@ _____________________________________ Web: http://www._____________________________________________________ Navedite sektor: 1 Javni 2 Privatni 3 Mješovit Radi režim: 1 Kontinuirani 2 Sezonski 3 Oboje Koristite li usluge HZZ-a? 1 Da 2 Ne Potpis: ________________________________________ Datum: _____/______/ 200__ Kontakt osoba Potpis: ________________________________________ Datum: _____/______/ 200__ Anketar

Nastavak na idućoj stranici (molimo, okrenite)


108


ANKETA BAROMETRA ZAPOŠLJAVANJA STR. 2

Registracijski broj u uzorku: ∟∟∟∟ MB: ∟∟∟∟∟∟∟∟∟∟ 2. DIO: OČEKIVANJA U ZAPOŠLJAVANJU P1. Sadašnji i očekivani broj zaposlenih Ukupno Muškarci Žene a. Sadašnji broj zaposlenih b. Očekivani broj zaposlenih za 6 mjeseci c. Očekivani broj zaposlenih za 12 mjeseci

P2. Molimo, precizirajte 3 najznačajnije promjene u zapošljavanju po zanimanjima u slijedećih 12 mjeseci u brojkama Molimo, navedite i više (ili manje) od 3, ukoliko je potrebno

NKZ (ispunjava

HZZ)

Očekivane promjene u slijedećih 12 mjeseci

(brojčano)

Zanimanja Povećanje Smanjenje a. b. c.

P3. Molimo, precizirajte pritjecanje nove radne snage u proteklih 6 mjeseci Ukupno Muškarci Žene Broj novozaposlenih u posljednjih 6 mjeseci P3a. Molimo, precizirajte pritjecanje nove radne snage u proteklih 6 mjeseci prema zanimanjima

Zanimanja NKZ

(ispunjava HZZ)

Muškarci Žene

a. b. c. d.

P4. Jeste li u proteklih 6 mjeseci imali nepopunjenih slobodnih radnih mjesta zbog nedostatka kvalificirane radne snage? 1 Da 2 Ne (prijeđite na pitanje 5) P4a. Ako jeste, molimo precizirajte vrstu radne snage prema zanimanju i kvalifikaciji / kompetenciji

Zanimanje NKZ (ispunjava HZZ) Broj Tražene kvalifikacije ili

kompetencije a. b. c. d.

3. DIO: SUDJELOVANJE U STALNOM UZORKU PODUZEĆA Očekuje se da će se ispitivanje ponavljati svakih 6 mjeseci čime će se HZZ-u omogućiti praćenje najnovijih trendova na tržištu rada kako bi se spriječio nedostatak kvalificirane radne snage i kako bi se zadovoljile potrebe za istom.

P5. Jeste li zainteresirani u HZZ-ovom stalnom uzorku poduzeća u kojima će se provoditi ova anketa? 1 Da 2 Ne P5a. Ukoliko jeste, na koji način biste htjeli primati upitnik i odgovarati na njega? 1 Internetom 2 E-Mailom 3 Poštom


109

Documents

Priručnik za ANALIZU TRŽIŠTA RADA U · PDF filesveobuhvatna Analiza tržišta rada DIO I i II, čije su metode ukratko opisane u poglavlju 8 ovog Priručnika