PRIRUČNIK 7

7/18/2019 PRIRUČNIK 7

http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-7 1/389

Priručnik 7 Bosanski jezik i književnost A. Verlašević & V. Alić

Azra Verlašević ● Vesna Alić

PRIRUČNIK 7(Metodički prirčnik za nastavnike ! z Čitank 7 i Naš "ezik 7#

1




Upoznavan"e s Čitanko$ 7%trktra d&'enički "edini)a Čitan)i 7

Upoznavan"e s Naši$ "eziko$ 7%trktra d&'enički "edini)a Naše$ "ezik 7

Upoznavan"e s lektirni$ naslovi$a

Neka vas misao Marcela Prousta (Marsel Prust), velikana francuskeknjiževnosti, ohrabri da širom otvorite vrata novim svjetovima:“Zahvaljujui umjetnosti, umjesto da vidimo jedan jedini svijet, ovaj naš,mi vidimo kako se on umnožava! "a, koliko ima ori#inalnih umjetnika,toliko nam svjetova stoji na ras"ola#anju$%

2

Pripre$a i poznavan"e s izvori$a za nastav'osansko* "ezika i kn"i&evnosti sed$o$ razreddeveto*odišn"e osnovne škole




KN+I,-VN.%/

Nastavna o'last0 Kn"i&evnost

Nastavna "edini)a0 12asana*ini)a3 4 s$ena 'alada

%trktra i tip sata0 Usva"an"e novi nastavni sadr&a"a

.d*o"no!o'razovni )il"evi

.d*o"ni0 s$ena kn"i&evnost kao vri"ednost5 razvi"an"e l"'avi pre$a "ezik ikn"i&evnosti opće5 razvi"an"e l"'avi pre$a ' tradi)i"i5 znača" l"'avi &ivotčov"eka5 va&nost porodi)e5 razvi"an"e os"eća"a za ravnopravnost opće5pose'no za ravnopravnost spolova

.'razovni0 poznavan"e sa te$el"ni$ znača"ka$a s$ene narodnekn"i&evnosti5 'alada kao epsko!lirska p"es$a5 razvi"an"e v"eštine pravilno*raz$i"evan"a porke 'aladi5 sadr&a"na analiza6 patri"aralni i klasni sko'i

(odnos a*a i 'e*ova#5 epski i lirski ele$enti 'aladi5 ko$pozi)i"a5 slovenskaantiteza

nk)ionalni0 razvi"an"e $isaoni5 per)eptivni5 e$o)ionalni i stvaralački8nk)i"a

Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda čitan"a i pisan"a5 $etoda raspravl"an"a

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni5 individalni i rad *rpa$a

Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 kaseto8on5adiozapis Uspavanke5 adiozapis 2asana*ini)e5 *ra8oskop5 *ra8o8oli"ailstra)i"e 2asana*ini)e iz Čitanke 75 8lip čartovi

/e$atska korela)i"a

Me9podrčna0 kltra izra&avan"a5 $edi"ska kltra5 "ezik5

Me9pred$etna0 istori"a5 *eo*ra8i"a5 $zička kltra

3

1

Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Us$ena 'alada 0 Hasanaginica




/ok izvo9en"a nastavno* sata

Motiva)i"ski dio časa0

:idaktička i*ra0 Mzika i os"ećan"a

Poslušajte kom"o&iciju Uspavanka i& o"ere Hasanaginica kom"o&itora 'simaoro&ia$ ojim je mu&i*kim elementima kom"o&itor i&ra&io osjeanja iska&anarije*ima Uspavanke:

“+"avaj, s"avaj, s"avaj, sine,lije"i sanak snivaj,#dje ti majka tanku košu kroji,

košu kroji, a #odine broji$+"avaj, sine, lije"i sanak snivaj%

-"era Hasanaginica nastala je "rema najlje"šoj bosanskoj narodnoj baladiHasanaginica$ .&vorni naslov balade je Žalostna pjesanca plemenite Hasanaginice(Žalosna pjesma plemenite Hasanaginice)$-bjasnite ori#inalni naslov ove balade$/ta on na#ovještava

'lberto 0ortis, "uto"isac, "rvi &abilježio baladu Hasanaginica

(Al'erto ortis italijanski je "uto"isac i& 12$ stoljea$ 3 4imu je kao mladi u*io je&ike i "rirodne &nanosti, "ro"utovao je veliki dio 5vro"e, a osobito .taliju i6almaciju$ .straživao je "rirodu, narodne obi*aje i "oe&iju$ Narodnu baladuHasanaginica 0ortis je objavio 1778$ #odine u 9eneciji u svojoj knji&i Put poDalmaciji $ -d tada su se "o*eli ni&ati brojni "rijevodi ove balade na ra&ne je&ikesvijeta$)

;lavni dio sata0Na"ava teksta0Prikazati *ra8o8oli" ilstra)i"e teksta iz Čitanke 7

Interpretativno čitan"e teksta0 Čita nastavnik ili pšta tonski zapis

-$o)ionalno!intelektalna paza0 %ačekati nekoliko trentaka da čeni)i srede do"$ove o tekst<

Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0 =alada Hasanaginica p"eva o "edno" davnašn"o" o'itel"sko" tra*edi"i< . ko"o">

Interpreta)i"a teksta0

4

http://bs.wikipedia.org/wiki/Venecija

http://bs.wikipedia.org/wiki/Dalmacija

http://bs.wikipedia.org/wiki/Dalmacija

http://bs.wikipedia.org/wiki/Venecija




.tkri"$o značen"e ri"eči0

ljubovca ; voljena, su"ru#a"endžer ; "ro&or

mu*i ; šuti#re ; ideu&atra#e ; u ne&avratak, unatra#eter ; "akaduna ; #os"o<aknji#a o"rošenja ; brakora&vodno rješenje koje je mo#ao dati samo kadija

Na koji se do#a<aj balada Hasanaginica koncentrira u "rve dvije strofe

=ime je uvjetovana asan>a#ina odluka da #a asana#inica ne *eka “u dvorub?jelomu% /ta vam o tome #ovore sljedei stihovi:

“-n boluje od ljutijeh rana$-bla&e #a majka i sestrica, ' ljubovca od stida ne mo#la$%

o#a sve unesreuje ova asan>a#ina odluka

Zašto asana#inica nije “mo#la% "osjetiti muža ome bi se &amjerila da jeus"jela savladati svoj “ženski stid%

/ta se krije i&a okrutne odluke Pintorovi>be#a da "onovno uda sestru:a) osveta asan>a#i jer je "oni&io asana#inicu, a time i Pintorovi>be#a,

i@ilib) želja Pintorovi>be#a da u"ravlja sestrinim životom

3 *emu je sli*nost i&mea#e i Pintorovi>be#a

Na&iru li se u baladi njihova osjeanja "rema asana#inici /ta ih s"re*ava da ih"okažu i@ili iskažu rije*ima:a) muški "onos

b) muški stid ako asana#inica "rihvata odluku asan>a#e, a kako bratovu odluku /ta o

tome sa&najete i& ovih stihova1$ “ad kaduna knji#u "rou*ila,

6va je sina u *elo ljubila, ' dv?je šeri u rumena lica$ ' s malahnim u bešici sinkom,-d?jelit se nikako ne mo#la$9e je bratac &a ruke u&eo,. jedva je s? sinkom rastavio$$$%

5




A$ “; 'j, tako te ne želila, braco,nemoj mene davat &a niko#a,da ne "uca jadno srce moje,#ledajui sirotice svojeB%

asana#inica na veoma dirljiv na*in iska&uje svoja maj*inska osjeanja$ ako to*ini na "o*etku, kako u sredini, a kako na kraju balade Prona<ite stihove u kojima je njena tu#a &bo# rastanka s djecom najsnažnije i&raženaB

3"oredite asan>a#ine rije*i na "o*etku i na kraju balade:1$ na "o*etku balade:

“; Ne *ekaj me u dvoru b?jelomu,ni u dvoru, ni u rodu momuB%

A$ na kraju balade:“' to #leda junak asan>a#a,

Pak do&ivlje do dva sina svoja: ; od?te amo, sirotice moje,ad se nee smilovati na vas,Majka vaša srca kameno#aB%

ako asan>a#a "reživljava "rola&ak asana#inicinih svatova /ta ovo#a "uta&amjera asana#inici

ako je asan>a#a mo#ao "romijeniti njenu sudbinu i sudbinu djece

6a li bi to utjecalo i na nje#ovu sudbinuo je još mo#ao "romijeniti asana#inicinu sudbinuCe li to mo#la asana#inica -bjasnite &ašto tako mislite

Rad *rpa$a0

1$ #ru"a-va balada ima i svoju dra$sk ko$pozi)i": uvod (eks"o&icija), &a"let,kulminaciju i ras"let$ Prona<ite stihove u baladi Hasanaginica u kojima"re"o&najete ove dijelove kom"o&icije$ -bjasnite svaki dio jednom re*enicom$

A$ #ru"aZa je&ik i ritam narodne "jesme karakteristi*no je "onavljanje odre<enih rije*i,stihova ili veih cjelina, stalnih e"iteta, arhai&ama$ Prona<ite u baladi

Hasanaginica e"itete, stalne e"itete, "onavljanja, arhai&me$D$ -dredite temu i ideju "jesme$8$ Erafi*ki "rikažite asana#inicina osjeanja bola od "o*etka "a do kraja

balade$ -bjasnite i rije*ima u&la&nu i@ili sila&nu "utanju njenih osjeanja$

Pre&entirajte svoje radove ostalim u*enicima$ Prodiskutirajte re&ultate svojihistraživanja$

6




%inteza0

=alada je kraa usmena "jesma koju karakteri&ira istovremeno "risustvo e"skih,lirskih i dramskih elemenata$ 3 imenu balade ("rema italijanskoj rije*i balare ;

plesati ) "re"o&najemo ve&u ove "jesme s "lesom u& koji je "jevana$ Feme o kojima usmena balada "jeva naj*eše su: djevojka &le sree, dvoje

&aljubljenih koje je smrt rastavila, nesretni su"ružnici i roditelji, ra&li*iti sukobi u"orodici$$$ 4adnja balade duboko je "rožeta emocijama, što je *ini srodnom lirskoj"jesmi$ Cunaci balada #otovo su uvijek žene, a ras"let je "o "ravilu tra#i*an$

%lavenska antiteza je vrsta "ore<enja$ Fo se "ore<enje sastoji i& tri dijela:

"itanja, ne#acije to#a "itanja i od#ovora na "ostavljeno "itanje$ Fakvo "ore<enjesusreemo u narodnoj "oe&iji slavenskih naroda, "a se &ato i na&iva slavensko$antitezo$$

-vo je slavenska antite&a i& balade Hasanaginica:

“/to se b?jeli u #ori &elenoj ; stihovi kojima se "ostavlja pitan"e! 'l? je snije#, al? su labudovi%

“6a je snije#, ve bi oko"nio, ; stihovi kojima se daje ne*ativan od*ovor !labudovi, ve bi "oletjeli$%

“Nit? je snije#, nit? su labudovi, ; stihovi kojima se daje od*ovor na "itanje$ne#o šator a#e asan>a#e$%

?avršni dio sata0

Pre"o&najte e"ske i lirske elemente u baladi i &aklju*ite šta je to balada$ Prisjetite se ineke dru#e vama "o&nate narodne balade$:o$aća zadaća0

-karakteri&irajte lik asana#inice$ Posebnu "ažnju obratite na nje&in odnos"rema djeci, mužu, bratu$

Pos$atran"e i praćen"e0Pro)"en"ivan"e i 'il"e&en"e ko$entara o napredovan" čenika5 ispn"avan"eo'raza)a za praćen"e5 8oto*ra8iran"e i izdva"an"e radova za port8oli"<<<

7





Nastavna "edini)a0 Narodna ro$ansa0 2ad&i Msić Meo



.d*o"ni0 razvi"an"e l"'avi pre$a "ezik i kn"i&evnosti opće5 l"epota s$enekn"i&evnosti kao vri"ednost5 l"epota oso'no* do&ivl"a"a s$ene kn"i&evnostikao vri"ednost5 razvi"an"e l"'avi pre$a ' tradi)i"i5 razvi"an"e os"eća"a zapravd5 razvi"an"e l"'avi pre$a pre$a tradi)i"i5 razvi"an"e l"'avi pre$as$eno" i pisano" ri"eči5 spontano do&ivl"avan"e pisane ri"eči5 istinol"'ivostkao vri"ednost5 vedri narodni d kao vri"ednost

.'razovni0 poznavan"e te$el"ni znača"ki s$ene narodne kn"i&evnosti5oso'enosti &anra narodne ro$anse5 razvi"an"e v"eštine pravilno* raz$i"evan"aporke5 očavan"e &anrovski i strktrni oso'enosti ro$anse5 sadr&a"naanaliza5 epski i lirski ele$enti ro$ansi5 ko$pozi)i"a5 očavan"e razlika isličnosti iz$e9 'alade i ro$anse

nk)ionalni0 razvi"an"e $isaoni5 per)eptivni5 e$otivni i stvaralački8nk)i"a6 razvi"an"e sposo'nosti očavan"a pravde5 razvi"an"e s$isla za $ordovitost

Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 dra$atiza)i"a5 ilstra)i"a5 $etodas$eno* izla*an"a i raz*ovora5 eristička $etoda5 $etoda čitan"a i pisan"a

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni5 individalni

Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8o8oli"ailstra)i"a teksta iz Čitanke 75 *ra8oskop5 kaseto8on i adiozapis ro$anse

/e$atska korela)i"aMe9podrčna0 kltra izra&avan"a5 $edi"ska kltra5 "ezik5

Me9pred$etna0 istori"a5 $zička kltra

8

2 Uzorak obrade nastavne jedinice:

Narodna romansa: Hadži Musić Meho






:idaktička i*ra0 +a sa$ 3$aska<<<@

Cedan u*enik je “maska% i "okušava mimikom i "okretima "redstaviti ra&li*ite osobineljudi: stid, bahatost, nježnost, #rubost, rado&nalost, skromnost, hvalisavost$$$ -staliu*enici "o#a<aju šta “maska% želi "redstaviti$/ta je to hvalisavostZnate li koju šaljivu ane#dotu o nekom hvalisavcuako hvalisavost *esto &na &avršiti

;lavni dio sata0

Na"ava teksta

Prikazati *ra8o8oli" ilstra)i"e teksta iz Čitanke 7Interpretativno čitan"e teksta0

Čita nastavnik ili pšta tonski zapis

-$o)ionalno!intelektalna paza0

%ačekati nekoliko trentaka da čeni)i srede do"$ove o tekst<

Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0

3 ovoj se "jesmi susreemo s temom o vra#olastoj djevojciB oji "ostu"ci Grni*ia 'jke "otvr<uju da ona to i jeste


.tkri"$o značen"e ri"eči0

ljuba ; su"ru#a"retil ; debeo<o#in ; <o#o, konj*ejrek ; komad, *etvrtina

adži Musi Meho *e&ne &a djevojkom Grni*ia 'jkom$ Ce li on uvjeren da elahko “obljubiti% 'jkino lice /ta vam o tome #ovore "rvi stihovi "jesme:

valio se adži Musi Mehou kafani me<u jaranima:“Henjen n?jesam, ženiti se neu,dok ne vidim Grni*ia 'jku,i dok njeno lice ne obljubim%

9




oristei Mehinu neo"re&nost i lahkovjernost, 'jka #a "oste"eno ra&oružava da bise na kraju ove “i#re% Meho našao ve&an “&a tanahnu jelu%$ ako to 'jka radi, našaljiv i@ili #rub na*in 6a li se 'jka želi samo našaliti s Mehom, ili ima na umu i"ou*iti #a ne*emu

Motiv djevoja*ko# "rerušavanja, 'jkino# "rerušavanja u odjeu adži MusiMehe, &avršni je na"ad na "onos mlado# momka$ - kakvoj "romjeni u nje#ovomras"oloženju svjedo*e ovi stihovi:

“Irže meni moja brao dra#a,odr?ješte mi "rebijele ruke,davno su mi nokti "ocrnili,da me j? ve&?o ostrš harambaša,ne bi mene ovako "rite#o,ko što danas Grni*ia 'jka%

/ta Grni*ia 'jka "rerušavanjem želi "ostii

3"oredite takav slijed do#a<aja s uvodnim stihovima "jesme$

/ta je adži Musi Meho mo#ao nau*iti i& 'jkinih "ostu"aka

%inteza0ojoj vrsti "jesama "ri"ada ova "jesma 3o*avamo da "jesma ima 8a'l i likove,ali da su u njoj istovremeno na#lašena i osjeanja #lavnih likova$ 6akle, u "jesmiHadži Musić Meho me<usobno se "rožimaju e"ski i lirski elementi$ -psko!lirskep"es$e koje su vedre i "onekad šaljive &ovu se ro$anse< 4omansa je "jevana nasli*an na*in kao i balada, ali vedrijim tonom$ 9edrina je temeljna crta romanse, ona"jeva o ljubavi veselo i ra&dra#ano$

?avršni dio sata0-dredite e"ske i lirske elemente u romansi i &aklju*ite šta je to romansa$

:o$aća zadaća0

6jevojka sveže momka kažnjavajui #a &a nje#ovu hvalisavost i lahkovjernost$ako biste okarakteri&irali "onašanje djevojke: kao više osvetoljubivo ili kao viševra#olasto Zašto

.lustrirajte stihove:“Mili Iože *uda na svijetu$Mehin <o#o, ali nije Meho,"o od?jelu, adži Musi Meho"o lje"oti, Grni*ia 'jka$%

Pos$atran"e i praćen"e0

Pro)"en"ivan"e i 'il"e&en"e ko$entara o napredovan" čenika5 ispn"avan"eo'raza)a za praćen"e5 8oto*ra8iran"e i izdva"an"e radova za port8oli"<<<

1





Nastavna "edini)a0 %evdalinka0 I$a l "ada ko kad akša$ pada



.d*o"ni0 l"epota s$ene kn"i&evnosti kao vri"ednost5 l"epota oso'no* do&ivl"a"as$ene kn"i&evnosti kao vri"ednost5 razvi"an"e l"'avi pre$a "ezik ikn"i&evnosti opće5 razvi"an"e l"'avi pre$a ' tradi)i"i5 razvi"an"e l"'avipre$a sevdalin)i

.'razovni0 poznavan"e sa te$el"ni$ znača"ka$a sevdalinke5 $otivi5 os"ećan"e5raspolo&en"e5 ntrašn"a ri$a stiovi$a5 $elodičnost i ar$oničnostsevdalinke5 vizalni i akstički6aditivni ele$enti

nk)ionalni0 razvi"an"e $isaoni5 per)eptivni5 e$otivni i stvaralački

8nk)i"a5 poznavan"e i razvi"an"e oso'enosti različito* izra&avan"ae$o)ionalno* do&ivl"a"a p"es$e0 sklad e$o)i"e i pokreta5 e$o)i"e i zvka(*lasa#5 koordina)i"a i$a*ina)i"e i *ovorno* izraza Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5 $etoda čitan"a ipisan"a5 ilstrativna $etoda

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 *rpni rad5 individalnirad

Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"a! ilstra)i"a teksta iz Čitanke 75 (*ra8oskop ili 'i$!pro"ektor#5kaseto8on i adiozapisi sevdalinki

/e$atska korela)i"a

Me9podrčna0 kltra izra&avan"a5 $edi"ska kltra5 "ezik

Me9pred$etna0 Mzička kltra

1


Sevdalinka: Ima l' jada k'o kad akšam pada




/ok izvo9en"a nastavno* sataMotiva)i"ski dio časa0:idaktička i*ra0 3Voli$ p"es$<<<@

3vježbajte kod kue (oni koji to žele) "jevanje jedne sevdalinke "o vlastitom i&boru, a

"otom u ra&redu u& audio&a"is i ot"jevajte (karaoke)$ Neka neko od u*enikau*estvuje u ovom karaoke "ro#ramu s audio&a"isom sevdalinke Ima l’ jada k’o kadakam pada$Pro#lasite najbolje# “inter"retatora% sevdalinki$3 koju vrstu mu&ike s"adaju ove "jesmaako ih &ovemoPo&najete li neko# i&vo<a*a sevdalinki3& koje se instrumente naj*eše i&vodi sevdalinka

(%az je stari ži*ani mu&i*ki instrument s du#om drškom$ 3 našim krajevima u J.9 iJ9 stoljeu sijelo se nije mo#lo &amisliti be& sa&a i sevdalinke$ +a& je "oste"eno"otiskivan harmonikom, koja nije bila "rimjerena na*inu "jevanja sevdalinke, što jeutjecalo na i&mjenu na*ina njena "jevanja$)

;lavni dio sata0

Na"ava tekstaPrikazati *ra8o8oli" ilstra)i"e teksta iz Čitanke 7




Mak 6i&dar jednom je "rilikom &abilježio kako sevdalinka “blista *ista kao biser%i&va<en i& školjke sa dna tajanstveno# mora$ Potražimo taj blistavi biser i u ovojsevdalinciB


B .tkri"$o značen"e ri"eči0

akšam ; "redve*erje, "rvi mraksa& ; starinska tambura s du#om drškom jacija ; doba oko dva sata "oslije &alaska sunca kada se obavlja istoimena

muslimanska molitvašadrvan ; vodoskok sa ba&enom od mermera ili betona#ondže ; mom*e

Pre"o&najmo Kblistavi biser“ s tajanstveno# dna djevoja*ko# srca, u djevoja*kojljubavnoj *ežnji< Za koje se doba dana ve&uje

1




oji stihovi iskreno iska&uju ljubavni nemir u vrijeme “kad akšam "ada% /tau"ot"unjuje taj nemir oji motivi akvi su to “tanahni% šadrvani

+vaki stih u "jesmi, osim "rvo# i dva "osljednja, *ini &asebnu "jesni*ku sliku$ oje

su to "jesni*ke slike oje "jesni*ke slike možete vidjeti, a koje možete *uti Pjesma odiše unutrašnjom *ežnjom i nemirom$ +a&najte kako *ežnja i nemir

"ro#ovaraju u &avršnim stihovima "jesme:“Milo moje da l? još misliš na meMilo #ondže, da li misliš na me%

=emu do"rinosi ova unutrašnja rima:“a sa& bi"e u "o&ne jaci"e%-vakvom unutrašnjom rimom "oja*ava se melodi*nost, sklad, harmonija "jesme$

3o*ite vi&ualne i akusti*ke (auditivne) slike u "jesmi$

%inteza0

%evdalinka je "osebna vrsta lirske narodne "jesme$ Nastala je u #radskimsredinama Iosne i erce#ovine$ .me je dobila od turske rije*i sevdah, koja o&na*avaljubavnu *ežnju, ljubavni &anos$ +evdalinke su naj*eše sjetne jer "jevaju oneostvarenoj ljubavi, o ljubavnom bolu i *ežnji$ 3vijek su snažno emocionalnoobojene$ +tvarane su i "jevane na djevoja*kim i moma*kim sijelima, u avlijama,baš*ama, na teferi*ima$$$ Po"ularnosti sevdalinke do"rinosilo je njeno mu&i*koi&vo<enje$ +evdalinke *esto iska&uju *ežnju &a rodnim krajem, "jevaju o #radovima,"laninama, rijekama naše domovine$

4ije* sevdalinka dovodi se u ve&u i s ara"skom rije*ju sa!da, što &na*i crna žu" $+tari ara"ski i #r*ki lije*nici smatrali su da crna žu" , kao jedna od *etiri osnovnesu"stance u ljudskom or#ani&mu, utje*e na emocije i i&a&iva melanholi*noras"oloženje$

?avršni dio sata0Uz tonski zapis orski otp"eva"te ov li"ep sevdalink< Načite n"en tekst "erćete "e tako sačvati od za'orava<

:o$aća zadaća0 Prona<ite u rje*niku &na*enje rije*i melanholija i ustanovite kako ritam "jesme

“.ma l? jada k?o kad akšam "ada% utje*e na ras"oloženje slušalaca

Pos$atran"e i praćen"e0Procjenjivanje i bilježenje komentara o na"redovanju u*enika, is"unjavanjeobra&aca &a "raenje, foto#rafiranje i i&dvajanje radova &a "ortfolij$$$

1





Nastavna "edini)a0 Ro$ska p"es$a0 Cele$5 9ele$

%trktra i tip sata0 Usva"an"a novi nastavni sadr&a"a


.d*o"ni0 razvi"an"e l"'avi pre$a "ezik i kn"i&evnosti opće5 razvi"an"e l"'avipre$a ' tradi)i"i5 razvi"an"e l"'avi pre$a $zi)i5 razvi"an"e os"eća"a za "ednakopravnost i va&avan"e različitosti

.'razovni0 poznavan"e sa te$el"ni$ znača"ka$a s$ene narodnekn"i&evnosti5 poznavan"e sa ro$sko$ kn"i&evnošć5 ro$ska lirska p"es$a!i$na5 $otivi5 os"ećan"e5 raspolo&en"e5 $elodičnost5 ar$oničnost

nk)ionalni0 razvi"an"e $isaoni5 per)eptivni5 e$otivni i stvaralački8nk)i"a5 poznavan"e oso'enosti različito* izra&avan"a e$o)ionalno*do&ivl"a"a p"es$e0 sklad e$o)i"e i pokreta5 e$o)i"e i zvka (*lasa#5

koordina)i"a i$a*ina)i"e i *ovorno* izrazaNastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5 $etoda čitan"a ipisan"a5 de$onstra)i"a5 ilstrativna $etoda

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 individalni5 individalizirani5 8rontalni

Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5videotop6'i$!pro"ektor5 videozapis p"es$e5 *ra8oskop i *ra8o8oli"a sailstra)i"o$ iz Čitanke 7

/e$atska korela)i"a

Me9podrčna0 kltra izra&avan"a5 "ezik5 $edi"ska kltra

Me9pred$etna0 $zička kltra5 istori"a5 likovna kltra5 /i?.


1


Romska pjesma : Đelem, đelem





Narodi i obi*ajiB 9ideo&a"is: romska himna (#elem$ %elem) 9ještina sviranja ra&li*itih instrumenata "ostala je jedno od "re"o&natljivih obilježja

romsko# naroda$ oje instrumente 4omi najradije sviraju oje je obilježje romsko# života "re"o&natljivo na romskoj &astavi

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0Prikazati *ra8o8oli" ilstra)i"e teksta iz Čitanke 7




imna je sve*ana "jesma$ Pjesma #elem$ %elem (u "rijevodu Iao sam$ iao) jeromskom himnom "ro#lašena na "rvom +vjetskom kon#resu 4oma 1L71$#odine uondonu$


/ta nam o tradiciji 4oma #ovori "rva strofa u "jesmi:K.dem, idem na daleki "ut. u"o&najem sretne 4ome- 4omi, odakle ste,+a šatorima "okraj sretnih "uteva“

/ta o do#a<ajima i& "rošlosti romsko# naroda sa&najemo i& romske himne #elem$%elem/ta ti tome #ovore stihovi:

K.mao sam nekada veliku "orodicu, 'li crne le#ije su ih ubile$“

4omi su me<usobno veoma složni i nikada nisu vodili osvaja*ki rat$ Zajednice 4omabiraju svo#a kne&a koji o njima brine$/ta o slo&i i željama romsko# naroda sa&naješ i& ovih stihova:

K+ada je vrijeme, ustanite 4omi svi,6ii emo se visoko, ako se "otrudimo$“

4omska himna "o&nata je "od ra&nim imenima: 'elem$ 'elem! #elem$ %elem!

(omale )havale$$$ -vo je tekst himne na romskom je&iku:

1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Romi

http://hr.wikipedia.org/wiki/Romi




E55M, E55M

Eelem, #elem, lun#one dromensaMaladilem bakhtale 4omensa ' 4omale katar tumen aven,

5 tsarensa bahktale dromensa

' 4omale, a Ghavale

9i man sas ek bari familia,Murdadas la e kali le#ia

'ven mansa sa lumniake 4oma,ai "utaile e romane droma 'ke vriama, usti 4om akana,Men khutasa misto kai kerasa

' 4omale, a Ghavale

3 je&ik 4oma (e 4omani *hib) je tokom njihovo# selila*ko# života "rodro velikibroj stranih rije*i koje su bo#atile nje#ov rje*nik$ 6a bismo stekli dojam o &vu*nosti ilje"oti romsko# je&ika, evo nekoliko rije*i: na romskom brojevi od jedan do "et #lase: jekh, duj, trin, shtar, "and&$5vo i jedne romske dje*ije brojalice:

“aklo Iaja, lija "ire raja, hukli bori, lija "iri beli$%

4omski je&ik je obo#atio živo"isne rje*nike neknjiževnih #ovora$ Neke od ovih"o&ajmicama i& romsko# je&ika su halisati (jesti), o#u#lati (o#lušiti)$$$

%inteza02i$na je sve*ana "jesma$ 3 "o*etku je o&na*avala svaku "jesmu (u "rijevodu &na*i pjesma, hvalospjev ), a nešto kasnije "jesmu "osveenu bo#ovima, herojima i "rirodi$6anas veina naroda ima svoju himnu$ Fo su nacionalne himne, one su rodoljubive @"atriotske @ domoljubne sve*ane "jesma koje veli*aju "ovijest, tradiciju i slavu jedno# naroda$

?avršni dio sata0

1$.lustrirajte romsku nošnju$ Može to biti i tradicionalna narodna romska nošnja ali imodernisti*ka$ 'ko ste u "rilici možete neko#a, ukrasiti, dotjerati detaljima koji sukarakteristi*ni &a romsku nošnju (ruža u kosi, široka romska suknja$$$)$A$Nau*ite romsku brojalicu i& =itanke 7$ -bo#atite je "okretima ruku, no#u #lave$$$

:o$aća zadaća0

+a&najte još neke melodi*ne rije*i u romskom je&iku$ Potražite neku &birkuromske "oe&ije i istražite kojim temama se naj*eše bavi$

oje je obilježje romsko# na*ina života "re"o&natljivo na romskoj &astavi

1






1





Nastavna "edini)a0 1D"etopis3 Mla Msta8a =ašeski"a

%trktra i tip sata0 sva"an"e novi nastavni sadr&a"a


.d*o"ni0 razvi"ati sposo'nosti za očavan"e li"epo* i vri"edno* kn"i&evni$d"eli$a5 razvi"ati l"'av pre$a do$ovini5 poznavati se sa n"eno$ istori"o$5l"di$a i do*a9a"i$a

.'razovni0 D"etopisa) Mla Msta8a =ašeski"a5 očavan"e &anrovski istrktrni oso'enosti l"etopisa5 o'"ektivni i s'"ektivni ele$enti5 ronološkizapis do*a9a"a5 ića"a5 očavan"e i i$enovan"e po"edinosti tekst5 vri"ednostl"etopisa za istori" ze$l"e

nk)ionalni0 razvi"an"e per)eptivni sposo'nosti5 8or$iran"e i iz*ra9ivan"e$entalni i ko$nikativni sposo'nosti5 lo*ičko* $išl"en"a i zakl"čivan"akoordina)i"a *ovorno* izraza i i$a*ina)i"e5 i$a*ina)i"e i *ovorno* izraza5razvi"an"e sposo'nosti očavan"a5

Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 eristička $etoda5 pored'ena $etoda5

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad

Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 1D"etopis3 Mla Msta8a =ašeski"a5Ekolski l"etopis5 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8o8oli"a ! ilstra)i"a teksta izČitanke 75 *ra8oskop5

/e$atska korela)i"a

Me9podrčna0 "ezik5 kltra izra&avan"a

Me9pred$etna0 istori"a5 *eo*ra8i"a

1


Ljetopis Mula Mustae !a"eskije






%ve što se za'il"e&i 4 osta"eF 4a&#ledajte školski ljeto"is, ra&#ovarajte o "odacima koji su u njemu &abilježeni, o

foto#rafijama$$$ /ta je bilo tako &na*ajno u "roteklim školskim #odinama u vašojškoli da je &avrijedilo da bude &abilježeno u školskom ljeto"isu o je vodioljeto"is u vašoj školi

4a&mislite i "rokomentirajte uvodne rije*i jedno# ljeto"isca (Iašeskija: Medžmua),

a koje #lase: “-vdje u bilježiti datume nekih do#a<aja koji se &biše u #radu+arajevu i Iosanskom ejaletu, jer sve što se &abilježi ostaje, a sve što se "amtinestaje$%

(Mla Msta8a =ašeski"a (17DA;12OL) bošnja*ki je ljeto"isac ro<en u +arajevu ukome je "roveo cijeli svoj život$ - njemu &namo samo ono što je sam o sebi&abilježio u svom *jetopisu$ Iio je narodni "isar, vjerou*itelj u mektebu, službenikEa&i usrev>be#ovo# vakufa, imam jedne sarajevske džamije$ Pisarska djelatnostnavela #a je da &a"o*ne svoj *jetopis, a &a"o*eo #a je sjeanjem na do#a<aje kojisu se &bivali deset #odina ranije$ Za Iašeskiju kažu da je "isao na turskom, a misliona bosanskom je&iku$ .sticao je da je bosanski je&ik lje"ši od ara"sko#, tursko# ili"er&ijsko# je&ika$)

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0

Prikazati *ra8o8oli" ilstra)i"e teksta iz Čitanke 7

Interpretativno čitan"e teksta0





-d marta 17Q$ #odine Mula Mustafa Iašeskija u svom je *jetopisu bilježiomno#e važne do#a<aje u +arajevu i Iosni, te je ostavio o"sežan &bornik bilješki naturskom je&iku$ *jetopis je &na*ajan i&vor &a historiju +arajeva i& dru#e "olovine 12$

stoljea$

1

http://bs.wikipedia.org/wiki/1809





Iašeskija je objektivno &a"isivao sva važnija &bivanja, "ri *emu je "oka&ivao i&ra&it"ri"ovjeda*ki dar u koji je utkana tradicija narodno# "ri"ovijedanja$



temu& ; sedmi mjesec "o hidžretskom kalendarumuharem ; "rvi mjesec u hidžretskom kalendaru, ima DO dana i u njemu je

&abranjeno ratovati 'baciluk ; 'badžiluk, dio #rada u kojem su smještene kroja*ke radnje&abiti ; "olicija, "anduri"aša ; titula turskih u#lednika i vojnih lica&ilhidže ; dvanaesti mjesec u hidžretskom kalendaru

6o kojih smo "odataka došli i& "rvo# Iašeskijino# &a"isaIašeskija "reci&no, ta*no i vjerno bilježi dola&ak ku#e u +arajevo, njeno širenje"eriferijom #rada, bilježi ta*an "odatak koliko je ljudi umrlo od ku#e, koliko je #odinaku#a harala +arajevom$$$ Fu je stravi*nu "ošast o"jevao i u svojoj "jesmi Pjesma oharanju kuge$Pro*itajte "jesmu a &atim u"oredite "odatke i& &a"isa i "odatke i& "jesme$3tvrdite sli*nosti i ra&like i&me<u &a"isa i "jesme$

/ta smo sa&nali o &bivanjima u +arajevu 112O$ #odine "o idžri (L$ 9. 17QQ;AL$ 917Q7) Za ko#a su bitni "odaci o do#a<anjima u +arajevu te #odine:

a) &a historiju Iosne,b) &a sve stanovnike +arajeva,c) &a ljeto"isca,d) &a sve koje &anima i +arajevo i Iosna

112O$ #odina "o idžri, &a"ravo je 17QQ$ #odina "o našem (#re#orijanskom)kalendaru$.stražite koja je ra&lika i&me<u ova dva ra*unanja vremenaB Potražite u enciklo"edijiod#ovore na sljedea "itanja:

1. ada &a"o*inje hidžretski kalendar2. /ta je to #re#orijanski kalendar

Iašeskija je objektivan, "ou&dan ljeto"isac$ No, on je *esto u *jetopisu i&nosio isvoje ne#odovanje "rema vlastodršcima i tako i&ražavao i mišljenje širokih slojevasarajevsko# stanovništva$ Helio je biti #las obes"ravljenih i siromašnih$ Pre"o&najtetaj #las u ovom odlomku i& *jetopisaB

Iašeskija je *esto koristio narodne "redaje i "ri*e da bi "otkrije"io svoje tvrdnje$ 3*jetopisu se nala&e i kratke narodne "ri*e reli#io&no# ili "ou*no# karaktera koje seobi*no &avršavaju na neo*ekivan na*in$ Zovu se ića"e (hikaje)$ Cednu hiaju imate

"red sobom$

2




ako je *ovjek i& ove hiaje iskušavao “ženski je&ik%3 kojoj je mjeri "rihvatljivo ovakvo ra&umijevanje “žensko# je&ika% Prou*ite "iš*ev je&ik$ 3o*ite arhai&me (&astarjele rije*i i i&ra&e)$

%inteza0 D"etopis je vrsta književno# djela u kojem se vjerno, objektivno bilježe stvarnido#a<aji u odre<enom vremenskom "eriodu i na odre<enom lokalitetu$ 3 ljeto"isu seu& objektivne *injenice "onekad javljaju i "iš*evi subjektivni stavovi$ 6o#a<aji sebilježe hronološkim slijedom$

Iašeskijin *jetopis danas se *uva u ;azi 2srev!'e*ovo" 'i'liote)i u +arajevu$+astoji se od 1Q listova, formata 1L R A7 cm$ Na kožnom "ove&u utisnuti suornamenti sastavljenih kružnica$

2ića"a (hikaja) je kratka narodna "ri*a reli#io&no# ili "ou*no# karaktera koja *esto

ima neo*ekivan kraj$

?avršni dio sata0 +uvremeni bosanskoherce#ova*ki "isac 'bdulah +idran slavnome je ljeto"iscuIašeskiji "osvetio jednu svoju "jesmu$ Pro*itajte dijelove ove "jesme i ra&#ovarajte o"jesnikovim &a"ažanjima, ali i ras"oloženjima$

I'/5+.C'

Cutros je, usred ljeta, snije# "ao, težak

i mokar$ Pla*u &a"re"aštene baš*e$ Iilježim toi šutim, jer svikao sam na *uda$ 9idim, kro& oknaduanska, &abrinuta "rola&e lica, i nijema$ amoe stii, Iože, koji sve &naš ($$$)Fako je neko (i to stoji &a"isano), crvenakiša lila "onad #rada, "ometnja i strah rasliko korov$ ' malo je &dravih u #radu duša$ ($$$)

A'dla %idran

Zbo# *e#a je u ovoj "jesmi ja*e i&ražen subjektivni stav "rema temi ne#o u

*jetopisu."ak, ima nešto "o *emu su sli*ni &a"isi i& *jetopisa i ovi odlomci i& "jesme$ /ta jeto



2





Nastavna "edini)a0 1.slo pod sni"e*o$3 Isidora %eklić



.d*o"ni0 razvi"an"e l"'avi pre$a kn"izi5 razvi"an"e oso'no* do&ivl"a"a prirodekao vri"ednosti5 razvi"an"e interesa za različitost do&ivl"a"5 izra&avan"do&ivl"a"a prirode ri"eč"5 zvko$5 razvi"an"e sposo'nosti za očavan"e l"epote

.'razovni0 poznavan"e sa pri"elazni$ načno!kn"i&evni$ vrsta$a5 očavan"e&anrovski i strktrni oso'enosti ptopisa5 o'"ektivni i s'"ektivni ele$enti opisivan"5

nk)ionalni0 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e per)eptivni5 $entalni iko$nikativni sposo'nosti5 iz*ra9ivan"e estetski vri"ednosti5

Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5 ilstrativna $etoda

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5rad parovi$a

Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 8lo$asteri5'o"e5 *ra8o8oli"a ! ilstra)i"a teksta iz Čitanke 75 *ra8oskop5 ko$pas5 pltaničepovi5 tan"i ekseri5 prozirna posda s vodo$5 karta -vrope

/e$atska korela)i"a

Me9podrčna0 kltra izra&avan"a5 "ezik

Me9pred$etna0 *eo*ra8i"a5 likovna kltra5 8izika

2

# Uzorak obrade nastavne jedinice:

Oslo pod snijegom $%sidora Sekuli&'





Motiva)i"ski dio časa0:idaktička i*ra0 ;d"e "e ta" %"everni pol>

(Pri"rema: kom"as, "lutani *e"ovi, tanji ekseri, "ro&irna "osuda s vodom$)ao što &nate, crveni se vršak metalne i#le na kom"asu uvijek okree "rema+jevernom "olu, jer #a on "rivla*i svojim ma#netom$3 ovu se *aroliju možete uvjeriti i sami$ Na"ravite svoj mali kom"as: kro& "lutani *e""ažljivo "rovucite tanji ekser i stavite #a da "liva u "osudi s vodom$ 'ko se želiteuvjeriti je li vaš kom"as is"ravan, u"oredite smjer koji "oka&uje ekser sa smjeromka&aljke na "ravom kom"asuBoja strana ka&aljke na kom"asu "oka&uje ju#Freba li "ticama kom"as da bi "ronašle ju#Po<imo mi i"ak na sjever$ Famo je jedan #rad "od snije#omB

(.sidora +ekuli (1277;1L2) sr"ska je s"isateljica koja je #ovorila sedam je&ika,i&vanredno "o&navala književnost i umjetnost$ Iila je "rva žena akademik u +rbiji$Hivjela je "ovu*eno, u svijetu knji#a, be& "orodice koju je rano i&#ubila$ Mno#o je"utovala, bila je u 0rancuskoj, Njema*koj, 5n#leskoj, +kandinaviji, 4usiji, 'frici, Maloj '&iji$$$ Na"isala je djela: +aputnici , Pisma i& ,orveke, #akon -ogorodi"ine crkve idr$ 3 jednom intervjuu .sidora je i&javila: “9olim tišinu$ ($$$) 'ko nešto vredim, nekakažu "osle moje smrti, a ni dva dana "red smrt ne želim da me hvale$%)

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0

Prikazati *ra8o8oli" ilstra)i"e teksta iz Čitanke 7-slo "od snije#om





Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0 Puto"isna "ro&a Pisma i& ,orveke &asi#urno su najbolje "ro&no djelo .sidore+ekuli u kome s"isateljica "otvr<uje i&oštrenost svo#a &a"ažanja, svoj "refinjenismisao &a detalje koje savršeno "reci&no smješta u svoje i&ra&ito emocionalnoobojene slike neko# krajolika$

2






bi&arni ; *udni, neobi*ni"ortfelj ; službena torba, torba &a s"isetociljati se ; kli&ati se na ledenoj sta&i tociljajke ; u#la*ane sta&e na snije#u, ledene sta&eodjedared ; odjednom

3 ovom odlomku i& "uto"isa .sidora +ekuli o"isuje -slo u &imskim danima$ -slo je #lavni #rad Norveške u *ijim se #ranicama nala&e "rostrani otvoreni "rostori ibrojni "arkovi koji svojim &elenilom i "ro&ra*nošu otkrivaju be&mjernu lje"otu isna#u "rirode$

ojim slikama u &imskom krajoliku s"isateljica "osveuje "osebnu "ažnjuojim su emocijama obojene te slike

oje su vam slike ovo#a #rada "od snije#om "re"o&natljive, a koje nove Zaštooji motivi tekst *ine "osebno dinami*nimPo *emu je &animljiv #radski "rostor na kojem je smješten s"omenik "jesniku9elhavnuPostoji li u vašem mjestu s"omenik nekoj &namenitoj li*nostiako "jesnici "oka&uju ljubav svome #radu ako #radovi u&vraaju ljubav"jesnicima

4ad u "arovima: 1$ 3&mite kartu 5vro"e, "rona<ite #ranice Norveške, "rona<ite -slo$ oje boje

"reovladavaju na karti Norveške /ta to &na*i

A$ .&dvojite re*enice koje o"isuju "onašanje ljudi na snije#u$D$ .&dvojite re*enice u kojima se o"isuje odjea Norvežana$8$ Prema karti 5vro"e nacrtajte i&#led vanjskih #ranica Norveške, voštanim

bojama obojite "lanine, ravnice, more$

Parovi izv"eštava" o svo"i$ realizirani$ zada)i$a

%inteza0Ptopis je "ro&no književno djelo u kojem "isac subjektivno i slikovito o"isuje neku&emlju, "redio, krajolik, ljude i atmosferu$ Puto"isac iska&uje svoje dojmove i osobnedoživljaje s to# "utovanja$ Predmetom nje#ova interesiranja jesu "rirodne lje"ote,

kulturno>historijske &namenitosti, ljudi, njihovi obi*aji$$$

2




?avršni dio sata0Zamislite da se olovka u vašoj ruci sve više &a#rijava što duže njome "išete$ .mate"et minuta da o"išete vaš rodni kraj, jer &a "et minuta neete moi više da je držite uruci$ 9aše bilježnice &amijenite sa dru#om@dru#aricom u klu"i i "ro*itajte radove$ oželi može "ro*itati svoj rad na#las$

:o$aća zadaća0

3 bilježnicu is"išite "ridjeve i imenice kojima se u navedenom odlomku "uto"isa.slo pod snijegom o"isuju ulice, brežuljci, drvee, o#rade, snije#$



2





Nastavna "edini)a0 :nevnik Ane rank



.d*o"ni0 razvi"an"e l"'avi pre$a kn"izi5 raz$i"evan"e d"etin"stva kao 8aze odrastan" čov"eka5 iz*ra9ivan"e pozitivni oso'ina ličnosti5 raz$i"evan"enor$i l"dsko* ponašan"a5 iz*ra9ivan"e pozitivni oso'ina ličnosti5 razvi"an"ee$pati"e5 privatan"e i raz$i"evan"e l"dsko* ponašan"a teški$ tren)i$a5osda rata

.'razovni0 poznavan"e sa pri"elazni$ načno!kn"i&evni$ vrsta$a5 očavan"e&anrovski i strktrni oso'enosti dnevnika5 o'"ektivni i s'"ektivni ele$enti5ronološki redosli"ed 'il"e&en"a

nk)ionalni0 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e per)eptivni5 $entalni iko$nikativni sposo'nosti5 razvi"an"e sposo'nosti očavan"a pravde


.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 individalan rad5 8rontalni5 rad *rpa$a

Nastavna sredstva po$a*ala0 8lip čart5 Čitanka 75 :nevnik Ane rank5 kreda5'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8o8oli"a ! ilstra)i"a teksta iz Čitanke 75 *ra8oskop5

/e$atska korela)i"a


Me9pred$etna0 istori"a5 likovna kltra

2

( Uzorak obrade nastavne jedinice:

)nevnik *ne +rank






Ktak za ta"neFome "ovjeravate svoje tajne o "rvoj ljubavi, o nedoumicama, o nekim vašim"roblemima.stai na /lip chartu rije*i 'ne 0rank: “Nadam se da u se tebi moi "ovjeravati kaonikome do sada i nadam se da eš mi biti velika "ot"ora i utjeha$ 6a bih u mislimastvorila sliku blisko# bia &a kojim *e&nem, želim da sam ovaj dnevnik bude to bliskobie, moja "rijateljica i tu moju "rijateljicu na&vat u eti$%

'na 0rank

ome 'na "ovjerava svoje tajne utak &a tajneBako je 'na na&vala svoju novu "rijateljicu/ta od nje o*ekuje .mate li vi neki kutak &a tajne

0li" shart

'na 0rank autorica je jedno# od naj"o&natijih dnevnika na svijetu$ 6uže od dvije#odine 'na je u tajnom skrovištu jedne &#rade u 'msterdamu, u kom se skrivala &avrijeme "ro#ona Cevreja u 6ru#om svjetskom ratu, "isala svoj dnevnik$ Nakon dvije#odine 'na i njena "orodica odvedeni su u koncentracioni lo#or$ +edam mjeseci

"oslije, 'na je umrla od tifusa$ 'nin otac, jedini "reživjeli *lan ove "orodice, vratio seu 'msterdam, i nakon što je "ronašao 'nin dnevnik ; objavio #a je$

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0


Interpretativno čitan"e teksta0 6N59N. 'N5 04'N

(odlomak)




Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0 Za 'nu je njen dnevnik bliska "rijateljica kojoj želi "ovjeriti svoje najskrivenije mislii osjeanja$ /ta 'na "ovjerava svom dnevniku 7$ marta 1L88$ #odine/ta je trinaesto#odišnjoj djevoj*ici "rekinulo be&brižno djetinjstvo

2





Pro*itajte još jednom 'nine rije*i: “+ad #ledam na tu 'nu kao na "rijatnu ali vrlo"ovršnu djevojku$ Fo je neka dru#a 'na koja je uživala u onom božanstvenom životu,

a ne 'na koja je "ostala mudra me<u ovim &idovima$% -d *e#a je 'na "ostalamudra akva bi 'na, &a"ravo, željela biti: be&brižna ili mudra Zašto ' šta biste viželjelioje nove osjeaje 'na otkriva u tami svo#a skrovišta 6a je kojim slu*ajem 'na vama "ovjerila svoj “rece"t &a sreu%, kako biste #ara&umjeli Pro*itajte #a još jedan"ut i "rokomentirajteB“.&a<i na"olje, u "olja, uživaj u "rirodi, u suncu, i&a<i i "okušaj da "onovo na<ešsreu u samoj sebi i Io#u$ Pomisli na svu lje"otu koja još "reostaje u tebi i oko tebe ibudi srenaB%

4a&mislite o “rece"tu &a sreu% 'nine majke: “Misli na svu nesreu na svijetu i

budi &ahvalna što je i ti ne dijelišB%oju je nesreu 'na i"ak morala "odijeliti s dru#ima Ce li to mo#la i&bjei .ma li ko"ravo u*initi nas nesrenim

Neka vam Dnevnik 0ne 1rank "osluži kao ins"iracija &a radionicu o ljudskim "ravima$

4ad u #ru"ama: 1$ #ru"aNa /lip chartu nacrtajte ili ilustrirajte neka od osnovnih ljudskih "rava ("ravo na život,"ravo na oba roditelja, "ravo na &dravu okolicu, "ravo na lije*enje, "ravo naobra&ovanje$$$)A$ #ru"aNa /lip chartu na"išite "oruku svima onima koji svojim "ostu"cima unesreuju ljude$Možete to "ro"ratiti i ilustracijama$D$ #ru"aNavedite i@ili ilustrirajte neka kršenja ljudskih "rava$8$ #ru"aoja biste ljudska "rava una"rijedili, kada biste bili u mo#unosti .lustrirajte toB

4a&#ovarajte s nastavnikom historije o 6ru#om svjetskom ratu, o stradanju Cevreja io &lo#lasnom koncentracionom lo#oru 'ušvicu ('uschSit&)$ -vu radionicu možete

uraditi i na *asu odjeljenske &ajednice$ Zabilježite svoja sa&nanja o ovoj temi na /lipchartu$ +voje radove i&ložite na &idove u*ionice ili školsko# hodnika$

%inteza0:nevnik je književno djelo u kojem se hronološki o"isuju do#a<aji u kojima su autorili autorica dnevnika u*estvovali u odre<enom "eriodu svo# života$ 6nevnik se možesvesti na "reci&no nabrajanje *injenica i& života, a kod darovitih "isaca dnevnik možebiti tako "ri"ovjeda*ki uobli*en da "redstavlja literaturu vrlo &animljivu &a *itanje$6nevnik se bilježi i& dana u dan, sa svježim o"isima dnevnih do#a<anja jer autor iliautorica dnevnika žele vjerodostojno is"ri*ati svoj život i o"isati vrijeme i sredinu u

kojoj žive$

2




?avršni dio sata0

oji je vaš “rece"t &a sreu% .s"išite #a u svoje bilježnice$



2





Nastavna "edini)a0 1P"es$a o per3 Nerkesi



.d*o"ni0 razvi"an"e os"eća"a za l"epot pisane ri"eči5 l"epot oso'no* do&ivl"a"ap"es$e5 razvi"an"e interesa za različitost do&ivl"a"5 izra&avan"e do&ivl"a"al"'avi ri"eč"5 zvko$5 razvi"an"e sposo'nosti za prepoznavan"e l"epote ivri"ednosti kn"i&evno$ d"el

.'razovni0 stvaralaštvo na ori"entalni$ "ezi)i$a5 očavan"e &anrovski istrktrni oso'enosti lirske p"es$e GH< i G< stol"eća5 $otivi5raspolo&en"e6at$os8era5 stilske 8i*re5 izra&a"no čitan"e p"es$e5 očavan"e ii$enovan"e po"edinosti p"es$i5 očavan"e i do&ivl"avan"e l"epote p"esničko* "ezika5 povezivan"e p"esničke slike s $zički$ izrazo$

nk)ionalni0 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e per)eptivni5 $entalni5ko$nikativni i estetski sposo'nosti

Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 eristička $etoda5 ilstrativna $etoda

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5

Nastavna sredstva po$a*ala0 8lip čart5 Čitanka 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5*ra8o8oli"a ! ilstra)i"a teksta iz Čitanke 75 *ra8oskop5

/e$atska korela)i"a


Me9pred$etna0 'iolo*i"a5 likovna kltra5 $zička kltra

3

, Uzorak obrade nastavne jedinice:

Pjesma o peru $Nerkesi'






:idaktička i*ra0 Udani$o &ivot $isli$aF

Prokomentirajte Iašeskijin &a"is i& *jetopisa: “$$$sve što se &abilježi ostaje, a sve štose "amti nestaje$%Prisjetite se nekih misli koje vas uvijek obraduju, “u#riju vam srce%$ Poklonite timmislima život kako ne bi nekada nestale &auvijek$ Zabilježite ih na /lip chartu$4a&#ovarajte o vašim &a"isima$ ada su vaše misli oživjeleo im je udahnuo životako se &ove stilska fi#ura koju smo u"ravo u"otrijebili

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 PC5+M' - P543 (Ma$ed Nerkesi %ara"li"a#

(Ma$ed Nerkesi %ara"li"a ro<en je u +arajevu oko 128$ #odine$ 9išeobra&ovanje stekao je u Gari#radu$ 4adio je kao "rofesor medrese i kadija u višemjesta u Iosni, u Gari#radu, +olunu$$$ Nerkesi je "isao i na turskom je&iku i ovomnje#ovom književnom djelatnošu svrstavaju #a u sami vrh "jesništva na turskom je&iku$ Iio je veoma us"ješan divanski "jesnik, stihovi su mu ras"jevani, le"ršavi,maštoviti$)







Pjesma je Nerkesiju "oslužila da iskaže svoje misli o "oe&iji i "jesnicima$Pjesnikovo "ero je samo “naoko% nijemo$ ada e ono “"ro#ovoriti% 3 rukama"jesnika "ero #ovori na "oseban na*in$ akav


3




+lavuj je "tica koja je lje"otom svoje "jesme (&vuka i melodije) &adivila "jesnika$Pjesnike *esto "orede sa slavujima, a njihovu "jesmu s "jesmom slavuja$ /ta"ove&uje "jesnika i slavuja Po *emu se ra&likuju "jesma "jesnika i "jesma slavuja

+voju "jesmu "jesnici "ovjeravaju "eru i ono “isto# *asa "o*ne(š) i&vijati "jesme%$-no nam otkriva "jesnikovu dušu, otkriva nje#ove tajne misli, osjeanja$ 4a&mislite:ada se "jesnici "ovjeravaju "eru ada "jesnik želi “složiti #las% sa svojim "eromada je naš "jesnik odlu*io "o&vati "ero rije*ima: “odi sada, ot"o*ni "jesmu i složi#las sa slavujem moje naravi%

3 ovoj su "jesmi iska&ane misli o "jesnicima, o sna&i i lje"oti njihove rije*i koja jekao "jesma slavuja$ Posveena je "eru koje "jesnikovim mislima udahnjuje životBoja je to stilska fi#ura Ce li "ero doista živo, i kako "ero mislima udahnjuje život$/ta nam otkriva

%inteza0

3 starijoj bošnja*koj književnosti "osebno mjesto "ri"ada stvaralaštvu naori"entalni$ "ezi)i$a (turskom, ara"skom i "er&ijskom)$ -va je književnost svoj"rocvat doživjela u "eriodu od 1$ do 17$ stoljea, a obuhvata veliki broj stvaralaca$Cedan od njih jeste i Muhamed Nerkesi$ Nje#ove kratke lirske "jesme "une suosjeanja i bujne mašte, u njima se može naslutiti atmosfera sevdalinke *ijoj lje"otiosjeajni Nerkesi nije mo#ao odoljeti$

?avršni dio sata0

=dite p"esni)iF

-t"o*nite "jesmu i “složite #las% sa slavujem vaše “naravi%$



3





Nastavna "edini)a0 1Voćka posli"e kiše3 :o'riša Jesarić




.'razovni0 $"etnička lirska p"es$a5 opisna6pe"za&na p"es$a5 $otivi5os"ećan"e p"es$i5 lirske slike5 stro8a5 ri$a5 stilske 8i*re5 poznavan"e saele$enti$a izra&a"no* čitan"a p"es$e5 očavan"e i i$enovan"e po"edinosti p"es$i5 očavan"e i do&ivl"avan"e l"epote p"esničko* "ezika5 povezivan"ep"esničke slike s $zički$ izrazo$5 očavan"e &anrovski i strktrnioso'enosti lirske p"es$e

nk)ionalni0 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e per)eptivni5 $entalni iko$nikativni sposo'nosti


.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a

Nastavna sredstva po$a*ala0 8lip čart5 Čitanka 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5*ra8o8oli"a ! ilstra)i"a teksta iz Čitanke 75 *ra8oskop5 prozirna staklena posda5o*ledal)e

/e$atska korela)i"a


Me9pred$etna0 8izika5 likovna kltra5 $zička kltra

3

- Uzorak obrade nastavne jedinice:

oćka poslije kiše $)obri"a .esari&'






:idaktička i*ra0 Čaroli"a vode i sn)a

ako nastaje du#a6u#u možete na"raviti sami$ 6uboku "ro&irnu staklenu "osudu na"unite vodom i"ostavite na mjesto i&loženo suncu$ 3 vodu &aronite o#ledalce tako da se na njemu"relama sun*eva svjetlost$ ada se voda umiri, na su"rotnom &idu u#ledat ete svojudu#u$ -"išite njene bojeB

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 9-T' P-+.C5 ./5 (:o'riša Jesarić#






Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0Po *emu je slika ovo# "ej&aža "osebna ako sliku neko# krajolika može "romijenitisunce oja još &bivanja u "rirodi to mo#u


Pjesnik nam je u ovoj "jesmi naslikao svoj doživljaj voke "oslije kiše$ Naslikao jerije*ima dvije "oetske slike$Po *emu se te dvije slike ra&likujuoji motiv odre<uje tu ra&liku/ta #rane voke *ini “*udesno raskošnim%

.&dvojite vi&uelne elemente u "jesmi$oji je, dakle, osnovni motiv u "jesmi

Pro*itajte "ažljivo "osljednja dva stiha "jesme$“-na je o"et, kao "rvo,

obi*no, malo, jadno drvo$%amo je nestala *arolija

3




Zažmirite i &amislite voku "oslije kiše, &amislite ka"i na njenim #ranama$Zamislite i#ru sunca na #rani orošenoj blistavim ka"ima$ o njiše ka"i9oka brižno, "o"ut majke, *uva svoje ka"i$ Pjesnik je malu voku, malo drvo,"retvorio u nešto živo, nježno, brižno$

Pro*itajte još jednom dru#u strofu$ada nestaje ta *arolijauda je nestala *arolija Edje su blistave ka"i, #dje je *udesna raskoš

-ve dvije slike u "ot"unoj su su"rotnosti$ 6ru#a slika još više isti*e lje"otu vokei& "rve strofe$ ada se jedna "ored dru#e stave dvije "ojave, dva osjeanja, dvijeslike koje imaju "ot"uno su"rotne osobine, "ri *emu se želi istai jedna, dobijamo jednu vrstu "ore<enja, stilsku fi#uru koja se &ove kontrast ili antiteza<

Pjesnik je uhvatio jedan trenutak, u njemu je snažno doživio jednu sliku, a "otom

je ona nestala u ne"ovrat$-vako snažan doživljaj, im"resija, može se ostvariti jedino u i&ra&ito lirskoj "jesmi$-n u nama budi jake emocije@osjeanja$oja je osjeanja "jesma "obudila u vama

6obrišu Gesaria &ovu "jesnikom sutona, ve*eri, jeseni, bola i žudnje &a svjetlom,"jesnikom koji sve to "ronala&i u obi*nom i svakodnevnom$ Gesari je jednom"rilikom i&javio šta #a je ins"iriralo da na"iše "jesmu 2oćka poslije kie: “Cednostabalce koje sam #ledao kro& "ro&or biblioteke i#ijensko# &avoda$ Iilo je divno sonim ka"ima kiše koje su blistale na suncu$ Pomislio sam kako bi i&#ledalo sasvimdru#a*ije da nema sunca i stabalce mi se "ri*inilo simbolom *ovjeka u srei i unesrei$$$%3 kojoj strofi ove "jesme možemo "re"o&nati “*ovjeka u srei%, a u kojoj “*ovjeka unesrei%

%inteza0 irske "jesme u kojima "jesnik o"isuje neki "ej&až, "rirodnu "ojavu ili detalj(motiv) i& "rirode i i&ražavaju "jesnikov doživljaj "rirode &ovu se pe"za&ne (opisne ilideskriptivne) "jesme$

9e smo nau*ili da se stilska fi#ura kojom se rije* ili dio stiha "renosi u dru#i stih

&ove opkoračen"e< -"kora*enjem se "ostiže "oseban ritam u "jesmi$ Na"rimjer, u"rvoj strofi "jesme 2oćka poslije kue:“. blješti, suncem obasjana,*udesna raskoš njenih #rana$%

Prona<ite u "jesmi još neko o"kora*enje$

?avršni dio sata0-daberite &adatak:

3




Pjesma 2oćka poslije kie vrlo je melodi*na$ Pokušajte kom"onirati ili "ronaimelodiju u& koju bi se mo#la "jesma ot"jevati$ oe li to biti brži ili la#aniji ritamZašto

Na *asu likovne kulture naslikajte ili svoje ili "jesnikovo drvo "oslije kiše, a kod

kue #a "okušajte i o"isati$

Prona<ite stihove koji se rimujuB +mislite &a svaku rije* na kraju stiha neku dru#urije* koja se s njom rimuje (na"rimjer: kiše ; briše)$



3





Nastavna "edini)a0 1P"es$a o k"i3 %er*e" +esen"in



.d*o"ni0 razvi"an"e l"'avi i e$pati"e pre$a &ivotin"a$a5 raz$i"evan"epri"atel"stva iz$e9 čov"eka i &ivotin"a5 raz$i"evan"e nor$i l"dsko*ponašan"a5 osda zla i nepravde5 iz*ra9ivan"e pozitivni oso'ina ličnosti5sna*a $a"činske l"'avi5

.'razovni0 lirska $"etnička p"es$a5 os"ećan"a5 $otivi5 raspolo&en"e5 stro8e5stilske 8i*re ( kontrast5 inverzi"a5 opkoračen"a<<<#5 izra&a"no čitan"e i re)itovan"ep"es$e



.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a

Nastavna sredstva po$a*ala0 8lip čart5 Čitanka 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5

*ra8o8oli"a ! ilstra)i"a teksta iz Čitanke 75 *ra8oskop5

/e$atska korela)i"a


Me9pred$etna0 likovna kltra5 'iolo*i"a

3

1

/ Uzorak obrade nastavne jedinice:

Pjesma o kuji $Ser0ej esenjin'






($otiva)i"ska vin"eta#

;ost razred0 kćni l"'i$a) (pas#

Znate li šta je kinolo#ija Fo je nauka koja "rou*ava nastanak i evoluciju "asa,ra&li*ite rase "asa, njihovo &dravlje, ishranu, nje#u, u&#oj, "onašanje, dresuru itd$

Zamolite roditelja neko# vaše# dru#ara koji ima "sa kao kuno# ljubimca &a jedan*as i& kinolo#ije$ Neka vam u ra&red dovede kao #osta svo# kuno# ljubimca$Pokušajte sa&nati sve što vas o njemu &anima: kojoj "asmini "ri"ada, kakvu naravima, šta voli jesti, "o&naje li svoje roditelje, ima li svoje mlade$$$

ako "as brine o mladima ako "oka&uje roditeljsku ljubav

;lavni dio sata0

Najava teksta: PC5+M' - 3C. (+er#ej Cesenjin)






Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0 3 Pjesmi o kuji na neobi*an je na*in "rika&an svijet maj*instva, obilježen sreom,ali i bolom$ ako je kuja iska&ivala svoju ljubav "rema štenadima Zbo# *e#a je bilasretna Interpreta)i"a teksta0


ro#o& ; šaša, ševar, trava mo*varica du#ih, tvrdih listova koji se u"liu i služe &ave&ivanje

tmina ; tamava&da ; uvijek

3




mreškati se ; borati se"lavet ; "lavetnilo&uriti ; netremice #ledati

Pro*itaj još jednom "rve dvije strofe$ oja te slika naro*ito ra&nježuje

oje je osjeanje iska&ano u ovim strofama ' onda$$$ /ta se desilo o je ukrao kujinu sreu /ta vas je "osebno "otreslo,rastužilo oje je osjeanje iska&ano u nastavku "jesme

3 "rvim strofama iska&ana je “materinska srea%, a u nastavku "jesme“materinska bol%$ ako &ovemo ovakvu stilsku fi#uruPodsjetimo se: ada se jedna "ored dru#e stave dvije "ojave, dva osjeanja, dvijeslike koje imaju "ot"uno su"rotne osobine, "ri *emu se želi jedna istai, dobijamo jednu vrstu "ore<enja, stilsku fi#uru koja se &ove kontrast ili antiteza$

akvu "romjenu ras"oloženja u "jesmu unose stihovi:“' uve*er, kao i va&da,kad koke na lije#ala kreu,tmuran je sti#ao #a&dai str"ao štenad u vreu%

ojim dinami*nim motivom &a"o*inje *etvrta strofaoja osjeanja tjeraju kuju na tr*anje3 ovoj strofi nasluujemo šta se "siima do#odilo$ .& kojih stihova/ta se kuji "ri*inilo "ri "ovratku kui- *emu mi to *esto budni sanjamo

/ta kuja osjea dok “&uri u "lavet jasnu% i “cvili nasred druma%.& koje# dijela njena lica "jesnik “*ita% to osjeanje 3 "jesmi se skladno "rožimaju ritmi*ki, slikovni, osjeajni i &na*enjski elementi$-va nam "jesma #ovori o narušenoj harmoniji i&me<u *ovjeka i "rirode$oje je osjeaje i&#ubio *ovjek i& ove "jesmeoje je &na*enje "rirode &aboravio

.stinski umjetnik "lijeni sna#om "lemenitosti svo#a djela$ Po *emu ste tu sna#u

"re"o&nali u ovoj "jesmiPjesma o kuji veoma je "otresna$ oji je motiv *ini tako "otresnom4a&mislite: +vire"om *inu kuja nijemo "risustvuje$ Ie& režanja, &avijanja, be&ijedno# laveža$ Zašto ad se kuja o#lasila akoProna<ite stihove u "jesmi koji na#lašavaju njenu bes"omonost i bol ali i *ovjekovuokrutnost$ Inverzi"a je neuobi*ajen red rije*i u stihu$ Fo je stilska fi#ura kojom se "osebnoisti*e neka rije* ili sku" rije*i$ Pjesnici u"otrebljavaju inver&iju &bo# ritmi*nosti stiha ili"jesme u cjelini$ Na"rimjer, na "o*etku "jesme:“. je&ikom, sve do tmine,mati ih *ešljala nježna!

od trbuha njene to"linevoda se to"ila snježna$%

3




ako bi #lasio uobi*ajen red rije*i u ovim stihovima Prona<ite inver&ije u ovoj"jesmi$

Pro*itajte još jednom ove stihove:

“. je&ikom, sve do tmine,mati ih *ešljala nježna%

-vi stihovi *ine jednu misaonu cjelinu$ 3 kojem stihu "jesnik &a"o*inje, a u kojem&avršava svoju misaoada se misaona cjelina ne &avršava u jednom stihu, ili u jednoj strofi, ne#o se"renosi i& stiha u stih, ili i& strofe u strofu, takvu "ojavu &ovemo opkoračen"e$Misaona cjelina može se &avršavati i ne#dje u sredini stiha u koji se "renosi$Završetak misaone cjeline "rirodno namee "redah, odnosno paz u i&#ovoru$ -"kora*enjem se "ostiže "oseban ritam u "jesmi$ Pjesma o kuji vrvio"kora*enjima$

Prona<ite neka i &aklju*ite kako ova stilska fi#ura utje*e na ritam "jesmeBPro*itajte "jesmu "a&ei na &nake inter"unkcije (&are&e, ta*ke), opkoračen"a$-bratite "ažnju na boju #lasa$

%inteza0Pjesme +er#eja Cesenjina "revedene su na sve svjetske je&ike, a kod nas je on veodavno jedan od naj*itanijih stranih "jesnika svih vremena$ 3 Pjesmi o kuji se skladno "rožimaju ritmi*ki, slikovni, osjeajni i &na*enjskielementi$ -va nam "jesma #ovori o narušenoj harmoniji i&me<u *ovjeka i "rirode$ Inverzi"a je neuobi*ajen red rije*i u stihu$ Fo je stilska fi#ura kojom se "osebnoisti*e neka rije* ili sku" rije*i$ Pjesnici u"otrebljavaju inver&iju &bo# ritmi*nosti stiha ili"jesme u cjelini$ada se misaona cjelina ne &avršava u jednom stihu, ili u jednoj strofi, ne#o se"renosi i& stiha u stih, ili i& strofe u strofu, takvu "ojavu &ovemo opkoračen"e$Misaona cjelina može se &avršavati i ne#dje u sredini stiha u koji se "renosi$Završetak misaone cjeline "rirodno namee "redah, odnosno paz u i&#ovoru$

?avršni dio sata0

Po&nati filo&of i "isac Cean>CacUues 4ousseau (Han Hak 4uso) nekom je "rilikomrekao: “9eliko je &lo ne *initi dobro$%akvo je “dobro% #a&da i& Pjesme o kuji "ro"ustio u*initi

:o$aća zadaća0

Promijenite "jesmuB .s"jevajte stihove koji e "romijeniti sudbinu kujinih mladun*adiB


Pro)"en"ivan"e i 'il"e&en"e ko$entara o napredovan" čenika5 ispn"avan"eo'raza)a za praćen"e5 8oto*ra8iran"e i izdva"an"e

4

http://bs.wikiquote.org/wiki/Zlo

http://bs.wikiquote.org/wiki/Zlo





Nastavna "edini)a0 1U pozn "esen3 Vo"islav Ilić



.d*o"ni0 l"epota pisane ri"eči kao vri"ednost5 l"epota oso'no* do&ivl"a"a prirodekao vri"ednost5 interes za različitost do&ivl"a"5 izra&avan" do&ivl"a"a priroderi"eč"5 'o"o$5 zvko$

.'razovni0 lirska $"etnička p"es$a5 pe"sa&na p"es$a5 os"ećan"e5 $otivi5*o9a" p"es$i5 stilske 8i*re5 poznavan"e sa ele$enti$a izra&a"no* čitan"ap"es$e5 očavan"e i i$enovan"e po"edinosti p"es$i5 očavan"e i do&ivl"avan"el"epote p"esničko* "ezika5 ri$a5 povezivan"e p"esničke slike sa likovni$izrazo$5 očavan"e &anrovski i strktrni oso'enosti p"es$e

nk)ionalni0 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e per)eptivni5 $entalni5ko$nikativni sposo'nosti


.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 *rpni rad5 individalnirad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a

Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 8lip čartovi5*ra8oskop5 *ra8o8oli"a

/e$atska korela)i"a


Me9pred$etna0 likovna kltra

4

1


! po"nu jesen $ojislav %li&'






:idaktička i*ra0 Cesen u mojoj #lavi

1$ Grtajte na /lip chartu asocijacije o temi jeseni (kiša, ma#la, vjetar, oblaci)!A$ .s"isujte na /lip chartu rije*i o temi jesenji vjetrovi (&vižde, "ušu, "ire, kovitlaju)!D$ .s"isujte na /lip chartu rije*i o temi jesenje nebo (sivo, kišno, mutno, "tice)$

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 3 P-ZN3 C5+5N (Vo"islav Ilić#






Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0 Pjesma U po&nu jesen ve svojim naslovom na#ovještava osnovni motiv$ 3 kojubiste je vrstu lirskih "jesama svrstali



"o&na ; kasnado ; dolinaubo# ; siromašan&eljov ; tornjak "as, bijelosive boje

Pomou kojih &vu*nih i vi&uelnih motiva "jesnik slika kasnu jesenPre"o&najte ih i "okušajte od#onetnuti kakvu nam sliku jeseni daju ovi motiviojim bojama tu sliku jeseni boje motivi i stihovi koji se "onavljaju u "jesmi (“"uste

"oljane% i “Mutno je nebo svo%$$$ 6ok “okis?o konjic% “žurno u selo #rabi%, "jesnik je obu&et jednom slikom$ ojom

4




4a&mislite: oja osjeanja obu&imaju "jesnika dok se "rimi*e svom “ubo#om domu%/ta mislite koliko du#o tu nije boravio o je ta starica na "ra#u3 "jesmi se "onavlja motiv #avrana koji “sa krikom u&lee%$ oje osjeanje u "jesmuunosi ovaj motiv

akvo ras"oloženje vlada u "jesmi/ta na#ovještavaju ovi motivi: kasna jesen, ma#le, o"ustjele njive, kiše, krici#avranova, "okisao konj, mokra živina

Fri se stiha "rve i "osljednje strofe "onavljaju$ /ta se "ostiže ovakvim"onavljanjemZa"a&ite ritam "jesme$ 3 kakvoj su ve&i "jesnikova osjeanja i ritam

.no$atope"a je fi#ura koja &na*i "odražavanje #lasova, odnosno &vukova u"rirodi$ Fakve su i rije*i: jaukati ; jauk, kri*ati ; krik, &viždati ; &vižduk$$$Prona<ite onomato"ejske rije*i u ovoj "jesmi$

%inteza0Pjesma U po&nu jesen je o"isna ili deskri"tivna "jesma$ Fo je vrsta lirske "jesme ukojoj "jesnik slika "rirodu i "ojave u "rirodi$ 3 njoj je o"isan "jesnikov subjektivnidoživljaj "rirode$ 3 ovoj "jesmi "jesnik "omou &vu*nih i vi&uelnih motiva slika kasnu jesen$ 3 njenu o"isu "jesnik se služi i onomato"ejskim rije*ima$ .no$atope"a jefi#ura koja &na*i "odražavanje #lasova, odnosno &vukova u "rirodi$ Fakve su i rije*i: jaukati ; jauk, kri*ati ; krik, &viždati ; &vižduk$$$

?avršni dio sata0.&ražajno "ro*itajte "jesmu$ Pri"a&ite na boju #lasa, ja*inu #lasa, ritam, br&inu*itanja, "au&e$$$

:o$aća zadaća0

Pro*itajte "rvu strofu "jesme 0kvarel am&e ume i u"oredite je s "rvom strofom"jesme U po&nu jesen 9ojislava .lia$ -bjasnite "o *emu se ra&likuju ova dvadoživljaja jeseniB

'9'45

“- bistri jesenji dani,-do&#o sa svijetlih "alata-smijeh me vaš mami,- bistri jesenji daniB%



4





Nastavna "edini)a0 1?apis o ze$l"i35 Mak :izdar


.d*o"no!o'razovni )il"evi0

.d*o"ni0 l"epota pisane ri"eči kao vri"ednost5 l"epota oso'no* do&ivl"a"a prirodekao vri"ednost5 interes za različitost do&ivl"a"5 izra&avan" do&ivl"a"a priroderi"eč"5 'o"o$5 zvko$5 razvi"an"e patriotski os"ećan"a

.'razovni0 $"etnička lirska p"es$a5 patriotska6rodol"'iva p"es$a5 $otivi5os"ećan"e p"es$i5 lirske slike5 stro8a5 lo*a araiza$a5 poznavan"e saele$enti$a izra&a"no* čitan"a p"es$e5 očavan"e i i$enovan"e po"edinosti p"es$i5 očavan"e i do&ivl"avan"e l"epote p"esničko* "ezika5 povezivan"e

p"esničke slike sa likovni$ izrazo$5 očavan"e &anrovski i strktrnioso'enosti lirske p"es$e


Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 eristička $etoda5 $etoda čitan"a i re)itovan"a

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 *rpni rad5 individalni

rad5 ol"a $oz*a5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a

Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovka5 8lip čart 4sli"epa karta5 8lo$asteri5 'o"e5 raz*ledni)e *radova =i2

/e$atska korela)i"a

Me9podrčna0 "ezik5 kltra izra&avan"aMe9pred$etna0 istori"a5 likovna kltra5 *eo*ra8i"a

4

1

2 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Mak :izdar0 ZAPIS O ZEMLJI (MMak






%teć)i6$ra$orovi

Nau*ili smo: +teak je vrsta kameno# nad#robno# s"omenika i& srednje# vijeka$+teci su obi*no ukrašeni uklesanim "ri&orima i& života, i& lova, s viteških turnira ilinat"isima na #la#oljici ili bosan*ici$ Me<u naše najlje"še steke s"adaju oni u4adimlji kod +toca$ Nat"isi na stecima ili mramorovima naj&na*ajniji su s"omenicinarodno# je&ika u Iosni i erce#ovini$ 9eina steaka is"isana je bosan*icom$-vo je jedan od &a"isa sa steka0 “+e leži elja, mno#e &emlje obideh i domo i"ošteno "ostah i na svojih baštin le#oh$%oju želju svako# *ovjeka iska&uje ovaj &a"is

4ije*i “na svojih baštin% #ovore nam o snažnom ve&ivanju bosansko# *ovjeka &a&emlju Iosnu$

Me$edali"a Mak :izdar (1L17 ;1L71) jedan je od najveih bosanskoherce#ova*kih"jesnika$ Nje#ova &birka "oe&ije 3ameni spava" i "jesma Modra rijeka svrstavaju seme<u naj&na*ajnije bosanskoherce#ova*ke "jesni*ke tvorevine dvadeseto# stoljea$

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 Z'P.+ - Z5MC. (Mak :izdar#







Mak 6i&dar jednom je "rilikom &a"isao: “+teak je &a mene ono što nije &a dru#e$($$$) Fo je s"ava* koji je nes"ina$ +teak sam vidio u 4adimlji i Z#oši, ali samnje#ovu tajnu mo#ao od#onetnuti samo u sebi$%

4

http://hr.wikipedia.org/wiki/Srednji_vijek

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bosan%C4%8Dica

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nekropola&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Radimlja&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Stolac



http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kameni_spava%C4%8D_(zbirka_pjesama)&action=edit&redlink=1

http://bs.wikipedia.org/wiki/Modra_rijeka_(poema)


http://hr.wikipedia.org/wiki/Srednji_vijek

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bosan%C4%8Dica

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nekropola&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Radimlja&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Stolac



http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kameni_spava%C4%8D_(zbirka_pjesama)&action=edit&redlink=1







rekti ; reikto ; ko"itac ; onaj koji "ita

4a&mislite: /ta misli "jesnik kada kaže da je steak Ks"ava* koji je nes"ina“(nespina ; onaj koji je budan) Po *emu nas ova "jesma "odsjea na &a"ise na stecimaoja je tema "jesme3 koju biste vrstu lirske "oe&ije svrstali "jesmu 4apis o &emlji

Po *emu je 6i&dareva obrada domoljubne teme "osebnaProna<ite rije*i u "jesmi koje o"isuju “&emlju Iosnu%B

Po *emu se u dru#oj strofi stihovima: “. "osna i bosa da "rostiš @ . hladna i #ladna%su"rotstavljaju stihovi “. k tomu još @ 6a "rostiš @ Prkosna @ -d sna%

- *emu sanja “"rkosni% bosanski *ovjek Pro*itajte i ovaj &a"is sa steka i"okušajte od#ovoriti na to "itanje: “Nikada mno#o ne imah, nikada ništa ne nesta adijelih$% Pjesma 4apis o &emlji sastavljena je od samo dvije strofe: "itanja i od#ovora$akvim tonom se “vrli "itac neki% ras"ituje o Iosni/ta se "ostiže u&re*icom “da "rostiš%

/ta "jesnik "ostiže &astarjelim rije*ima (arhai&mima) u #ovoru “vrli "itac% (kto,rekti) ' kakvim tonom mu “&a"itani% od#ovara/ta “&a"itani% "ri&naje+ kojim ciljem “&a"itani% "reu&ima u&re*icu “da "rostiš%.ma li ta u&re*ica isti ton, intonaciju u nje#ovom od#ovoru

-sim ritma, je&i*ki i&ra& ima i svoju melodi*nost$ Fa melodi*nost "jesnikovo#i&ra&a *ini, ustvari, intonaciju "jesnikovo# i&ra&a$/ta je intonacija Fo je ra&li*ita visina #ovora, #ovorna melodija$ 4ije*, re*enica, stih,strofa "a i cijelo književno djelo ima svoju melodi*ku visinu kojom se iska&uju ra&li*itemisli i osjeanja$

Monotona intonacija, be& "romjene visine #ovora, dosadna je, neuo*ljiva i neiska&uje istinske osjeaje i misli$-d#ovarajua intonacija do"rinosi osjeajnosti i doživljenosti "jesnikovo# i&ra&a$=esto od intonacije &avisi i "ravilan doživljaj rije*i, stiha, "jesme$

4a&mislite kako biste i&#ovorili sljedee rije*i koje i&#ovaraju “"itac% i “&a"itani%:Pitac: “' kto je ta šta je ta da "rostiš%

4




Za"itani: “. k tomu još @ 6a "rostiš @ Prkosna @ -d sna%

3&re*ica “da "rostiš% u od#ovoru “&a"itano#a% ja*a je, na#lašenija, i& nje se osjeti"onos i inat bosansko# *ovjeka$

Završnim stihovima, od#ovorom “&a"itano#%, dobili smo jaku "oentu@ideju "jesme:Iosna je "rkosna i "onosna &emlja$ Iosni je, kako kaže "jesnik u komentaru ove"jesme “bilo su<eno da sanja o "ravdi, da radi &a "ravdu i da na nju *eka, ali da jene do*eka%$

%inteza0

irska "jesma krae je književno djelo na"isano naj*eše u stihu$ .ska&uje ra&li*itaosjeanja i misli$ 3 nekim su "jesmama ja*e iska&ana osjeanja a u nekima misli$=esta je "ojava da su i osjeanja i misli me<usobno *vrsto is"re"leteni$irska "jesma koja je "rožeta osjeanjima ljubavi "rema &avi*aju, domovini, njenim

lje"otama i ljudima &ove se rodol"'iva, do$ol"'na ili patriotska "jesma$

?avršni dio sata0

Iosna je u 6i&darevoj "oe&iji “"rkosna od sna% (4apis o &emlji )$ Pjesnik je velika a jednostavna "itanja o svojoj domovini &aodjenuo lje"otom staro# (arhai*no#) je&ika, itako "robudio nje#ovu i&vornu, tajanstvenu sna#u$.&dvojite i& "jesme arhai&me$

:o$aća zadaća0

:idaktička i*ra0 =osna "e prkosna od sna Potražite ra&#lednice i@ili foto#rafije i& novina na kojima su #radovi, sela, rijeke,"lanine, &namenit objekti$$$ u Iosni i erce#ovini i donesite to u školu$ 6onesite iflomastere, boje, lje"ilo$$$

Na sljedeem *asu nacrtajte slije"u kartu Iosne i erce#ovine (iscrtane samovanjske #ranice), i na slije"oj karti Iosne i erce#ovine "okušajte odrediti mjesto nakoje ete lije"iti "ri"remljene ra&#lednice, "rona<ite mjesto &a svoj &avi*aj i u njemucrtajte ono što najviše volite u njemu (cvijee, rijeku, školu$$$)$ Postavite kartu na &idvaše u*ionice i "ovremeno je do"unite nekim novim detaljem$



4

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zapis_o_zemlji&action=edit&redlink=1

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zapis_o_zemlji&action=edit&redlink=1





Nastavna "edini)a0 1Akvarel3 2a$za 2$o



.d*o"ni0 l"epota pisane ri"eči kao vri"ednost5 l"epota oso'no* do&ivl"a"a prirodekao vri"ednost5 interes za različitost do&ivl"a"5 izra&avan" do&ivl"a"a priroderi"eč"5 'o"o$5 zvko$

.'razovni0 lirska $"etnička p"es$a5 pe"sa&na p"es$a5 $otivi5 stilske 8i*re5inverzi"a5 *o9a" p"es$i5 rita$5 slo'odan sti5 izra&a"no čitan"e p"es$e5očavan"e i i$enovan"e po"edinosti p"es$i5 očavan"e i do&ivl"avan"e l"epote

p"esničko* "ezika5 ri$a5 povezivan"e p"esničke slike sa likovni$ izrazo$5očavan"e &anrovski i strktrni oso'enosti p"es$e

nk)ionalni0 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e per)eptivni5 $entalni5ko$nikativni i $anelni sposo'nosti

Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5 ilstrativna $etoda.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 *rpni rad5 individalnirad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a

Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 'il"e&ni)a5 olovke5 8lip čart5 *ra8oskop5*ra8o8oli"a sa ilstra)i"o$ iz Čitanke 75 kaseto8on i adiozapis p"es$e

/e$atska korela)i"a


Me9pred$etna0 likovna kltra5

4

1

3 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

Akvarel (2a$za 2$o#







:idaktička i*ra0 =o"e "eseni

'ko biste jesen trebali naslikati u jednoj boji, koja bi to boja bilaNa /lip chartu slikajte boje jeseniB

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 '9'45 (2a$za 2$o#






Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0 Pjesma 0kvarel "ri"ada ciklusu "jesama i& umine &birke 'rad rima i ritmova$-va "jesma slika je jeseni, jeseni obojene rije*ima, baš kao što slikar slika akvarel$

Interpreta)i"a p"es$e0


akvarel ; rije* akvarel italijansko# je "orijekla, a o&na*ava: a) sliku i&ra<enu vodenimbojama b) tehniku "ri"remanja boje &a slikanje "omou vode kojom se vrši njenoota"anje

deran ; neod#ojen mladi

ako je obojena jesen koju o"isuju ovi stihovi: “Naš #rad je &reo akvarel @ Pun "lavih,&latnih boja%

oji je osnovni i&vor "jesnikovo# nadahnua u ovoj "jesmi Možete #a "ronai u"rvom stihu "jesmeB

4




Po *emu se “bistri jesenji dan% ra&likuje od veine jesenjih dana

akvo ras"oloženje u "jesmu unosi ovaj motiv3 dru#oj je strofi motiv #rada kao “&relo# akvarela%$ ako #a &amišljate

.&dvojite osnovne motive "jesmeB-bjasnite &na*enje motiva majke ; "ralje u *ijem se dvorištu “vijore haljine, haljine @"lave, crvene, bijele, šarene%$ ako se ovaj motiv ukla"a u “bistri jesenji dan%ako se u tu sliku ukla"a motiv bosono#o# “derana% “s "lo*nika% koji ulicom "jeva-bjasnite &na*enje stiha “a ja s "lo*nika deran%$ Ce li to "ravo ili "reneseno&na*enje -bra&ložite nje#ovu ulo#u u "jesmiB .&dvojite rije*i koje #a o"isuju:be&brižnost, sloboda, ra&i#ranost, &abrinutost, tu#a, strah, osmijeh$$$

Zlatna je boja simbol jeseni! kada sve "ožuti, liše o"adne, nebo "ostanemodro"lavo tada svi možemo vidjeti i doživjeti umin akvarel$

4itam je #ovorna vrednota$ Fo je "ovremeno "ravilno i&mjenjivanje "au&a, istih#lasova, istih rije*i, stihova$ 4itam može biti ujedna*en i neujedna*en$ Zavisi od mislii osjeanja koje "jesnik iska&uje$ Mirni, smireni, tužni osjeaji i&nose se s"oro, a živi,burni, veseli osjeaji i&nose se br&o$3 "jesmi 0kvarel is"itajte ritam$ -bilježite "au&e, "onavljanja istih rije*i i stihova,utvrdite ras"oloženje i osjeanje$

Na osnovu svojih &a"ažanja o"redijelite se &a is"ravne od#ovore$4itam je u "jesmi:

a) la#an, s"or!b) živ, dinami*an!c) neujedna*en!d) ujedna*en$

3"oredi ritam "jesme 0kvarel am&e ume s ritmom "jesme U po&nu jesen 9ojislava .lia$ Po *emu su sli*ni, a "o *emu ra&li*iti

Ponovimo inverzi"B .nver&ija je neuobi*ajen red rije*i u stihu$ Fo je stilska fi#urakojom se "osebno isti*e neka rije* ili sku" rije*i$ Pjesnici u"otrebljavaju inver&iju radiritmi*nosti stiha ili "jesme u cjelini, na"rimjer u stihu i& "jesme 0kvarel : “Pralja jemajka moja$%

ako bi #lasio uobi*ajen red rije*i u ovom stihu%inteza0

Zlatna je boja simbol jeseni! kada sve "ožuti, liše o"adne, nebo "ostanemodro"lavo tada svi možemo vidjeti i doživjeti umin akvarel$

.nver&ija je neuobi*ajen red rije*i u stihu$ Fo je stilska fi#ura kojom se "osebno isti*eneka rije* ili sku" rije*i$ Pjesnici u"otrebljavaju inver&iju radi ritmi*nosti stiha ili"jesme u cjelini, na"rimjer u stihu i& "jesme 0kvarel : “Pralja je majka moja$%

5




?avršni dio sata0+tihove koji nisu "ove&ani rimama &ovemo slobodnim stihovima$ -ni su sli*ni#ovornom iska&u, ali imaju "osebno na#lašen ritam koji se &asniva na:1$ ra&li*itoj dužini "ojedinih stihova!A$ na "osebnom "oretku rije*i!

D$ na "onavljanjima "ojedinih rije*i i i&ra&a!8$ na "au&ama koje su obilježene re*eni*nim &nacima (ta*kom, &are&om,dvota*kom$$$)$-d#onetnite kako "jesnik "ostiže ritam u "jesmi 0kvarel

:o$aća zadaća0

Potražite u rje*nicima &na*enje rije*i Kakva“$



5





Nastavna "edini)a0 1Nešto va&no da ti ka&e$3:ško /ri8nović



.d*o"ni0 razvi"an"e l"'avi pre$a kn"izi5 raz$i"evan"e d"etin"stva kao 8azeodrastan"a5 iz*ra9ivan"e pozitivni oso'ina ličnosti5 raz$i"evan"e e$pati"epre$a l"di$a5 privatan"e i raz$i"evan"e l"dski postpaka5 razvi"an"esopstveno* $išl"en"a i stava5 razvi"an"e s$isla za $or5

.'razovni0 $"etnička lirska p"es$a5 $oristična6šal"iva p"es$a5 $otivi5*o9a"6raspolo&en"e p"es$i5 poznavan"e s ele$enti$a izra&a"no* čitan"ap"es$e5 očavan"e i i$enovan"e po"edinosti p"es$i5 očavan"e i do&ivl"avan"el"epote p"esničko* "ezika5 povezivan"e p"esničke slike sa likovni$ izrazo$5očavan"e &anrovski i strktrni oso'enosti $oristične p"es$e


Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5 pored'ena $etoda5i*ra lo*a6dra$atiza)i"a

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 *rpni rad5 individalnirad5 individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a

Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 *ra8oskop5 *ra8o8oli"a ili 'i$!pro"ektor (ili 8lip čart# sa ilstra)i"o$5 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke

/e$atska korela)i"a

Me9podrčna0 "ezik5 kltra izra&avan"a5 $edi"ska kltra

Me9pred$etna0 likovna kltra5 /i?.

5

1

4 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Nešto važno da ti kažem (:ško /ri8nović#






:idaktička i*ra0 Nešto va&no da ti ka&e$F

(.#ra se u& tihu mu&i*ku "ratnju kom"o&icije Želja 0rVdVrica Gho"ina @ 0rederik/o"en)

Podijelite se u #ru"e i "osjedajte u kru#ove$ Zadatak &a svako# *lana #ru"e jeste daša"ne dru#u sa svoje desne strane neku svoju želju$ Pokušajte &a"amtiti "ovjerenevam želje, i kada do<ete do kraja kru#a, okrenite se dru#u sa svoje lijeve strane i#lasno "oželite da mu se želja is"uni, i tako do kraja kru#a$ Pokušajte &a"amtiti i

želje dru#ih #ru"a$ +ada formirajte nove #ru"e i nastavite i#ru tako što ete i&#ovoritina#las želju u*enika sa svoje lijeve strane$ 'ko je niste &a"amtili, morate na"ustitii#ru$oliko su vam vaše želje važneoliko su one važne odraslima

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 N5/F- 9'HN- 6' F. 'H5M (:ško /ri8nović#






Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0 /ta nam to važno sao"ava dje*ak i& "jesme


4a&mislite o stihovima: “' #ovore svi u ime moje%$ /ta &amjera dje*ak “starijim i ja*im%

akvim tonom dje*ak #ovori o svom otkriu i “važnim stvarima%.ma li u nje#ovim rije*ima ljutnje, bijesa

5




/ta o*ekuju odrasli od djece Zaštoako djeca od#ovaraju na te &ahtjeve /ta nam o tome #ovore stihovi: “Ca se "ravimda mi mno#o &na*e ; @ 'li imam nešto važno da ti kažem%6a li se i vi "onekad “"ravite% da vam rije*i starijih "uno &na*e 'ko je vaš od#ovor

"otvrdan, kažite kada

/ta mislite o rije*ima jedno# mudraca: “Pametni ljudi do"uštaju svojoj djeci da"onekad i "o#riješe% (Mahatma Eandhi)

%inteza0

Pjesme u kojima se na šaljiv, duhovit na*in "redstavljaju neke "ojave, misli,osjeanja ; &ovemo šal"ivi$ ili $oristični$ "jesmama$ Fakve "jesme u *itaocu"obu<uju vedro ras"oloženje, ali i svojim humorom otkrivaju ne#ativne društvene"ojave$

?avršni dio sata0 Postu"aju li odrasli uvijek is"ravno u od#oju djece5vo i&jave jedno# slavno# oca: “Prije braka imao sam šest teorija o od#oju djece$+ada imam šestero djece i nijednu teoriju$% (5arl of 4ochester)ako ste ra&umjeli ovu misao

:o$aća zadaća0Zamislite jedan dan onako kako biste #a vi željeli "rovesti$Pretvorite to u stihove, ili, ako vam je lakše, naslikajte #a$Fako<er, i naslov odredite sami$



5





Nastavna "edini)a0 1Posle detin"stva3 Miroslav Antić



.d*o"ni0 razvi"an"e os"eća"a za l"epot pisane ri"eči5 l"epot oso'no* do&ivl"a"ap"es$e5 razvi"an"e interesa za različitost do&ivl"a"5 izra&avan"e do&ivl"a"al"'avi ri"eč"5 zvko$5 razvi"an"e sposo'nosti za prepoznavan"e l"epote ivri"ednosti kn"i&evno$ d"el.'razovni0 $"etnička lirska p"es$a5 $otivi5 os"ećan"e p"es$i5 lirske slike5stro8a5 poznavan"e sa ele$enti$a izra&a"no* čitan"a p"es$e5 očavan"e ii$enovan"e po"edinosti p"es$i5 očavan"e i do&ivl"avan"e l"epote p"esničko* "ezika5 povezivan"e p"esničke slike s $zički$ izrazo$5 očavan"e &anrovski istrktrni oso'enosti lirske p"es$enk)ionalni0 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e per)eptivni5 $entalni iko$nikativni sposo'nosti

Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 *rpni rad5 individalnirad5 ol"a $oz*a5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 kaseto8on5 adio!zapis ko$pozi)i"eČetiri godišna do!a Antoni"a Vivaldi"a5 kreda5 'il"e&ni)a5 olovka5 *ra8oskop i*ra8o8oli"a ilstra)i"e teksta iz Čitanke 7

/e$atska korela)i"aMe9podrčna0 "ezik5 kltra izra&avan"aMe9pred$etna0 $zička kltra5 likovna kltra5 /i?.5 'iolo*i"a

5

Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Posle detinstva (Miroslav Antić#

1

5






:idaktička i*ra0 /ri &ivotna do'a

(.#ra se u& mu&i*ku kom"o&iciju 5etiri godinja doba 'ntonija 9ivaldija)

Podijelite se u tri #ru"e:1$ &adatak &a 1$ #ru"u jeste da u& mu&i*ku "ratnju 9ivaldijeva Proljeća o"onašate

"rvo životno doba ; djetinjstvo!A$ &adatak &a A$ #ru"u jeste da u& mu&i*ku "ratnju 9ivaldijeva *jeta o"onašate

dru#o životno doba ; &relost!D$ &adatak &a D$ #ru"u jeste da u& mu&i*ku "ratnju 9ivaldijeve 6eseni o"onašate

tree životno doba ; starost$

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 P-+5 65F.NC+F9' (Miroslav Antić#






Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0 Pjesma &a temu u&ima &a#onetku odrastanja dje*aka i djevoj*ica$


Neko je rekao kako je 'ntievo djetinjstvo "redstavljalo šarenu du#u koja je bojilanje#ove bo#ate svjetove i u*inila da budu nalik snu$ Edje su dje*aci i djevoj*ice uovoj "jesmi /ta vam o tome #ovore stihovi:“odjednom: ko da su "rešli"reko veliko# mosta,i&vijeno# i le"o#

što "odsea na du#u,

5




u neki novi život,na neku obalu dru#u$%

Pjesnik kao da žali što djeca moraju "rei "reko šareno# mosta satkano# od dje*ijihbe&brižnih i#ara i snova$

Edje djeca “tr*e% Znaju li “šta ih tamo *eka% ' &na li to "jesnik .& kojih ste stihova to sa&nali4a&mislite o stihovima:“Znam: ona obala dru#amno#o le"še se "lavi$ 'l neka svako od vasbar mrvicu detinjstva"onese krišom u rucii sa*uva u #lavi$%

/ta biste vi “sa*uvali u #lavi% i "renijeli na dru#u obalu, u svijet odraslih

oje vrijednosti djetinjstva "jesnik isti*eZašto ih želi "renijeti u svijet odraslih

%inteza0 Pjesma &a temu u&ima &a#onetku odrastanja dje*aka i djevoj*ica$Pjesnik kao da žali što djeca moraju "rei "reko šareno# mosta satkano# od dje*ijihbe&brižnih i#ara i snova$

?avršni dio sata0Pokušajte "o#oditi kako se rasteBMožda vam u od#onetanju te tajne "omo#nu stihovi "jesme 4agonetka Miroslava 'ntia:

Z'E-N5F'($$$)Možda se najle"še raste

kad ništa ne "rimetiš$Možda se najle"še bivavei, još vei,najvei, ; uteisasvim utei,kro& neki tihi nemiršto se u tebi stvori,"a #ori,beskrajno #ori

i nikako da i&#ori$

5




. niko ne &na šta je$

' on traje i traje$

:o$aća zadaća0

Ce li i &a vas odrastanje &a#onetka Pokušajte na"isati "jesmu o odrastanjuB



5





Nastavna "edini)a0 1=akine naočari3 Nikola Eop




.'razovni0 $"etnička lirska p"es$a5 ele*i"a5 $otivi5 os"ećan"e p"es$i5 lirskeslike5 stro8a5 stilske 8i*re5 očavan"e i i$enovan"e po"edinosti p"es$i5očavan"e i do&ivl"avan"e l"epote p"esničko* "ezika5 povezivan"e p"esničke slikes $zički$ izrazo$5 očavan"e &anrovski i strktrni oso'enosti lirskep"es$e5 poznavan"e sa ele$enti$a izra&a"no* čitan"a p"es$e55



.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 *rpni rad5 individalnirad5 ol"a $oz*a5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a

Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 kaseto8on5 kreda5 'il"e&ni)a5 olovka5

*ra8oskop i *ra8o8oli"a ilstra)i"e teksta iz Čitanke 75 razni pred$eti (8oto*ra8i"e5i*račke5 od"eć iz rano* d"etin"stva5 olovke<<<#5 'ro"evi!karti)e5 kti"a5

/e$atska korela)i"a


Me9pred$etna0 $zička kltra5 likovna kltra5 /i?.5

5

Uzorak o'rade nastavne "edini)e0"akine nao#ari (Nikola Eop#

1

#






:idaktička i*ra0 :arivan"eF

6onesite od kue neke male "redmete koje biste rado darovali nekome kaous"omenu na vas (foto#rafije, i#ra*ke, odjeu i& rano# djetinjstva, olovke$$$)$ +adamožete i#rati tombolu$ Zalije"ite brojeve na svoje dra#e "redmete i stavite ih u nekukutiju$ .s"išite iste brojeve na ceduljice i ubacite ih u dru#u kutiju$ .&vla*ite i& kutijebrojeve i "rona<ite "redmet s istim brojem u dru#oj kutiji$ +a&najte ko vam je darovao"redmet &a sjeanje$

+vako od nas duboko u sebi *uva sjeanje ili neki "redmet kao us"omenu na namadra#e osobe: baku@nenu@nanu, djeda@dedu, "rijatelje$$$ 4a&#ovarajte o tome$ ažitekakva vas osjeanja "re"lave kada u&mete u ruke "redmete ; us"omene 9ašeideje &a"išite na fli" *art$

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 I'.N5 N'-='4. (Nikola Eop#






Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0 Za Nikolu /o"a kaže se da je "jesnik jednostavnih, #otovo be&na*ajnih stvari, da je “sa"utnik i sa"atnik% svih “neot"ornih i "osustalih% ljudi$ . u ovoj "jesmi on s"risnom jednostavnošu is"ovijeda nostal#iju &a “"rošlim danima%$


3 kojim je motivima "re"o&natljiv taj žal &a “"rošlim danima% u "jesmi -akinenao"ari oliko su to “jednostavne%, a koliko “be&na*ajne% stvari@"redmeti

Za ko#a su “bakine nao*ari% &na*ajan "redmet/ta im daje &na*aj

6




/ta o"enito daje &na*aj nai&#led be&na*ajnim "redmetima koji nas okružuju

3 "rvoj strofi "jesme -akine nao"ari iska&an je osjeaj bola &bo# jedno#emocionalno# #ubitka$ o#a više nema /ta je ostalo da *uva sjeanje na baku3nosi li motiv bakinih “mutnih nao*ara% u "jesmu:

– radost sjeanja ili – sjetu i "rodubljenje tu#e &bo# #ubitka dra#e osobeZašto tako mislite

Nakon tu#e &a "rošlim, u "jesmi se javlja sjeanje na djetinjstvo:“oliko "uta su bistro #ledale u mene,na "lemenitom joj nosu radosno dršui$%

ako se ovi davni "ri&ori sree svojim ras"oloženjem odnose "rema ras"oloženjuu "rvoj strofi akvu "romjenu ras"oloženja u "jesmu unose njeni &avršni stihovi:“Ni& hladne, u#asle o*ari nasred stola

jedna su&a još kli&i%

Pjesma -akine nao"ari "o svome je sadržaju ele*i"a$ 5le#ija je lirska "jesma u kojojse i&ražavaju tu#a, bol i žaljenje &a ne*im nedostižnim ili onim što je ne"ovratno"rošlo (na"rimjer, &a mladošu$$$)

%inteza0

Pjesma -akine nao"ari "o svome je sadržaju ele*i"a$ 5le#ija je lirska "jesma u kojojse i&ražavaju tu#a, bol i žaljenje &a ne*im nedostižnim ili onim što je ne"ovratno"rošlo (na"rimjer, &a mladošu$$$)

?avršni dio sata0

Posvetite svoje stihove, "ri*u ili crtež us"omeni na neku vama dra#u osobu$ +voj radmožete uramiti i oka*iti o &id svoje sobe$ . to e vam nekada biti dra#a us"omena$

+jeanja s vremenom blijede, a vas e vaš rad uvijek "odsjeati na dra#u osobu$



6





Nastavna "edini)a0 1Da$pa prozor3 -nes Kišević



.d*o"ni0 razvi"an"e os"eća"a za l"epot pisane ri"eči5 l"epot oso'no* do&ivl"a"ap"es$e5 razvi"an"e interesa za različitost do&ivl"a"5 izra&avan"e do&ivl"a"al"'avi ri"eč"5 zvko$5 razvi"an"e sposo'nosti za prepoznavan"e l"epote ivri"ednosti kn"i&evno$ d"el5 razvi"an"e e$pati"e5do'rote i $anosti.'razovni0 $"etnička lirska p"es$a5 $otivi5 os"ećan"e p"es$i5 lirske slike5stro8a5 stilske 8i*re5 očavan"e i i$enovan"e po"edinosti p"es$i5 sti5 ri$a5očavan"e i do&ivl"avan"e l"epote p"esničko* "ezika5 povezivan"e p"esničke slikes $zički$ izrazo$5 očavan"e &anrovski i strktrni oso'enosti lirskep"es$e5 poznavan"e sa ele$enti$a izra&a"no* čitan"a p"es$e5nk)ionalni0 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e per)eptivni5 $entalni iko$nikativni sposo'nosti


.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 *rpni rad5 individalnirad5 ol"a $oz*a5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a

Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 kaseto8on5 kreda5 'il"e&ni)a5 olovka5*ra8oskop i *ra8o8oli"a ilstra)i"e teksta iz Čitanke 75 kti"a s poklop)e$5

selote"p5 $akaze i papir/e$atska korela)i"aMe9podrčna0 "ezik5 kltra izra&avan"a

Me9pred$etna0 $zička kltra5 likovna kltra5 /i?.5

6

1

( Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Lam$a % $ro&or% (-nes Kišević#






:idaktička i*ra0 /a"na pri"atel"i)a6/a"ni pri"atel"

Pri"rema: &a ovu i#ru "otrebni su nam kutija s "oklo"cem, selotej", maka&e i "a"ir$Na "oklo"cu kutije na"ravite mali "rore&, "oklo"ite kutiju i &alije"ite "oklo"acselotej"om$ Fo je vaša 3F.C' Z' F'CN5B 3 nju, kad #od želite, možete ubaciti nekusvoju tajnu is"isanu ili nacrtanu na "a"iru$+vi u ra&redu i&aberite "o neko#a kome ete biti F'CN. P4.C'F5C$ Na"išitenje#ovo@njeno ime na "a"ir i ubacite #a u 3F.C3 Z' F'CN5$ Ponašajte se "rema

njemu@njoj kao "ravi "rijatelj@"rijateljica$ Neka ime vaše# tajno# "rijatelja@"rijateljiceostane F'CN'$4a&#ovarajte o dobrim djelima koja ste u*inili$ ako vas ona obo#auju/ta &na*i rije* e$pati"a 4a&#ovarajte s nastavnikom o &na*enju te rije*i, a ako je"otrebno "otražite njeno &na*enje u rje*niku$

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 'MP' 3 P4-Z-43 (-nes Kišević#






Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0 -va kratka "jesma vjerna je slika svevremenih teških uvjeta u kojima ljudi žive$-na je "osveena tra*ku svjetlosti koju "ruža ljudska dobrota i humanost$ Interpreta)i"a teksta0


6




bunovan ; sanjiv /ta sve u "jesmi "redstavlja majka (odaberite i&me<u "onu<enih od#ovora): ; brižnost! ; ljubavi!

; utjehu! ; dobrotu!

; ravnodušnost! ; mudrost!

; sebi*nost

/ta u "jesmi "redstavlja beskunik: ; nesebi*nost! ; siromaštvo! ; sebi*nost!

; ljubav! ; težak život

-bjasnite &ašto tako mislite

4a&mislite: Zašto je &ajedni*ka imenica majka u "jesmi na"isana velikim slovom

Prisjetite se još neke "jesme ili "ri*e koja slika maj*insku dobrotu, njenu bri#u &adru#e$ -dredite osnovni motiv u "jesmi$/ta nam o maj*inskoj dobroti #ovore njene rije*i u &avršnim stihovima "jesme:“Po ovom mraku beskunik, sine,bolje vidi lam"u od cvijea$%9eliki hrvatski "jesnik Fin 3jevi kaže: “Ca svejedno mislim da je dobrota, duševnost,samilost, "rva ljudska vrlina$%Može li se ova misao dovesti u ve&u s "oentom ove "jesme Zašto tako mislite

%inteza0Pjesma *ampa u pro&oru slika maj*insku dobrotu, njenu bri#u &a dru#e$ 6obrota,duševnost i samilost su ljudske vrline$

?avršni dio sata0.s"itajte dužinu stiha i rimu! kažite kako &ovemo takav stih$.s"itajte rimu u "jesmi$ oji se stihovi rimuju

:o$aća zadaća0

Nau*ite "jesmu na"amet i "ri"remite se &a malo takmi*enje u i&ražajnomrecitovanju$.s"itajte dužinu stiha i rimu! kažite kako &ovemo takav stih$.s"itajte rimu u "jesmi$ oji se stihovi rimujuPrisjetite se i od#ovorite: koje su #lasovne "romjene i&vršene u ovim rije*ima: snije&i,maj*in, cvijee



6





Nastavna "edini)a0 1:a&d3 /in U"ević



.d*o"ni0 razvi"an"e os"eća"a za l"epot pisane ri"eči5 l"epot oso'no* do&ivl"a"ap"es$e5 razvi"an"e interesa za različitost do&ivl"a"5 izra&avan"e do&ivl"a"al"'avi ri"eč"5 zvko$5 razvi"an"e sposo'nosti za prepoznavan"e l"epote ivri"ednosti kn"i&evno$ d"el5 razvi"an"e e$pati"e5do'rote i $anosti

.'razovni0 $"etnička lirska p"es$a5 $otivi5 os"ećan"e p"es$i5 lirske slike5stro8a5 stilske 8i*re5 očavan"e i i$enovan"e po"edinosti p"es$i5 sti5 ri$a5rita$5 očavan"e i do&ivl"avan"e l"epote p"esničko* "ezika5 povezivan"ep"esničke slike s $zički$ izrazo$5 očavan"e &anrovski i strktrnioso'enosti lirske p"es$e5 poznavan"e sa ele$enti$a izra&a"no* čitan"ap"es$e5


Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5 ilstrativna $etodaol"a $oz*a5


rad5 ol"a $oz*a5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a5Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 kaseto8on5 kreda5 'il"e&ni)a5 olovka5*ra8oskop i *ra8o8oli"a ilstra)i"e teksta iz Čitanke 75 8lip čart 4 pakova $re&a /e$atska korela)i"a


Me9pred$etna0 $zička kltra5 likovna kltra5

6

1

, Uzorak o'rade nastavne "edini)e01:a&d3 5 /in U"ević $in Ujevi&'





Motiva)i"ski dio časa0:idaktička i*ra0 Eta sve kiša $o&e>

oje su vaše "rve asocijacije na rije* kiša Za"išite svoje ideje u obliku "aukovemreže$ Na osnovu njih &aklju*ite kakva kiša može biti, kako utje*e na *ovjeka, a kakona "rirodu$akvoj se kiši radujemo oliko vas voli šetati "o kišio voli slušati dobovanje kiše "o krovovima Zašto

;lavni dio sata0

Na"ava teksta






Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0 Pjesnik *ini se svakoj ka"i kiše daje neko ime i u svakoj ka"i kiše "ronala&i neko&na*enje &a *ovjeka$



dažd ; kišakabao ; drvena "osuda &a vodu*ehulja ; dio #ro&da, nekoliko &rna #rož<a na "eteljcimlaka ; lokva, voda koja ne otje*e, baricabu#ariti ; jadikovati

lu*ac ; #udalo

6




Pjesnik kaže: “+latko je "isati u& romon dažda$%Pjesnik u ovoj "jesmi živi svaku ka" kiše$ /ta nam o tom doživljaju kiše #ovore

stihovi: “. &vu*i, @ i svira, @ u svim je&icima, @ u *udnim narje*jima, @ nasilna, @sve"lodna kiša%akvu "romjenu atmosfere unose stihovi koji slijede: “' njen je &vuk @ sladak sluhu @kao *ehulja #rož<a @ usnicama%

+tihovi "jesme Dažd kao da ni*u i& kiše, kao da im kiša daje život kao što #a daje&emlji, vonjacima, "ašnjacima$ iša u "jesmi istovremeno i “$$$kuca na našavrata$$$%, “jednoli*no svira%, kiša udara "o “živcima i srcima%$ iša i *ovjek, dakle,oduvijek &ajedno, svevremeni, sto"ljeni jedno s dru#im$ako kiša (“sve"lodna%) utje*e na život *ovjeka

Možeš li *uti &vuk kišnih ka"i u stihovima: “iša rominja, @ #r#olji, @ žamori! @ kiša jadikuje! @ mijenja "ravac, @ vraa se, @ bu#ari, @ i o"et si"i i si"i%akva je to kiša koja #r#olji ili žamori akva je kiša koja jadikuje, si"iako kiša djeluje na *ovjekovo ras"oloženje /ta nam o tome #ovore stihovi: “Iudi @kiša sve što u nama drijema! @ dra#a @ kiša sve što u nama "la*e! @ tješi @ kiša sve štou nama cvili$%

Pjesnik *ini se svakoj ka"i kiše daje neko ime i u svakoj ka"i kiše "ronala&i neko&na*enje &a *ovjeka$Cedan dru#i "jesnik "jeva o “daždu rije*i% u kojima ne može "re"o&nati &na*enje,smisao:

6'H6 4.C5=.

+vaki bih ton "onoviti mo#aood dažda tvojih rije*i,ali da me "itaš &a njihov smisao,ni slova ne &nam rei$

5vo kao dijete u tebe #ledamkoje #ovoru u*e$Eledam kako i& tvojih ustamoj #las u tebi #u*e$

-nes Kišević

akvo &na*enje u ovoj "jesmi ima rije* “dažd%, "ravo ili "renesenooja su svojstva kiše u#ra<ena u ovo novo &na*enje rije*i “dažd%Mo#u li i rije*i “rominjati%, “#r#oljiti%, “žamoriti%, “jadikovati%, “mijenjati "ravac%, “vraatise%$$$akve su rije*i koje Krominjaju“, Kžamore“, Kjadikuju“$$$ Po kojoj osobini je "jesnikdoveo u blisku ve&u kišu i rije*i u stihovima: K+vaki bih ton "onoviti mo#ao @ od daždatvojih rije*i“ ako se &ove stilsko sredstvo "reneseno#a &na*enja koje nastaje &amjenjivanjem jedno#a "ojma dru#im na temelju neke &ajedni*ke osobine

ako &ovemo ovakav ras"ored stihova u "jesmi:“Iudi

6




kiša sve što u nama drijema!dra#akiša sve što u nama "la*e!tješikiša sve što u nama cvili%

%inteza0 Pjesnik kaže: “+latko je "isati u& romon dažda$% Pjesnik u ovoj "jesmi živi svakuka" kiše$ 4itam "jesme je uskla<en s ritmom dobovanja kišnih ka"i$ +tihovi "jesmeDažd kao da ni*u i& kiše, kao da im kiša daje život kao što #a daje &emlji,vonjacima, "ašnjacima$

?avršni dio sata0

Po *emi je &animljiv ritam "jesme Dažd Pjesmu "ro*itaj #lasno$ Pa&i na znake interpnk)i"e (ta*ku, &are&, dvota*ku),opkoračen"a, ponavl"an"a ri"eči$$$ Prila#odi i intona)i" i 'o" *lasa odre<enimrije*ima, stihovima$ ada to uradiš, "rimijetit eš da je ritam "jesme uskla<en sritmom dobovanja kišnih ka"i$

:o$aća zadaća0

3 svojim bilježnicama na"ravite "aukovu mrežu, u sredini na"išite rije* ./'$ 3mrežu u"išite sve #la#ole i& "jesme kojima je iska&ano "adanje kišnih ka"ljica$Na"rimjer, ./': liva se, to"i , lupa, kuca, bije, &vu"i , svira$$$ oja je to stilska fi#uraPjesma je bo#ata e"itetima, "ore<enjima, "ersonifikacijama, onomato"ejama$Prona<ite neke od njih$Na *asu likovne kulture nacrtajte #rafi*kom olovkom ritmi*ki doživljaj "adanja kišemotiviran "jesmom Dažd Fina 3jevia$



6





Nastavna "edini)a0 1U NAMA VRI+- VRU/AK VRUL- DAV-@Miroslav Krle&a



.d*o"ni0 razvi"an"e os"eća"a za l"epot pisane ri"eči5 l"epot oso'no* do&ivl"a"ap"es$e5 razvi"an"e interesa za različitost do&ivl"a"5 izra&avan"e do&ivl"a"al"'avi ri"eč"5 zvko$5 razvi"an"e sposo'nosti za prepoznavan"e l"epote ivri"ednosti kn"i&evno$ d"el5 razvi"an"e e$pati"e5do'rote i $anosti

.'razovni0 $"etnička lirska p"es$a5 $otivi5 os"ećan"e p"es$i5 lirske slike5stro8a5 stilske 8i*re5 očavan"e i i$enovan"e po"edinosti p"es$i5 sti5 ri$a5rita$5 očavan"e i do&ivl"avan"e l"epote p"esničko* "ezika5 povezivan"ep"esničke slike s $zički$ izrazo$5 očavan"e &anrovski i strktrnioso'enosti lirske p"es$e5 poznavan"e sa ele$enti$a izra&a"no* čitan"ap"es$e


Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5 ilstrativna $etoda5pored'ena $etoda5 ol"a $oz*a5


rad5 ol"a $oz*a5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a5Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 kaseto8on5 kreda5 'il"e&ni)a5 olovka5*ra8oskop i *ra8o8oli"a ilstra)i"e teksta iz Čitanke 75 8lip čart

/e$atska korela)i"a


Me9pred$etna0 $zička kltra5 likovna kltra5 *eo*ra8i"a

69

1

- Uzorak o'rade nastavne "edini)e01U na$a vri"e vrtak vrće lave35 Miroslav Krle&a






:idaktička i*ra0 Čov"ek 4 kreativa)F

-svrnite se oko sebe$ 3 sve što vas okružuje u#ra<ena je kreativna sna#a i mo*ovjekaB

1$ -luja mo&#a: 'ko biste *ovjeka ; kreativca željeli o"isati, kojim biste torije*ima "osti#liNa /lip chartu is"isujte asocijacije na rije*i “*ovjek ; kreativac%$

A$ -luja mo&#a: 'ko biste bojama željeli iska&ati sna#u *ovjeka ; kreativca,kojim biste tonovima to "osti#liNa /lip chartu bojite bojama kreativnu sna#u *ovjekaB

Pre"o&najte i u sebi *ovjeka ; kreativcaB /ta biste željeli@mo#li na"raviti

Miroslav Krle&a (12LD;1L21) je jedan od naj"lodnijih i najsvestranijih hrvatskihknjiževnika$ 4odio se u Za#rebu, a ostvario je vrhunske domete u svim književnimvrstama$ Fri "uta nominovan je &a Nobelovu na#radu$

;lavni dio sata0

Na"ava teksta







3 kome "jesnik otkriva “vrutak vrue lave%olika je mo meteora ili vulkanaMožete li &amisliti užarenu lavu u utrobi Zemlje "rije ne#o što i&bije na "ovršinu

70






vrutak ; vrelo, i&vor lava ; te*na, usijana masa koja se "robija i& velikih dubina Zemljine unutrašnjostiusljed visokih tem"eratura i "ritisaka! tek kada i&bije na "ovršinu Zemlje &ove selava

meteor ; komad stijene koji i& nebesko# "rostora "ada na Zemlju

ako tuma*ite "jesnikovu misao:“3 mesu našem ima meteorsko# vrutka,i *ovjek je lava, a nije voštana lutka$%

olika je mo *ovjeka /ta *ovjek ne može biti

3 *emu "jesnik nala&i "otvrdu da *ovjek “nije voštana lutka%Potražite od#ovor u sljedeim stihovima:“=ovjek je sa&dan od trideset i tri luka,ko tetiva je laka svaka naša ruka,a #lava nam je "una snova ko la<ama bo#ata luka$%

%inteza0Metafora je stilsko sredstvo "reneseno#a &na*enja, ona nastaje &amjenjivanjem jedno#a "ojma dru#im na temelju neke &ajedni*ke osobine$ ada "jesnik kaže“*ovjek je lava%, on "oredi *ovjeka i lavu na temelju njihove &ajedni*ke osobine ;unutrašnje ener#ije koja "okree *ovjeka kao što lava "okree vulkan$

?avršni dio sata0 Pro*itajte sada i rležinu "jesmu u "ro&i ,emiri i "okušajte od#onetnuti koji jemotiv "ove&uje s "jesmom U nama vrije vrutak vruće lave:

N5M.4

“Nemir je u *ovjeku$ Elasovi$ 6o#a<aji$ Ioje$ 6ola&e "ojave i "rola&e kro& *ovjeka uvelikom #ibanju, bruje &bivanja kao &vonjava$ =ovjek je u&nemiren trajno$ . "ostojiduboko ne#dje u nama slika, &ako"ana, "oto"ljena, kao ikona srebrom okovana, u&dencu$ Fa slika tiha je kao svitanje na moru kada je sve sivo i kada se ne *uje ništane#o #dje#dje klokotanje vode$ Fo je vrijeme šutnje, kada se *ovjek "ere od nemira ironi u tišinu$%

+teak sa "odru*ja Eornje# 9akufaov je *est motiv na stecima +teak 4adimlja

:o$aća zadaća0

71




-vo je jedan od rležinih &a"isa u kojem on iskreno i s mno#o "oštovanja "iše obosanskoherce#ova*kim stecima:

I-+N' . +F5TG.$$$“$$$/ta radi Iosanac na steku +toji us"ravnoB 6i#ao #lavu, di#ao rukuB 'li ni#dje,

ni#dje, nikad, niko nije "ronašao steak na kome Iosanac kle*i i moli$ Na kom je"rika&an kao sužanj$%ako rleža doživljava bosansko# *ovjeka sa steka/ta o sna&i bosansko# *ovjeka možete sa&nati sa steaka



72





Nastavna "edini)a0 1Mali prin)3 -*ziperi%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a


.d*o"ni0 r azvi"an"e l"'avi pre$a kn"izi5 raz$i"evan"e d"etin"stva i starosti kao8aza &ivot čov"eka5 iz*ra9ivan"e pozitivni oso'ina ličnosti5 raz$i"evan"ee$pati"e pre$a l"di$a5 privatan"e i raz$i"evan"e l"dski postpaka5razvi"an"e sopstveno* $išl"en"a i stava5 l"'av kao te$el"ni prin)ip opsto"nostisvi"eta

.'razovni0 $"etnička 8antastična priča5 slikovitost opisa5 'liskost6različitostpriče s 'a"ko$5 sadr&a"na analiza5 $otivi priči5 ko$pozi)i"a prozno* d"ela(te$a5 8a'la5 likovi#5 očavan"e i i$enovan"e po"edinosti priči5 o'li)ipiščevo* kazivan"a (opisivan"e5 pričan"e5 di"alo*#

nk)ionalni0 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e per)eptivni5 $entalni5

$anelni i ko$nikativni sposo'nostiNastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5 $etoda slšan"a5$onološka $etoda5 dra$atiza)i"a teksta

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 *rpni rad5 individalnirad5 individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a5 vo9ena8antazi"a Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 1Mali prin)3 (Antoine de %aint

-prO#5 8lip čart sa ilstra)i"o$5 *ra8oskop5 *ra8o8oli"a ilstra)i"e teksta izČitanke 7

/e$atska korela)i"a


Me9pred$etna0 $zička kltra5 likovna kltra5

73

2

/ Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Mali $rinc (-*ziperi#






:idaktička i*ra0 Eta ko vidi>

1$ Na /lip chartu nacrtati o#romni crni šešir (ko"irati crtež i& Malog princa '$ +$5Ru"Vrja)$A$ /ta crtež "redstavlja i da li neko#a crtež "laši

Pro*itajte odlomak i& Malog princa: “ad mi je bilo šest #odina, vidio sam jednuveli*anstvenu sliku u nekoj knji&i o "rašumi koja se &vala Istinite pri"e$ +lika je"redstavljala &mijsko# cara kako #uta neku &vijer$ ($$$) Mno#o sam tada ra&mišljao o"ustolovinama u "rašumi i us"io sam olovkom u boji nacrtati svoj "rvi crtež koji je

i&#ledao ovako: (slika na /lip chartu)Poka&ivao sam svoje remek>djelo odraslima i "itao ih da li se "laše$ -ni su miod#ovarali: WZašto bi se "lašili jedno# šešira? Moj crtež nije "redstavljao šešir$ -n je"redstavljao &mijsko# cara koji je "ro#utao slona$%

Antoine de %aint -prO

(0rancuski "isac Antoine de %aint -prO ('ntoan de +ent 5#&i"eri) ro<en je uionu 1LOO$ #odine$ Helio je u"isati "omorsku školu, ali "ošto nije us"io na"rijemnom is"itu, odlu*io je "oha<ati te*ajeve u školi lije"ih umjetnosti$ +lu*aj je,me<utim, htio da ne "ostane ni to što je želio, ve nešto sasvim dru#o ; "osveuje

se "ilotskom "oslu$ Fako 1L88$ #odine u&lijee na svoj "osljednji let, s koje#a senikada nije vratio$ Nje#ova je "o#ibija i do danas ostala tajna$ Nje#ova naj"o&natijadjela su: Pota 6ug , ,oćni let , 4emlja ljudi , (atni pilot , Pismo jednom taocu, inaravno, Mali Princ $)

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 M'. P4.NG ('ntoine de +aint 5Ru"Vr)







74




4a&mislite o ovim rije*ima jedno# veliko# "isca: “+ve budue sklonosti ilinadarenosti obi*no "ro#ovaraju ve u dje*ijim i#rama$% (Miroslav rleža)


oje su sklonosti “"ro#ovorile% u "iš*evom ranom djetinjstvuZašto je "isac kao šesto#odišnji dje*ak teško "ronala&io sa#ovornika

ada je "isac "ronašao sa#ovornika s kojim je mo#ao “istinski ra&#ovarati%Edje se to do#odilo /ta je &bližilo "isca s malim "rincom ' šta je &bližilo malo# "rinca i lisicu

/ta &a vas &na*i “"ri"itomiti% neko# Ceste li neko#a “"ri"itomili%/ta misli lisica kada kaže: “=ovjek samo srcem dobro vidi$ 9ažno je o*imanevidljivo%/ta ružu *ini tako dra#ocjenom &a "rinca

Zašto je mali "rinc od#ovoran &a ružu koju je "ri"itomio

ako &amišljate od#ovornost "rema "rijateljstvu i@ili ljubaviako to "oka&ujete

%inteza0 antastična priča ("ri"ovijest) temelji se na *udesnim i nestvarnim do#a<ajima i istotako *udesnim i nestvarnim likovima$ 3mjetni*ka fantasti*na "ri*a@"ri"ovijest(na"rimjer, Mali princ ), &a ra&liku od narodne, ima "o&nato# autora$

?avršni dio sata0 /to je neobi*no i i&nena<ujue u ovoj "ri*i /ta je u njoj mo#ue, a štanemo#ue

:o$aća zadaća03*inite "ri*u mo#uom tako što ete is"ri*ati kako ste vi neko#a u*inili “jedinstvenimu svijetu%$ Prije to#a "risjetite se rije*i kojima se mali "rinc obratio ružama: “9i uo"štene li*ite na moju ružu, vi još niste ništa ; re*e im on$ Niko vas nije "ri"itomio, a ni viniste niko#a "ri"itomile$ 9i ste kao što je bila moja lisica$ Iila je to obi*na lisica sli*na

stotinama hiljada dru#ih lisica$ 'li ja sam je na"ravio svojom "rijateljicom, i ona jesada jedinstvena u svijetu$%



75




Nastavna o'last0 kn"i&evnost

Nastavna "edini)a0 12rt3 La$il %i"arić

%trktra i tip sata0 sva"an"e novi znan"a


.d*o"ni0 razvi"an"e l"'avi i e$pati"e pre$a &ivotin"a$a5 raz$i"evan"epri"atel"stva iz$e9 čov"eka i &ivotin"a5 raz$i"evan"e nor$i l"dsko*ponašan"a5 iz*ra9ivan"e pozitivni oso'ina ličnosti

.'razovni0 $"etnička priča5 ko$pozi)i"a prozno* d"ela (te$a5 8a'la5 likovi#5ronološki način kazivan"a5 retrospek)i"a5 likovi5 sadr&a"na analiza5 ele$entiizra&a"no* čitan"a5 očavan"e i i$enovan"e po"edinosti priči5 nara)i"a5deskrip)i"ank)ionalni0 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e per)eptivni5 $entalni iko$nikativni sposo'nosti Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5


Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"a ilstra)i"e teksta iz Čitanke 75

/e$atska korela)i"aMe9podrčna0 "ezik5 kltra izra&avan"a

Me9pred$etna0 /i?.5 'iolo*i"a5 *eo*ra8i"a

76

2

1 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Hrt (La$il %i"arić#






;osti školsko$ dvorišt0 lova) i lovački pas

Prisjetite se: inolo#ija je nauka koja i&u*ava nastanak i evoluciju "asa, &dravlje,ishranu, u&#oj, karakter, dresuru$$$ Zamolite neko# lovca da vam održi kratak *as i&kinolo#ije$ Neka dovede u školsko dvorište svo# lova*ko# "sa, a ako to nije hrt ;neka donese i foto#rafije hrta$ Pokušajte sa&nati od#ovore na sljedea "itanja:

1$ oliko su hrtovi kao rasa stari i *emu su sve služiliA$ ada hrtovi sa&rijevaju &a lovD$ ako se hrtovi "ot*injavaju naredbama lovaca8$ oje je hrtu #lavno osjetilo &a lov

$ akvi su mu "okreti, snažni ili la#ani "o"ut "eraQ$ akve su mu skaka*ke mo#unosti i mo#unosti &a #alo"7$ ako sokoli "omažu hrtovima u lovu

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 4F (Tamil +ijari)






Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0 rtovi su najsretniji kada tr*e “širokim "oljima i beskrajnim dolinama%$ Ponekad se&naju toliko &anijeti tr*anjem da sve &aborave$



hrt ; vrsta lova*k# "sa

#unj ; bunda od ov*ije# kr&nahalak ; jurnjava, #raja

77




ko*et ; debela i oštra dlaka, *ekinja

ako je hrt i& naše "ri*e doživio ne"o&nati, “#oroviti i lomoviti% Iihor

rt je "as i&u&etne lje"ote i ele#ancije$ ako #a je o"isao naš "isac ako&amišljate nje#ovo “carsko držanje% o"isano u ovom odlomku /ta je &ajedni*ko hrtui tek dovedenoj nevjesti“+tajao je na svojim tankim no#ama, a tanak i sav, tako da je li*io na živ, &ate#nutluk, koji se nema kuda oda"eti, jer je svud tijesno$ Nešto carsko, što mo#u da imajusamo dobri konji, lavovi i hrtovi, imao je u svome držanju, ali i nešto što imajunevjeste kad se tek dovedu$%

oje je slike hrt *uvao u svojim o*ima/ta o tome sa&najemo i& ovo# odlomka: “6a je #ovorio, rekao bi: ; Nijesam više onajkoji lovi, ne#o ulovljeni$ . *inio je ono što je dato i hrtovima: "ustio bi su&u! kao što i

hoe to biti sa strancem kad se na<e u tu<ini%

+ vremenom se hrt "retvarao u “nešto sasvim dru#o od ono# što je nekad bio%$Prona<ite odlomak u "ri*i koji to o"isujeB

- *emu je hrt sanjao nou dok je #ledao u nebo i mjesecPro*itajte još jednom &avršni dio "ri"ovijetke: “Niko nije mo#ao vidjeti taj lov ; a da jemo#ao, vidio bi u o*ima hrtovim ulovljen mjesec, i nje#a, bijelo# od mjese*ine kaokad je nekad bio mladi hrt ; mrtvo#$%o je kriv &a tako okrutnu sudbinu hrta i& naše "ri*e

4ad u #ru"ama:

1$ #ru"a ; 4adnja "ri"ovijetke veoma je oskudna$ .skažite je u nekoliko re*enica$A$ #ru"a ; Pri"ovijetka se sastoji od nekoliko užih cjelina$ 3o*ite ih i dajte im naslove$D$ #ru"a ; 3 "ri"ovijeci "reovla<uje hronološki slijed "ri*anja do#a<aja$ Prona<itedijelove "ri"ovijetke u kojima se hronološki slijed "rekida i javlja se retros"ekcija$ /tase isti*e retros"ektivnim dijelovima "ri"ovijetke8$ #ru"a ; 3 kakvom su odnosu stvarni "oložaj hrta i nje#ovi snovi ako &ovemotakvu stilsku fi#uru

%inteza0Psihološka karakteri&acija lika može se, kao u "ri*i Hrt , ostvariti i razvi"eni$

opisi$a "onašanja i 'o*ati$ slika$a "sihi*ko# stanja lika$

?avršni dio sata0Mislite li:

– da su ljudi trebali ra&umjeti "rirodu i karakter hrta, ili – da je hrt trebao ra&umjeti "ostu"ke ljudi

78




+matra se da kultura i karakter jedno# naroda ima veliki utjecaj na "rirodu ikarakter rase "sa koju je taj narod u&#ojio$ /ta smo o "rirodi i karakteru hrta sa&nalii& ove "ri*e ako taj o"is možemo dovesti u ve&u s "rirodom i karakterombosanskoherce#ova*kih ljudi

:o$aća zadaća0

3 "ri"ovijeci je "rika&an samo jedan #lavni lik$ .&dvojite o"ise hrta "o dolasku uIihor$ Pre"o&najte neke e"itete, "ore<enja i metafore$



79




Nastavna o'last0 kn"i&evnostNastavna "edini)a0 1Naza vezil"a3 ?i"a :izdarević%trktra i tip sata0 sva"an"e novi znan"a


.d*o"ni0 raz$i"evan"e nor$i l"dsko* ponašan"a5 iz*ra9ivan"e pozitivnioso'ina ličnosti5 r azvi"an"e l"'avi pre$a kn"izi5 iz*ra9ivan"e pozitivni oso'inaličnosti5 raz$i"evan"e e$pati"e pre$a l"di$a5 privatan"e i raz$i"evan"el"dski postpaka5 razvi"an"e sopstveno* $išl"en"a i stava5 l"'av kao te$el"niprin)ip opsto"nosti svi"eta

.'razovni0 $"etnička priča5 ko$pozi)i"a prozno* d"ela (te$a5 8a'la5 likovi#5ronološki način kazivan"a5 likovi5 sadr&a"na analiza5 ele$enti izra&a"no*čitan"a5 očavan"e i i$enovan"e po"edinosti priči5 $onolo*5 di"alo*5 nara)i"a5deskrip)i"a5 araiz$i5 statični i dina$ični $otivi


Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5 raspravl"an"e5ilstrativna $etoda


Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"a ilstra)i"e teksta iz Čitanke 75 kaseto8on5 adiozapis sevdalinkeSnieg $ade na !e'ar na vo(e) 9er9e8

/e$atska korela)i"a

Me9podrčna0 "ezik5 kltra izra&avan"aMe9pred$etna0 $zička kltra5

80

2

2 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Na&a ve&ila (?i"a :izdarević#






1.d na$eta ne$a sela$eta<3 Poslušajte audio&a"is sevdalinke +nijeg pade na behar na voće$Na tabli istaknite stihove:“+nije# "ade na behar na voe,neka ljubi ko #od ko#a hoe$Ako neće nek se ne na$eće5od na$eta ne$a sela$eta<%

4a&#ovarajte o vremenu i& koje# "jesma "otje*e, o mu&ici i o "oruci koju noseistaknuti stihovi$

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 N'Z' 95Z.C' (?i"a :izdarević#






Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0 Zija 6i&darevi "isac je kratkih "ri*a koje "o umjetni*koj sna&i i lje"oti je&ika s"ravom &au&imaju "osebno mjesto u našoj književnosti$ ,a&a ve&ilja "otvrda jenje#ova umijea$



<er<ef ; drveni ram na koji se &ateže "latno &a ve&enjekanat ;drveno krilo na "ro&oru ili vratima

niah ; vjen*anje "rema /erijatukadija ; sudija

81




6jevojka Na&a u svom srcu hrani jednu snažnu želju$ oja je to željaPošto Na&a “nije umjela ka&ati% svoja osjeanja, #dje ih je odlu*ila u#raditi@"renijeti

+vako# "roljea Na&a se budila i i&nova oživljavala staru želju ; Ne&ira$ /ta vam

to #ovori o sna&i ljubavi, o ljubavi kao stvarala*kom "okreta*u

=emu se Na&a nadala /ta joj je davalo sna#u &a du#i noni ve& na <er<efu/ta je o*ekivala da bi se mo#lo do#oditi kada &avrši svoj ve& na <er<efu

Cedan je slavni "jesnik ljubavi rekao: “Nije se teško &aljubiti, ne#o je to teško rei$%('lfred de Musset) Prokomentirajte rije*i slavno# "jesnika nakon što "ro*itate ovajodloma i& naše "ri*e: “Najednom, bilo je tiho, tako tiho da se "re"ala$ -naj velikido#a<aj lebdio je u va&duhu i trebalo #a je dohvatiti, a nju je obu&eo strah "redNe&irovim smrknutim "o#ledom$ ; /ta je

Prisiljena da "o*ne ona se naj&ad oslobodila: ; Ca ne mo#u više *ekat? $$$ vo>vodi me $$$ i $$$ vjen*aj, ako Wš sad, namahB$$$%

ako je rea#irao Ne&ir na Na&ine rije*i ljubaviProkomentirajte Ne&irove rije*i: “'ma šta ti je, i<i dovra#aB Xe si ti &a me i šta mi se,ko# belaja, nameešB Neu teB 6osta je šale, skini mi se s vrata, budalo budalasta,sikterB%

-"išite Na&u ve&ilju u trenutku kada joj se ruše snovi, kada se ruši svijet koji jedu#o #radila$

/ta je Na&u mo#lo više "ovrijediti: – Ne&irovo odbijanje ili – na*in na koji ju je "oni&io

Pokušajte "ronai <er<ef u ne*ijoj ri&nici starina$ 'ko ne us"ijete, &amolite starijeda vam #a na"rave ili da vam "okažu kako se "ravi$ Podijelite se u dvije#ru"e: jedna #ru"a neka "ravi <er<ef, a dru#a neka "okuša vesti$ 9e& na<er<efu u neko starije vrijeme bio je veoma sku"ocjen$ 6jevojke su na <er<efuve&le svoje ruho &a udaju$

%inteza0

3 "rvom dijelu "ri*e radnja je stati*na, mirna, is"unjena djevoja*kim snovima$Fakvi se motivi u "ri*i &ovu statični $otivi$

4adnja "ostaje dinami*na kada je “3 trei svijetao "roljetni dan (baš kad su .liju4e&ikino# nosili na #roblje) Na&a (je) "ošla u susret do#a<aju vo<ena svojim ludimnadanjem$% Fakvi motivi koji "okreu radnju, motivi koji radnju *ine dinami*nom, &ovuse dina$ični $otivi$

82




?avršni dio sata0

Cedna latinska "oslovica veli: “Nije srean onaj ko ima što želi, ve onaj koji neželi ono što ne može imati$% Povedite ras"ravu o ovoj temi$ ako ovu latinsku"oslovicu možete dovesti u ve&u s našom "ri*om

:o$aća zadaća0.&aberite &adatak:

Prona<ite u tekstu arhai&me (&astarjele rije*i i i&ra&e) i &amijenite ih standardnimrije*ima$ =emu do"rinosi u"otreba arhai*nih rije*i u tekstu

. u vašem mjestu si#urno "ostoje rije*i koje su karakteristi*ne &a vaš kraj, a ne

"ri"adaju standardnom je&iku$ -tvorite rje*nik karakteristi*ne leksike@rije*i i "otražiteu njemu standardni oblik nekih rije*i i& svo# kraja$



83





Nastavna "edini)a0 1Van"ka3 Anton Pavlović Čeov



.d*o"ni0 razvi"an"e l"'avi pre$a kn"izi5 raz$i"evan"e d"etin"stva kao 8aze odrastan" čov"eka5 iz*ra9ivan"e pozitivni oso'ina ličnosti6etičnost5do'ročinitel"stvo5 privatan"e i raz$i"evan"e l"dsko* ponašan"a teški$tren)i$a5 razvi"an"e v"erske i rasne toleran)i"e5 razvi"an"e e$pati"e

.'razovni0 $"etnička priča5 slikovitost opisa5 stilske 8i*re5 sadr&a"na analiza5$otivi priči5 ko$pozi)i"a prozno* d"ela (te$a5 ide"a5 8a'la5 likovi#5 ronološkii retrospektivni sli"ed pričan"a


Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 eristička $etoda5 pored'ena $etoda5 raspravl"an"e


Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 Konven)i"a o pravi$a d"eteta5 kreda5'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5 *ra8o8oli"a ilstra)i"e teksta iz Čitanke 75

kaseto8on5 tonski zapis 1Van"ke35/e$atska korela)i"a


Me9pred$etna0 likovna kltra5 istori"a5 *eo*ra8i"a

84

2

3 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0*anka (Anton Pavlovič Čeov#






:"eči"a pravaF 3 3jedinjenim je narodima AL$ i DO$ se"tembra 1LLO$ #odine održan +vjetski sku"&a &aštitu dje*ijih "rava$ =lan D7$ onvencije o "ravima djeteta kaže: “Nijedno dijetene smije biti "odvr#nuto mu*enju ili dru#om okrutnom, nehumanom ili "onižavajuem"ostu"ku ili ka&ni$%

Znaš li neki slu*aj kršenja dje*ijih "rava u tvojoj okolini

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 9'NC' (Anton Pavlović Čeov#






Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0 6jetinjstvo, naj*eše nesreno i rano "rekinuto *esta je tema =ehovljevih "ri*a$/ta od ovo#a možete "re"o&nati u nje#ovoj "ri*i 2anjka



filc ; "resovani materijal od vlakana &a i&radu ci"ela, šešira i sl$kadril ; vrsta "lesa"ud ; mjera &a težinuburmut ; "osebno "rire<en duhan da se može nosom ušmrkavati"ra"orci ; maleno okru#lo &vonceledana ; ostava

9anjka, deveto#odišnji dje*ak, živi dva svijeta: jedan je svijet nje#ova sadašnjost,to je svijet veliko# #rada Moskve i okrutno# obuara 'ljahina, svijet i& ko#a dje*ak

85




želi "objei, a dru#i svijet jeste svijet koji je morao na"ustiti, svijet rodno# sela i&koje# nosi "re#ršt nježnih i dra#ih us"omena$ ome 9anjka "ovjerava tu svojubeskrajnu tu#u

Zašto su 9anjki tako dra#e slike sela u nje#ovom sjeanju ako one kontrastiraju

nje#ovom životu kod obuara 'ljahina

3"oredite te dvije slike, u"oredite dje*akova &a"ažanja o Moskvi i sjeanja naselo$ =emu "isac "osveuje veu "ažnju u ovoj "ri*i: radnji ili "rika&ivanju lika inje#ovih "reživljavanja Prona<ite dijelove teksta koji to "otvr<uju$

.ma li u "ri*i lirskih ras"oloženja Za *im *e&ne dje*ak 3 *emu vidi s"as i&košmara u kojem se našao

Pisac može #raditi "ri*u hronološki i retros"ektivno$ ako su is"ri*ani do#a<aji uovoj "ri*i

oliko je "oložaj dje*aka 9anjke odredilo vrijeme u kojem je živio, a koliko sutome do"rinijele obiteljske tra#edije (#ubitak majke i oca)4a&#ovarajte o bri&i društva o onima koji nisu dovoljno odrasli da se sami brinu osebi$

9anjka je na"isao "ismo$ “3ljuljan slatkim nadanjima% da e ono stii do djeda, “&a*as je tvrdo &as"ao$$$ sanjao je "e$ Na "ei sjedi djed, s"ustivši bose no#e, i *ita"ismo kuharicama$ -ko "ei hoda 9jun i maše re"om$$$%

Ce li vas "isac ostavio u uvjerenju da e se nešto "romijeniti u 9anjkinom životunakon što je "oslao "ismo djedu Zašto tako mislite

Za osobu *iji su stavovi "rema svijetu is"ravni, dobronamjerni, istinoljubivi i"ravedni ; kažemo da je moralna@eti*ki is"ravna$

oje moralne osobine “krase% obuara 'ljahina Ce li nje#ovo "onašanjeeti*no@moralno ako bi on mo#ao "romijeniti 9anjkinu sudbinu

%inteza0

Anton Pavlović Čeov je s "osebnom "redanošu "isao o neveselom, *esto ite#obnom životu kojim su živjela mno#a djeca$ Hivotne sudbine ljudi o"isivao je smno#o to"line i iskreno# suosjeanja &a njihove "atnje$ Psiološki portret lika nastaje nje#ovom "sihološkom karakteri&acijom$ Pisac"rati i otkriva "reživljavanje u duši svo# junaka, na*ine nje#ova ra&mišljanja, otkrivanam nje#ove osobine i nje#ov karakter$

ada "isac u književnom djelu slika lik "osveujui "osebnu "ažnju nje#ovimmoralnim osobinama, "o&itivnim ili ne#ativnim, #ovorimo o etičko" karakteriza)i"ilika$

86




?avršni dio sata0

Pro*itajte još jednom odlomak u kojem je "rika&an odnos #a&de, #a&darice i"omonika "rema dje*aku 9anjki: “' ve*eras su me tukli$ Ea&da me je i&vukao &auši u dvorište i i&devetao kaišem &ato, što sam njihao njihovo dijete u kolijevci i

slu*ajno &as"ao$ ' u nedjelju mi je #a&darica naredila da o*istim harin#u, a ja "o*eos re"a a ona u&ela harin#u "a mi njenu #lavu "o*ela turat u lice$ Pomonici mi seru#aju, šalju me u #ostionicu "o votku i nare<uju, da kradem od #a&de krastavice, a#a&da tu*e *im sti#ne$ ' jesti ne daju skoro ništa$%ako biste okarakteri&irali ovakvo "onašanjeNeka vam ovo bude motiv &a ra&rednu ras"ravu o temi “(Ne)"oštovanje dje*ijih"rava%$

:o$aća zadaća0 9anjkinu sudbinu, nažalost, dijelilo je još mno#o ruske djece =ehovljevo#vremena$ +a&najte #dje i kako danas žive djeca be& roditeljsko# staranja ; dakle,djeca *ija je sudbina bliska 9anjkinoj$ Posjetite ih, ra&#ovarajte s njima, budite im"rijateljiB Na"išite sastav na ovu temu$



87





Nastavna "edini)a0 1I'rai$!'e*ov ćošak La$il %i"arić



.d*o"ni0 razvi"an"e l"'avi pre$a kn"izi5 iz*ra9ivan"e pozitivni oso'inaličnosti6etičnost5 do'ročinitel"stvo5 privatan"e i raz$i"evan"e l"dsko*ponašan"a teški$ tren)i$a5 razvi"an"e e$pati"e5

.'razovni0 vre$enska i prostorna lokaliza)i"a5 istori"ske znača"ke vre$ena5a*a i 'e*ova5 $"etnička priča5 ko$pozi)i"a prozno* d"ela (te$a5 ide"a5 8a'la5likovi#5 ronološki i retrospektivni sli"ed pričan"a5 sadr&a"na analiza5 $otivi priči5

nk)ionalni0 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e per)eptivni5 $entalni i

ko$nikativni sposo'nosti

Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 eristička $etoda5 pored'ena $etoda5 raspravl"an"e

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 *rpni rad5 individalnirad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"a ilstra)i"e teksta iz Čitanke 75 ilsta)i"a $a9arsko* $"etnika ilipaKanitza iz GQQ< *odine0 =osanski 'e*ovi

/e$atska korela)i"a



88

2

4 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0I!ra'im+!egov (ošak (La$il %i"arić#






;ost razred0 =e* (#lumac odjeven u be#ovsko odijelo)

+a&najte od vaše# #osta "onešto o vremenu a#a i be#ova, o njihovom "oložaju udruštvu, na*inu života, bo#atstvu, u#ledu$$$

.lustacija ma<arsko# umjetnika 0ili"a anit&a i& 122$ #odine: Iosanski be#ovi

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 .I4'.M>I5E-9 T-/' (%vetozar Lorović#






Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0Potomak mone be#ovske "orodice, .brahim>be#, "ostao je "lašljiv, nesi#uran$Zašto



sei& ; konjušar

Pri"ovijetka "o*inje ra&#ovorom a#a u berbernici o .brahim>be#ovom životu,bo#atstvu koje je imao nje#ov otac, o životu kojim su živjeli dok je .brahim>be#ovotac bio živ$

3"oredite .brahim>be#ov i&#led, "osao od koje# živi i nje#ovo "orijekloZašto se .brahim>be# boji inžinjera

ako od#ovara na nje#ova "itanja/ta inžinjer traži od nje#a

89




Ce li se .brahim>be# s tim složio/ta .brahim>be# misli kada kaže: “Ne može mi niko ono "latit?%

Torovi je u kontrastima "rika&ao .brahim>be#ov "oložaj u"ore<ujui nje#ov život iživot nje#ovo# oca$ 6ok .brahim>be# *isti ulice i #asi varoške fenjere, oca su mu

“carem &vali%$ ako se Er#a i inžinjer odnose "rema .brahim>be#u ako se to"onašanje može dovesti u ve&u s .brahim>be#ovim trenutnim "oložajem u društvu, s"oslom koji obavlja$$$

njiževno "ortretiranje lika obuhvata van"ski opis (o"is fi&i*kih osobina) intrašn"i opis (o"is "sihi*kih osobina)$ 9anjski o"is može sadržavati u&rast,"ojedinosti i&#leda, na*in hoda, odjeu, bilo koje karakteristi*ne "ojedinosti$3nutrašnji o"is sadrži osjeanja, "reživljavanja, karakterne osobine lika, odnos"rema dru#im likovima, na*in #ovora, boju #lasa$$$ . unutrašnji i vanjski "ortretoblikovani su u skladnu cjelinu na osnovu koje stje*emo "redodžbu o liku$ -"is lika

je "ot"un ako nam "isac "redstavlja sredinu i vrijeme u kojem nje#ov junak živi$

3 "ri*i Ibrahim7begov ćoak #lavni lik "redstavljen je vanjskim i unutrašnjimo"isom: ; van"ski opis: “.šao je svojim sitnim korakom, nosei na ramenu veliku, ši"kovumetlu, kojom *isti *aršiju, i du#a*ke merdevine, "o kojima se "enje da utrne varoškefenjere$ -dijelo na njemu "oderano, "a dronjci vise i kuckaju #a "o koljenima$$$ =akmu ni fes nije *itavB Na jednoj #a strani miš na#ri&ao, te tuda "rovirivaše bi* kose$$$% ; ntrašn"i opis: “.brahim>be#u "oklecnuše no#e$$$ .me inžinjerovo "restraši #a$$$/ta e, u"ravo, inžinjer s njime .nžinjer, onaj visoki, mr#odni *ovjek, što samo nabiciklu doleti radnicima i, tek malo "o#ledavši, ruži i ot"ušta svako#aB%

%inteza0

+veto&ar Torovi u svojim je djelima o"isivao život mostarske *aršije$ =este su muteme siromašni, "oniženi i uvrije<eni ljudi$ njiževno "ortretiranje lika obuhvata van"ski opis (o"is fi&i*kih osobina) intrašn"i opis (o"is "sihi*kih osobina)$ 9anjski o"is može sadržavati u&rast,"ojedinosti i&#leda, na*in hoda, odjeu, bilo koje karakteristi*ne "ojedinosti$3nutrašnji o"is sadrži osjeanja, "reživljavanja, karakterne osobine lika, odnos"rema dru#im likovima, na*in #ovora, boju #lasa$$$ . unutrašnji i vanjski "ortret

oblikovani su u skladnu cjelinu na osnovu koje stje*emo "redodžbu o liku$ -"is lika je "ot"un ako nam "isac "redstavlja sredinu i vrijeme u kojem nje#ov junak živi$

?avršni dio sata0

+veto&ar Torovi u svojim je djelima o"isivao život mostarske *aršije$ =este su muteme siromašni, "oniženi i uvrije<eni ljudi$/ta je tema ove "ri"ovijetke

:o$aća zadaća0

3 nastavku "ri"ovijetke .brahim>be# se vratio kui, ušao u svoj be#ovski ošak itu#ovao$ +utradan dola&i Er#a s još nekoliko ljudi da obore .brahim>be#ov ošak:

90




“+trašan tresak &aori se$ Za"ucaše #rede, &a&ve*aše "endžeri i sa silnom hukomošak se sruši na &emlju$ Eust, &a#ušljiv oblak "rašine "odiže se ne do"uštajuinikome da se "ribliži$$$%

ako .brahim>be# rješava ovu svoju životnu dramu 'ko je i&#ubio svoje "orijeklo,

da li je s njim nestao i .brahim>be#ov "onos

6a biste od#ovorili na ova "itanja "otražite "ri"ovijetku Ibrahim7begov ćoak i"ro*itajte je u cjelosti$



91





Nastavna "edini)a03%adako oće &iv"eti3 Karl =r)kner

%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a


.d*o"ni0 osda rata5 razvi"an"e sposo'nosti za prepoznavan"e l"epote ivri"ednosti kn"i&evno$ d"el5 va&avan"e sna*e l"'avi5 sna*e v"erovan"a i$olitve5 iz*ra9ivan"e pozitivni oso'ina ličnosti6etičnost5 do'ročinitel"stvo5privatan"e i raz$i"evan"e l"dsko* ponašan"a teški$ tren)i$a5 razvi"an"ee$pati"e5

.'razovni0 istori"ski6povi"esni ro$an5 sadr&a"na analiza5 ko$pozi)i"a (te$a5ide"a5 karakteriza)i"a likova#5 o'li)i kazivan"a5 )"eline tekst5 statični idina$ični $otivi

nk)ionalni0 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e per)eptivni5 $entalni5ko$nikativni5 stvaralački sposo'nosti Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a5di"aloška $etoda5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 8lip čart5 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5*ra8oskop5 *ra8o8oli"a ilstra)i"e teksta iz Čitanke 7<

/e$atska korela)i"aMe9podrčna0 "ezik5 kltra izra&avan"a5 $edi"ska kltra

Me9pred$etna0 istori"a5 8izika5 likovna kltra

92

2


#adako hoće ži$jeti $arl !ruckner'





Motiva)i"ski dio časa0;osti razred0 nastavnik istori"e5 nastavnik 8izike

4a&#ovarajte s vašim #ostima o svemu što vas &anima o temi “nuklearni rat%$1$ /ta je to “nuklearni rat%A$ /ta je to atomska bombaD$ olika je njena ra&orna mo8$ ada je "ala atomska bomba na ja"anski #rad irošimu$ ako sve ubija nuklearna bombaQ$ akve su "osljedice njene eks"lo&ije

Na /lip chartu is"išite ta sa&nanja i i&ložite #a na neko vidljivo mjesto u u*ionici$

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 +'6'- -T5 H.9C5F. (Karl =r)kner#






Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0 'tomska bomba na irošimu "ala je Q$ au#usta 1L8$ #odine$ 'meri*ki

bombarder "oletio je nosei u svom tru"u atomsku bombu tešku *etiri tone koju jeis"ustio "o dolasku nad ja"anski #rad irošimu$



jola ; vrsta *amca "reklo"ne #ra<erekvirirati ; "risilno odu&eti materijalna dobra (naj*eše &a "otrebe vojske u ratu)

93




ždral ; vrsta "tice

ako je stanovništvo irošime živjelo uo*i na"ada na #rad

Zašto se komanda odbrane o#lušila na u"o&orenja "romatra*ke stanice

Na "o*etku "ri*e "isac nam daje sliku života jedno# ja"ansko# ribara$ o#astarac enji Nišioka krivi &a svoj te#oban životNišoka kaže: “Nisam nikome u*inio ništa nažao "a &ašto bi me onda stranac htioubiti%4a&#ovarajte o nje#ovom "itanju$

ako ja"anski vojnici rea#iraju na &vuk bombardera/i#eo +asaki "okušava “držati korak sa vojnicima%$ Zašto mu to “nije bilo lako%Ce li +adako us"ijevala “uhvatiti korak% s bratom

ako se "onaša deseto#odišnji /i#eo +asaki "rema mla<oj sestri +adakooja osjeanja iska&uje, kako je "okušava umiriti

+luti li ko (stari ribar, vojnici, djeca) kakva o"asnost vreba i& &raka Po *emu to&aklju*ujete

9jetar što #a je "rou&ro*ila atomska bomba srušio je *etvero#odišnju +adako natlo, ali je ona nekim *udom "reživjela$ Njen brat /i#eo uvjerio ju je "rilikom "osjete ubolnici da e o&draviti kada od "a"ira na"ravi hiljadito# ždrala$ Fo se, nažalost, nijeobistinilo jer je +adako umrla nakon što je us"jela na*initi *ak LLO ždralova$

/ta je tema ovo# romanaoju nam "oruku "isac šalje /ta je ideja romanaProkomentirajte naslov romana +adako hoće živjeti

%inteza04oman u kojem "isac temom, fabulom i likovima "rika&uje neki historijski do#a<aj i&bliže ili dalje "rošlosti &ove se istori"ski@povi"esni ro$an$ -n daje "ovijesnu sliku jedno# vremena, a tome do"rinose i "ovijesne li*nosti kao likovi, "ovijesni do#a<aji,

"ovijesna mjesta$$$

?avršni dio sata0 4a&mislite i kažite kako bi i&#ledala "ri*a da su ljudi naslutili &ra*ni na"ad nanjihov #rad i otišli u skloništa 9ašu "ri*u možete i ilustrirati$

:o$aća zadaća0

Na"išite ili nacrtajte antiratne "oruke svijetu$ .skažite svoje stavove, mišljenja,

na"išite "oruke &a sva ratišta &a koja ste sa&nali$

94




+voje "oruke oka*ite na &idove u*ionice, školsko# hodnika, na o#lasne "lo*e uvašem mjestu$ Pošaljite ih u neke dje*ije novine, a i u neke novine &a odrasle, jerodrasli i vode ratove$



95





Nastavna "edini)a0 1Prva plovid'a :&e"$sa Kka3 Nikola" Čkovski


.d*o"ni0 razvi"an"e l"'avi pre$a kn"izi5 razvi"an"e oso'no* do&ivl"a"a prirode

kao vri"ednosti5 razvi"an"e interesa za različitost do&ivl"a"5 izra&avan"do&ivl"a"a prirode ri"eč"5 zvko$5 razvi"an"e sposo'nosti za očavan"e l"epote

.'razovni0 poznavan"e sa pri"elazni$ načno!kn"i&evni$ vrsta$a5 očavan"e&anrovski i strktrni oso'enosti ptopisa5 o'"ektivni i s'"ektivni ele$enti opisivan"5 lo*a nara)i"e5 deskrip)i"e i di"alo*a5 va&nost ptopisnipodataka

nk)ionalni0 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e per)eptivni5 $entalni iko$nikativni sposo'nosti5 iz*ra9ivan"e estetski vri"ednosti5


.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5rad *rpa$a

Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 8lo$asteri5'o"e5 *ra8o8oli"a ! ilstra)i"a teksta iz Čitanke 75 *ra8oskop5 atlas

/e$atska korela)i"a


Me9pred$etna0 *eo*ra8i"a5 istori"a5 likovna kltra5

96

2

# Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

Prva $lovid!a ,žemsa -%ka (Nikola"Čkovski#






:idaktička i*ra0 %krivena povezni)aF -tkrij ve&u me0ran[ois de a PVrouse (a Peru&o), 6umont d\3rville (6imon 6irvil) i 'bel Fasman$

/ta im je &ajedni*ko

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 Prva plovid'a :&e"$sa Kka (Nikolaj =ukovski) (odlomak i& "uto"isa +lavni moreplovci )






Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0 a"etan 6žejms uk jedan je od tri slavna more"lovca o *ijim je otkriima i"ustolovinama "isao Nikolaj =ukovski u svojoj knji&i +lavni moreplovci $ 3 ovomodlomku "rika&an je "o*etak velikih avantura slavno# more"lovca$



#at ; "osebno i&#ra<eni dio u luci &a "ristajanje brodova

o je taj “slije"i "utnik% na brodu brae 3oker

97




oje se osobine budue# slavno# ka"etana uka mo#u naslutiti i& držanja ovo#*etrnaesto#odišnjakaEdje je &a"ravo dje*ak želio "lovitiako je us"io odobrovoljiti brau 3oker da #a &adrže na brodu

oje dje*akove osobine "re"o&naješ i& ove i&jave enrija 3okera: “Za"rijetio sammu da u #a baciti u more, ali on se nije nimalo u"lašio$ -d#ovorio mi je da više voliležati na morskom dnu i #ledati kako nad njim "love la<e ne#o da se vrati u +tejtsuknaru +endersonu%

Pre"o&najte u tekstu ra&li*ite na*ine "uto"isno# i&ražavanja: "ri"ovijedanje("ri*anje), o"ise i dijalo#e (ra&#ovor)$

Ptopis je "ro&na književna vrsta koja &a temu ima "utovanje i i&#led "ro"utovanih"redjela ili &emalja$ Puto"is može biti na"isan ra&li*itim stilovima: književnim,

nau*nim ili novinarskim$ Puto"isi se obi*no dijele na "ou*ne i &abavne$

Morske "utanje kojima su se kretali brodovi slavno# ka"etana uka

4ad u #ru"ama:

1$ #ru"aEodine 17Q2$ 6žejms uk je brodom 8ndeavour "oveo &nanstvenu eks"ediciju sa&adatkom da odjedri do Fahitija i "romatra "rijela& 9enere "reko +unca, a kako bi semo#la odrediti udaljenost i&me<u Zemlje i +unca$ Na tom svom "utovanju uk jeo"lovio Novi Zeland utvrdivši da se sastoji od dva otoka$ Prola& i&me<u ta dva otokana&van je ukov "rola&$ a"etan uk je istražio i do tada ne"o&natu isto*nu obalu 'ustralije i utvrdio da je Nova Evineja samostalan otok$3 atlasu utvrdite "utanju kojom se 6žejms uk kretao na svom "rvom "utovanju$

A$ #ru"aEodine 1771$ 6žejms uk kree brodovima (esolution i 0dventure na "ut okosvijeta$ -vim je "utovanjem obuhvatio najvei dio oto*nih sku"ina (jedna od njihkasnije je na&vana Gook .slands) u Fihom okeanu i&me<u Nove aledonije i3skrsnih otoka$ Prona<ite oto*nu sku"inu Gook .slands u Fihom okeanu, Novu

aledoniju i 3skrsne otoke$ 3 atlasu utvrdite "utanju dru#o# ukovo# "utovanja$

%inteza0

Ptopis je "ro&na književna vrsta koja &a temu ima "utovanje i i&#led "ro"utovanih"redjela ili &emalja$ Puto"is može biti na"isan ra&li*itim stilovima: književnim,nau*nim ili novinarskim$ Puto"isi se obi*no dijele na "ou*ne i &abavne$ 4a&li*iti suna*ini "uto"isno# i&ražavanja: "ri"ovijedanje ("ri*anje), o"ise i dijalo#e (ra&#ovor)$

?avršni dio sata0

3tvrdite sli*nosti i ra&like i&me<u "uto"isa K-slo "od snije#om“ .sidore +ekuli iovo#a "uto"isa$

98

http://hr.wikipedia.org/wiki/Proza

http://hr.wikipedia.org/wiki/Knji%C5%BEevnost

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tranzit_Venere&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Venera_(planet)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sunce

http://hr.wikipedia.org/wiki/Cookov_prolaz

http://wapedia.mobi/sh/Australija


http://wapedia.mobi/sh/Nova_Gvineja

http://wapedia.mobi/sh/1771





http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tranzit_Venere&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Venera_(planet)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sunce

http://hr.wikipedia.org/wiki/Cookov_prolaz


http://wapedia.mobi/sh/Nova_Gvineja

http://wapedia.mobi/sh/1771






:o$aća zadaća0

Na tree "utovanje 6žejms uk kree 177Q$ #odine brodovima (esolution iDiscover9 $ Zadatak mu je bio otkriti sjeverni morski "ut i&me<u 'tlantsko# i Fiho#

okeana$ Fada je uk do"lovio do Cužno#a mora, &atim do 'ljaske, otkrio avajske otoke i istražio Ierin#ov "rola&$Prona<ite u atlasu "utanju kojom se uk kretao i otoke koje je otkrio$ Nacrtajte to usvoje bilježnice$



99

http://wapedia.mobi/sh/Atlantski_ocean

http://wapedia.mobi/sh/Tihi_ocean


http://wapedia.mobi/sh/Havaji

http://wapedia.mobi/sh/Atlantski_ocean



http://wapedia.mobi/sh/Havaji





Nastavna "edini)a0 1Čistač o'će3 Ranko Pavlović%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a


.d*o"ni0 razvi"an"e l"'avi pre$a kn"izi5 raz$i"evan"e d"etin"stva kao 8aze odrastan" čov"eka5 iz*ra9ivan"e pozitivni oso'ina ličnosti5 razvi"an"e e$pati"epre$a l"di$a5 prepoznavan"e i razvi"an"e etičnosti5 privatan"e i raz$i"evan"el"dski postpaka5 razvi"an"e sopstveno* $išl"en"a i stava

.'razovni0 $"etnička priča5 sadr&a"na analiza5 so)i"alni $otivi priči5ko$pozi)i"a prozno* d"ela (te$a5 8a'la5 likovi#5 karakteriza)i"a likova5 pričan"e prvo$ i treće$ li)5 očavan"e i i$enovan"e po"edinosti priči


Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $onološka $etoda5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 *rpni rad5 individalnirad5 individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a5i*raoni)a!radioni)a5 vo9ena 8antazi"a Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 *ra8o8oli"a ilstra)i"e teksta iz Čitanke75

*ra8oskop5 kaseto8on5 adiozapis teksta5 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5/e$atska korela)i"a

Me9podrčna0 "ezik5 kltra izra&avan"a5 $edi"ska kltraMe9pred$etna0 $zička kltra5 kltra &ivl"en"a

10

2

( Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Čista# o!%(e (Ranko Pavlović#







:idaktička i*ra0 Ktak za $aštan"eF

Zatvorite o*i i maštajteB/etate širokom #radskom ulicom$ -ko vas užurbani "rola&nici, žamor$ Cedan se #lasi&dvaja i "rivla*i vam "ažnju$ Piskav je to, dje*iji #las koji "o&iva "rola&nike: “=istimoobuu, *istimo obuuB% -svrete se i u#ledate dje*aka kako sjedi na maloj stolici,is"red nje#a je veliki drveni sanduk i& koje# vire *etke, laštila$ ice &ama&anolaštilom, komad hljeba u ruci, iskr&ani slamnati šeširi$

o je taj dje*ak Fako je siušan, a do&iva vas tako "rodornim #lasomB =ini li to u&aludIiste li se rado &austavili i "ora&#ovarali s njim/ta biste o njemu željeli &nati

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 =.+F'= -I3T5 (Ranko Pavlović#






Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0 3 "ri*i u"o&najemo dva dje*aka: dje*aka "ri"ovjeda*a i Iajru, malo# *ista*aobue$3"oredite njihove živote$



10




laštilo ; sredstvo &a ma&anje obue

Cedan mudar *ovjek je rekao: “3 životu možemo ostvariti sve što želimo, akodovoljnom broju ljudi "omo#nemo da oni ostvare što žele$% (Zi# Zi#lar)

ome je dje*ak "ri"ovjeda* "omo#ao da ostvari svoju željuakva je to želja oliko bi djece "oželjelo to istoZašto je ta mala želja bila &a Iajru tako teško ostvarivaPo *emu se još Iajrin život ra&likovao od života nje#ovih vršnjakaakvo je bilo Iajrino djetinjstvoPo *emu se život Iajrine "orodice ra&likovao od života "orodice dje*aka"ri"ovjeda*a akav je njihov društveni (socijalni) "oložaj Prona<ite socijalne motive u "ri*i 5ista" obuće i elemente socijalne karakteri&acijelikova$

6io "ri*e is"ri*an je u 1$ licu, a dio u D$ licu$ Pre"o&najte te dijelove u "ri*i i kažitekoje je "ri*anje subjektivnije$

3 "ro&nim tekstovima može se "ri*ati u prvo$ li) ili i!8or$ (od njema*ke rije*iich, što &na*i ja) i u treće$ li) ili er!8or$ (od njema*ke rije*i er , što &na*i on)$

Pri*a 5ista" obuće ima socijalnu tematiku$ %o)i"alna te$atika jeste i&bor tema imotiva koji "rika&uju socijalne ili društvene "ojave i "robleme: društvene ne"ravde,odnos bo#atih i siromašnih, odnos društva "rema siromaštvu$$$ ada "isackarakteri&ira lik na temelju socijalno# stanja, onda se to &ove so)i"alno$(drštveno$) karakteriza)i"o$ lika$

%inteza0 Pri*a 5ista" obuće ima socijalnu tematiku$ %o)i"alna te$atika jeste i&bor tema imotiva koji "rika&uju socijalne ili društvene "ojave i "robleme: društvene ne"ravde,odnos bo#atih i siromašnih, odnos društva "rema siromaštvu$$$ ada "isackarakteri&ira lik na temelju socijalno# stanja, onda se to &ove so)i"alno$(drštveno$) karakteriza)i"o$ lika$ 3 "ro&nim tekstovima može se "ri*ati u prvo$ li) ili i!8or$ (od njema*ke rije*i

ich, što &na*i ja) i u treće$ li) ili er!8or$ (od njema*ke rije*i er , što &na*i on)$6io ove "ri*e is"ri*an je u 1$ licu, a dio u D$ licu$

?avršni dio sata0

Pri*a je sastavljena od tri cjeline u okviru kojih su is"ri*ani #lavni do#a<aji$ Fe sucjeline:1$ dje*ak "ri"ovjeda* kao *ista* obue!A$ dje*akovo "risjeanje to#a kada je uvjerio Iajru, *ista*a obue, da #a nakratko&amijeni!D$ *iš*enje o*evih ci"ela i dje*akovo &adovoljstvo &bo# bo#ate na"ojnice$

10




oji su dijelovi "ri*e is"ri*ani ronološki$ slijedom "ri*anja, a kojiretrospektivni$.s"ri*ajte cijelu "ri*u hronološkim slijedom "ri*anja$4etros"ektivan slijed radnje *ini "ri*u &animljivijom i dinami*nijom$

:o$aća zadaća0

.s"ri*ajte cijelu "ri*u retros"ektivnim slijedom "ri*anjaB Možete &a"o*eti ovimredom:1$ o*ev smijeh i dje*akovo &adovoljstvo &bo# "omoi vršnjaku Iajri!A$ dje*ak "ri"ovjeda* "risjea se susreta s Iajrom!D$ "o&iv na &ajedni*ku i#ru$$$



10





Nastavna "edini)a0 1Ko$anči3 ?ane ;reO%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a


.d*o"ni0 razvi"an"e l"'avi pre$a kn"izi5 raz$i"evan"e i razvi"an"e pozitivnioso'ina ličnosti5 privatan"e i raz$i"evan"e l"dski postpaka5 razvi"an"e iraz$i"evan"e kate*ori"a estetsko* kn"i&evno$ d"el i općenito

.'razovni0 8il$ski &anrovi5 vestern ro$an5 vestern 8il$5 sadr&a"na analiza5vre$enska i prostorna lokaliza)i"a5 slikovitost opisa5 vestern $otivi5ko$pozi)i"a odlo$ka (te$a5 8a'la5 likovi#5 očavan"e i i$enovan"e po"edinosti odlo$k

nk)ionalni0 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e per)eptivni5 $entalni5$anelni i ko$nikativni sposo'nosti

Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a

Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 kaseto8on5 'i$!pro"ektor ilivideorekorder5 videozapis6insert iz neko* vestern 8il$a5 *ra8oskop5 *ra8o8oli"ailstra)i"e teksta iz Čitanke 75

/e$atska korela)i"a


Me9pred$etna0 *eo*ra8i"a5 in8or$atika

10

2

, Uzorak o'rade nastavne "edini)e0-oman#i (?ane ;reO#






($otiva)i"ska vin"eta#0ilmovi koji su osvojili svijetBPo#ledajte insert i& filma 'rmljavina stada ili insert i& bilo koje# kaubojsko# filma$+a&najte tokom ra&#ovora:ojem žanru "ri"ada filmEdje se radnja do#a<ao su #lavni likovi

-"išite njihovu odjeu, obuu, oružje$$$

Pearl ?ane ;reO (127A ;1LDL) ameri*ki je romano"isac koji je stekao široku"o"ularnost svojim "ustolovnim romanima o svijetu kauboja i 6ivlje# &a"ada$Na"isao je O romana, a "o mno#ima od njih snimljeni su i filmovi$ Frudio se objavitiot"rilike "o jedan roman #odišnje, a ovo su neki od njih: :ajanstveni jaha" ,'rmljavina stada, 6aha"i rumene kadulje, +jaj &apadnih &vije&da, Dva sombrera$$$

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 Ko$anči (odlo$ak iz ro$ana .rmlavina stada ?ane ;reOa#






Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0-vo je "ri*a o jednom od "osljednjih velikih lovova na stada bi&ona ni& beskrajneravnice ameri*ko# 6ivlje# &a"ada "o*etkom AO$ stoljea$$$

10

http://hr.wikipedia.org/wiki/1872


http://hr.wikipedia.org/wiki/SAD

http://hr.wikipedia.org/wiki/Roman



http://hr.wikipedia.org/wiki/SAD

http://hr.wikipedia.org/wiki/Roman






kridmurka i vin*esterka ; vrste "ušaka ameri*ke "roi&vodnje

mustan# ; "oludivlji konj u ameri*kim "rerijama#roteskno ; "rika&ivanje ne*e#a u iskrivljenom obliku

Po ameri*kom &a"adu *esto je "rašila i treštala #rmljavina stada bi&ona, krava,divljih konja$ Fa su stada &a .ndijance "redstavljala život$

o je "ostao "rijetnja bi&onimao je bio vodi* bijelaca u "raenju oman*a/ta misli Pilchuck, lovac na bi&one, kada kaže: “6ržim da se moramo "ou&dati unaše daleko&ore, da bismo ih u#ledali "rije ne#o oni u#ledaju nas%

Zašto se lovci boje oman*a akvi su oni ratniciovci na bi&one, na *elu s .ndijancem Medvje<om Pandžom, s obronaka "lanina tiho"romatraju lo#or oman*a$ -"išite kako se "onašaju, *e#a se "laše$+ koje udaljenosti ih "osmatraju

/ta su lovci u#ledali kada se ra&danilo ako u &oru oživi lo#or oman*a

/ta je u&nemirilo lovce Pro*itajte ovaj odlomak i od#onetnite: “'li ja*i od sve#ato#a bio je "rodorni i sablasni &vuk ; bojni krik oman*a$ +tresavši se "od dojmomto#a krika, "omisli Fom da sad shvaa lovce koji su mu "ri*ali o tom naj#ro&nijem inaj&lo#lasnijem od svih indijanskih bojnih "oklika$%

ovci su bili otkriveni$ Ir&inom vjetra &a"ucale su vin*esterke i& lo#ora$ . lovci suu&vratili na vatru$ -"išite do#a<anja u lo#oru$ako se u ovim okolnostima, kada lo#oru "rijeti o"asnost, mijenja nje#ova jutarnjaslika Prona<ite dio teksta koji to o"isujeB

Za romane Zane Erea tvrdi se da su "uni autenti*nih detalja i& života na 6ivljem&a"adu +jedinjenih 'meri*kih 6ržava$ /ta sa&najemo o "rirodi i karakteru indijanskih"lemena i& ovo# odlomka: “Prvi od *etiri .ndijanca, suhonjav, divlji ratnik, sjajan jaha*, "ružao je u svom i&a&ovnom držanju i svojoj umjetnosti jahanja tako divan cilj,

da je na sebe "rivukao takorei svu vatru$ -djahao je u smrt, ali su nje#ova tri dru#a"ojurila kro& ula& u si#urnost%

%inteza0

Zane Ereu "ri"isuje se utemeljenje vestern ro$ana AO$ stoljea$ -n nije bio tajkoji je i&umio vestern roman, bio je to *ovjek "o imenu -Sen ]ister i& Pennslvanijekoji je neko vrijeme živio u &a"adnoj državi ]omin#, a kasnije o svojim iskustvima"isao u romanu 5ovjek i& 2irginije$ 'li, Zane Ere "roslavio je vestern roman, te dao

do"rinos ameri*koj književnosti svojom s"osobnošu da o"isima jedno# ve nestalo#svijeta veže &a sebe o#roman broj *italaca širom svijeta$

10




Pošto se radnja vestern romana smješta u dramati*na i o"asna mjesta ("rerije,krajeve udaljene od civili&acije$$$), a do#a<aji su neobi*ni, nesvakidašnji, u&budljivi i"ustolovni ; ovaj roman možemo svrstati u pstolovni, avantristički roman$

?avršni dio sata0 oman*i su sinonim &a “divlje .ndijance%$ oman*i su sami sebi, tokom #odina,mijenjali imena$ /ta vam o .ndijancima #ovore njihova imena: 6eset Medvjeda,Grveni 4ukav, Zeleni 4o#, Evo&dena ošulja, ožni -#rta*, Ii&onova Erba,Medvjed Pandža$$$

:o$aća zadaća0

3 svom romanu 6aha"i rumene kadulje Zane Ere uvodi nekoliko scena koje "ostajuti"i*ne &a vestern filmove: "otjera na konjima #otovo nat"rirodne br&ine i i&držljivosti,&a#onetni stranac koji stiže niotkuda, konjanik *ija se "ojava ocrtava na &a"adnomnebu, odjeven u crno, s dva revolvera "ostavljena nisko kako ih niko ne bi vidio, abori se &a ono što je is"ravno i *asno$$$Po#ledajte neke vestern filmove (:a"no u podne, Dobar$ lo$ &ao, 4a aku dolara,2inet9 $$$) i "okušajte ras"o&nati ti"i*ne scene, junake$$$ -"išite ih u svojimbilježnicama$



10





Nastavna "edini)a0 1Iz vele*radsko* podze$l"a3V"en)eslav Novak



.d*o"ni0 razvi"an"e l"'avi pre$a kn"izi5 raz$i"evan"e d"etin"stva kao 8aze odrastan" čov"eka5 iz*ra9ivan"e pozitivni oso'ina ličnosti5 privatan"e iraz$i"evan"e l"dsko* ponašan"a0 l"dske vrline i poro)i5 alkooliza$ kaoporok

.'razovni0 $"etnička priča5 sadr&a"na analiza5 $otivi priči5 ko$pozi)i"aprozno* d"ela (te$a5 8a'la5 likovi#5 retrospektivni sli"ed pričan"a5 očavan"e ii$enovan"e po"edinosti priči slikovitost opisa5 statični i dina$ični $otivi

nk)ionalni0 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e per)eptivni5 $entalni5ko$nikativni sposo'nosti5 razvi"an"e realno* pros9ivan"a5

Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $onološka $etoda5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5rasprava

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 *rpni rad5 individalnirad5 individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a5 ol"a$oz*a

Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 8lip čart5 kreda5 'il"e&ni)a5 olovka5

/e$atska korela)i"aMe9podrčna0 "ezik5 kltra izra&avan"a5 $edi"ska kltra

Me9pred$etna0 'iolo*i"a!alkooliza$ i narko$ani"a

10

2

- Uzorak o'rade nastavne "edini)e0I& velegradskog $od&emla (V"en)eslav

Novak#






:idaktička i*ra0 Alkool i nasil"e

1$ 3 centar "aukove mreže na"išite '--$oje su vaše asocijacije na rije* alkohol(tu*a, "sovke, siromaštvo, bes"arica, "ra&ne flaše, maltretiranje, bolest, lije*enje$$$)A$ 3 centar "aukove mreže na"išite N'+.C5$oje su vaše asocijacije na rije* nasilje

(tu*a, "sovke, krv, maltretiranje, djeca, ja*i, slabiji, siromaštvo, bes"arica$$$)oliko je istovjetnih asocijacija u ovim dvjema "aukovim mrežama/ta nam to #ovori o odnosu alkohola i nasilja

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 .Z 955E4'6+-E P-6Z5MC' (V"en)eslav Novak#






Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0 -va nas "ri*a u"o&naje s okrutnim i ružnim, dru#im licem vele#rada$ 3 nje#ovomsredištu je Mika, siromašni radnik koji jedva "rehranjuje svoju obitelj i "okušava ualkoholu &aboraviti svoj bijedni život$ 3s"ijeva li



škatulja ; škatula, kutija

10




Cedan slavni "isac je rekao: “3&rok mno#ih nesrea leži na dnu vinske *aše$% (avNikolajevi* Folstoj) Prokomentirajte ovu misaoB

/ta vam o tome #ovori ovaj odlomak: “', doduše, dosjeao se i "ijan u tom strahu ;bo#&na je li imala s djecom i kruha &a ve*eru Cer tr#ovac #djekada uduži, a

#djekada je &le volje "a se otrese na djecu: WNe dam$$$ Nisam ja tu da fukaruhranim$$$?%

ako Mika "okušava o"ravdati svoje "ijanstvo Prona<ite od#ovor u sljedeemodlomku: “'li kao što obi*no u takovim &#odama, "ored sve &amra*ene svijesti unjem se i sino stao javljati "onos i svijest o "ravu #os"odara koji je tu #lava svemu"a smije da radi što hoe$%

o se našao na udaru Mikino# "ijanstva3 Mikinom životu bila je jedna svijetla ta*ka ; nje#ova “"ametna me&imica% 5vica$/ta se do#odilo 5vici

Pisac kaže da “tu "restaje "osve nje#ovo "amenje%$/ta je Mika sa&nao sljedee# jutra Ce li bio svjestan ono#a što je uradioerka 5vica bila je "retu*ena nasmrt$ Fek tada Mika "ostaje svjestan svojih"ostu"aka$/ta se tada &biva u nje#ovoj duši

3 jednom dijelu "ri*e Mika kaže: “-dnio vra# i siromaštvoB +vi #ovore i u*e dasiromaštvo nije sramota, a bježe od tebe kad si siromašan, da ti je oko srca i #orene#o da si sramotan$$$% ako se ova Mikina misao odnosi "rema narodnoj "oslovici:“Neka me bije šteta, nek me ne bije hr<aB%

.staknite /lip chart s "ostavljenom tvrdnjom: 3Čov"ek čov"ek tre'a praštati<@+vi u*enici koji se slažu s ovom tvrdnjom neka stanu na desnu stranu u*ionice, a svioni koji ne misle tako neka "re<u u lijevu stranu u*ionice$ Na "a"irima na"išitera&lo#e &ašto tako mislite, "otkrije"ite svoju tvrdnju doka&ima$

9o<e #ru"a ili dva u*enika neka "re&entiraju doka&e &a tvrdnju vaše #ru"e$3važavajte mišljenje dru#ih, ali i branite doka&ima svoju tvrdnju$

Neka vaša ras"rava bude fer i korektna$

%inteza0

-va nas "ri*a u"o&naje s okrutnim licem vele#rada$ 3 nje#ovom središtu je Mika,siromašni radnik koji jedva "rehranjuje svoju obitelj i "okušava u alkoholu &aboravitisvoj bijedni život$ Fek e 5vicina tra#i*na smrt navesti Miku da s"o&na svojuokrutnost i surovost u alkoholi&iranom stanju$

?avršni dio sata0

Fek e 5vicina tra#i*na smrt navesti Miku da s"o&na svoju okrutnost i surovost ualkoholi&iranom stanju$ akav bi tok do#a<aja "romijenio 5vicinu sudbinu

11




Promijenite "ri*uB

:o$aća zadaća0 3 "ri*i imamo statične $otive (ve smo se u"o&nali s njima), i dina$ične,

"okreta*ke motive$ Prona<ite stati*ne motive u "ri*i$ada fabula "ostaje življa, dinami*nija /to je "okreeProna<ite u tekstu dinami*ne motive$ Pre"išite u svoje bilježnice dio teksta u kojemste "ronašli neki dinami*ni motiv$



11





Nastavna "edini)a0 1Priča kapetana rana Porporelosa@e9a Eeović



.d*o"ni0 r azvi"an"e l"'avi pre$a kn"izi5 raz$i"evan"e d"etin"stva kao 8azeodrastan"a5 iz*ra9ivan"e pozitivni oso'ina ličnosti5 razvi"an"e s$isla za $or5razvi"an"e slo'ode *ovora5

.'razovni0 $oristična6šal"iva priča5 $otivi5 *o9a"6raspolo&en"e p"es$i5poznavan"e s ele$enti$a izra&a"no* čitan"a5 očavan"e i i$enovan"epo"edinosti priči5 očavan"e i do&ivl"avan"e l"epote "ezika6lokalni *ovori5nepoznate ri"eči5 očavan"e &anrovski i strktrni oso'enosti $orističnepriče


Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5 pored'ena $etoda5i*ra lo*a6dra$atiza)i"a.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 *rpni rad5 individalnirad5 individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a5 ol"a$oz*a

Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 8lip čart5

*ra8oskop5 *ra8o8oli"a ili 'i$! pro"ektor (ili 8lip čart# sa ilstra)i"o$5 kaseto8on iadiozapis teksta z vedr $zik5 plakati5 pozivni)e

/e$atska korela)i"a


Me9pred$etna0 $zička kltra

11

3

/ Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

Pri#a ka$etana /rana Por$orelosa (e9aEeović#






:idaktička i*ra0 Ktak za %MI+-2FCedna kineska "oslovica nas u*i kako Ksvaka minuta smijeha "rodužava život &a jedan sat“$Na /lip chartu "išite i@ili crtajte asocijacije na rije* +M.C5B=ime se sve smijeh može i&a&vatiMože li se kro& smijeh #ovoriti o o&biljnim stvarima

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 P4.=' 'P5F'N' 04'N' P-4P-45-+' (0e<a /ehovi)






Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0ikovi i& ove komedije nas žele "rije sve#a nasmijati$ 6a li su to "osti#li /ta je vasra&veselilo Interpreta)i"a teksta0


sikuro ; si#urnoštiva ; brodsko s"remištedoika ; doljesubito ; odmahadios senjor ; &bo#om #os"odine"erfeto ; "ot"uno, savršeno

bursa ; torbaku*ak ; "as

11




lardo ; vrsta jela, ku"us sa slaninomš"ek ; slaninaoli ; iliafitavati ; i&najmitiima<inati se ; &amisliti se

eraju ; tjerajuoku"ator ; onaj koji &au&me tu<u &emlju

oje je "reneseno &na*enje rije*i Pjesnika i& ovo# odlomka: “+tavili su mi ovajkatanac na usta da mu*im i mu*ei da umremB%

oji je o&biljan na*in na koji možemo ra&mišljati o “katancu na ustima%

oju slobodu odu&imamo *ovjeku kojem stavljamo “katanac na usta%/ta o tome misli a"etano &na “tajnu otvaranja sramotno# katanca%

Cedan filo&of je rekao: “3 slobodnoj &emlji svima je do&voljeno misliti što hoe i#ovoriti što misle$% (+"ino&a)Protuma*ite nje#ove rije*i$

."ak, lica ove komedije žele nas "rije sve#a nasmijati$ Prona<ite rije*i i i&ra&ekojima to i "ostižuB Fa lica #ovore je&ikom #rada 6ubrovnika i nje#ove okolice ukojem je velikih broj rije*i italijansko# "orijekla$ Prona<ite te rije*i$

Cedan je &nanstvenik rekao: “Mašta je važnija od &nanjaB% ('lbert 5instein)Cedan je vrhunski s"ortista rekao: “=ovjek be& mašte je *ovjek be& krila$%(Muhammad 'li)Cedan je "isac rekao: “+vaka je &amisao laka kad se ne u&me u ob&ir stvarnost$%(Marcel Proust)Raz*ovara"te o ovi$ izreka$a<

%inteza00ehim 0e<a /ehovi, dramski i "ro&ni "isac, ro<en je u Iilei 1LDO$ #odine$ Hivi i radiu 6ubrovniku$ +vojom komedijom Pri"a kapetana 1rana Porporelosa nas je želio"rije sve#a nasmijati, ali i "oru*iti, kako je “3 slobodnoj &emlji svima (je) do&voljenomisliti što hoe i #ovoriti što misle$% (+"ino&a)

?avršni dio sata03 šestom ra&redu nau*ili ste šta je sceno#rafija ("ri"remanje "o&ornice &a "o&orišnu"redstavu), a šta je kostimo#rafija ("ri"rema kostima &a "redstavu)$ Podijelite se u#ru"e:

1$ sceno#rafkinje@sceno#rafiA$ kostimo#rafkinje@kostimo#rafiD$ #lumice@#lumci

3lo#u reditelja neka "reu&me nastavnik@nastavnica$ +vaka #ru"a neka "ri"remisvoj &adatak$ Maštajte, i#rajte se$ Ne &aboravite: +va*ije mišljenje je dobro, što više

ideja, sadržaj e biti ra&nolikiji$ +lobodno možete u "redstavu dodati i nešto što nijenavedeno u i#roka&u$

11




' onda$$$ šta vam još nedostaje Publika$ Ie& nje vaše djelo nee biti &a"ameno$Na"ravite "o&ivnice na *asu likovne kulture, kreirajte "lakate i "ostavite ih na vidnomjesto$ Po&ovite na svoju "rvu "ravu "redstavu roditelje, nastavnice@nastavnike,dru#arice@dru#are$

:o$aća zadaća0 /ta &a vas &na*i “smijeh kro& su&e% -"išite neki doživljaj u kojem ste to"re"o&nali$


Pro)"en"ivan"e i 'il"e&en"e ko$entara o napredovan" čenika5 ispn"avan"e

o'raza)a za praćen"e5 8oto*ra8iran"e i izdva"an"e radova za port8oli"<<<

11





Nastavna "edini)a0 Petar Kočić0 1+azava) pred sdo$@



.d*o"ni0 razvi"an"e l"'avi pre$a kn"izi5 iz*ra9ivan"e pozitivni oso'inaličnosti5 privatan"e i raz$i"evan"e l"dsko* ponašan"a teški$ tren)i$a5razvi"an"e l"'avi pre$a do$ovini5 razvi"an"e s$isla za $or

.'razovni0 vre$enska i prostorna lokaliza)i"a5 ko$edi"a6satira5 sadr&a"naanaliza5 $otivi5 ko$pozi)i"a dra$sko* d"ela (8a'la5 te$a5 ide"a#5 karakteriza)i"alikova5 poznavan"e sa istori"ski$ okolnosti$a na ko"e dra$a re8erira5 ironi"a5

nk)ionalni0 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e per)eptivni5 $entalni iko$nikativni i stvaralački sposo'nosti

Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5 rasprava5 i*ralo*a6dra$atiza)i"a

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 *rpni rad5 individalnirad5 individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a

Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"a sa ilstra)i"o$ iz Čitanke 75 opre$a za *l$)e

/e$atska korela)i"a


Me9pred$etna0 $zička kltra5 likovna kltra5 istori"a5 *eo*ra8i"a

11

3

1 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Ja&avac $red s%dom (Petar Kočić#






:idaktička i*ra0 Nakloni se i počniF

Na *asu dramske sekcije uvježbajte jedan krai odlomak i& komedije 6a&avac pred sudom i "re&entirajte #a ra&redu na "o*etku *asa$ Neka to bude i&nena<enje &aostale u*enikeBZamolite nastavnika historije da vam "ribliži obi*aje i život u vrijeme austrou#arskeoku"acije Iosne i erce#ovine$

;lavni dio sata0

Na"ava teksta0 C'Z'9'G P456 +36-M (Petar Kočić#






Konkretiza)i"a do&ivl"a"a0 ako doživljavate to što je 6avid /trbac donio jedno# ja&avca u sudnicu da musudi carski sud/ta o tome misle “carski #os"odini%



"ali#ra" ; "ara#raf, *lan &akona&eman ; vrijeme

11




4a&mislite: 6a li 6avid &aista misli da ja&avcu treba suditi što je “i&io *itavu njivukuru&a%o &a"ravo 6avidu *ini ne"ravdu Prije ne#o što od#ovorite "ro*itajte i ove nje#overije*i:“Iože moj, Iože, *udne lje"ote u vaše# caraB Iože moj, Iože, al? vi usreiste našu

&emljuB +vijet se lije"o umrtvio od nekakva dobra i miline, "a jedva diše$ +vak ves^,&adovoljan, svak "jeva, samo se "jesma ni<e ne *uje$ Cedini sam ja ;pla"e<ne&adovoljan, jadan i *emeran$%

6a li 6avid &aista misli da je austrou#arska vlast “usreila našu &emlju%6a li je narod koji “jedva diše% od “dobra i miline% ; srean narodMože li narod "jevati od &adovoljstva a da se “"jesma ni<e ne *uje%6avid /trbac jedno #ovori, a misli nešto sasvim dru#o$ oji je dru#i smisao nje#ovihrije*i

6avidove rije*i su, dakle, dvosmislene$ .ma li u nje#ovim rije*ima srdžbe i@ili

"odsmijehaZašto 6avid tim dvosmislenim rije*ima "rikriva svoje "rave namjere/ta mislite, šta bi se do#odilo da 6avid "o*ne otvoreno kuditi austrou#arsku vlast icara

6a li je 6avidov "ostu"ak: ; "ostu"ak neuko#, naivno# i luckasto#, ili ; "ostu"ak mudro# i odvažno# seljaka

6avidove rije*i, dakle, imaju "reneseno, ironi*no &na*enje, i to "ot"uno su"rotnood njihova "ravo# &na*enja$ -n ismijava carski sud, nje#ove “"ali#ra"e%, iaustrou#arsku vlast u cijelosti$ - o*ievom je&iku dosta je "isano, a u namjeri da seukaže na *vrstu "ove&anost "isca s je&ikom rodno#a tla$ 3 tom je&iku "ostojimnoštvo rije*i *ije &na*enje neete "ronai u rje*nicima$ Potražite te rije*iB 3 6avidu /tr"cu o*i je uobli*io ti" lukavo# bosansko# seljaka koji je svjestansvo#a teško# "oložaja i traži "ravdu$ .ako je on "rika&an na komi*an na*in, on i"ak unama i&a&iva duboko saosjeanje$ Za o*iev smijeh kaže se da je to “smijeh kro&su&e%$ Pokušajte od#onetnuti &ašto

Ironi"a je humoristi*no i&ražajno sredstvo kojim se rije*ima daje su"rotan smisao odono# koje one imaju u svom osnovnom &na*enju$ .ronija služi "iscu da nahumoristi*an na*in i&ra&i svoj kriti*ki stav "rema odre<enim "ojavama$ 3 ironiji seuvijek #ovori nešto "o&itivno, a misli se na nešto ne#ativno$ Na"rimjer, “Iože moj,Iože, al? vi usreiste našu &emljuB%

Ko$edi"a je dramsko djelo koje ima cilj da nas nasmije, oras"oloži vedrim šalama,dosko*icama$ 9rsta komedije koja oštro osu<uje i kriti&ira neke "ojave ili karaktere,ismijavajui ih i i&vr#avajui ih ru#lu &ove se satira$ +til satire je duhovit, ali ironi*an i&ajedljiv$ +atiri*ari se naj*eše služe ironi"o$ i iper'olo$ (preveličavan"e$)$

11




%inteza0Petar o*i je stekao veliku "o"ularnost &bo# svo# borbeno# duha i velike ljubavi"rema bosanskom seljaku$ Iio je buntovnik "rotiv tu<insko# "odjarmljivanja,&a#ovornik slobode i "ravde, &aštitnik siromašno# bosansko# seljaka$ 6a&avac predsudom Petra o*ia je satira$ Fo je vrsta komedije, ona oštro osu<uje i kriti&ira neke

"ojave ili karaktere, ismijavajui ih i i&vr#avajui ih ru#lu$ +atiri*ari se naj*eše služeironi"o$ i iper'olo$ (preveličavan"e$)$

Ironi"a je humoristi*no i&ražajno sredstvo kojim se rije*ima daje su"rotan smisao odono# koje one imaju u svom osnovnom &na*enju$ .ronija služi "iscu da nahumoristi*an na*in i&ra&i svoj kriti*ki stav "rema odre<enim "ojavama$

?avršni dio sata0 Cedan je "o&nati "isac rekao: “Moj na*in &bijanja šale jeste da kažem istinu$ Fo jenajsmješnija šala na svijetu$% (Eeor#e Iernard +haS)oji je o*iev na*in “&bijanja šale%

:o$aća zadaća0 Pre"o&najte sve 6avidove ne"ravilno i&#ovorene rije*i$/ta na osnovu to#a možete &aklju*iti o njemu/ta je to #ovorna karakteri&acijaPodsjetite se: Na osnovu #ovora lika u"o&najemo se sa sredinom i& koje lik "otje*e,s nje#ovim "orijeklom, obra&ovanjem, osobinama$ Fakav "ristu" &ovemo #ovornakarakteri&acija$

/ta na osnovu #ovorne karakteri&acije možete sa&nati o 6avidu /tr"cu



11




M-:I+%KA KUD/URA

Nastavna o'last0 $edi"ska kltra

Nastavna "edini)a0 Pozorište6kazalište6teatar



.d*o"ni0 razvi"an"e l"'avi pre$a s)ensko" $"etnosti i $"etnosti općenito5razvi"an"e kltrni navika5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"i estetizira"&ivot5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5 kreativni sposo'nosti i sklonosti5$otiva)i"sko d"elovan"e prav) čitan"a kn"i&evni d"ela i d"ela na$i"en"enis)ensko$ izvo9en"

.'razovni0 pozorište ili kazalište5 pozorni)a6 'ina5 s)ena5 pozorišno *ledalište 5klise5 s)eno*ra8i"a) a8iša5 plakat5 reditel"5 s)eno*ra85 kosti$o*ra85pozorišna6teatarska izra&a"na sredstva5 *l$)i, s)enska radn"a i p'lika< nk)ionalni0 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e per)eptivni5 $entalni5$anelni5 stvaralački i ko$nikativni sposo'nosti

Nastavne $etode i postp)i0 ilstrativna $etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 $onološka $etoda5 eristička $etoda5dra$atiza)i"a

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a

Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 Naš "ezik 75 *ra8o8oli"e na ko"i$a s8oto*ra8i"e iz Prirčnika 7 ili Čitanke 7 (pozorište5 prizori iz opere2asana*ini)a#5 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 plakati5 a8iše

/e$atska korela)i"a

Me9podrčna0 "ezik5 kn"i&evnost5 kltra izra&avan"a

Me9pred$etna0 likovna kltra5 $zička kltra5 /i?.

12

3

2 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Pozorište6kazalište6teatar






3*eni*ko i&vo<enje "ri&ora i& neko# ve obra<eno# dramsko# teksta (Ca&avac "redsudom$$$)=arolija "o&ornice: K6aske koje život &na*eB“ako se &ove "o&orište u koje idete #ledati "redstave+a&najte kada je osnovano i koja je nje#ova "rva "redstavaoju "redstavu trenutno možete "o#ledati u vašem "o&orištu, a koja je "osljednjakoju ste #ledali

;lavni dio sata0

Na"ava nastavne te$e0 Pozorište6kazalište6teatar

Prikazati *ra8o8oli"e 8oto*ra8i"a iz Čitanke 70

Zgrada Narodnog $o&orišta u +arajevu

Pri&or i& "rve bošnja*ke o"ere Hasanaginica koja je "remijerno i&vedena u +arajevu AOOO$ #odine$ om"o&itor je 'sim oro&i, a kostimo#rafkinja 9anja Po"ovi odlu*ilase da u kostimima &a o"eru "reovladava bijela boja$

. pozorišt6kazališt6teatr0

12

http://bs.wikipedia.org/wiki/Sarajevo


http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Asim_Horozi%C4%87&action=edit&redlink=1

http://bs.wikipedia.org/wiki/Sarajevo


http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Asim_Horozi%C4%87&action=edit&redlink=1




Pozorište kazalište ili teatar &ajedni*ki je na&iv &a sve vrste scenske umjetnostikoje se i&vode na "o&ornici u "risustvu "ublike$ 3 scenske umjetnosti s"adaju:drama, o"era, balet$$$ 3 savremenoj "odjeli ra&likujemo dramsko, "lesno, mu&i*ko ilutkarsko "o&orište$

Najvea "o&orišna kua u Iosni i erce#ovini jeste Narodno "o&orište +arajevokoje je otvoreno 1LA1$ #odine$

+arajevska o"era &a"o*ela je svoju umjetni*ku djelatnost 1L8Q$ #odine sve*anom"remijerom "redstave Prodana nevjesta Ied_icha +metane (Iedžiha +metane)$ .ste#odine osnovan je i +arajevski balet, ali je on svoju "rvu samostalnu "redstavu ŽetvaIorisa Pa"ando"ula i&veo tek 1LO$ #odine$

. pozorišt6kazališt6teatr s"enki0

Po&orište@teatar sjenki vrsta je lutkarskih "redstava koje svoju i&ražajnost "ostižu"utem lutaka koje se ne vide, ve se njihov odra& "od sno"om svjetla odslikava na"latnu$ 3 teatru sjenki is"ruženi "rsti ili ru"*i u ruci *esto su model &a lutku$ -bi*noi#ra* u& svaku lutku u&me jedan ru"*i "a se smjesti i&me<u lam"e i &ida tako dasjene ru"*ia "adaju "o &idu$

. pozorišni$6teatarski$ izra&a"ni$ sredstvi$a0

5lementi be& kojih ne može "ostojati "o&orišna "redstava su: *l$)i, s)enskaradn"a i p'lika<

;l$)i i *l$i)e umjetnici su koji se iska&uju kro& scensku radnju i umjetni*ko"redstavljanje lika$ -ni svoj umjetni*ki talent, &nanje i vještinu koriste u "o&orišnim"redstavama kako bi što vjerodostojnije do*arali neki lik$

;l$a je oblik umjetni*ko# scensko# i&ražavanja$ Pomou #lume #lumcii&ražajnim sredstvima (#ovor, "okret, mimika$$$) tuma*e ra&li*ite likove i& dramskeknjiževnosti$

;ovor je jedno od osnovnih i&ražajnih sredstava scenskih i&vo<a*a (#lumica i#lumaca)$ ada se #lumice@#lumci scenski i&ražavaju "utem #ovora, oni svoju "ažnju

"osebno usredsre<uju na #ovor likova$ Kosti$o*ra8i"a je umjetni*ka disci"lina koja se bavi scenskim kostimom &a"otrebe filma, ka&ališne "redstave i ostalih scenskih umjetnosti$ ostimo#rafijom sebave kosti$o*ra8kin"e@kosti$o*ra8i$ -ni istražuju osnovne "odatke o &emlji,ljudima, stilu odijevanja i o"enito na*inu života u vremenu kojim se bave "ojedinascenska djela, i na osnovu tih sa&nanja "okušavaju do*arati sadržaje djela$

%)eno*ra8i"a je, &a"ravo, likovno osmišljavanje "rostora "ojedinih *inova (u"o&orištu), ili kadrova (na filmu)$ +ceno#rafkinje@sceno#rafi vode bri#u da taj "rostorbude u skladu sa &ahtjevima djela koje treba "renijeti na scenu$ 6anas se "ojam

sceno#rafije "roširio na svako osmišljavanje "rostora namijenjeno# nekoj javnoji&vedbi (i&ložbe, "riredbe i dru#a kulturna do#a<anja)$

12




%inteza0

Pozorište ili teatar &ajedni*ki je na&iv &a sve vrste scenske umjetnosti koje se i&vodena "o&ornici u "risustvu "ublike$ 3 scenske umjetnosti s"adaju: drama, o"era,

balet$$$ 3 savremenoj "odjeli ra&likujemo dramsko, "lesno, mu&i*ko i lutkarsko"o&orište$5lementi be& kojih ne može "ostojati "o&orišna "redstava su: *l$)i, s)enskaradn"a i p'lika<;l$)i i *l$i)e umjetnici su koji se iska&uju kro& scensku radnju i umjetni*ko"redstavljanje lika$ ;l$a je oblik umjetni*ko# scensko# i&ražavanja$ ;ovor je jednood osnovnih i&ražajnih sredstava scenskih i&vo<a*a (#lumica i #lumaca)$%)eno*ra8i"a je likovno osmišljavanje "rostora "ojedinih *inova (u "o&orištu), ilikadrova (na filmu)$

?avršni dio sata04a&#ovarajte o nekoj "o&orišnoj "redstavi kojoj ste "risustvovali, "re"o&najteelemente be& kojih "o&orišne "redstave ne bi bilo$

:o$aća zadaća0

ao što smo nau*ili > "ojam sceno#rafije se "roširio na svako osmišljavanje "rostoranamijenjeno# nekoj javnoj i&vedbi (i&ložbe, "riredbe i dru#a kulturna do#a<anja)$-"išite sceno#rafiju neke scene u "o&orišnoj "redstavi koju ste #ledali ili nekei&ložbe, "riredbe$$$$



12




Nastavna o'last0 $edi"ska kltra

Nastavna "edini)a0 %trip



.d*o"ni0 razvi"an"e l"'avi pre$a strip!kn"i&evnosti i kn"i&evnosti opće5razvi"an"e navika čitan"a5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"i estetizira"&ivot5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5 kreativni sposo'nosti i sklonosti5$otiviran"e na čitan"e stripovani sadr&a"a

.'razovni0 strip5 slika i tekst5 poenta5 strip i ono$atope"a5 strip i kn"i&evnod"elo5 strip i 8il$5 izra&a"na sredstva stripa5 )rte& i 8a'la

nk)ionalni0 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e per)eptivni5 $entalni5stvaralački5 $anelni i ko$nikativni sposo'nosti

Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5 ilstrativna $etoda5dra$atiza)i"a

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 različiti stripovi5 kreda5 'il"e&ni)a5

olovka5 'o"e/e$atska korela)i"a

Me9podrčna0 kn"i&evnost5 "ezik5 kltra izra&avan"a5 kn"i&evnost


12

3


%trip






njiževnost i stri"BNa *asu likovne kulture ilustrirajte nekoliko &animljivih scena i& komedije KCa&avac"red sudom“ Petra o*ia, ali tako što ete u obla*ie@balon*ie is"isati i dijalo#e$Najus"jelije radove i&ložite na &idu u*ionice$Izlo&iti stripove i raz*ovarati o sadr&a"i$a5 diza"n5 prateći$ tekstovi$a o'lačići$a<<< Po *emu su sli*ni stri" i dramsko djelo, a "o *emu se ra&likuju

;lavni dio sata0

Na"ava nastavne te$e0 %trip

Prikazati *ra8o8oli" sa stripo$ Mirale$a =rkića 1Mali prin)3 iz Čitanke 7

Interpretativno čitan"e stripa po lo*a$a0

Čita" čeni)i po lo*a$a ili nastavnik

Čitan"e stripa5 raz*ovor o sadr&a"5 ilstra)i"a$a i tekst o'lačići$a5 o po)i5o razli)i i sličnosti$a $"etničke priče i priče o'lik stripa5 o ono$atope"a$a strip<

Načio6la si da "e strip likovno!tekstalno d"elo ko"e$ se priča ostvar"epo$oć slike i teksta<

%trip i ono$atope"e0 =UMMF /RA%F :UMF =AN;F =IIPF =DAMF%trip $o&e kao podlo* i$ati i neko poznato kn"i&evno d"elo< /ada se tekststripa zi$a" sa$o na"'itni"i $o$enti iz kn"i&evno* d"ela</ako "e stripovan ro$an Ro'inzon Krso :ani"ela :e8oa5 pripovi"etkaSMa"ka ?i"e :izdarevića5 i "oš $no*a kn"i&evna d"ela<

Nači$o "oš ponešto o strip0

/to je neobi*no i i&nena<ujue u ovoj "ri*i /ta je u njoj mo#ue, a štanemo#uePri*a koju nam "ri*a ovaj stri" ; ve nam je "o&nata$ 'li, kako nam je ovaj "utis"ri*ana%trip je "ri*a "redstavljena ni&om slika "ro"raenih tekstualnim dijalo#om ili"ojašnjenjima$

+tri" dola&i od ameri*ko# na&iva )omic +trip što doslovno &na*i komi*na traka$Prvim stri"om smatra se Ma= i Morit& i& 12L$ #odine$ Fo je humoristi*ki stri"

]ilhelma Iuscha koji "redstavlja nestašluke dvojice dje*aka$ Naj"o&natiji su stri"ovi

12




]alta 6isnea *iji su #lavni likovi (Miki, /ilja, Paja Patak$$$) stekli veliku "o"ularnostme<u djecom cijelo# svijeta$

.&ražajna sredstva stri"a su )rte& i 8a'la "rika&ana u nacrtanim kvadratiima$

Neki od "o&natih autora stri"a su: arold 0oster sa svojim Princeom 2aliantom iu#o Pratt sa svojim )ortoom Malteseom$

il$ i strip0

ada #ovorimo o "ove&anosti stri"a i likovne umjetnosti, neo"hodno je "oneštorei i o odnosu stri"a i filma$ -va dva vida umjetnosti "ove&uju sli*ni pripov"edni islikovni o'li)i$ Freba imati na umu da je stri" s"oj slike i rije*i, a film s"oj slike i&vuka, dakle stri" i film ra&likuju se, "rije sve#a, u na*inu i&ražavanja$

+ dru#e strane, i u stri"u kao i u filmu imamo kadar , okvir (kvadrat), plan, *ao

pos$atran"a, osv"etl"en"e, $onta& i dru#a filmska i&ražajna sredstva$

MaR i Morit&

MaR i Morit& u akcijiB

12




%lavni stripovi0

Naslovnice slavnih stri"ova: Prince 2aliant arolda 0ostera i )orto Maltese u#oaPratta

+ezik stripa0

Ce&ik stri"a sli*an je je&iku filma$ +tri" je sastavljen od sekvenci koje se naj*ešesastoje od *etiri slike@kvadrata$ +like su me<usobno "ove&ane dinami*nom radnjomu vremenskom slijedu$ Fekst stri"a smješten je u okvir slike, a dijalo# i monolo# uo'lačiće@8ilaktere$+tri" na"rosto vrvi onomato"ejama$+ ob&irom na sadržaje koji se stri"uju, stri" može biti: istori"ski, načno!8antastični, kri$inalistički, pstolovni@avantristički$$$

%inteza0%trip je "ri*a "redstavljena ni&om slika "ro"raenih tekstualnim dijalo#om ili"ojašnjenjima$

+tri" dola&i od ameri*ko# na&iva )omic +trip što doslovno &na*i komi*na traka$Naj"o&natiji su stri"ovi ]alta 6isnea *iji su #lavni likovi (Miki, /ilja, Paja Patak$$$)

stekli veliku "o"ularnost me<u djecom cijelo# svijeta$ .&ražajna sredstva stri"a su )rte& i 8a'la "rika&ana u nacrtanim kvadratiima$

+tri" i film "ove&uju sli*ni pripov"edni i slikovni o'li)i$ +tri" s"oj slike i rije*i, afilm s"oj slike i &vuka$ . u stri"u kao i u filmu imamo kadar , okvir (kvadrat), plan,*ao pos$atran"a, osv"etl"en"e, $onta& i dru#a filmska i&ražajna sredstva$

+ ob&irom na sadržaje koji se stri"uju, stri" može biti: istori"ski, načno!8antastični, kri$inalistički, pstolovni@avantristički$$$

12




?avršni dio sata0 9ratimo se stri"u KMali "rinc“ i u"oredimo #a s književnim "redloškom$ako nam "ri*a "ri*u stri", a kako književni tekst oje su sli*nosti, a koje ra&likeU strip nam je "ri*a "redstavljena ni&om slika "ro"raenih tekstualnim dijalo#om ili"ojašnjenjima, a u književnom djelu ; samo tekstom$

:o$aća zadaća0

+tri"ujte "o*etak neke "ri*e$ Nacrtajte jednu sekvencu koja e se sastojati od *etirislike@kvadrata$



12




Nastavna o'last0 Medi"ska kltra

Nastavna "edini)a0 il$

%trktra i tip časa0 ponavl"an"e i sva"an"e novi znan"a


.d*o"ni0 razvi"an"e l"'avi pre$a 8il$sko" $"etnosti i $"etnosti općenito5razvi"an"e kltrni navika5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"i estetizira"&ivot5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5 kreativni sposo'nosti i sklonosti5$otiva)i"sko d"elovan"e prav) ovladavan"a znan"i$a iz 8il$ske $"etnosti5

.'razovni0 poče)i 8il$a5 8il$ kao $"etnost5 8il$ska izra&a"na sredstva5

ka$era5 kadar5 izra&a"ne $o*ćnosti ka$ere5 plan i *ao sni$an"a

nk)ionalni0 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e per)eptivni5 $entalni5stvaralački5 $anelni i ko$nikativni sposo'nosti

Nastavne $etode i postp)i0 $etoda s$eno* izla*an"a i raz*ovora5 $etodade$onstriran"a5 eristička $etoda5 ilstrativna $etoda

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 *rpni rad5 individalnirad5 individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a5i*raoni)a!radioni)a Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 *ra8oskop5 *ra8o8oli"e5 ilstra)i"a58oto*ra8i"e5 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke

/e$atska korela)i"a

Me9podrčna0 "ezik5 kltra izra&avan"a5 kn"i&evnost

Me9pred$etna0 $zička kltra5 likovna kltra

12

3


il$

3

5






;ra8o8oli"a ili ilstra)i"a iz Čitanke 7 Ponovi$o0

?ašto "e 8il$ elektronski $edi"> Kako nasta"e ta čaroli"a>. 8il$ već zna$o<<<

-tac filma: ouis umiere$

6atum ro<enja filma: A2$ decembar 12L$ #odine$

Mjesto ro<enja filma: Pari&, Ioulevard des Ga"ucines, Erand Gaffe$ Nabrojte neke filmske naslove brae umiereB ada je film K"ro#ovorio“ ako se &vao "rvi &vu*ni film

-tac filma: uis umiere

13




uis umiere s bratom 'u#ustom u svom laboratoriju

Mjesto ro<enja filma: Paris, Ioulevard des Ga"ucines, Erand Gaffe, A2$ decembar12L$ #odine

;lavni dio sata0Na"ava nastavne te$e0


o je najod#ovornija osoba u nastajanju filma

Re&iser je najod#ovornija osoba "ri nastajanju filma$ -n rukovodi snimanjem$ Zasnimanje mu je "otrebno više kamera$ Ka$era0+vaka od njih ima svoj broj kao i svoju &adau "ri snimanju$ Fokom snimanja,kamera miruje ili se kree u ra&nim "ravcima:

1$ 8ar ; kamera se "ri snimanju kree u "ravcu "redmeta koji snima!A$ švenk ; kamera se "ri snimanju kree oko svoje osi!D$ kran ; kamera ide #ore>dolje, kree se "o vertikalnoj osi$

Prva kamera uisa umierea

13




Kadar

adar (francuska rije* le cadre ; &na*i okvir) je jedan ne"rekinuti *in snimanja! &a

#ledaoca to je jedna ne"rekinuta filmska snimka$ +vaki kadar ima "oseban "rostorni ivremenski okvir "rika&ivanih sadržaja$ 0ilm se snima kadar "o kadar, a onda se tikadrovi montažom s"ajaju u cjelinu$

om"o&icija kadra jeste na*in sla#anja, ra&mještanja nje#ovih sadržaja$ -dsnimatelja se o*ekuje da sadržaj slike "rikaže jasno i skladno$ No &a jasnou "rika&ai&nimno je važan i i&bor ta*ke "romatranja sadržaja$ Fo je i ra&lo# &bo# koje#asnimatelja možemo vidjeti kako "rije snimanja "ažljivo traži ta*ku "romatranja ;#ledajui kro& kameru, ili be& nje, mijenja "oložaje, u&diže se na "rste, sa#inje se,"ribližava se i udaljava, a onda ide "o#ledati "ri&or s neko# "osve dru#o# mjesta$Promjenom "o&icije s koje se nešto snima mijenja se i ras"ored sadržaja slike,

odnosno mijenja se kom"o&icija$ 6akle, kom"o&icija je na*in na koji je sadržajras"ore<en unutar okvira kadra (kvadrata)$ /to sve "redstavlja sadržaj kadra Fo nije samo #lavni motiv snimanja, odnosnolikovi i "redmeti koje snimamo, ne#o i njihova "o&adina i okolica, sve što se vidi, aome<eno je okvirom$

Izra&a"ne $o*ćnosti ka$ere0

om"o&icija jedno# kadra &avisi "rije sve#a od snimanih sadržaja (njihovo#oblika, ras"oreda$$$), ali i od "o&icije kamere u "rostoru koji se snima, i to:

1$ dal"enosti kamere od snimano# sadržaja (plan snimanja)!A$ polo&a"a kamere "rema snimanim sadržajima (*ao snimanja)!D$ stan"a ka$ere u "rostoru (kamera je statična ili dina$ična@pokretna)$

Planovi sni$an"a<<< Plan o&na*ava udaljenost kamere od snimano# sadržaja$ + ob&irom na tuudaljenost, ra&likuju se sljedee vrste "lana:

1$ opći ili total ; kada se i&nad #lave i is"od no#u u kadru nala&i još malo"rostora!

A$ sredn"i ; kada se u kadru nala&i *ovjek u cijeloj visini!D$ krpni ; kada sliku (kadar) is"unjava #lava do "rsa$8$ polkrpni ili a$erički ; kada je u filmskoj slici *ovjek do "ojasa$

-ve vrste "lana mo#u imati i svoje varijante, "a tako "lan može biti i vrlo krpan(samo #lava do ramena), total daleki (mnoštvo ljudi u sceni, cijeli "ej&až)$$$

13




9rlo krpni plan: Pri&or i& filma Kro& "ustinju i "rašumu“ (režiser: Eavin ood)

13

Srednji plan: Prizor iz filma „Kroz pustinju i praumu! "r#$is#r: %a&in 'oo()

p&i plan ili total: Prizor iz filma „Kroz pustinju i praumu! "r#$is#r: %a&in 'oo()

http://mojtv.hr/filmografija/reziser/2655/gavin-hood.aspx











U*lovi sni$an"a (rakrsi#<<<

U*ao ili rakrs snimanja odre<uje "oložaj kamere "rema snimanom objektu$ Frisu osnovna u#la (rakursa) snimanja:

1. *orn"i ; kada se kamera nala&i i&nad objekta snimanja ("ti*ija "ers"ektiva)!2. don"i ; kada se kamera nala&i is"od objekta (žablja "ers"ektiva)!

3. visini ka$ere ("o#leda)$ %tan"e kamere u "rostoru odre<uje se "rema tome da li se kamera "omjera tokomsnimanja, "a tako kamera može biti statična (miruje) ili dina$ična (kree se)$

13

rupni plan: Prizor iz filma „Kroz pustinju i praumu! "r#*is#r: %a&in 'oo()

otal daleki: Prizor izfilma „Kroz pustinju i

praumu! "r#*is#r:%a&in 'oo()




13

6ornji u0ao snimanja $pti7ijaperspektiva': Prizor iz filma„Kroz pustinju i praumu!"r#$is#r: %a&in 'oo()

)onji u0ao snimanja $8abljaperspektiva': Prizor iz filma„Kroz pustinju i praumu!"r#$is#r: %a&in 'oo()










%inteza0 +nimanjem filma rukovodi re&iser $ Za snimanje mu je "otrebno više kamera$Fokom snimanja, kamera miruje ili se kree u ra&nim "ravcima (8ar5 švenk5 kran#$ 0ilm se snima kadar "o kadar, a onda se ti kadrovi montažom s"ajaju u cjelinu$adar je jedan ne"rekinuti *in snimanja$ om"o&icija kadra jeste na*in sla#anja,ra&mještanja nje#ovih sadržaja$ om"o&icija jedno# kadra &avisi "rije sve#a od snimanih sadržaja (njihovo#oblika, ras"oreda$$$), ali i od "o&icije kamere u "rostoru koji se snima, i to:dal"enosti kamere od snimano# sadržaja (plan snimanja)! polo&a"a kamere "remasnimanim sadržajima (*ao snimanja)! stan"a ka$ere u "rostoru (kamera jestatična ili dina$ična@pokretna)$

Plan može biti opći ili total5 sredn"i5 krpni5 polkrpni ili a$erički<<< Fri su osnovna *la (rakrsa# sni$an"a: *orn"i ("ti*ija "ers"ektiva), don"i (žablja"ers"ektiva) i u#ao visini ka$ere ("o#leda)$

?avršni dio sata0

. do'ri$ sni$atel"i$a0

Helite li biti dobar snimatelj, "ovedite ra*una i o: ; prepoznatl"ivosti ; motiv se snima s ta*ke koja omo#uava najjasniji "o#led! ; dal"enosti ; motiv se snima s udaljenosti koja omo#uava nje#ovu dovoljnuveli*inu u kadru! ; izdva"an" od pozadine ; motiv se snima tako da je ras"o&natljiv u odnosu na"o&adinu koja ne smije "ostati &animljivija od motiva! ; osv"etl"en" ; snimatelj e odabrati osvjetljenje koje "omaže skladnomsmještanju svih sadržaja u okvir kadra$

+ada snimljene kadrove "re"ustite $onta&er$ Monta&a je "ostu"ak "ove&ivanja,s"ajanja kadrova$

13

9lan u visini kamere $po0leda': Prizor iz filma „Kroz pustinju i praumu! "r#$is#r: %a&in 'oo()







:o$aća zadaća0

Iudite dobar snimatelj, snimite kamerom ili fotoa"aratom neki "ri&or$ -dlu*ite se

&a ra&li*ite "lanove i u#love snimanja, ali "ovedite ra*una o onome što smo nau*ili: ; prepoznatl"ivosti ; motiv se snima s ta*ke koja omo#uava najjasniji "o#led! ; dal"enosti ; motiv se snima s udaljenosti koja omo#uava nje#ovu dovoljnuveli*inu u kadru! ; izdva"an" od pozadine ; motiv se snima tako da je ras"o&natljiv u odnosu na"o&adinu koja ne smije "ostati &animljivija od motiva! ; osv"etl"en" ; snimatelj e odabrati osvjetljenje koje "omaže skladnomsmiještanju svih sadržaja u okvir kadra$




Nastavna "edini)a0 il$ i kn"i&evnost



.d*o"ni0 razvi"an"e l"'avi pre$a 8il$sko" $"etnosti i $"etnosti općenito5razvi"an"e kltrni navika5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"i estetizira"&ivot5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5 kreativni sposo'nosti i sklonosti5$otiva)i"sko d"elovan"e prav) ovladavan"a znan"i$a iz 8il$ske $"etnosti5

.'razovni0 8il$ kao $"etnost5 8il$ i kn"i&evnost5 8il$ska i kn"i&evna izra&a"nasredstva5 povezni)e $"etnosti ri"eči i 8il$ske $"etnosti5 8il$ska adapta)i"a58il$ski "ezik5 8il$ska $aska


13

3

# Uzorak o'rade nastavne "edini)e0il$ i kn"i&evnost





.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 *rpni rad5 individalnirad5 individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a5

i*raoni)a!radioni)a Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 *ra8oskop5 *ra8o8oli"e5 ilstra)i"a58oto*ra8i"e5 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 pro"ektor ili 'i$!pro"ektor

/e$atska korela)i"a




Motiva)i"ski dio časa0 =itanje odlomka i& romana 3raljević i prosjak Marka FSaina i #ledanje inserta i&filma raljevi i "rosjak (režiser: ]illiam ei#hle, 1LD7)$

Kn"i&evnost i 8il$: Pri&or i&filma Kraljevi i "rosjak“ (režiser:]illiam ei#hle, 1LD7)

oja je osnovna "ove&nica umjetnosti rije*i (književnosti) i filmske umjetnosti

;lavni dio sata0

il$ i kn"i&evnost0

13




0ilm je spo" niza $"etnosti (likovne umjetnosti, foto#rafije, književnosti,"o&orišta, mu&ike$$$)$ Fako je film od književnosti "reu&eo tehniku "ri"ovijedanja, odscenskih umjetnosti sceno#rafiju, kostimo#rafiju i #lumu, od o"ere i baleta "okret imu&iku, i& likovne umjetnosti i foto#rafije okvir, kom"o&iciju i "lanove$$$

-snovna "ove&nica umjetnosti rije*i (književnosti) i filmske umjetnosti jestnara)i"a ("ri*anje "ri*e)$ . romanesknu i filmsku "ri*u "ri*aju atori ("isac i režiser)$

0ilmska obrada neko# književno# djela nije jednostavan "osao$ Cedan teoreti*arfilma o tome kaže: “Nemo#ue je i&ra&iti istu stvar, stvoriti identi*na &na*enja u dvara&li*ita medija$% (Cean Mitr)

Fako ori#inalni književni tekst "ostaje samo ins"iracija &a filmsku obradu, on semora adaptirati ("rila#oditi) i&ražajnim sredstvima filma$ Adapta)i"a je "ostu"akkojim se roman ili drama "rila#o<avaju i&ražajnim sredstvima filma, tj$ “"revode se%

na 8il$ski "ezik$

il$ska adapta)i"a ro$ana0 -ralevi( i $rosak Marka /Taina

Pri*a i& romana 3raljević i prosjak ameri*ko# književnika Marka FSaina"retvorena je u &animljivu filmsku avanturu$ Pri*a je to o dva dje*aka koji su sli*ni kao jaje jajetu, ali se i"ak "o ne*emura&likuju: jedan je kraljevi željan "ustolovine i dje*a*ke i#re, a dru#i je na"uštenide*ak željan bla#ostanja$$$ Nakon slu*ajno# susreta njih e se dvojica do#ovoriti da&amijene mjesta na jedan dan$$$

Pro*itajte knji#u, a "otom "o#ledajte i film 3raljević i prosjak $ Za"ažajte sli*nosti ira&like$ il$ska adapta)i"a ro$ana0 Kroz pstin" i praš$ 2enrOka %ienkieTi)za

3 romanu 3ro& pustinju i praumu "oljsko# književnika enrka +ienkieSic&a(enrika +jenkjevi*a) "ratimo u&budljivu "ri*u o "utovanju dvoje mladih kro& 'friku$3 afri*kim "ustinjama i "rašumama do#a<aju im se u&budljive avanture:"ri"itomljavaju slona, vode ratove "rotiv afri*kih "lemena$$$

13




njiževnost i film: Pri&or i& filma 3ro& pustinju i praumu (režiser: Eavin ood, AOO1)

Pre"o&najte i u ovom "ri&oru "lan snimanjaB

il$ska $aska<<<

Nau*ili smo da je ada"tacija "ostu"ak u kojem se književno djelo "rila#o<avai&ražajnim sredstvima filma, “"revodi% na filmski je&ik$ ako "redstaviti neko#književno# junaka filmskim je&ikom Fo je "osao #lumice@#lumca,kostimo#rafkinje@kostimo#rafa, šminkerica@šminkera$$$ akvu "reobra&bu #lumacmože "ostii kako bi do*arao neki lik, uvjerite se i sami$ Po#ledajte “filmskemaske% "oljsko# #lumca r&s&tofa oSaleSsko# (šištofa ovalevsko#) u filmu

3ro& pustinju i praumu$

r&s&tof oSaleSski

14






0ilmska maska: Pri&ori i& filma 3ro& pustinju i praumu (režiser: Eavin ood, AOO1)

%inteza0 0ilm je spo" niza $"etnosti (likovne umjetnosti, foto#rafije, književnosti,"o&orišta, mu&ike$$$)$ Fako je film od književnosti "reu&eo tehniku "ri"ovijedanja, odscenskih umjetnosti sceno#rafiju, kostimo#rafiju i #lumu, od o"ere i baleta "okret imu&iku, i& likovne umjetnosti i foto#rafije okvir, kom"o&iciju i "lanove$$$

-snovna "ove&nica umjetnosti rije*i (književnosti) i filmske umjetnosti jestnara)i"a ("ri*anje "ri*e)$ . romanesknu i filmsku "ri*u "ri*aju atori ("isac i režiser)$

?avršni dio sata0

-ri#inalni književni tekst "ostaje samo ins"iracija &a filmsku obradu, on se moraadaptirati ("rila#oditi) i&ražajnim sredstvima filma$ Adapta)i"a je "ostu"ak kojim seroman ili drama "rila#o<avaju i&ražajnim sredstvima filma, tj$ “"revode se% na 8il$ski "ezik$

:o$aća zadaća0

Pro*itajte knji#u, a "otom "o#ledajte i film 3ro& pustinju i praumu$ojim vam je “je&ikom% na &animljiviji na*in is"ri*ana "ri*a, književnim ili filmskim-bjasnite &ašto tako mislite$


14







14





Nastavna "edini)a0 il$! klasi)i 'osanskoer)e*ovačke kine$ato*ra8i"e

%trktra i tip časa0 proširivan"e i sva"an"e novi znan"a


.d*o"ni0 razvi"an"e l"'avi pre$a 8il$sko" $"etnosti i $"etnosti općenito5razvi"an"e kltrni navika5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"i estetizira"&ivot5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5 kreativni sposo'nosti i sklonosti5$otiva)i"sko d"elovan"e prav) ovladavan"a znan"i$a iz 8il$ske $"etnosti5razvi"an"e patriotiz$a

.'razovni0 8il$ kao $"etnost5 8il$ska i kn"i&evna izra&a"na sredstva5'osanskoer)e*ovački 8il$5 klasi)i 'osanskoer)e*ovačke kine$ato*ra8i"e5'osanskoer)e*ovački 8il$ski spektakli5 1partizanski vestern3



.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 *rpni rad5 individalnirad5 individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a5i*raoni)a!radioni)a

Nastavna sredstva po$a*ala0 Čitanka 75 *ra8oskop5 *ra8o8oli"e5 ilstra)i"a58oto*ra8i"e5 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 pro"ektor ili 'i$!pro"ektor

/e$atska korela)i"a



14

3

( Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

Klasi)i 'osanskoer)e*ovačkekine$ato*ra8i"e






Eledanje inserta i& bosanskoherce#ova*ko# filma )rni biseri (1L2), režisera FomeCania$

;lavni dio sata0

Na"ava nastavne te$e0 Klasi)i 'osanskoer)e*ovačke kine$ato*ra8i"ePrikazati *ra8o8oli"0

Pri&or i& filma )rni biseri (1L2) režisera Fome Cania (Čitanka 7#

Pre"o&najte u ovom "ri&oru "lan i u#ao snimanjaB 0ilm je u Iosnu i erce#ovinu sti#ao ve 12L7$ #odine, kad je u +arajevu održana"rva filmska "rojekcija$ Cedan od naj&na*ajnijih "rvih na"ora da se na našim"rostorima snimi neki film bili su snimci koje je 'ntun 9oli &abilježio u svom filmu

+arajevski atentat na 1ranju 1erdinanda i& 1L18$ #odine$ -vaj je film obišao svijet$ Me<u "rvim bosanskoherce#ova*kim filmovima jeste film )rni biseri (1L2),režisera Fome Cania$ -vaj film "ri*a "ri*u o maloljetnim "rijestu"nicima$

Iosanskoherce#ova*ki i#rani film "roslavili su filmovi sa temama i& 6ru#o#svjetsko# rata, veliki filmski s"ektakli kakvi su filmovi 3o&ara (1LQA) i -itka na ,eretvi(1LQL), koje je režirao 9eljko Iulaji$ Posebno su &animljivi filmovi koji "ri"adaju vrsti tako&vano# “"arti&ansko#vesterna%: 2alter brani +arajevo (1L7A) i Parti&anska eskadrila (1L7L) koje je režiraoajrudin rvavac, te film +utjeska (1L7D) +ti"e 6elia$

14




Pre"o&najte u ovom "ri&oru "lan i u#ao snimanjaB 6a li je ovo #ornji, donji ili u#ao uravni kamere@"o#leda

Pri&or i& filma 2alter brani +arajevo (1L7A) režisera ajrudina rvavca

%inteza0 0ilm je u Iosnu i erce#ovinu sti#ao ve 12L7$ #odine, kad je u +arajevu održana"rva filmska "rojekcija$ Me<u "rvim bosanskoherce#ova*kim filmovima jeste film o maloljetnim"rijestu"nicima )rni biseri (1L2), režisera Fome Cania$ Iosanskoherce#ova*ki i#rani film "roslavili su filmovi sa temama i& 6ru#o#svjetsko# rata: 3o&ara (1LQA) i -itka na ,eretvi (1LQL), koje je režirao 9eljko Iulaji$ Posebno su &animljivi filmovi koji "ri"adaju vrsti tako&vano# “"arti&ansko#vesterna%: 2alter brani +arajevo (1L7A) i Parti&anska eskadrila (1L7L) koje je režiraoajrudin rvavac, te film +utjeska (1L7D) +ti"e 6elia$

?avršni dio sata0Promatrajmo i "lanove i u#love snimanja u insertu i& filma )rni biseri , odaberimo one

koji nam se *ine "osebno us"jelim i "rokomentirajmo svoj i&bor$

:o$aća zadaća0Po#ledajte cijeli film )rni biseri (1L2) režisera Fome Cania i na"išite sastav o temikojom se bavi$



14




+-?IK

Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 /e$el"no i preneseno značen"e ri"eči%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a


.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da5 razvi"an"el"'avi pre$a tradi)i"i =i2.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći i

sti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 leksika5 r"ečni)i6leksikoni5 iz*ovorenarečeni)a5 napisana rečeni)a5 ri"eč5 te$el"no6osnovno značen"e ri"eči5preneseno značen"e ri"eči5 polise$i"a

nk)ionalni0 razvi"an"e sposo'nosti za pravilan *ovor i pisan"e5 razvi"an"es$isla za konkretno pre)izno izra&avan"e5 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"eper)eptivni5 $entalni5 $anelni i ko$nikativni sposo'nosti5 razvi"an"ev"eštine *ovora5 slšan"a5 pos$atran"a5 razvi"an"e i podsti)an"e kreativnosti iv"eštine čenika5 sti)an"e sa$opozdan"a5 pornosti i istra"nosti rad5 razvo"kritičko* $išl"en"a i lo*ičko* raz$išl"an"a5 razvi"an"e os"eća"a sa$opoštovan"a5sa$osvi"esti i os"eća"a pripadnosti "ezičko" za"edni)i

Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5 ilstrativna $etoda5pored'ena $etoda5 ol"a $oz*a

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e5 r"ečnik/e$atska korela)i"a

Me9podrčna0 kn"i&evnost5 kltra izra&avan"a5 $edi"ska kltraMe9pred$etna0 likovna kltra

14

3

, Uzorak o'rade nastavne "edini)e0/e$el"no i preneseno značen"e ri"eči





Motiva)ioni dio sata RI+-Č

4ije* je slika sve#a ono#a što okolo sebe9idimo. ne vidimo4ije*ima se nekim divimo a nekih se4ije*i o"et stidimo

Neka krhka rije* se "enje veoma smjeloZracima tankim i &latnimao siušna "u&avica-na se vješto "ro"inje-d "osno# kamena6o sun*ano# #rma. samo#+unca$

' neka se #lavato i #lasito/e"uri do navrh bunjišta ' &namo da njome jeZau&et "rostor . višeNišta4ije* je tek tada rije* akoZa nju i *ulo steknemoNaj#olemija je nekada davno onaoju i ne4eknemo

Me$edali"a Mak :izdar 4a&#ovor o sadržaju "jesme: +vaka rije* ima svoje &na*enje$

14




;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)e

;ra8o8oli"a G (strip iz Čitanke 7#

/ta u "ojedinim kvadratima stri"a o&na*avaju istaknute rije*i

D"'avni rastanak

6va su cvijeta u bostanu rasla:Plavi &umbul i &elena kada$Plavi &umbul ode na 6oljane,-sta kada u bostanu sama$Poru*uje &umbul sa 6oljana:> 6ušo moja, u bostanu kado,ako ti je u bostanu samoj

irska narodna "jesmaoje osobine "osjeduju &umbul i kada u ovoj "jesmi Mo#u li ih doista "osjedovaticvjetovi

oje je "ravo a koje "reneseno &na*enje rije*i &lato

14

+vaka rije* ima svoje &na*enje$ 4ije*ima imenujemo bia, "redmete, "ojave,rije*ima o&na*avamo radnju, osobinu$ Fakva &na*enja rije*i na&ivamo prava(osnovna, leksička) značen"a$/to se je&ik više ra&vijao i usavršavao, utoliko su rije*i dobijale više &na*enja, a

je&ik se bo#atio i ulje"šavao$Pored #lavno# ("ravo#) &na*enja, rije*i su dobijale i sporedno (preneseno)značen"e, tako da je u"otreba rije*i s "renesenim &na*enjem "ostala o"aosobina naše# standardno# je&ika i svakidašnje# (svakodnevno#) #ovora$

+tri" u 8 slike: dje*ak (ti" štrebera sa nao*arima i enciklo"edija u rukama, i djevoj*ica, "si1$ 6jevoj*ica se obraa "siu koji joj se mota oko no#u: +unce maloB! dje*ak #ovori: Eeo#rafijao"isuje +unce kao o#romnu usijanu lo"tu oko koje se okreu "lanete$A$ 6jevoj*ica "ravi &vije&du na travi i obraa se dje*aku: 9idi, "ravim &vije&duB! 6je*ak: Zvije&da jenebesko tijelo sa so"stvenom svjetlošu$D$ 6je*ak: -va enciklo"edija je "ravo &latoB8$ 6jevoj*ica: 3 hemiji se "rou*ava &lato kao dra#ocjen metal$

+lustra,ija: 6obra vila &latne kose, u ruci joj svežanj &latne "šenice i u" sa &latnicima, a naruci veliki sjajni > &latan "rsten$




Prenesena &na*enja rije*i dobijamo kada u"oredimo dvije "ojave u životu jednu sadru#om$ Fada rije*i ne mijenjaju svoj oblik, ali mijenjaju &na*enje$ Prenesena&na*enja su subjektivna$ Pravo &na*enje rije*i nala&imo naj*eše u nau*nim, a"reneseno u književnim djelima$ . "ravim i "renesenim &na*enjem rije*i se koristimo iu svakodnevnom #ovoru$

%inteza0+vaka rije* ima svoje &na*enje$ 4ije*ima imenujemo bia, "redmete, "ojave, rije*imao&na*avamo radnju, osobinu$ Fakva &na*enja rije*i na&ivamo prava (osnovna,leksička) značen"a$ /to se je&ik više ra&vijao i usavršavao, utoliko su rije*i dobijaleviše &na*enja, a je&ik se bo#atio i ulje"šavao$ Pored #lavno# ("ravo#) &na*enja,

rije*i su dobijale i sporedno (preneseno) značen"e, tako da je u"otreba rije*i s"renesenim &na*enjem "ostala o"a osobina naše# standardno# je&ika isvakidašnje# (svakodnevno#) #ovora$ Zbo# "renesenih &na*enja rije*i imamopolise$i" (više&na*nost), "ojavu da jedna rije* može imati više &na*enja$

?avršni dio sata0Nacrtati veliku &vije&du i unutar nje na"isati `Z9.C5Z6'BZadatak:Na krakove &vije&de is"išite &vije&de koje &nate$ Mo#u to biti i "rava i "renesena&na*enja rije*i$ (morska &vije&da, &vije&da 6anica, rok>&vije&da$$$)

:o$aća zadaća0-d#onetnite &na*enje rije*i (na)rtati rk#B

'dmir joj je u životu desna (na)rtati rk#$5lvira je "ružene (na)rtati rk#$+vu#dje se osjea nje&ina vrijedna (na)rtati rk#<Iato je *ovjek na svoju (na)rtati rk#$6o*ekali su nas raširenih (na)rtati rk#<



14

4 ilustra,ij#: (j#-a,i i (j#&oj-i,# u (&oritu ol# na no/om#tnom i/ralitu (j#-a,i i/raju no/om#t(j#&oj-i,# promatraju:

pr&om &a(ratu j#(na (j#&oj-i,a i posmatra i a$#: Ponaaju s# ao no/om#tn# z&ij#z(# (ru/om &a(ratu (j#-a,i s# su(araju /la&om sa-ui za loptom u zrau i pa(aju j#(an s# &ata za /la&u ia$#: ooooj i(io sam s&# z&ij#z(#

tr##m &a(ratu (j#&oj-i,i iz pr&o/ &a(rata prilazi „tr##r! iz ranij#/ stripa i a$#: „a i on zaista &i(ioz&ij#z(# potr#an mu j# opti-i instrum#nt oji s# zo&# t#l#sop j#&oj-i,a /a izn#na#no /l#(a

Zbo# "renesenih &na*enja rije*i imamo polise$i" (više&na*nost), "ojavu da jedna rije* može imati više &na*enja$




Nastavna o'last0 "ezik

Nastavna "edini)a0 Na*lasni)e i nena*lasni)e5 česti)e6ri"eč)e%trktra i tip časa0 ponavl"an"e svo"eni znan"a.d*o"no!o'razovni )il"evi0

.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 na*lasni)e i nena*lasni)e5 na*lasne)"eline5 enklitike i proklitike5 ri"eč)e6česti)e5 ak)enat


Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5 ilstrativna $etoda5

$etoda disksi"e

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e

/e$atska korela)i"a

Me9podrčna0 kn"i&evnost5 kltra izra&avan"a5 $edi"ska kltra

Me9pred$etna0 likovna kltra5 *eo*ra8i"a

15

3

- Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Na*lasni)e i nena*lasni)e5česti)e6ri"eč)e





Motiva)ioni dio sata ;ra8o8oli"a (Naš "ezik 7#

Ponovimo na#lašene i nena#lašene rije*iBNeu dom od "liša,želim samo mišaBoje biste rije*i "osebno na#lasili u ovim stihovima

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)eNa*lasni)e i nena*lasni)e

/ta smo još nau*ili o nena#lasnicama

15

+lustra,ija: strip: ma-a ao (ama /o&ori : #u (om o( plia$#lim samo mia

+lo# može biti na#lašen i nena#lašen$Na#lašen slo# je onaj u kome je na#lašen samo#lasnik$

4ije*i koje imaju na#lašeni slo#@samo#lasnik su na*lašene ri"eči ilina*lasni)e$ .&dvojimo ih: Neć do$ od pliša5&eli$ sa$o $išaF

' šta je sa rije*ju koju nismo o&na*ili bojom, rije*ju od

Fo je rije* koja nema svoj na#lasak@akcen(a)t, "a kažemo da je to &ovemonena*lašena ri"eč ili nena*lasni)a$-va rije* se ak)enatski oslan"a na rije* iza sebe, i i&#ovara se s njom kao jedna na*lasna )"elina: od "liša i&#ovara se: otpliša$

4ije*i koje se javljaju be& svo# na#laska (akcenta) i koje se akcenatskioslanjaju na rije*i is"red ili i&a sebe, i&#ovaraju se s njom kao jedna na*lasna)"elina<

Nena#lasnice se još &ovu i klitike<4a&likujemo dvije vrste klitika: proklitike ("rislonjenice) i enklitike (naslonjenice)$Proklitike su nena#lašene rije*i koje se nala&e ispred na*lašene ri"eči i snjom *ine i&#ovornu cjelinu: od kue, do škole, na stolici, u kui i&#ovara se:odkue, doškole, nastolici, ukui)$ Proklitike su naj*eše "rijedlo&i (na, "o, u,"ri, &a, kod,$$$) i neki ve&nici: (a, i, ni, da, kad$$$)$-nklitike su nena#lašene rije*i koje se nala&e iza na*lašene ri"eči i s njom

*ine jednu i&#ovornu cjelinu$ ("o#ledaj me, smijem se, došao sam, ja bih,vidimte i&#ovara se: "o#ledajme, smijemse,došaosam, jabih,vidimte)$5nklitike su oblici "omonih #la#ola biti i htjeti ( je, neke &amjenice: me ti, mu,nam, nas, vam, se, rije*ca li$$$




' šta su rije*ce@*esticePonovimoB;ra8o8oli"a

-vo su "re*ice u& "omo rije*ce$$$;ra8o8oli"a

Nau*ili smo i ovoB

15

4ije*ce ("artikule, *estice) su ne"romjenljive rije*i kojima se iska&uje stav#ovornika "rema onome o *emu #ovori$ +luže &a oblikovanje iska&a, &adavanje dru#a*ije# &na*enja dijelovima re*enice, te &a isticanje "ojedinihrije*i$ 3 iska& unose emotivnu obojenost$

-ioni,a u s&aoj lupi po (j#-# i (j#&oj-i,a ispr#( u-o posta&lja pitanj#: ;islit#li (a su rij#-,# &a$n# za isazi&anj# sta&a /o&ornia<Klupa: j#-a: =i/urno> (j#&oj-i,a: ;o$(aKlupa: j#-a: #> (j#&oj-i,a: j#ro&atnoKlupa: j#-a: a> (j#&oj-i,a: ?ar <Klupa: j#-a: aao> (j#&oj-i,a: a li<Klupa: j#-a: =&aao> (j#&oj-i,a: alj(a

Klupa: j#-a: #(&a> (j#&oj-i,a: ?aista<

si*rno ; i&nosimo osobni stav!zar ; "itamo se ili sumnjamo u istinitost ne*e#a!ne ; ne#iramo (odri*na rije*ca)!$o&da5 val"da 4 sumnjamo, ali niti ne#iramo niti "otvr<ujemo!svakako ; "oja*avamo tvrdnju!

sa$o 4 isklju*ujemo nešto!'aš > isti*emo ono što &na*i rije* u& koju rije*ca dola&i!*le5 eno > u"uujemo na nešto, "oka&ujemo$

=trip: maja i (j#&oj-i,a (j#&oj-i,a na alonu promatra n#o maja na&ratima:

majka: Zar misliš cijelu no "osmatrati nebo6jevoj*ica: Ne, ne mislim$ +amo želim vidjeti noas na nebu +jevernja*u$ 9aljda e se"ojaviti$Majka: +i#urno hoe$ Me<utim, ti #ledaš na &a"ad$ Famo se svakako nee "ojaviti$

6jevoj*ica: Ele, eno je, o"et sam se &bunila$ Iaš mi se ne da u"amtiti strane svijeta$




' šta smo nau*ili o rije*ci .

6a li &nate kako se "iše rije*ca .

%inteza0

+lo# može biti na#lašen i nena#lašen$Na#lašen slo# je onaj u kome je na#lašen samo#lasnik$

Ri"eči ko"e i$a" na*lašeni slo*6sa$o*lasnik s na#lašene rije*i ili na#lasnice<Nena#lasnice se još &ovu i klitike<4a&likujemo dvije vrste klitika: proklitike ("rislonjenice) i enklitike (naslonjenice)$Ri"eč)e (partikle5 česti)e# s nepro$"enl"ive ri"eči ko"i$a seiskaz"e stav *ovornika pre$a ono$e o če$ *ovori<4ije*ca li se u u"itnom, "o#odbenom i namjernom &na*enju "iše odvo"eno od rije*iis"red sebe:

?avršni dio sata0;ra8o8oli"a

:o$aća zadaća0



15

4ije*ca li se u u"itnom, "o#odbenom i namjernom &na*enju "iše odvo"eno odrije*i is"red sebe:@ oliki li je ovaj svijet ("itanje)

@ Iudem li "io mno#o mlijeka, moi u uskoro tr*atiB ("o#odba)

@ +ti#nem li, "osjetit u teB (namjera)

+tri" na temu Pjesme o kuji : uja i 7 ku*ia sanjivih ; leže jedno "reko dru#o# ira&mišljaju, neki šareni (bijele i crne "jedice), a neki ne, kiša:uja &amišlja ljutito# #a&du, a ku*ii ra&mišljaju o:

u*i: oliki li je ovaj svijetu*i: Ne "restane li kiša "adati, ja u "o*eti na nju lajatiBu*i (jednobojni): 6a li u i ja imati bijele "je#iceu*i: Iudem li "io mno#o mlijeka, moi u uskoro tr*atiBu*i (šareni): oe li mi ove šare nestatiu*i: ou li biti veliki kao mama

u*i: Može li se oblak na nas srušiti





Nastavna "edini)a0 ;la*oli 4 leksičko značen"e



.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći i

sti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 leksičko značen"e *la*ola5 *la*oli kaopro$"enl"iva vrsta ri"eči


Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5 ilstrativna $etoda5$etoda disksi"e

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e/e$atska korela)i"a

Me9podrčna0 kn"i&evnost5 kltra izra&avan"a

Me9pred$etna0 likovna kltra5 'iolo*i"a

15

4

/ Uzorak o'rade nastavne "edini)e0;la*oli0 leksičko značen"e





Motiva)ioni dio sata ;ra8o8oli"a0

-vo bi mo#li biti oman*i i& istoimene "ri*e Zane Erea *iji odlomak imate u vašoj*itanciB Hele nam otkriti tajnu kako se "ostavlja indijanski lo#orB ako im u tome"omažu mali oman*i;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)eDeksičko značen"e *la*ola

Nau*ili smoB

Deksičko značen"e #la#ola je njihovo osnovno &na*enje koje dobijaju i& stvarnosti$-no se sastoji u imenovanju radnji, stanja ili &bivanja$

Mali oman*i režu suhe #rane, kose travu i odvo&e je, hrane konje$$$3 kakvom stanju se nala&e "o#lavica na "anju, djevoj*ica u ljuljašciPo#lavica sjedi na "anju, nje#ova unuka s"ava u ljuljašci$

$

' šta se u to vrijeme &biva u "rirodi

15

9elika ilustracija: .ndijanci "ostavljaju lo#or-drasli i dje*aci režu suho drvee, dje*ak i djevoj*ica vo&e travu u kolicima i daju je konjima,nekolicina dje*aka "remjerava ra&daljinu i&me<u stabala š"a#om i "omažu u "ostavljajušatora, djevoj*ica i dje*ak "omažu odraslima da "osijeku travu nekim oru<em (kao sr"), na"anju "o#lavica sjedi, vjetar ; #rane drvea se njišu, kišne ka"i "o*inju "adati, i& oblaka sevidi munja, jedno dijete s"ava u ljuljašci, manje djece stoje $$$, žene kuhaju ru*ak$$$

Ela#oli koji u#lavnom o&na*avaju radnju koju neko vrši svjesno, namjerno,&ovu se *la*oli radn"e$ -d#ovaraju na "itanje: šta neko ili nešto radi ili kojase radnja nekome "ri"isuje$

Ela#oli koji o&na*avaju stanje u kojem se neko ili nešto nala&i a u kojem se ništa neradi niti se &biva, &ovu se *la*oli stan"a$ -d#ovaraju na "itanje: u kakvom se stanjunala&i neko ili nešto Ela#oli stanja ne "odra&umijevaju nikakav "roces$




Može li *ovjek utjecati na ta &bivanja9jetar "uše, kišne ka"i "adaju, #rmi i sijeva$akav je "o#lavica, mlad ili je ostarioPo#lavica je ostario$

$

%inteza0Ela#oli o&na*avaju radn"5 stan"e i z'ivan"e, pro)es$

Fo je njihovo osnovno @leksi*ko &na*enje$+ ob&irom na to šta o&na*avaju, #la#oli mo#u biti:1$Ela#oli radnjeA$Ela#oli stanjaD$Ela#oli &bivanjaEla#oli su pro$"enl"ive ri"eči$ Mo#u se javiti u velikom broju oblika ; bli&u tri stotine$

?avršni dio sata0Može li re*enica "ostojati be& #la#olaIe& #la#ola nema "redikata, a be& "redikata nema uobi*ajene re*enice$

:o$aća zadaća0

-daberite &adatak:1$ .s"išite "o jednu re*enicu u kojoj ete u"otrijebiti #la#ole radnje u sva tri lica jednine i množine$A$ .s"išite "o jednu re*enicu u kojoj ete u"otrijebiti #la#ole stanja u sva tri lica jednine i množine$D$ .s"išite "o jednu re*enicu u kojoj ete u"otrijebiti #la#ole &bivanja u sva tri lica jednine i množine$


15

Ela#oli o&na*avaju radn"5 stan"e i z'ivan"e, pro)es$Fo je njihovo osnovno @leksi*ko &na*enje$+ ob&irom na to šta o&na*avaju, #la#oli mo#u biti:1$Ela#oli radnjeA$Ela#oli stanjaD$Ela#oli &bivanjaEla#oli imaju &na*ajnu ulo#u u je&iku$ 3 funkciji "redikata oni u*estvuju u formiranjuiska&a, odnosno re*enice$Ela#oli su pro$"enl"ive ri"eči$ Mo#u se javiti u velikom broju oblika ; bli&u tri stotine$

Zbivanja ili "rocesi u "rirodi su uvjetovani djelovanjem "rirodnih sila$ -dvijaju se mimonaše moi, mi na njih ne možemo utjecati$ +a&najemo o njima i& od#ovora na "itanja:šta se do*a9a ili z'iva, kakav "roces se odvija






Nastavna "edini)a0 ;la*oli 4 *ra$atičko značen"e%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a


.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 *ra$atičko značen"e *la*ola5 kate*ori"evida5 pri"elaznosti i stan"a


Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5 ilstrativna $etoda5$etoda disksi"e5 pakova $re&a




15

41 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0;la*oli0 *ra$atičko značen"e





Motiva)ioni dio sata

4-6.F5C+'

Freba da &naš i da sva djeca &najubie to mno#o važno u životu:*uvaj roditelje da ti duže traju,oni su tebi "odarili lje"otu$

. kada te #rde i kada si ljutai kada ti od bijesa srce &a&ebe,

"onovi u sebi hiljadu "uta:oni su s ljubavlju smišljali tebe$

. kad "orasteš i i#re "restanu,kad eš se dru#im bri#ama okružiti:=uvaj roditelje da ti ne nestanu,+amo e ti oni djetinjstvo "rodužiti$

Pero ?'a)

oje je osnovno &na*enje #la#ola

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)e;ra$atičko značen"e *la*ola

Nau*ili smo da je leksi*ko &na*enje #la#ola njihovo osnovno &na*enje$ad se #la#oli u"otrijebe u re*enici, tada oni, u& leksi*ko &na*enje, dobivaju i*ra$atička značen"a0K-ni su tebi "odarili lje"otu$“

.& ovo# stiha ne sa&najemo samo koja se radnja vrši (leksi*ko &na*enje), ne#o i kovrši tu radnju i kad se vrši radnja (*ra$atička značen"a *la*ola)$

' koje su #ramati*ke osobine #la#ola

15

Ela#oli se odlikuju #ramati*kim kate#orijama vida (aspekta), pri"elaznosti istan"a$9id i "rijela&nost su leksi*ko>#ramati*ke osobine #la#ola$Eramati*ke su osobine #la#ola:

! li)e

! vri"e$e! način5! rod! 'ro"<




Erafofoljia: - ZN', ZN'B

/ta možemo sa&nati i& ovih oblika #la#ola

Erafofolija

%inteza0ad se #la#oli u"otrijebe u re*enici, tada oni, u& leksi*ko &na*enje, dobivaju i*ra$atička značen"aEla#oli se odlikuju #ramati*kim kate#orijama vida (aspekta), pri"elaznosti i stan"a$9id i "rijela&nost su leksi*ko>#ramati*ke osobine #la#ola$Eramati*ke su osobine #la#ola:

! li)e

! vri"e$e! način5! rod! 'ro"<

?avršni dio sata0.& #la#olskih oblika sa&najemo:

15

?našF ?nat će$oF ?nao sa$F

.G5 o F.B o MiB o C'B

94.C5M5 ad +'6B ad 3 I363TN-+F.B ad 3 P4-/-+F.B

I4-C Iroj C56N.N'B Iroj MN-H.N'B Iroj C56N.N'B

.lustracija: Pauk "lete mrežu, na "auku "iše #la#ol KZN'F.“, u mreži is"isani ra&li*iti oblici#la#ola:ZN'/! ZN'C3! ZN'M-! ZN'F T5M-! ZN'! ZN'-! ZN'C! ZN'N-! ZN'. +M-!I.. +M- ZN'.! ZN'M! I365M ZN'-, ZN'- +'M$$$




:o$aća zadaća0Ela#olima u "jesmi 4oditeljska Pare Zu"ca odredite njihove #ramati*ke osobine:lice, vrijeme, na*in, rod i broj$



16

.G5 ko vrši radnju, ko sudjeluje u "rocesu ili ko se nala&i u nekom stanju!

94.C5M5 kad se vrši radnja, "roces, &bivanje!

N'=.N kako se vrši radnja, da li je to "roces ili stanje!

4-6 je li vršilac radnje muško#, žensko# ili srednje# roda!

I4-C koliko vršilaca vrši radnju, koliko osoba sudjeluje u "rocesu, koliko seosoba nala&i u nekom stanju$




Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 ;la*olski vid6aspek(a#t%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a


.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e

*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 *la*olski vid6aspek(a#t5 svršeni inesvršeni *la*oli5 dvovidni *la*oli



$etoda disksi"e.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e/e$atska korela)i"a


Me9pred$etna0 likovna kltra5 /I?.

16

4

2 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0;la*olski vid6aspek(a#t






oja je ra&lika i&me<u #la#ola dobiti, "oslati i "ro*itati i #la#ola #ledati, voljeti, željetioliko traje radnja #la#ola dobiti 6a li je trajanje radnje o#rani*eno, &avršeno ' da li je radnja #la#ola #ledati o#rani*ena u trajanju oliko može da traje ovaradnja

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)e;la*olski vid6aspek(a#t

+adržaj #la#olske radnje ve&an je &a vre$enski tok$ Frajanje radnje, stanja ili&bivanja može biti vre$enski o*raničeno ("oka&uje svršenost radnje, stanja ili&bivanja) i neo*raničeno ("oka&uje nesvršenost radnje, stanja ili &bivanja)$ Fotrajanje #la#olske radnje i&ražava se *la*olski$ vido$$Ela#olski vid ili as"ekt je, osobina #la#ola da oblikom mo#u i&rei ra&like u trajanjuradnje, odnosno njihovu o#rani*enost ili neo#rani*enost$

' kakvi mo#u biti #la#oli "o #la#olskom vidu

16

.lustracija: A kvadrataFelefonski ra&#ovor dje*ak: `Cesi li dobila "isamce koje sam ti "oslao "o 'jlidjevoj*ica: `Cesam, u"ravo #a i *itam$dje*ak:.B Pa hoemo li sku"a #ledati film `raljevi i "rosjakdjevoj*ica: `9oljela bih, ali nisam si#urna želim li "o#ledati film "rije ne#o "ro*itam knji#uB

Po #la#olskom vidu #la#oli mo#u biti:1$ svršeni +vršeni #la#oli o&na*avaju radnju o#rani*eno# trajanja, radnjukoja je "restala trajati$A$ nesvršeni Nesvršeni #la#oli o&na*avaju radnju koja nema o#rani*enjau trajanju$ Po#ledajte tabeleB




Erafofolije

/ta mislite mo#u li se od nesvršenih #la#ola dobiti svršeni i obrnuto

Mo#u li #la#oli istim oblikom iska&ivati oba vida

Mali savjet:

16

;la*oli svršeno* vida iska&uju vremenski o#rani*eno trajanje sadržaja #la#ola,odnosno, radnja, stanje ili &bivanje je &avršen "roces: dahnuti, dreknuti, i&brisati,nami#nuti, "o#ledati, "ro*itati, &atvoriti, otka&ati, &avoljeti, na"isati$$$

Ela#oli svršeno# vida mo#u biti:

1$ početno svršeni ; o&na*avaju i&vršen "o*etak radnje: "ojuriti$$$

A$ završno svršeni ; o&na*avaju &avršen svršetak radnje: dojuriti$$$

D$ trentno svršeni ; o&na*avaju i&vršenost samo jedno# trenutka: jurnuti$$$

8$ potpno svršeni ; o&na*avaju i&vršenost od "o*etka do kraja: odjuriti$$$

;la*oli nesvršeno* vida iska&uju neo#rani*eno trajanje sadržaja #la#ola, &na*i da je "roces radnje, stanja ili &bivanja u ra&voju (ili toku): brisati, *itati, "isati, #raditi,kovati, radovati se,*uvati, drhtati, vehnuti, voljeti$$$

od nesvršenih #la#ola ra&likujemo:

1$ tra"ne *la*ole ;nesvršena radnja traje duže vrijeme be& "rekida: s"avati, "isati,crtati$$$

A$ čestale *la*ole ; nesvršena radnja traje duže vrijeme sa "rekidima: kuckati,lu"kati, skakutati, sjedati, lije#ati$$$

-d nesvršenih #la#ola se mo#u dobiti svršeni i obrnuto, od svršenih nesvršeni, u&"omo tvorbenih nastavaka koji dola&e na kraju osnove, ili se dodaju kao "refiksiis"red odre<ene osnove:#ledati "o#ledati, u#ledati!voljeti &avoljeti!ljubiti "oljubiti$$$

=esto vid #la#ola u tekstu odre<uju rije*i: redovno, *esto, uvijek, "onekad$$$(4edovno *ujem vijesti o tebi$)Fakvi #la#oli se &ovu dvovidni *la*oli$ 6vovidni #la#oli su oni koji istim oblikommo#u iska&ivati oba vida, mo#u biti svršeni i nesvršeni$




%inteza0Po #la#olskom vidu #la#oli mo#u biti:1$ svršeni +vršeni #la#oli o&na*avaju radnju o#rani*eno# trajanja, radnju koja je"restala trajati$A$ nesvršeni Nesvršeni #la#oli o&na*avaju radnju koja nema o#rani*enja utrajanju$

?avršni dio sata0

1$ -d #la#ola nesvršeno# vida konstruiraj #la#ole svršeno# vida:"jevatišetaticrtati#ovoritiraditi*ešljati

:o$aća zadaća0

1$ oju radnju (stanje ili &bivanje) možeš uraditi na le<ima dru#a @dru#arice skojim sjediš3 svesku nacrtaj le<a i ramena svo# dru#a$.s"iši sve radnje koje možeš raditi na nje#ovim le<ima i iskaži ih u svršenom inesvršenom vidu$ 5vo nekih mo#unosti:"ota"šati"omilovatiudaritis"ustiti (ruku, #lavu)lu"katikuckati

šarati"isatimasiratiodmarati (#lavu, ruku)



16

6o#a<a se da u*enici svaki #la#ol koji o&na*ava radnju koja se i&vršila u "rošlostio&na*e kao #la#ol svršeno# vida$ Na"si*rni"e "e odrediti vid *la*ola in8initiv<




Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 ;la*oli po pred$et radn"e5 *la*olsko stan"e%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a


.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 *la*oli po pred$et radn"e5 *la*olskostan"e5 pri"elazni5 nepri"elazni i povratni *la*oli

nk)ionalni0 razvi"an"e sposo'nosti za pravilan *ovor i pisan"e5 razvi"an"es$isla za konkretno pre)izno izra&avan"e5 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"eper)eptivni5 $entalni5 $anelni i ko$nikativni sposo'nosti5 razvi"an"e

v"eštine *ovora5 slšan"a5 pos$atran"a5 razvi"an"e i podsti)an"e kreativnosti iv"eštine čenika5 sti)an"e sa$opozdan"a5 pornosti i istra"nosti rad5 razvo"kritičko* $išl"en"a i lo*ičko* raz$išl"an"a5 razvi"an"e os"eća"a sa$opoštovan"a5sa$osvi"esti i os"eća"a pripadnosti "ezičko" za"edni)i


.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5individalizirani rad5 rad parovi$a5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!

pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e/e$atska korela)i"a Me9podrčna0 kn"i&evnost5 kltra izra&avan"a5 $edi"ska kltra


16

4

3 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0;la*oli po pred$et radn"e5

*la*olsko stan"e






o vrši radnju/ta je "redmet radnjeNa što "rela&i radnja

;lavni dio sataNa"ava nastavne "edini)e;la*oli po pred$et radn"e i *la*olsko stan"e

G< Pri"elazni *la*oli

1Čistač o'će3 (odlo$ak#

3&alud sam "o&ivao "rola&nike i objašnjavao im da &a samo nekoliko nov*ia mo#uimati *istu obuu$ Ieskorisno sam nes"retno udarao *etkama "o sanduku ikreštavim #lasom molio svako# ko je naišao da mu makar iš*etkam ci"ele$ .&#ledalo je kao da me uo"e i ne *uju i ne vide$ ' ja sam ih "ažljivo #ledao, iskrivljujui #lavu da mi ne bi smetao široki obod slamnato# šešira$

Ranko Pavlović

o#a je dje*ak "o&ivao Prola&nike$/ta "rola&nici mo#u imati &a samo nekoliko nov*ia =istu obuu$o#a je dje*ak molio +vako#$

/ta je dje*ak *etkao Gi"ele$3 kojem "adežu se nala&e rije*i koje su "redmet radnje 3 aku&ativuB

16

.lustracija: ulica, dje*ak> *ista* obue "o&iva "rola&nike, na ulici neki dje*ak jede sladoled,neki "rola&nik *ita novine, "rodavac nudi novine, u i&lo#u "rodava*ica obla*i lutku

Ela#oli su nesa$ostalne ri"eči$ Za reali&iranje radnje obilježene #la#olomnekada je "otreban "redmet > objek(a)t$ Fakve #la#ole na&ivamo pri"elazni$*la*oli$a$Pri"elazni *la*oli su oni u& koje može stajati imenica ili neka dru#a rije* uakzativ 'ez pri"edlo*a kao 'li&i o'"ek(a#t< -ni s tom imeni*kom rije*ju *ine

"edn )"elin: 3&alud sam "o&ivao "rola&nike$




< Nepri"elazni *la*oli

Erafofolija

-dredi subjekte u re*enicama$ 6a li radnja subjekta "rela&i na neki objekt

1$ Pliva* "liva$

A$ Ptica leti$D$ 6jevoj*ica maše$

W< Povratni *la*oli

Erafofolija@ilustracija

-bukao sam se &a to"le "roljetne dane$-bukao sam sebe &a to"le "roljetne dane$

o vrši radnju 6je*ak 5skim$Na kome se radnja vrši, odnosno, ko je objekt na kojem se radnja vrši 6je*ak5skim$+ubjekat je istovremeno i objekat u re*enici$

16

.lustracija: Pliva* "liva, "tica leti i&nad nje#ove #lave,djevoj*ica joj maše$

Nepri"elazni *la*oli su oni u& koje ne $o&e stajati imenica ili neka imenska rije* uakzativ 'ez pri"edlo*a na koju bi "rela&ila radnja$ 4adnja ne"rela&nih #la#ola neprelazi na objek(a)t$

.lustracija: dje*ak 5skim u kratkim hla*ama s šubarom na #lavi, na snije#u,#ovori majci koja #a #leda "rijekorno: K-bukao sam se &a to"le "roljetnedaneB“




H< ;la*olsko stan"eErafofolija

/ta je to #la#olsko stanje

`Ne brini djede, mi smo sve kruške obraliB

/ta je i&re*eno "redikatom `smo obrali

6a li djeca namjerno, svojom voljom beru kruške

`Zar je cijela kruška obranaB

6a li je i u ovoj re*enici subjekt aktivan

16

Nepri"elazni s i povratni *la*oli< Njihova radnja "rela&i na objekt, ali je objektistovremeno i subjekt re*enice, "a se radnja, dakle, vraa na subjekt$Povratne #la#ole koji u&a se imaju "ovratnu &amjenicu %-, koja se uvijek može&amijeniti "unim oblikom %-=-, (=uvam se$ =uvam sebe$) &ovemo pravi povratni*la*oli$Nepravi povratni *la*oli o&na*avaju stanje u kojem se subjekt nala&i i kod njih rije*%- ne možemo &amijeniti "unim oblikom %-=-$ N"r$ nasmijao se, &amislio se, budiose, nala&io se, vedrilo se, smijao se$$$ od ovih #la#ola +5 je "ovratna rije*ca, a ne"ovratna &amjenica$Uza"a$no povratni *la*oli o&na*avaju radnju koju vrše najmanje dva subjekta (iliviše njih)jedan na dru#om$ +ubjekt i objekt nisu isti$ N"r$ hrvati se, "otui se, natjecatise, družiti se$$$ . kod u&ajamno "ovratnih #la#ola +5 ne možemo &amijeniti oblikom+5I5 jer je to "ovratna rije*ca$

3 ovoj re*enici je iska&ano da subjekat svojom voljom vrši radnju i takvo stanje&ovemo radno (aktivno) stanje, tj$ aktiv$ +ubjekt vrši radnju "redikata$

3 ovoj re*enici s'"ekt trpi radn" koju neko dru#i na njemu vrši, ili je o'vaćenradn"o$ kao o'"ekt, "a takvo stanje &ovemo trpno (pasivno) stanje tj$ pasiv$

Ela#olsko stanje "odra&umijeva odnos s'"ekta pre$a radn"i (stanju ili&bivanju)$

.lustracija:Fri ilustracije "o dva kvadrata:

na "rvoj dva dje*aka i dvije djevoj*ice "o"eli se na krušku i beru kruške i stavljaju u njedra$ +tablokruške obrano$ .s"od kruške djed i baka, djed kaže baki: Moramo kruške obrati$B

Cedan dje*ak s kruške kaže: `Ne brini djede, mi smo sve kruške obraliB 6jed i&nena<en diže #lavu,"omalo ljut$6jeca is"od kruške s "unim njedrima, baka ra&o*arana kaže:

`Zar je cijela kruška obranaB ' moj džem od krušaka6jevoj*ica se obraa baki: `+tr"ite se, rodit e kruške o"et$“




`+tr"ite se, rodit e kruške o"et$“ ako je djevoj*ica rea#ovala na bakine rije*i

%inteza0Ela#oli su nesa$ostalne ri"eči$ Za reali&iranje radnje obilježene #la#olom nekada je"otreban "redmet > objek(a)t$ Fakve #la#ole na&ivamo pri"elazni$ *la*oli$a$

Nepri"elazni *la*oli su oni u& koje ne $o&e stajati imenica ili neka imenska rije* uakzativ 'ez pri"edlo*a na koju bi "rela&ila radnja$Nepri"elazni s i povratni *la*oli<-dnos subjekta "rema radnji (stanju ili &bivanju) može biti trojak:

> radno (aktivno) stanje tj$aktiv> tr"no ("asivno) stanje tj$ "asiv> medijalno stanje tj$medij

?avršni dio sata0.&dvojimo #la#ole u ovom odlomku i odredimo im "rijela&nost i #la#olsko stanje$

1Čistač o'će3 (odlo$ak#

3&alud sam "o&ivao "rola&nike i objašnjavao im da &a samo nekoliko nov*ia mo#uimati *istu obuu$ Ieskorisno sam nes"retno udarao *etkama "o sanduku ikreštavim #lasom molio svako# ko je naišao da mu makar iš*etkam ci"ele$ .&#ledalo je kao da me uo"e i ne *uju i ne vide$ ' ja sam ih "ažljivo #ledao, iskrivljujui #lavuda mi ne bi smetao široki obod slamnato# šešira$

Ranko Pavlović

:o$aća zadaća0

-dredite "rijela&nost i #la#olsko stanje #la#olima u stri"u o Malom "rincu u =itanci 7$



16

-vo stanje (rodit e) dešava se 'ez vol"ne aktivnosti s'"ekta (krušaka), "a #a&ovemo $edi"alno stan"e ($edi")$




Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 ;la*olsko li)e5 rod i 'ro"%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a


.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti

izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da

.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 *la*olsko li)e5 rod i 'ro"






17

4

4 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0;la*olsko li)e5 rod i 'ro"






(1+na)i Pavlove li)e3 "e pstolovni ro$an ko"i *ovori o dvi"e *rpe d"ečaka ko"e se 'ore zaprostor Pavlovo" li)i ko"i i$ "e sl&io za 'eskra"n slo'od i*re< .vo "e kratki odlo$ak iz to*ro$ana<#

+na)i Pavlove li)e

<<<9o<a im je dao &nak da se umire$>Freba još nešto da te "itam$ Ne misliš li možda da oni i& Pavlove ulice slute da ti"ri"adaš nama$> Ne vjerujem ; od#ovorio je novi "ot"oru*nik$ ; =ak da je i bio neko od njihovihovdje ono#a dana, kada su i&vjesili crvenu cjedulju, ni onda me niko nije mo#ao vidjeti u mraku$ ($$$)/ta iska&uje #la#olsko lice

eren) Molnar

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)e;la*olsko li)e5 rod i 'ro"

G< ;la*olsko li)e

-dredite lica u ovom odlomkuBoliko lica imaju #la#oli

+ednina0

! Prvo li)e je lice koje #ovori > *ovornik: Ne vjerujemB (o ; CaB)!! :r*o li)e je lice kojem se #ovornik obraa > sa*ovornik: Ne misliš li da "ri"adašnama (o ; FiB)!! /reće li)e "redstavlja osobu o ko"o" se *ovori: 9o<a je dao &nak$ (o ; -n$)$

Mno&ina

17

.lustracija: dje*aci na tajnom sastanku , svi ucrvenim košuljama$

Ela#olsko li)e iska&uje odnos subjekta i ostalih u*esnika u ra&#ovoru$




> Prvo li)e "redstavlja skpin ko"o" *ovornik pripada: Ne vjerujemo vamB(o ; MiB)!

> :r*o li)e "redstavlja skpin ko"o" pripada sa*ovornik: 9jerujete li(o ; 9i$)!

> /reće li)e "redstavlja oso'e o ko"i$a se *ovori ; 6je*aci slute da nam"ri"adašB (o ; -niB)$

< ;la*olski rod

.lustracija

Potražimo u ovom odlomku i& "uto"isa o 6žejms uku #la#olski #ramati*ki rod$

KFako mu je "rije dvije #odine rekao nje#ov otac, ne"ismen težak$ 6žejms, koji je "rvi dos"io u #rad bio je &adivljen mnoštvom la<a u luci$ ; uda "love sve te la<e ;u"ita$ ; 3 .ndiju, sine ; be& "remišljanja od#ovori otac$ -donda je dje*ak uvijeksanjario o "utu u .ndiji na jednoj od takvih la<a$ Fo"la tiha ve*er s"ustila se nadmorem$ enri je na#ovarao 6žona da "rimi dje*aka u službu$“

3o*imo #la#ole istaknute u re*enicama$oje# roda su subjekti na koje se ti #la#oli odnoseoji rod mo#u iska&ivati #la#oli

W< ;la*olski 'ro"

.lustracija

17

.lustracija: 6žejms uk i nje#ov otac "osmatraju la<ena moru

;ra$atički rodFEramati*ki rod kod #la#ola o#rani*en je na #la#olske "ridjeve, radni i tr"ni (o njimaemo nešto više nau*iti na sljedeim stranicama udžbenika)$

;la*olsko li)eF

Ela#oli imaju tri li)a "ednine i tri li)a $no&ine$Ela#olsko lice može biti: 'iće, pred$et5 po"ava$




Eramati*kim brojem, odnosno ra&likovanjem jednine i množine, odlikuje se veina#la#olskih oblika$ Eramati*kim brojem ra&likujemo broj vršilaca radnje$

Potražimo u jednom dru#om odlomku i& "uto"isa o 6žejms uku #la#olski #ramati*kibroj$

($$$) ;Fi, kako vidim, želiš da jedeš tu Nama je "otreban mornarski nau*nik, u"adne enri,ali #a 6žon tako "o#leda da se on odmah u#ri&e &a je&ik$ ; Fa &ar su takvižutokljunci s"osobni &a mornare > nastavi 6žon još strože$$$

%inteza0Ela#olsko li)e iska&uje odnos subjekta i ostalih u*esnika u ra&#ovoru$Ela#oli imaju tri li)a "ednine i tri li)a $no&ine$Ela#olsko lice može biti: 'iće, pred$et5 po"ava$Eramati*ki rod kod #la#ola o#rani*en je na #la#olske "ridjeve, radni i tr"niEramati*kim brojem ra&likujemo broj vršilaca radnje$

?avršni dio sata0

-dredimo #la#olima u ovom odlomku lice, rod i broj:

;Fi, kako vidim, želiš da jedeš tu Nama je "otreban mornarski nau*nik, u"adne enri,

ali #a 6žon tako "o#leda da se on odmah u#ri&e &a je&ik$ ; Fa &ar su takvižutokljunci s"osobni &a mornare > nastavi 6žon još strože$$$

:o$aća zadaća0-dredite lice, rod i broj #la#olima u stri"u o Malom "rincu u =itanci 7$


Procjenjivanje i bilježenje komentara o na"redovanju u*enika, is"unjavanjeobra&aca &a "raenje, foto#rafiranje i i&dvajanje radova &a "ortfolij$$$

17

.lustracija: 6žejms uk i ka"etani 6žon i enri

+amo infinitiv i #la#olski "rilo&i (sadašnji i "rošli), o kojima emo u*iti na sljedeimstranicama ovo# udžbenika, nemaju #ramati*ke osobine lica, roda i broja$




Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 ;la*olska vre$ena i *la*olski o'li)i%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a


.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 *la*olska vre$ena i *la*olski o'li)i5kon"*a)i"a


Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a i

raz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5 ilstrativna $etoda5$etoda disksi"e




17

4

5 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0;la*olska vre$ena i *la*olski o'li)i( časa#

4

#






Pro*itajte ovaj tekst o e#i"atskoj kraljici Nefertiti i obratite "ažnju na #la#ole istaknuteu tekstuB

raljica Nefertiti

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)e;la*olska vre$ena i *la*olski o'li)i

G< ;la*olska vre$ena

oja je temeljna odlika #la#ola

Portreti kraljice Nefertiti "rika&uju ženu i&u&etne lje"ote$ sadašnjost6revni faraoni su "isali "jesme "osveene bo#u +unca$ "rošlost+unce e uvijek biti ins"iracija "jesnicima i slikarima$ budunost

17

Femeljna odlika #la#ola je odre9ivan"e *la*olsko* vre$ena$ Ela#olsko vrijeme jevremenski odnos #la#olsko# sadržaja odnos na trentak *ovora$Ela#olski se sadržaj, u odnosu na trenutak #ovora, može ostvarivati u sadašn"e$,prošlo$ i 'dće$ vremenu$

Nefertiti je bila kraljica 5#i"ta$ Nae#i"atskim s"omenicima njen "ortret"rika&uje ženu i&u&etne lje"ote, i&duženalica, du#o# vrata, "ravilno# nosa i kru"niho*iju$ raljica Nefertiti e roditi tri keri i,neko vrijeme e vladati 5#i"tom$ -dnekolicine fantasti*nih kamenih bistikraljice Nefertiti, najlje"ša e se *uvati uIerlinu$ Cednom oku na ovoj bisti

nedostaje &jenica, "a se smatra da je autornije &avršio$




%adašn"e vri"e$e o&na*ava radnju (stanje ili &bivanje) koja se vrši trentk kadase o n"o" *ovori$ (N"r$ "jevam, smijem se, od#ovaram$$$)

Prošlo vri"e$e je ono koje pretodi trentk *ovora$ Njime su iska&ane radnje(stanja ili &bivanja) koje su i&vršene u "rošlosti, "rije vremena #ovorenja$(N"r$ "jevao sam, smijah se, od#ovarao je$$$)

=dće vri"e$e je ono koje dola&i posli"e trentka *ovora$ Njime su iska&aneradnje koje e se desiti u budunosti, "oslije vremena kada se o njima #ovori$

(N"r$ "jevat u, doi u, u od#ovarati $$$)

< ;la*olski o'li)i

Zašto kažemo da se #la#oli mijenjaju "o vremenima

/ta je to konju#acija

ako dijelimo #la#olske oblike

Ela#olski se oblici u bosanskome je&iku mo#u "odijeliti na:

1$ *la*olska vre$ena (iska&uju vrijeme vršenja radnje)!

A$ *la*olske načine (iska&uju li*ni stav #ovorno# lica "rema vršenju #la#olskeradnje)!

17

.lustracija: stri" u A kvadrata:dje*ak "red o#ledalom cvijet u ruci, &amišlja djevoj*icu u obla*iu, kaže: -duvijek samvolio, volim sada i uvijek u voljeti > tebeB.sti dje*ak i djevoj*ica i& obla*ia s knji#om u ruci, dje*ak joj "ruža cvijet i kaže: -duvijeksam volio, volim sada i uvijek u voljeti ; da *itam knji#eB

Za #la#ole kažemo da se mijenjaju "o vremenima &bo# to#a što #la#oli mo#u ucjelosti i&ra&iti vremenske ra&like "rošlosti, sadašnjosti i budunosti$

Nau*ili smo da su #la#oli "romjenljive rije*i i da se mo#u javiti u velikom broju

ra&novrsnih oblika$ Promjena #la#ola se ra&likuje od "romjene imenskih rije*i(imenica, &amjenica, "ridjeva, brojeva)$Promjena #la#ola "o licu, vremenu ili na*inu &ove se kon"*a)i"a(*itaj N i C kao &asebne #lasove)$




D$ *la*olske prid"eve (#la#olski "ridjev radni i #la#olski "ridjev tr"ni)!8$ *la*olske prilo*e (#la#olski "rilo# sadašnji i #la#olski "rilo# "rošli)!$ neodre9eni *la*olski o'lik ; in8initiv<

G< Dični i nelični *la*olski o'li)i

Po&naju li svi #la#olski oblici kate#oriju lica

< ;la*olski o'li)i pre$a tip tvor'e

ako se dijele #la#olski oblici "rema ti"u tvorbe

' šta je #la#olska osnova

17

+vi #la#olski oblici ne "o&naju kate#oriju lica "a ih dijelimo na lične i nelične<Dični *la*olski o'li)i su: "re&ent, aorist, "erfek(a)t, "luskvam"erfek(a)t, futur .,futur .., im"erativ, "otencijal (kondicional) . i ..$Nau*ili smo da je osnovna služba #la#ola "redikatska$+amo li*ni #la#olski oblici se $o* "aviti rečeni)i kao predikati$

/o s *la*olska vre$ena i *la*olski načini0 Pjevajte "jesmuB Ca bih "jesmu"jevao$ Pjesnik "iše "jesmu$

Nelični *la*olski o'li)i s0 infinitiv, #la#olski "ridjevi i #la#olski "rilo&i$

Neli*ni #la#olski oblici služe za tvor' lični *la*olski o'lika "a se u re*enicimo#u javiti kao dio "redikata u nekim složenim #la#olskim oblicima, ili kao atributi i"riloške odredbe$Pjesnik je želio p"evati "jesmu$

.lustracija: A kvadrata4asejani "jesnik s olovkom i sveskom, sjedi naslonjen na drvo "ored vode, oko nje#a lete "ti*icekojima se obraa: Pjevajte "jesmu da bih i ja "jevaoB“.& rijeke i&viruju žabe i u#las krekeu: kre, kre$$$, "jesnik &atvara uši

Prema ti"u tvorbe svi se #la#olski oblici mo#u "odijeliti na:prosteslo&eneProsti #la#olski oblici se sastoje od jedno# #la#ola, a složeni od više$Prosti #la#olski oblici su: in8initiv5 prezent5 aorist5 i$per8ek(a#t5 i$perativ5*la*olski prid"evi i *la*olski prilozi<Proste #la#olske oblike tvorimo tako što na *la*olsk osnov dodajemood#ovarajue nastavke$




;la*olska osnova je dio koji ostaje nepro$i"en"en "ri mijenjanju oblika #la#ola$(N"r$ "jeva>ti! "jeva>m! "jeva>lo$$$)

Ela#olska osnova može biti in8initivna i prezentska$.nfinitivnu osnovu dobijamo odbijanjem infinitivno# nastavka ; ti$

Pre&entsku osnovu dobijamo tako što od o'lika za W< li)e $no&ine #la#ola u"re&entu odbijemo nastavak > u, > ju, > e$ (N"r$ vui ; oni vuk>u, loviti ; oni lov>e$$$)

ako se tvore složeni #la#olski oblici

%inteza0

Femeljna odlika #la#ola je odre9ivan"e *la*olsko* vre$ena$ Ela#olsko vrijeme jevremenski odnos #la#olsko# sadržaja odnos na trentak *ovora$ Ela#olski sesadržaj, u odnosu na trenutak #ovora, može ostvarivati u sadašn"e$, prošlo$ i'dće$ vremenu$

Promjena #la#ola "o licu, vremenu ili na*inu &ove se kon"*a)i"a<?avršni dio sata0Pre"o&najte #la#ole i odredite vrijemevršenja radnje u ovom tekstu$

5#i"atska kraljica Nefertiti obasjana &rakama e#i"atsko# sunca



17

%lo&eni *la*olski o'li)i tvore se "omou li*nih #la#olskih oblika "omonih#la#ola "esa$5 'iti ('ivati# i t"eti u& koje se javljaju #lavni #la#oli u nekombe&li*nom obliku$3 složene #la#olske oblike s"adaju: per8ek(a#5 plskva$per8ek(a#t5 8tr I58tr II5 poten)i"al (kondi)ional# I i II<

0araoni su "isali "jesme "osveenebo#u +unca, a na kamenju su klesalinje#ov lik$ 3"ravo kao drevnim

5#i"anima, sunce e uvijek bitiins"iracija "jesnicima, slikarima imno#im dru#im umjetnicima$





Nastavna "edini)a0 *la*oli

%trktra i tip časa0 ponavl"an"e i siste$atiza)i"a nastavni sadr&a"a


.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da

.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5

poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika5 siste$atiza)i"a znan"a o *la*oli$a





17

4

( Uzorak o'rade nastavne "edini)e0%iste$atiza)i"a0 Načili s$o o *la*oli$a( časa#

4

,







;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)e;la*oli0 ponavl"an"e i siste$atiza)i"a

G< Deksičko značen"e *la*ola

< ;ra$atičke oso'ine *la*ola

ojim se #ramati*kim kate#orijama odlikuju #la#oli

a# ;ra$atičke kate*ori"e

Deksičko značen"e *la*ola

;la*oli radn"e ;la*oli z'ivan"a ;la*oli stan"a

18

ad se #la#oli u"otrijebe u re*enici, tada oni, u& leksi*ko &na*enje, dobivaju i#ramati*ka &na*enja$Ela#oli se odlikuju *ra$atički$ kate*ori"a$a vida (as"ekta), pri"elaznosti i stan"a$

Ela#oli o&na*avaju radnju, stanje i &bivanje$Fo je njihovo osnovno @ leksi*ko &na*enje$+ ob&irom na to šta o&na*avaju, #la#oli mo#u biti:1$Ela#oli radnjeA$Ela#oli stanjaD$Ela#oli &bivanja$




/ta je to #la#olski vid ;la*olski vid6aspekt

Pri"elaznost *la*olaakvi #la#oli mo#u biti "o "redmetu radnje

/ta je to #la#olsko stanje ;la*olsko stan"e

;ra$atičke kate*ori"e

vid pri"elaznoststan"e

18

Ela#olski vid ili as"ekt je, osobina #la#ola da oblikom mo#u i&rei ra&like utrajanju radnje, odnosno njihovu o#rani*enost ili neo#rani*enost$

Po #la#olskom vidu #la#oli mo#u biti:1$ +94/5N.A$ N5+94/5N.$

Ela#oli "o "redmetu radnje mo#u biti: pri"elazni0 #la#oli *ija radnja "rela&i direktno na objek(a)t (čitati knji#u$$$)! nepri"elazni0 #la#oli u& koje ne može stajati imenica ili neka imenska rije* uaku&ativu be& "rijedlo#a > na koju bi "rela&ila radnja ($aštati$$$)$Ne"rijela&ni su i povratni *la*oli (s$i"ati se$$$)$ Njihova radnja "rela&i na objekt,ali je objekt istovremeno i subjekt re*enice, "a se radnja, dakle, vraa na subjekt$

Ela#olsko stanje "odra&umijeva odnos subjekta "rema radnji (stanju ili

&bivanju), odnosno, #ovori nam da li subjekt vrši radnju ili je tr"i$.dnos s'"ekta pre$a radn"i (stan" ili z'ivan"# $o&e 'iti tro"ak0 4'6N- ('F.9N-) +F'NC5 tj$ AK/IV F4PN- (P'+.9N-) +F'NC5 tj$ PA%IV M56.C'N- +F'NC5 tj$ M-:I+




' koje su još #ramati*ke osobine #la#ola

Fo su:

*la*olsko li)e *la*olski 'ro" *la*olski rod *la*olsko vri"e$e

*la*olski način

;la*olsko li)e

;ra$atičke oso'ine *la*ola

vid6aspekt pri"elaznoststan"e

svršeni

nesvršeni

"rijela&ni

ne"rijela&ni

aktiv

"asiv

medij"ovratni

;ra$atičke oso'ine*la*ola

#la#olskolice

#la#olskibroj

#la#olskirod

#la#olskovrijeme

#la#olskina*in

18

Ela#olsko lice je kate#orija kojom se iska&uje odnos i&me<u subjekta i ostalihu*esnika u komunikaciji ( jednina: 1$ lice: C'! A$ lice: F.! D$ lice: -N@-N'@-N-! množina: 1$ lice: M.! A$ lice: 9.! D$ lice: -N.@-N5@-N')




DIJ- +-:NINA MN.,INA

1$ lice: C' M.

A$ lice: F. 9.

D$ lice: -N@-N'@-N- -N.@-N5@-N'

;la*olski 'ro"

;la*olski rod

;la*olsko vri"e$eoja je temeljna odlika #la#ola

;la*olski 'ro"

jednina množina

;la*olsko vri"e$e

"rošlo vrijemesadašnje vrijeme budue vrijeme

18

Eramati*kim brojem, odnosno ra&likovanjem "ednine i $no&ine, odlikuje se veina#la#olskih oblika$ Eramati*ki broj odre<uje broj vršilaca radnje$ Neki #la#olski oblici nemaju #ramati*ke osobine lica, roda i broja$

Femeljna odlika #la#ola je odre<ivanje *la*olsko* vre$ena$ Ela#olsko vrijeme je vremenski odnos #la#olsko# sadržaja u odnosu na trenutak #ovora$Ela#olskise sadržaj, u odnosu na trenutak #ovora, može ostvarivati u sadašnjem, "rošlomi buduem vremenu$

Eramati*ki rod (muški, ženski, srednji) kod #la#ola o#rani*en je na #la#olske"ridjeve (radni i tr"ni), s kojima emo se u"o&nati i na sljedeim stranicamaudžbenika$




;la*olski načini

W< ;la*olski o'li)i

ako dijelimo #la#olske oblike

Dični i nelični *la*olski o'li)i

18

Ela#olski se oblici u bosanskom je&iku mo#u "odijeliti na:1$ *la*olska vre$ena (iska&uju vrijeme vršenja radnje)A$ *la*olske načine (iska&uju li*ni stav #ovorno# lica "rema vršenju#la#olske radnje)D$ *la*olske prid"eve ( #la#olski "ridjev radni i #la#olski "ridjev tr"ni)8$ *la*olske prilo*e ( #la#olski "rilo# sadašnji i #la#olski "rilo# "rošli)$ neodre9eni *la*olski o'lik >in8initiv

Ela#olski na*ini iska&uju stav #ovorno# lica "rema radnji, a ne njeno ostvarenjeu vremenu$ 3"o&nat emo se sa dva osnovna #la#olska na*ina:> im"erativom, kojim se i&ri*e "oticaj na aktivnost, molba, želja, naredba,> "otencijalom . i .. (kondicionalom . i ..), kojim se i&ri*e mo#unost vršenja#la#olske radnje, želja, bla#a tvrdnja$

+vi #la#olski oblici ne "o&naju kate#oriju lica "a ih dijelimo na lične i nelične<Dični *la*olski o'li)i su: "re&ent, aorist5 "erfek(a)t, "luskvam"erfek(a)t, futur., futur .., im"erativ, "otencijal (kondicional) . i ..$ +amo li*ni #la#olski oblici se mo#u javiti u re*enici kao "redikati$/o s *la*olska vre$ena i *la*olski načini<

Nelični *la*olski o'li)i s0 infinitiv, #la#olski "ridjevi i #la#olski "rilo&i$Nelični *la*olski o'li)i služe &a tvorbu li*nih #la#olskih oblika "a se ure*enici mo#u javiti kao dio "redikata u nekim složenim #la#olskim oblicima, ilikao atributi i "riloške odredbe$




;la*olski o'li)i pre$a tip tvor'e

;la*olski o'li)i

neli*nili*ni

#la#olska vremena

#la#olski na*ini

#la#olski "ridjevi

#la#olski "rilo&i

neodre<eni #la#olski oblik> infinitiv

18

Prema ti"u tvorbe #la#olski oblici se mo#u "odijeliti na:prosteslo&eneProsti #la#olski oblici se sastoje od jedne rije*i a to su: infinitiv, "re&ent,aorist, im"erfek(a)t, im"erativ, #la#olski "ridjevi i #la#olski "rilo&i$%lo&eni #la#olski oblici se sastoje neko# "omono# #la#ola u li*nom#la#olskom obliku i #lavno# #la#ola u neli*nom #la#olskom obliku$ N"r$ utr*ati, #ovorio sam, bih "jevao$$$ 3 složene #la#olske oblike s"adaju: "erfek(a)t, "luskvam"erfek(a)t, futur .,futur .., "otencijal (kondicional) . i ..$




?avršni dio sata0

:o$aća zadaća0

Pre)rta"te ta'el pod"ele *la*olski o'lika pre$a tip tvor'e svo"e 'il"e&ni)e<



;la*olski o'li)i pre$a tip tvor'e

slo&eniprostiinfinitiv

"re&ent

"erfek(a)t

"luskvam"erfek(a)t

futur .aorist

im"erfek(a)t

im"erativ

#la#olski "ridjevi

futur ..

"otencijal (kondicional) .

"otencijal (kondicional) ..

#la#olski "rilo&i

18




Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 In8initiv%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a



.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 in8initiv5 značen"e5 sl&'a i tvor'ain8initiva



.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e5 ilstra)i"a/e$atska korela)i"a



18

4- Uzorak o'rade nastavne "edini)e0In8initiv





Motiva)ioni dio sataV"erni pratila)

Ne možeš od nje#a "objei,ne možeš #a i&#ubiti,ne možeš #a "osjei,ne možeš #a ubiti,ne možeš #a svaliti,ne možeš #a niti s"aliti,ne možeš #a isto"iti, jedino #a možeš u mrak uto"iti$ (&a#onetka) +C5N'

Eri#or 9ite&Možemo li #la#olima istaknutim u "jesmi odrediti vrijeme vršenja radnje, lice, rod,broj

;lavni dio sataNa"ava nastavne "edini)eIn8initiv

' koji je osnovni oblik #la#ola

G< .'lik i značen"e in8initiva

18

In8initiv je osnovni oblik #la#ola kojim se i&ri*e samo "ojam radnje, stanja ili&bivanja$Zovemo #a i neodre9eni$ *la*olski$ o'liko$ jer ne o&na*ava ni lice kojevrši radnju niti vrijeme kad se radnja vrši, ni rod, ni broj$ Ne odre<uje ni jednu#ramati*ku kate#oriju$ Ela#oli u infinitivu se &avršavaju na !ti ili !ći$

3 rje*nicima, "ravo"isima, leksikonima susreemo #la#ole u infinitivu,

"oredane "o abecednom ili a&bu*nom redu$

.lustracija: djeca i njihove sjene na &idu koje "ravera&li*ite oblike > i#ra sjenki




< %l&'a in8initiva

oje su sastavnice ovih "redikataPre"o&najte infinitiveB

Heljela sam te i&nenaditiB . tatu u i&nenaditiB

' koju službu ima infinitiv u ovim re*enicama

Moram se tati i&viniti$ 3 nevolji ne treba "lakati, ne#o lijeka tražiti$

' koju službu ima infinitiv u ovoj re*enici +ubjekta, naravnoB 6oi kui je "ravo &adovoljstvoB

18

.nfinitiv služi &a tvorbu dru#ih #la#olskihoblika: "rostih i složenih$ 3 re*enici senikad ne može samostalno javiti u"redikatskoj službi, ne#o samo kao diopredikata<

.lustracija:djevoj*ica le<ima okrenuta &a sudo"erom, stoji na klu"ici kako bi dohvatila vodu istavlja jedan o"rani tanjir u rešetku &a sušenje, majka naslonjena na vrata,ra&nježenose smješka, djevoj*ica kaže: Heljela sam te i&nenaditiB

djevoj*ica i dalje le<ima okrenuta &a sudo"erom, stoji na klu"ici i okree #lavu "rema majci,istorvremeno stavlja na rešetku &a sušenje mobitel i muški ru*ni sat, majka na vratima hvatase &a #lavu, djevoj*ica kaže: . tatu u i&nenaditiB$

.lustracija:6jevoj*ica u"lakana kaže: Moram se tati i&viniti$Mama suši sat i mobitel fenom &a kosu i kaže: 3 nevolji ne treba "lakati, ne#o lijeka tra&iti$-tac u radnom odijelu ula&i na vrata, djevoj*ica i majka &ate*ene, otac kaže:

6oi kui je "ravo &adovoljstvoB

.nfinitiv se *esto javlja i kao dopna nepotpni$ *la*oli$a: moi, trebati,morati, "o*eti$$$

Mali savjet: .nfinitiv be& samo#lasnika >i na kraju *est je u narodnom #ovoru, alinije normiran "a nije "re"oru*ljiva nje#ova u"otreba u je&iku ("isat, #ovorit$$$)$

.nfinitiv se "onekad može nai i u sl&'i s'"ekta$In8initiv5 dakle5 $o&e i$ati sl&'0

! di"ela predikata! dopne nepotpni$ *la*oli$a! sl&' s'"ekta<




W< /vor'a in8initiva

ako se tvori infinitiv

%inteza0

In8initiv je osnovni oblik #la#ola kojim se i&ri*e samo "ojam radnje, stanja ili&bivanja$ Ela#oli u infinitivu se &avršavaju na !ti ili !ći$.nfinitivnu osnovu dobijamo odbijanjem nastavka !ti, a ona nam služi &a tvorbu dru#ih#la#olskih oblika$

-d in8initivne osnove se #rade: in8initiv5 *la*olski prid"ev radni i *la*olski prilo*prošli<

?avršni dio sata0

ako dobijamo infinitivnu osnovu #la#ola "ei, vui, strii, vri

19

.nfinitiv se tvori od infinitivne osnove i nastavka !ti< .mamo, dakle, i #la#ole kojiimaju u infinitivu &avršetak !ći< .nfinitivnu osnovu dobijamo odbijanjem nastavka !ti, a ona nam služi &a tvorbu

dru#ih #la#olskih oblika (pos$atra>ti, kliza>ti, )vrkta>ti$$$)

-d in8initivne osnove se #rade: in8initiv5 *la*olski prid"ev radni i *la*olskiprilo* prošli<

l"'iti !til"'i!

.N0.N.F.9 .N0.N.F.9N'-+N-9'

N'+F'9'Z' .N0.N.F.9

Ela#oli *ija se osnova &avršava na &adnjone"*ane su#lasnike ,E i ("ekti "ek>oh, stri#ti stri#>oh, vrhti vrh>oh) imaju &amjenu t u ć, "a im je infinitivni&avršetak !ći ("ei, vui, strii, vri)$.nfinitivnu osnovu kod ovih #la#ola dobijamo kada od G< li)a "ednine aorista ("ekoh, rekoh) odbijemo nastavak >o< - aoristu emo u*iti na sljedeim stranicamaudžbenika, ali evo kako dobijamo infinitivnu osnovu #la#ola na >i: .nfinitiv "ei,rei 1$ lice jednine aorista "ekoh, rekoh infinitivna osnova: pek>, rek>, anastavak &a 1$ lice jednine aorista je !o$




:o$aća zadaća0

3 "jesmi 9jerni "ratilac #la#olima u infinitivu odredi #la#olski vid$

V"erni pratila)

Ne možeš od nje#a "objei,ne možeš #a i&#ubiti,ne možeš #a "osjei,

ne možeš #a ubiti,ne možeš #a svaliti,ne možeš #a niti s"aliti,ne možeš #a isto"iti, jedino #a možeš u mrak uto"iti$



19

.N0.N.F.9 '-4.+F .N0.N.F.9N'-+N-9'

N'+F'9'Z' '-4.+F

reći reko !orek!





Nastavna "edini)a0 ;la*olski prid"evi 6 *la*olski prid"ev radni




.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći i

sti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 *la*olski prid"evi 6 *la*olski prid"evradni5 značen"e5 tvor'a5 sl&'a5 *lasovne pro$"ene




Nastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e5 r"ečnik

/e$atska korela)i"a

19

5

/ Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

;la*olski prid"ev radni (aktiv#







Motiva)ioni dio sata Prona<i u odlomku "ridjeve i "risjeti se nekih njihovih osobina:.rlovi rano lete 3mjesto svima dra#e u*iteljice `le"tiraste "lave ane, u malo selo i"ovo u"uen je, "o ka&ni, novi u*itelj, koji je, ubr&o stekao nadimak Pa"rika$ -štroj u*iteljevoj batini se "rvi su"rotstavio Covan*e, "otomak slavno# hajduka$ 3 Prokin #aj ubr&o su

"o*eli "risti&ati i dru#i: du#ono#i +tric, br&ono#i Xoko Potrk, omaleni, "r#avi, alis"retni a&ar Ma*ak$$$Fako je nastala družina, najslavnija u cijelom kraju$ rabra družina je bila s"remnada se su"rotstavi u*iteljevom nasilju$ $$$

=ranko Lopić

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)e;la*olski prid"evi 6 *la*olski prid"ev radni

' šta su #la#olski "ridjevi

.rlovi rano lete

(odlomak)

K3*italj se toliko smijao i smijao da mu naj&ad udariše *etverostruke su&e$ 6u#o ih jebrisao, hohotao i hohotao sve tiše, a kad se kona*no "ot"uno smirio, on &a*u<eno"o#leda oko sebe kao da se budi i& sna i buljei &a"ita: > akav je ovo nered o jesrušio tablu, ko je bacio ra&rednicu“

3 tekstu su istaknuti #la#oli koji imaju oblik *la*olsko* prid"eva radno*$ ' sada"o#ledajte kako možemo "reina*iti neke re*enice tako da u njima imamo #la#olski"ridjev tr"ni$ Možemo rei:

19

Upozna"$o značen"e ri"ečiF

ra&rednica ; ra&redna knji#a

Pridjevi:> stoje u& imenicu!> imaju isti rod, broj i "adež kao i imenica u& koju stoje!> o"isni "ridjevi se kom"ariraju ("orede)$




3*itelj je bio ra&ljuen$ Nje#ove su&e su bile obrisane$ Fabla je bila srušena$ 4a&redna kni#a je bila ba*ena$

3 ovim re*enicama su istaknuti #la#oli koji imaju oblik #la#olsko# "ridjeva tr"no#$

- #la#olskim "ridjevima u*imo na sljedeim stranicama udžbenika$

G< ;la*olski prid"ev radni?načen"e *la*olsko* prid"eva radno*

3 ovom kratkom odlomku i& romana K-rlovi rano lete“ Iranka To"ia u kojemdjevoj*ica unja is"raa svoje "rijatelje u "arti&ane, obratite "ažnju na istaknuterije*i$

KFiha i blijeda unja je utke #ledala &a kolonom$ + njom su, možda &auvijek, odla&ili oni koje je najviše voljela u životu$ -dla&io je du#a*ki +tric, ko#a je ve "režalila, ali#a nije &aboravila$ -dla&io je "onosni hrabri Covan*e, ko#a e nositi na srcu *ak ako

se više nikad i ne vrati$“

! *ledala! odlazili! vol"ela! odlazio! pre&alila! za'oravila

-vi #la#olski oblici o&na*avaju da su subjekti (unja, +tric, Covan*e) aktivniB

19

Ela#olski "ridjev radni je "rost, be&li*an #la#olski oblik koji ra&likujekate#orije roda i broja$ -&na*ava radnju koju je subjekat vršio ili i&vršio$-n &a"ravo, i&ri*e aktivan odnos subjekta "rema radnji, "a #a &ato &ovemoaktivo$$

;la*olski prid"evi su #la#olski oblici koje tvorimo od #la#ola$3 re*enici se nekad "onašaju kao *la*oli, konju#iraju se i imaju službu dijela"redikata$ Ela#olski "ridjevi se nekad "onašaju i kao prid"evi: stoje u& imenicu,dekliniraju se, imaju isti rod, broj i "adež kao i imenica u& koju stoje, a u re*enicise javljaju kao atributi$Naš je&ik "o&naje dva *la*olska prid"eva: *la*olski prid"ev radni i *la*olskiprid"ev trpni<

;la*olski prid"evi s prosti5 nelični *la*olski o'li)i<

Pris"eti$o se0 Proste #la#olske oblike tvorimo od jedno# #la#ola, odnosno od#la#olske osnove i od#ovarajuih nastavaka: "jevam, "lešeš, "o<oh, ura<en,"isao$$$Neli*ni #la#olski oblici nemaju kate#oriju lica i ne mo#u biti samostalni, cjeloviti"redikati$




/vor'a *la*olsko* prid"eva radno*

-d kojih se #la#ola može tvoriti #la#olski "ridjev radni

%l&'a *la*olsko* prid"eva radno*

oju službu može imati #la#olski "ridjev radni

unja je *ekala da u*itelj "restane sa smijanjem$ 3*itelj je jurnuo "ored klu"a$

Pobješnjeli u*itelj `Pa"rika je lu"ao šakom "o stolu$ Pocrvenjele o*i su oštro #ledale u nas$

19

+ednina Mški rod ,enski rod %redn"i rod

odlazio odlazila odlazilo

rekao rekla reklo

Mno&ina odlazili odlazile odlazila

rekli rekle rekla

Ela#olski "ridjev radni možemo tvoriti od svi *la*ola$

;la*olski prid"ev radni se tvori od in8initivne osnove i nastavaka &a rod(muški, ženski i srednji) u jednini i množini:Cednina: o6ao5 la5 loMnožina: li5 le5 la 'ko se infinitivna osnova &avršava sa$o*lasniko$, u muškom rodu jednine jenastavak !o ("isa>ti "isa>o), a ako se &avršava su#lasnikom, nastavak je !ao ("ei "ek>ti "ek>ao "ekao)$




+toje u& imenske rije*i: 6io su "redikata:Pobješnjeli (u*itelj) je *ekalaPocrvenjele (o*i) je jurnuo

< ;lasovne pro$"ene *la*olsko$ prid"ev radno$

;lasovne pro$"ene *la*olsko$ prid"ev radno$

Ponovimo: šta je ne"ostojano a

a) od nekih se #la#ola *la*olsko$ prid"ev radno$ javlja #lasovna "romjenaneposto"ano a$

Cednina Množina

"ekao "ekla "eklo "ekli "ekle "ekla

sjekao sjekla sjeklo sjekli sjekle sjekla

b) 3 #la#olskom "ridjevu radnom dola&i i do #lasovne "romjene koju na&ivamo"rela& #lasa l u o: htjela, ali htio! smjela, ali smio$$$

htjela htio u - (htel ; hteo ; htio)smjela smio u - (smel ; smeo ; smio)

c) od #la#ola *ija se osnova &avršava na 4"e5 nastalo od "ata (živ "eti, ht "eti$$$), ui"ekavsko$ iz*ovor u $ško$ rod "ednine is"red samo#lasnika >o, umjestoo*ekivano#a >je, javlja se samo#lasnik !i ( ht "e>ti: htio! živje>ti: živio)

3 svim ostalim oblicima i jednine i množine *uva se !"e (živ "ela, vol "ela, sm "ela)$

19

Ne"ostojano a je "ojava u kojoj se u nekim oblicima rije*i a javi, a u dru#imoblicima te iste rije*i se i&#ubi$ Zna*i, a nije "ostojano u svim oblicima jedne isterije*i$ A je nestabilno$

;la*olski prid"ev radni u re*enicama može imati službu atri'ta ili di"elai$ensko* predikata<ad je sl&'i atri'ta, #la#olski "ridjev radni se "onaša kao i svi "ridjevi,"reu&ima rod, broj i "adež imenice u& koju stoji (Pobješnjeli u*itelj$$$)$

' kad je #la#olski "ridjev radni dio predikata5 može biti samo u sklo"u nekihdru#ih složenih #la#olskih oblika (Curnuo je$$$)




/ta je onda "ravilno (standardno), a šta ne"ravilno (nestandardno)

d) - kojoj #lasovnoj "romjeni je ovdje rije* "ocrven"ela ("ocrven jela) (n j nj), ali "ocrvenio! "ocr n"ela ("ocrn jela) (n j nj), ali "ocrnio

od nekih #la#ola u #la#olskom "ridjevu radnom imamo i #lasovnu "romjenu kojusmo na&vali "otovan"eB

Elas " i& nastavka u kontaktu s nekim su#lasnikom i& osnove, da"e potpno nov*las ( " i& nastavka "ot"e se sa su#lasnikom i& osnove)$ Fa "romjena se &ove "otovan"e$

%inteza0;la*olski prid"evi su #la#olski oblici koje tvorimo od #la#ola$3 re*enici se nekad "onašaju kao *la*oli, konju#iraju se i imaju službu dijela"redikata$Naš je&ik "o&naje dva *la*olska prid"eva: *la*olski prid"ev radni i *la*olskiprid"ev trpni<

;la*olski prid"evi s prosti5 nelični *la*olski o'li)i<;la*olski prid"ev radni se tvori od in8initivne osnove i nastavaka &a rod (muški,ženski i srednji) u jednini i množini:Cednina: o6ao5 la5 loMnožina: li5 le5 la

;la*olski prid"ev radni u re*enicama može imati službu atri'ta ili di"elai$ensko* predikata<od nekih se #la#ola *la*olsko$ prid"ev radno$ javljaju #lasovne "romjene:neposto"ano a, "rela& #lasa l u o i jotovanje$

?avršni dio sata0

19

+F'N6'46N- N5+F'N6'46N-

volio voljeo

smio smjeoželio željeo

htio htjeo@šeo

.lustracija:1$djevoj*ica karminom boji o#ledaloA$ mama i djevoj*ica, karmin na o#ledalu

Mama: Cesi li ti ovo "ocrvenila6jevoj*ica: NisamBD$ djevoj*ica (crvena u licu) i mamaMama: ' &ašto si onda "ocrvenjela




:o$aća zadaća0

Pre"o&najte u ovom odlomku #lasovne "romjene u #la#olskom "ridjevu radnom inje#ovu službu u re*enici$ KFiha i blijeda unja je utke #ledala &a kolonom$ + njom su, možda &auvijek, odla&ilioni koje je najviše voljela u životu$ -dla&io je du#a*ki +tric, ko#a je ve "režalila, ali#a nije &aboravila$ -dla&io je "onosni hrabri Covan*e, ko#a e nositi na srcu *ak akose više nikad i ne vrati$“



19

Mali sav"et0 ra&likujte #la#oleB Jrven"eti ne &na*i )rvenitiB

crveniti, crniti bojiti u crveno@crno, *initi nešto crvenim@crnim("o)crvenjeti@("o)crnjeti "ostajati@biti crven@crn





Nastavna "edini)a0 ;la*olski prid"ev trpni (pasiv#




.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 *la*olski prid"ev trpni (pasiv#5 značen"e5tvor'a5 sl&'a5 *lasovne pro$"ene



raz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5 ilstrativna $etoda5$etoda disksi"e5 Venov di"a*ra$

19

5

1 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0;la*olski prid"ev trpni (pasiv#





Nastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5

*ra8o8oli"e/e$atska korela)i"a





;ra8o8oli"a0

.rlovi rano lete(odlo$ak#

KNamrštena unja i &abe&eknuti u*itelj stajali su "ored oborene table$ 3kori*ena ra&rednica je ležala na "odu, sva i&#užvana$ .&buljene u*iteljeve o*i su s

nevjericom "osmatrale "olomljenu tablu$ 3*ionica je bila rasturena, a u*itelj ses"remao &a novu osvetu$ unja se u trenu na<e "ored otvoreno# "ro&ora i bi"rimorana da isko*i kro& "ro&or$ +vi su bili &a*u<eni njenom hrabrošu$ +"retno ses"asila u*iteljeve ši"ke$“

oja &na*enja može imati #la#olski "ridjev tr"ni

;lavni dio sata


;la*olski prid"ev trpni (pasiv#

?načen"e *la*olsko* prid"eva trpno*

1$ Ela#olski "ridjev tr"ni može stojati u& imenicu kao atribut:

> namrštena unja> &abe&eknuti u*itelj> oborene table > ukori*ena i&#užvana ra&rednica

> i&buljene o*i> "olomljenu tablu

20

.lustracija: u*ionica, "olomljena tabla, i&#užvandnevnik na "odu, u*itelj Pa"rika ljut sa ši"kom u ruci,unja iska*e kro& "ro&or




> otvoreno# "ro&ora

A$ Ela#olski "ridjev tr"ni može biti dio "redikata:

> je bila rasturena

> bi "rimorana> su bili &a*u<eni

;la*olski prid"ev trpni o&na*ava da je na s'"ekt vršena radn"a< +ubjek(a)t je pasivno tr"io, "odnosio tu radnju ili stanje koje mu je nametnuto (tabla je tr"jela radnju obaranja, ra&rednica, ra&redna knji#a je "retr"jela radnjuukori*avanja i #užvanja, tabla je tr"jela radnju obaranja, "ro&or je tr"io radnjuotvaranja$$$) +ve te radnje je neko dru#i nad njima vršio$

Ela#olski "ridjev tr"ni je "rost, be&li*an #la#olski oblik koji ra&likuje kate#orije roda ibroja$ .&ri*e radnju koja se vrši na subjektu, koju subjek(a)t tr"i$ Zbo# to#a sl&i za

tvor' pasivni *la*olski o'lika5 a u re*enicama se ne po"avl""e sa$ostalnokao predikat<

/vor'a *la*olsko* prid"eva trpno*

ako se tvori #la#olski "ridjev tr"ni

20

Ela#olski "ridjev tr"ni se tvori samo od "rijela&nih #la#ola$ Fvori ili od infinitivne ili od"re&entske osnove i nastavaka &a rod u jednini i množini:

!n5 !na5 !no !ni5 !ne5 !na0 in8initivna osnova: "isa>ti "isa>n! "isa>na! "isa>no! "isa>ni! "isa>ne! "isa>na!

!en5 !ena5 !eno !eni5 !ene5 !ena0 prezentska osnova: "lesti oni "let>u "let>en! "let>ena! "let>eno! "let>eni! "let>ene! "let>ena!

!"en5 !"ena5 !"eno !"eni5 !"ene5 !"ena0 in8initivna osnova: dobi>ti dobi>jen! dobi>jena! dobi>jeno! dobi>jeni! dobi>jene! dobi>jena!

prezentska osnova0 vidjeti oni vid>e vid>jen vi<en! vi<ena!

vi<eno! vi<eni! vi<ene! vi<ena!!ven5 !vena5 !veno !veni5 vene5 !vena

in8initivna osnova0 i&u>ti i&u>ven! i&u>vena! i&u>veno! i&u>veni! i&u>vene!i&u>vena!

!t5 !ta5 !to !ti5 !te5 !ta0 in8initivna osnova0 da>ti da>t! da>ta! da>to! da>ti! da>te! da>ta!(ali može i dan! dana! dano! dani! dane! dana)$

pisati pisan5 pisana5 pisano<<<pisa!

infinitiv .nfinitivnaosnova

Nastavci &a #la#olski "ridjev tr"ni: !n5!na5 !no<<<




%l&'a *la*olsko* prid"eva trpno*oju službu u re*enici može imati #la#olski "ridjev tr"ni

! ;lasovne pro$"ene *la*olsko$ prid"ev trpno$- kojim je #lasovnim "romjenama ovdje rije*

1$ &a*uditi &a*udjen &a*u<en (dX" Y 9)is"uniti is"unjen is"unjen (n X " Y n")nositi nosjen nošen (s X " Y š)

Pokušajte &a"amtitiB

20

3 #la#olskom "ridjevu tr"nom se javlja "otovan"e, #lasovna "romjena u kojoj

#las " i& nastavka u kontaktu s nekim su#lasnikom i& osnove, daje "ot"uno nov#las ( " i& nastavka jotuje se sa su#lasnikom i& osnove)$

Ela#olski "ridjev tr"ni u re*enicama može imati službu atri'ta ili di"ela i$ensko*predikata< ad je u službi atributa, #la#olski "ridjev tr"ni se "onaša kao i svi "ridjevi, "reu&imarod, broj i "adež imenice u& koju stoji$ (namrštena unja, &abe&eknuti u*itelj)$ ad je dio "redikata, #la#olski "ridjev tr"ni može biti samo u sklo"u nekih dru#ihsloženih #la#olskih oblika (bi "rimorana, su bili &a*u<eni)$

+F'N6'46N- N5+F'N6'46N-

dove&en dovežen i&nesen i&nešen donesen donesen




A$ "ei oni "ek>u "ek en "e*en ( k * ) . "alatali&acija

D$ &amastiti &amast jen &amasen &amašen

od #la#ola *ija se osnova &avršava na st, taj se #lasovni sku" u #la#olskom"ridjevu tr"nom ostvaruje obi*no kao št ("ustiti "ušten), ali i kao st@št:iskoristiti iskorišten@iskorišćen$

/ta smo nau*ili o #la#olskim "ridjevima /ta im je &ajedni*ko, a "o *emu sera&likuju +ve to možete "ronai u ovom dija#ramuB

%inteza0

;la*olski prid"ev trpni o&na*ava da je na s'"ekt vršena radn"a< Fvori se samo od "rijela&nih #la#ola$Ela#olski "ridjev tr"ni u re*enicama može imati službu atri'ta ili di"ela i$ensko*predikata< 3 #la#olskom "ridjevu tr"nom se javljaju #lasovne "romjene: I

palataliza)i"a5 "otovan"e<<<

20

3 #la#olskom "ridjevu tr"nom se javlja I palataliza)i"a, #lasovna "romjena ukojoj #las k i& osnove is"red #lasa e i& nastavka "rela&i u #las *$

=esto u jednoj rije*i imamo i više #lasovnih "romjena$ 3 rije*i &amašćen, "rvo je došlo do "otovan"a (&amast jen t j &amasen), a "otom #las s "rela&i u #las š is"red ć &amašćen$ Fa#lasovna "romjena se &ove "ednačen"e s*lasnika po $"est tvor'e$




?avršni dio sata0

:o$aća zadaća0Pre)rta"te ova" Venov di"a*ra$ iz Naše* "ezika 7 svo"e 'il"e&ni)e<



;la*olskiprid"ev trpni

o&na*avada subjekt tr"iradnju ("asiv)! tvori se odinfinitivne ili"re&entske

osnove inastavaka &a

rod u jedini imnožini: >n, >na, >no! >ni, >ne, >na!

>en, >ena, >eno,>eni, >ene, >ena!>jen, >jena, jeno,>jeni, >jene, >jena!

>ven, >vena,>veno! >veni,>vene, >vena!

>t, >ta, >to, >ti, >te,>ta$

;la*olskiprid"ev radni

o&na*ava da

subjektvrši radnju(aktiv)!

tvori se od

infinitivneosnove i

nastavaka &arod u jednini imnožini: >o@>ao, >la, >lo!>li,

>le, la<

;la*olskiprid"evi

"rosti su ineli*ni #la#olskioblici!

mo#u imatislužbu "redikataili atributa! iska&uju rod ibroj! nemajukate#orijuvremena$

20




Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 ;la*olske i$eni)e%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a



izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 *la*olske i$eni)e




individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e/e$atska korela)i"a



20

5

2 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0;la*olske i$eni)e






4a&#ovor o rije*ima istaknutim u tekstu$Pre"o&najte kojoj vrsti rije*i "ri"adajuB

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)e;la*olske i$eni)e

/o*a dana

Fo#a dana rijeka je tekla$Fekla &a "etBZa "et je cvao cvijetB3#ledao sam u letu "ticu. njoj sam dao "eticuBPeticu je tako<e dobila.& hr&anja jedna kobilaBNebo je i&vuklo i& vedrineFrojkuBZrak je i& svježine dobio dvojkuB

?voni$ir =alo*

Pre"o&najte od koje# je #la#ola nastala imenica istaknuta u "jesmiB

hr&ati hr&anje

ako mo#u nastati #la#olske imeniceEla#olske imenice mo#u nastati od:

a) #la#olsko# "ridjeva tr"no#!b) #la#olske osnove i ra&li*itih sufikasa$

20

.lustracija: kobila koja snažno Khrže“, "ored nje vinjetau*o "oka&uje joj broj is"isan na kartonu

ežanje, sun*anje, ku"anje, ljen*arenje, šetanje, sjedenje, sve je to odmaranje$3*enje, *itanje, "isanje, ra&mišljanje, crtanje, i#ranje, sve je to obra&ovanje$

Ela#olske imenice su nastale od #la#ola, a o&na*avaju "oimeni*enu radnju(stanje ili &bivanje)$




a) Ela#olska imenica se tvori tako da se *la*olsko$ prid"ev trpno$ dodanastavak !"e:*itan je *itanjesu<en je su<enje"jevan je "jevanje

b) Ela#olske imenice se tvore i od #la#olskih osnova i ra&li*itih sufikasa:Fvoja žurba ni#dje ne vodi$

Fakve su #la#olske imenice: do"una, kosidba, žalba, "lovidba, *ežnja, šutnja,najava, ka&na, dobitak, i&la&ak, užitak, "romjena$$$

Može li se na"raviti #la#olska imenica od #la#ola u#ledati

%inteza0

Ela#olske imenice se tvore naj*eše od nesvršenih #la#ola ("isanje, #ovorenje,farbanje, klicanje, kljucanje, udaranje, #ra<enje, crtanje, ra&mišljanje$$$), a rje<e iod svršenih #la#ola$

Ela#olska imenica se tvori tako da se *la*olsko$ prid"ev trpno$ doda nastavak 4"e5 ili od #la#olskih osnova i ra&li*itih sufikasa$

?avršni dio sata0

-d infinitiva #la#ola davati5 *ledati5 do'ivati, izvlačiti na"ravi #la#olske imenice$

:o$aća zadaća0Pre"o&najte i is"išite u svoje bilježnice kako #lasi infinitiv #la#olskih imenica u tekstu:ežanje, sun*anje, ku"anje, ljen*arenje, šetanje, sjedenje, sve je to odmaranje$3*enje, *itanje, "isanje, ra&mišljanje, crtanje, i#ranje, sve je to obra&ovanje$



20

-d nekih svršenih #la#ola se ne mo#u na"raviti #la#olske imenice$

Ela#olske imenice se tvore naj*eše od nesvršenih #la#ola ("isanje, #ovorenje,farbanje, klicanje, kljucanje, udaranje, #ra<enje, crtanje, ra&mišljanje$$$)4je<e se tvore od svršenih #la#ola$ Fakve su imenice:9jen*anje, svanue, una"re<enje, oslobo<enje, stvorenje$$$





Nastavna "edini)a0 Prezent



.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da5 razvi"an"el"'avi pre$a do$ovini

.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 prezent5 značen"e5 tvor'a5 sl&'a5*lasovne pro$"ene





Me9pred$etna0 likovna kltra5 istori"a

20

5

3 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Prezent





Motiva)ioni dio sata ;ra8o8oli"a0Vraćan"e =osni

Iosna i& "e"ela ni*e$rane je modre kiše$Putni*e namjerni*e, >ora*aj Iosnom tiše$

3 Iosni ljiljani cvatu$4a<aju žita i #rož<e$Zemlja na crnom &latu ;uje *elik i #vož<e$

o jednom i& Iosne ode,Poželi da se vrati,+ta&e #a kui vode$Famo #a *eka mati$ Ivo Mi"o Andrić

oja osjeanja je "jesnik iska&ao u ovoj "jesmi

;lavni dio sata


Prezent

G< ?načen"e prezenta

3 kojem vremenu se odvija radnja (stanje ili &bivanje) u "jesmi

Prava sadašn"ost/ta o&na*avamo #la#olom u "re&entu

20

4adnja istaknutih #la#ola se odvija u sadašnjosti, odnosno, istovremeno sa "jesnikovim#ovorom o njima$

.lustracija:

.lustracija "jesme :karta Ii, u njoj ljiljani, majka na"ra#u kue, "olje žita$$$




Prezento$ se $o* iskazati i prošle5 'dće ili svevre$enske radn"e (stan"a iliz'ivan"a#< /akva sadašn"ost se zove prenesena ili neprava sadašn"ost<

Prenesena sadašn"ost

' šta o&na*ava "re&ent #la#ola u sljedeim re*enicama

Neki dan mi idemo kro& šumu, kad i& #rma isko*i sivi &ec$ ( "rošlost) +utra "odižem novu lektiru$ ( budunost) +unce sija otkad je svijeta i vijeka$ ( svevremenost) o dru#om jamu ko"a, sam u nju "ada$ ( svevremenost) -vo je stilska u"otreba "re&enta, odnosno tako&vani "reneseni "re&ent@sadašnjost:

a) Pre&ent može o&na*avati i radnju (stanje ili &bivanje) koja se desila u "rošlosti,

"rije trenutka u kojem se o njoj #ovori$ Fakav "re&ent se na&iva istori"skiprezent<

b) Pre&ent može o&na*avati i radnju (stanje ili &bivanje) koja e se desiti ubudunosti, "oslije trenutka u kojem se o njoj #ovori$ Fakav "re&ent se na&iva8trski prezent<

c) Pre&ent može o&na*avati i radnju (stanje ili &bivanje) koja se odnosi na svakovrijeme, "a se takav "re&ent &ove svevre$enski<

21

Pre&ent je "rost #la#olski oblik$ -n je i li*ni #la#olski oblik jer se i& nje#ovo# oblikavidi lice koje vrši #la#olsku radnju$ -snovna nje#ova ulo#a je obilježavanje

sadašnjosti$ Fo &na*i da se #la#olom koji je u "re&entu o&na*ava radnja (stanje ili &bivanje)koja se vremenski "odudara s trenutkom #ovora$ 6akle, radnja (stanje ili &bivanje)traje dok se o njoj #ovori i to je "rava sadašnjost$ -vakav "re&ent mo#u imati samo #la#oli nesvršeno# vida jer "odra&umijevajutrajanje$Na"rimjer: K+ta&e #a kui vode$ @ Famo #a *eka mati$“

istorijski i futurski "re&ent *esto susreemo u "ri"ovijedanju, "a ih &ovemo ipripov"edački$ prezento$$

+vevremenski "re&ent je *est u "oslovicama, "a se na&iva i poslovični ili *no$ski prezent09uk dlaku mijenja, ali ud nikada$Ne "ada snije# da "omori svijet, ve svaka &vjerka da svoj tra# "okaže$




=emu do"rinosi u"otreba historijsko# "re&enta

< /vor'a prezenta

-d koje osnove se tvori "re&ent

Pre&ent se tvori od "re&entske osnove i trojakih nastavaka:

li)e "ednina $no&inaG< li)e !$5 !e$5 !i$ !$o5 !e$o5 !i$o5

< li)e !š5 !eš5 !iš !te5 !ete5 !ite5

W< li)e Z !e !i !"5 !5 !e

PR-?-N/

ide$o

Pokažimo "romjenu #la#ola u "re&entu: slikati, jesti i raditiB

Pre&ent #la#ola: slikati, jesti i raditi

Pre&ent #la#ola: slikati, jesti i raditi

!$5 !š5 ! !$o5 !te5 !"+ednina0G< li)e0 slika$< li)e0 slikašW< li)e0 slika

Mno&ina0G< li)e0 slika$o< li)e0 slikate

W< li)e0 slika"

!$5 !š5 ! !$o5 !te5 !"+ednina0G< li)e0 slika$ < li)e0 slikašW< li)e0 slika

Mno&ina0G< li)e0 slika$o< li)e0 slikate

W< li)e0 slika "

!e$5 !eš5 !e !e$o5 !ete5 !+ednina0G< li)e0 "ede$< li)e0 "edešW< l< "ede

Mno&ina0G< li)e0 "ede$o< li)e0 "edete

W< li)e0 "ed

!e$5 !eš5 !e !e$o5 !ete5 !+ednina0G< li)e0 "ede$ < li)e0 "edešW< l< "ede

Mno&ina0G< li)e0 "ede$o< li)e0 "edete

W< li)e0 "ed

!i$5 !iš5 !i !i$o5 !ite5 !e+ednina0G< li)e0 radi$< li)e0 radišW< li)e0 radi

Mno&ina0G< li)e0 radi$o< li)e0 radite

W< li)e0 rade

!i$5 !iš5 !i !i$o5 !ite5 !e+ednina0G< li)e0 radi$< li)e0 radiš W< li)e0 radi

Mno&ina0G< li)e0 radi$o< li)e0 radite

W< li)e0 rade

21

Preneseni "re&ent (historijski, futurski i svevremenski) #radi se i od nesvršenih i

od svršenih #la#ola$ 3"otreba "reneseno# "re&enta do"rinosi stilsko" vri"ednosti teksta$

"re&entska osnova: id>Nastavak0 !e$o




Podsjetimo se: "re&entska osnova se dobija kad se od D$ l$ množine "re&enta odbijenastavak >ju, >u, >e$

W< ;lasovne pro$"ene prezent

oje se #lasovne "romjene "rovode u "re&entu

3 "re&entu nekih #la#ola "rovode se odre<ene #lasovne "romjene$

1$ -bratite "ažnju na #la#olske oblike:re&ati re& jem režem (& j ž)brisati bris jem brišem (s j š)sretati sret jem sreem (t j )

A$ 3 "re&entu *esto dola&i i do I palataliza)i"e$

Po#ledajmo "re&ent #la#ola moi: ja mo#u, ti možeš, on@ona@ono može, mimožemo, vi možete, oni@one@ona mo*u (* je "rešlo u & is"red samo#lasnika e)!Fako je i u "re&entu #la#ola: sjei ja sije*em, ti sije*eš, on@ona@ono sije*e, misije*emo, vi sije*ete, oni@one@ona sije

ku (

k je "rešlo u

č is"red samo#lasnika e)$

%inteza0Pre&ent je "rost #la#olski oblik$ -n je i li*ni #la#olski oblik jer se i& nje#ovo# oblikavidi lice koje vrši #la#olsku radnju$ -snovna nje#ova ulo#a je obilježavanjesadašnjosti$Pre&ent može o&na*avati i radnju (stanje ili &bivanje) koja se desila u "rošlosti, "rijetrenutka u kojem se o njoj #ovori (istori"ski prezent#5 radnju (stanje ili &bivanje)koja e se desiti u budunosti, "oslije trenutka u kojem se o njoj #ovori (8trskiprezent# i radnju (stanje ili &bivanje) koja se odnosi na svako vrijeme, "a se takav"re&ent &ove svevre$enski<3 "re&entu imamo #lasovne "romjene: jotovanje i . "alatali&aciju$

?avršni dio sata0-bjasnite kako su nastali ovi #la#olski oblici u "re&entuB

21

3 "re&entu imamo i #lasovnu "romjenu "o kojoj &adnjone"*ani su#lasnici k5*5,is"red samo#lasnika e "rela&e u "rednjone"*ane su#lasnike č5 & i š<-vakva #lasovna "romjena &ove se I palataliza)i"a$

3 "re&entu imamo #lasovnu "romjenu > "otovan"e< Prisjetimo se: Elasovna"romjena u kojoj #las " i& nastavka u kontaktu s nekim su#lasnikom i& osnove daje"ot"uno nov #las ( " i& nastavka jotuje se sa su#lasnikom i& osnove), &ove se "otovan"e$




Prozori

+anjam &elene borove u tihoj luci3 kraju ne&nanu s onu stranu brije#a$

Ne#dje "as laje, vrlo daleko$ Gesta *ekaPred kuom nestr"ljivo$ onj &latne #rive rže3 &a&idanom dvorištu$ Nema vjetra$

Vesna Parn

:o$aća zadaća0.s"išite "o jednu re*enicu s #la#olom u historijskom, futurskom i svevremenskom"re&entu$



21




Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 Prezent po$oćni *la*ola%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a



.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 prezent po$oćni *la*ola "esa$5 'iti 6'ivati6 i t"eti

nk)ionalni0 razvi"an"e sposo'nosti za pravilan *ovor i pisan"e5 razvi"an"e

s$isla za konkretno pre)izno izra&avan"e5 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"eper)eptivni5 $entalni5 $anelni i ko$nikativni sposo'nosti5 razvi"an"ev"eštine *ovora5 slšan"a5 pos$atran"a5 razvi"an"e i podsti)an"e kreativnosti iv"eštine čenika5 sti)an"e sa$opozdan"a5 pornosti i istra"nosti rad5 razvo"kritičko* $išl"en"a i lo*ičko* raz$išl"an"a5 razvi"an"e os"eća"a sa$opoštovan"a5sa$osvi"esti i os"eća"a pripadnosti "ezičko" za"edni)i



Nastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e5 ilstra)i"a

/e$atska korela)i"a



21

5

4 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Prezent po$oćni *la*ola





Motiva)ioni dio sata ;ra8o8oli"a03"o&najte cara C5+'M +'MB

D"'avna p"es$a sa t&ni$ završetko$

Iio jednom jedan car,baš u ini, kol\ko &nam,vrlo bo#at jasna stvar,

a &vao se C5+'M +'M

.mao je mno#o &lata,

više ne#o dru#i svi,imao je mla<e# brata,mla<e# brata C5+. +.$

.mao je mno#o slu#ual\ to nije bilo sve,imao je jednu tu#u >&vala mu se C5+F5 C5$$$ Ei$o -šić

Pre"o&najte "omone #la#ole u "jesmi$

;lavni dio sata


Prezent po$oćni *la*ola

/ta &nate o "omonim #la#olima

a) Pomoni #la#ol jesam ima duže, na*lašene oblike, i krae, nena*lašene o'like prezenta$ Nena#lašeni, krai oblici "re&enta "omono# #la#ola jesam se &ovu i enklitički oblici$3 odri*nim oblicima "re&enta "omono# #la#ola jesam rije*ca ne se s"aja s#la#olom i daje oblike: nisam, nisi, ni je, nismo, niste, nisu$

-vo je "re&ent "omono# #la#ola jesamB

21

.lustracija: tužni kineski car C5+'M +'M sa svojimmla<im bratom ; okruženi blještavim &latom

3 bosanskom je&iku "ostoje tri "omona #la#ola: "esa$5 'iti ('ivati# i t"eti<

Zovemo ih po$oćni$ jer se "omou njih #rade neki složeni #la#olski oblici$




ice Cednina Množina

1. lice ja "esa$ (sa$# mi 0 "es$o (s$o#

2. lice ti "esi (si# vi "este (ste#3. lice on@ona@ono "este ("e# oni@one@ona "es (s#

b) Pomoni #la#ol biti (bivati) ima ove oblike "re&enta:


1$ lice ja 'de$ mi 'de$o

A$ lice ti 'deš vi 'dete

D$ lice on@ona@ono 'de oni@one@ona 'd

)) . "omoni #la#ol htjeti ima duže, na#lašene oblike, i krae, nena#lašeneoblike "re&enta$ Nena#lašeni, krai oblici "re&enta "omono# #la#ola htjeti tako<er se &ovu i enklitički oblici$3 odri*nim oblicima "re&enta "omono# #la#ola htjeti rije*ca ne se s"aja s#la#olom i daje oblike: neu, neeš, nee, neemo, neete, nee$

-vo je "re&ent "omono# #la#ola htjetiB


1$ lice ja oć (ć#5 t"edne$ mi oće$o (će$o#5 t"edne$o

A$ lice ti oćeš (ćeš#5 t"edneš vi oćete (ćete#5 t"ednete

D$ lice on@ona@ono oće (će#5 t"edne oni@one@ona oće (će#5 t"edn

%inteza0

3 bosanskom je&iku "ostoje tri "omona #la#ola: "esa$5 'iti ('ivati# i t"eti<

21

Na"omena: Pomoni #la#ol u u"itnom i odri*nom obliku uvijek je na#lašen: u"itni oblik: Cesmo li u*ili "omone #la#ole Cesi li &nao da smo to u*ili odri*ni oblik: Ca nisam nau*io "omone #la#oleB Ca sam mislio da to nismo u*ili$

Napo$ena: Neki #ramati*ari "omoni #la#ol "esa$ "osmatraju kao "re&ent"omono# #la#ola 'iti$




Pomoni #la#ol jesam ima duže, na*lašene oblike, i krae, nena*lašene o'likeprezenta$ Nena#lašeni, krai oblici "re&enta "omono# #la#ola jesam se &ovu ienklitički oblici$. "omoni #la#ol htjeti ima duže, na#lašene oblike, i krae, nena#lašene oblike"re&enta$

?avršni dio sata0

:o$aća zadaća0

Prezent po$oćni*la*ola

Prezent po$oćni*la*ola

a# "esa$ +edninaG< li)e0 "esa$ (sa$#

< li)e0 "esi (si#W< li)e0 "este ("e#

Mno&inaG< li)e0 "es$o (s$o#< li)e0 "este (ste#W< li)e0 "es (s#

a# "esa$

+edninaG< li)e0 "esa$ (sa$#

< li)e0 "esi (si#W< li)e0 "este ("e#

Mno&inaG< li)e0 "es$o (s$o#< li)e0 "este (ste#W< li)e0 "es (s#

'# 'iti ('ivati#+edninaG< li)e0 'de$

< li)e0 'deš

W< li)e0 'de

Mno&inaG< li)e0 'de$o< li)e0 'deteW< li)e0 'd

'# 'iti ('ivati#+edninaG< li)e0 'de$

< li)e0 'deš

W< li)e0 'de

Mno&inaG< li)e0 'de$o< li)e0 'deteW< li)e0 'd

)# t"eti+ednina

G< li)e0 oć (ć#5 t"edne$

< li)e0 oćeš (ćeš#5t"ednešW< li)e0 oće (će#5 t"edne

Mno&inaG< li)e0 oće$o (će$o#5t"edne$o< li)e0 oćete (ćete#5t"ednete

W< li)e0 oće (će#5 t"edn

)# t"eti+ednina

G< li)e0 oć (ć#5 t"edne$

< li)e0 oćeš (ćeš#5t"ednešW< li)e0 oće (će#5 t"edne

Mno&inaG< li)e0 oće$o (će$o#5t"edne$o< li)e0 oćete (ćete#5t"edneteW< li)e0 oće (će#5 t"edn

21




Nacrtajte tabelarni "re#led "re&enta "omonih #la#ola biti i htjeti u svoje bilježnice$



Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 Per8ek(a#t%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a


.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 per8ek(a#t *la*ola5 značen"e5 tvor'a5 krn"iper8ek(a#t

nk)ionalni0 razvi"an"e sposo'nosti za pravilan *ovor i pisan"e5 razvi"an"es$isla za konkretno pre)izno izra&avan"e5 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e

per)eptivni5 $entalni5 $anelni i ko$nikativni sposo'nosti5 razvi"an"ev"eštine *ovora5 slšan"a5 pos$atran"a5 razvi"an"e i podsti)an"e kreativnosti i

21

5

5 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Per8ek(a#t




v"eštine čenika5 sti)an"e sa$opozdan"a5 pornosti i istra"nosti rad5 razvo"kritičko* $išl"en"a i lo*ičko* raz$išl"an"a5 razvi"an"e os"eća"a sa$opoštovan"a5sa$osvi"esti i os"eća"a pripadnosti "ezičko" za"edni)i








Van"ka(odlomak)

9anjka je u&dahnuo, umo*io "ero, te nastavio "isati:K' ve*eras su me tukli$ Ea&da me je i&vukao &a uši u dvorište i i&devetao kajšem&ato što sam njihao njihovo dijete u kolijevci i slu*ajno &as"ao$ ' u nedjelju mi je#a&darica naredila da o*istim harin#u, a ja "o*eo s re"a a ona u&ela harin#u "a minjenu #lavu "o*ela turat u lice$

A< P< Čeov/ta je jedan dje*ak "ronašao u #omili snije#a i kakvi nemiri kidaju nje#ovu dušu,sa&nat ete ako "rona<ete i "ro*itate ovu dirljivu "ri*u$

-bratite "ažnju na rije*i istaknute u tekstu$ oje vrijeme iska&uju

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)ePer8ek(a#t

G< .'lik i značen"e per8ekta

Ne$iri

21

.lustracija: dje*ak u nametu snije#a, ras"ršuje #rudve

snije#a šutajui ihB




(odlomak) ($$$) Na"olju #a je do*ekao vihor "ahuljica$ Pobijeljela ulica blještala je "od veu"aljenim sijalicama$ 4ijetki "rola&nici žurili su "o dvjema krivudavim linijama koje suusjekla vo&ila$ 4adosno u&bu<en, &a#a&io je "o najdubljim nametima$ Pošto ih je

ra&rovao u&duž i "o"rijeko, u tišini, koja je u&bu<ivala javi mu se fudbalska navika$($$$) =oris =o"ad&iski

oje vrijeme iska&uju ovi #la#olski oblici

ad su se vršile radnje i&re*ene istaknutim #la#olima: je u&dahnuo, je namo*io, je nastavio, su tukli, je i&vukao, jenaredila, je do*ekao, &a#a&io je, blještala je, je ra&rovao, žurili su, je

u&bu<ivala$$$

Preneseno značen"e per8ekta

' koje vrijeme iska&uju ovi oblici "erfekta

< /vor'a per8ekta

ako se tvori "erfek(a)t

22

Ela#oli istaknuti u tekstu nala&e se u #la#olskom obliku koji &ovemo ; per8ek(a#t$Perfektom se iska&uje radnja (stanje ili &bivanje) koja se vršila ili i&vršila u "rošlosti,dakle, "rije trenutka u kojem se o njoj #ovori$

%tra kad $e vidi5 nastradala sa$<

-vim "erfektom smo iska&ali radnju koja e se tek do#oditi$ Perfektom se, dakle,mo#u iska&ati i budue radnje (stanja ili &bivanja)$-vakav "erfekt &ove se 8trski per8ekt i on ima u re*enici stilsku vrijednost$

.lustracija: stri" u A slike

Majka, otac i djevoj*ica-tac majci koja ula&i na vrata "retovarenanamirnicama, kuhinja &atr"ana "rljavim su<em:KCe li dola&io vodoinstalater -tac: Nije$ +utrakad #a vidim, nastradao je$

Majka djevoj*ici: ' jesi li se ti javila &ubaru6jevoj*ica: Nisam$ +utra kad me vidi,nastradala sam$




Ela#olski "ridjev radni 'l"eštala "e nena#lašeni oblik "re&enta "omono##la#ola jesam (D$ lice jednine: ona jeste je blještala)!

Ela#olski "ridjev radni za*azio "e nena#lašeni oblik "re&enta "omono#

#la#ola jesam (D$ lice jednine: on jeste je &#a&io)!

Ela#olski "ridjev radni &rili s nena#lašeni "re&ent "omono# #la#ola jesam (D$ lice množine: oni jesu su žurili)!

P-R-K(A#/

li)e "ednina $no&inaG<li)e

&rio sa$6sa$ &rio&rila sa$6sa$ &rila

&rili s$o6s$o &rili&rile s$o6s$o &rile&rila s$o6s$o &rila

<li)e

&rio si6si &rio&rila si6si &rila&rilo si6 si &rilo

&rili ste6ste &rili&rile ste6 ste &rile&rila ste6ste &rila

W<li)e

&rio "e6"e &rio&rila "e6"e &rila&rilo "e6"e &rilo

&rili s6s &rili&rile s6s &rile&rila s6s &rila

W< Krn"i per8ekt

22

Perfekat je li*ni i složeni #la#olski oblik$ .ma oblike &a sva tri roda u jednini imnožini$Fvori se od nena*lašeni (enkliti*kih) oblika "re&enta "omono# #la#ola "esa$ i

*la*olsko* prid"eva radno* koji se mijenja$

Perfek(a)t #la#ola žuritiB

Ponovi$o0Upitni ili odrični o'lik prezenta po$oćno* *la*ola "esa$ "e vi"ek na*lašen0 +esi li &rila > Nisa$ &rila škol<




Pažljivo "romotrite sljedeu re*enicu i od#onetnite šta nedostaje nekim #la#olima u"erfektu:

iša je lila, nata"ala suhu &emlju, davala život i ljudima$

Pre"o&najmo #la#ole u "erfektu: "e lila5 natapala5 davala

Perfekt be& "omono# #la#ola je ne"ot"un ili okrnjen "a #a i &ovemo krn"i per8ekt$1$ 6a bismo i&bje#li "onavljanje rije*i u re*enici "onekad u"otrebljavamo samo

jedan "omoni #la#ol u& više #la#olskih "ridjeva$ a&ivanje je tadadinami*nije$

A$ 6o #ubljenja "omono# #la#ola i nastajanja krnje# "erfekta dola&i i u

re*enicama u kojima se javljaju nena#lašeni oblici li*nih &amjenica ( me, ti, #a, je, ju$$$)$

-na me (je) mrko "o#ledala$ Majka me (je) "ovela u "o&orište$

D$ Pomoni #la#ol se "onekad i&ostavlja i ako se želi "ostii živost u ka&ivanju$ Eledaj ti nje#aB 6ošao na vrijemeB

%inteza0Perfektom se iska&uje radnja (stanje ili &bivanje) koja se vršila ili i&vršila u "rošlosti,dakle, "rije trenutka u kojem se o njoj #ovori$Perfektom se, dakle, mo#u iska&ati i budue radnje (stanja ili &bivanja)$-vakav "erfekt &ove se 8trski per8ekt i on ima u re*enici stilsku vrijednost$Perfekat je li*ni i složeni #la#olski oblik$ .ma oblike &a sva tri roda u jednini imnožini$ Fvori se od nena*lašeni (enkliti*kih) oblika "re&enta "omono# #la#ola "esa$ i *la*olsko* prid"eva radno* koji se mijenja$Perfekt be& "omono# #la#ola je ne"ot"un ili okrnjen "a #a i &ovemo krn"i per8ekt$

?avršni dio sata0/ta je "ravilno@standardno

22

+F'N6'46N- N5+F'N6'46N-

rvao se rvao "e se

s$i"ao se s$i"ao "e se

tkao se tkao "e se

kpao se kpao "e se

/ta nedostaje #la#olima nata"ala i davala

?apa$tite0Nena#lašeni (enkliti*ki) oblik "re&enta D$ lica jednine ( "e# nikad se ne u"otrebljavau& #la#ole koji u svom sastavu imaju rije*cu se, ili nena#lašeni oblik "ovratne&amjenice se$




:o$aća zadaća0

Ispišite nekoliko rečeni)a ko"i$a će *la*ol 'iti 8trsko$ per8ekt<





Nastavna "edini)a0 Aorist




izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 aorist5 značen"e5 tvor'a5 *lasovnepro$"ene

nk)ionalni0 razvi"an"e sposo'nosti za pravilan *ovor i pisan"e5 razvi"an"es$isla za konkretno pre)izno izra&avan"e5 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"eper)eptivni5 $entalni5 $anelni i ko$nikativni sposo'nosti5 razvi"an"ev"eštine *ovora5 slšan"a5 pos$atran"a5 razvi"an"e i podsti)an"e kreativnosti i

22

5

# Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Aorist









Me9pred$etna0 likovna kltra5 istori"a



%i$onov ota)(odlo$ak#

($$$).tk)a "odne$ /kolska vrata se otvoriše i djeca po"riše na"olje, #urajui se dai&i<u što "rije$ 'li umjesto da se br&o ra&i<u i odu kui na ru*ak, kao što su *inilasvako# dana, ona se zastaviše na "ar koraka od ka"ije, okpiše se u #ru"ice istadoše se saša"tavati$ ($$$) ;i de Mopasan+imon je dje*ak koji svo# oca nije nikada u"o&nao$ 'ko želite sa&nati kakva je"oniženja &bo# to#a tr"io i šta se to desilo "a su djeca shvatila da je +imon dje*akkoje# valja "oštovati, "ro*itajte ovu dirljivu "ri*u$

3 tekstu su u"otrijebljeni #la#oli: otkuca, otvoriše, "ojuriše, &austaviše, oku"iše,stadoše$

ojem #la#olskom vidu (as"ektu) "ri"adaju ovi #la#oli

;lavni dio sata


Aorist

22




G< .'lik i značen"e

-vi #la#oli o&na*avaju radnje koje su trajanjem o#rani*ene, dakle, "ri"adajusvršenim #la#olima$

Pro*itajte još jedan"ut re*enicu: /kolska vrata se otvoriše i djeca po"rišena"olje$ 3 kojem #la#olskom vremenu se dešavaju ove radnje

Preneseno značen"e aorista

< /vor'a aoristaako se tvori aorist

a) kad se infinitivna osnova &avršava na su#lasnik, nastavci su: >o, >e, >e!>os$o, >oste5 >oše!

od #la#ola koji se u infinitivu &avršavaju na >ći, osnovu dobijamo od 1$lica aorista: "ei "ekoh, lei le#oh$$$

22

?načen"e aorista: 'orist je #la#olski oblik kojim se iska&uju doživljene radnje(stanja ili &bivanja) o*raničeno* tra"an"a, i&vršene nedavno" ('lisko"5neposredno"# prošlosti< -blik aorista u#lavnom imaju svršeni *la*oli$

.lustracija: stri"6je*ak se obraa "a"a#aju: 'ko ne "restaneš kihatii, sutra te odvedo otorinolarin#olo#u$Pa"a#aj drži u ruci otvoren rje*nik, ra&mišlja, u obla*iu rije* Kotorinolarin#olo#“ iu"itnici$

'oristom se mo#u iska&ati i radnje (stanja ili &bivanja) koje e se tek desiti ubudunosti, dakle, "oslije trenutka u kojem se o njima #ovori$ Fakav aorist se &ove

8trski aorist<0 6onesi mi knji#u, ja sutra odo$ %vevre$enski ili poslovični (#nomski) aorist se odnosi na bilo koje vrijeme("rošlo, sadašnje, budue): ?atrese se #ora, rodi se miš$

Preneseno značen"e aorista0! 8trski aorist! svevre$enski ili poslovični (*no$ski# aorist

Po tvorbi aorist je prost *la*olski o'lik$Fvori se od in8initivne osnove i nastavaka &a lice i broj$





G< lice ja stadoh, le#oh mi stadosmo, le#osmo

< lice ti stade , leže vi stadoste, le#oste

W< lice on@ona@ono stade, leže oni@one@ona stadoše, le#oše

b) kad se infinitivna osnova &avršava na samo#lasnik, nastavci su: >, >, >! >s$o,>ste, >še!


1$ lice ja otkucah mi otkucasmo

A$ lice ti otkuca vi otkucaste

D$ lice on@ona@ono otkuca oni@one@ona otkucaše

)# Aorist po$oćno* *la*ola 'iti0


1$ lice ja 'i 6'"e mi 'is$o6'"es$o

A$ lice ti 'i6 '"e vi 'iste6'"este

D$ lice on@ona@ono 'i6'"e oni@one@ona 'iše6 '"eše

W< ;lasovne pro$"ene aorist

3 aoristu tako<er dola&i do I palataliza)i"e:

"ei "ekoh "e*e (k č is"red e)sjei sjekoh sije*e (k č is"red e)"objei ;"obje#oh ; "obježe (* & is"red e)

Ponovimo: Palatali&acija je "romjena u kojoj &adnjone"*ani su#lasnici k5*55 is"redsamo#lasnika e, "rela&e u "rednjone"*ane su#lasnike č5 & i š$Pred vama je kratak sadržaj narodne basne K=avka i tu<e "erje“$Pokušajmo neke #la#ole u ovoj basni u"otrijebiti u aoristu$ 3"oredite tekstoveB

KPti*iji kralj je "red svoju smrt i&abrao novo# starješinu$ Novi starješina je sa&vao sve

"tice da bi se s njima u"o&nao$ 6a bi bila najlje"ša, *avka je od ostalih "tica u&ela "o jedno "ero$ ralj "tica se u nju &a#ledao i "tice su se naljutile$ Zatražile su od

22

Ela#ol biti "ored na#lašenih ima i nena#lašene oblike aorista:(ja( bih, (ti) bi, (on) bi, (mi) bismo, (vi) biste, (oni) bi!-vi oblici služe &a tvorbu složeno# #la#olsko# oblika "otencijala$




starješine da se otkrije istina$ =avku je novi kralj doveo "red "tice i one su u&elesvoja "era$ =avka je ostala crna i ružna$“ KPti*iji kralj "red svoju smrt i&abra novo# starješinu$ Novi starješina sa&va sve "ticeda bi se s njima u"o&nao$ 6a bi bila najlje"ša, *avka od ostalih "tica u&e "o jedno

"ero$ ralj "tica se u nju &a#leda i "tice se naljutiše$ Zatražiše od starješine da seotkrije istina$ =avku novi kralj dovede "red "tice i one u&eše svoja "era$ =avkaostade crna i ružna$“

oje "re"ri*avanje je življe, dinami*nije

%inteza0 'orist je #la#olski oblik kojim se iska&uju doživljene radnje (stanja ili &bivanja)o*raničeno* tra"an"a, i&vršene nedavno" ('lisko"5 neposredno"# prošlosti< -blikaorista u#lavnom imaju svršeni *la*oli$Po tvorbi aorist je prost *la*olski o'lik$Fvori se od in8initivne osnove i nastavaka &a lice i broj$3 aoristu dola&i do #lasovne "romjene > I palataliza)i"e$

?avršni dio sata0Pre"o&najte #la#ole u aoristuB

:o$aća zadaća0-"išite ilustraciju tako da u"otrijebite #la#ole u aoristu: "tica "reletje, &a#rmi, sijevnu,slomi se voka, "retr*a *ovjek$$$


22

'orist možemo &amijeniti "erfektom$ -snovno &na*enje #la#ola se nee"romijeniti, ali e se i&#ubiti dinami*nost, živost, doživljenost #la#olske radnje$Zbo# to#a kažemo da je aorist, u odnosu na "erfekt stilski o'il"e&en$

.lustracija: u*o odjeven kao Culije Ge&ar, i&#ovara: K6o<oh, vidjeh,"obijedihB

.lustracija: Naslikati veliku ilustraciju oluje, nevremena ("tica kakoleti ka strehi, slomljno drvo, #rom i munja, *ovjek kako tr*i$$$dinami*ne "ojave u "rirodi u vrijeme nevremena)$





Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 I$per8ek(a#t



.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičke

radoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da

.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 i$per8ek(a#t5 o'lik i značen"e5 tvor'a5po$oćni *la*oli i$per8ekt5 *lasovne pro$"ene


per)eptivni5 $entalni5 $anelni i ko$nikativni sposo'nosti5 razvi"an"ev"eštine *ovora5 slšan"a5 pos$atran"a5 razvi"an"e i podsti)an"e kreativnosti i

22

5

( Uzorak o'rade nastavne "edini)e0I$per8ek(a#t











Motiva)ioni dio sata ;ra8o8oli"a0Iajku `Garevo novo odijelo ste si#urno *itali$ Prisjetite se njeno# sadržaja$Jarevo novo odi"elo (odlomak) ($$$)

Pri*injavahu se kao da skidaju tkaninu s ra&boja, re&ahu velikim nožicama "o &raku,a šivahu i#lom be& konca i kona*no i&javiše: `5to, odijelo je #otovoB Gar skinu sasebe ruho, a varalice se "retvarahu kao da mu komad "o komad dodaju novo, kojesu tobože sašili! "a cara u&eše oko "asa, kao da mu "ri*vršuju skute, a car seokretao i vrtio "red o#ledalom$ omornici koji su mu "ridržavali skute "i"ahu rukama"o "odu, kao da ih dižu, "a kora*ahu držei ruke u &raku, jer se ne usu<ivahu da"okažu da ništa ne vide$ ($$$)

2ans Kristi"an Andersen

6a li biste umjesto #la#ola istaknutih u tekstu radije u"otrijebili neke dru#a*ijeoblike ako bi #lasili ti oblici

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)eI$per8ek(a#t


22

.lustracija: car u Knovom ruhu“

I$per8ekt je #la#olski oblik koji se danas rijetko susree u svakodnevnom#ovoru$ Možemo #a *eše nai u književnim djelima koja su veoma davnona"isana$ 3mjesto im"erfekta danas se *eše u"otrebljava "erfekt$ .m"erfektom iska&ujemo davno prošl do&ivl"en radn" (stanje ili &bivanje)neo#rani*eno# trajanja$ Fo &na*i da im"erfekt o&na*ava prošlo nesvršeno*la*olsko vri"e$e< .m"erfekt je prost lični *la*olski o'lik$ 3 re*enici ima predikatsk sl&'$




< /vor'a i$per8ekta

akvi su "o trajanju radnje #la#oli: "ri*injavahu, re&ahu, šivahu

Pri*injavahu se kao da skidaju tkaninu s ra&boja, re&ahu velikim nožicama "o &raku,

a šivahu i#lom be& konca i kona*no i&javiše: `5to, odijelo je #otovoB

a) -d in8initivne osnove im"erfekt tvore svi #la#oli u kojih se ta osnova&avršava na sa$o*lasnik >a$ Na"rimjer: *itati *ita>ti! "isati "isa>ti$ Nastavci su sljedei:

.m"erfekt ovih #la#ola #lasi ovako:

Na"omena: samo#lasnik >a i& osnove i samo#lasnik >a i& nastavka se sa&i$a" idaju jedno du#o >a$

23


1$ lice >a >as$o

A$ lice >aše >aste

D$ lice >aše >a

ice Cednina Množina1$ lice "is>a "is>as$o

A$ lice "is>aše "is>aste

D$ lice "is>aše "is>a

.m"erfekt se tvori od in8initivne ili prezentske osnove nesvršeni *la*ola itro"aki nastavaka$




*ita ah *itaah *it[h! "isa ah "isaah "is[h! #leda ah #led[h

b) -d prezentske osnove im"erfekt tvore svi dru#i #la#oli, a nastavci sudvojaki:

Nau*ili smo da se "re&entska osnova dobija od D$ lica množine "re&enta, odbijanjemnastavaka >e, >, > "$ sjediti oni@one@ona sjede "re&entska osnova s"ed!e$

'ko se infinitivna osnova &avršava na bilo koji dru#i sa$o*lasnik osim nasamo#lasnik >a (na >e, >i, >o, >u), ili na s*lasnik, im"erfekt se tvori od prezentskeosnove (umje>ti, #rli>ti, bijelje>ti, muti>ti$$$)$ Po#ledajmo im"erfekt #la#ola sjediti$ -bratite "ažnju na "otovan"e: #lasovi d i j, jotovanjem daju #las <$

Po#ledajmo im"erfekt #la#ola "ei $ Prona<imo "rvo "re&entsku osnovu: "ei oni@one@ona pek>u$

3 ovom i nekim dru#im #la#olima u im"erfektu (tei, vui, $$$) vrši se IIpalataliza)i"a, &adnjone"*ani su#lasnik k is"red samo#lasnika i "rešao je u"rednjone"*ani su#lasnik ) ("ek ijah "ecijah)$

W< Po$oćni *la*oli i$per8ekt

23


1$ lice >( j)ah! >ijah >( j)asmo! >ijasmo

A$ lice >( j)aše! >ijaše >( j)aste! >ijaste

D$ lice >( j)aše! >ijaše >( j)ahu! >ijahu


1$ lice sjed> jah sje9ah sjed> jasmo sje9asmoA$ lice sjed> jaše sje9aše sjed> jaste sje9aste

D$ lice sjed> jaše sje9aše sjed> jahu sje9ahu


1$ lice "ek>ijah "ecijah "ek ;ijasmo "ecijasmo

A$ lice "ek>ijaše "ecijaše "ek ;ijaste "ecijaste

D$ lice "ek>ijaše "ecijaše "ek>ijahu "ecijahu




a# t"eti

'# 'iti

.m"erfekt "omono# #la#ola 'iti služi &a tvorbu složeno# #la#olsko# oblikaplskva$per8ekta$ - "luskvam"erfektu emo u*iti na sljedeim stranicamaudžbenika$

G< ;lasovne pro$"ene i$per8ekt

ao što smo vidjeli, kod nekih #la#ola u im"erfektu dola&i do ra&li*itih #lasovnih"romjena$ Ponovimo ihB

a) %a&i$an"a vokala: samo#lasnik >a i& osnove i samo#lasnik >a i& nastavka sesa&i$a" i daju jedno du#o >a ("lesa>ti "lesa ah "lesaah "les[h)$

b) +otovan"e: #las " i& nastavka u kontaktu s nekim su#lasnikom i& osnove, daje"ot"uno nov #las ( " i& nastavka jotuje se sa su#lasnikom i& osnove)$ Na"rimjer: ii "re&entska osnova id jah i9ah (d i j jotovanjem daju #las <)$

)# +ednačen"e s*lasnika po $"est tvor'e0 misliti oni@one@ona misl ;e misljah mišljah ( s š)$

3 ovom im"erfektu imamo još jednu #lasovnu "romjenu: misl "ah mišl"ah (lj lj)$ oja je to #lasovna "romjena

d) II palataliza)i"a (si'ilariza)i"a#0 vui vuk>u vuk ijah vucijah ( #las k i&osnove is"red i i& nastavka ))$ Ponovimo: Fo je #lasovna "romjena u kojoj se&adnjone"*ani su#lasnici k5 *5 , is"red samo#lasnika !i mijenjaju u &ubne

su#lasnike )5 z5 s$

23


1$ lice ti"a6oti"a6oća ti"as$o6oti"as$o6oćas$o

A$ lice ti"aše6oti"aše6oćaše ti"aste6oti"aste6oćasteD$ lice ti"aše6oti"aše6oćaše ti"a6oti"a6oća


1$ lice 'i"a6'"e 'i"as$o6'"es$o

A$ lice 'i"aše6'"eše 'i"aste6'"este

D$ lice 'i"aše6'"eše 'i"a6'"e




%inteza0I$per8ekt je #la#olski oblik koji se danas rijetko susree u svakodnevnom #ovoru$Možemo #a *eše nai u književnim djelima koja su veoma davno na"isana$ 3mjesto

im"erfekta danas se *eše u"otrebljava "erfekt$ .m"erfektom iska&ujemo davno prošl do&ivl"en radn" (stanje ili &bivanje)neo#rani*eno# trajanja$ Fo &na*i da im"erfekt o&na*ava prošlo nesvršeno*la*olsko vri"e$e< .m"erfekt je prost lični *la*olski o'lik$ 3 re*enici ima predikatsk sl&'$

?avršni dio sata0

.m"erfekte "retvorite u "erfekteB

%tari)a(odlo$ak# ($$$)K' kad se "rve #odine "ovratio sa sveu*ilišta, *isto &adivljeno #a "osmatraše: bijašese "osvema "o#os"odio, a samo bi se katkad snuždila, o"a&ivši da je u licu blje<i noobi*no$ . tada bi #a "itala boljom hranom i nastojala da #a u svemu &adovolji$ ' sin,

kao da se ne brinjaše &a oskudicu i nevolju: svake #odine dola&aše u selo i to sveu#la<eniji i #os"odskiji$“ ($$$)

Ivo Lipiko

:o$aća zadaća0.m"erfekte "retvorite u "erfekteB

:"evo"ka )ara nad$drila

KCedan siromah življaše u jednoj "eini i nemaše ništa do jednu ker, koja bijašemno#o mudra i i<aše svuda u "rošnju, "a i oca svo#a u*aše kako e "rositi i"ametno #ovoriti$“ ($$$)

Narodna pripovi"etka



23





Nastavna "edini)a0 Plskva$per8ek(a#t



.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 plskva$per8ek(a#t5 značen"e i tvor'a

nk)ionalni0 razvi"an"e sposo'nosti za pravilan *ovor i pisan"e5 razvi"an"es$isla za konkretno pre)izno izra&avan"e5 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"eper)eptivni5 $entalni5 $anelni i ko$nikativni sposo'nosti5 razvi"an"ev"eštine *ovora5 slšan"a5 pos$atran"a5 razvi"an"e i podsti)an"e kreativnosti iv"eštine čenika5 sti)an"e sa$opozdan"a5 pornosti i istra"nosti rad5 razvo"kritičko* $išl"en"a i lo*ičko* raz$išl"an"a5 razvi"an"e os"eća"a sa$opoštovan"a5

sa$osvi"esti i os"eća"a pripadnosti "ezičko" za"edni)i

23

5

, Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Plskva$per8ek(a#t






individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e5 ilstra)i"a6strip/e$atska korela)i"a





ada se odvija radnja "luskvam"erfekta

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)ePlskva$per8ek(a#t

G< ?načen"e plskva$per8ekta

6jed ne bijaše imao svesku i olovku, "a nije niti "isao &adau$ 6jed ne bijaše imao školsku klu"u, "a nije imao "o *emu šarati$

a) 4adnja "luskvam"erfekta se može odvijati pri"e neke dru#e radnje$Prije ne#o sam "o*ela s u*enjem, bila sam se u"lašila #radiva$

b) 4adnja "luskvam"erfekta se može odvijati istovre$eno s nekom dru#omradnjom$

23

.lustracija: djed i unuk i unuka

3nuka djedu: ad si ti išao u školu, da li si svaki dan bio na"isao &adau6jed: Možda i bih, ali ne bijah imao svesku i olovkuB3nuk &bunjen (u"itnik i&nad #lave)

3nuk: ' da li si ti nekada bio šarao "o školskoj klu"i6jed: Možda i bih, ali ne bijah imao školsku klu"u$3nuka &bunjena (u"itnik i&nad #lave)




6ok sam slušala nastavnika, bila sam se malo o"ustila$

c) 4adnja "luskvam"erfekta se može odvijati posli"e neke dru#e radnje$

ad otvorih knji#e, bijaše nestalo mo#a straha od u*enja$

< /vor'a plskva$per8ekta

ako se tvori "luskvam"erfek(a)t

Pluskvam"erfekt #la#ola nestati od im"erfekta "omono# #la#ola biti:

Pluskvam"erfekt #la#ola nestati od "erfekta "omono# #la#ola biti:

23

Di)e +ednina Mno&ina

1$ lice bijah@bjeh nestao (nestala) bijasmo@bjesmo nestali(nestale)

A$ lice bijaše@bješe nestao (nestala,nestalo)

bijaste@bjeste nestali (nestale,nestala)

D$ lice bijaše@bješe nestao (nestala,nestalo)

bijahu@bjehu nestali(nestale, nestala)

Plskva$per8ekto$ se i&ri*e radnja (stanje ili &bivanje) koja se desila prošlostipri"e5 za vri"e$e ili posli"e neke dru#e radnje$6anas se i "luskvam"erfekt sve rje<e u"otrebljava, a za$"en""e se per8ekto$$

Po na*inu tvorbe "luskvam"erfek(a)t je slo&en *la*olski o'lik< Fvori se odi$per8ekta ili per8ekta po$oćno* *la*ola 'iti i *la*olsko* prid"eva radno* kojise mijenja$




%inteza0Plskva$per8ekto$ se i&ri*e radnja (stanje ili &bivanje) koja se desila prošlostipri"e5 za vri"e$e ili posli"e neke dru#e radnje$6anas se i "luskvam"erfekt sve rje<e u"otrebljava, a za$"en""e se per8ekto$$Po na*inu tvorbe "luskvam"erfek(a)t je slo&en *la*olski o'lik< Fvori se od

i$per8ekta ili per8ekta po$oćno* *la*ola 'iti i *la*olsko* prid"eva radno* kojise mijenja$

?avršni dio sata01$ ako e #lasiti odri*ni oblici "luskvam"erfekta u sljedeim re*enicama

ad si ti došla, ja sam bila *itala$ -tišli smo u "ark kad je kiša bila "restala$

A$ -d #la#ola p"evati5 &el"eti5 slikati uradi "luskvam"erfekte u ženskom i muškomrodu$ -daberi sam@a hoeš li u"otrijebiti im"erfekte ili "erfekte$(Na"rimjer: Ca sam bio@la "jevao@la$$$! Ca bijah "jevao@la$$$)

:o$aća zadaća01$ Preslikaj tabelu u svesku i uradi #la#olske oblike s kojim si se u"o&nao@u"o&naladosad od #la#ola : svirati ili odsvirati$Pri"a&i, neki se #la#olski oblici tvore od svršenih a neki od nesvršenih #la#ola$

.N0.N.F.9 svirati, odsvirati

P45Z5NF sviram, odsviram

E'E-+. P4.6C59 4'6N.

E'E-+. P4.6C59 F4PN.

'-4.+F

.MP5405F

P5405F

P3+9'MP5405F

A$ Preslikaj tabelu u svoju svesku i svrstaj #la#olske oblike s kojima si se u"o&nao@lana li*ne i neli*neB

23


1$ lice bio sam nestao, bila samnestala

bili smo nestali, bile smo nestale

A$ lice bio si nestao, bila si nestala,

bilo si nestalo

bili ste nestali, bile ste nestale, bila

ste nestalaD$ lice bio je nestao, bila je nestala,

bilo je nestalobili su nestali, bile su nestale, bila sunestala




i*ni #la#olski oblici Neli*ni #la#olski oblici

D$ Preslikaj tabelu u svoju svesku i ra&vrstaj #la#olske oblike s kojima si seu"o&nao@la "o vre$en koje iska&uju:

"rošlost sadašnjost neodre<enost



Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 tr I%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a



.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 8tr I5 značen"e5 tvor'a5 pisan"e 8tra I

23

5

- Uzorak o'rade nastavne "edini)e0tr I




nk)ionalni0 razvi"an"e sposo'nosti za pravilan *ovor i pisan"e5 razvi"an"es$isla za konkretno pre)izno izra&avan"e5 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"eper)eptivni5 $entalni5 $anelni i ko$nikativni sposo'nosti5 razvi"an"ev"eštine *ovora5 slšan"a5 pos$atran"a5 razvi"an"e i podsti)an"e kreativnosti iv"eštine čenika5 sti)an"e sa$opozdan"a5 pornosti i istra"nosti rad5 razvo"

kritičko* $išl"en"a i lo*ičko* raz$išl"an"a5 razvi"an"e os"eća"a sa$opoštovan"a5sa$osvi"esti i os"eća"a pripadnosti "ezičko" za"edni)i


.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e5 ilstra)i"a6strip

/e$atska korela)i"a




Motiva)ioni dio sata nji#a `-svaja*i svemira je "isana mno#o ranije ne#o što e "rva kosmi*ka raketaùna sletjeti na Mjesec u se"tembru 1LL$ #odine$ Pro*itajte ovaj odlomak iobratite "ažnju na rije*i istaknute u tekstuB

D-/ NA M+-%-J (Iz kn"i*e S.sva"ači sve$ira =orisa D"apnov#

$$$ +tvorit e se novo "o#lavlje u historiji Mjeseca$ Možda je njemu su<eno da"ostane nau*no>istraživa*ki institut u kosmosu i stanica vasionskih brodova$ NaMjesecu, koji je &bo# nedostatka va&duha idealno "o#odna nebeska "osmatra*kastanica, "ojavit e se o"servatorije, o"remljene "osljednjim tekovinama astronomsketehnike$ -datle e telesko"i hvatati svjetlost dalekih &vije&da, snimiti +unce, snažniradiolokatori e is"itivati "ovršine "laneta, radiostanice e slušati si#nale i&svemirsko# "rostranstva$

3 "od&emnom K#radiu“ e se i&#raditi skladište #oriva, "rostorije &a stanovanje iradne "rostorije$ 9oe i "ovre e se #ajiti u staklenim baštama$ -#romna o#ledalae hvatati +un*evu ener#iju$ 4aketodromi e "oslužiti &a "rihvatanje raketa saZemlje$ etovi na Mjesec e omo#uiti da se "rovjeri sve ono što se, mada blisko

istini, smatra "ret"ostavkom$$$

23




3 kojem vremenu e se vršiti ili i&vršiti radnja iska&ana #la#olima u ovom odlomku

Naravno, 'dćnosti, "oslije trenutka u kojem se o toj radnji #ovori$

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)etr I

G< ?načen"e 8tra I

Prisjetite se:3 djelima Hila 9erna (Put oko Zemlje &a 2O dana, -svaja*i va&duha, AO OOO hiljadamilja "od morem i dr$)$"isac je na#ovijestio na#li na"redak automobili&ma, avijacije, heliko"tera, `leteihmašina, kosmi*kih brodova, "odmornica$$$ 9jerovao je da e se nje#ova bujnamaštanja i snovi "retvoriti u stvarnost$

9oe i "ovre e se #ajiti u staklenim baštama$3 kojem vremenu e se vršiti ili i&vršiti radnja3 budunosti, "oslije trenutka u kojem se o toj radnji #ovori$

Preneseno značen"e 8tra I

' koje je "reneseno &na*enje futura .

0uturom . se može obilježiti i:

a) radn"a (stan"e ili z'ivan"e# ko"a se desila prošlosti, tj$ "rije trenutka ukojem se o njoj #ovori:

Poželjet u ti ja ju*er kiflice s kokosom, kad eto ti tetke, nosi ih$ . u&et u jednu, "a dru#u, "a treu, i brojao sam do "et$$$

24

.lustracija: Kuna“ na Mjesecu

Ela#olski oblik kojim se obilježava radnja (stanje ili &bivanje) koja e se desiti "oslije

trenutka u kojem se o njoj #ovori, &ove se 8tr I< -snovna ulo#a 8tra I jeobilježavanje 'dćnosti$ Na"rimjer: stvorit e se, "ojavit e se, e slušati, eis"itivati, ii e$$$

.lustracija: debeljuškasti dje*ak ra&#ovara s ljekarem, drži se &a

stomak6je*ak: Poželjet u ti ja ju*er kiflice s kokosom, kadeto ti tetke, nosi ih$ . u&et u jednu, "a dru#u, "atreu, i brojao sam do "et$$$




b) radn"a (stan"e ili z'ivan"e# ko"a se odnosi na svako vri"e$e, dakle,svevre$enost$ o ne drži brata &a brata, on e imati tu<ina &a #os"odara$ 3mornoj lisici i re" e dosaditi$ o na &vije&de laje, is"ast e mu &ubi$

< /vor'a 8tra I

' kako se tvori futur .

U/UR I

leći ć

0utur . #la#ola *ija se infinitivna osnova &avršava na >ti:

.&bje#ni "o#reškeB

24

Di)e +ednina Mno&ina1$ lice u slušati@ slušat u emo slušati@ slušat emo

A$ lice eš slušati@ slušat eš ete slušati@slušat ete

D$ lice e slušati@slušat e e slušati@ slušat e

tr I kojim se obilježava "rošlost &ove se istori"ski$ ili pripov"edački$, jer se

naj*eše susree u "ri"ovijedanju$

%vevre$enski ili poslovički (*no$ski# 8tr je *est u "oslovicama i svevremen jekao i "oslovice$

0utur . se tvori od nena*lašeni (enklitički# o'lika prezenta po$oćno* *la*olat"eti i in8initiva *la*ola koji se mijenja$

.nfinitiv na >ti is"red oblika "omono#a #la#ola *ovor #ubi svoj nastavak >ti, "a

se #ovori: *itau, "isau, "lesau$$$ Me<utim, pisan" je dru#a*ije, is"ušta sesamo krajnje ;i5 dakle, "iše se: čitat ć5 pisat ć5 plesat ć$$$

In8initiv *la*ola 0 leći prezent po$oćno* *la*olat"eti0 ć




tr I #la#ola *ija se infinitivna osnova &avršava na >ći uvijek se "iše odvojeno ine is"ušta se krajnje !i:

3 kojim licima su oblici futura . "ednaki

W< Pisan"e 8tra I

Mali prin) (odlo$ak#

$$$ 'li, ako me ti "ri"itomiš, moj e život biti kao obasjan suncem$ 3"o&nat u batkoraka što e se ra&likovati od svih ostalih$ 6ru#i me koraci tjeraju "od &emlju$ Fvojie me kao mu&ika mamiti i& brlo#a$ . onda "o#ledajB Iit e divno kad me "ri"itomiš$Hito, koje je &laano, "odsjeat e me na tebe$ . ja u voljeti ša"at vjetra u žitu$$$

Antoan de %ent -*ziperi

ako se i&#ovara i "iše futur .

4a&vrstajmo ra&li*ite oblike futura . i& ovo# odlomka:

e biti u"o&nat u

e se ra&likovati bit e

e mamiti

u voljeti

%inteza0

Ela#olski oblik kojim se obilježava radnja (stanje ili &bivanje) koja e se desiti "oslijetrenutka u kojem se o njoj #ovori, &ove se 8tr I< -snovna ulo#a 8tra I jeobilježavanje 'dćnosti$tr I kojim se obilježava "rošlost &ove se istori"ski$ ili pripov"edački$, jer se naj*eše susree u "ri"ovijedanju$0utur . se tvori od nena*lašeni (enklitički# o'lika prezenta po$oćno* *la*olat"eti i in8initiva *la*ola koji se mijenja$

24


1$ lice u lei@lei u emo lei@lei emo

A$ lice eš lei@lei eš ete lei@lei ete

D$ lice e lei@lei e e lei@lei e

.lustracija: Mali "rinc




?avršni dio sata0

6efinirajmo "ravila u "isanju i i&#ovoru futura .B

Pravila pisan" i iz*ovor 8tra I:

1$ -bje sastavnice futura . ("re&ent "omono# #la#ola htjeti i infinitiv #la#ola)piš se vi"ek odvo"eno$ ("isat u, u "isati, u ii, ii u$$$)

A$ 'ko se "omoni #la#ol htjeti nala&i is"red infinitiva #la#ola, tada se infinitiv ipiše i iz*ovara svo$ pno$ o'lik< ( e rei, e s"avati, u #ovoriti$$$)

D$ 'ko se "omoni #la#ol htjeti nala&i i&a infinitiva na !ti, *ovor se *'inastavak !ti, ali pisan" se ispšta sa$o kra"n"e !i< . tada se i "omoni#la#ol i infinitiv #la#ola piš odvo"eno (#ovori se: *itau, "isau, a "iše se

*itat u, "isat u$$$)$8$ 0utur . #la#ola na >ći uvijek se "iše odvojeno, ne ispšta se kra"n"e !i uinfinitivu ("ei u, u "ei! ii u, u ii! lei u, u lei$$$)$

$ njiževnoje&i*ka norma ne privata o'like: "jevati u, "ostati u, osim ako seradi o odstu"anju i& metri*kih i ritmi*kih ra&lo#a, dakle, samo u "oe&iji:

KNisam li "jesnik, ja sam barem "utnik . katkad su mi dra#e moje rane$ Cer svaki jecaj "ostati e &latnik, ' moje su&e dati e <erdane$“

(Kolajna“ Fina 3jevia)

'ko bi se u "jesmi i&ostavio samo#lasnik !i, narušen bi bio ritmi*ki sklad "jesme$

:o$aća zadaća0Pro*itajte dio "isma koje majka "iše sinu u Gelovec$ Pre"o&najte #la#ole u futuru .,i&#ovorite ih a &atim i "re"išite u svesku$

Prvo pis$o

6anas emo "isati u Gelovec$ Ca u #ovoriti, a ti eš "isati$ 'ko si #ladan, "oslat

emo ti hljeba i jabuka$ +ada ti još moram "isati da treba da u*iš, jer e ti to koristiti uživotu i neeš morati da se mu*iš$Prežihov 9oranc



24




Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 tr II (e*zaktni#



.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 8tr II (e*zaktni#5 značen"e5 tvor'ank)ionalni0 razvi"an"e sposo'nosti za pravilan *ovor i pisan"e5 razvi"an"e

s$isla za konkretno pre)izno izra&avan"e5 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"eper)eptivni5 $entalni5 $anelni i ko$nikativni sposo'nosti5 razvi"an"e

24

#

/ Uzorak o'rade nastavne "edini)e0tr II (e*zaktni#






.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e5 ilstra)i"a6strip/e$atska korela)i"a


Me9pred$etna0 likovna kltra5 Č.?



3 ovom tekstu o&na*ene su dvije vrste #la#olskih oblika$ 3o*i koje vrijeme iska&uju i

jedan i dru#i$3 *emu je sli*nost, a u *emu ra&lika i&me<u njih

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)etr II (e*zaktni#

G< ?načen"e 8tra II

ad budemo "restali s nijemim "osmatranjem nasilja, tada će #a u našimškolama, na našim ulicama 'iti manje$

24

.lustracija: *as odjeljenjske &ajednice ; stri" u D kvadrataNastavnica odjeljenju: ad budemo "restali s nijemim "osmatranjem nasilja, tada e #a unašim školama, na našim ulicama biti manje$3*enica nastavnici 'ko i vi i roditelji budete više vremena "rovodili s nama i višera&#ovarali s nama, svi emo biti sretniji$3*enik nastavnici: 'ko se budemo družili, "oma#ali i me<usobno uvažavali, "ostajat emobo#atiji, &adovoljniji$ 9i ete nam "omoi, "rije ne#o što se budemo suo*ili s velikim "roblemima$




'ko vi roditelji, budete više vremena "rovodili s nama i više ra&#ovarali s nama,svi će$o 'iti sretniji$ 'ko se budemo družili, "oma#ali i me<usobno uvažavali, posta"at će$o bo#atiji,&adovoljniji$ 9i ćete nam po$oći, "rije ne#o što se budemo suo*ili s velikim "roblemima$

budemo "restali će 'iti budete "rovodili će$o 'iti

-ba #la#olska oblika su složeni i li*ni$

+ jednim od njih si se ve u"o&nao@u"o&nala$ Fo je futur . (e biti, e biti$$$), kojio&na*ava radnju (stanje ili &bivanje) koja e se desiti u budunosti, "oslije trenutka u kojem se o njoj #ovori$ 6ru#i #la#olski oblik (budemo "restali), i&ri*e radnju (stanje ili &bivanje) &a koju

nije i&vjesno da e se desiti, ali se "ret"ostavlja njeno ostvarenje u budunosti$

Po#ledajmo sada koju radnju iska&uje 0utur ..:

a) ad budemo "restali s nijemim "osmatranjem nasilja, tada će u našimškolama, na našim ulicama 'iti manje nasilja$

3 ovoj re*enici radnja futura .. se odvija pri"e dr*e radn"e$

b) ' dok se mi budemo družili, "oma#ali i me<usobno uvažavali, posta"at će$o

bo#atiji, &adovoljniji$ -bje radnje se odvijaju istovre$eno$

c) 9i ćete nam po$oći5 "rije ne#o što se budemo suo*ili s velikim "roblemima$ 4adnja futura .. e se desiti posli"e neke dr*e radn"e$

< /vor'a 8tra II

24

Ela#olski oblik kojim se i&ri*e radnja (stanje ili &bivanje) koje e se desiti u'dćnosti pri"e neke dr*e radn"e, naporedo s n"o$ ili posli"e neke dr*eradn"e na&iva se 8tr II (budemo "restali, budu "rovodili$$$)$

tr II se na&iva još i 8tr e*zaktni$

-vaj #la#olski oblik javlja se samo slo&eni$ rečeni)a$a jer nje#ova u"otreba

zati"eva na"$an"e dvi"e radn"e$

.& svih ovih "rimjera vidimo da "edna radn"a v"et"e dr*: 'ko se budemo družili,"ostajat emo bo#atiji$




Prisjeti se kako je hrabra i složna družina "obijedila snije# na "ru&i

Vlak sni"e*(odlo$ak#

KuB uB“, hu*e juban me<u "rste i hrabri družinu: KProra*unao samB Iudemo li sedržali ovako juna*ki još "ola sata, bit e stroj slobodan, i moi e se vratiti kava#onima“$

Mato Dovrak

oliko #la#ola je u sastavu 8tra IIoji su to #la#olski obliciCe li futur .. "rost ili složen #la#olski oblik

03F34 ..

"re&ent "omono# #la#ola biti 'de$o dr&ali #la#olski "ridjev radni

%inteza0Ela#olski oblik kojim se i&ri*e radnja (stanje ili &bivanje) koje e se desiti u'dćnosti pri"e neke dr*e radn"e, naporedo s n"o$ ili posli"e neke dr*eradn"e na&iva se 8tr II (8tr e*zaktni#$

-vaj #la#olski oblik javlja se samo slo&eni$ rečeni)a$a jer nje#ova u"otrebazati"eva na"$an"e dvi"e radn"e$0utur .. je li*ni, složeni #la#olski oblik$Fvori se od svršeno* prezenta po$oćno* *la*ola biti i *la*olsko* prid"evaradno*, #la#ola koji se mijenja$ Fvori se *eše od nesvršeni *la*ola$

?avršni dio sata0

Ela#ole u futuru .. &amijeni "re&entom$

%tara "a'ka

24


1$ lice 'de$ dr&ao(dr&ala# 'de$o dr&ali(dr&ale#

A$ lice 'deš dr&ao(dr&ala5 dr&alo# 'dete dr&ali( dr&ale5 dr&ala#

D$ lice 'de dr&ao(dr&ala5 dr&alo# 'd dr&ali( dr&ale5 dr&ala#

0utur .. je li*ni, složeni #la#olski oblik$Fvori se od svršeno* prezenta po$oćno* *la*ola biti i *la*olsko* prid"evaradno*, #la#ola koji se mijenja$ Fvori se *eše od nesvršeni *la*ola$

0utur .. u re*enici ima službu "redikata$




$$$ 'ko se tvoji ne budu suviše "rotivili, doi u "o tebe$ -vu jabuku nikad neu"osjei$$$ 6ok #od bude stajala, voljet emo se$$$

Miško Kran"e)

:o$aća zadaća0

.& koje# i#roka&a je ovaj odlomak

($$$) ' slijedei "ut+nije# e biti žut$ ' i& nje#a e "asti+niježak ljubi*astiPa &elenkastiPa sivkasti$. tako e se mijenjati boja

ako bude htjelaraljevska volja moja$($$$);ri*or Vitez

Pre"o&najte futur . i futur .., a "otom #la#ole u futuru .. &amijeni "re&entom$6a li se sadržaj stihova bitno "romijenio



24

.lustracija: kralj i& i#roka&aPlava boja snije#a i& Gitanke Q




Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 ;la*olski načini0 i$perativ%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a



*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da

.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 *la*olski načini5 i$perativ5 o'lik iznačen"e5 tvor'a5 *lasovne pro$"ene

24

#


;la*olski načini0 i$perativ








Nastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5

*ra8o8oli"e5 ilstra)i"a6strip

/e$atska korela)i"a





/ta je iska&ano istaknutim #la#olima u ovom odlomku

Prvo pis$o

<<< A sad počni< Pazi da ne za'rl"aš pis$o< Piši sa$o $alo l"epše< Radi"e piši neka do'ro či< Napiši "oš s $o"e strane da *a li"epo pozdravl"a$<<$

Pre&iov Voran)

/ta se i&ri*e #la#olima: "o*ni, "a&i, "iši, na"iši

-vim #la#olskim oblicima se i&ri*e zapovi"est5 $ol'a5 &el"a$$$

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)e;la*olski načini0 i$perativ

' šta je iska&ano istaknutim #la#olima u ovom odlomku

25




Nosač %a$el

:a "a nisa$ o'ećao deset dkata za svo" sestr %arč5 ni vi5 %a$ele5 ne

'iste danas *lodali kokoši"e vratove i trpali sto$ak pečena "a"a5 po'i'erena'i'ero$ ko"i sin"or Mair na'avl"a iz Indi"e<

Isak %a$okovli"a

/ta je iska&ano ovim #la#olskim oblikom u re*enici: Ne biste #lodali kokošijevratove > da ja nisam obeao deset dukata

Eovornik je istakao slov5 po*od' da se radnja i&vrši$

.ska&uje li se ovim #la#olskim oblicima vrijeme vršenja #la#olske radnje

I$perativ

G< .'lik i značen"e i$perativa

/ta je iska&ano #la#olskim oblicima istaknutim u stri"u

Ela#olima stavi se5 i$a"5 rizik" iska&ana je &a"ovijest$

' šta je iska&ano #la#olskim oblicima istaknutim u ovom odlomku

Nosač %a$el

(<<<#KCest, nosa*u +amuele, ne tr&ajte se i ne #icajte no#om kao "reklani jarac$ +ve je

tako kako ja kažem$ Ne#o štoB 6va ste se mjeseca nate&ali &bo# tih dukata$ 9e*erasnijednim "o#ledom niste udostojili +aru*u$ 6ukati su vam u #lavi$ 6ukatiB ' žene se

25

.staknutim #la#olima se ne iska&uje vrijeme vršenja #la#olske radnje, ne#o seiska&uje odnos *ovornika pre$a n"o"$-dnos #ovornika "rema radnji i&ražava se #la#olskim oblicima koje &ovemo*la*olski načini$Ela#olski na*ini su lični *la*olski o'li)i, što &na*i da u re*enici vrše predikatsksl&'$3 našem je&iku imamo dva *la*olska načina: i$perativ (zapov"edni način# ipoten)i"al 6kondi)ional5 po*od'eni način$

.lustracija:1$.lustracija kave&a u kojem je ma*ka, a na vrhu kave&a stoji "a"a#aj i kaže::+tavi se u kožu dru#o#BA$Ma*ka se #leda u o#ledalo i vidi u o#ledalu lava i kaže:.maj "ovjerenja usebeBD$Mišolovka, na njoj sir, "ored miš i kaže: 4i&ikuj "onekadB




vrte oko vas i nude vas: K3&mite ovo, u&mite onoB Nato*ite +amueluB 6ajte mumesaB“ $$$`PsssstB Ne "ometajte me, o*eB Nikome ništa neu u*initi$ 6ao sam rije*$ ou da jeisku"im$ 5vo, ovdje su dukati$ 5vo vam ih, neka vam se duša smiri, sinjor +amuele$

' ti, +aru*a, "oskakuj &a njim $$$ ($$$) Isak %a$okovli"aakvim tonom se obraa +aru*in brat Cakov nosa*u +amuelu oja je svojaras"oloženja "oka&ao #la#olskim oblicima: ne tr&ajte (se), ne #icajte, u&mite,nato*ite, dajte, ne "ometajte

/ta se još može iska&ati im"erativom

< /vor'a i$perativa

' kako se tvori im"erativ

Ne "ometajte me, o*eB5vo vam ih, neka vam se duša smiri, sinjor +amuele$

25

Ela#olski oblik kojim i&ri*emo zapovi"est5 nared'5 &el"5 $ol'5 pozoren"e5poti)a"5 za'ran da se neka radnja (stanje ili &bivanje) vrši ili i&vrši &ovemoim"erativom (&a"ovjednim #la#olskim na*inom)$

.snovno značen"e i$perativa "e izri)an"e zapovi"edi, "a #a &bo# to#a &ovemo&a"ovjednim na*inom$I$perativ ne razlik"e kate*ori" vre$ena<

.m"erativ je lični, prost *la*olski o'lik$Fvori se od prezentske osnove i tro"aki nastavaka$ 4a&likuje "osebne oblike &aA$ lice jednine i 1$ i A$ lice množine$Prvo* li)a "ednine ne$a jer #ovorno lice ne može samo sebi &a"ovijedati$Za i&ricanje W< li)a (i jednine i množine) služi konstrukcija: neka prezent *la*ola$ Na"rimjer: Neka vam se duša s$iriB

.m"erativom se može obilježiti (osim &a"ovijedi, molbe, želje$$$) i:radnja (stanje ili &bivanje) koja se desila u "rošlosti, "rije trenutka u kojem se o njoj#ovori: Hivjeli su životom, idi tamo, idi ovamo$Fakav im"erativ &ove se pripov"edački (istori"ski# jer se naj*eše susree u"ri"ovijedanju$radnja (stanje ili &bivanje) koja se odnosi na svako vrijeme: Ne #ledaj ko kaže, ve šta kaže$ Zla se *uvaj, dobro ti nee dojaditi$Fakav im"erativ se naj*eše susree u "oslovicama "a #a &ovemo poslovični(*no$ski# ili svevre$enski i$perativ$




Fvorba im"erativa:

.m"erativ #la#ola *ri)kati5 ptovati i kositi:

G< ;lasovne pro$"ene i$perativ

W< ;lasovne pro$"ene i$perativ

oje #lasovne "romjene imamo u im"erativu

a) ako #lasi im"erativ #la#ola: rei, lei, sjei, "ei, tei

rei reknem re)i (su#lasnik k is"red samo#lasnika i "rešao je usu#lasnik )<)

lei le*nem lezi (su#lasnik * is"red samo#lasnika i "rešao je u su#lasnikz<)

b) ako #lasi im"erativ #la#ola: ka&ati, brisati

ka&ati kaz> "i ka&i (z " &)

brisati bris> "i ;briši! (s " š)

25


1$ lice > "re&entska osnova nastavci!"$o !$o !i$o

A$ lice "re&entska osnova nastavci !" !Z !i

"re&entska osnova nastavci!"te !te !ite

D$ lice neka "re&ent #la#ola neka "re&ent #la#ola

Di)e +ednina Mno&ina1$ lice > #ricka>jmo, "utuj>mo, kos>imo

A$ lice #ricka>j, "utuj>, kos>i #ricka>jte, "utuj>te, kos>ite

D$ lice neka #ricka, neka "utuje, nekakosi

neka #rickaju, neka "utuju, neka kose

ad se "re&entska osnova &avršava na >i, u im"erativu se obave&no javlja > " u#ovoru i "isanju i to u A$ licu jednine i 1$ i A$ licu množine$Na"rimjer: sakri ", sakri "mo, sakri "te! "i ", "i "te, "i "mo!

3 im"erativu nekih #la#ola dola&i do II palataliza)i"e6si'ilariza)i"e$Fo je #lasovna "romjena u kojoj se &adnjone"*ani su#lasnici k, #, h, is"redsamo#lasnika i, mijenjaju u &ubne su#lasnike c, &, s$

od nekih #la#ola u im"erativu se vrši "otovan"e (j i& nastavka jotuje se sasu#lasnikom i& osnove)$




%inteza0

3 našem je&iku imamo dva *la*olska načina: i$perativ (zapov"edni način# ipoten)i"al 6kondi)ional5 po*od'eni način$.m"erativ je lični, prost *la*olski o'lik$ Fvori se od prezentske osnove i tro"akinastavaka$ 4a&likuje "osebne oblike &a A$ lice jednine i 1$ i A$ lice množine$3 im"erativu nekih #la#ola dola&i do II palataliza)i"e6si'ilariza)i"e i "otovan"a$

?avršni dio sata0-bjasnite kako su nastali ovi #la#oli u im"erativuB

Mdre porke za štene

+vakome &nancu javi se lije"o9esela oka, mašui ra"om$

avežom #romkim do*ekuj strance,Nikada, druže, ne laj na &nance$5vo ti savjet staro#a "isca:=uvaj se dobro i mrtvo# lisca$ ornja*i nikad ne stani na "ut, jer oklo" nosi, a nema ka"ut$

=ranko Lopić

:o$aća zadaća0

Prona<ite #la#ole u im"erativu i odredite im lice i broj$

6nevnik 'ne 0rank $$$-vo je jedna od stvari u kojima se mama i ja uveliko ra&likujemo$ Njen savjet, kadase neko osjea tužnim, jeste: KMisli na svu nesreu na svijetu i budi &ahvalna što je i

ti ne dijelišB“ Moj savjet je: K.&a<i na"olje, u "olja, uživaj u "rirodi i suncu, i&a<i i"okušaj da "onovo na<eš sreu u samoj sebi i Io#u$ Pomisli na svu lje"otu koja još"reostaje u tebi i oko tebe i budi srenaB“



25




Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 Poten)i"al I i II 6 Kondi)ional I i II%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a


.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći i

sti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 poten)i"al I i II 6 kondi)ional I i II5 o'lik iznačen"e5 tvor'a

25

#2 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

Poten)i"al I i II 6 Kondi)ional I i II (časa#

#3







.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5

*ra8o8oli"e5 ilstra)i"a6strip/e$atska korela)i"a




Motiva)ioni dio sata :nevnik Ane rank

($$$)Ne &na*i da ne bih voljela o"et da živim takvim životom jedno ve*e, nekoliko dana, ili*ak jednu nedjelju! životom koji je i&#ledao be&brižan i veseo$ 'li na kraju te nedjeljebila bih mrtva umorna i bila bih jedino &ahvalna onome ko bi "o*eo da #ovori one*emu ra&umnom$$$

/ta je 'na "oželjela dok se skrivala u tajnom skrovištu@ tavanu

Možeš li i& 'ninih želja odrediti vrijeme vršenja radnje

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)ePoten)i"al I i II 6 kondi)ional I i II

Poten)i"al I 6kondi)ional I

25





/ta je iska&ano #la#olima koji iska&uju 'nine želje

/ta se još može i&ra&iti "otencijalom .

ad #od bih ot"utovala u neki novi #rad, ja bih tamo ku"ila novi šešir$

< /vor'a poten)i"ala I 6 kondi)ionala I

Ca bih "utovala$ u"ovala bih šešire$

P./-NJI+AD I

'i ptovala

25

Fim #la#olima nije iska&ano vrijeme vršenja #la#olske radnje, ne#o odnos#la#olsko# sadržaja "rema stvarnosti$ -ni se nala&e u #la#olskom oblikupoten)i"al I< .me mu je latinsko# "orijekla: "otencijalno &na*i mo#ue, ono što je u mo#unosti da se ostvari ("otencijalni "objednik je mo#ui "objednik)$Zovemo #a još i kondi)ional I$Potencijal . je slo&en lični *la*olski o'lik$-snovna nje#ova ulo#a je izri)an"e &el"e5 $o*ćnosti5 v"eta da se nekaradnja vrši ili i&vrši$ Zovemo #a još i po*od'eni način$

.lustracija: baka u sobi &atr"anoj ra&nimšeširima, jedan je i na #lavi, #ovorioduševljenoj unuci$Iaka: ad #od bih ot"utovala u neki novi#rad, ja bih tamo ku"ila novi šešir$

Poten)i"alo$ I se može obilježiti i radnja (stanje ili &bivanje) koja se prošlostiponavl"ala$ -vakav "otencijal . &ove se pripov"edački$, jer se u#lavnomsusree u "ri"ovijedanju$

.lustracija: baka sa šeširom (detalj)

nena#lašeni aoristni o'lik "omono# #la#ola 'iti0 'i

*la*olski prid"ev radni0ptovala

Potencijal . se tvori od nena*lašeno* aoristno* o'lika po$oćno* *la*ola 'iti

i *la*olsko* prid"eva radno* koji se mijenja$




Poten)i"al I #la#ola donositi:

Coš "onešto o "otencijalu .B

1$ -tac bi *esto dola&io, odla&io, vikao i na kraju, ostajao u #radu$

A$ Nou bih na nebu mo#ao vidjeti +jevernja*u$ Nou bih na nebu mo#ao da vidim +jevernja*u$

Poten)i"al II 6 Kondi)ional II


25


1$ lice donosio@donosila bih donosili@donosile bismoA$ lice donosio@donosila@donosilo bi donosili@donosile@donosila biste

D$ lice donosio@donosila@donosilo bi donosili@donosile@donosila bi

+vi istaknuti #la#oli se nala&e u "otencijalu ., ali se u& njih nala&i sa$o "edanaoristni o'lik po$oćno* *la*ola =I/I$ Pomoni #la#ol je i&ostavljen, ali se on"odra&umijeva: bi dola&io, bi odla&io, bi vikao, bi ostajao$

3 našem je&iku "ostoji i nekolicina nepotpni *la*ola kojima je u re*enicineo"hodna do"una #la#ola u infinitivu$ Fakvi su #la#oli: trebati, morati, moi,željeti$$$3& ne"ot"une #la#ole u "otencijalu . u"otrebljavamo ili in8initiv (bih mo#aovidjeti), ili rije*cu da prezent ( bih mo#ao da vidim)$

.lustracija: u*ionicaNa vratima u*enik ; kasni na *as

Nastavnik: K/ta je danas ra&lo# kašnjenju3*enik: Pres"avao sam$ Nisam *uo sat kad je &vonioB

Nastavnik: ' jesi li #a navio da &voni3*enik: 9aljda jesamB

Nastavnik: mmm$$$ 9aljdaB 6a si #a Kvaljda“ navio,on bi valjda bio &vonio, a ti bi valjda bio ustao$

/ta iska&ujemo"otencijalom ..




6a si #a Kvaljda“ navio, on bi valjda bio &vonio, a ti bi valjda bio ustao$

< /vor'a poten)i"ala II

6a u*iste na vrijeme, bili biste sve nau*ili$

P./-NJI+AD II

'ili 'iste načili

%inteza0Potencijal . je slo&en lični *la*olski o'lik$-snovna nje#ova ulo#a je izri)an"e &el"e5 $o*ćnosti5 v"eta da se neka radnjavrši ili i&vrši$ Zovemo #a još i po*od'eni način$

Potencijal . se tvori od nena*lašeno* aoristno* o'lika po$oćno* *la*ola 'iti i*la*olsko* prid"eva radno* koji se mijenja$

25


1$ lice bio bih nau*iobila bih nau*ila

bili bismo nau*ilibile bismo nau*ile

A$ lice bio bi nau*iobila bi nau*ilabilo bi nau*ilo

bili biste nu*ilibile biste nau*ilebila biste nau*ila

D$ lice bio bi nau*iobila bi nau*ilabilo bi nau*ilo

bili bi nau*ilibile bi nau*ilebila bi nau*ila

. poten)i"alo$ II @ kondi)ionalo$ II i&ri*e se $o*ćnost, slov, &el"a da seneka radnja vrši ili i&vrši$ -d "otencijala . ra&likuje se "o tome što dolazi

slo&eni$ rečeni)a$a$

Po na*inu tvorbe "otencijal .. je slo&en *la*olski o'lik$Fvori se od poten)i"ala I po$oćno* *la*ola =I/I i *la*olsko* prid"eva radno* koji se mijenja$

Potencijal .. je i&u&etno ri"edak i *ovor i kn"i&evni$ d"eli$a$

poten)i"al I po$oćno**la*ola =I/I0 'ili 'iste *la*olski prid"ev radni0načili




. poten)i"alo$ II @ kondi)ionalo$ II i&ri*e se $o*ćnost, slov, &el"a da se nekaradnja vrši ili i&vrši$ -d "otencijala . ra&likuje se "o tome što dolazi slo&eni$rečeni)a$a$

?avršni dio sata0

/ta smo nau*ili o "otencijalu . i ..

:o$aća zadaća0

Pre"o&najte "otencijal . i ..B

/kola i& snova

3la& u moju školu bi i&#ledao kao Frijumfalna ka"ija, škola bi bila u obliku "iramidekoja bi svjetlucala i blistala i "ri najmanjim &racima sunca$ 3 dvorištu bi se nala&iliba&eni s tobo#anima, a "ored njih ljuljaške i klackalice$

Zidovi u*ionica bi bili obojeni veselim bojama, a na njima bi bili naslikani: 'jvanho,"rinc 9alijant, mali "rinc, 'na 0rank, astan$$$ Fable ne bi bilo, a sjedjeli bismo nalo"tama>sko*icama$ 3*ili bismo kro& i#ru i ne bismo nosili teške torbe$ -cjene namne bi ni trebale jer bismo svi bili najbolji u*enici$ Iili bismo uvijek vedri, nasmijani i jutrom bismo tr*ali u školu$ 5h, kakva bi to škola bilaBBB



26

Potencijal . i .. su *la*olski načini kojima iska&ujemo $o*ćnost5 &el" ili v"et dase neka radnja vrši ili i&vrši$ Nemaju kate#oriju vremena, odnosno, ne iskaz"radn" ko"a "e ostvarena vre$en$Fo su slo&eni lični *la*olski o'li)i$3 re*enici imaju predikatsk sl&'$




Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 ;la*olski prilozi0 *la*olski prilo* prošli%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a



*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 *la*olski prilozi5 *la*olski prilo* prošli5o'lik i značen"e5 tvor'a



26

#


;la*olski prilozi0 *la*olski prilo* prošli










Motiva)ioni dio sata ;ra8o8oli"a0Ponovimo šta smo nau*ili o "rilo&imaB=akine naočari<<<oliko "uta su bistro #ledale u mene,Na "lemenitom nosu radosno dršuioliko "uta tajnim su&ama &ama#ljene/to je ve svanue, a još se ne vraam kui$ <<< Nikola šopAkvarel<<<

- bistri jesenji dani,-do&#o sa svijetlih "alata-smijeh me vaš mami,- bistri jesenji dani$<<< 2a$za 2$o

Mali prin) <<<Fada se "ojavi lisica:>6obar dan> re*e lisica$>6obar dan>"ristojno od#ovori mali "rinc,okrene se ali ne vidje ništa$

26




>5vo me ovdje> re*e jedan #las> "od jabukom$<<< A<% -*ziperi

;lavni dio sataNa"ava nastavne "edini)e;la*olski prilozi0 *la*olski prilo* prošli

Po#ledajmo rije*i istaknute u ovom odlomkuB

I'rai$!'e*ov ćošak $$$ ' onaj mali *ovje*i, .brahim>be#, išao je *aršijom i ne sanjajui da je dao "ovod dase o njemu #ovori$ .šao je svojim sitnim korakom, nosei na ramenu veliku, ši"kovumetlu, kojom *isti *aršiju, i du#a*ke merdevine, "o kojima se "enje da utrne varoškefenjere$ ($$$)6ošavši do &#rade #radske o"ine, on ostavi metlu i merdevine u avliji$ Zatimstenjui sjede na jedan sni&ak kamen i "o*e "uniti kratku lulu$($$$)Fre"*ui ka"cima #ledaše u Er#u, kao da nije dobro *uo$>Cesi li #luh> i&adrije se Er#a, iskrivivši se malo unatra#, kao što je u ljutnji obi*no*inio$<<< %vetozar Lorović

oja je sli*nost i&me<u "rilo#a i ovih oblika #la#ola

K6obar dan“, "ristojno od#ovori mali "rinc$ (kako "ristojno "rilo#)

Fre"*ui ka"cima on #ledaše u Er#u$ (kako tre"*ui #la#olski oblik)

oju službu u re*enici imaju istaknute rije*i

26

Prilozi su polpro$"enl"ive ri"eči koje se "rilažu #la#olima da bi se o&na*ilo$"esto, vri"e$e i način na koji se vrši radnja$ 6akle, "rilo&i naj*eše imaju sl&'priloški odreda'a$ 9eina "rilo#a je ne"romjenljiva, samo neki "rilo&i se ko$parira" (bli&u, bliže,najbliže)$

-bje rije*i, i K"ristojno“ i Ktre"*ui“ imaju sl&' priloške odred'e za način jerka&uju na*in na koji se vrši radnja$

Fakvi su i #la#olski oblici: ne sanjajui, nosei, stenjui, iskrivivši se$$$

-ve rije*i su #la#olski oblici koji se u re*enici ponaša" kao prilozi5 "a ih &bo#to#a &ovemo *la*olski$ prilozi$a<ao i "rilo&i, i #la#olski "rilo&i su nepro$"enl"ivi<Ela#olski "rilo&i se nikad ne "avl"a" predikatsko" sl&'i, mada radnju#la#olsko# "rilo#a i radnju "redikata vrši isti subjekt$




;la*olski prilo* prošli


Van"ka

<<< 9anjka Hukov, de*ko od devet #odina, koji je "rije tri mjeseca "ošao u naukobuaru 'ljahinu, nou uo*i Iožia nije le#ao da s"ava$ +a*ekavši da #a&da,#a&darica i "omonici odu na jutrenje, on je i&vadio i& #a&dina ormara bo*icu satintom i držalo sa &ar<alim "erom, i raširivši "red sobom &#užvan list "a"ira, "o*eo"isati$

<<< Anton Pavlović Čeov

3 kakvom vremenskom odnosu mo#u biti radnja iska&ana #la#olskim "rilo#om"rošlim (#la#olski oblici istaknuti u tekstu) i neka dru#a radnja (radnja "redikata)

a) 9anjka je &atvorio vrata, ne do&volivši da #a neko vidi$$ 4adnja iska&ana #la#olskim "rilo#om "rošlim vrši se istovre$eno s nekomdru#om radnjomB

b) +"otaknuvši se o "ocije"anu "rostirku na "odu, 9anjka je "rišao stolu$

26

.lustracija: 9anjka >i & *itanke 7 >detalj




4adnja iska&ana #la#olskim "rilo#om "rošlim vrši se pri"e neke dru#eradnjeB

c) +jeo je &a sto raširivši "red sobom &#užvan list "a"ira$

4adnja iska&ana #la#olskim "rilo#om "rošlim vrši se posli"e neke dru#eradnjeB

-dredi "redikateB 3 kakvom vremenskom odnosu je radnja iska&ana "redikatom sradnjom iska&anom #la#olskim "rilo#om "rošlim

oju službu u re*enici imaju ovi re*eni*ni *lanovi

ne do&volivši, s"otaknuvši se, raširivši

G< /vor'a *la*olsko* prilo*a prošlo*

ako se tvori #la#olski "rilo# "rošli

26

Ela#olski "rilo# "rošli u re*enici ne $o&e nikad 'iti predikat, niti dio predikata$Ela#olski "rilo# "rošli u re*enici ima sl&' priloške odred'e$

Ela#olskim "rilo#om "rošlim obilježava se radnja (stanje ili &bivanje) koja se i&vršilapri"e neke dru#e radnje i&re*ene li*nim #la#olskim oblikom, istovre$eno s njom iliposli"e nje$ -bje radnje moraju se odnositi na isti, &ajedni*ki im subjekt$

Ela#olski "rilo# "rošli tvori se u#lavnom od #la#ola svršeno* vida (do&voliti,s"otaknuti se, raširiti$$$)

Ela#olski "rilo# "rošli je "rost neličan *la*olski o'lik$Fvori se od in8initivne osnove i nastavaka: !vši (!v), !avši (!av)$

ad se infinitivna osnova &avršava sa$o*lasniko$, nastavci su : !vši, !v:

o"rostiti o"rosti vši o"rostivši! o"rosti v o"rostiv$Nastavci >v i >av u"otrebljavaju se rje<e, stilski su obilježeni i araični$

ad se infinitivna osnova &avršava na s*lasnik nastavci su: !avši, !av:

"ei "ek avši "ekavši! "ek av "ekav$

Prisjetimo se infinitiva: .nfinitivnu osnovu od #la#ola peći dobit emo kada od

G< li)a "ednine aorista peko odbijemo nastavak >o< .nfinitivna osnova#la#ola peći je, dakle, pek!<




%inteza0

ao i "rilo&i, i #la#olski "rilo&i su nepro$"enl"ivi<Ela#olski "rilo&i se nikad ne "avl"a" predikatsko" sl&'i, mada radnju #la#olsko#"rilo#a i radnju "redikata vrši isti subjekt$Ela#olskim "rilo#om "rošlim obilježava se radnja (stanje ili &bivanje) koja se i&vršilapri"e neke dru#e radnje i&re*ene li*nim #la#olskim oblikom, istovre$eno s njom iliposli"e nje$Ela#olski "rilo# "rošli je "rost neličan *la*olski o'lik$Fvori se od in8initivne osnove i nastavaka: !vši (!v), !avši (!av)$

?avršni dio sata0

:o$aća zadaća0

.s"išite nekoliko re*enica u kojima ete u"otrijebiti sljedee #la#ole u #la#olskom"rilo#u "rošlom: doi, "roi, nau*iti, "rodati, "ro*itati$



26

.nfinitivna

osnova

Nastavci$ >vši (>v)

>avši (>av)

#la#olski "rilo#

"rošli

raširi! !vši5 !v raširivši5 raširiv

.nfinitiv

raširiti





Nastavna "edini)a0 ;la*olski prilo* sadašn"i



.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"i

po'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 *la*olski prilo* sadašn"i5 o'lik iznačen"e5 sl&'a5 tvor'a


26

#

5 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0;la*olski prilo* sadašn"i






$etoda disksi"e5 Venov di"a*ra$

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e5 ilstra)i"a

/e$atska korela)i"a




Motiva)ioni dio sata ;ra8o8oli"a0Aska i vk$$$

Mislei to, vuk je i&ašao &a ov*icom, &astajkujui kad ona &astane i "ružajui korakkad ona ubr&a ritam i#re$($$$) .dui tako mese*arski, ne #ledajui #de staje i ne dajuisebi više ra*una o "ravcu u kom ide, vuk je jednako "onavljao sam u sebi: rv imeso ovo# šilježeta nikad mi ne #inu$$$$ Ivo Andrić

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)e;la*olski prilo* sadašn"i


.staknuti #la#olski oblici se nala&e u službi "riloških odredaba$

-dredimo sada "redikat u re*enici:

26

oju službu u re*enici imaju #la#olski oblici: mislei, &astajkujui,"ružajui, idui, ne #ledajui, ne dajui

.lustracija: 'ska i vuk




Mislei to, vuk "e izašao &a ov*icom$

3 kakvom vremenskom odnosu stoje ove dvije radnje: mislei i radnja "redikata ( "eizašao#

-bje radnje se odvijaju istovre$eno$-vaj #la#olski oblik &ove se *la*olski prilo* sadašn"i$

;la*olski$ prilo*o$ sadašn"i$ obilježava se radnja (stanje ili &bivanje) koja sevrši istovre$eno s neko$ dr*o$ radn"o$ i&re*enom li*nim #la#olskim oblikom,be& ob&ira da li se ta dru#a radnja (stanje ili &bivanje) vrši u sadašnjosti, "rošlosti ilibudunosti$Na"rimjer:+tekao sam dobru kondiciju trenirajui košarku$ ("rošlost)+ti*em dobru kondiciju trenirajui košarku$ (sadašnjost)

+tei u dobru kondiciju trenirajui košarku$ (budunost)

-bje radnje (stanja ili &bivanja) se moraju odnositi na isti, &ajedni*ki subjekt$Ela#olski "rilo# sadašnji je prost neličan *la*olski o'lik$3& #la#olski "rilo# "rošli, jedini je #la#olski oblik koji se nikad ne "avl"a predikatsko" sl&'i, ni sam, niti kao dio "redikata$

< %l&'a *la*olsko* prilo*a sadašn"e*

oju službu u re*enici može imati #la#olski "rilo# sadašnji

a) =itajui KMalo# "rinca“ &amišljao sam sebe na "laneti asteroid I Q1A$ služba P-9

b) - ne"o&natim leteim objektima se mno#o "ri*a, a malo &na$ .dui dani e nam biti &animljivi$

9isei vrtovi su veoma lije"i$

W< /vor'a *la*olsko* prilo*a sadašn"e*

26

Ela#olski "rilo# sadašnji u re*enici naj*eše ima sl&' priloške odred'e$

Ponekad #la#olski "rilo# sadašnji u re*enici može imati i sl&' atri'ta, kao uovim "rimjerima$Ela#olski "rilo&i sadašnji leteim, idui i visei imaju prid"evsk sl&' (stoje u&imenicu kao atribut i imaju "adežnu "romjenu)$




ako se tvori #la#olski "rilo# sadašnji

Mislei to, vuk je i&ašao &a ov*icom$.dem u školu "jevajui$4adim &adatak duboko ra&mišljajui$

%inteza0;la*olski$ prilo*o$ sadašn"i$ obilježava se radnja (stanje ili &bivanje) koja sevrši istovre$eno s neko$ dr*o$ radn"o$ i&re*enom li*nim #la#olskim oblikom,

be& ob&ira da li se ta dru#a radnja (stanje ili &bivanje) vrši u sadašnjosti, "rošlosti ilibudunosti$Ela#olski "rilo# sadašnji tvori se samo od nesvršeni *la*ola, tako što se treće$li) $no&ine prezenta doda nastavak >ći$

?avršni dio sata0/ta smo nau*ili o #la#olskim "rilo&ima oje su im &ajedni*ke, a koje "osebneosobine ;"o#ledajte u ovom dija#ramuB

27

D$ lice množine "re&enta

Nastavak: >i #la#olski "rilo#sadašnji

trenira" !ći trenira"ći

misle ći "ružajui

"jevaju ći "jevajura&mišljaju ći ra&mišljajui

-d kojih #la#ola se tvori#la#olski "rilo# sadašnji

Ela#olski "rilo# sadašnji tvori se samo od nesvršeni *la*ola, tako što setreće$ li) $no&ine prezenta doda nastavak >ći$




/ta je još važno &nati o #la#olskim "rilo&ima

:o$aća zadaća0

- ovom odlomku "re"o&najte #la#olski "rilo# sadašnjiB

Naza vezil"a

;la*olskiPrilo* prošli

radnja se vrši "rije nekedru#e radnje, istovremeno ili

"oslije nje! @ tvori se u#lavnomod svršenih #la#ola!

tvorba: infinitivna osnova nastavci

>avši, >av! >vši, >v$

;la*olskiprilo* sadašn"i

radnja se vršiistovremeno s nekom

dru#omradnjom!

tvori se od nesvršenih#la#ola! tvorba: D$lice množine"re&enta nastavak >i$

;la*olski prilozi "rosti ibe&li*ni! ne"romjenljivi!

obje radnjeodnose se na istisubjekt!

ne mo#u imatislužbu "redikata! imaju službu"riloške odredbe$

27

Ela#olski "rilo&i su prosti5 nelični *la*olski o'li)i$ 3 re*enici imaju sl&'priloški odreda'a$3 našem je&iku imamo dva #la#olska "rilo#a: *la*olski prilo* sadašn"i i*la*olski prilo* prošli$3"ravo "o tom vremenu odvijanja radnje (sadašnje i "rošlo) se i ra&likuju$Radn"a *la*olsko* prilo*a sadašn"e* se odvi"a istovre$eno s radn"o$predikata<Radn"a *la*olsko* prilo*a prošlo* se odvi"ala prošlosti5 pri"e neke dr*eprošle radn"e<;la*olski prilo* prošli tvori se iskl"čivo od svršeni *la*ola5 a *la*olskiprilo* sadašn"i iskl"čivo od nesvršeni *la*ola<




($$$)Proljea su uvijek donosila Na&i nova i nanovo doživljena u&bu<enja i ta u&bu<enjaNa&a nije umjela ka&ati niti bi je ko slušao$ +amo su #r*eviti "ote&i na ra&a"etom"latnu #ovorili o tim doživljajima, i sto#a su "roljetne ve&ove njene #os"o<e najradijeku"ovale, "la*ajui i&u&etno i ra&metljivo "o deset dinara više$ 6rhtavi, ti su crveni i

&eleni "ote&i &adihano jurili nekud viju#ajui, #ubei se, da naj&ad i&biju na "lavuširinu u nekoj vrištavoj boji što "odsjea na "rekinut u&vik$($$$) Ne osjeajuu umor,"onesena željom da uhvati i is"iše na <er<efu onaj svoj veliki jutarnji doživljaj, ona ježurila da što "rije svrši (sve s "otajnom mišlju na sinono ruho), kao da e "oslijeto#a odmah doi ono nešto, davno o*ekivana "osljednja srea$$$

?i"a :izdarević




Nastavna "edini)a0 Ponovi$o *la*olska vre$ena5 prilo*e5 prid"eve i načine%trktra i tip časa0 ponavl"an"e *radiva



27

#

# Uzorak ponavl"an"a nastavno* *radiva0Ponovi$o *la*olska vre$ena5načine5 prilo*e i prid"eveF ( časa#

#

(




.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezikank)ionalni0 razvi"an"e sposo'nosti za pravilan *ovor i pisan"e5 razvi"an"es$isla za konkretno pre)izno izra&avan"e5 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"e

per)eptivni5 $entalni5 $anelni i ko$nikativni sposo'nosti5 razvi"an"ev"eštine *ovora5 slšan"a5 pos$atran"a5 razvi"an"e i podsti)an"e kreativnosti iv"eštine čenika5 sti)an"e sa$opozdan"a5 pornosti i istra"nosti rad5 razvo"kritičko* $išl"en"a i lo*ičko* raz$išl"an"a5 razvi"an"e os"eća"a sa$opoštovan"a5sa$osvi"esti i os"eća"a pripadnosti "ezičko" za"edni)i






/ok izvo9en"a nastavno* sataČas se $o&e raditi 8rontalno ili konkretizovati zadatke po *rpa$a ili parovi$a<

Motiva)ioni dio sata ;ra8o8oli"a0/ta smo nau*ili o infinitivu

N-.:R-C-N ;DA;.D%KI .=DIKN-.:R-C-N ;DA;.D%KI .=DIK

ININI/IV

prost *la*olski o'lik 'ezličan *la*olski o'lik

neodre9en *la*olski o'lik sa$o i$en"e *la*olsk radn"5 stan"e ili z'ivan"e

sl&i za tvor' dr*i *la*olski o'lika p"evati5 *ovoriti5 vol"eti5 peći5 s"eći5 naći<<<

ININI/IV prost *la*olski o'lik

'ezličan *la*olski o'lik neodre9en *la*olski o'lik

sa$o i$en"e *la*olsk radn"5 stan"e ili z'ivan"e sl&i za tvor' dr*i *la*olski o'lika p"evati5 *ovoriti5 vol"eti5 peći5 s"eći5 naći<<<

27




;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)ePonovi$o *la*olska vre$ena5 prid"eve5 prilo*e i načine

/ta smo nau*ili o #la#olskim vremenima

27




;DA;.D%KA VR-M-NA;DA;.D%KA VR-M-NA

%A:AEN+- VRI+-M-%A:AEN+- VRI+-M- PR.ED. VRI+-M-PR.ED. VRI+-M- =U:UL- VRI+-M-=U:UL- VRI+-M-

PR-?-N/

prost*la*olskio'lik radn"a seodvi"a trentk*ovora "ednina0 "a p"eva$5ti p"evaš5on6ona6onop"eva

$no&ina0$i p"eva$o5vi p"evate5oni6one6onap"eva"<

PR-?-N/

prost*la*olskio'lik radn"a seodvi"a trentk*ovora "ednina0 "a p"eva$5ti p"evaš5on6ona6onop"eva

$no&ina0$i p"eva$o5vi p"evate5oni6one6onap"eva"<

A.RI%/

prost*la*olskio'lik Radn"a sedesila neposredno"prošlosti "ednina0 "a otpeva5

ti otp"eva5on6ona6onootp"eva $no&ina0$iotp"evas$o5viotp"evaste5oni6one6onaotp"evaše<

A.RI%/

prost*la*olskio'lik Radn"a sedesila neposredno"prošlosti "ednina0

"a otpeva5ti otp"eva5on6ona6onootp"eva $no&ina0$iotp"evas$o5viotp"evaste5oni6one6onaotp"evaše<

IMP-R-K(A#/

prost*la*olskio'lik davnoprošlaradn"a "ednina0

"a p"eva5ti p"evaše5on6ona6onop"evaše $no&ina0$ip"evas$o5 vip"evaste5oni6one6onap"eva<

IMP-R-K(A#/

prost*la*olskio'lik davnoprošlaradn"a "ednina0 "a p"eva5ti p"evaše5on6ona6onop"evaše $no&ina0$ip"evas$o5 vip"evaste5oni6one6onap"eva<

P-R-K(A#/

slo&en*la*olskio'lik radn"a seodvi"alapri"e

trentka*ovora "ednina0p"evao sa$5p"evao si5p"evao "e $no&ina0p"evali s$o5p"evali ste5p"evali s<

P-R-K(A#/

slo&en*la*olskio'lik radn"a seodvi"alapri"e

trentka*ovora "ednina0p"evao sa$5p"evao si5p"evao "e $no&ina0p"evali s$o5p"evali ste5p"evali s<

PDU%KVAM!P-R-K(A#/

slo&en*la*olskio'lik radn"a seodvi"ala prošlosti5pri"e nekedr*eradn"e "ednina0

'io sa$p"evao5 'io sip"evao5'io "ep"evao $no&ina0'ili s$op"evali5'ili step"evali5'ili sp"evali<

PDU%KVAM!P-R-K(A#/

slo&en*la*olskio'lik radn"a seodvi"ala prošlosti5pri"e nekedr*eradn"e "ednina0

'io sa$p"evao5 'io sip"evao5'io "ep"evao $no&ina0'ili s$op"evali5'ili step"evali5'ili sp"evali<

U/UR I

slo&en*la*olski o'lik radn"a će sedesiti 'dćnosti5nakon trentka*ovora "ednina0p"evat ć6ćp"evati5p"evat ćeš6ćešp"evati5p"evat će6će

p"evati $no&ina0p"evatće$o6će$op"evati5p"evatćete6ćetep"evati5p"evat će6ćep"evati <

U/UR I slo&en*la*olski o'lik radn"a će sedesiti 'dćnosti5nakon trentka*ovora "ednina0p"evat ć6ćp"evati5p"evat ćeš6ćešp"evati5p"evat će6će

p"evati $no&ina0p"evatće$o6će$op"evati5p"evatćete6ćetep"evati5p"evat će6ćep"evati <

U/UR II

slo&en*la*olskio'lik radn"a ćese desiti 'dćnostipri"e nekedr*e radn"eili naporedos n"o$ "ednina0'de$p"evao5'dešp"evao5 'dep"evao $no&ina0'de$op"evali5'detep"evali5'd p"evali

U/UR II

slo&en*la*olskio'lik radn"a ćese desiti 'dćnostipri"e nekedr*e radn"eili naporedos n"o$ "ednina0'de$

p"evao5'dešp"evao5 'dep"evao $no&ina0'de$op"evali5'detep"evali5'd p"evali

27




Ponovi$o *la*olske načineF

/ta smo nau*ili o #la#olskim na*inima

Ponovi$o *la*olske prid"eve i *la*olske prilo*eF

/ta smo nau*ili o #la#olskim "ridjevima

;DA;.D%KI NAČINI

Iskaz" odnos *ovorno* li)apre$a radn"i<

;DA;.D%KI NAČINI

Iskaz" odnos *ovorno* li)apre$a radn"i<

IMP-RA/IV

prost *la*olski o'lik Iskaz"e zapovi"est5&el"5 $ol'5 poti)a" ne$a o'like prvo* li)a "ednine W< li)e "ednine i $no&inei$a konstrk)i"0 neka Xprezent *la*ola "ednina0p"eva"5neka p"eva $no&ina0 p"eva"$o5p"eva"te5 neka p"eva"<

IMP-RA/IV

prost *la*olski o'lik Iskaz"e zapovi"est5&el"5 $ol'5 poti)a" ne$a o'like prvo* li)a "ednine W< li)e "ednine i $no&inei$a konstrk)i"0 neka Xprezent *la*ola "ednina0

p"eva"5neka p"eva $no&ina0 p"eva"$o5p"eva"te5 neka p"eva"<

P./-NJI+AD I

slo&en *la*olskio'lik iskaz"e$o*ćnost5 &el"5v"et "ednina0 p"evao 'i5p"evao 'i5 p"evao 'i $no&ina0 p"evali'is$o5 p"evali 'iste5p"evali 'i<

P./-NJI+AD I

slo&en *la*olskio'lik iskaz"e$o*ćnost5 &el"5v"et "ednina0 p"evao 'i5p"evao 'i5 p"evao 'i

$no&ina0 p"evali'is$o5 p"evali 'iste5p"evali 'i<

P./-NJI+AD II

slo&en *la*olski o'lik iskaz"e $o*ćnost5&el"5 v"et5 ali za radn"e prošlosti "ednina0 'io 'i p"evao5'io 'i p"evao5 'io 'ip"evao $no&ina0 'ili 'is$o

p"evali5 'ili 'iste p"evali5'ili 'i p"evali<

P./-NJI+AD II

slo&en *la*olski o'lik iskaz"e $o*ćnost5&el"5 v"et5 ali za radn"e prošlosti "ednina0 'io 'i p"evao5'io 'i p"evao5 'io 'ip"evao $no&ina0 'ili 'is$o

p"evali5 'ili 'iste p"evali5'ili 'i p"evali<

27




;DA;.D%KI PRI:+-VI;DA;.D%KI PRI:+-VI

;DA;.D%KI PRI:+-V RA:NI

prost *la*olski o'lik 'ezličan *la*olski o'lik označava da "e s'"ek(a#t vršioili izvršio radn" (AK/IV# i$a pro$"en po rodovi$a i'ro"evi$a ne$a kate*ori" vre$ena "ednina0 p"evao5 p"evala5p"evalo $no&ina0 p"evali5 p"evale5p"evala<

;DA;.D%KI PRI:+-V RA:NI

prost *la*olski o'lik 'ezličan *la*olski o'lik

označava da "e s'"ek(a#t vršioili izvršio radn" (AK/IV# i$a pro$"en po rodovi$a i'ro"evi$a ne$a kate*ori" vre$ena "ednina0 p"evao5 p"evala5p"evalo $no&ina0 p"evali5 p"evale5p"evala<

;DA;.D%KI PRI:+-V /RPNI

prost *la*olski o'lik 'ezličan *la*olski o'lik označava da "e s'"ek(a#t trpio

radn" (PA%IV# i$a pro$"en po rodovi$a i'ro"evi$a ne$a kate*ori" vre$ena "ednina0 p"evan5 p"evana5p"evano $no&ina0 p"evani5 p"evane5p"evana<

;DA;.D%KI PRI:+-V /RPNI

prost *la*olski o'lik 'ezličan *la*olski o'lik označava da "e s'"ek(a#t trpio

radn" (PA%IV# i$a pro$"en po rodovi$a i'ro"evi$a ne$a kate*ori" vre$ena "ednina0 p"evan5 p"evana5p"evano $no&ina0 p"evani5 p"evane5p"evana<

27




/ta smo nau*ili o #la#olskim "ridjevima

?avršni dio sata0 'ko su &adaci ra<eni "o #ru"ama ili "arovima ; slijedi "re&entacija radova$4eali&aciju u*eni*kih radova "rovjeriti na #rafofoliji i is"raviti eventualne #reške$



;DA;.D%KI PRID.?I;DA;.D%KI PRID.?I;DA;.D%KI PRID.; %A:AEN+I

prost *la*olski o'lik 'ezličan *la*olski o'lik iskaz"e nesvršen radn" ko"ase dešava istovre$eno s radn"o$iskazano$ predikat o'"e radn"e se odnose na istis'"ekt i$a sa$o "edan o'lik0 čita" Xći5 p"eva" X ći<<< ne $o&e i$ati sl&'predikata i$a sl&' priloške odred'e<

;DA;.D%KI PRID.; %A:AEN+I

prost *la*olski o'lik 'ezličan *la*olski o'lik iskaz"e nesvršen radn" ko"a

se dešava istovre$eno s radn"o$iskazano$ predikat o'"e radn"e se odnose na istis'"ekt i$a sa$o "edan o'lik0 čita" Xći5 p"eva" X ći<<< ne $o&e i$ati sl&'predikata i$a sl&' priloške odred'e<

;DA;.D%KI PRID.; PR.EDI

prost *la*olski o'lik 'ezličan *la*olski o'lik iskaz"e na"češće svršen

radn" ko"a se desila ili će sedesiti pri"e radn"e iskazanepredikato$ nastav)i0 !vši5 !v !av5 !avši(došavši5 po'i"edivši5 ri"etkodošav5 po'"ediv# ne $o&e i$ati sl&' predikata i$a sl&' priloške odred'e<

;DA;.D%KI PRID.; PR.EDI

prost *la*olski o'lik 'ezličan *la*olski o'lik iskaz"e na"češće svršen

radn" ko"a se desila ili će sedesiti pri"e radn"e iskazanepredikato$ nastav)i0 !vši5 !v !av5 !avši(došavši5 po'i"edivši5 ri"etkodošav5 po'"ediv# ne $o&e i$ati sl&' predikata i$a sl&' priloške odred'e<

27

#

, Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Rečeni)e po sastav ( časa#

#

-




Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 Rečeni)e po sastav



.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5

poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 rečeni)a5 )il"na s$"erenost rečeni)e5ko$nika)i"ski )il"5 rečeni)e po sastav5 izostavl"eni i skriveni s'"ekat



.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e5 ilstra)i"a6strip5 ilstra)i"a

/e$atska korela)i"aMe9podrčna0 kn"i&evnost5 kltra izra&avan"a5 $edi"ska kltra




27




3 svakodnevnoj komunikaciji u"otrebljavamo re*enice$-d *e#a se sastoje re*enice6a li je svaki sku" rije*i re*enica

Iilo koji sku" rije*i nije re*enica$ 4e*enica je sku" rije*i kojim "renosimo neku

obavijest, informaciju$;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)eRečeni)e po sastav

Jil"na s$"erenost rečeni)e

3 "rocesu komuniciranja re*enice u"otrebljavamo s ra&li*itim ciljem$

28

+va &a"ažanja, misli, osjeanja možemo iska&ati re*enicom$

4e*enica je osnovna komunikacijska ili obavijesna jedinica$Fo je sku" rije*i, ili samo jedna rije*, kojom se i&ri*e "ot"una obavijest$

.lustracija: djevoj*ica i ma*ka6jevoj*ica ima na nosu šti"aljku &a veš, drži u ruci tanjir i u dru#oj ribu koju s"ušta utanjir is"red ma*ke6jevoj*ica: 6anas &a ru*ak imaš ribicu$Ma*ka (ra&mišlja, u obla*iu "itanje): 6a l i je svježa ova riba6jevoj*ica &a stolom s "ra&nim tanjurom, i majka stoji "ored stola i s"ušta ribu udjevoj*icin tanjir

Majka: IravoB 9e si "ojelaB 5vo još jednaB

Faj cilj može biti "renošenje neke obavijesti, "a se takve re*enice na&ivajuo'av"ešta"ne6 iz"avne re*enice$ .&a njih stavljamo ta*ku$ (Pro*itala sam bajku`+retni "rinc, -skara 9ajlda$ 'ko re*enicama tražimo neku obavijest, "itamo, &ovemo ih pitni$re*enicama i i&a njih stavljamo u"itnik$ 'ko re*enicama "oti*emo su#ovornika na neku radnju, "ostu"ak, takvere*enice &ovemo poti)a"ni$ re*enicama$ Faj "oticaj se "re"o&naje kao&a"ovijed, molba, &ahtjev, nare<enje, u"o&orenje$$$ .&a "oticajnih re*enica možestajati i ta*ka ili u&vi*nik$ 'ko "oticajnim re*enicama #ovornik iska&uje svoja osjeanja (radost, tu#u,bol, u&bu<enost), i&a tih re*enica "išemo u&vi*nik$ Fakve re*enice na&ivamozvični$6sklični$ re*enicama$




Rečeni)e po sastav

-dredi službu rije*i u re*enicamaB oja od ovih re*enica je najjednostavnija "o svom ustrojstvuZašto

ojim dodacima je "roširena dru#a, a kojim trea re*enicaoliko "redikata ima u tim re*enicamaako &ovemo takve re*enice

Mama *ita$ Mama *ita bajku$ Mama *ita bajku i us"avljuje djevoj*icu$

-M3N.'G.C+. G.C-M3N.'G.C+. G.C

da se "renese obavijest ; i&javne re*enice($)

da se "renese obavijest ; i&javne re*enice($)

da se &atraži obavijest>u"itne re*enice()

da se &atraži obavijest>u"itne re*enice()

da se su#ovornik"otakne na nešto

>"oticajne re*enice,($B) uskli*ne(B)

da se su#ovornik"otakne na nešto

>"oticajne re*enice,($B) uskli*ne(B)

28

4e*enice "o sastavu se dijele u dvije sku"ine: jednostavne@ "roste i složene$

riterij &a ra&likovanje jednostavnih@"rostih re*enica od složenih je broj "redikata$

4e*enice koje se sastoje od samo "edno* predikata &ovemo "ednostavni$ 6prosti$ rečeni)a$a$

4e*enice koje u svom sastavu imaju dva ili više "redikata &ovemo slo&eni$rečeni)a$a$

+lustra,ija: 3 ilustra,ij# "ista ilustra,ija u 3 plana)Krupni plan: A#na oja -ita. "n# &i(i s# nji/a u ru,i). naslo&u r#-#ni,a:;ama -ita.

#to iri plan ista ilustra,ija – &i(i s# nji/a u ru,i s naslo&om =r#tni prin,. naslo&u r#-#ni,a: ;ama -ita aju.

o iri plan ista ilustra,ija – par lupa mama i nji/a u j#(noj ru,i a u(ru/oj (j#-ija oli,a i (j#&oj-i,a u oli,ima. naslo&u r#-#ni,a: ;ama-ita aju i uspa&ljuj# (j#&oj-i,u.




G< Prosta6"ednostavna rečeni)a

Pre"o&najmo u re*enicama "redikate$ako &ovemo re*enice koje u svom sastavu imaju samo jedan "redikat

9isoko nad #radom, na jednom visokom stu"usta"ao "e

kip

+retno# "rinca$=io "e sav pozlaćen tankim listiima suho#a &lata$ 9elik crveni rubin s"ao "e nadršku nje#ova ma*a$ -*i s mu 'ile dva s"a"na sa8ira$ +vi s mu se divili$ 'li, Princ "e 'io nesretan$ Plakao "e$

a# Prosta neproširena rečeni)a

-d kojih re*eni*nih dijelova su sastavljene ove re*enice

Princ "e 'io nesretan<Plakao "e$

28

+lustra,ija: =r#tni prin,

ao što smo rekli, re*enice koje se sastoje od samo jedno# "redikata isubjekta, &ovemo jednostavnim @"rostim re*enicama$

Prosta@jednostavna re*enica može biti neproširena i proširena$




Prisjetimo se: +ubjekat u re*enici može biti i&ostavljen ili skriven$ (.&ostavljenisubjekat: Plakao je$ - -N, +retni "rinc$)

' šta je skriveni subjekat

' šta su besubjektne re*enice

< Prosta proširena rečeni)a

28

Prosta ne"roširena re*enica je najjednostavniji oblik re*enice što se vidi i i&njeno# na&iva$ .ma samo predikat i s'"ekat i iska&uje samo "edn $isao$

Rečeni)a $o&e 'iti iskazana i sa$o predikato$< Predikat je najvažniji diore*enice$ Njime je iska&ana #la#olska radnja, stanje ili &bivanje$

3 #ovoru i "isanju *esto i&ostavljamo li*ne &amjenice jer nije "osebno važnona#lasiti osobu$ Fada re*enicu možemo i&rei samo "redikatom$Primijetili ste da u ovoj re*enici subjekat nije i&re*en, ali i"ak jasno &namo, na

osnovu sadržaja "rethodne re*enice, o kome ili o *emu se radi$ Fakav subjekat&ovemo izostavl"eni s'"ekat$ 3 re*enicama se i&ostavlja da se ne bi"onavljale ili na#omilavale rije*i$ -vaj subjekat je uvijek u D$licu jednine ilimnožine$

+ubjekat je naj*eše suvišan u 1$ i A$ licu, "a se &bo# to#a može i is"ustiti$ 3re*enici #a možemo odrediti na osnovu "redikata$ -vakav nei&re*eni subjekatse &ove skriveni s'"ekat< (+kriveni subjekat: 4a&mišljam$ - C'$)

Postoje i re*enice u kojima subjekat nije ni "otreban, re*enica je "ot"uno jasna

i be& nje#a$ Fakvim re*enicama se obavještava o &bivanjima u&rokovanim"rirodnim "ojavama$;r$"elo "e<Razvedrilo se<%i"eva<Fakve re*enice &ovemo 'es'"ektne rečeni)e$

Prosta ne"roširena re*enica nam *esto nije dovoljna da bismo i&ra&ili naše misli,

osjeanja, da bismo "renijeli "ot"unu obavijest$ Zbo# to#a naše iska&e "roširujemododavanjem novih informacija i "odataka$




4a&motrimo re*enicuB

R'in "e s"ao<

.& ove re*enice smo sa&nali samo da je rubin sjao$Ne &namo ni kakav je rubin, niti #dje je sjao$6odatnim informacijama dobijamo "ot"unu sliku o rubinu, o nje#ovom i&#ledu imjestu #dje je sjao$ Velik )rveni r'in s"ao "e na dršk n"e*ova $ača<

akav je rubin Kvelik )rveni3 Edje je sjao rubin 1na dršk n"e*ova $ača3<

Pridjevi `velik crveni su dodaci imenici koji ka&uju osobinu te imenice$ 6akle, tosu atributi$ +ku"ina rije*i ` na dršku nje#ova ma*a ka&uju mjesto na kojem je sjao rubin$6akle, ta sku"ina rije*i se nala&i u& "redikat i ima službu "riloške odredbe$

Proširena rečeni)a

%'"ekatski skp ri"eči predikatski skp ri"eči

Velik )rveni r'in s"ao "e na dršk n"e*ova $ača<

ako, dakle, nastaje "roširena re*enica

28

Neke rije*i u re*enici se "riklanjaju "redikatu odre<ujui "redmet radnje,mjesto, vrijeme, na*in$$$ a neke subjektu odre<ujui #a "obliže$

6odaci koji nešto više #ovore o "redikatu (šta je "redmet #la#olske radnje,#dje,kada, kako, &ašto se vrši #la#olska radnja$$$) sku"a s "redikatom *ine

predikatski skp ri"eči$ Ela#olski dodaci su objekat i "riloške odredbe$4ije*i koje do"unjavaju subjekat ( ka&uju nešto više o njemu) &ajedno s njim*ine s'"ekatski skp ri"eči$ Fo su imeni*ki dodaci: atribut i a"o&icija$

+lustra,ija: ruin na (ruma-a

Proširena re*enica nastaje "roširivanjem "roste re*enice$6odaci kojima "roširujemo "rostu re*enicu #ru"isani su oko #lavnih re*eni*nih*lanova: "redikata i subjekta$Fako se u okviru re*enice formiraju "redikatska i subjekatska #ru"a rije*i$

Proširena re*enica sastoji se od "redikata, subjekta, te imeni*kih i #la#olskihdodataka$




%inteza0+va &a"ažanja, misli, osjeanja možemo iska&ati re*enicom$

4e*enica je osnovna komunikacijska ili obavijesna jedinica$Fo je sku" rije*i, ili samo jedna rije*, kojom se i&ri*e "ot"una obavijest$ 4e*enice "o sastavu se dijele u dvije sku"ine: jednostavne@ "roste i složene$riterij &a ra&likovanje jednostavnih@"rostih re*enica od složenih je broj "redikata$

4e*enice koje se sastoje od samo "edno* predikata &ovemo "ednostavni$ 6prosti$ rečeni)a$a$

4e*enice koje u svom sastavu imaju dva ili više "redikata &ovemo slo&eni$rečeni)a$a$

?avršni dio sata0

Mala v"e&'aoni)aF

Cedan u*enik kaže jednu "rostu re*enicu$ 6ru#i u*enik mora "o*eti svoju re*enicu&adnjom rije*ju i& "rethodne re*enice$ . tako ukru#$ N"r$Moj otac je šišao o#radu$ -#radu je "olomio nesavjesni vo&a*$ 9o&a* e doi navrijeme$ 9rijeme je &a "ovratak kui$ ui ne mo#u sam$ +am *ovjek nikud nije"ris"io$ Pris"io si na *aj$ =aj je veoma &drav$ Zdrav se bolesnom ne vjeruje$$$$

:o$aća zadaća0Proširujte nekoliko re*enice tako ete "rostoj re*enici dodavati "o jedan dodatak$N"r$iša "ada$ladna kiša "ada$ladna kiša "ada "o mojoj kosi$ladna jesenja kiša "ada "o mojoj kosi$ladna jesenja kiša "ada "o mojoj "lavoj kosi$



28

(

/ Uzorak o'rade nastavne "edini)e0;ra$atičko stro"stvo rečeni)e




Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 ;ra$atičko stro"stvo rečeni)e%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a


.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 *ra$atičko stro"stvo rečeni)e5

sa$ostalni i nesa$ostalni rečenični di"elovi5 o'il"e&avan"e rečenični članova5*ra8ički prikaz *ra$atičko* stro"stva rečeni)enk)ionalni0 razvi"an"e sposo'nosti za pravilan *ovor i pisan"e5 razvi"an"es$isla za konkretno pre)izno izra&avan"e5 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"eper)eptivni5 $entalni5 $anelni i ko$nikativni sposo'nosti5 razvi"an"ev"eštine *ovora5 slšan"a5 pos$atran"a5 razvi"an"e i podsti)an"e kreativnosti iv"eštine čenika5 sti)an"e sa$opozdan"a5 pornosti i istra"nosti rad5 razvo"kritičko* $išl"en"a i lo*ičko* raz$išl"an"a5 razvi"an"e os"eća"a sa$opoštovan"a5sa$osvi"esti i os"eća"a pripadnosti "ezičko" za"edni)i


.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e5 ilstra)i"a6strip/e$atska korela)i"a


Me9pred$etna0 likovna kltra5 /.



28

+lustra,ija: u-it#lji,a i a(o pr#( talom izna( a(in# /la&# ola-i i u nj#mu/la&a (j#&oj-i,# s pla&im lonama "zamilja) u pr&oj lupi sj#(i ista (j#&oj-i,as pla&im lonama.-it#lji,a: ?ato si o(arao pj#smu „Pla&i -up#ra!<a(o: =as&im slu-ajno




4e*enica je #ramati*ka i &na*enjska ve&a rije*iB

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)e;ra$atičko stro"stvo rečeni)e

4e*eni*ni *lanovi mo#u biti sa$ostalni i nesa$ostalni<

-dredimo re*eni*ne *lanoveB Po*nimo s "redikatom jer on otvara mjesto ostalimre*eni*nim *lanovimaB

:ado "e danas re)itovao p"es$<

28

4e*enica je *ra$atička i značen"ska veza ri"eči kojom se "renosi ili tražiobavijest, ili se "oti*e su#ovornika na neku radnju$4ije*i se u re*enici "ove&uju tako da jedna rije* dru#oj otvara mjesto$ Predikatčini *ra$atičk "ez*r rečeni)e< -n otvara mjesto svim ostalim rije*ima ure*enici$Predikat otvara mjesto s'"ekt, o'"ekt i rije*ima &a i&ricanje okolnosti "odkojima se vrši #la#olska radnja, priloški$ odred'a$a$

.snovno *ra$atičko stro"stvo re*enice čine0 predikat5 s'"ekat5 o'"ekat ipriloške (adver'i"alne# odred'e$ -ni se u re*enicu uklju*uju direktno i &bo#to#a su sa$ostalni re*eni*ni *lanovi$




PR-:IKA/ %U=+-KA/ .=+-KA/ PRID.EKA.:R-:=A

"e re)itovao :ado p"es$ danas

-dredimo službu rije*i istaknutih u ovim re*enicamaB

A/RI=U/

.dva&ni 6ado je danas recitovao najdražu "jesmu$

AP.?IJI+A

6ado, plavokosi d"ečak, danas je recitovao najdražu "jesmu$

-dredi službu rije*i odvažni i $lavokosi de#ak u re*enicama$

Na koju imenicu se odnose ovi dodaci (atribut i a"o&icija)

28

Pored samostalnih re*eni*nih *lanova, u re*enici uo*avamo i nesa$ostalnerečenične članove0 atri't i apozi)i"<

Atri't i apozi)i"a ne s"adaju u osnovno #ramati*ko ustrojstvo re*enice$Fo su nesamostalni re*eni*ni *lanovi jer se uklju*uju u re*enicu "osredno,"reko neko# samostalno# re*eni*no# *lana$Atri'ti i apozi)i"e s doda)i 'ilo ko"o" i$eni)i rečeni)i5 'ez o'zira da li "e ta i$eni)a s'"ekat5 o'"ekat ili se nalazi sklop priloške odred'e<




Prisjetimo se kako se obilježavaju re*eni*ni *lanoviB

Predikat P%'"ekat %.'"ekat .

Priloške odred'e P.Atri't AApozi)i"a AP

% X AP X P X .

+adranka5 čeni)a sed$o* razreda5 voli planinaren"e<

% X AP X P X .

%inteza04e*enica je *ra$atička i značen"ska veza ri"eči kojom se "renosi ili traži obavijest,ili se "oti*e su#ovornika na neku radnju$4ije*i se u re*enici "ove&uju tako da jedna rije* dru#oj otvara mjesto$ Predikat čini *ra$atičk "ez*r rečeni)e< -n otvara mjesto svim ostalim rije*ima u re*enici$Predikat otvara mjesto s'"ekt, o'"ekt i rije*ima &a i&ricanje okolnosti "od kojimase vrši #la#olska radnja, priloški$ odred'a$a$.snovno *ra$atičko stro"stvo re*enice čine0 predikat5 s'"ekat5 o'"ekat ipriloške (adver'i"alne# odred'e$ -ni se u re*enicu uklju*uju direktno i &bo# to#a su

sa$ostalni re*eni*ni *lanovi$

.M5N.G': 6ado (subjekat)

'F4.I3F: odvažni 'P-Z.G.C': "lavokosi dje*ak

28

Prikažimo #rafi*ki #ramati*ko ustrojstvo re*eniceB




Pored samostalnih re*eni*nih *lanova, u re*enici uo*avamo i nesa$ostalnerečenične članove0 atri't i apozi)i"<

?avršni dio sata0Prikažimo #rafi*ki #ramati*ko ustrojstvo re*enice$ Ne &aboravimo, uvijek krenimo od

"redikata jer on otvara mjesto ostalim re*eni*nim *lanovima$ Pri"a&imo nanesamostalne re*eni*ne dijelove$

6jevoj*ica je ne"restano sanjala žute le"tirove$

:o$aća zadaća0

Na"iši re*enice "rema modelu (ili strukturnoj shemi):a) ' ' + Pb) + 'P P P-

-dredi samostalne i nesamostalne re*eni*ne *lanove$



29

(1 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

%a$ostalni rečenični članovi0 predikat





Nastavna "edini)a0 Predikat%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a



.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 sa$ostalni rečenični članovi5 *la*olski ii$enski predikat5 prosti i slo&eni predikat



.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5

*ra8o8oli"e5 ilstra)i"a/e$atska korela)i"a





29




Pre"o&najmo "redikate u "jesmi$

9-T' P-+.C5 ./5

Ele malu voku "oslije kiše:pna "e ka"i, "a ih n"iše$. 'l"ešti, suncem obasjana,*udesna raskoš njenih #rana$

'l nek se sunce malko skri"e,nestane sve te *arolije$-na "e o"et, kao "rvo,o'ično5 $alo5 "adno drvo<

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)ePredikat

G< Predikat

a) Ela#olski "redikati

9oka n"iše ka"i i 'l"ešti obasjana suncem$

oji su ovo #la#olski oblici: njiše, blještioliko "redikata imamo u ovim stihovima

K'l\ nek se sunce malko skri"e5 nestane sve te *arolije$“

29

Nau*ili smo da je "redikat #ramati*ko je&#ro re*enice, dakle, #lavni diore*enice i da otvara mjesto ostalim re*eni*nim *lanovima$ +to#a anali&ure*enice uvijek "o*injemo od "redikata$Predikat se odlikuje i leksi*kim &na*enjem$ eksi*ko &na*enje "redikata možebiti i&re*eno #la#olskom ili ne#la#olskom rije*ju (leksemom), "a se "redikatimo#u "odijeliti na *la*olske predikate i ne*la*olske predikate$ Ne#la#olske"redikate &ovemo i i$enski$ predikati$a$




Podsjetimo se: ako &ovemo re*enice u kojoj imamo dva ili više "redikata

Predikat obilježava radnju koju vrši subjekat, stanje u kojem se subjekat nala&i ilineku osobinu koja se odnosi na subjekat$ Fakav se "redikat i&ri*e nekim li*nim#la#olskim oblikom, dakle, sadržan je samo od #la#ola$

Predikat ko"i se izriče lični$ *la*olski$ o'liko$ zove$o*la*olski$ predikato$< Po svojoj strukturi #la#olski "redikati mo#u biti prosti i slo&eni< Prosti *la*olski predikat iska&an je jednim #la#olskim oblikom be& ob&ira da li jeto "rost ili složen #la#olski oblik: njiše "re&ent, nestane "re&ent, "jevali su "erfekat, bih tr*ao "otencijal .$$$ %lo&eni *la*olski predikat sastoji se i& dva dijela: ne"uno&na*no# (ne"ot"uno#)#la#ola u li*nom #la#olskom obliku i "uno&na*no# #la#ola u infinitivu: "o*e "adati,želim u*iti, mo#ao bih doi$$$Na"rimjer: "o*e "adati "o*e (aorist ne"uno&na*no# #la#ola "o*eti) "adati(infinitiv "uno&na*no# #la#ola)! želim u*iti želim ("re&ent ne"uno&na*no# #la#olaželjeti) u*iti (infinitiv "uno&na*no# #la#ola)! mo#ao bih doi mo#ao bih("otencijal . ne"uno&na*no# #la#ola moi) doi ( infinitiv "uno&na*no# #la#ola)$

oji su naj*eši ne"uno&na*ni (ne"ot"uni) #la#oli

b) .menski "redikat

.menski "redikat je "o svojoj strukturi uvijek složen$

29

Naj*eši ne"uno&na*ni (ne"ot"uni) #la#oli u našem je&iku su:moi, morati, trebati, &nati, htjeti, željeti, "okušati, nastojati, usuditi se$$$

3 sklo"u složeno# #la#olsko# "redikata "uno&na*ni #la#ol u infinitivu možebiti &amijenjen oblikom prezenta$ Fada se "uno&na*ni #la#ol "ove&uje sne"uno&na*nim ve&nikom da>

Mo*la si na)rtati više )v"etova$ Perfekat ne"uno&na*no# #la#olamoi (mo#la si) infinitiv "uno&na*no# #la#ola (nacrtati)$

Mo*la si da na)rtaš više cvjetova$ Perfekat ne"uno&na*no# #la#olamoi (mo#la si) ve&nik da "re&ent "uno&na*no# #la#ola (nacrtati)$

+lustra,ija: (j#&oj-i,a na &ratima s&oj# so# poazuj# ,rt#$ maj,i – li&a(a i na njoj j#(an,&ij#t maja joj s# oraa: ;o/la si na,rtati &i# ,&j#to&a Kroz otrinuta &rata s# &i(#zi(o&i so# is,rtani s #zroj ,&j#tia




Predikat možemo i&rei oblikom "omono# #la#ola biti i nekom imenskom rije*ju$ oje vrste rije*i se nala&e u službi "redikata

KPna "e ka"i$“ ("ridjev "omoni #la#ol)

K-na "e o"et, kao "rvo, .'ično5 $alo5 "adno drvo$“ ("omoni #la#ol "ridjev "ridjev "ridjev imenica)

Ponovimo: ako se i&ri*e "redikat

PR-:IKA/

;DA;.D%KI

(iska&an li*nim#la#olskim oblikom)

IM-N%KI(iska&an "omonim#la#olom biti imenica,

"ridjev, &amjenica)

broj, "rilo#$$$

PR.%/I(iska&an jednim

#la#olskim oblikom)

%D.,-NI(iska&an ne"uno&na*nim

#la#olom i infinitivom)

29

Predikat koji se i&ri*e oblikom "omono# #la#ola biti i nekomimenskom rije*ju &ovemo i$enski$ predikato$<

Predikat se i&ri*e: #la#olom u bilo kojem licu i vremenu (#la#olski "redikat): Mi "jevamo$ ne"uno&na*nim #la#olom i infinitivom kao do"unom: Mi želimo "jevati$ li*nim oblicima "omono# #la#ola biti i imenskom rije*ju (imenski "redikat):Mi smo "jeva*i$




%inteza0Predikat se odlikuje i leksi*kim &na*enjem$ eksi*ko &na*enje "redikata može bitii&re*eno #la#olskom ili ne#la#olskom rije*ju (leksemom), "a se "redikati mo#u"odijeliti na *la*olske predikate i ne*la*olske predikate$ Ne#la#olske "redikate&ovemo i i$enski$ predikati$a$Predikat koji se i&ri*e oblikom "omono# #la#ola biti i nekom imenskom rije*ju&ovemo i$enski$ predikato$<

?avršni dio sata0

akvi su "redikati u ovim re*enicama

Fi si vrijedna djevoj*ica$ . tvoj brat je tako<er vrijedan$ Fi voliš da *itaš knji#e, a onvoli rješavati teške matemati*ke &adatke$ Mno#o u*ite i &ato se vide re&ultati$ 'kotako nastavite, "ostat ete dobri stru*njaci$



29

(

2 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Prilo&ne6priloške6adver'i"alne oznake rečeni)i





Nastavna "edini)a0 Prilo&ne6priloške6adver'i"alne oznake rečeni)i



.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5

kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 prilo&ne6priloške6adver'i"alne oznake rečeni)i5 za zrok5 količin i drštvo




Nastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e5 ilstra)i"a6strip

/e$atska korela)i"a




29





/ta smo nau*ili o "rilo&ima@"riloškim odredbama

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)ePrilo&ne6priloške6adver'i"alne oznake rečeni)i

G< Priloška oznaka6odred'a za zrok

-sim ovih "riloških o&naka@odredbi, u re*enicama u"otrebljavamo i dru#e: "riloškuodredbu@o&naku &a u&rok, koli*inu, društvo$$$

Zašto, koji je u&rok "a je "ijetao &akasnio s "jesmom .& rado&nalostiB

29

+lustra,ija: 3*o, #leda u dže"ni sat na kojem je 1A sati, sunce visoko nanebu, 3*o se obraa "ijetlu koji kukurie: Zašto kasnišPijetao: .& rado&nalostiB tio sam vidjeti da li e me sunce *ekatiB

Nau*ili smo da su "riloške o&nake@odredbe rije*iili #ru"e rije*i kojima o&na*avamo okolnosti ukojima se vrši radnja "redikata (ili traje stanje ili&bivanje)$ Priloškim o&nakama@odredbama ure*enici mjesto otvara "redikat$

PRID.?IPRID.?I

VR-M-N%KIodre9" vri"e$e

VR-M-N%KIodre9" vri"e$e

M+-%NIodre9" $"esto

M+-%NIodre9" $"esto

NAČIN%KIodre9" način

NAČIN%KIodre9" način

sad(a), tad(a), onda,nekad(a),nikad(a), ju*er, jutros, danas, ve*eras,ljetos, sutra, jesenas,&imus$$$

sad(a), tad(a), onda,

nekad(a),nikad(a), ju*er, jutros, danas, ve*eras,ljetos, sutra, jesenas,&imus$$$

ovdje, ondje, unutra,vani, tuda, svuda,nikuda(a),ovamo,onamo, odavde, i&nutra,i&vana, dovde, dotle$$$donde, tamo$$$

ovdje, ondje, unutra,

vani, tuda, svuda,nikuda(a),ovamo,onamo, odavde, i&nutra,i&vana, dovde, dotle$$$donde, tamo$$$

hrabro, br&o, ovako,"ješice, onako,tako,nikako, lije"o, s"oro,tiho$$$

hrabro, br&o, ovako,"ješice, onako,tako,nikako, lije"o, s"oro,tiho$$$




< Priloška odred'a za količin

/ta o&na*avaju "riloške odredbe &a koli*inu

/ta iska&ujemo rije*ima: previše5 $alo5 dva!tri $aa5 pno5 sviše5 toliko5 dvapta5 pre$alo>

W< Priloška odred'a za drštvo

akvo društvoB

29

Priloške o&nake@odredbe &a u&rok o&na*avaju zrok vršen"a *la*olskeradn"e ili tra"an"a stan"a označeno* predikato$<

+lustra,ija: +tri"6je*ak drži u ruci "re#ršt cvijea, "ored vrta u kojem je "okidanocvijee, "ored nje#a majka obraa mu se:Majka: Pa to je svišeF 4ekla sam ti da nabereš $alo cvijeaB6je*ak kaže: Pa brao sam "o $alo, dva!tri $aaB

Priloške odredbe &a koli*inu označava količin radnje, stanja ili &bivanjaiska&ane "redikatom$

+lustra,ija: +tri" > Cedna velika ilustracija:Maskenbal ili bal ; djeca s maskama ili likovi i& bajki (ra&li*iti likovi,"rince&a +nježana, vještica, +retni "rinc, Mali "rinc (u ruci mu ruža)$$$Nasrudin> hodža$) ra&#ovor i&me+nježana (malom "rincu): -duvijek sam željela "lesati s Mali$prin)e$FMali "rinc: 3#odno je *askati s va$a, ali došao sam sa svo"o$r&o$<Nasrudin ;hodža: 3 *iju sam "ri*u &alutao Zašto moji "rijatelji nisu sa $no$




.&dvojimo rije*i i sku"ine rije*i kojima se "oka&uje društvo u kojem se vrširadnja: sa sretni$ ili s Mali$ prin)e$5 s va$a5 sa svo"o$ r&o$5 sa $no$<

Coš o "riloškim odredbamaB

ojim vrstama rije*i "ri"adaju rije*i istaknute u re*enicama: sviše5 $alo5previše5 s prin)e$5 s va$a5 sa svo"o$ r&o$

%inteza0

Priloške o&nake@odredbe &a u&rok o&na*avaju zrok vršen"a *la*olske radn"e ilitra"an"a stan"a označeno* predikato$<Priloške odredbe &a koli*inu označava količin radnje, stanja ili &bivanja iska&ane"redikatom$Priloška odredba društva "oka&uje društvo u kojem se vrši radnja$

?avršni dio sata03"otrijebi ove "riloške odredbe u re*enicama: od žalosti, i& ljubavi, &bo# "o"lave,&bo# straha od vode, &ato što, sto#a, od "os"anosti, i& "rkosa, &bo# to"lote$

:o$aća zadaća0

+astavi re*enice u kojima e rije*i $no*o5 sviše5 'o*d5 korak!dva imati službu

"riloške odredbe &a koli*inu$



29

3 službi "riloških odredbi naj*eše se javljaju "rilo&i, ali su to *esto i imenice ilineke dru#e imenske rije*i$ 3& imenice se, u "riloškoj odredbi, mo#u nai injihovi dodaci (sa svo"o$ ružom)$

Priloška odredba društva "oka&uje društvo u kojem se vrši radnja$





Nastavna "edini)a0 .'"ek(a#t



.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 o'"ek(a#t5 'li&i i dal"i o'"ek(a#t





individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e5 ilstra)i"a/e$atska korela)i"a




30

(

3 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0.'"ek(a#t





4a&#ovarajmo o ilustracijama$o se sve nala&i u u*ionici/ta oni rade

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)e.'"ek(a#t

6C5=' *ita

6C59-C=.G' briše

3=.F5C "o&dravlja

6C59-C=.G' &aliva

6C5G' #ledaju

-d kojih re*eni*nih dijelova su sastavljene ove re*enice

30

+lustra,ija: +vakodnevna slika u u*ionici$ 3 u*ionici1$6je*ak *ita `Male novineA$6jevoj*ica briše tablu$D$ 3*italj "o&dravlja u*enike$8$6jevoj*ica &aliva cvijee$$ 6jeca #ledaju u u*itelja$

- 4'6.: +3IC5(')F /F' 4'6.: P456.'F -E' .. /F-: -IC5'F

+lustra,ija: Male novine $

+lustra,ija: 3=5N.G.$

+lustra,ija: G9.C5T5$

+lustra,ija: u*itelj$

+lustra,ija: F'I'$




G< =li&i (direktni# o'"ekat

Po#ledajmo re*enicuB

3*itelj "o&dravlja u*enike$

-dredi subjekat i "redikatski sku" rije*i$-d *e#a se sastoji "redikatski sku" rije*io#a u*itelj "o&dravlja3 kojem "adežu se nala&i imenica čenike

.menica čenike je do"una #la#olu pozdravl"a< -na ka&uje šta je "redmet radnje,odnosno šta je obuhvaeno #la#olskom radnjom$ -d#ovara na "itanje -E'$3& "itanje -E' (&a živa bia), "ostavlja se i "itanje /F' (koje se odnosi na neživo:6jevoj*ica briše ta'l$ /ta djevoj*ica briše)

oji "adež od#ovara na "itanja -E', /F'

< :al"i (indirektni# o'"ek(a#t

/ta je u ovoj re*enici "redmet radnje

6jeca #ledaju u*itelja$

30

6io re*enice koji *ini do"unu #la#olu a ka&uje na kome ili *emu se vrši radnjaili šta je "redmet #la#olske radnje, &ove se o'"ekat$ -bjektu mjesto u re*eniciotvara #la#ol$ -bjekat može biti u svim &avisnim "adežima: #enitivu, dativu,aku&ativu, instrumentalu i lokativu$

-bjekat u akzativ 'ez pri"edlo*a (n"r$ -n "o&dravlja prolaznike$) idiono$ ("artitivnom) *enitiv (n"r$ Na"io sam se vode$), &ove se 'li&io'"ekat$ Iližem objektu mjesto u re*enici otvaraju samo "rijela&ni #la#oli$

(Prisjeti se: #enitiv o&na*ava i dio ne*e#a, odijeljenu koli*inu, djelimi*nost$ Fakav #enitiv se &ove dioni ili "artitivni #enitiv$)

+lustra,ija: dio "rethodne ilustracije3*italj "o&dravlja u*enike$

+lustra,ija: dio "rethodne ilustracije6jeca #ledaju u u*itelja$

o vrši radnju /ta rade /ta je "redmet radnje




:+-JA ;D-:A+U U UČI/-D+A<

3 ko#a djeca #ledajuoju vrstu rije*i imamo is"red imenice čitel"aoji je ovo "adež.menica s "rijedlo#om čitel"a do"unjuje #la#ol *leda" i o&na*ava šta je "redmet#la#olske radnje, šta je obuhvaeno #la#olskom radnjom$ Nala&i se u aku&ativu i u&sebe ima "rijedlo#om $

%inteza06io re*enice koji *ini do"unu #la#olu a ka&uje na kome ili *emu se vrši radnja ili šta je "redmet #la#olske radnje, &ove se o'"ekat$-bjekat u akzativ 'ez pri"edlo*a i diono$ ("artitivnom) *enitiv &ove se 'li&io'"ekat$ Iližem objektu mjesto u re*enici otvaraju samo "rijela&ni #la#oli$-bjekat koji se može nala&iti u svim &avisnim "adežima sa ili be& "rijedlo#a, osimbes"rijedložno# aku&ativa, &ovemo dal"i$ o'"ekto$$ 6aljem objektu mjesto ure*enici otvaraju naj*eše ne"rijela&ni #la#oli, ali i neki "rijela&ni$

?avršni dio sata0Prona9i$o o'"ek(a#tF

9esna #leda kro&

ea laje na

+elma vo&i

+unce &ala&i &a


30

-bjekat koji se može nala&iti u svim &avisnim "adežima sa ili be& "rijedlo#a,osim bes"rijedložno# aku&ativa, &ovemo dal"i$ o'"ekto$$ 6aljem objektumjesto u re*enici otvaraju naj*eše ne"rijela&ni #la#oli, ali i neki "rijela&ni (n"r$

Nesta bla#a, nesta "rijatelja$ Moj otac se bavi sto*arstvom$)$

+lustra,ija: "ro&or $

+lustra,ija: bicikl$

+lustra,ija: oblak$

+lustra,ija: ma*ka$





Nastavna "edini)a0 Nesa$ostalni rečenični članovi0 atri't



.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da5 razvi"an"el"'avi pre$a do$ovini.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 nesa$ostalni rečenični članovi0 atri't5nk)ionalni0 razvi"an"e sposo'nosti za pravilan *ovor i pisan"e5 razvi"an"es$isla za konkretno pre)izno izra&avan"e5 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"eper)eptivni5 $entalni5 $anelni i ko$nikativni sposo'nosti5 razvi"an"e





/e$atska korela)i"aMe9podrčna0 kn"i&evnost5 kltra izra&avan"aMe9pred$etna0 likovna kltra5 8izika

/ok izvo9en"a nastavno* sataMotiva)ioni dio sata

30

(

4 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Nesa$ostalni rečenični članovi0 atri't




;ra8o8oli"a0

Znate li da boje utje*u na naše ras"oloženje i "onašanje 4a&li*ite boje ra&li*ito ra&li*ito djeluju na našu "sihu a imaju i simboli*ka &na*enja$

Grvena boja nas može ra&dražiti, ali i oras"oložiti$ +imboli&ira ljubav, veselje$ Nasvojim &astavama je imaju mno#e &emlje$ 3 saobraajnim &nacima crvena boja

"redstavlja o"asnost$

+ve*ana, otmjena, mirna "lava boja "o&itivno utje*e na našu koncentraciju$+imboli&ira istinu, "lemenitost, tišinu$

Hivahna, vesela žuta boja "redstavlja &nanje, svjetlo, jasne misli$ Zbo# svojevidljivosti koristi se u saobraajnim &nacima$ Huta je sun*eva svjetlost$

9esela i sve*ana narandžasta boja "redstavlja "lodnost i &dravlje$ +imboli&irabo#atstvo$ olandska &astava je narandžasta$

ljubi*asta

žuta

crna

"lava

bijelanarandžasta

&elena

crvena

siva

30




Ila#a odmarajua &elena boja simboli&ira mir, nadu, vjeru$ Zelena boja naso"ušta$ Zelena boja simboli&ira *istu, o*uvanu "rirodu i u"o&orava *ovjeka da be&takve okoline nema ni &dravo# života$

+ve*ana ljubi*asta boja nastaje miješanjem crvene i "lave boje$ .stovremeno

može biti i u&bu<ujua ali i smirujua$ +imboli&ira str"ljenje i tajanstvenost$

Iijela boja je ahromatska boja$ +imboli&ira red, istinu, "ravdu i "oštenje$

Neutralna siva boja ima najbolji u*inak kada se "omiješa sa nekom dru#ombojom$ Predstavlja bijedu i "oni&nost$ 6jeluje službeno i hladno$ . siva boja jeahromatska$

Grna boja je tako<er ahromatska$ Fo je boja mraka$ Grna boja i&a&iva osjeajstraha i "ra&nine$ +imboli&ira žalost i nesreu$

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)eNesa$ostalni rečenični članovi0 atri't

Njema*ki fi&i*ar 9ilhelm -svald je sve boje "odijelio na dvije sku"ine:1$ šarene ili hromatske (to su sve boje sun*evo# s"ektra)!A$ nešarene ili ahromatske boje (bijela, sve sive boje i crna boja)$

4a&motri boje naše &astave$ /ta one simboli&iraju

/ta je atribut Promotrite rije*i istaknute u tekstu

%večana5 ot$"ena5 $irna plava boja! naš koncentraciju! Jrvena boja! sao'raća"ni$ &nacima! ,ivana5 vesela &ta boja! snčeva svjetlost! čist5 očvan "rirodu! %večana l"'ičasta5 z'9"ća i s$ir"ća! 2olandska &astava! Vesela i svečana narand&asta boja! zdravo* života! 'i"ela aro$atska boja! Netralna siva boja!

Nau*ili smo ranije da je atribut rije* koja bliže odre<uje imenicu u& koju stoji, ka&ujuineku nje&inu osobinu, "ri"adnost i koli*inu: 'i"ela &astava, oroskopski &nak, d* "ut, zal"'l"eni "ar$$$

3 službi atributa su naj*eše prid"evi, ali to mo#u biti i 'ro"evi (Prvi snije# je

najdraži$), imenice (9olim #ledati nou svjetla *rada$), &amjenice (Mo"a majka jenajlje"ša$)$

30




'tribut može "onekad biti i cijeli sku" rije*i: 6jevoj*ica s plavo$ trako$ kosi šetala je "arkom$ (akva djevoj*ica)

o otvara atributima mjesto u re*enici

Nau*ili smo i to da atribut i a"o&icija nisu *lanovi temeljno# re*eni*no#ustrojstva kao što su "redikat, subjek(a)t, objek(a)t i "riloške odredbe i da nisusamostalni$ Zbo# to#a ih &ovemo nesa$ostalni$ re*eni*nim *lanovima$ 'tributimamjesto u re*enici otvara imenica$

%inteza03 službi atributa su naj*eše prid"evi, ali to mo#u biti i 'ro"evi , imenice i &amjenice$ 'tribut može "onekad biti i cijeli sku" rije*i$ 'tributi su nesa$ostalni re*eni*ni *lanovi$ 'tributima mjesto u re*enici otvaraimenica$

?avršni dio sata0 'tribut u re*enici može biti uvršten u& sve samostalne re*eni*ne *lanove: u&subjekat, imenski "redikat, "riloške odredbe i u& objekat$

G< Atri't z s'"ekat%večana5 ot$"ena5 $irna plava boja "o&itivno utje*e na našu koncentraciju$(košta subjekat)

< Atri't sklop i$ensko* predikataolandska &astava je narand&asta$ (je narandžasta imenski "redikat)

W< Atri't z o'"ekatZelena boja simboli&ira čist5 očvan "rirodu$ (ko#a šta "rirodu objekat)

H< Atri't z prilošk odred'Zbo# svo"e vidljivosti koristi se u saobraajnim &nacima$(&bo# *e#a &bo# svojevidljivosti P-3)

:o$aća zadaća0-dredimo rod, broj i "adež imenice i atributa koji se nala&e u& njih$


30

+lustra,ija: mla(a (ama s monolom sj#(i i por#( nj# lij#&o prazno mj#sto nosil#ntu na ojoj pi# „im#ni,a! por#( nj# j# a&alir s ru$om i s l#ntom na ojoj

pis# „atriut! oraa joj s#: a li j# sloo(no mj#sto por#( &as<

Na"omena: Freba "raviti ra&liku i&me<u "ridjeva i atributa$ Pridjev je vrstarije*i koja u re*enici može imati službu atributa$




Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 Kon*rentni i nekon*rentni atri't%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a


.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da5 razvi"an"el"'avi pre$a do$ovini.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 kon*rentni i nekon*rentni atri't5o'avezni atri'ti




.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5individalizirani rad5 rad *rpa$a5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e5 ilstra)i"a/e$atska korela)i"a




30

(

5 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Kon*rentni i nekon*rentni atri't





ojoj vrsti rije*i "ri"adaju atributiJrvena boja nas može ra&dražiti, ali i oras"oložiti$ +imboli&ira ljubav, veselje$ Nasvo"i$ &astavama je imaju $no*e &emlje$Zelena boja simboli&ira čist5 očvan "rirodu$

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)eKon*rentni i nekon*rentni atri't

G< Kon*rentni atri't

4a&motri "ažljivo tabelu i kaži:

ojoj vrsti rije*i "ri"ada atribut svo"i$

3 kojoj "o&iciji se nala&e atributi u odnosu na imenicu

3 kojoj službi u re*enici se nala&i imenica u& koju stoje

ako se slaže atribut sa svojom imenicom u "o#ledu roda, broja i "adeža

'F4.I3F .M5N.G' +3HI'.M5N.G5

4-6 I4-C P'65H

crvena boja subjekat ženski jednina N

svojim &astavama P-M ženski množina mno#e &emlje subjekat ženski množina N

&elena boja subjekat ženski jednina N

*istu sredinu objekat ženski jednina '

o*uvanu "rirodu objekat ženski jednina '

< Nekon*rentni atri't

30

+lustra,ija: utami,a #uforija na&ija-a j#r lopta ulij## u /ol

Pridjevi, redni brojevi i &amjenice koji stoje u& imenice u službi atributa &ovu seprid"evski atri'ti$ -ni se sla& s i$eni)o$ u& koju stoje u rodu, broju i"adežu "a ih &ovemo kon#ruentni atributi$ Naj*eše stoje is"red imenice,odnosno, u "re"o&iciji$




oja je najvažnija s"oredna stvar na svijetu

Navi"ačka *rozni)a

Zastava =osne i 2er)e*ovine snažno se vijorila u našim rukama$ .#rala se važnano#ometna utakmica$ 6ok su se s"uštale #uste "ahulje sni"e*a, lica i*rača bila suorošena ka"ljicama zno"a$ +vi smo #ledali u "olovinu stadiona kojom se kotrljalalo"ta "rema #olu protivnika$ Zjenice oči$a bile su nam širom otvorene$ raji*komoka us"ijevali smo "ratiti svako# i#ra*a naše reprezenta)i"e$ . do#odilo seBZatresla se mreža protivničko* *ola$ Iio je "o*etak tak$i)e, a mi smo ve"o*eli slaviti "objedu nad protivniko$$

.&dvojimo neke imenice i odredimo im službu, rod, broj i "adežB

.M5N.G' +3HI' .M5N.G5 4-6 I4-C P'65H

&astava subjekat ženski jednina N

"ahulje subjekat ženski množina N

ka"ljicama objekat ženski množina .

"olovinu objekat ženski jednina '

&jenice subjekat ženski množina N

.&dvojimo neke atribute i odredimo vrstu rije*i, rod, broj i "adežB

'F4.I3F 94+F' 4.C5=. 4-6 I4-C P'65H

Iosne i erce#ovine imenica ženski jednina E

snije#a imenica muški jednina E

&noja imenica muški jednina E

stadiona imenica muški jednina Eu o*ima "rijedlo# imenica srednji množina

ojim vrstama rije*i "ri"adaju ovi atributi

3 kojoj "o&iciji se nala&e 3"oredite rod, broj i "adež imenice i atributa koji stoji u& imenicuB

31




Nekon#ruentne atribute "onekad možemo &amijeniti kon#ruentnim, a nekada je tonemo#ue$

PokušajmoBZastava =osne i 2er)e*ovine 'osanskoer)e*ovačka zastava

"ahulje sni"e*a sni"e&ne pal"eka"ljice zno"a zno"ne kapl"i)e"olovina stadiona >>>&jenice oči$a očne z"eni)ekraji*kom oka >>>i#ra*a naše reprezenta)i"e >>>#olu protivnika protivničko$ *ol"o*etak tak$i)e >>>"objedu nad protivniko$ >>>

Nešto zani$l"ivo o atri'ti$aF

.&#ovorite ove re*enice be& atributa$

Eledali smo #a razro*ačeni o*iju$ Eledali smo #a o*iju$

Nau*io sam skijati ovo*a ljeta$ Nau*io sam skijati ljeta$

%inteza0Pridjevi, redni brojevi i &amjenice koji stoje u& imenice u službi atributa &ovu seprid"evski atri'ti$ -ni se sla& s i$eni)o$ u& koju stoje u rodu, broju i "adežu"a ih &ovemo kon#ruentni atributi$ Naj*eše stoje is"red imenice, odnosno, u"re"o&iciji$I$enički atri'ti su imenice koje do"unjavaju, "obliže o&na*uju imenice$Naj*eše stoje i&a imenice, postpozi)i"i, i ne slažu se sa imenicom u rodu, broju i"adežu "a se na&ivaju nekon*rentni atri'ti$

Nekon#ruentni atributi mo#u biti ra&li*ite vrste rije*i: imenice, &amjenice$$$

31

'tributi se mo#u sla#ati sa imenicom u& koju stoje u rodu i broju, ali ne i u"adežu$I$enički atri'ti su imenice koje do"unjavaju, "obliže o&na*uju imenice$

Naj*eše stoje i&a imenice, postpozi)i"i, i ne slažu se sa imenicom u rodu,broju i "adežu "a se na&ivaju nekon*rentni atri'ti$Nekon#ruentni atributi mo#u biti ra&li*ite vrste rije*i: imenice, &amjenice$$$

Znamo da atributi nisu obave&ni re*eni*ni *lanovi, što &na*i da ne moraju biti ure*enici$ Me<utim, "ostoje atributi koji su nekada obave&ni re*eni*ni *lanovi$Fakve atribute &ovemo .=AV-?NI A/RI=U/I$ Ie& njih bi re*enica i&#ubilasmisao$




?avršni dio sata0 Pronabe#, išao je *aršijom i ne sanjajui da je dao "ovoda,da se o njemu #ovori$ .šao je svojim sitnim korakom, nosei na ramenu veliku,

ši"kovu metlu, kojom *isti *aršiju, i du#a*ke merdevine, "o kojima se "enje da utrnevaroške fenjere$ -dijelo na njemu "oderano, "a dronjci vise i kuckaju #a "okoljenima$ $ $ =ak mu ni fes nije *itavB $ $ $ Na jednoj #a strani miš na#ri&ao, te tuda"rovirivaše bi* kose$ $ $ 6ošavši do &#rade #radske o"ine, on ostavi metlu i merdevine u avliji$ Zatim,stenjui, sjede na jedan sni&ak kamen i "o*e "uniti kratku lulu$“

(%<Lorović0 1I'rai$'e*ov ćošak3#

Pro*itaj tekst be& atributa$ /ta nedostaje takvom tekstu

Fiho se s"uštaju *ste "ahuljice sni"e*a$ .stom su *etiri sata "oslije "odne, azi$ske sjene hvataju se ve &emlje i "okrivaju sve ja*e "o trotoaru i nakvašeno"cesti 'i"ele sn"e&ne kr"e$ Neu#odna je ulica svo"i$ blatom i svo"o$ resko$ vla#om$ +ad "ravo "rija toplo o'itel"sko #nije&do i *odno društvance u& ra&#ovor ko"e$ ne$a kra"a$3s"rkos snije#u i stdeno" vla&i sjedi neki *ovjek ne"omi*no na klu"i na Iličko$tr#u$ Grte na $ršavo$ licu ne dadu se jasno ra&a&nati u mraku$

(V< Novak5 Iz vele*radsko* podze$l"a#

:o$aća zadaća0

Na *as donesite radove sa *asa likovne kulture, "odijelite se u #ru"e, odaberitetoliko radova koliko imate #ru"a$Pažljivo "o#ledajte radove i &a sve "redmete, bia ili "ojave na radovima "rona<itešto više atributa$ Ne &aboraviteB +vi "rijedlo&i su jednako važni$ 'tributi mo#u biti ihumoristi*ni$ ad vam "onestane ideja, vježba je #otova$ -ka*ite vaše radove na&id u*ionice, "ro*itajte vaše atribute ostalim #ru"ama$



31

(# Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Apozi)i"a





Nastavna "edini)a0 apozi)i"a



.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"i

po'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da5 razvi"an"el"'avi pre$a do$ovini.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 apozi)i"a5 iz*ovor i pisan"e apozi)i"e




individalizirani rad5 rad parovi$a5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e/e$atska korela)i"a




31





3"oredite re*enice:

1$ Iiha ima 3nu$ A$ ;rad Iiha ima svoju l"epoti) 3nu$

D$ 3na "roti*e kro& Iiha$ 8$ 3na, ri"eka l"epoti)a, "roti*e kro& Iiha$

3 kojim re*enicama su obavijesti "ot"unije-bjasni &ašto su "ot"unije$

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)eApozi)i"a

-dredimo "redikatski i subjekatski sku" rije*i u "rvoj i dru#oj re*enici$

1$+3IC5'F P456.'F+. +3P

Iiha ima 3nu$

A$

+3IC5'F+. +3P P456.'F+. +3P

;rad Iiha ima svoju l"epoti) 3nu$

3o*i ra&like i&me<u "rve i dru#e re*enice$

.&dvoj imenice kojima je do"unjena dru#a re*enica$ /ta "rimjeuješ

3 subjekatskom sku"u rije*i imamo imenicu *rad kojom je do"unjena vlastitaimenica =iać$ .menica #rad se slaže sa imenicom Iiha u "adežu$

.menica l"epoti) do"unjuje "redikatski sku" rije*i u sklo"u koje# se nala&iimenica 3na$6akle, imenica l"epoti) do"unjuje imenicu Un$

Pre"o&najmo a"o&iciju u dru#oj re*eniciB

31

+lustra,ija: Bia i na




;rad Iiha ima svoju l"epoti) 3nu$

'"o&icija se može nala&iti i i&a imenice koju bliže odre<uje:

.smet Muje&inovi, sv"etski poznati slikar5 ro<en je u Fu&li$ atarina osa*a, posl"edn"a 'osanska kral"i)a, je ro<ena u Ila#aju kodMostara$

%inteza0 '"o&icija je nesamostalni re*eni*ni *lan kojemu mjesto u re*enici otvara imenica ili&amjenica$ '"o&icija je imenica ili imeni*ki sku" rije*i koji je do"una dru#oj imenici, tj$ bližeodre<uje dru#u imenicu i s njom se slaže u "adežu$

'ko se a"o&icija nala&i is"red imenice koju bliže odre<uje, ne odvaja se &are&om$ 'ko se a"o&icija nala&i i&a imenice koju bliže odre<uje, u "isanju se obave&no odvaja&are&ima s obje strane, a u #ovoru "au&ama (stankama)$

31

'"o&icija je nesamostalni re*eni*ni *lan kojemu mjesto u re*enici otvaraimenica ili &amjenica$ '"o&icija je imenica ili imeni*ki sku" rije*i koji je do"una dru#oj imenici, tj$bliže odre<uje dru#u imenicu i s njom se slaže u "adežu$

'ko se a"o&icija nala&i is"red imenice koju bliže odre<uje, ne odvaja se&are&om$

'ko se a"o&icija nala&i i&a imenice koju bliže odre<uje, u "isanju se obave&noodvaja &are&ima s obje strane, a u #ovoru "au&ama (stankama)$




?avršni dio sata03 odlomku i& romana K+adako hoe živjeti“ arla Irucknera "re"o&najte a"o&icije$3 kakvom "oložaju se nala&e3o*ite mjesta #dje se nala&e &are&i$

KMoj sine unijoši, hrabri juna*eB-bavijestio si me da je tvoja krv dru#i "ut "otekla &a *ast naše domovine$ Ca, tvojbrat, tvoja majka i tvoje dvije sestre ju*er smo hodo*astili u hram Nišoji$ 6ao samsveeniku da i&re*e mno#e molbe &a tvoje o&dravljenje Iudi, našem rasvjetitelju+vijeta$ . mi smo na koljenima molili &a tebe$ Fvoj se otac klanja "red tobom,"onosan na sina unijošija$“



31




Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 %lo&ena rečeni)a



.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 slo&ena rečeni)a






31

(

( Uzorak o'rade nastavne "edini)e0%lo&ena rečeni)a




/e$atska korela)i"a





K3&eo sam od nje#a šešir i šal i sjeo &a sanduk$3&alud sam "o&ivao "rola&nike$ Iila je rana jesen, dan "rije to#a "adala je kiša, u"okrajnim uli*icama bilo je blato, u centar su dola&ili ljudi u "rljavoj obui, ali niko nije"rila&io sanduku$($$$) raj Iajre smo *esto "rola&ili, jer smo na "oljanici s donje strane kavane,"rema /irokoj rijeci, "rovodili svaki slobodni trenutak$“

(Ranko Pavlović0 1 Čistač o'će3#

Zadržimo se na je&i*koj strani teksta ; re*enici$

akva je "o sastavu "rva re*enica

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)e%lo&ena rečeni)a

3&eo sam od nje#a šešir i šal i sjeo &a sanduk$

oliko "redikata imamo u njenom sastavu -d kojih re*enica je, dakle, nastala ova re*enica

Uzeo sa$ od nje#a šešir i šal$%"eo sa$ &a sanduk$

31

-va re*enica je nastala od dvije jednostavne@"roste re*enice, njihovim"ove&ivanjem u jednu složenu re*enicu$ Iroj "rostih re*enica uvijek odre<ujemo "obroju "redikata$

+lustra,ija: (#talj iz ,itan# 7 – ,ista, ou,#




4a&motrimo treu re*enicu u odlomku$

Iila je rana jesen, dan "rije to#a "adala je kiša, u "okrajnim uli*icama bilo je

blato, u centar su dola&ili ljudi u "rljavoj obui, ali niko nije "rila&io sanduku$

Po#ledajmo koliko je "redikata, odnosno jednostavnih@"rostih re*enica u njenomsastavu$

=ila "e rana jesen$ 6an "rije to#a padala "e kiša$

3 "okrajnim uli*icama 'ilo "e blato$ 3 centar s dolazili ljudi u "rljavoj obui$

'li niko ni"e prilazio sanduku$

+ve jednostavne@"roste re*enice nisu na isti na*in uklo"ljene u složenu re*enicu$Po#ledajmo sljedeu re*enicu:

raj Iajre smo *esto "rola&ili, jer smo na "oljanici s donje stranekavane, "rema /irokoj rijeci, "rovodili svaki slobodni trenutak$

Mo#u li se obje sastavnice ove složene re*enice i&dvojiti u &asebne re*enice6a li su obje re*enice "ot"uno jasne, cjelovite

raj Iajre s$o *esto prolazili$

Prva re*enica je "ot"una, jasna$ Možemo je i&dvojiti u &asebnu re*enicu i i&a njestaviti ta*ku$

6ru#a re*enica: K$$$jer smo na "oljanici s donje strane kavane, "rema /irokojrijeci, "rovodili svaki slobodni trenutak“, nije "ot"una, nije jasna$-na je uklo"ljena u složenu re*enicu tako da je &avisna o "rvoj re*enici$ -dnosi se"rema njoj kao "riloška odredba "rema "redikatu, odnosno, ka&uje u&rok vršenjaradnje "redikata$ Fo se vidi "o tome što dru#u, &avisnu re*enicu, možemo"reoblikovati u "rilošku odredbu u&roka ($$$&bo# lije"o "rovedenih slobodnihtrenutaka na "oljanici, s donje strane kavane, "rema /irokoj rijeci)$

%inteza0

31

-va re*enica u svom sastavu ima "et "redikata, dakle, sastavljena je od "et jednostavnih@"rostih re*enica$ Fe re*enice mo#u biti i samostalne cjeline i i&anjih možemo staviti ta*ku$ +vi "redikati se nala&e u li*nom #la#olskom obliku$




4e*enice "o sastavu se dijele u dvije sku"ine: jednostavne@"roste i složene$riterij &a ra&likovanje jednostavnih@"rostih re*enica od složenih je broj "redikata$

4e*enice koje u svom sastavu imaju samo jedan "redikat &ovemo "rostim

re*enicama$4e*enice koje su nastale skla"anjem dvije ili više jednostavnih@"rostih re*enica u jednu, &ovemo složenim re*enicama$

?avršni dio sata0Podsjetite se i sklo"ite složene re*enice$

Planeta +unce se okree oko svoje ose$ Zemlja se okree oko svoje ose i oko +unca$ Mjesec je Zemljin "ratilac$

-n se okree oko svoje ose$Prati Zemlju$Mjesec se, sku"a sa Zemljom okree oko +unca$



32

+lustra,ija: P'N5F5: +unce, Zemlja iMjesec




Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 Veliko slovo "ednočlani$ i višečlani$ i$eni$a%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a



radoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da5 razvi"an"el"'avi pre$a do$ovini.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 pravopis i pravo*ovor5 veliko slovo "ednočlani$ i višečlani$ i$eni$a5 pisan"e i$ena o'lasti5 pokra"ina i kra"eva5pisan"e i$ena nasel"eni $"esta5 *radova5 čarši"a5 *radski četvrti5 sela5zaselaka5 pisan"e i$ena tr*ova5 li)a i 'levara5 pisan"e etnikank)ionalni0 razvi"an"e sposo'nosti za pravilan *ovor i pisan"e5 razvi"an"e




32

(

, Uzorak o'rade nastavne "edini)e0.rto*ra8i"a0 Veliko slovo "ednočlani$ i

višečlani$ i$eni$a ( časa#

(

-




Nastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e5 pravopis5 r"ečnik5 ilstra)i"a6strip/e$atska korela)i"a





Pravopis i pravo*ovor Pravopis ili orto*ra8i"a (#r*ki orthos ; "rav! gra/o ; "išem) obuhvata sku" "ravila o"isanju slova, "isanju veliko#a i malo#a slova, sastavljenom i rastavljenom "isanjurije*i, u"otrebi inter"unkcijskih i "ravo"isnih &nakova$Pravo*ovor ili ortoepi"a (#r*ki orthos ; "rav! epos ; #ovor) obuhvata "ravilani&#ovor #lasa i rije*i, "ravilno na#lašavanje (isticanje) slo#a u i&#ovornoj (na#lasnoj)cjelini$

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)eVeliko slovo "ednočlani$ i višečlani$ i$eni$a

G< Pisan"e i$ena o'lasti5 pokra"ina i kra"eva

=osanska kra"ina

32

Iosanska krajina je smještena oko tri rijeke: 3ne,+ane i 9rbasaB

+lustra,ija: naslovnice "ravo"isa i rje*nika

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sana

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sana




< Pisan"e i$ena nasel"eni $"esta (*radova5 čarši"a5 *radskičetvrti ! veći di"elova *rada5 sela5 zaselaka#

Fu&la je nekada bila veliko i bo#ato neolitsko naselje na sojenicama$ Prona<enekerami*ke "osude &a "roi&vodnju soli i& slane vode, "oti*u još i& neolitaB

32

3 &emljo"isnim imenima veliki$ početni$ slovo$ se piše sa$o prvi član,

koliko ostali članovi i$ena nis vlastite i$eni)e$ Fakva su imena oblasti,"okrajina, krajeva i dijelova naselja: erce#ovina, +lavonija, Posavina,Podrinje, +emberija, Iosanska krajina, Ga&inska krajina, +lovensko "rimorje,rvatsko &a#orje, .motska krajina,$$$

Veliki$ početni$ slovo$ piš se svi članovi i$ena nasel"eni $"esta (#radova, *aršija, #radskih *etvrti>veih dijelova #rada, sela, &aselaka),osim ve&nika i "rijedlo#a koji su u sastavu imena:

#radovi: Mostar, Ianja uka, 6vor na 3ni, Eornji 9akuf, Iosanski Novi,an>Pijesak, Iio#rad na Moru$$$

dijelovi #radova (naselja): +tu"ine (u Fu&li), +edrenik (u +arajevu),Miladije (u Fu&li), 'erodromsko Naselje (u +arajevu), Iaš*aršija (u+arajevu), /i*ki Irod (u Fu&li)$$$

sela i &aseoci: Iosansko Petrovo +elo, Eornje Petrovice, Memii,Iulatovci,

Fu&la




W< Pisan"e i$ena tr*ova5 li)a i 'levara

9rijeme vladavine ulina bana je u narodu &a"ameno kao ra&doblje bla#ostanja$ -tome #ovori i narodna "oslovica 4a 3ulina bana i dobrijeh dana> Cajce ima ulicuulina bana$B

32

Cajce

3 imenima tr#ova, ulica i bulevara samo se "rva rije* "iše velikim "o*etnimslovom a ostale malim, osim ako nisu vlastite imenice:

tr#ovi: Fr# heroja, Fr# žrtava faši&ma, Fr# slobode, Fr# Iosne ierce#ovine, Fr# .vana rndelja, Fr# solidarnosti, Fr# sarajevske olim"ijade,Fr# djece 6obrinje$$$Feheranski tr#, Fr# rudara, +oni tr#, Fr# bana Cela*ia$$$ ulice: 3lica "latana, 3lica branilaca, 3lica šehida, 3lica "alih branitelja,3lica slobode, 3lica 0erhadija,$$$ bulevari: Iulevar ulina bana, Iulevar kralja Fvrtka, Iulevar revolucije,Iulevar Meše +elimovia, Iulevar mira$$$




Coš "onešto o "isanju imena ulica i bulevaraB

9elikim "o*etnim slovom "iše se rije* li)a u slu*ajevima kada se kao neodvojividio ne može i&ostaviti i& na&iva ulica: 3lica "latana, 3lica branilaca, 3lica šehida,

3lica branitelja, 3lica slobode,$$$

ada je rije* ulica neobave&ni dio imena, kad može "romijeniti mjesto, kad semože i&ostavljati ili skraivati, "iše se malim slovom: ulica 9ršani, ul$ 9ršani, 9ršaniulica! ulica asana ikia, asana ikia ulica! ul$ losterska, losterska ulica! ul$6žemala Iijedia, ulica 6žemala Iijedia, 6žemala Iijedia ulica! ulica ulina bana,ul$ ulina bana, ulina bana ulica, Iosanska ulica, ulica Iosanska, ul$ Iosanska$$$

ad se ne želi naro*ito istai "uno ime, "o*etno slovo u na&ivu 'levara se možena"isati i malim slovom$ Fada je uže ime obi*no u nominativu i me<u navodnicima:na bulevaru KMeša +elimovi“, na bulevaru Kulin ban“$$$

Pisan"e etnika

ako se "išu etnici

32

+lustra,ija: ota, maja i (j#-aCta,: a sam Bosana,;aja: a sam '#r,#/o&aj#-a: a sam Bosana, i '#r,#/o&a,

9elikim "o*etnim slovom "išu se na&ivi stanovnika@stanovnica "o mjestuživljenja, &avi*ajnosti, "orijeklu (t&v$ etnici) i&vedeni od imena kontinenata,država, "okrajina, otoka, #radova, *etvrti, sela, &aselaka, mahala, "lanina,brda: 5vro"ljanin@5vro"ljanka, 6almatinac@6almatinka, Ialkanac@Ialkanka,

+andžaklija@+andžaklijka, erce#ovac@erce#ovka, Posavac@Posavka,Podrinjac@Podrinjka, Ir*ak@Ir*anka, +arajlija@+arajka, Fu&lak@Fu&lanka,+edreni*anin@+edreni*anka, 9ratni*anin@9ratni*anka, orajac@orajka,Majevi*anin@Majevi*anka$$$




%inteza0

U ze$l"opisni$ i$eni$a velikim "o*etnim slovom se "iše samo "rvi *lan5 ukolikoostali *lanovi imena nisu vlastite imenice<

Veliki$ početni$ slovo$ piš se svi članovi i$ena nasel"eni $"esta (#radova,*aršija, #radskih *etvrti>veih dijelova #rada, sela, &aselaka), osim ve&nika i"rijedlo#a koji su u sastavu imena$

3 imenima tr#ova, ulica i bulevara samo se "rva rije* "iše velikim "o*etnim slovoma ostale malim, osim ako nisu vlastite imenice$

Veliki$ početni$ slovo$ piš se nazivi stanovnika6stanovni)a po $"est&ivl"en"a5 zaviča"nosti5 pori"ekl (tzv< etni)i# izvedeni od i$ena kontinenata5dr&ava5 pokra"ina5 otoka5 *radova5 četvrti5 sela5 zaselaka5 $aala5 planina5

'rda<

?avršni dio sata0.s"išimo imena stanovnika ovih oblasti, "okrajina, krajeva: erce#ovina, +lavonija,Posavina, Podrinje, +emberija, Ga&in, .motska krajina, +arajevo, Cajce, Zvornik,ukavac$



32




Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 Pisan"e i iz*ovor za$"eni)e se'e (se# z povratne *la*ole5aorista *la*ola !iti 5 ni"ečni)e z *la*olske o'like%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a



.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 pisan"e i iz*ovor za$"eni)e se'e (se# zpovratne *la*ole5 aorista *la*ola !iti 5 ni"ečni)e z *la*olske o'like

nk)ionalni0 razvi"an"e sposo'nosti za pravilan *ovor i pisan"e5 razvi"an"es$isla za konkretno pre)izno izra&avan"e5 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"eper)eptivni5 $entalni5 $anelni i ko$nikativni sposo'nosti5 razvi"an"ev"eštine *ovora5 slšan"a5 pos$atran"a5 razvi"an"e i podsti)an"e kreativnosti iv"eštine čenika5 sti)an"e sa$opozdan"a5 pornosti i istra"nosti rad5 razvo"kritičko* $išl"en"a i lo*ičko* raz$išl"an"a5 razvi"an"e os"eća"a sa$opoštovan"a5

sa$osvi"esti i os"eća"a pripadnosti "ezičko" za"edni)i

32

,

/ Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Pisan"e i iz*ovor za$"eni)e se'e (se# z povratne

*la*ole5 aorista po$oćno* *la*ola !iti 5 ni"ečni)ez *la*olske o'like






individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e5 ilstra)i"a6strip/e$atska korela)i"a





4a&#ovor o sadržaju stri"a$/ta u& se'e imaju "ovratni #la#oli

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)ePisan"e i iz*ovor za$"eni)e se'e (se# z povratne *la*ole5 aorista *la*ola !iti 5ni"ečni)e z *la*olske o'like

Nena#lašeni oblik "ovratne &amjenice +5 uvijek se i&#ovara sku"a s #la#olom,be& ob&ira da li se nala&i is"red ili i&a nje#a, a "iše se uvijek odvojeno od #la#ola$

Iz*ovor i pisan"e aorista *la*ola !iti

32

+ "ovratnim #la#olima smo se u"o&nali$ 9idjeli smo da u& sebe imaju li*nu&amjenicu &a svako lice ili "ovratnu &amjenicu sebe@se$Ela#ole u& koje stoji krai, nena#lašeni (enkliti*ki) oblik "ovratne &amjenice

%- (koja se uvijek može &amijeniti "unim oblikom %-=-) na&ivamo "ravim"ovratnim #la#olima$ 6uži, na#lašeni oblik ove &amjenice dola&i samo u&"rave "ovratne #la#ole$-vim oblikom "ovratne &amjenice +5I5 koristimo se kada želimo na#lasitiobjekat na kojem se odvija radnja, "a #a i na&ivamo na#lašenim oblikom$

+lustra,ija: (j#-a zamazan u li,u $#li oupati psa u a(i,i pas isa-# iz &o(#j#-a: Po/l#(aj se ;ora se oupatiPas "razmilja): Po/l#(aj ti sebe




Ponovimo aorist "omono# #la#ola 'itiB


1$ lice ja 'i 6'"e mi 'is$o6'"es$oA$ lice ti 'i6 '"e vi 'iste6'"este

D$ lice on@ona@ono 'i6'"e oni@one@ona 'iše6 '"eše

Edje se sve 2 obave&no *ita i "iše

3 1$ licu jednine aorista "omono# #la#ola biti o'avezan "e iz*ovor i pisan"e*lasa 20 16o<oh, vidjeh "obijedihB“

se obave&no i&#ovara i "iše i u:

a$ 1$ licu jednine im"erfekta: sje<a, #ovora, mišlja!b$ 1$ licu jednine kondicionala: #ovorio bi, smijala bi se, "lesala bi,

šetala bi$$$

3 "rvom i dru#om licu množine aorista enkliti*ki oblik "re&enta "omono# #la#ola'iti obave&no se "iše sku"a s infinitivnom osnovom "omono# #la#ola biti (bismo,biste)$

Iz*ovor i pisan"e ni"ečni)e z *la*olske o'like

32

Ela#ol biti "ored na#lašenih ima i nena*lašene oblike aorista:(ja) bih, (ti) bi, (on) bi, (mi) bismo, (vi) biste, (oni) bi$ -vi oblici služe &a tvorbusloženo# #la#olsko# oblika "otencijala$

4ije*ca N- se is"red #la#ola "o "ravilu "iše odvojeno,n"r: infinitiv: ne "ri*ati, ne sanjati$$$ aorist: ne od#ovorih, ne &a"jevah$$$

im"erfekt: ne #ovorahu, ne *ujah$$$ "re&ent: ne snijem, ne volim$$$ "luskvamerfekt: ne bijah *uo, ne bijaše sjeo$$$ im"erativ: ne vi*i, ne "laaj$$$

kondicional .: ne bih vjerovao, ne bi htio$$$ kondicional ..: ne bih bio sjeo, ne bi bila #ovorila$$$ #la#olski "rilo# sadašnji: ne vjerujui, ne #ovorei$$$ #la#olski "rilo# "rošli: ne otvorivši, ne "ro#ovorivši$$$






3 nekim #la#olima je rije*ca N- srasla s #la#olima i dala novo, potvrdnoznačen"e: nestati (iš*e&nuti), nestajati (iš*e&avati), nedostati (u&manjkati),nedostajati (manjkati), ne#odovati (buniti se), nenavidjeti (mr&iti)$$$

Na"išite nekoliko re*enica u kojima ete u"otrijebiti ove #la#ole$

:o$aća zadaća0Prona<ite #la#ole u kojima je nije*nica srasla s osnovnim #la#olom$



Nastavna "edini)a0 *lasovne pro$"ene

%trktra i tip časa0 ponavl"an"e svo"eni znan"a



poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 ponavl"an"e *lasovni pro$"ena5neposto"ano a5 prelazak D .5 "otovan"e5 I i II palataliza)i"a5 "ednačen"es*lasnika po $"est tvor'e5 sa&i$an"e vokala



33

,

1 Uzorak ponavl"an"a nastavno* *radiva0Ponavl"an"e0 *lasovne pro$"ene *la*olski$ o'li)i$a ( časa#

,

2




Nastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 $etoda s$eno* izla*an"a iraz*ovora5 $etoda de$onstriran"a5 eristička $etoda5 ilstrativna $etoda5$etoda disksi"e5 ol"a $oz*a

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e5 8lip čart/e$atska korela)i"a




Motiva)ioni dio sata -vo smo ve nau*iliB+ kojim smo se #lasovnim "romjenama dosad susreli

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)ePonavl"an"e0 *lasovne pro$"ene

G< Iz*ovor i pisan"e *la*olski o'lika ko"i$a s provedene*lasovne pro$"ene (č5 ć i i"e *la*olski$ o'li)i$a#

a# ;lasovne pro$"ene *la*olsko$ prid"ev radno$

Ponovimo: šta je ne"ostojano a

1) od nekih se #la#ola *la*olsko$ prid"ev radno$ javlja #lasovna "romjenaneposto"ano a$

Cednina Množina

"ekao "ekla "eklo "ekli "ekle "ekla

sjekao sjekla sjeklo sjekli sjekle sjekla

33

Ne"ostojano a je "ojava u kojoj se u nekim oblicima rije*i a javi, a u dru#imoblicima te iste rije*i se i&#ubi$ Zna*i, a nije "ostojano u svim oblicima jedne isterije*i$ A je nestabilno$




A) 3 #la#olskom "ridjevu radnom dola&i i do #lasovne "romjene koju na&ivamo"rela& #lasa l u o: htjela, ali htio! smjela, ali smio$$$

htjela htio u - (htel ; hteo ; htio)smjela smio u - (smel ; smeo ; smio)

D) od #la#ola *ija se osnova &avršava na 4"e5 nastalo od "ata (živ "eti, ht "eti$$$), ui"ekavsko$ iz*ovor u $ško$ rod "ednine is"red samo#lasnika >o, umjestoo*ekivano#a >je, javlja se samo#lasnik !i ( ht "e>ti: htio! živje>ti: živio)3 svim ostalim oblicima i jednine i množine *uva se !"e (živ "ela, vol "ela, sm "ela)$

/ta je onda "ravilno (standardno), a šta ne"ravilno (nestandardno)

8) - kojoj #lasovnoj "romjeni je ovdje rije* "ocrven"ela ("ocrven jela) (n j nj), ali "ocrvenio! "ocr n"ela ("ocrn jela) (n j nj), ali "ocrnio

'# ;lasovne pro$"ene *la*olsko$ prid"ev trpno$

- kojim je #lasovnim "romjenama ovdje rije*

1) &a*uditi &a*udjen &a*u<en (dX" Y 9)is"uniti is"unjen is"unjen (n X " Y n")nositi nosjen nošen (s X " Y š)

33

+F'N6'46N- N5+F'N6'46N-

volio voljeo

smio smjeo

želio željeo

htio htjeo@šeo

od nekih #la#ola u #la#olskom "ridjevu radnom imamo i #lasovnu "romjenu kojusmo na&vali "otovan"eBElas " i& nastavka u kontaktu s nekim su#lasnikom i& osnove, da"e potpno nov*las ( " i& nastavka "ot"e se sa su#lasnikom i& osnove)$ Fa "romjena se &ove "otovan"e$

3 #la#olskom "ridjevu tr"nom se javlja "otovan"e, #lasovna "romjena u kojoj#las " i& nastavka u kontaktu s nekim su#lasnikom i& osnove, daje "ot"uno nov#las ( " i& nastavka jotuje se sa su#lasnikom i& osnove)$




A) "ei oni "ek>u "ek en "e*en ( k * ) . "alatali&acija

D) &amastiti &amast jen &amasen &amašen

od #la#ola *ija se osnova &avršava na st, taj se #lasovni sku" u #la#olskom"ridjevu tr"nom ostvaruje obi*no kao št ("ustiti "ušten), ali i kao st@št:iskoristiti iskorišten@iskorišćen$

)# ;lasovne pro$"ene prezent

oje se #lasovne "romjene "rovode u "re&entu

3 "re&entu nekih #la#ola "rovode se odre<ene #lasovne "romjene$

1) -bratite "ažnju na #la#olske oblike:re&ati re& jem režem (& j ž)brisati bris jem brišem (s j š)sretati sret jem sreem (t j )

33

Pokušajte &a"amtitiB

+F'N6'46N- N5+F'N6'46N-

dove&en dovežen i&nesen i&nešen donesen donesen

3 #la#olskom "ridjevu tr"nom se javlja I palataliza)i"a, #lasovna "romjena ukojoj #las k i& osnove is"red #lasa e i& nastavka "rela&i u #las *$

=esto u jednoj rije*i imamo i više #lasovnih "romjena$ 3 rije*i &amašćen, "rvo je došlo do "otovan"a (&amast jen t j &amasen), a "otom #las s "rela&i u #las š is"red ć &amašćen$ Fa#lasovna "romjena se &ove "ednačen"e s*lasnika po $"est tvor'e$

3 "re&entu imamo #lasovnu "romjenu > "otovan"e< Prisjetimo se: Elasovna"romjena u kojoj #las " i& nastavka u kontaktu s nekim su#lasnikom i& osnove daje"ot"uno nov #las ( " i& nastavka jotuje se sa su#lasnikom i& osnove), &ove se "otovan"e$




A) 3 "re&entu *esto dola&i i do I palataliza)i"e$

Po#ledajmo "re&ent #la#ola moi: ja mo#u, ti možeš, on@ona@ono može, mimožemo, vi možete, oni@one@ona mo*u (* je "rešlo u & is"red samo#lasnika e)!Fako je i u "re&entu #la#ola: sjei ja sije*em, ti sije*eš, on@ona@ono sije*e, misije*emo, vi sije*ete, oni@one@ona sijeku (k je "rešlo u č is"red samo#lasnika e)$

d# ;lasovne pro$"ene aorist

3 aoristu tako<er dola&i do I palataliza)i"e:

"ei "ekoh "e*e (k č is"red e)sjei sjekoh sije*e (k č is"red e)"objei ;"obje#oh ; "obježe (* & is"red e)

Ponovimo: Palatali&acija je "romjena u kojoj &adnjone"*ani su#lasnici k5*55 is"redsamo#lasnika

e, "rela&e u "rednjone"*ane su#lasnike

č5 & i š$

e# ;lasovne pro$"ene i$per8ekt

ao što smo vidjeli, kod nekih #la#ola u im"erfektu dola&i do ra&li*itih #lasovnih"romjena$ Ponovimo ihB

1) %a&i$an"a vokala: samo#lasnik >a i& osnove i samo#lasnik >a i& nastavka sesa&i$a" i daju jedno du#o >a ("lesa>ti "lesa ah "lesaah "les[h)$

A) +otovan"e: #las " i& nastavka u kontaktu s nekim su#lasnikom i& osnove, daje"ot"uno nov #las ( " i& nastavka jotuje se sa su#lasnikom i& osnove)$ Na"rimjer: ii "re&entska osnova id jah i9ah (d i j jotovanjem daju #las <)$

W# +ednačen"e s*lasnika po $"est tvor'e0 misliti oni@one@ona misl ;e misljah mišljah ( s š)$

3 ovom im"erfektu imamo još jednu #lasovnu "romjenu: misl "ah mišl"ah (lj lj)$ oja je to #lasovna "romjena

33

3 "re&entu imamo i #lasovnu "romjenu "o kojoj &adnjone"*ani su#lasnici k5*5,is"red samo#lasnika e "rela&e u "rednjone"*ane su#lasnike č5 & i š<-vakva #lasovna "romjena &ove se I palataliza)i"a$




8) II palataliza)i"a (si'ilariza)i"a#0 vui vuk>u vuk ijah vucijah ( #las k i&osnove is"red i i& nastavka ))$ Ponovimo: Fo je #lasovna "romjena u kojoj se&adnjone"*ani su#lasnici k5 *5 , is"red samo#lasnika !i mijenjaju u &ubnesu#lasnike )5 z5 s$

8# ;lasovne pro$"ene i$perativ

oje #lasovne "romjene imamo u im"erativu

1) ako #lasi im"erativ #la#ola: rei, lei, sjei, "ei, tei

rei reknem re)i (su#lasnik k is"red samo#lasnika i "rešao je usu#lasnik )<) lei le*nem lezi (su#lasnik * is"red samo#lasnika i "rešao je u su#lasnikz<)

A) ako #lasi im"erativ #la#ola: ka&ati, brisati

ka&ati kaz> "i ka&i (z " &) brisati bris> "i ;briši! (s " š)

?avršni dio sata0.l"o$ $oz*a na 8lip čart napisati po dva pri$"era *lasovni pro$"ena<



33

3 im"erativu nekih #la#ola dola&i do II palataliza)i"e6si'ilariza)i"e$Fo je #lasovna "romjena u kojoj se &adnjone"*ani su#lasnici k, #, h, is"redsamo#lasnika i, mijenjaju u &ubne su#lasnike c, &, s$

od nekih #la#ola u im"erativu se vrši "otovan"e (j i& nastavka jotuje se sasu#lasnikom i& osnove)$




Nastavna o'last0 "ezikNastavna "edini)a0 ?arez "ednostavno" i slo&eno" rečeni)i




poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 zarez "ednostavno" i slo&eno" rečeni)i5


33

,


?arez "ednostavno" i slo&eno" rečeni)i






individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e5 ilstra)i"a/e$atska korela)i"a





o "jeva, &lo ne misli$

o "jeva &lo, ne misli$

Zare& je "ravo"isni &nak kojim se, radi lakše# *itanja i bolje# ra&umijevanja teksta,ra&#rani*avaju rije*i, re*enice$ Zare& dijeli i re*eni*ne dijelove u ni&anju$

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)e?arez "ednostavno" i slo&eno" rečeni)i

Pri *itanju na mjestu &are&a "ravimo kratku "au&u@stanku, a #las bla#o"odi#nemo$ Zare& obave&no stavljamo kod isticanja, nabrajanja, obraanja (vokativ),naknadno# objašnjenja (a"o&icija), naknadnih "ojašnjenja rije*i$

Zare&ima se odvajaju i u&vici, ra&li*ite rije*ce$$$ 3 složenim re*enicama &are& je *est "ravo"isni &nak jer "ove&uje dvije re*enice$

Ponekad se &are&om može "ot"uno "romijeniti &na*enje re*enice$ Provjerite to ure*enici #r*ke "roro*ice Pitije koja je bila "o&nata "o dvosmislenim "roro*anstvima*ija su &na*enja ovisila o mjestu na kojem se nala&i &are& u re*eniciB

33

http://hr.wikipedia.org/wiki/Semantika

http://hr.wikipedia.org/wiki/Semantika



+lustra,ija: #a o( ilustra,ija iz as#/ j#zia 6 mo$(a o&a: ota, "li-i na pis,a D E(ulaa =i(rana) natrij#mu D (r&#noj &#ran(i sa mu#p,ima za&alj#n u rustialnu (r&#nu s#iju pui lulu pr#( njim rustialniosmou/aoni (r&#ni sto sa ($#z&om i fil($anima ... ispr#( o,a (j#-a sa &#liom mo(ri,om na ou pla&an#ur#(na osa ij#la oulja rat# ,rn# pantalon# na tr#/#r# na no/ama ij#l# (oolj#ni,# i (uo#,ip#l# na njiranj# tora s nji/ama pr#o j#(no/ ram#na


Er*ka "roro*ica Pitija i& 6elfa

Prona<i u tekstu &are&e u nabrajanju, isticanju, obraanju (vokativ), naknadnom"ojašnjenju rije*i ili i&a u&vika$

Prona<i i &are&e u složenim re*enicama

$

VI:I .V.; ;DUP.; RA?;.V.RA

:ošao "a iz škole 4 a na ok $odri)aF Pita tata otkd $i to5 a "a vrda$ livrda$0 te ovo5 te ono5 te ovako5 te onako 4 a neć da ka&e$0 tako i tako<Veli tata0

D A i$a li n"e*a ikakve $odri)e>D Ne$a<D -5 to ti ne val"a< Moraš 'iti -N-R;IČNI+I<D Eta znači ener*ični"i>D Misli$5 odlčni"i5 da 'rzo5 to "est oštro R-A;U+-E<D Eta znači rea*"eš>D /o5 'rate< Ako već nisi sti*ao prvi dariti5 onda da 'rzo zvratiš5 =-?

PAR:.NA<

D Eta znači 'ez pardona>D A$a5 ti si 'lentav< Mn"evito< % N-=A PA U R-=RA<

33

+lustra,ija: Pitija iz/o&ara s&oj# sla&no proro-anst&o /r-om&ojniu ispr#( nj# oji j# zunj#n

+i # &ratiti s# n## u ratu po/inuti.

+i # &ratiti s# n## u ratu po/inuti.

- važnosti &are&a u ra&umijevanju teksta dovoljno #ovore ove re*enice$Nedostatak &are&a ili nje#ovo stavljanje na "o#rešno mjesto može "ot"uno"romijeniti smisao "oruke ili otežati *itanje i ra&umijevanje teksta$




D Eta znači s ne'a pa re'ra>D %tvarno si NAIVAN< Vazda ćeš pri$ati 'atine<D Eta znači naivan>D =dala< =lentav< %vako te $o&e NA%AMARI/I<D Eta znači nasa$ariti>

D /o znači5 na $a*ar)a staviti %AMAR5 $a*arčeFD A šta "e to sa$ar>D Eti plačko< %a$ar ti "e drveno sedlo< A ti si $a*ara) sa $odri)o$ ispod

oka<D Ali on "e iz treće* razreda<<<D Pa šta> Ako "e stari"i i "ači od te'e 4 $oraš ILI NA =D-<D A E/A +- /. =D->D /o ti "e trik< Prevara< Moraš nešto izvesti da on $isli da si ti "ači< .kreneš

se5 na pri$"er5 okolo ! pa zvizneš iz sve sna*e< .nda on po$isli da tne*d"e i$a neki tvo"i "ači dr*ova5 pa se prepadne< /o ti "e 'le8<

D A ako se ne prepadne> Eta ć onda>

D .nda5 tikvane5 :AE V+-/RA P-/AMAFD Eta znači0 daš v"etra peta$a>D KI:ANAJ5 KI:ANAJ5 zevzeče< +esi li sada svatio o če$ *ovori$>D +esa$5 sve sa$ svatio5 tata<D -5 onda se li"epo $i"5 operi rke5 i s"edi da rčaš< /ako i "est<

A'dla %idran

Načili s$o0 'ko se apozi)i"a nala&i i&a imenice koju bliže odre<uje, u "isanju se obave&no

odvaja &are&ima s obje strane, a u #ovoru "au&ama$9anjka Hukov, de*ko od devet #odina,$$$ .&a rije*i u vokativ obave&no "ravimo "au&u u i&#ovoru a &are& u "isanju$(KMili djedice, onstantine Makari*uB) .&a istovrsnih rije*i na'ra"an" obave&no "išemo &are&$ (idanac, kidanac,&ev&e*e) . uzvici se odvajaju &are&ima$ ('ma, ti si blentav$) Zare& "išemo i kod naknadno* po"ašn"en"a ri"eči, re*enica$ (/ta &na*i ener#i*niji Mislim, odlu*niji, da br&o, to jest oštro rea#uješ$)

3 slo&eni$ rečeni)a$a se *esto jednostavne@"roste re*enice koje se nabrajajuodvajaju &are&om$ (>5, onda se lije"o umij, o"eri ruke, i sjedi da ru*aš$)

%inteza0 'ko se apozi)i"a nala&i i&a imenice koju bliže odre<uje, u "isanju se obave&noodvaja &are&ima s obje strane, a u #ovoru "au&ama$ .&a rije*i u vokativ obave&no "ravimo "au&u u i&#ovoru a &are& u "isanju$

.&a istovrsnih rije*i na'ra"an" obave&no "išemo &are&$ . uzvici se odvajaju &are&ima$

34




Zare& "išemo i kod naknadno* po"ašn"en"a ri"eči, re*enica$ 3 slo&eni$ rečeni)a$a se *esto jednostavne@"roste re*enice koje se nabrajajuodvajaju &are&om$

?avršni dio sata0Prona<i &are&e u a"o&iciji, vokativu i &are&e i&me<u jednostavnih@"rostih re*enica usloženoj re*enici$

9anjka (odlomak)

9anjka Hukov, de*ko od devet #odina, koji je "rije tri mjeseca "ošao u naukobuaru 'ljahinu, nou uo*i Iožia nije le#ao da s"ava$ +a*ekavši da #a&da,#a&darica i "omonici odu na jutrenje, on je i&vadio i& #a&dina ormara bo*icu satintom i držalo sa &ar<alim "erom, i raširivši "red sobom &#užvan list "a"ira, "o*eo"isati$ Prije ne#o što e na"isati "rvo slovo, nekoliko "uta se "lašljivo osvrnuo i"o#ledao na vrata i "ro&ore, "o#ledao is"od oka na tamnu sliku, is"od koje su se sobje strane "ružale "olice, i is"rekidano u&dahnuo$ Pa"ir je bio na klu"i, a on jekle*ao "red klu"om$KMili djedice, onstantine Makari*uB ; "isao je on$ > 5vo ti "išem "ismo$ =estitamvam Ioži i želim ti sve od #os"oda bo#a$ Nemam ni oca ni matere, samo si mi tiostao$“ Anton Pavlović Čeov



34





Nastavna "edini)a0 Pisan"e izostavnika (apostro8a# i tačke!zareza




*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezika0 pisan"e izostavnika (apostro8a#5 tačka!zarez


34

,

4 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Pisan"e izostavnika (apostro8a#5tačke!zareza










Motiva)ioni dio sata Potražite a"ostrof u sljedeem odlomkuB

+azava) pred sdo$ ($$$)6'9.6: Fi misliš, #lavati #os"odine, <e sam ja ro<en &a tursko# suda, da ne

&nam današnje# reda$ Znam ja današnji red, &nam$ .stina Io#, mlo#o sam se i"romu*io dok sam to sve u #lavi uredio i, reemo kazti5 sredio$$$ /jedemo vako ja iona moja babetina, uve*e kraj o#njišta, "a "o*nemo, štono vi velite, študijerati: ovo je, ženo, "o &akonu, ovo jo"e nije! ovo bi mo#lo biti "o vo$ "ali#ra"u, ovo jo"e nebi$ . tako do neko doba noi študijeramo$

Petar Kočić

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)ePisan"e izostavnika (apostro8a# i tačke!zareza

Potražite a"ostrof u sljedeem odlomkuB

34

'"ostrof se javlja umjesto i&ostavljeno#a dijela rije*i (uknjiževnoumjetni*kim tekstovima: K/to se b?jeli u #ori &elenoj“)$ Njime seo&na*uje da takvi oblici rije*i nisu uobi*ajeni u standardnome je&iku$

+lustra,ija: a&i(Ftra, "iz -itan#

7) D (#talj




2A:,I MU%IL M-2.

valio se adži Musi Mehou kafani me<u jaranima:KHenjen n?jesam, ženiti se neu,

dok ne vidim Grni*ia 'jku,i dok njeno lice ne obljubim$“Za to *uje Grni*ia 'jka$3&e sude "a na vodu ode, 'l? na vodi adži Musi Meho$Eovorio adži Musi Meho:K+rce, dušo Grni*ia 'jkoB+ad eš oti dvoru obljubljena$“($$$)

2A%ANA;INIJA /to se b?jeli u #ori &elenoj 'l\ je snije#, al\ su labudovi6a je snije#, ve bi oko"nio,labudovi, ve bi "oletjeli$

' #dje se na mjesto i&ostavljeno# dijela rije*i ne "iše a"ostrof

Fa*ka>&are&/ta obilježava ta*ka>&are&

34

Fa*ka>&are& je "ravo"isni &nak koji obilježava "au&u@stanku srednjedužine, krau od ta*ke, a dužu od &are&a$ -bi*no se stavlja i&me&are&om se mo#u odjeljivati:1$ sku"ine istovrsnih ili srodnih jedinica ; (mo#u to biti sku"ine rije*i ilisku"ine re*enica)!A$ re*enice be& ve&nika!D$ re*enice koje treba "osebno istaknuti, a u sastavu su složene re*enice$

+lustra,ija: 'a($i ;usi ;#o",itana 7) D (#talj

'"ostrof se ne stavlja na kraju krnje# infinitiva koji i nije "rihvaen ustandardnome je&iku (oti, "jevat, #ovorit$$$) '"ostrof se ne "iše na kraju krnje# infinitiva koji je u sastavu futura .: K=it će divno kad me "ri"itomiš$ Hito, koje je &laano, pods"ećat će me natebe$ . ja u voljeti ša"at vjetra u žitu$$$('ntoan +ent 5#&i"eri: KMali "rinc“)

+lustra,ija: 'asana/ini,a",itana 7) D (#talj




G< /ačka!zarez skpini istovrsni ili srodni "edini)a

:nevnik Ane rank

K$$$ . uve*e kada ležim u krevetu ($$$) mislim o svom &dravlju i *itavim svojim biemkako je Peter dra#, o onome što je tek u &a*etku i još neodre<eno i što niko od nasne usu<uje da na&ove imenom ni dotakne u ra&#ovoru, o onome što e jednom doi ljubav, budunost, srea i Klje"ota“ koja "ostoji u svijetu svijet, "riroda, lje"ota i sve,što je "lemenito i lije"o$$$“

/ta e to jednom doi3 obje re*enice koje su &avršene ta*kom>&are&om, 'na misli i "ri*a o ljubavi, srei,Klje"oti“ koja "ostoji u svijetu$

< /ačka!zarez rečeni)a$a 'ez veznika

Fa*kom>&are&om odvajamo i re*enice be& ve&nikaB

KIudikiša sve što u nama drijema!dra#akiša sve što u nama "la*e!tješikiša sve što u nama cvili$“

(/in U"ević0 1:a&d3#

W< /ačka!zarez slo&eno" rečeni)i

Fa*kom>&are&om odvajamo re*enicu koju treba "osebno istaknuti, a nala&i se usastavu složene re*eniceB

34

3 ovoj "jesmi bi se umjesto ta*ke>&are&a mo#ao staviti i &are&, samo što bitada "au&e i&me<u re*enica bile krae i manje na#lašene, a to bi utjecalo naritmi*nost "jesme$

+lustra,ija: Ena Gran ",itana 7) D (#talj

+lustra,ija: 'rt",itana 7) D (#talj




KFre"tao je &ato što ne može nikud, drhtao je, i svoju tanku #lavu, i& nemoi, di&aonebu kao jedinom "rostoru kud bi se mo#lo! kad 'i se $o*lo$“ (La$il %i"arić0 12rt3#%inteza0

'"ostrof se javlja umjesto i&ostavljeno#a dijela rije*i (u književnoumjetni*kimtekstovima$

'"ostrof se ne stavlja na kraju krnje# infinitiva koji i nije "rihvaen u standardnome je&iku, niti na kraju krnje# infinitiva koji je u sastavu futura .$

Fa*ka>&are& je "ravo"isni &nak koji obilježava "au&u@stanku srednje dužine, krau od

ta*ke, a dužu od &are&a$ -bi*no se stavlja i&me<u jedinica koje bi ta*kara&dvojila "reoštro, a &are& nedovoljno uo*ljivo$

?avršni dio sata0-d#onetnite &ašto je u ovom odlomku i& balade asana#inica u"otrijebljen a"ostrof

2A%ANA;INIJA /to se b?jeli u #ori &elenoj 'l\ je snije#, al\ su labudovi6a je snije#, ve bi oko"nio,labudovi, ve bi "oletjeli$

.stovrsne ili srodne jedinice su odijeljene "ravo"isnim &nakom ta*ka>&are& i u ovoj"jesmiB -d#onetnite &ašto$

PC5+M' - P543

- "ero, iako si nemono i naoko nijemo, be& je&ika,

kad "re<eš u ruke "jesniku, on od tebe na*ini slavuja.sto#a *asa "o*neš i&vijati "jesme,u svakome na"jevu otkrivaš hiljadu tajni$

odi sada, ot"o*ni "jesmu i složi #lassa slavujem moje naravi$

Ma$ed Nerkesi %ara"li"a


34

+lustra,ija: 'asana/ini,a",itana 7) D (#talj





KUD/URA U%M-N.; I PI%M-N.; I?RA,AVAN+A

Nastavna o'last0 kltra izra&avan"aNastavna "edini)a0 Pričan"e (pripovi"edan"e6nara)i"a#%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a


.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasli"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da5 'o*aćen"e

r"ečnika.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti kltre izra&avan"a0 Pričan"e(pripovi"edan"e6nara)i"a#5 ronološki i retrospektivan redosli"ed pričan"a5o'"ektivno i s'"ektivno pričan"e5 standardne i nestandardne ri"eči i izrazi5pričan"e prvo$ i treće$ li)


v"eštine *ovora5 slšan"a5 pos$atran"a5 razvi"an"e i podsti)an"e kreativnosti iv"eštine čenika5 sti)an"e sa$opozdan"a5 pornosti i istra"nosti rad5 razvo"

34

,

5 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Pričan"e (pripovi"edan"e6nara)i"a##






$etoda disksi"e


Me9podrčna0 kn"i&evnost5 "ezik5 $edi"ska kltraMe9pred$etna0 likovna kltra


Motiva)ioni dio sata ;ra8o8oli"a 'r<G 0 Naš "ezik 7

:eset $ali ta"ni do'ro* pisan"aF• Pri*anje je stvarala*ki *in, be& ob&ira na to da li je osnova "ri"ovijedanja &bilja

ili fanta&ija$ Za "ot"un us"jeh "ri*anja veoma je važna razra9ena za$isao i "asnost te$e$

• Pisanje "o*injemo i&borom "ojedinih rije*i i ras"ore<ivanjem tih rije*i ure*enice$ Nastavljamo s"ajanjem rije*i u re*enice, koje "ri"adaju istoj ilisli*noj sku"ini misli$Fakve cjeline &ovemo od"el")i$a< Po*etak odjeljkaodre<en je "o*etkom novo# reda koji je uvu*en$

• Nikad ne &naš ko e "ro*itati tvoj sastav$ +to#a nastoj da čitala) raz$i"e svaku rije*, u"ravo onako kako je i ti ra&umiješ$ +uvišne rije*i odvla*e"o&ornost i otežavaju ra&umijevanje$ 'li, "o#reška je i nedovoljna u"otrebarije*i jer "ostoji mo#unost da tvoj sastav bude nejasan$

• Pri"a&i na red ri"eči rečeni)a$a$ .maj uvijek na umu: -no što je s"ojeno umislima, mora biti s"ojeno i na "a"iru$ ada želiš neku rije* naro*ito istai,služi se inverzi"o$ (to je obrnut red rije*i kojim se služimo kada želimonaro*ito istai neki "ojam, "ojavu)$

• ?ani$l"iv, živ, dinami*an sastav e "onijeti tvo# *itaoca do kraja sastava$• Pri"a&i i na "edinstvo sadr&a"a koji vodi ka #lavnoj ideji sastava$ 3vijek imaj

na umu #lavnu misao, ideju sastava$ 6a bi olakšao@la "isanje, na"ravi sebiplan pričan"a$

34

+lustra,ija: Falt#r na oj#m pi# „r#( za iz/ulj#n# st&ari! pisa, naalt#ru oraa s# slu$#ni,i: +z/uio sam inspira,iju




• -dredi i osnovni ton sastava (šaljiv, tužan, o&biljan, sve*an$$$)$• 3 i&la#anju sadržaja ni"e do'ro ponavl"ati se$ Moraš stalno ii na"rijed,

odnosno, moraš se kretati ka &aklju*ku sastava$• Pri"a&i na "asnost stila pisan"a$ 4e*enice trebaju biti i&ložene lo#i*kim

slijedom, ali i jasnim i slikovitim rije*ima$• Ne koristi se:

&ar*oniz$i$a (dasa, laf, lova, cajkan$$$), vl*ariz$i$a ("rosta*ke rije*i: ma&nuti, ha"iti$$$) provin)i"aliz$i$a (lokalne nestandardne rije*i i i&ra&i: -C3F4' > jutros, N5 M545 >ne može, I45Z ; be&, /5N.G' ; "šenica, 0'' ; hvala$$$)

;lavni dio sata


Pričan"e (pripovi"edan"e6nara)i"a#

Pri*anje može biti ostvareno s$eni$ i pis$eni$ "utem$ Erafofolija br$A: Naš je&ik 7

34

+lustra,ija: ota, i (j#&oj-i,a (j#&oj-i,a uzu#no /o&ori i zamilja u ola-iuao loptom razija prozora na nju s# naro/uio (omain (j#&oj-i,aiz/o&ara t#st:j#&oj-i,a: Hata ja... lopta j#... nisam ja... a susj#( j# ljut

Cta,: # razumij#m Pouaj to napisati

Pri*anje (naracija ili "ri"ovijedanje) može biti s'"ektivno i o'"ektivno$ 3subjektivnom ka&ivanju dola&e do i&ražaja li*ne emocije, a u objektivnom"ri*anju stvarna, istinita &bivanja$

Elavnim "redmetom "ri*anja su naj*eše neki &animljivi do#a<aji u kojima nemoramo, ali možemo i sami u*estvovati$ - njima *ovjek "ri*a, iska&uje svojaosjeanja, i&nosi svoje stavove$ =ovjekov život je "ri*a$ njiževnici nam *estou svojim djelima ka&uju svoje i tu<e životne "ri*e$ Pri*anje može biti ostvarenos$eni$ i pis$eni$ "utem$Us$eni na*in je jednostavniji, #ovornik u trenutku #ovora bira rije*i i oblikujere*enice$ je"oti nje#ovo# "ri*anja do"rinose: #las (boja, visina #lasa, dikcija),tem"o #ovora, i&bor rije*i, na*in sla#anja re*enica$$$Pis$eno ka&ivanje nudi mno#o više mo#unosti$ Mo#ue je ra&misliti,odabrati "rave rije*i i i&ra&e i tek tada ih staviti na "a"ir$




Prisjetite se: .mamo više vrsta "ri"ovijedanja@naracije: "ri*anje na osnovu slike,sažeto "re"ri*avanje, stvarala*ko "re"ri*avanje, "ri*anje "o "lanu "ri*anja, "ri*anjena osnovu mašte$$$

akav može biti redoslijed "ri*anja

akav je hronološki redoslijed "ri*anja

Erafofolija br$D: Naš je&ik 7

35

2ronološki6vre$enski redosli"ed pričan"a "odra&umijeva i&la#anje"ojedinosti onim redom kojim su se u životu i dešavale$ Retrospektivniredosli"ed pričan"a je onaj u kojem se "ri*ajui i& sadašnjosti vraamo u"rošlost$

'ko smo u*esnici do#a<aja, onda se radi o doživljenom do#a<aju ili do&ivl"a"$+vako "ri*anje do#a<aja ili doživljaja mora imati svoj "o*etak, #lavni dio i&avršetak$3 #lavnom dijelu je naj*eše i&dvojen "o*etak radnje, &a"let i vrhunac radnje(kulminacija), nakon *e#a slijedi ras"let$ +vako "ri*anje ne mora imati i&dvojen&avršetak$Pri*ati možemo u prvo$ (ja) i u treće$ licu (on, ona, ono)$Pri*anje u "rvom licu je subjektivnije i daje mo#unost &a ja*e iska&ivanje emocija$ada se "ri*a u treem licu, "ri"ovjeda* nije i&ravno "risutan, ali nam "ri*a ono što&na da se desilo$ -vakvo "ri*anje omo#uava brže kretanje od jedne do dru#eradnje, ali je manje subjektivno$

ilustra,ija: (j#( i aa susj#(i raz/o&araju pr#o o/ra(# (&orita u (j#(o&om (&oritu p#t#ro (j#,# – unu-a(i j#(an (j#-a o( 12Da /o(ina i/raju s# j#(no u oli,ima por#((j#(a mala (j#&oj-i,a aa: Kolio unu-a(i imat#<

j#(: Prij# (&ana#st /o(ina ro(ila s#... n# ro(io s#...;ala (j#&oj-i,a poazuj# prstima ru# „p#t!.

Pri*anje do#a<aja ili doživljaja ima svoju sadašnjost, tj$ vri"e$epripovi"edan"a$ -no se ne mora "odudarati sa stvarnim vremenom dešavanja

radnje o kojoj "ri"ovijedamo$ Postoje dva redoslijeda "ri*anja: ronološki iretrospektivni$




%inteza0Pri*anje (naracija ili "ri"ovijedanje) može biti s'"ektivno i o'"ektivno$ 3subjektivnom ka&ivanju dola&e do i&ražaja li*ne emocije, a u objektivnom "ri*anjustvarna, istinita &bivanja$

Pri*anje može biti ostvareno s$eni$ i pis$eni$ "utem$Pri*ati možemo u prvo$ (ja) i u treće$ licu (on, ona, ono)$Pri*anje do#a<aja ili doživljaja ima svoju sadašnjost, tj$ vri"e$e pripovi"edan"a$ -nose ne mora "odudarati sa stvarnim vremenom dešavanja radnje o kojoj"ri"ovijedamo$ Postoje dva redoslijeda "ri*anja: ronološki i retrospektivni$2ronološki6vre$enski redosli"ed pričan"a "odra&umijeva i&la#anje "ojedinostionim redom kojim su se u životu i dešavale$ Retrospektivni redosli"ed pričan"a jeonaj u kojem se "ri*ajui i& sadašnjosti vraamo u "rošlost$

?avršni dio sata0

+vaki do#a<aj ima svoj "o*etak, svoj tok i svoj &avršetak$ Predstavimo tok "ri*anjaBErafofolija br$8: Naš je&ik 7

:o$aća zadaća0.s"ri*ajte neki do#a<aj (sa ljetno# ras"usta ili &imskih i#ara na snije#u)hronološkim@vremenskim i retros"ektivnim redoslijedom "ri*anja$


35

RA?V.+ RA:N+-?APD-/

P.Č-/AKRA:N+-

VR2UNAJ RA:N+-

KUDMINAJI+A

UV.:

RA%PD-/

?AVRE-/AK6KRA+





Nastavna o'last0 kltra izra&avan"a

Nastavna "edini)a0 Pričan"e stvarno* do*a9a"a0 retrospektivni redosli"eddo*a9a"a



.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti kltre izra&avan"a0 pričan"e stvarno* do*a9a"a0

retrospektivni redosli"ed do*a9a"ank)ionalni0 razvi"an"e sposo'nosti za pravilan *ovor i pisan"e5 razvi"an"es$isla za konkretno pre)izno izra&avan"e5 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"eper)eptivni5 $entalni5 $anelni i ko$nikativni sposo'nosti5 razvi"an"ev"eštine *ovora5 slšan"a5 pos$atran"a5 razvi"an"e i podsti)an"e kreativnosti iv"eštine čenika5 sti)an"e sa$opozdan"a5 pornosti i istra"nosti rad5 razvo"kritičko* $išl"en"a i lo*ičko* raz$išl"an"a5 razvi"an"e os"eća"a sa$opoštovan"a5sa$osvi"esti i os"eća"a pripadnosti "ezičko" za"edni)i


35

,

#

Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Pričan"e stvarno* do*a9a"a0 retrospektivni

redosli"ed do*a9a"a



ilustra,ija: =tara oli,a (j#,a ou-#na ao +n(ijan,i u (&oritu in(ijansi po&i,i u ola-iima stari stro/i u-it#lj sa iom u ru,i ljutito/ li,a...



Me9podrčna0 kn"i&evnost5 "ezik5 $edi"ska kltra



Motiva)ioni dio sata ;ra8o8oli"a 'r<G0 Naš "ezik 7

-bratite "ažnju na redoslijed "ri*anja do#a<ajaB ;ospodin čitel"

Iili su "ra&nici "oslije "rve normalke$ ako da se s veseljem ne sjeam ono#avremena Gijele dane smo se i#rali na ko"nu i na moru$ Cednom nas se desetak "o školskom dvorištu natjeravalo$Našu halabuku eš si lako "omisliti re*em li da smo se i#rali K.ndijanaca“$ Znali smoda naš #os"odin u*itelj tu stanuje, ne#o tko e na to u i#ri misliti ; a ferije suB 3"ravo je urnebesnim urlikanjem jedna divlja*ka *eta na dru#u navalila > > 6ivnoBNe#o naš #os"odin u*itelj bijaše ; *ini mi se ; dru#o#a mnijenja, jer se je u taj tren"oka&ao na vratima > sa šibom u ruci$ K3*iteljB 3*iteljB“, vi*u "restrašeno divljaci ; "ak u bije#$ Ca nisam bježao$3*itelj je bje#unce #onio sve do vrata od dvorišta ; ne ulovivši na sreu ni jedno#a$9raajui se o"a&i mene te "o<e mašui šibom ; "rema meni$ +tojim$ ;.šao je br&o, onda sve la#anije, *ak do mene > tad se na#lo okrenu i ode u kuu$ +tari, dobri moj 0raneB Ce l\ da me ne bi štedio da si me ulovio u bije#u

ran Ma&ranić

;lavni dio sata

35

.tkri"$o značen"e ri"ečiFnor$alka > osnovna školaala'ka > velika buka oko ne*e#a$ni"en"e > mišljenje




Na"ava nastavne "edini)ePričan"e stvarno* do*a9a"a0 retrospektivni redosli"ed do*a9a"a

Plan priče Vri"e$e dešavan"a po"edinostiUvod0 +jeanje na djetinjstvo i u*itelja sadašnjost

Početak radn"e0 .#ra K.ndijanaca“ naškolskom dvorištu

"rošlost

?aplet0 3*itelj sa šibom i dje*ijebježanje

"rošlost

Kl$ina)i"a0 3*iteljevo "ribližavanjedje*aku$$$

"rošlost

Rasplet0 3*iteljev na#li ula&ak u kuu "rošlost

?avršetak0 Piševo ra&mišljanje ostarom, dobrom u*itelju

sadašnjost

.& koje# vremena "isac &a"o*inje "ri*ati svoje sjeanje(KIili su "ra&nici "oslije "rve normalke$ ako da se s veseljem ne sjeam ono#avremena“)-dredi re*enicu kojom &a"o*inje "iš*evo sjeanje

ojem vremenu "ri"adaju "osljednje re*enice "iš*evo# sjeanja(K+tari, dobri moj 0raneB Ce l\ da me ne bi štedio da si me ulovio u bije#u“)

ojim redoslijedom, dakle, možemo is"ri*ati "ojedinosti neko# do#a<aja

35

-vakva kratka "ri*a &ove se crtica$ 3 kojem licu je "ri*a is"ri*ana Ce li ovodo#a<aj ili doživljaj

akvo je "iš*evo "ri"ovijedanje:dosadno&animljivoživodinami*nomonotono-"redijeli se &a neke od#ovore i svoje mišljenje "otkrije"i doka&ima$

3radimo i u ovoj "ri*i plan priče i "o#ledajmo u kojem se vre$en odvi"a"po"edinosti ovo# do#a<aja$




%inteza0

?avršni dio sata0Prisjetite se nekih tekstova i& vaše *itanke is"ri*anih retros"ektivnim redoslijedom$-bjasnite u njima retros"ekciju$

:o$aća zadaća0

-daberite neki stvarni do#a<aj i "ismeno #a is"ri*ajte retros"ektivnim redoslijedom$( 6i"loma &a najsmješnije#, +mijali smo se do su&a, 9ra#olije na školskomi#ralištu$$$)

Pos$atran"e i praćen"e0Pro)"en"ivan"e i 'il"e&en"e ko$entara o napredovan" čenika5 ispn"avan"e


35

Pojedinosti do#a<aja se naj*eše "ri*aju ronološki (onim redom kojim su se ido#a<ale ili bi se mo#le do#oditi), ali i retrospektivno (i& sadašnjosti se vraamo u"rošlost, ili "ri*anje "o*injemo od &avršetka radnje "a se vraamo na do#a<aje, misli,osjeanja i& "rošlosti)$

3vodni i &avršni dio "ri*e is"ri*ani su u sadašnjosti$ -stali dijelovi "ri*e "ri"adaju"iš*evom sjeanju, odnosno "rošlosti$ Fo je retrospektivni redosli"ed "ri*anja, jerse "isac, "ri*ajui i& sadašnjosti, vraća prošlost$





ilustra,ija: ;ia – (#talj ilustra,ij# iz Iitan# 7




individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)a

Nastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e/e$atska korela)i"aMe9podrčna0 kn"i&evnost5 "ezik5 $edi"ska kltra


/ok izvo9en"a nastavno* sataMotiva)ioni dio sata ;ra8o8oli"a 'r<G0 Mika5 1Iz vele*radsko* podze$l"a3 V"en)eslav Novak5 Čitanka7

Pre"o&najte junaka i& jedne "ri*e u =itanci 7;lavni dio sataNa"ava nastavne "edini)e

Pričan"e do*a9a"a z potre' opisa lika

3 ovom odlomku je is"ri*an jedan do#a<aj u& o"ise lika$

Iz vele*radsko* podze$l"a($$$)ad je doteturao do kue, "ojavio se u njem strah "red ženom: kako e ona sadvikati, "lakati i kleti$$$ ' doduše ; dosjeao se i "ijan u tom strahu ; bo#&na je liimala s djecom i kruha &a ve*eru Cer tr#ovac #djekada uduži, a #djekada je &levolje "a se otrese na djecu:

;Ne dam$$$ Nijesam ja tu da fukaru hranim$$$. Mika se naslonio na kuna vrata i ra&mišljao kao kro& ma#lu o svemu, što sedanas do#a<alo$ ' svijest se sve više #ubila, a težak san htio da mu sklo"i o*i$ Fad je otvorio kuna vrata i "omislio, da se treba ušuljati u sobu na "rstima, da #a nitkone *uje$ 3 "od&emlje s"ustio se *etveronoške "o strmim stubama, a kad jekoraknuo "osrnuvši od najniže ste"enice, našao se "oklo"ljen crnom tminom kao u#robu$ Iadava je na"i"avao rukama vrata sobe u kojoj su stanovali$ ud se #odokrenuo, svuda &id$$$ -nda najednom nije bilo du#o &ida$$$ neka #olema šu"ljina, ukoju je ula&io sve dublje i dublje, kao da joj nema kraja$$$ =inilo mu se kao da "adanekamo u duboku tminu, "outio je strah, a od straha "ovratio mu se tra*ak svijesti$Fad je "omislio: ; Cesam li ja "o#odio "ravu kuu$$$Nato je &ovnuo dva "uta ženu:

35




; ucijaB$$$ ucijaB=ekao je &ibajui se u tmini na no#ama, a nitko se nije javljao$ . o"et je teturajui iis"ruženih ruku "ošao u tminu "omislivši srdito: ; Cednom u valjda doi do kraja$$$Na"okon je o"et udario rukama o &id, i kud #od se sada okrenuo, svuda &id$$$

; 6a nijesu vještice$$$ neka *arolija ; "omislio je šuljajui se u&a &id, a &idu jei&nenada bio kraj, i on se srušio na tlo$+ad mu je bilo u#odno$ Pri*inilo mu se da se našao na svom krevetu i da se smijemirno naužiti sna kojemu se jedva odrvavao$ 'li u to se "ojavilo svjetlo i di#la vika$/to se &a"ravo do#a<alo, ne &na, jer se sve #ubilo i& sjeanja kao "redmeti štoiš*e&avaju u mraku$ Netko mu je "oma#ao da u<e u sobu ; valjda dje*aci, a netko je "ri tom ne"restano vikao ; be& sumnje ucija$ 'li kao obi*no u takovim &#odama, "ored sve &amra*ene svijesti u njem se i sinostao javljati "onos i svijest o "ravu #os"odara koji je tu #lava svemu "a smije da radišto hoe$ Hena je vikala, on se ra&bu<ivao ; a onda su se "otukli$ Fad je žena"obje#la i& sobe, dje*aci su sko*ili sa svo#a kreveta, a kad ih je htio tui, umaknuli

su nekamo &a materom$ . 5vica je htjela &a braom, a on$$$ 3hvatio ju je, i bo#&našto je uradio djetetu, jer se o"et našla odnekud u sobi žena i, otr#nuvši mu 5vicu,di#la je u naramak i "sujui "lakala$ ' on je vidio cijeli ni& žena s djetetom unaramku i tu "restaje "osve nje#ovo "amenje$ Pao je odjeven na krevet i odmah&as"ao$$$

V"en)eslav Novak/ta o Miki sa&najemo i& ovo# odlomka

%inteza06o#a<aji se *esto "ri*aju u& istovremeno o"isivanje likova ili "ej&aža$ Fakvo "ri*anjedo#a<aja je slikovitije, &animljivije i slušalac@*italac sti*e "ot"uniju sliku o do#a<aju$

?avršni dio sata0 Prona<ite u "ri*i K=ista* obue“, 4anka 4isojevia o"ise likova i o"ise ulice$

:o$aća zadaća0 .s"ri*ajte do#a<aj ili doživljaj u& o"ise lika ili "ej&aža$ -daberite o&biljnu ilihumoristi*nu temu, n"r$: (adost na licu moje majke, +trah u o"ima moga druga, 6a$veliki hemi"ar , -io?la sam @&vije&daA pada na ledu$$$)


35

Pisac je naslikao Mikino "onašanje, ra&mišljanje, nje#ove "ostu"ke$ Fakvo "ri*anjedo#a<aja je slikovitije, vjernije, daje nam cjelovitiju sliku o stvarnim u&rocima i

"osljedicama do#a<aja, te o "reživljavanjima likova$ .s"ri*ajte "ri*u be& o"isa lika$ ako vam se *ini 6a li ste stekli "ravu sliku dešavanjate noi u kui Pre"o&najte i i&dvojite i& odlomka o"ise #lavno# lika, i nje#ov fi&i*ki i&#led i karakterneosobine, misli i osjeanja$ .s"ri*ani do#a<aj je "ot"un tek sa "ortretom #lavno# lika$





Nastavna o'last0 kltra izra&avan"aNastavna "edini)a0 :eskrip)i"a! opis portreta%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a


.d*o"ni0 n"e*ovan"e privr&enosti vlastito$ "ezik kao nasl"e95 n"e*ovan"e*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti kltre izra&avan"a0 deskrip)i"a5 van"ski intrašn"i opis


35

,

, Uzorak o'rade nastavne "edini)e0:eskrip)i"a ! opis portreta



ilustra,ija: +raimD#/







/ok izvo9en"a nastavno* sataMotiva)ioni dio sata

- "ortretu smo nau*uliB

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)e:eskrip)i"a

G< .pis oso'e (portret# -"is "ortreta se može ostvariti i "osredno: "rika&ivanjem lika u odre<enoj situaciji u

kojoj se najbolje iska&uju nje#ove karakterne osobine$;ra8o8oli"a 'r<G0 Čitanka 7 1I'rai$!'e*ov ćošak3 %vetozar Lorović

$

$$' onaj mali *ovje*i, .brahim>be#, išao je *aršijom i ne sanjajui da je dao "ovodada se o njemu #ovori$ .šao je svojim sitnim korakom, nosei na ramenu veliku,ši"kovu metlu, kojom *isti *aršiju, i du#a*ke merdevine, "o kojima se "enje da utrne

varoške fenjere$ -dijelo na njemu "oderano, "a dronjci vise i kuckaju #a "o

36

njiževno "ortretiranje lika obuhvata van"ski opis (o"is fi&i*kih osobina) intrašn"i opis (o"is "sihi*kih osobina)$ 9anjski o"is može sadržavati u&rast,"ojedinosti i&#leda, na*in hoda, odjeu, bilo koje karakteristi*ne "ojedinosti$3nutrašnji o"is sadrži osjeanja, "reživljavanja, karakterne osobine lika, odnos"rema dru#im likovima, na*in #ovora, boju #lasa$$$ . unutrašnji i vanjski "ortret

su oblikovani u skladnu cjelinu na osnovu koje sti*emo "redodžbu o liku$ -"islika je "ot"un ako nam "isac "redstavlja sredinu i vrijeme u kojem nje#ov junak živi$




koljenima$$$ =ak mu ni fes nije *itavB Na jednoj #a strani miš na#ri&ao, te tuda"rovirivaše bi* kose$$$6ošavši do &#rade #radske o"ine, on ostavi metlu i merdevine u avliji$ Zatim,stenjui, sjede na jedan sni&ak kamen i "o*e "uniti kratku lulu$ ; ' &ar si ti tu ; &a"ita #a osavi Er#a, nad&ornik svih radnika o"inskih, sin nekadašnje#a

sei&a .brahim>be#ova$ ; ' ja tebe tražim, ima dva sata$$$.brahim>be# se na#lo "odiže i nekako "restravljeno str"a lulu u dže"$$$ Fre"ui ka"cima#ledaše u Er#u, kao da nije dobro *uo$ ; Cesi li #luh ; i&adrije se Er#a, iskrivivši se malo unatra#, kao što je u ljutnji obi*no *inio$ ; /ta me #ledaš tako Eos"odin indžilir je "it?o &a te$$$.brahim>be#u "oklecnuše no#e$$$ .me inžinjerovo "restraši #a$$$ /ta e, u"ravo, inžinjer snjime .nžinjer, onaj visoki, mr#odni *ovjek, što samo na biciklu doleti radnicima i, tek malo"o#ledavši, ruži i ot"ušta svako#aB$$$ -n može *ak i Er#u i&ružiti, jedan"ut #a je i&ružio, a damu ništa ne bude i da mu se niko ne osveti &a toB$$$ .brahim>be#u je inžinjer bio #otovonajmoniji i najstrašniji *ovjek na svijetu$$$ Prvi i&a caraB$$$ . taj moni i strašni *ovjek danje#a, fenjerdžiju i *isti*aršiju, traži i &ove sebiB$$$ ; /ta si se uko*io, šta li misliš ; dreknu Er#a i "rodrma #a &a "rsi$ ; =uješ li što ti kažem

.ndžilir te &ove u sobu svoju$$$

.brahim>be# se "o#uri, usitni hod i &a"leui "o<e$$$ ao neka je&a "o*ela #a obujmljivatisve#a$$$ Eotovo "o*eo drhtati$$$ ao da je mislio da je inžinjer naka aždaha, koja e #a"ro#utati *im se "omoli$Zakuca na vratima i otvori ih$ ; 'h, ti siB ; odjeknu kru"an, muški #las$ . stasita ljudina, sa kratkom lulom u &ubima, "odižese i&a malo#a, &elenkasto#a stola i kru"nim koracima "o*e mu se "ribližavati$ .brahim>be#uvu*e #lavu me<u ramena, sku"ivši se još više i o"ustivši ruke ni&a se, da mu vise kaomrtve$ ; Fražio sam te od jutrosB ; &a#rmi o"et onaj #las, a neobi*no velike o*i inžinjerove"o#ledaše mu "ravo u nos$ ; Ca$$$ ja$$$ *istio sam *aršiju$$$ ; &amuca .brahim>be#, a #las mu se utanjio, "a drše$

%vetozar Lorović

36

3 "ri*i K.brahim>be#ov ošak“ #lavni lik je "redstavljen "omou vanjsko# iunutrašnje# o"isa: Van"ski opis: K.šao je svojim sitnim korakom, nosei na ramenu veliku, ši"kovumetlu, kojom *isti *aršiju, i du#a*ke merdevine, "o kojima se "enje da utrne varoškefenjere$ -dijelo na njemu "oderano, "a dronjci vise i kuckaju #a "o koljenima$$$ =ak muni fes nije *itavB Na jednoj #a strani miš na#ri&ao, te tuda "rovirivaše bi* kose$$$“ Untrašn"i opis: K.brahim>be#u "oklecnuše no#e$$$ .me inžinjerovo "restraši #a$$$ /tae, u"ravo, inžinjer s njime .nžinjer, onaj visoki, mr#odni *ovjek, što samo na bicikludoleti radnicima i, tek malo "o#ledavši, ruži i ot"ušta svako#aB“

/ta sa&najemo o .brahim>be#u i& ove re*enice: “Ca $$$ ja $$$ *istio sam *aršiju$$$ ; &amuca

.brahim>be#, a #las mu se utanjio, "a drše$“




-"išite osobu s ilustracije, ali tako što ete dati i vanjski i unutrašnji "ortretBPrethodno or#ani&irajmo leksi*ke vježbeB

.lustracija "ortreta u "okretu na fli" *artu ili na #rafofoliji:

Deksičke v"e&'eFakvo što može biti 2od: br&, si#uran, tih, nervo&an, dostojanstven, sitan!

;lava: okru#la, du#uljasta, *vornata, "onosna, u&di#nuta, mudra, "ametna,umorna, do"adljiva!Kosa: crna, "lava, bujna, kovrdžava, ra&barušena, talasasta, sijeda, kratka,rijetka, #usta, "rava$$$Čelo0 visoko, nisko, lije"o, vedro, natmureno, naborano, is"u"*eno, umno!.či0 crne, "lave, &elene, kru"ne, sanjala*ke, žive, bistre, umorne, "rodorne! Usta0 mala, rumena, tanka, slatka, medena, velika, mesnata, široka!Rke0 jake, snažne, &de"aste, mršave, žuljevite, mišiave, *vrste, umorne$$$

?avršni dio sata0

njiževnici ne daju "ot"unu "redodžbu o likovima$ Naj*eše se isti*u naju"adljivije inaj&na*ajnije "ojedinosti &na*ajne &a lik$ -stale "ojedinosti i&#ra<ujemo u svojojmašti$ od vaše# o"isa "ortreta najbolje je da se držite "ravila snimanja u filmovima:Iudite kamera koja "rvo snima u o"em "lanu, "otom kru"nom a tek onda "rela&i nainteresantne detalje$ Ne o"isujte one detalje koji &a taj lik nisu interesantni,karakteristi*ni, jer e vaš o"is biti monoton, dosadan$ 3 o"isivanju je važno "rika&ati"ostu"ke, "onašanja likova u odre<enim situacijama jer tada otkrivamo i nje#oveunutrašnje@"sihološke osobine, a o"isivanje je "ot"unije i dinami*nije$

:o$aća zadaća0

Pri"remite se &a "ismenu vježbu:o"is "ortreta$ Za vježbu vam mo#u "oslužiti nekeod ovih tema: 4uke mo#a oca, 9ra#olije moje sestrice@brata, Mr#odno lice mo#asusjeda, Fo"lina maj*inih o*iju, 6obrodušni susjed$$$



36

ilustra,ija: n#i zanimlji& $#nsi ili mui liu por#tu





Nastavna "edini)a0 :eskrip)i"a! opis dina$ični po"ava




*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti kltre izra&avan"a0 deskrip)i"a5opis dina$ičnipo"ava



36

,

-

Uzorak o'rade nastavne "edini)e0:eskrip)i"a 4 opis dina$ični po"ava



+lustra,ija: (&ij# &#li# ilustra,ij# j#(na stati-na%JC;CC LM (ru/a ista tasamo (inami-na.

1D ilustra,ija: ua &onja potpuno mirno #z &j#tra ua i ooinja, n#malju(i por#( &#lio stalo lip# u (aljini s# &i(# r(a na n#u pla&i &#(ri ola,i...2D ilustr. +sti sa(r$aj samo sa (inami-nim poja&ama: &j#tar pu#... sa&ijaju s# /ran#&oaa lju(i $ur# u uu opa(a li# sa lip# munja tamni ola,i /usta ia pti,# pr#lij#u po( str#u u# oo# j#$# u ooinja,...MIEK + ;aja na prozoru upla#ni




.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5individalizirani rad5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e ili ilstra)i"e statični i dina$ični $otiva/e$atska korela)i"a


Me9pred$etna0 likovna kltra5 v"eronaka5 8izika5 'iolo*i"a



4a&#ovor o sadržaju ilustracije

;lavni dio časa

Na"ava nastavne "edini)e:eskrip)i"a! opis dina$ični po"ava

.pis dina$ični dešavan"a prirodi

3 bilježnicu o"iši obje ilustracije$ -daberi od#ovarajue rije*i i i&ra&e &a "ojedinosti ustati*nim i dinami*nim motivima$ +ada "ro*itajte kako to radi jedan "isacB

;R.M.V. CUD-

Iio sam sasvim mali, ali ovo# se dobro sjeam$ 9aljda što je toliko sijevalo i #rmilo$

36




Moja rodna kasabica "o&nata je kao i#ralište #romova$ Z#nije&dila se na#olom nevisokom "odnožju "lanina, koje sila&i u neveliko "olje$ ad do<e ljetna oluja, #romovi kao krakati svijetli divovi ska*u "o tim"lanin*inama, sablje njihovih munja i tutanj njihovih tabana utjeruju sve živo u kasabiu kue, štale i ume&e, i "o&atvaraju u njoj sva vrata i "ro&ore$ Nikada se toliko "uta

svijet ne "rekrsti i toliko svetih rije*i i& ur\ana ne i&#ovori$ judi šalju Io#u nijemaobeanja da nikad više nee #riješiti$ Cednom tako &aorlja takva oluja, u kui smo to#a "o"odneva ostali samomati i ja$ Mati u ludoj jurnjavi "o&atvara sve "ro&ore, stisnu me u krilo, i, &aklonjenimalo i&a "ro&ora, #ledamo u baštu$ +mrklo se, ali sijevne i voke "ostanu kao da suod &lata i dra#o# kamenja, i meni onda žao što takve i ne ostanu$ -dmah &atimtresak, koji kao da me sve#a ra&nese, "a &a njim #romorno valjanje #rmljavine, kojeula&i u "ro&orska stakla i &idove$ Priljubim se u& mater, a lije"o mi$ -nda line uvonjak, kao da neko odo&#o &alijeva kantama$ Erane se "ovijaju do &emlje, žao miih je, dra#e naše voke, jadnice ; nemaju se nikud skloniti$ > Majko, šta e tolika kiša ; "itam$

Mati, stisla me, žmuri, užurbano ša"e nekakve, "ot"uno mi nera&umljiverije*i$ (Poslije sam sa&nao: rije*i i& ur\ana$) > oe li, majko, još jednom onako ; "itam, jedva *ekajui da tresne$ Mati me bla#o udari "o "otiljku, a #rom, kao da me *uo$ Prasnu, udariusred bašte$ 9idjeh usijan "lavi*ast kolut, kao da na &emlju "ade sjajna te"sija "a jenestade$

Mati me trkom i&nese u divanhanu$> +ine, ne &ovi ih višeB ; daše, ljubi me #dje sti#ne$ ; .&#orjeemo$

Poslije, kad je oluja otišla, i&nijela me u vonjak$ 9rti se oko ono# mjesta#dje je udario #rom, s"ušta me i& naramka i raš*ešljava travu, traži nešto, a ni*e#nema$ Fek mno#o "oslije, sa&nao sam šta je tražila$ Xule #romovo$ Nije, kažu,veliko, sitno je kao #olubije jaje$ o #a na<e "a &ako"a ne#dje "red kuna vrata,dokle #a tako drži, kua e mu biti si#urna od vatre, od "uške i noža, od kra<e ivradžbine$ Mora da sam tako još u najranijem djetinjstvu sklo"io "rijateljstvo s#romovima$ Poslije mno#o #odina, jedne mrkle noi na "lanini 9lašiu, udarali susvud oko mene, kao vatrena kiša>šro"ac, a jedno# dana našao sam se na 9ranici"lanini u samim oblacima, #dje su oko mene i#rali <avolsko kolo$ Nijedan me nijehtio$ Iilo je tako nekoliko "uta i u ratu, me<u kuršumima i #ranatama$

6a mi dva brata nisu "o#inula, "rosto bih vjerovao da je mati ne#dje našla,

i tajno ne#dje &ako"ala, #romovo <ule$ 9jerujem i ne vjerujem, ali i danas tražim #dje #a je &ako"ala$

%kender Klenović

3vodni dio "ri*e je miran, radnja je stati*na, is"unjena "iš*evim sjeanjem narodnu kasabu$ Fakvi motivi u "ri*i se &ovu statični $otivi$ 4adnja "ostaje živa, dinami*na onda kada se u nje#ovo sjeanje vraa ljetnaoluja, #rmljavina, sijevanje, "ovijanje voaka, maj*ine užurbane molitve$ Fakvi motivikoji "okreu radnju, motivi koji radnju *ine dinami*nom5 &ovu se dina$ični $otivi$ Prona<i re*enice koje do*aravaju ra&ornu sna#u "rirodeBoje rije*i "osebno do"rinose slikovitosti to# o"isa akva je &avršna slika u "ri*i, mirna@stati*na ili dinami*na

36




%inteza0Motivi koji "okreu radnju, motivi koji radnju *ine dinami*nom 5 &ovu se dina$ični$otivi$Pri o"isu dinami*nih "ojava u "rirodi *esto se služimo aoristom jer on o&na*avaradnje koje se &bivaju i&nenada, neo*ekivano$

?avršni dio sata0Ponovimo stilske fi#ureB Prona<ite u "ri*i KEromovo <ule“ stilske fi#ure: e"itete, "ore<enja, metafore,"ersonifikacije i onomato"ejeB:o$aća zadaća0 -"išite neko nevrijeme u svome kraju$ Neka u o"isu budu &astu"ljeni i vi&uelni,auditivni, olfaktorni, a možda i #ustativni elementi$ 'ko nisi si#uran@na kakvi su toelementi, "otraži u svojim starim bilježnicama ili u 4je*niku$



Nastavna "edini)a0 Čitan"e i slšan"e




izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti kn"i&evnosti i kltre izra&avan"a


36

-

/

Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Čitan"e i slšan"e






$etoda disksi"e






nji#a je vrednija od svih s"omenika ukrašenih slikama, reljefom i dubore&om jerona sama #radi s"omenike u srcu ono#a koji je *ita$

5#i"atski &a"isProkomentirajte ovaj &a"is$

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)eČitan"e i slšan"e

Prisjetimo se #ovornih vrednotaB

/ta su to #ovorne vrednote;ovorne vrednote *ine #ovor ra&umljivim, &animljivim i "osebnim$Neke od #ovornih vrednota su: pravilna artikla)i"a: "ravilno stvaranje i oblikovanje #lasova! na*lašavan"e: isticanje odre<enih slo#ova u rije*i ja*im #lasom! intona)i"a: kretanje tona u re*enici i nje#ovo "rila#o<avanje sadržaju "oruke! visina: ton može biti visok (`tanak #las), srednji i dubok (`debeo #las), ni&ak! 'o"a *lasa: #las može biti "rijatan, o&biljan, to"ao, #rub, us"avljujui! "ačina *lasa: (#lasnije i tiše)! paze6stanke: manji ili vei "rekidi u #ovoru (u"otreba tišine) nakon *e#a se

#ovor nastavlja!(Znaci inter"unkcije: ta*ka, &are&, dvota*ka, ta*ka>&are&, u&vi*nik,u"itnik o&na*avaju i intonaciju rije*i@re*enice, ali i dužinu "au&e@stanke)$

36



ilustra,ija:2 ilustra,ij# po&#zan# 1. u-#ni (o -ita

pj#smu zamilja &ou poslij# i# "uola-iu)"tano staal,#)Dmla(a &oa nj#$na


rečenični na*lasak: isticanje "ojedinih rije*i ili sku"ova rije*i u re*enici ja*im#lasom! te$po0br&ina kojom se #ovor ostvaruje$ Ne &aboravimo: u *itanju i recitovanju je veoma važan i vizelni kontakt saslušaocem, te diskretnost *estova i $i$ike ("okreti tijela i lica ne smiju biti

"rena#lašeni) G< Čitan"e5 re)itovan"e i slšan"e lirsko* teksta

Poslušajte audio&a"is "jesme K 9oka "oslije kiše“ 6obriše Gesaria$ -bratite "ažnjuna intonaciju "jesme, na#lašene rije*i, "au&e@stanke, tem"o, ja*inu #lasa recitatora,boju #lasa$

V.LKA P.%DI+- KIE-

Ele (I# malu (I# voku (I# "oslije (I# kiše: (III#Puna je (I# ka"i, (II# "a ih njiše$ (III#. blješti, (II# suncem (I# obasjana, (II#*udesna (I# raskoš (I# njenih (I# #rana$ (III#

'l\ (I# nek se (I# sunce (I# malo (I# skrije, (II#nestane (I# sve te (I# *arolije$ (III#-na je (I# o"et, (II# kao "rvo, (II#obi*no, (II# malo, (II# jadno drvo$ (III#

:o'riša Jesarić

.&a rije*i u stihovima obilježene su krae (I#, malo duže (II# i najduže"au&e@stanke (III#$ .&a kojih inter"unkcijskih &nakova se nala&e Pro*itaj "jesmu usebi, a &atim i na#las ; vodei ra*una o ovim stankama$ Pjesmu doživljavamo kao dvije kontrasne slike:

1$ blještava raskoš stabalca s kišnim ka"ima obasjano# suncem!A$ obi*no, malo, jadno drvo$

oja slika je na tebe ostavila ja*i dojam oju sliku eš "ro*itati@recitovati vedrijom bojom #lasa

ojom br&inom@tem"om eš "ro*itati@recitovati "jesmu oje rije*i i& "jesme eš "osebno na#lasiti "ri *itanju@recitovanju

. boju #lasa, i tem"o@br&inu *itanja@recitovanja bi trebalo usa#lasiti s osjeanjem iras"oloženjem u "jesmi$ 6ok #ovorimo@recitujemo, neke rije*i i&#ovaramo ja*e (na#lašene rije*i), a nekeslabije (nena#lašene rije*i)$ oje bi rije*i u ovoj "jesmi "osebno na#lasio@la Potrudida tako i "ro*itaš stihove$

36




?avršni dio sata0 Nau*ite "jesmu na"amet i or#ani&irajte takmi*enje u i&ražajnom recitovanju$Cedna #ru"a u*enika neka bude žiri, a dru#a takmi*ari$Hiri mora "ažljivo slušati i realno odabrati najus"ješniju@najus"ješnije#recitatora@recitatorku$

Najbolji recitator neka bude na#ra<en u*ešem na školskoj "riredbi$

:o$aća zadaća0 +nimi svoje *itanje na kaseti ili G6>u, "oslušaj "ar "uta, uo*i ono što si dobro"ro*itao@la, ali i ono što bi mo#lo biti bolje$



Nastavna o'last0 kltra izra&avan"aNastavna "edini)a0 Čitan"e se'i5 s$"ereno čitan"e epsko* teksta




*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti kn"i&evnosti i kltre izra&avan"a5 čitan"e se'i5s$"ereno čitan"e epsko* teksta


36

-

1 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Čitan"e se'i5 s$"ereno čitan"e epsko*

teksta









Čitan"e se'i5 s$"ereno čitan"e epsko* teksta

Pro*itaj u sebi sljedei tekst$ Fo je jedna ane#dota (šaljiva "ri*ica > &#odai& života ljudi) koja živi u usmenom "redanju Iosne i erce#ovine$ Naro*itu "ažnjuobrati na rije*i kojima je o"isano "onašanje likova i rije*i koje ti likovi i&#ovaraju$

Pošao kao %ait Kladan"

Pri*a se da su +vr&e, stara a#inska "orodica u +arajevu, imale imanje kodladnja i da je njime u"ravljao njihov subaša$ Cednom e #a a#a +vr&o rei uve*e slu#i +aitu:

> 3jutru "orani, valjae ti u ladanj$ +ait odmah le#ne$ No je bila ljetna, vedrina i mjese*ina da konac u i#lu udjenutimožeš$ . +ait onda stane ra*unati: K6ok ja *ekam a#u, dok on ustane, ja dotle mo#u i"ola "uta "rei$“

4ekne tako "a se odmah di#ne te krene na "ut i ne sa*ekavši da mu a#a kaže&ašto treba ii$ 6o<e tako na imanje, u"ita #a subaša što #a je a#a s"remio, a ondamu on is"ri*a svoje$ Pa kad subaša vidje u *emu je stvar, na<e jednu veliku biljulu*a, natovari je na +aita i re*e:

- 5, evo to, ma#ar*e, nosi a#i u +arajevoB -d to#a nastala "oslovica KPošao kao +ait u ladanj“, i veli se tako onome kokree nekuda be& nakane i odre<eno#a cilja$

37




oliko #od ovakav kraj "ri*e bio šaljiv > on je i "ou*an$ ako bi iska&ao@la "ouku ove "ri*e

3 ane#doti obilježi :1$ .&#ovorne (na#lasne) cjeline!A$ 4ije*i koje i&#ovaraju likovi!D$ Mjesta na kojima se nala&e lo#i*ke "au&e@stanke(to su re*enice i dijelovi re*enica s inter"unkcijskim &nakovima: ta*kom, &are&om,dvota*kom, crticom, u&vi*nikom$$$)$ -bilježi ih s jednom, dvije ili tri crte ; &avisno oddužine "au&e@stanke$

+ad "ro*itaj na#las ovu "ri*u$ 9odi ra*una o dužini "au&a@stanki, o intonacijire*enice$

oje re*enice u tekstu želiš "osebno na#lasiti -bilježi u re*enicama rije*i &a koje misliš da su najvažnije i da bi ih trebaloistaknuti$ akvim tonom i bojom #lasa eš i&#ovarati a#inu &a"ovijest, kakvim +aitovmonolo#, a kakvim subašinu ljutnju Elas a#e i #las +aita se moraju ra&likovati i "o boji, i "o ja*ini i "o visini #lasa$ ood njih dvojice ima naredbodavan #las -dredi i boju subašina #lasa$ -n je bio ljut i odlu*io je osvetiti slu#i +aitu$

%inteza0;ovorne vrednote *ine #ovor ra&umljivim, &animljivim i "osebnim$ 6ok *itaš u sebitrebalo bi da se skoncentrišeš na tekst, na rije*i, misli junaka i do#a<aje$ Cedino takoeš shvatiti u"ot"unosti "ro*itani tekst$Us$"ereno čitan"e $o&e 'iti s$"ereno na )i"eli tekst5 ili na po"edinosti ko"e&elite detal"ni"e analizirati da 'iste tekst potpnosti 'ol"e raz$"eli<

?avršni dio sata0-vu šaljivu &#odu možemo i dramati&irati$ 3*inite toB -d koliko bi se *inova sastojalavaša dramati&acija



37

.tkri"$o značen"e ri"ečiFs'aša ; nad&ornik imanjalč ; borovina koja se lahko "ali "a služi&a "ot"alu vatre




Nastavna o'last0 kltra izra&avan"aNastavna "edini)a0 Pisan"e dnevnika i ato'io*ra8i"e%trktra i tip časa0 sva"an"e novi znan"a



*ovorne kltre5 razvi"an"e $e9so'no* va&avan"a i poštovan"a različitosti izra&a"ni$ sposo'nosti$a5 navikavan"e na ti$ski rad5 razvi"an"e "ezičkeradoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti kltre izra&avan"a0 pisan"e dnevnika iato'io*ra8i"e



37

-

2 Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Pisan"e dnevnika i ato'io*ra8i"e






.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5individalizirani rad5 rad parovi$a5 i*raoni)a!$aštaoni)a5 i*raoni)a!pričaoni)aNastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5 *ra8oskop5*ra8o8oli"e/e$atska korela)i"a




Motiva)ioni dio sata /ta smo nau*ili o dnevniku:nevnik je hronološki o"is do#a<aja u kojima je autor@ica dnevnika u*estovao@la u

odre<enom "eriodu svo# života$ +til dnevnika je sveden na "reci&no nabrajanje*injenica i& života, a kod darovitih "isaca dnevnik može biti tako "ri"ovjeda*kiuobli*en da "redstavlja &animljivu literaturu &a *itanje$ 6nevnik se bilježi i& dana udan, sa svježim o"isima dnevnih do#a<anja jer autor@ica dnevnika želi vjerodostojnois"ri*ati svoj život i o"isati vrijeme i sredinu u kojoj je živio@la$3 A1$ stoljeu dnevnici se *esto "išu i na internetu, "a ih mo#u *itati svi surferi$Prije ra*unalne revolucije dnevnici su bili "uno intimniji i skrivali su tajne svojihvlasnika$

;lavni dio sata

Na"ava nastavne "edini)ePisan"e dnevnika iato'io*ra8i"e

3 vašim *itankama se nala&iodlomak i& 6nevnika 'ne0rank, "otresno# svjedo*anstvao stradanju Cevreja u ..svjetskom ratu$ Pro*itajteodlomak, a &atim i cijeli 6nevnik 'ne 0rank$

37




+tranice 'nino# dnevnika

.maš li želju da "o*neš "isati i ti svoj dnevnik1$ 'ko želiš, &a"o*ni "isati svoj dnevnik$ Možda e ti nekada dobro doi, možda

e ti biti dra#a us"omena, a možda #a nekada i objaviš$ o &naA$ 4a&mislite o &ajedni*kom dnevniku vaše# odjeljenja$

ako CednostavnoB +vaki dan jedan u*enik "iše &abilješke o dešavanjima ura&redu, na kraju školske #odine svi se "ot"išete, neko od vas #a *uva dosljedee školske #odine i tako do kraja deveto# ra&reda$ ad se budetera&ila&ili na kraju deveto# ra&reda, dodajte i vaše foto#rafije$ Možete #a iumnožiti@fotoko"irati i "odijeliti$ Iila bi to lije"a us"omena, &ar ne

Pisan"e ato'io*ra8i"e

/ta je autobio#rafijaAto'io*ra8i"a je književni tekst u kojemu autor sam i&nosi svoj životo"is$ Fakavtekst se sastoji od ni&a konkretnih "odataka o #odini i mjestu ro<enja, o školovanju io"enito životu ono#a koji "iše autobio#rafiju$ 3 autobio#rafiju se unose i &na*ajnidoživljaji i susreti, ali i "o#ledi na svijet i život$

Za ra&liku od autobio#rafije, bio#rafija je djelo u kojemu životo"is &animljive li*nosti"iše neko dru#i$

37

'na 0rank je &a svojtrinaesti ro<endan dobiladnevnik$ 6oživljava #akao blisku "rijateljicukojoj "ovjerava svojemisli, strahove, ljubavi,

tu#e$$$ Prve bilješke 'na jeu"isala u nedjelju, 18$li"nja 1L8A$ #odine, a"osljednje u utorak, 1$av#usta 1L88$ #odine$+vako bilježenje ima oblik"isma koje "o*inje s6ra#a eti, a &avršava sFvoja 'na$




.vana Irli>Mažurani

Ato'io*ra8i"a Pišem ovu svoju malu autobio#rafiju, "ovodei se &a "itanjima koja mi je"ri"oslala slavna Cu#oslavenska akademija u Za#rebu kad me je "o*astila svojim&ahtjevom da joj "ošaljem svoj životo"is$($$$) -#ulin mi je rodno mjesto, a 12$ travnja 1278$ dan moje#a ro<enja$ Moji roditelji(9ladimir Mažurani, tada državni odvjetnik, a sada umirovljeni "ot"redsjednikIansko# stola u Za#rebu, i enrieta ro<$ Iernath) budu 127$ "remješteni uarlovac$ No ve u mojoj šestoj, a "oslije o"et u dvanaestoj #odini desila se "rilikada "roboravim neko vrijeme u rodnom mjestu -#ulinu$ -dande "otje*u "rvi jaki utiscikojih se sjeam$ 9e &a "rvo#a od ovih boravaka sjeam se osobito u&bu<enosti koju je u mene "roi&vela neobi*nost okolice i tamošnjih narodnih nošnja$ 6ru#i boravakdonio je "rve moje bilješke i malo &atim "rvu "jesmu KZvije&di moje domovine“$

=udnovati i na"adni oblici leka i romanti*nost 6obre "ružali su mojoj mašti tolikohrane da sam daleko u no "revraala u mislima naj*udnovatije slike i fantasti*nemo#unosti: što li se sve odi#rava u dubokoj noi oko leka$ =udnovatim na*inom"ret"ostavljala je moja mašta ne navrh leka, ve u nutrini nje#ovoj silne, burne ine"restane "ri&ore odi#ravane fantasti*nim, veinom herojskim, sad "ovijesnim sadbiblijskim biima, sve u nekoj sve&i, a sve s nekim ma#lenim "atriotskim ciljem$/toviše, ove slike, koje su mi se "rika&ivale, nisam držala &a tvorevine mašte, ve &aneko otkrivenje, koje mi je i& daljine odavalo istiniti nutarnji život leka$$$($$$)Eodine 1L1D$ vratila sam se dje*jem svijetu i na"isala knjižicu K=udnovate &#odeše#rta la"ia“ koja je i&ašla o"et me<u i&danjima rvatsko# "eda#oško# &bora$

-va se je "ri"ovijetka, kako mi se *ini, najviše svidjela i djeci i onima koji kaosvjedoci ili kao #lasnici *itaoci dijele radosti dje*je# *itanja$ Iilo mi je #lavnonastojanje da u toj "ri"ovijeci "osti#nem do skrajne #ranice jednostavnost i bistrinuslo#a i je&ika kako bi dje*ji likovi i "ri&ori &aista "roi&la&ili u "ravoj dje*joj *istoi i jasnosti$ Fime se je i &a mene desilo milo i&nena<enje: lik moje# malo# la"iastu"io je i& ove knji#e "reda me i miliji i jasniji ne#oli je u mojim mislima bio, "a držim,bar "o vlastitom iskustvu, da je to doista rijedak slu*aj$$$

/opsko5 svi'an" G\G]<

37




o je od#ovoran &a ta*nost, istinitost "odataka &abilježenih u ovoj autobio#rafiji3"oredi "odatke i& autobio#rafije s "odacima u 'io*ra8i"i .vane Irli>Mažurani$

o je od#ovoran &a ta*nost "odataka u bio#rafiji1$ 3o*i ra&like i&me<u autobio#rafije i bio#rafije$A$ Na"iši svoju autobio#rafiju@životo"is$D$ Priku"i "odatke o nekoj "o&natoj li*nosti: književniku@ književnici,"jeva*u@"jeva*ici, #lumcu@#lumici$$$, a &atim na"iši nje#ovu@nje&inu bio#rafiju$

%inteza0Ato'io*ra8i"a je književni tekst u kojemu autor sam i&nosi svoj životo"is$ Fakavtekst se sastoji od ni&a konkretnih "odataka o #odini i mjestu ro<enja, o školovanju i

o"enito životu ono#a koji "iše autobio#rafiju$ 3 autobio#rafiju se unose i &na*ajnidoživljaji i susreti, ali i "o#ledi na svijet i život$ Za ra&liku od autobio#rafije, bio#rafija je djelo u kojemu životo"is &animljive li*nosti"iše neko dru#i$

?avršni dio sata0.&dvoji i& =itanke 7 tri bio#rafije "isaca koje su ti "osebno interesantne$

:o$aća zadaća0

Potraži bio#rafiju naše# književnika 'bdulaha +idrana$

37

=io*ra8i"a

.vana Irli>Mažurani (1278$ > 1LD2$) ro<ena je u -#ulinu, smatra se jednim odnajveih hrvatskih književnika$ =esto na&ivana hrvatskim 'ndersenom (radi njenevirtuo&nosti kao "ri"ovjeda*a &a djecu), .vana Irli>Mažurani svojom ori#inalnošu isvježinom ravno"ravno stoji rame u& rame s velikanima dje*ije književnosti$Po&natia dela Ivane "rli(+Maž%rani( s%0

7 BCB> 5udnovate &gode egrta HlapićaE7 BCBF> Pri"e i& davnineE

o 3ako je Potjeh tražio istinuEo (ibar Palunko i njegova ženaEo (ego" Eo Guma +triborovaEo -ratac 6aglenac i sestrica (utvicaE

> BC> 3njiga o omladini>

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ogulin

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hans_Christian_Andersen

http://hr.wikisource.org/wiki/%C4%8Cudnovate_zgode_%C5%A1egrta_Hlapi%C4%87a

http://hr.wikisource.org/wiki/Pri%C4%8De_iz_davnine

http://hr.wikisource.org/wiki/Kako_je_Potjeh_tra%C5%BEio_istinu

http://hr.wikisource.org/wiki/Ribar_Palunko_i_njegova_%C5%BEena

http://hr.wikisource.org/wiki/Rego%C4%8D

http://hr.wikisource.org/wiki/%C5%A0uma_Striborova

http://hr.wikisource.org/wiki/Bratac_Jaglenac_i_sestrica_Rutvica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ogulin

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hans_Christian_Andersen

http://hr.wikisource.org/wiki/%C4%8Cudnovate_zgode_%C5%A1egrta_Hlapi%C4%87a

http://hr.wikisource.org/wiki/Pri%C4%8De_iz_davnine

http://hr.wikisource.org/wiki/Kako_je_Potjeh_tra%C5%BEio_istinu

http://hr.wikisource.org/wiki/Ribar_Palunko_i_njegova_%C5%BEena

http://hr.wikisource.org/wiki/Rego%C4%8D

http://hr.wikisource.org/wiki/%C5%A0uma_Striborova

http://hr.wikisource.org/wiki/Bratac_Jaglenac_i_sestrica_Rutvica







Pisan"e diktata0 kontrolni diktat5 stvaralački diktat5 diktat sasprečavan"e$ *rešaka

Nastavna o'last0 "ezik! ortoepi"a i orto*ra8i"a

Nastavna "edini)a0 Kontrolni diktati

%trktra i tip časa0 prov"era svo"enosti nastavni sadr&a"a

37

-

3 Uzor)i prov"ere svo"enosti nastavnisadr&a"a iz ortoepi"e i orto*ra8i"e

-

4






radoznalosti i istra&ivačko* da5 razvi"an"e sklonosti ka sadr&a"i$a ko"ipo'ol"šava" ko$nika)i"ske sposo'nosti5 $otiviran"e stvaralački poten)i"ala5kreativni sposo'nosti i sklonosti5 razvi"an"e tak$ičarsko* da.'razovni0 poznavan"e čenika sa vri"ednosti$a "ezičko* standarda5poznavan"e čenika sa "ezički$ zakonitosti$a5 tvr9ivan"e posto"eći isti)an"e novi znan"a iz o'lasti "ezikank)ionalni0 razvi"an"e sposo'nosti za pravilan *ovor i pisan"e5 razvi"an"es$isla za konkretno pre)izno izra&avan"e5 razvi"an"e5 iz*ra9ivan"e i 8or$iran"eper)eptivni5 $entalni5 $anelni i ko$nikativni sposo'nosti5 razvi"an"ev"eštine *ovora5 slšan"a5 pos$atran"a5 razvi"an"e i podsti)an"e kreativnosti iv"eštine čenika5 sti)an"e sa$opozdan"a5 pornosti i istra"nosti rad5 razvo"

kritičko* $išl"en"a i lo*ičko* raz$išl"an"a5 razvi"an"e os"eća"a sa$opoštovan"a5sa$osvi"esti i os"eća"a pripadnosti "ezičko" za"edni)iNastavne $etode i postp)i0 tekst!$etoda5 eristička $etoda5 $etodadisksi"e

.'li)i "ezičke i so)i"alne ko$nika)i"e0 8rontalni rad5 individalni rad5individalizirani rad5 rad parovi$a

Nastavna sredstva po$a*ala0 Naš "ezik 75 r"ečnik5 kreda5 'il"e&ni)a5 olovke5*ra8oskop5 *ra8o8oli"e

/e$atska korela)i"a



Motiva)ioni dio sataUs$eno ponoviti potre' po"edini interpnk)i"ski znakova

;lavni dio sataNa"ava nastavne "edini)e

G< K.N/R.DNI :IK/A/

(?na)i interpnk)i"e5veliko i $alo slovo#

37




+aslušajte audio&a"is inter"retativno# *itanja odlomka i& KMalo# "rinca“ dva"ut, anakon to#a na od#ovarajua mjesta stavite &nake inter"unkcije (ta*ka, &are&,dvota*ka, &naci navoda) i veliko slovo$

< :IK/A/

(Pisan"e ni"ečni)e6odrične ri"eč)e N- z *la*ole#

Na"ravite &vu*ni &a"is inter"retativno# *itanja i ovo# odlomka i& KMalo# "rinca“i"oslušajte #a$ Pravilno na"išite odri*nu rije*cu N5B

K4uža se &akašlja$ 'li ne sto#a što je na&ebla$> Iila sam #lu"a, re*e ona naj&ad$ Molim te, o"rosti mi$ Pokušaj da budeš sretan$ Iio

je i&nenadjen što mu ne pre'a)"e< +tajao je, sav smeten, sa staklenim &vonom uruci$ Ni"e shvatao tu i&nenadnu nježnost$> Naravno, ja te volim, re*e mu ruža$ Moja je #reška što o tome nisi ništa &nao$ Fone$a nikakvo# &na*aja$ 'li i ti si bio #lu" kao i ja$ Pokušaj da budeš sretan$$$ -stavito stakleno &vono$ Ne &eli$ #a više$> 'li vjetar$$$> Nisa$ baš toliko na&ebla$$$ +vježi noni va&duh e mi "rijati$ Ca sam cvijet$> 'li životinje$$$> Freba da "odnesem dve ili tri #usjenice ako hou da u"o&nam le"tirove$ .&#leda da je to tako lije"o$ .na*e, ko e me "osjetiti Fi eš biti daleko$ /to se ti*e velikihživotinja, ne 'o"i$ se$ .mam kandže$. ona be&a&leno "oka&a svoja *etiri trna$ Zatim dodade:> Ne odu#ovla*i toliko, to je nesnosno$ 4iješio si da odeš$ .di$Cer ni"e htjela da je mali "rinc vidi kako "la*e$ Iila je to veoma #orda ruža$$$“

W< %/VARADAČKI :IK/A/

Na temelju &adanih rije*i i i&ra&a sastavi cjelovite re*enice, a "otom i &aokružentekst$ 6aj svom tekstu naslov$

37

kada bih sreo neko# od njih ko bi mi i&#ledao malo bistriji iskušavao sam #asvojim "rvim crtežom koji sam stalno *uvao želio sam da sa&nam da li on shvataali dobijao sam uvijek isti do#ovor to je šešir "oslije to#a mu ne bih "ri*ao ni o&mijskom caru ni o "rašumi ni o &vije&dama ra&#ovarao sam o temama koje onmože da ra&umije kao što je bridž #olf "olitika ili automobili odrasli su bili&adovoljni što su u"o&nali tako interesantna *ovjeka




H< :IK/A/

( sa sprečavan"e$ po*rešaka#

Pisan"e *la*olski o'lika

1$ -d ovih #la#ola na*ini 1$ lice "re&enta jednine:"ljeskatiskakatiskakutativikati

A< Načini *la*olski prid"ev trpni od *la*ola0ožalostitilijeiti

sjeis"rije*iti

38

ontrolirajte na *asu is"ravnost svo# mišljenja, &nanja koristei se literaturom$-vaj diktat se može "re&entirati na #rafofoliji, ili se može svakom u*eniku"ojedina*no dati listi sa "ostavljenim #ramati*ko>"ravo"isnim "roblemima$

4ije*i &a sastav mo#u "redla#ati i u*enici$ Prijedlo#e rije*i i i&ra&a bilježite na tabliili fli" *artu, a &atim, u& "omo nastavnika, od svih "redloženih rije*i i&aberiteone koje e *initi stvarala*ku "odlo#u sastava$ ada &avršite > "ro*itajte nekolikoradova i odlu*ite koji e vam nastavnik diktirati$

Primjer rije*i &a stvarala*ki diktat: hemija, fi&ika, informatka, voljeti, u*iti, kabinet,vježbe, lektira, dru#, majka, ljetovanje, more, odmor, srea, dje*ak, "lavokosa,vrijedan$$$ .&let, šuma, "tice, "ovjetarac, tužan "o#led, dje*ak, cvijee, lo"ta, šuštaj, strah,žbun, &e*i, smijeh, "ovratak, slatki umor$$$

6onesite na *as diktata i "ravo"isni "riru*nik i rje*nik, Naš je&ik 9..,#ramatiku ili neku dru#u literaturu kojom se možete služiti na *asudiktata$




D$ Načini ni"ečni6odrični o'lik < li)a i$perativa *la*ola0vikatiskakati#lodati

okretati8$ Napiši o'lik $ško* roda "ednine *la*olsko* prid"eva radno* od *la*ola0reis"asio"eidoživjeti

$ ?a$i"eni in8initive rečeni)a$a *la*olsko$ i$eni)o$09olim skijati$Ne volim skakati$Nije "ošteno varati$

Zdravo je rekreirati se

< :IK/A/ (sa potre'o$ pravopisno* r"ečnika#

38

Pišite #la#ole u odri*nom oblikuB

Pišite #la#ole u "otvrdnom oblikuB

&nati, dam, bih, sjedoh, stati, nau*en, voljeti, na"isati, na"isana, vidjeti, jesam,hou, mo#u, rei u, eš "latiti, budem li #ovorio, bili smo došli, sjedei, &avršivši




6iktati mo#u biti i "etominutni, sa obave&nim ocjenjivanjem ili samoocjenjivanjem ("obroju osvojenih bodova)$ Iodovanje i ocjenjivanje se može vršiti i u "aru, &amjenom

u*eni*kih radova$Pre&entirati ta*ne od#ovore na foliji ili na tabli i is"raviti "o#reške$



% A : R , A +

Pripre$a i poznavan"e izvora za nastav 'osansko*5 rvatsko* i srpsko* "ezika i kn"i&evnosti sed$o$ razred deveto*odišn"e osnovne škole

WKN+I,-VN.%/

Uzorak o'rade nastavne "edini)e012asana*ini)a3 4 s$ena 'alada

Q

Uzorak o'rade nastavne "edini)e012ad&i Msić Meo3 narodna ro$ansa

38

Ne &nam, ne vidim, nevi<en, nemam, nisam, neeš, ne volim, nenau*en,neka&an, ne"ostavljen, ne "ostavljam, ne htjedoh, nena"isana, neu, ne mo#u,ne na"isah, ne idi, ne ka&ah$$$




GGUzorak o'rade nastavne "edini)e0

1I$a l "ada ko kad akša$ pada3 sevdalinka

GHUzorak o'rade nastavne "edini)e0 1Cele$5 9ele$3 ro$ska p"es$a

GQUzorak o'rade nastavne "edini)e01D"etopis3 Mla Msta8a =ašeski"a

Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

1.slo pod sni"e*o$3 Isidora %eklić

]Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

:nevnik Ane rank

WÛzorak o'rade nastavne "edini)e0

1P"es$a o per3 Nerkesi

WWUzorak o'rade nastavne "edini)e0

1Voćka posli"e kiše3 :o'riša Jesarić

W7Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

1P"es$a o k"i3 %er*e" +esen"in

HG

Uzorak o'rade nastavne "edini)e0 1U pozn "esen3 Vo"islav Ilić

HHUzorak o'rade nastavne "edini)e0

1?apis o ze$l"i3 Mak :izdar

HQUzorak o'rade nastavne "edini)e0

1Akvarel3 2a$za 2$o

Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

38




1Nešto va&no da ti ka&e$3:ško /ri8nović

Uzorak o'rade nastavne "edini)e01Posle detin"stva3 Miroslav Antić

\Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

1=akine naočari3 Nikola Eop

]Uzorak o'rade nastavne "edini)e01Da$pa prozor3 -nes Kišević

]Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

1:a&d3 /in U"ević

]\Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

1U na$a vri"e vrtak vrće lave3 Miroslav Krle&a

7WUzorak o'rade nastavne "edini)e0

1Mali prin)3 -*ziperi

7]Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

12rt3 La$il %i"arić

QÛzorak o'rade nastavne "edini)e0

1Naza vezil"a3 ?i"a :izdarević

QHUzorak o'rade nastavne "edini)e0

1Van"ka3 Anton Pavlović ČeovQQ

Uzorak o'rade nastavne "edini)e0 1I'rai$!'e*ov ćošak3 La$il %i"arić


3%adako oće &iv"eti3 Karl =r)kner

\]

Uzorak o'rade nastavne "edini)e01Prva plovid'a :&e"$sa Kka3 Nikola" Čkovski

38




G^Ûzorak o'rade nastavne "edini)e01Čistač o'će3 Ranko Pavlović

G^HUzorak o'rade nastavne "edini)e01Ko$anči3 ?ane ;reO

G^Q Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

1Iz vele*radsko* podze$l"a3V"en)eslav Novak

GGUzorak o'rade nastavne "edini)e0

1Priča kapetana rana Porporelosa@e9a Eeović

GG]Uzorak o'rade nastavne "edini)e01+azava) pred sdo$@ Petar Kočić

M-:I+%KA KUD/URA

GÛzorak o'rade nastavne "edini)e0

Pozorište6kazalište6teatar

GHUzorak o'rade nastavne "edini)e0

%trip

G\Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

il$ ( časa#

GW7Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

il$ i kn"i&evnost

GHUzorak o'rade nastavne "edini)e0

il$! klasi)i 'osanskoer)e*ovačke kine$ato*ra8i"e

+-?IK

GH

38




Uzorak o'rade nastavne "edini)e0/e$el"no i preneseno značen"e ri"eči

GH\Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

Na*lasni)e i nena*lasni)e5 česti)e6ri"eč)e

GWUzorak o'rade nastavne "edini)e0

;la*oli 4 leksičko značen"e

G]Uzorak o'rade nastavne "edini)e0;la*oli 4 *ra$atičko značen"e

G]^

Uzorak o'rade nastavne "edini)e0 ;la*olski vid6aspek(a#t

G]HUzorak o'rade nastavne "edini)e0

;la*oli po pred$et radn"e5 *la*olsko stan"e

G]\Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

;la*olsko li)e5 rod i 'ro"

G7WUzorak o'rade nastavne "edini)e0

;la*olska vre$ena i *la*olski o'li)i ( časa#

G7QUzorak siste$atiza)i"e nastavno* *radiva0

%iste$atiza)i"a0 *la*oli

GQ]Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

In8initivG\G

Uzorak o'rade nastavne "edini)e0 ;la*olski prid"evi ! *la*olski prid"ev radni (aktiv#

G\QUzorak o'rade nastavne "edini)e0

;la*olski prid"ev trpni (pasiv#

^H

Uzorak o'rade nastavne "edini)e0;la*olske i$eni)e

38




^7Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

Prezent

GWUzorak o'rade nastavne "edini)e0Prezent po$oćni *la*ola

GQUzorak o'rade nastavne "edini)e0

Per8eka(a#t

WUzorak o'rade nastavne "edini)e0

Aorist

QUzorak o'rade nastavne "edini)e0

I$per8ek(a#t

WHUzorak o'rade nastavne "edini)e0

Plskva$per8ek(a#t

WQUzorak o'rade nastavne "edini)e0

tr I

HHUzorak o'rade nastavne "edini)e0

tr II (e*zaktni#

H\Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

;la*olski načini0 i$perativ

Uzorak o'rade nastavne "edini)e0Poten)i"al I i II 6 Kondi)ional I i II ( časa#

]GUzorak o'rade nastavne "edini)e0

;la*olski prilozi0 *la*olski prilo* prošli

]7

Uzorak o'rade nastavne "edini)e0 ;la*olski prilo* sadašn"i

38




7Uzorak ponavl"an"a nastavno* *radiva0

Ponovi$o *la*olska vre$ena5 prilo*e5 prid"eve i načine

7QUzorak o'rade nastavne "edini)e0 Rečeni)e po sastav ( časa#

QUzorak o'rade nastavne "edini)e0

;ra$atičko stro"stvo rečeni)e

\Ûzorak o'rade nastavne "edini)e0

%a$ostalni rečenični članovi0 predikat


Prilo&ne6priloške6adver'i"alne oznake rečeni)i

\\Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

.'"ek(a#t

W^WUzorak o'rade nastavne "edini)e0

Nesa$ostalni rečenični članovi0 atri't

W^7Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

Kon*rentni i nekon*rentni atri't

WG

Uzorak o'rade nastavne "edini)e0 Apozi)i"a

WG]Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

%lo&ena rečeni)a

WÛzorak o'rade nastavne "edini)e0

Veliko slovo "ednočlani$ i višečlani$ i$eni$a ( časa#

W]Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

38




Pisan"e i iz*ovor za$"eni)e se'e (se# z povratne *la*ole5aorista *la*ola !iti 5 ni"ečni)e z *la*olske o'like

WWÛzorak ponavl"an"a nastavno* *radiva0

;lasovne pro$"ene *la*olski$ o'li)i$a

WW]Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

?arez "ednostavno" i slo&eno" rečeni)i

WHGPRAV.;.V.R I PRAV.PI%

Uzorak o'rade nastavne "edini)e0 Pisan"e izostavnika (apostro8a# i tačka!zarez

KUD/URA U%M-N.; I PI%M-N.; I?RA,AVAN+A

WH]Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

Pričan"e (pripovi"edan"e6nara)i"a#

WGUzorak o'rade nastavne "edini)e0

Pričan"e stvarno* do*a9a"a0 retrospektivni redosli"ed do*a9a"a

WUzorak o'rade nastavne "edini)e0

Pričan"e do*a9a"a z potre' opisa lika

WQUzorak o'rade nastavne "edini)e0

:eskrip)i"a! opis portreta

W]Uzorak o'rade nastavne "edini)e0

:eskrip)i"a! opis dina$ični po"avaW]

Uzorak o'rade nastavne "edini)e0 Čitan"e i slšan"e

Documents

PRIRUČNIK 7