DCAF/ATLANTSKAINICIJATIVA

Priručnikzatužiocezaprocesuiranjepredmeta

nasiljauporodici

Sarajevo,2017.

1

Autori/Autorke

mr.sc.VedranAlidžanović,dr.sc.DamirČačković,HajrijaHadžiomerović-Muftić,AdvijaHajdoBalta,ŠeilaHeljić,AzraIbrahimpašić,DijanaKukobat,SinišaMarković,ŽarkoMilić,Mr.SuadaSalkić,mr.sc.

EdinŠaćirović

UredniciNenadGalić,CallumWatson

LekturaSandraZlotrg

Dizajnipriprema

ISBN:

Štampa

_______________

Izdavač©DCAF/AI,2017

Svapravasačuvana

2

Sadržaj:INFORMACIJEOPROCESUIZRADEPRIRUČNIKAIZAHVALNICE..............................................................4

UVOD......................................................................................................................................................6

I TEORIJSKIOKVIRONASILJUUPORODICI:INFORMISANOPOSTUPANJETUŽILACA.......................9

1.1. Tipologijanasiljauporodici.....................................................................................................9

1.2. Točakmoćiikontrole............................................................................................................11

1.3. Krugnasiljauporodici...........................................................................................................13

1.4. Uticajrodnihpredrasudaistereotipanaprocesuiranjeslučajevanasiljauporodici............14

II SPECIFIČNERADNJEIZVRŠENJANASILJAUPORODICI..................................................................16

2.1.Davljenje:prepoznavanjeradnjeiznačajzaprocesuiranjenasiljauporodici...........................16

2.2.Uhođenje:prepoznavanjeradnjeiznačajzaprocesuiranjenasiljauporodici..........................17

2.3.Seksualninapad:prepoznavanjeradnjeukontekstunasiljauporodici....................................19

III UNAPRJEĐENJEPOLOŽAJAOŠTEĆENE(ŽRTVENASILJAUPORODICI)UKRIVIČNOMPOSTUPKU.22

3.1.Razumijevanjeoštećene:zaštooštećeneupredmetunasiljauporodiciodbijajudasvjedoče?..........................................................................................................................................................22

3.2.Intervjuisanjeoštećeneupredmetunasiljauporodici..............................................................23

3.3.Korištenjeuslugapsihologa,odnosnoOdjeljenjazapodrškusvjedocimautužilaštvuprilikomsaslušanjažrtvenasiljauporodicikaosvjedoka...............................................................................24

3.4.Dodjelaoštećenoj-svjedokustatusaugroženogsvjedokailisvjedokapodprijetnjom:donošenjeodlukeoprocesnimmjeramazaštitezasvjedoka.............................................................................25

3.5.Informisanjeoštećeneoorganizacijamacivilnogdruštva,odnosnoustanovamasocijalnezaštitekojepružajuspecijalizovaneuslugepodrškežrtvamanasiljauporodici...............................26

IV POSTUPANJETUŽILACAUPREDMETUNASILJAUPORODICI:OPŠTERADNJE..............................28

4.1.Standardpostupanjaupredmetunasiljauporodici:bezneopravdanogodgađanja................28

4.2.Organizacijaradautužilaštvunazastupanjuoptužnicazanasiljeuporodici............................29

4.3.Podnošenjeimovinskopravnogzahtjevazanaknadušteteoštećenoj:prikupljanjedokazaonanesenojšteti..................................................................................................................................30

4.4.Uvezivanjeprethodnihtužilačkihodlukavezanihzaistogosumnjičenogikorištenjeranijepribavljenihdokaza...........................................................................................................................31

4.5.Dostavljanjeizvodaizevidencijezaosumnjičenog:kaznena,prekršajnaioperativnaevidencija..........................................................................................................................................................31

4.6.a.ProvjeraizricanjazaštitnemjerezanasiljeuporodiciuskladusaZakonomozaštitiodnasiljauporodiciFBiH:uvrštenjeuspispredmetakaodokaz.....................................................................32

4.6.b.ProvjeraizricanjaprekršajnesankcijeuskladusaZakonomozaštitiodnasiljauporodiciRS:uvrštenjeuspispredmetakaodokaz................................................................................................32

4.7.Ažuriranjeizvodaizkazneneiprekršajneevidencijeoptuženogkodprotekadužegvremenskogperiodaizmeđupojedinihfazakrivičnogpostupka..........................................................................33

3

V POSTUPANJETUŽILACAUPREDMETUNASILJAUPORODICI:FAZEKRIVIČNOGPOSTUPKA.........35

5.1.ISTRAGA.........................................................................................................................................35

5.1.1.Pripremneradnjeiprocedureprijepodizanjaoptužnice:prikupljanjedokaznogmaterijala.35

5.1.2.Uzimanjeizjavaodsvjedoka...................................................................................................37

5.1.3.Razmatranjesvihraspoloživihdokazaipratećegmaterijala...................................................38

5.1.4.Proučavanjezakonskihiblanketnihpropisa(uključujućimeđunarodno-pravnestandarde).39

5.1.5.Pritvorimjerezabrane–opravdanostpredlaganja................................................................39

5.2. OPTUŽIVANJE............................................................................................................................40

5.2.1.Pravnakvalifikacijadjela:podizanjeoptužnicazakvalifikovanioblikdjelanasiljauporodici40

5.2.2.Procesuiranjedjelanasiljauporodiciusticajusdrugimkrivičnimdjelima............................41

5.2.2.a)Podizanjeoptužnicezadjelonasiljauporodiciusticajusadjelom„seksualnognasilja“....41

5.2.3.Podizanjeoptužnicesazahtjevomzaizdavanjekaznenognaloga..........................................42

5.2.3.a)Predlaganjekaznenognalogasaizricanjemuslovneosudesamjerombezbjednosti/sigurnosnommjerompropisanomzakonom....................................................................................43

5.2.4.Izvršenjedjelanasiljauporodiciunužnojodbrani/prekoračenjunužneodbrane...............44

5.3.GLAVNIPRETRES–SUĐENJE..........................................................................................................45

5.3.1.Uvodnariječ............................................................................................................................45

5.3.2.Dokaznipostupak.....................................................................................................................46

5.3.2.a) Saslušanjesvjedokaivještaka(svjedočenjeivještačenje)............................................46

Unakrsnoispitivanjesvjedoka.......................................................................................................46

Okolnostkadatzv.privilegovanisvjedocikojisuuistrazidaliizjavunaglavnompretresuiskoristesvojezakonskopravoiodbijusvjedočenje...................................................................................47

Ispitivanjevještaka........................................................................................................................47

5.3.2.b) Iznošenjematerijalnih(objektivnih)dokaza.................................................................48

5.3.2.c) Dokaziupogledukrivičnopravnesankcije....................................................................48

5.4. ZAVRŠNARIJEČ..........................................................................................................................49

5.4.1.Argumentacija:kontekstpredmeta........................................................................................49

5.4.2.Obrazloženiprijedlogoolakšavajućimiotežavajućimokolnostima.......................................50

5.4.3.Predlaganjekazne...................................................................................................................52

5.5. POSTUPAKPOŽALBI:ULAGANJEŽALBE....................................................................................52

VI POSTUPANJETUŽILACAUPREDMETUNASILJAUPORODICI:EDUKACIJA,SPECIJALIZACIJAIPREVENCIJA...........................................................................................................................................54

6.1.Edukacijatužilacaonasiljuuporodici........................................................................................54

6.2.Specijalizacijatužilacazapostupanjeupredmetimanasiljauporodici.....................................54

6.3.Prevencijanasiljauporodici.......................................................................................................55

4

INFORMACIJEOPROCESUIZRADEPRIRUČNIKAIZAHVALNICE

DCAF (Ženevski centar za demokratsku kontrolu oružanih snaga) i Atlantska inicijativa - u sklopuprojekta„RodipravosuđeuBosniiHercegovini“1,kojijepodržanodŠvedskeiAmbasadeKraljevineNorveškeuBosniiHercegovini-upartnerstvusaUredomzarazvoj,podrškuiedukacijutužilaštavauinostranstvu (OPDAT) Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država, u prvoj polovini 2017.godineoformili su i podržali aktivnosti radne grupe tužilaca i tužiteljica zaprocesuiranjepredmetanasiljauporodici.

Radna grupa je formirana radi identifikacije ključnih kritičnih elemenata i postojećih dobrih praksivezanihzapostupanjetužilacauprocesuiranjupredmetanasiljauporodiciuBosniiHercegovini(BiH).TokompolugodišnjegperiodanaredovnimmjesečnimsastancimaradnagrupajeprimjenommetodakritičkeanalizerazmatralapraksepostupanjatužilacauBiHnapredmetimanasiljauporodici,sciljemiznalaženjaštokvalitetnijihiefikasnijihrješenjaupristupu.Preduzetinaporiradnegrupeukonačnicisu rezultirali izradom resursnog materijala koji se nalazi pred Vama: Priručnika za tužioce zaprocesuiranje predmeta nasilja u porodici. Namjena ovog inovativnogmaterijala, koji je izrađen zatužioce-odtužilacajedapružiinformacijeobitnimpitanjimakojamogubitiodpomoćitužiocimauradunaovimpredmetima,kaoidaponudipreporukezaunaprjeđenjepostupanja.

UaktivnostimaradnegrupeučestvovalojeukupnojedanaesttužilacaiztužilaštavauFederacijiBiHitužilaštavauRepubliciSrpskoj,savelikimprofesionalnimiskustvomuradunapredmetimanasiljauporodici. Oni su sopstveno znanje i iskustvo, uz obezbjeđenu stručnu i tehničku podršku DCAF-a,AtlantskeinicijativeiOPDAT-a,nanajboljinačinpretočiliusadržajovogpriručnika.

Na ovom mjestu odajemo priznanje radnoj grupi tužilaca i tužiteljica koja je zaslužna za izraduPriručnikazaprocesuiranjepredmetanasiljauporodici:

• TužilacVedranAlidžanović,KantonalnotužilaštvoTuzlanskogkantona• TužilacDamirČačković,KantonalnotužilaštvoTuzlanskogkantona• TužiteljicaHajrijaHadžiomerović-Muftić,FederalnotužilaštvoFederacijeBosneiHercegovine• TužiteljicaAdvijaHajdoBalta,KantonalnotužilaštvoKantonaSarajevo• TužiteljicaŠeilaHeljić,KantonalnotužilaštvoKantonaSarajevo• TužiteljicaAzraIbrahimpašić,KantonalnotužilaštvoUnsko-sanskogkantona• TužiteljicaDijanaKukobat,OkružnotužilaštvouBanjaLuci

1Napomena: u sklopu projekta provodile su se raznorazne višegodišnje aktivnosti u saradnji sa nosiocimapravosudnihfunkcijauBosniiHercegovininaunaprjeđenjuodgovorapravosuđananasiljeuporodici.Izmeđuostaloga, u prethodnom periodu u saradnji sa sudijama u BiH, izrađeni su resursni materijali o sudskomrazmatranjupredmetanasiljauporodici:„PriručnikzasudskarazmatranjaslučajevanasiljauporodiciuBosniiHercegovini“i„Vodičupostupanju:nasiljeuporodici–DodatakPriručnikuzasudskarazmatranjaslučajevanasilja u porodici u Bosni i Hercegovini“.Ovimaterijalimogusepreuzetiputem internet straniceCentra zasudsku dokumentaciju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (Centar za sudskudokumentaciju/Biblioteka/Publikacije/Ostalepublikacije/SudskarazmatranjaslučajevanasiljauporodiciuBiH).

5

• TužilacSinišaMarković,OkružnotužilaštvouBanjaLuci• TužilacŽarkoMilić,OkružnotužilaštvouTrebinju• TužiteljicaSuadaSalkić,FederalnotužilaštvoFederacijeBosneiHercegovine• TužilacEdinŠaćirović,KantonalnotužilaštvoKantonaSarajevo.

ZahvaljujemoseLauriNeubauer,rezidentnojpravnojsavjetniciuMinistarstvupravdeSAD/OPDAT,naomogućavanjutehničkeilogističkepodrškeaktivnostimaradnegrupe,sudjelovanjunasastancimaradnegrupe,kaoinaprenošenjumodeladobrihpraksipostupanjaupredmetimanasiljauporodiciTužilačkoguredauBrooklynu,SAD,ukojemjeobavljalaposlovetužiteljice.

Takođe, zahvaljujemo se sutkinji u penziji/prethodnoj tužiteljici Mel Flanagan (SAD), gostujućojpredavačicinaPravnomfakultetuUniverzitetauSarajevuipravnojekspertkinjionasiljuuporodici–naučešćunapojedinačnim sastancima radne grupe, prezentiranju specifičnih tema vezanih za radtužilaca na predmetima nasilja u porodici i pripremimaterijala koji je radna grupa razmatrala i uprilagođenomoblikuuključilausadržajpriručnika.

Konačno, upućujemo zahvalnicu Udruženju tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine i UdruženjutužilacauRepubliciSrpskoj,načelusapredsjednicamaudruženja:federalnomtužiteljicomHajrijomHadžiomerović-MuftićirepubličkomtužiteljicomŽivanomBajić,napruženojpomoćiukontaktiranjutužilacaitužiteljicazapotrebuformiranjaradnegrupe.

6

UVOD

Uvođenjem nasilja u porodici kao delikta u odgovarajuće krivične zakone2u BiH, od 2003. godinezapočinju napori krivičnopravnih aktera, posebno nosilaca pravosudnih funkcija, na iznalaženjukvalitetnog i usklađenog pristupa i odgovora na nasilje u porodici; pristupa koji u konačnici trebadovesti do efikasnog kažnjavanja počinilaca i pružanja zaštite žrtvama nasilja u porodici. Policija,tužilaštvo i sudovi kao odgovorni za istraživanje, inkriminiranje i presuđivanje predmeta nasilja uporodici suočavaju se sa brojnim izazovima u radu. Kada je u pitanju postupanje tužilaca, izmeđuostaloga, a prema svjedočanstvima praktičara: po pravilu nema specijalizacije u postupanju;predmetima se u većini slučajeva ne pristupa ažurno; postoji nerazumijevanje različitih elemenataovog krivičnog djela i nedostatak optuživanja za sve prisutne oblike izvršenog nasilja, drskog ilibezobzirnog ponašanja u porodici; dolazi do čestih obustava istraga ili odustajanja od optužniceuslijed odbijanja oštećene-svjedoka da svjedoči; nedovoljne koordinacije tužilaštva i policije uprovođenju istražnihradnji idr.Postojiprepoznatapotrebazaunaprjeđenjemodgovorapravosuđana nasilje u porodici. U kojoj mjeri će institucionalni represivni aparat na različitim nivoimaorganizacije vlasti u BiH biti spreman ponuditi efikasan pristup u rješavanju predmeta nasilja uporodicizavisićeodbrojnihfaktora.

Uloga tužioca u izvršenju ovog zadatka od presudne je važnosti; obzirom da upravo tužiocipredstavljajuosnovnusponuizmeđuaktivnostipolicijenaotkrivanjuosumnjičenihzaizvršenjedjelanasilja u porodici i konačnog zaključka sudova o njihovoj krivici. Ipak, kada je u pitanju nasilje uporodici valjan odgovor nosilaca pravosudnih funkcija može biti sputan faktorima kao što suneadekvatno razumijevanje prirode nasilja u porodici i svih različitih oblika u kojima se ovo djelomože ispoljiti u praksi, nepoznavanje obavezujućihmeđunarodnopravnih standarda u postupanju,prisutnost stereotipa i predrasuda vezanih za razumijevanje činjenica, ocjenu dokaza ili donošenjeodlukaupredmetu.

Ova vrsta problematike ne predstavlja kuriozitet krivičnopravnog konteksta i tužilačkih i sudijskihpraksi u BiH, nego je univerzalno prisutna i predstavlja u većoj ili manjoj mjeri izazov za svekrivičnopravne sisteme u svijetu. Čak štaviše, oblast nasilja u porodici je predmet regulae naglobalnom nivou kroz normativne djelatnosti posebnih tijela Ujedinjenih nacija i na regionalnomnivoukrozaktivnostiVijećaEvrope.Kaonajznačajnijimeđunarodno-pravni instrumentpojavljujeseKonvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici – tzv.Istanbulska konvencija; koju je BiH ratifikovala čime su organi vlasti preuzeli na sebe obavezuispunjena obavezujućih pravnih standarda. Stoga je poznavanje relevantnih međunarodnihstandarda,primjenakritičkepravneanalize,komparativnepravneanalize,identifikacijaipropitivanjepozitivnihinegativnihaspekatapraksiradatužilacaodogromnevrijednostizacjelovitounaprjeđenjepostupanjaupredmetimanasiljauporodici.MaterijalpredVama,uzprimjenunavedenihmetoda,identifikuje pitanja od značaja za procesuiranje predmeta nasilja u porodici, nudi obrazloženjepostojećihprednostiinedostatakauvođenjupostupka,navodiprimjeredobrihpraksiradatužilacauBiHnaovimpredmetima,tekonačnosadržipreporukezaunaprjeđenjepostupanjatužilaca.

2KrivičnizakonFederacijeBosneiHercegovine,KrivičnizakonRepublikeSrpske,KrivičnizakonBrčkoDistriktaBosneiHercegovine.

7

Priručnikzatužiocezaprocesuiranjepredmetanasiljauporodicisastojiseodteorijskogipraktičnogdijela.Prvopoglavljesadržiteorijskiokvironasiljuuporodicikojijeprilagođenpotrebamatužilacaipruža osnovu za informisano postupanje u predmetima nasilja u porodici. U okviru ovog poglavljapredstavljenesusljedećeteme,kojesumeđusobnopovezane:

− tipologijanasiljauporodici;− točakmoćiikontrole;− krugtj.ciklusnasiljauporodici;− uticajrodnihpredrasudaistereotipanaprocesuiranjeslučajevanasiljauporodici.

Polazećiodpostojećihpraksiupodizanju ipotvrđivanjuoptužnicaupredmetimanasiljauporodiciprema kojima se u većini slučajeva fizičko nasilje identifikuje kao isključivi oblik nasilja u porodicipovodomkojegsevodikrivičnipostupak;poglavljebr.dvaobrađujespecifičneradnjefizičkognasiljakojimasemožeizvršitidjelonasiljauporodici,akojenisuudovoljnojmjeriprepoznateizastupljeneuoptužnicamazaovodjelo.Tosu:davljenje,uhođenjeiseksualninapad.

Obzirom na načelno težak položaj oštećene u krivičnom postupku, te obavezu tužioca da zastupainterese oštećene u postupku, treće poglavlje bavi se pitanjima na koje sve načine tužioci mogupoboljšatipoložajoštećene,odnosnožrtvenasiljauporodiciukrivičnompostupku.Stimuvidu,radipotpunijeg informisanja tužilaca posebno je uključen sadržaj vezan za objašnjenje razloga iz kojihoštećene odbijaju da svjedoče protiv drugog člana porodice u ovim predmetima. Pored ovoga,prikazana je metodologija intervjuisanja oštećene u skladu sa međunarodnim standardima dobrihpraksi;važnostdasevodiračunaopredlaganjuprocesnihmjerazaštitezasvjedoka-oštećenuinačinipružanjapomoćiiinformacijaoštećenojkaožrtvinasilja.

Opšte radnjevezanezapostupanje tužilacaupredmetunasiljauporodici - relevantnezauspješnoprocesuiranje slučaja, nalaze se u fokusu četvrtog poglavlja. Obrađene su sljedeće teme: značajažurnog postupanja na ovim predmetima; modeli unutrašnje organizacije rada u tužilaštvu napredmetima nasilja u porodici; preduzimanje radnji vezanih za podnošenje imovinskopravnogzahtjeva za naknadu štete; uvezivanje ranijih tužilačkih odluka i korištenje dokaza; te prikupljanjeizvodazaosumnjičenogizodgovarajućihevidencijaiprovjerapodataka.

Peto poglavlje detaljno obrađuje standarde postupanja tužilaca u predmetu nasilja u porodici uskladu sa različitim fazama krivičnog postupka. Počev s fazom istrage, preko podizanja optužnice isuđenja, svedo žalbenogpostupkaovopoglavlje sadrži presjeknajboljihmeđunarodnih i domaćihpraksirada,teobiljekorisnihinformacijazaefikasnopostupanjetužilacanaovimpredmetima.

Posljednjepoglavljedotičeseznačajapohađanjaedukacijeonasiljuuporodicizapotrebukvalitetnogprocesuiranja predmeta nasilja u porodici, njegovanju senzibilisanog pristupa u radu na ovimpredmetima i važnosti prevencije nasilja u porodici – kao opšteg okvira za postupanje tužilaca napredmetimavezanimzanasiljeuporodici.

Nakraju,važnojenapomenuti,uskladusarezultatimaistraživanjaizvaničnomstatistikomuvezisanasiljemuporodici,kakonaglobalnomnivou3,takoinanivouBiH4–dasuvećinapočinilacanasiljau

3Claudia García-Moreno et al, ‘Summary Report Multi-country Study on Women’s Health and DomesticViolence againstWomen: Initial Results onPrevalence,HealthOutcomes andWomen’s Responses’ (Ženeva:Svjetska zdravstvena organizacija 2005), str. 20, www.who.int/gender/violence/who_multicountry_study/

8

porodici muškarci, dok većinu žrtava čine žene; te da termini koji se koriste u ovom materijaluodražavajutakvustvarnost.Prematome,imenicemuškogrodakoristesezaoznačavanjepočinioca,dok se imenice ženskog roda uglavnom koriste za označavanje žrtve. Ovakav pristup ne negira damuškarcimogubitižrtvenasiljauporodici,dokženemogubitipočiniocinasilja.

summary_report/summary_report_English2.pdf. UN Generalna skupština, ‘In-Depth Study on All Forms ofViolenceagainstWomen’,IzvještajGeeneralnogsekretaraUN,Dokumentbr.A/61/122/Add.1,6.jul2006,str.28-30.4MarijaBabović et al, ‘Rasprostranjenost i karakteristikenasilja prema ženamauBiH’ (Sarajevo:Agencija zaravnopravnostspolovaBosneiHercegovine,2013),str.19,81.

9

I TEORIJSKIOKVIRONASILJUUPORODICI:INFORMISANOPOSTUPANJETUŽILACA

1.1. Tipologija nasilja u porodici Tipologija nasilja u porodici obrađena na ovommjestu ne odnosi se na svemanifestacije nasilja uporodicivećisključivonanasiljekojesedešavameđučlanovimaporodicekojisubračnisupružniciilipartneri u vanbračnoj zajednici – a koje je prema svim relevantnim istraživanjima prepoznato kaonajčešći oblik ispoljavanja nasilja u porodici. Prema tome, svi ostali oblici ispoljavanja nasilja uporodici,kaoštosunasiljenaddjecom,nasiljedjecenadroditeljima,nasiljenadstarijimosobamauporodicipotpadajuvanokviraovetipologije.

Istraživanjima je utvrđeno nekoliko tipova nasilnih veza između partnera u bračnoj ili vanbračnojzajednici (odnosno partnera koji su članovi porodice u smislu odgovarajuće zakonske definicijeporodice).Utabeliunastavkusuprikazanetrivrstenasiljauporodicikojesedešavaizmeđubračnihsupružnika i osoba koje žive u vanbračnoj zajednici. Isto tako, tabela sadrži kratke opise glavnihkarakteristikaovetrivrstenasilja,naosnovukojihseuočavarazlikaizmeđutrivrstenasilja:

− kojijeciljilimotivnasiljameđubračnimilivanbračnimpartnerima;− kojajenajvažnijakarakteristikanasiljakojubračniilivanbračnipartnerikoriste(odnosnodali

postojimehanizamkontrolirajućegponašanja);− tkojepočiniteljnasilja;− kakvajeučestalostnasilja;i− kolikojenasiljeozbiljno.

Ono što mi podrazumijevamo pod nasiljem u porodici, koje se dešavameđu članovima porodice,obično spada u prvu kategoriju: zlostavljanje. Ovaj oblik nasilja u porodici karakteriziraju moć ikontrola koju jedna osoba imanad drugom (vidi potpoglavlje o točkumoći i kontrole u nastavku).Zlostavljanje je izuzetno ozbiljno, ali je važno znati da ga umnogim slučajevima ne karakterizira ivisok nivo fizičkog nasilja. Umjesto toga, počinitelj može koristiti prijetnje i prisilu da bi žrtvuzlostavljaoiograničionjenuilinjegovuslobodu.

Žrtve zlostavljanja ponekad vrše izolirana ali izuzetno nasilna djela kako bi pobjegle svojimzlostavljačimailizaštitilesebeilidrugečlanoveporodiceusituacijamaopasnimpoživot.Tojenasilniotpor, drugiobliknasiljau tipologiji.Uovimslučajevima, žrtva jemoždapočinila krivičnodjelo, aličinjenicadajesvakodnevnozlostavljanai/ilisenalazilausituacijikojajepotencijalnoopasnapoživottrebasecijenitikaoznačajnaolakšavajućaokolnost.Važnojeprepoznatidasupočinitelji/cenasilnogotporaiosobekojeodnjihzaviseisamipodrizikomoddaljegnasilja.

Treća vrsta nasilja je situacijsko nasilje među partnerima. Ono uključuje svakodnevne svađe kojepostanunasilne,alinijednaosobanedominirauvezi.Povremenodođedoozbiljnihpovreda,alinepostoji obrazacmoći i kontrole. Advokati odbrane su općenito skloni omalovažavanju zlostavljanjatakoštoganazivajusituacijskimnasiljemmeđupartnerima.

10

Tabela 1: Johnsonova tipologija kontrole u nasilnim partnerskim (bračnim i vanbračnim)odnosima5Vrstanasilja Zlostavljanje

(sistematskonasiljeuporodici)

Nasilniotpor

Situacijskonasiljemeđupartnerima

Cilj Kontrolanadvezom Izbjećizlostavljanje Dase“pobijedi”,dasezadobijepažnjailidase“poravnajuračuni”

Najvažnijakarakteristika

Ponovljenonasiljeilijednokratninasilničinkoristisekaotrajnaprijetnjauciljuodržavanjakontrole

Žrtvareagujeuodbraniilikaoodgovor(odmazda)nazlostavljanje

Do nasilja dolazi kadakonfliktna situacijaeskalira – završava sekadsesukobriješi

Počinilac Samojedan;dominantnaulogauvezi

Samojedan;žrtvazlostavljanja

Potencijalnoobjestrane

Učestalostnasilja Nasiljeječestoredovno

Veomarijetko,običnojednokratno

Običnoniječestoilisedešavaukratkimperiodima

Ozbiljnost Žrtvesečestobojezavlastitiživot,alistvarnonasiljejemoždaograničeno

Možebitiizuzetnonasilno

Rijetkojeponašanjeopasnopoživot;alimožebiti

Bitnojenaglasitidasvetrivrstenasiljameđusupružnicimaivanbračnimpartnerima(kaoobliknasiljauporodici)izovetipologijepodležukrivičnomgonjenju.Poredovoga,uslučajevimakadajeutvrđenodajedošlodonasilnogotporažrtvepremapočiniocu,postupajućitužilacbiusvakomslučajutrebaoutvrditidalipostojeokolnostikojeisključujuprotivpravnostdjela,odnosnokrivicužrtve(slučajnužneodbrane).

Ovatipologijajenaročitovažnazatužitelje,zatoštoizoliraniincidentnasiljamožeizgledatirelativnobeznačajno, kada se posmatra zasebno. Međutim, ako tužitelji rutinski razmatraju da li se datiincidentuklapauširiobrazacmoćiikontrole,moćećeboljedapokažudalijeoptuženinarušio"mir,fizički integritet ilimentalno zdravlje člana svojeporodice"6.Drugim riječima,u takvim slučajevimatužilacmože osporiti tvrdnje odbrane da je ono što je optuženi uradio bio "samo jedan šamar" ukontekstusvađe(situacijskonasiljemeđupartnerima).Osimtoga,akotužilacmožepokazatidajeupitanju sistematsko nasilje (zlostavljanje), time će dodatno potkrijepiti upućeni prijedlog ili zahtjevkojimseštitižrtvaidrugeosobekojesumoždapodrizikom;npr.prijedlogzaizricanjemjerezabranepremaoptuženom.Ovatipologijatakođermožepredstavljatikoristanalatkojitužilacmožekoristitiu

5Hines,D.A.,iDouglas,E.M.,“Intimateterrorismbywomentowardsmen:Doesitexist?”JournalofAggression,ConflictandPeaceResearch,2,br.3(jul2010)36-56;Johnson,M.P.,ATypologyofDomesticViolence.Boston,MA:Northeastern(2008);iJohnson,M.P.,“Typesofdomesticviolence:Researchevidence,presentations,Crif-Viff,Montreal(mart2013).6KrivičnizakonRepublikeSrpske,"Nasiljeuporodiciiliporodičnojzajednici",član208.stav(1),SlužbeniglasnikRepublikeSrpske49/03,108/04,37/06,70/06;KrivičnizakonFederacijeBiH,"Nasiljeuporodici",član222.stav1.,SlužbenenovineFederacijeBiH36/03;iKrivičnizakonBrčkoDistriktaBiH,Nasiljeuporodici,član218.,stav1.,SlužbeniglasnikBrčkoDistriktaBiH9/13.

11

tokupostupkau situacijamakadaposumnjadapostoji nerazumijevanje i teškoćeuprepoznavanjunasiljauporodicikaoobrascanasilja.

1.2. Točak moći i kontrole7 Točakmoći i kontrole se odnosi na slučajeve nasilja u porodici koji predstavljaju rodno zasnovanonasilje, odnosno nasilje u porodici koje muškarac vrši nad ženom sa kojom se nalazi u intimnompartnerskomodnosu,tj.bračnomilivanbračnomodnosu.Iakojetočakmoćiikontrolenamjenjendaprikažemanifestacijerodnozasnovanognasiljanadženama,možeseistotakokoristitikaopomoćuopisivanjupojedinačnihradnjiizvršenjanasiljauporodiciuslučajevimakadajemuškaracžrtvanasiljauporodici.8Ipak,kadasepogledajudostupnipodaci izraznihzemaljainidikativnojedasupočiniocinasiljauporodicinadmuškarcimaunajvećembrojuupravodrugimuškarci.9Bitnojenaglasitidasenasilje u porodici ne dešava isključivo između muškarca i žene. Postoje slučajevi npr. u kojimaroditeljizlostavljajusvojudjecuiliobrnutodjecavršenasiljenadroditeljima.

Policijski izvještaji i iskazi svjedokanasiljauporodici najčešće se fokusirajuna fizičkonasilje, jer seonolakšepoimakaokrivičnodjelo.Uovimslučajevima,točakmoćiikontrolemožepomoćitužiocimai drugim članovima pravosudne zajednice da utvrde da li se incident koji je prvobitno prijavljenuklapa u širi obrazac nasilja, što onda predstavlja zlostavljanje (sistematsko nasilje). Iz perspektivežrtve, psihološkeposljedice fizičkognasilja često su većeod samihpovreda. Točakmoći i kontrolemože biti koristan resurs za tužioce za potrebu opisivanja svih prisutnih radnji izvršenja nasilja uporodici u konkretnom slučaju. Osim toga, točak se može koristiti kao vizuelna pomoć u ciljudokazivanja krivičnog djela nasilja u porodici i ozbiljnosti radnji izvršenja optuženog, u slučajevimakadaježrtvanasiljauporodiciosobaženskogspola.

7RazličiteverzijeTočkamoćiikontroledostupnesuna:www.theduluthmodel.org/training/wheels.html8Iztočkamoćiikontrolevidljivojedajefizičkonasiljesamojedanodoblikanasilja.Npr.prijetnje,zastrašivanje,emocionalnozlostavljanjenemorajubitipraćenifizičkimnasiljempočinjenimnadmuškarcemdabiseradiloonasiljuuporodici.9Vidi, npr. Watson, Callum, Preventing and Responding to Sexual and Domestic Violence against Men: aGuidanceNoteforSecuritySectorInstitutions(Geneva:DCAF,2014),str.22.

12

Slika1:Točakmoćiikontrole10

10IzradioDomesticAbuseInterventionProject,Duluth,MN,USA.

13

1.3. Krug nasilja u porodici11 Nisusvipočiniocinasiljauporodicikontinuiranonasilni.Postojemnogislučajevigdjetenzijepolakorastu,rezultirajućikratkimperiodomteškognasilja.Nakontogaslijediperiodtokomkojegsenasinikizvinjava,nastojećiodgovoritižrtvuododlaska.Međutim,tenzijeuskoropočinjuponovorasti,tesekrugponavlja.Za tužioce jevažnoda imajunaumuovajkrug, jer žrtvemogubitiu fazi "medenogmjeseca"uvrijemekadadođedosuđenjaupredmetu.Ona(ilion)ćemoždabitiuvjerenadanasiljepripadaprošlosti,imoždanećeželjetidasvjedoči.Međutim,žrtvakojajeufazi"medenogmjeseca"idalje jepod rizikom–počinitelj ćemožda iskoristitiupravosudskipredmetkao izgovorda sevratikontrolirajućemponašanju.

Intervencija krivičnopravnog sistema, uz radnje policije na predlaganju izricanja zaštitnihmjera poosnovuZakonaozaštitiodnasiljauporodici,predstavljaosnovninačindaseprekinekrugnasilja.Iztog razloga u interesu žrtve je - kako bi žrtva dobila satisfakciju kroz krivični postupak - da tužiociistraju u predmetima nasilja u porodici čak i kada žrtva ne sarađuje ili traži odbacivanje optužbi iuložemaksimalannaporuprikupljanjusvihdokaza.Udijagramu jeobjašnjeno i zaštosekajanje iliperiod dobrog ponašanja optuženog ne treba cijeniti kao olakšavajuća okolnost. To nikako nijepokazateljdajekrugnasiljaprekinut.

Slika2:Krugnasiljauporodici

11Prilagodila Mel Flanagan iz Walker, Leonore, The Battered Woman, (New York: Harper and Row, 1979);Oakland County Coordinating Council Against Domestic Violence, The Divorce Handbook [Online verzija],http://domesticviolence.org/cycle-of-violence/

RASTUĆANAPETOSTManjauznemirenost,povećananapetost,bijes,izolacija,kontrola

ponašanja

EKSPLOZIJA-NASILNIDOGAĐAJPonovnopočinjezlostavljanje:fizičko,seksualno,psihičko,

verbalno,finansijsko.

POMIRENJEPočiniocuježao,izvinjavase,

obećavanikadviše.

MEDENIMJESECPočinilacseponašaroman}čno,nudipoklone.Obojeseponašajukaodaseništanijedogodilo.Poricanjedaseciklusponavlja.

14

1.4. Uticaj rodnih predrasuda i stereotipa na procesuiranje slučajeva nasilja u porodici Rodne predrasude se mogu definirati kao "stereotipno razmišljanje o prirodi i ulogama žena imuškaraca […], temitovi i zabludeoekonomskoj idruštvenojstvarnosti ženskih imuškihživota".12Iako čanovi profesionalne pravne zajednice nastoje postupati jednako i pravično prema ženama imuškarcima,neizbježno jeda implicitni13oblici rodnihpredrasuda igrajuodređenuuloguu sudskojpraksi.Datonijeslučaj,sudskeodlukebijednostavnoslijedileobrazac:

Činjenice+zakon=pravnaodluka

Znamodatonijetako,prvozatoštodvatužiocanikadanećenapisati identičnuoptužnicu, idrugo,kad bi to bio slučaj, sve sudije bi donosile identične odluke i skoro da ne bi bilo potrebe zapostojanjem žalbenih sudova. Stoga, subjektivno odlučivanje uvijek igra određenu, ma kolikoneznatnuulogu.

Predrasude i stereotipi se nekako prirodno i "bez razmišljanja"" javljaju u našemmozgu, što namomogućavadadonosimobrzeodlukenaosnovuranijihiskustava.Oblikujuihfaktorikaoštosuranijaiskustva,kulturaimediji.Naprimjer,akovidimolonacnapeći,pretpostavljamodajevreoipazimodaseneopečemo.Problemise javljajukadaovepretpostavkepretvorimounegativneprosudbeodrugima.Naprimjer,moždamislimodaženenemogu(idastoganebitrebale)upravljatiavionom,zatoštonikadanismovidjelijednupilotkinju.

Stogajevažnodasetužiocizapitajukakverodnepredrasudeoniimaju,anedaliihuopćeimaju.Istovažiizasvjedoke,vještake,sudijeiadvokatesakojimatužiocirade.Polazećiodpretpostavkedasvimiimamopredrasude,možemopočetidaaktivnoidentificiramo,dovodimoupitanjeiublažavamotepredrasude,kakobismoosiguralidasezakonprimjenjujepravično iobjektivnounajvećojmogućojmjeri.

RodnepredrasudeirodnistereotipiupredmetimanasiljauporodiciMnogiimajusnažnomišljenjeoulogamakojebimuškarciiženetrebaliigratiuporodici,ponekadnaosnovukulture,aponekadzbogličnihuvjerenja.Stoganeiznenađuječinjenicadarodnepredrasudečestoutičunaslučajevenasijauporodici.Takvepredrasudejasnodemonstriračinjenicadajevećinadržavakriminaliziralanasiljeuporodici tekudvadesetomstoljeću.Umnogimslučajevima,onose idaljenetretirasa jednakomozbiljnošćukaodrugakrivičnadjelasasličnimzaprijećenimzakonskimkaznama.14

Osimtoga,irodnistereotipimoguuticatinaprovođenjepravdeupredmetimanasiljauporodici.Naprimjer,čitavnizprividniholakšavajućihokolnostikojeadvokatiodbraneobičnonavodezasnovanje

12Schafran, LynnHecht, “Planning for Evaluation:Guidelines for Task Forces onGender Bias in the Courts”,WomenJudges’FundForJustice,1989,p.1.13“Implicitnepredrasudesupodsvjesnepretpostavkeilistereotipioodređenimdruštvenimgrupama(rod,rasa,nacionalnost,vjeroispovijestitd.),kojeserazvijuodmalihnoguisvremenomsesvevišeukorjenjuju.Dovodedoformiranjapodsvjesnihstavova,pretpostavkiistereotipakojiutječunadonošenjeodlukausvimpodručjimaživota.” Definicija preuzeta iz: Halilović, Majda et al., Rodne predrasude u primjeni prava:bosanskohercegovačkiimeđunarodnipravniokviriipraksa,Atlantskainicijativa/DCAF,2017.,str.34-35.14Kelly,KristinA.,DomesticViolenceandthePoliticsofPrivacy(Ithaca,NY:CornellUniversityPress,2003).

15

narodnimstereotiupima.Oneuključujuidejudasumuškarcipoprirodiagresivni,tedajestogadonasiljadošlotokomperiodaprivremeneneuračunljivosti.Navodiseičinjenicadaoptuženiodgovarastereotipu o cijenjenoj ličnosti muškarca u društvu na osnovu njegovog položaja društvene moći,statusaporodičnogčovjekaioca,društveno-ekonomskogstatusahraniteljaporodiceili"primjerenogponašanja" predu sudom. 15 Mnoge od navedenih okolnosti bi se u stvari trebale cijeniti kaootežavajućeokolnostizatoštojepočiniteljzloupotrijebiosvojupozicijumoćiunamjeridanekažnjenovršinasiljenadčlanovimasvojeporodice.

Nasličannačin,rodnepredrasudemogupotkopatiiskazesvjedokinja.Odsamogpočetka,kredibilitetsvjedokinja se često dovodi u pitanje zbog stereotipa da su žene sklonemanipuliranju i da čestoiznose lažne optužbe. Tomože biti naročito probematično kod nasilja u porodici, zato što se zbogposljedica traume osobe ne prisjećaju događaja na linearan način, te se određenih detalja mogusjetitinaknadno.Ovosemožepogrešnoshvatitikaoznakdajeiskazlažan.

Osim toga, mnogi imaju stereotipnu predodžbu o tome kako izgleda žrtva nasilja u porodici.Svjedokinjekojeseneukapajuuovupredodžbuizloženesustrožemispitivanjutokomsvjedočenja.16Iztograzloga,muškarcimakojisužrtvenasiljauporodicimožebitivrloteškodaseizboredaihdrugishvateozbiljno,naročitoakoizgledajufizičkijačeodsvojihsupruga.17

Stogajevažnodatužiociidrugestručneosobeukrivičnopravnomsistemuprepoznajudaioni,kaoisviostali,imajuimplicitnepredrasude.Usvakojfazikrivičnopravnogprocesa,onitrebajupoduzimatiaktivnekorakekakobiosiguralidanjihovaanalizabudezasnovananaobjektivnojanalizičinjenica,anenanjihovimimplicitnimpredrasudama.Osimtoga,tužiocisuudobrojpozicijidapreispitujudalisu na dokaze koje su im iznijeli svjedoci (uključujući vještake), eksperti, advokati i policija uticalepristranepretpostavkeirodnistereotipi.

U narednoj tabeli prikazani su primjeri kako rodne predrasude i stereotipi mogu predstavljatiprepreke u izvršenju pravde u slučajevima nasilja u porodici u razičitim fazama krivičnopravnogpostupka.18

Tabela2:Primjeriuticajarodnihpredrasudaistereotipanapreduzimanjeradnjiukrivičnompostupku

Prijavljivanje Žrtveneprijavljujunasiljeuporodicizatoštoneznajudajetokrivičnodjeloiliseplašedaimnikonećevjerovati.

OdgovorPolicijaneevidentiradjelanasiljauporodicikaokrivična(npr.neposrednoihprocesuirakaoprekršaj)–jernasiljeuporodicinesmatradovoljnoozbiljnimdjelom.

Istraga Iskazsvjedokajedovedenupitanjeiliistražiteljismatrajudajepredmetniskonalistiprioriteta.Policijaneprovodiupotpunostisveistražneradnje.Tužilaštvo Tužilacnepristupaprocesuiranjuslučajasasvomdužnompažnjomuslijedranijih

15Nenad Galić i Heather Huhtanen, ed., Priručnik: Sudska razmatranja slučajeva nasilja u porodici u Bosni iHercegovini(Sarajevo,DCAF,2014),str.25-26.16 Schafran, Lynn Hecht, “Barriers to Credibility: Understanding and Countering Rape Myths”,http://www.nationalguard.mil/Portals/31/Documents/J1/SAPR/SARCVATraining/Barriers_to_Credibility.pdf.17Watson,Callum.PreventingandRespondingtoSexualandDomesticViolenceagainstMen:aGuidanceNoteforSecuritySectorInstitutions(Geneva:DCAF,2014),str.27.18Prilagođeno iz:EileenSkinnider,“Handbookoneffectiveprosecutionresponsestoviolenceagainstwomenandgirls”,CriminalJusticeHandbookSeries,(Beč:Uredujedinjenihnacijazadroguikriminal,2014),str.29-30.

16

negativnihiskustavasaoštećenimauslučajevimanasiljauporodicikojeodbijajusvjedočenje.

Suđenje Vještačenjejepoduticajemrodnihpredrasuda.Optuženijeoslobođenoptužbijerjekredibilitetsvjedokadovedenupitanje.

Izricanjekazne

Osuđenomjeizrečenaneadekvatnakrivičnopravnasankcija(npr.neadekvatnaocjenaprisutnihotežavajućihiolakšavajućihokolnostiupredmetukojeutičunaodmjeravanjesankcije).

II SPECIFIČNERADNJEIZVRŠENJANASILJAUPORODICI

2.1. Davljenje: prepoznavanje radnje i značaj za procesuiranje nasilja u porodici Ukontekstunasiljauporodicidavljenjepredstavljaekstremnivid fizičkogoblikanasiljauporodici ikrajnjividispoljavanjamoćiikontrolepočinocanasiljanadžrtvom.Prilikomdavljenjapočinilacsvojimrukamakontrolišežrtvineudisaje, tenatajnačindirektnoodlučujeoživotu i smrtižrtve.Davljenjeproizvodi razornepsihološkeposljedicepožrtvu,apotencijalnomožedovestidosmrtnog ishoda.19Problemupristupukrivičnopravnihakterakoddavljenjejavljasekadapolicijaitužiocineprepoznajuda je u određenoj krivičnopravnoj situaciji došlo do davljenja, što je dodatno praćeno sklonošćužrtavadaumanjujuobimnasiljakojemsuizloženeineprikazujunasiljekaodavljenje.

Shodno tome, naročito je važno da policija i tužilaštvo kod provođenja istražnih radnji prepoznajuprisustvodavljenjaupredmetunasiljauporodici,kakobiseslučajevidavljenjamoglinaodgovarajućinačin dokumentovati, istražiti i procesuirati. Isto tako, potrebno je voditi računa da se slučajevidavljenja ispravno pravno kvalifikuju i da se u praksi razgraniče krivičnopravne situacije kada npr.davljenje predstavlja jednu od kontinuiranih radnji izvršenja fizičkog nasilja nad bračnim ilivanbračnim partnerom, odnosno element bića djela nasilja u porodici od krivičnopravnih situacijakadanpr.davljenjepredstavljapokušajubistvakojićesekaotakvodjeloikvalifikovati.

Zapotrebuefikasnogvođenja istrageu slučajevimanasiljauporodiciukojima jeprisutanelementdavljenja (ili slučajevimadavljenjakojiseprocesuirajupodnekomdrugompravnomkvalifikacijom),tokom provođenja istražnih radnji potrebno je dokumentirati šta se desilo i preduzeti narednekorake:20

19Napomena:Zaviše informacijaodavljenjukaoekstremnomoblikunasiljauporodicividi:NenadGalić,ed.„Vodičupostupanju:nasiljeuporodici–DodatakPriručnikuzasudskarazmatranjaslučajevanasiljauporodiciuBosniiHercegovini“,Sarajevo,AI/DCAF,2016,str.21-23.20Sadržajmodifikovaniprilagođeniz:AlbertaJusticeandSolicitorGeneral/AlbertaCrownProsecutionService,Domestic Violence Handbook for Police and Crown Prosecutors in Alberta, Alberta Justice Communications,2014, str. 111; i National District Attorneys Association, Women Prosecutors Section, National Domestic

17

• Uzetiizjavuodoštećene:o Pitatioštećenudaopiše,umjeriukojojsemožesjetiti,svihdetaljaslučaja:kolikoje

davljenjepercipirano trajalo,kakav jebionačindavljenja -dobitiopismehanizma iintenzitetasileilipritiskakojijekorištenzadavljenje,pitatidalijedošlodogubitkasvijesti, pitati šta je oštećena uradila da se odbrani, dokumentirati sve vanjskepovrede.

• Potražitisvjedoke;• Dati uputstvo da se izvrši detaljan ljekarski pregled (vanjski i unutrašnji21– vrata i grla)

povredaoštećene:o Utvrditidaliimapromjenaugutanju,promjenaudisanju,promjenauglasu,dalije

došlodopromuklosti ilipotpunoggubitkaglasa,da li imavidljivihpovredanavratu(modrice jemoguće da će se pojaviti tek sutradan i mijenjati će boju), povreda uustima.

• Prikupitifizičkedokaze(izuzetieventualnepredmetekojisukorišteniuizvršenjudavljenja);• Sačinitikvalitetnufotodokumentaciju:

o Napraviti fotografije čitavog tijela žrtve, kao i fotografije lica i vrata iz blizine,uključujućiprednjiizadnjidioiobjestranevrata,tegrudnidio;

o Ukoliko jemoguće,ponovonapraviti fotografije24 ili 48 sati kasnije (ili svedok suprisutnevidljivepovrede).

Poredovihradnji,ukrivičnopravnimsituacijamakadapostojidavljenjepoželjnoikorisnobibiloufaziistrage da tužilaštvo podnese prijedlog sudu za donošenje naredbe za izvršenje tjelesnog pregledaosumnjičenog.Popravilukoddavljenjažrtvapružaotpor,tejetomprilikomlakomogućedadođedopovređivanjapočinioca. Isto tako,pregledosumnjičenogbiuključivao iDNKanalizu,obziromdaseispodnoktijuosumnjičenogmogunaćitragoviDNKkožeilikrvižrtve.

Preduzimanje ovih radnji u konačnici će omogućiti kvalitetno vještačenje na okolnost povredaoštećeneiutvrđivanjaposljedicaoddavljenja.

Bitnojenaglasitidajesvegorenavedeneradnjepotrebnopreduzetiumjeriukojojjetomogućeuskladusaokolnostimasvakogpojedinačnogslučaja,obziromdausituacijamadavljenjaprioritettrebabitipružanjehitnemedicinskepomoćižrtvi.

2.2. Uhođenje: prepoznavanje radnje i značaj za procesuiranje nasilja u porodici Ukontekstupostojanjamnogobrojnihradnji izvršenjadjelanasiljauporodici itekakojeznačajnodaistražitelji i tužioci prepoznaju radnju uhođenja, a za potrebu sveobuhvatnog i kvalitetnogprocesuiranjapredmetanasiljauporodici.

Violence Prosecution Best Practices Guide: White Paper, National District Attorneys Association, WomenProsecutorsSection,2017,str.21-22.21Unutrašnjipregledgrla jepoželjno i korisnoobaviti, jermožeukazatina svuopasnostpovreda i intenzitetdavljenja.

18

Prema trenutnimzakonskimrješenjima,uhođenječlanaporodice jedefinisanokao radnjanasiljauporodicipremaZakonuozaštitiodnasiljauporodiciFederacijeBosneiHercegovineiZakonuozaštitiodnasiljauporodiciRepublikeSrpske.UsmislunavedenogzakonauRSuhođenjekaopojedinačnaradnja nasilja u porodici predstavlja prekršaj koji se procesuira u prekršajnom postupku u okvirukojeg se mogu izricati odgovarajuće prekršajne sankcije, dok u FBiH predstavlja posebnu radnjunasiljauporodiciusmislunavedenogzakonanaosnovukojegsemožetražitiizricanjezaštitnihmjeraodstranesudauposebnompostupkuzaizricanjezaštitnihmjerazanasiljeuporodici.

Dalje,premapostojećemKrivičnomzakonuFBiH(čl.183.st.3)iKrivičnomzakonuBrčkodistriktaBiH(čl. 180. st. 3)uhođenjekao radnja izvršenjamožepredstavljati elementbića kvalifikovanogoblikadjela „ugrožavanje sigurnosti“koje se isključivomožeučinitipremasadašnjem ilibivšem intimnompartneru(kaopasivnomsubjektuinkriminacije).22

Konačno,moguće jedaseradnjekoje imajuelementeuhođenjapojavekaodiopredmetanasiljauporodicikojiserješavauokvirukrivičnogpostupka:

− npr. uhođenje kao jedna od više radnji izvršenja nasilja u porodici koje se ponavlja duživremenskiperiod,tečinidiočinjeničnogopisadjela(dispozitivoptužnice);ili

− uhođenjekojenepredstavljaradnju izvršenjanasiljauporodici (elementbićadjela)koje jepredmetkrivičnogpostupka,alipredstavljadioutvrđenogširegkontekstanasiljauporodici(otežavajućaokolnost).

Tužioci bi trebali razgraničiti između svih krivičnopravnih i prekršajnopravnih oblika koje radnjeuhođenjamogu imati (u smislu gore navedenih krivičnih djela i radnji prekršaja) i voditi računa oovim razlikama za potrebu procesuiranja djela sa elementima uhođenja, a posebno vezano zaprocesuiranjepredmetanasiljauporodiciukojimajeprisutnouhođenječlanaporodice.

Zapotrebuinformisanogiefikasnogprocesuiranjaslučajevanasiljauporodiciilidrugihodgovarajućihkrivičnih djela u kojima je prisutan element uhođenja, ovdje navodimo primjere postupaka iponašanjakojasepodrazumijevajudapostojekoduhođenjailisepodvodepoduhođenje:23

• Praćenježrtveipojavljivanjenaistimmjestimakaoižrtva;• Slanjeneželjenihpoklona,pisama,čestitkiilielektronskihporuka;• Nadziranježrtvinihtelefonskihpoziva,korištenjaračunarailidrugihnačinakomunikacije;• Korištenje tehnologije, poput skrivenih kamera ili sistema za globalnopozicioniranje (GPS),

kakobisepratilokretanježrtve;• Vožnjaporedilidruženjeublizinikuće,školeiliposlažrtve;

22Zakonskadefinicijakrivičnogdjela„ugrožavanjesigurnosti“glasi:„Koprikradanjem,učestalimpraćenjemiliuznemiravanjem na drugi način ugrožava sigurnost bračnog partnera, osobe s kojom živi u izvanbračnojzajednici,roditeljasvogdjetetailidrugeosobeskojomodržavailijeodržavaobliskevezekaznićese[..].“Izvor:čl. 183. st. 3. Krivični zakon Federacije BiH („Službeni glasnik Federacije BiH“, br. 36/03 i dr.); čl. 180. st. 3.Krivični zakonBrčkoDistriktaBiH–Prečišćeni tekst („SlužbeniglasnikBrčkoDistriktaBiH“,br.33/13).KrivičnizakonRepublikeSrpskenepoznajeovajkvalifikovanioblikusmislunavedenogdelikta.23 Sadržaj preuzet i prilagođen iz Resursnog centra za uhođenje (Stalking Resource Center), programaNacionalnogcentrazažrtvekriminala(NationalCenterforVictimsofCrime),webstranica:„WhatisStalking“., pristupljeno25.05.2017.godine.

19

• Istraživanje o žrtvi pomoću informacija dobivenih iz javnih arhiva ili internetskih pretraga,pretraživanjeposmećužrtve ili stupanjeukontaktsaprijateljima,porodicom,susjedima ilisaradnicimakakobisedošlodoinformacija;

• Drugipostupcisnamjeromdapronađu,prate,zastrašenekoga.

2.3. Seksualni napad: prepoznavanje radnje u kontekstu nasilja u porodici Krivičnodjelosilovanjaubrakuseizuzetnorijetkoprocesuiraupraksi,odnosnooptužbezaseksualninapadsečestoisključujuizpredmetanasiljauporodici.24Jedanodmogućihrazlogazaovoještojenaročito teško prikupiti uvjerljive dokaze o silovanju u braku, jer to podrazumijeva dokazivanje danijebilopristankanaspolniodnos.Izazoviuprocesuiranjumoguseširokopodijelitinasljedećečetiriteme.

ProblemisakredibilitetomČlanovipravosudnezajednice iostalikoji svjedočepredsudom(npr.vještak)mogu imatiunaprijeddefinirane i rodnopristrane idejeo tomekako se trebaponašati "prava" žrtva seksualnognapada.Kao rezultat, često su svjedoci izloženi intenzivnom preispitivanju vlastitog ponašanja od straneodbraneoptuženog(npr."Dalistepili?","Zaštosenistefizičkiopirali?"),sciljemuništenjanihovogkredibiliteta.25To je naročito problematično u slučajevima zlostavljanja kao nasilja u porodici u kojima jesistematičnovršenonasiljeikadačestonedostajudrugidokazidaspolniodnosnijebiodobrovoljan.U tom svjetlu, naročito u slučajevima u kojima je tužilaštvo dokazalo ponašanje optuženog kojepodrazumijevakontroluiprisilu,tvrdnjeodbranedajespolniodnosbiodobrovoljannetrebaolakoprihvatati,jertonebibilouskladusadrugimčinjenicamaupredmetu.Potrebnoje"tražitidokazeopostojanjubarnekogoblikaafirmativnogobraćanja ilidjelovanjanastranižrtve,umjesto izvođenjazaključakanaosnovunjenepasivnostiilimirenjasasudbinom."26Isto tako,ponekad sedešavada svjedokinjane spomene seksualni napadkadaprijavljujenasiljeuporodici,iliganesmatrakrivičnimdjelom.Naprimjer,moždasmatradaakojeuprošlostipristajalana spolni odnos, taj pristanak ne može povući. Kao odgovor na to, bilo bi korisno da tužilacprimjenjuje"četirikoraka"27:

1. PITAJTE:"Dalivasjepartnerikadaprisilionaseksualniodnoskadatonisteželjeli?"2. IMENUJTE:Onoštomiopisujetejesilovanje/seksualninapad,atojekrivičnodjelo.3. ODGOVORITE:Ponuditekontaktinformacijeorganizacijekojapružapomoćženamažrtvama

nasiljauporodici.

24OSCE,Krivičnaodgovornostisankcioniranjepočinilacanasiljauporodici,OSCE,2011,str.63-64.25HalilovićiHuhtanen,RodipravosuđeuBosniHercegovini(Sarajevo:AI/DCAF,2014),str.8026Ibid,str.81.27ParkinsonD.iCowanS.(2008)RapedbyaPartner:NowheretoGo,No-onetoTell.Victoria:Women’sHealthGoulburnNorthEast.);JenniferGentileLong,“ProsecutingIntimatePartnerSexualAssault”,TheVoice,VolII,br.2,AmericanProsecutorsResearchInstitute,2008.

20

4. PROVEDITEPOPRATNEAKTIVNOSTI:Provjeritesigurnosnostanjeosobeinapraviteprocjenusigurnosti.

UtvrđivanjenepostojanjapristankaSeksualni napad ne znači samo da je "seks krenuo u pogrešnom pravcu"; karakterizira ganepostojanjeuzajamnesaglasnosti ibrigezažrtvu.Međutim,onoštoponekadzbunjujeječinjenicadajenekiparranijeuprošlostiimaoseksualnekontakteuokviruzdravogseksualnogodnosa.28Dokse u istragama i forenzičkom radu u slučaju kada je optuženi neznanac nastoji utvrditi gdje seidentitet počinitelja poklapa sa optuženim, a potom da li je došlo do napada, seksualni napad ukontekstunasiljauporodicipodrazumijevautvrđivanjeda li su seksualniodnosibilikonsenzualniudatomtrenutku.

Zatužilaštvomožebititeškodaizvansvakesumnjedokažedaspolniodnosnijebiodobrovoljan,čakiurijetkimslučajevimakadapostojeforenzičkiilimedicinskidokazi.Međutim,postojinekolikodrugihvrsta dokaza koji se mogu koristiti za potvrđivanje kredibiliteta svjedoka i kontekstualiziranjepostojećihmedicinskihdokazakojiukazujunatodajedošlodonedobrovoljnogseksualnogkontakta.Na primjer,možda postoje dokazi da je optuženi prijetio svjedokinji ako ne pristane na određenestvari,iliakoneprekineilinezadržitrudnoću.

ForenzičkiimedicinskidokaziForenzičkidokazio seksualnomnapadu tradicionalno su fokusiraninautvrđivanjeda li jedošlodoseksualnog kontakta i, ako jeste, ko je počinitelj. Kako je spomenuto, to obično nije korisno uslučajevimaseksualnognasiljaod stranebračnog ili vanbračnogpartnera.Nedostatakdokazaninakoji način ne ukazuje na nepostojanje seksualnog kontakta – naprotiv, seksualno nasilje često neostavljanikakvevidljivetragoveilipovrede.29

U idealnom slučaju, prikupljanje dokaza u predmetima seksualnog napada radi se uz istovremenumedicinskuobradužrtve,kakobiseizbjeglapotrebazaljekarskimpregledomizasebimforenzičkimpregledom,jerobamogubitiizuzetnoagresivnaineprijatna.Nekioddokazakojisemogukoristitizadokazivanjenasilnogseksualnogkontaktasu30:

Vrsta SvrhaKrv(zaanalizuprisustvadrogeialkohola) Možeukazivatinanemogućnostdavanja

pristankaUrin(zaanalizuprisustvadrogeialkohola) Možeukazivatinanemogućnostdavanja

pristankaPovredevanjskihgenitalnihorgana(modrice,razderotine,abrazije,otekline,ugrizi,ogrebotine)

Moguukazivatinaupotrebusile

Ostacikožeispodnoktiju Moguukazivatinapružanjeotporaidovestidoidentifikacijepočinitelja

Povredeupodručjuanusaigenitalija(otekline,crvenilo,osjetljivost,razderotine,kontuzije,abrazije,puknuća,modrice,krvarenjevulve,ulazauvaginu,himena,vagine,grlićamatericeilianusa)

Moguukazivatinaupotrebusile,penetraciju

28Huhtanen, Heather, “Sexual assault dynamics”, u Attorney General’s Sexual Assault Task Force,AdvocacyManual(Salem,OR:OregonDepartmentofJustice,2007),str.4-5.29Eileen Skinnider, “Handbook on effective prosecution responses to violence against women and girls”,CriminalJusticeHandbookSeries,(Beč:Uredujedinjenihnacijazadroguikriminal,2014),str.105,107.30Ibid,str.105.

21

Također jevažnodamedicinska i forenzičkaevidencija sadrži informacijeopsihičkomstanju žrtve,kaoimišljenjastručnjakakojisuizvršilipregledeovjerovatnomuzrokupovreda(npr.oštripredmet,tkaninailiuže).31

Psihološkovještačenje

Obziromna težinudokazivanja nasilnog seksualnogodnosa u kontekstu bračne ili vanbračne veze,korisnojenareditiprovođenjepsihološkogvještačenjažrtveseksualnognasilja,kojemožeukazatinadoživljajtraume.Istotako,nalazvještakamožeponuditimišljenjeogeneziodnosaizmeđubračnihilivanbračnihpartneraudužemvremenskomperioduikakojedošlodoeskalacije intimnogodnosauseksualnonasilje.

PrevazilaženjestigmeizaštitasvjedokaProcesuiranje seksualnog napada u slučajevima nasilja u porodici bez iskaza svjedoka je naročitoteško.Međutim,mnogežrtveodbijajudasvjedočejerimjeprevišeneprijatnodanasudugovoreosvom seksualnom ponašanju. Osim toga, stvari kao što su sodomija, gubitak djevičanstva (npr. uvanbračnoj zajednici), upotreba alkohola/droge ili trudnoća/abortus može pratiti i određenadruštvenastigma.32Stogajebitnovoditiračunadaprisutnostseksualnognasiljakodnasiljauporodicipredstavljapotencijalniindikatorzatužiocazapredlaganjemjerepritvorailiposebnihmjerazabraneilimjerabezbjednostizasvjedoka.

Mnogi svjedoci se plaše da će im počinilac nasilja nauditi ako iznesu dokaze – taj strahmože bitiutemeljennaprethodnom iskustvu. Stoga je važnoda krivičnopravni sistempruži potrebnu zaštitusvjedocimakakobimoglisvjedočiti.Konačno,bitnojenapomenutidajeseksualninapadpovezansapovećanimrizikomodsmrtnogishodausučajevimanasiljauporodici.33

31Ibid.32TheCrownProsecutionServices(UK),“DomesticAbuseProsecutionGuidelinesforProsecutors”,2014,str.9.33Napomena:Zavišeinformacijaoseksualnomnasiljukaonasiljuuporodicividi:NenadGalić,ed.„Vodičupostupanju:nasiljeuporodici–DodatakPriručnikuzasudskarazmatranjaslučajevanasiljauporodiciuBosniiHercegovini“,Sarajevo,AI/DCAF,2016,str.16-18.

22

III UNAPRJEĐENJEPOLOŽAJAOŠTEĆENE(ŽRTVENASILJAUPORODICI)UKRIVIČNOMPOSTUPKU

3.1. Razumijevanje oštećene: zašto oštećene u predmetu nasilja u porodici odbijaju da svjedoče? Odbijanje oštećene da svjedoči u predmetu nasilja u porodici protiv optuženog je zakonsko pravooštećenekaoprivilegovanogsvjedoka,kojeoštećeneuvelikojmjerikoristenasuđenju(čakikadasuprethodno u fazi istrage dale iskaz u tužilaštvu i podržale krivično gonjenje optuženog). Ovim seonemogućava iliznačajnougrožavamogućnosttužiocazadokazivanjemkriviceoptuženog,obziromna čest nedostatak drugih neposrednih dokaza u predmetu koji mogu da stoje samostalno nasuđenju mimo iskaza oštećene. S druge strane, odbijanje svjedočenja oštećene ne bi se trebalosmatrati znakomnjihovemanjevjerodostojnosti ili znakomda jenasiljekojemsubile izloženebilomanje teško. Postupajući u skladu sa načelom legaliteta tužilac je još uvijek dužan nastaviti slučajukolikopostojedrugi dokazi da jeučinjeno krivičnodjelo; posebno jer tomožebiti jedini način zaokončanjeciklusanasiljakojemjeoštećenaizložena.

Postavljasepitanjeukolikojmjerisutužiociupoznatisarazlozimakojistojeizaodlukeoštećene,kaoprivilegovanogsvjedoka,daodbijesvjedočenjeupredmetunasiljauporodici.Istotako,čestotužiocinećeimatidovoljnovremenanaraspolaganjuilirazvijenogosjećajadaseposveteoštećenojkakobiuvidjelizbogčegaoštećenaodbija,odnosnoodustajeodsvjedočenja.Poredovoga,postojesituacijeu praksi kada dođe do promjene sudije u predmetu nasilja u porodici tokom suđenja što iziskujeponavljanje izvođenjadokaznogpostupka,odnosnopotrebezaponovnimsvjedočenjemoštećeneujednom dužem vremenskom periodu; te je tada posebno moguće da oštećena odustane odsvjedočenja.

Radi informisanijegpostupanja tužilaca, unastavku tekstadati suosnovni razlozi zaštooštećeneupredmetunasiljauporodici odbijajuda svjedoče i koji su touobičajeni efekti nasiljauporodici nažrtvu(kadajeupitanjunasiljemeđubračnim/vanbračnimpartnerima).34

Zaštožrtveodbijajudasvjedoče/poreknuoptužbe/povukuse:

• Izstrahadaćedoćidododatnognasiljaukolikobudusvjedočile;• Prijećenojenjimailičlanovimanjihoveporodiceukolikosvjedoče;zastrašenesuiboje

se;• Izsuosjećanjaitraumatskepovezanostisanasilnicima;• Žrtveimajuintenzivanosjećajlojalnostipremanasilniku;• Sramesenasiljakojemsuizložene;• Preuzimajuodgovornostzanasiljenadnjima;• Misledamogukontroliratiupotrebunasilja;• Misledamogupomoćinasilnikudaseizliječiodvlastitetraumekojaseprenosinanjih;

34SadržajpreuzetodJerryJ.Bowles,PPT:“Postupanjesažrtvom:zaštožrtveporeknuoptužbeipovukuse?”,decembar2015.PredstavljenonakonferencijiNoveprakseusudskomrazmatranjuslučajevanasiljauporodici,Sarajevo,BiH,decembar2015.SadržajjenadopunjenpreporukamasutkinjeMelFlanagan.

23

• Analizatroškovaikoristi;koristipretežuuodnosunarizike;• Nasilniciihuvjeravajudaimnikonećevjerovati.

Uobičajeniefektinasiljauporodicinažrtve:

• Strahodnasilja;• Poricanje,otuđenje,nedostatakosjećaja;• Bijes;• Samookrivljavanje;• Nepoznavanjepravnihidruštvenihopcija;• Izolacijaodprijateljaiporodice;• Izlaženjenakrajuzpomoćalkoholailidroga;• Depresija,anksioznost,suicidalnemisli;• Post-traumatskistresniporemećaj(PTSP);• Upotrebanasiljaradiodbrane/odgovora;• Teškoćeuizvršavanjusvakodnevnihposlova/zadataka.

Napomena:

Zapotpuno razumijevanje zaštožrtvenasiljaodbijajudasvjedočeupredmetimanasiljauporodici,između ostaloga, potrebno je konsultovati krug nasilja u porodici koji ukazuje da nasilje nijekonstantno prisutno između dvoje ljudi koji su u partnerskom odnosu, već da se periodi nasiljasmjenjuju sa periodima pomirenja u odnosu. Za više informacija vidi poglavlje: „Krug nasilja uporodici“.

3.2. Intervjuisanje oštećene u predmetu nasilja u porodici S ciljem uspostavljanja odnosa povjerenja sa oštećenom i uzimanja što kvalitetnijeg iskaza upredmetu nasilja u porodici tužioci se trebaju u što ranijoj fazi postupka sastati sa oštećenom ilinjenim advokatom. U slučajevima nasilja u porodici (a posebno vezano za zlostavljanje) oštećenamože biti pod uticajem traume koju je doživjela, te je nužno da tužioci postupaju sa posebnimobziromprilikomintervjuisanjaoštećene.„Uputstvozapripremuzarazgovorsažrtvom:• Budite spremni da pružite informacije ili da žrtvu uputite na službe za podršku.Napravite popislokalnihresursazažrtvu[npr.lokalneorganizacijecivilnogdruštvakojepružajuspecijaliziraneuslugeženamaidjecižrtvamanasiljauporodici].• Organizirajte prethodni razgovor sa psihologom i upoznajte ga sa predmetnim spisom. Ako jemoguće, psiholog bi trebao prisustvovati razgovoru sa žrtvom, [kako bi pružio podršku žrtvi] dokprolazikroztraumupričanjaopretrpljenomnasilju.• Pripremite žrtvu za razgovor tako što ćete joj objasniti njenu ulogu u pravnom postupku. Žrtvanajvjerovatnije nije upoznata sa pravnim sistemom. Do trenutka kada se vi sastanete sa [žrtvom],on/aćemoždavećbiti frustrirana jer joj jemnogoosobapostavljalopitanja ličneprirode.Stoga jevažnoda jojstrpljivoobjasnitezbogčega jepozvan/anarazgovor.Žrtvunikadanemojtekriviti,nitiosuđivati.•Objasnitemu/jojkrivičnopravnipostupak.Dajtemu/jojdoznanjadaćeodtrenutnogdavanjaizjave

24

dopojavljivanjapredsudommoždaprotećiznačajanvremenskiperiod.Objasnitenakojinačinćesenjegov/njeniskazkoristitiusudskompostupku,kaoidaoptuženimožedobitijedanprimjerakiskaza.• Objasnite proces odbrane i ulogu advokata odbrane. Na taj način se žrtva priprema za teškaunakrsnaispitivanja.Odvojitevrijemedažrtviunaprijedobjasnitedazakonskipostupakoptuženomomogućavada izneseodbranu idatajprocesznabitineugodanzažrtvu.Objasnitežrtvidaon/onamožepomoćitužilaštvudasepripremizanastupodbranetakoštoćetokomtograzgovoraispričatidetaljekrivičnogdjela.•Odaberiteodgovarajućemjesto za razgovor.U idealnomslučaju, razgovorbi se trebaoodvijatiuneutralnomokruženju,gdjesežrtvaosjećasigurnoiugodno,igdjeimaprivatnost.Razgovorsenebitrebaovoditiuprostorijizaispitivanjaupolicijskojstaniciilitamogdjepočiniteljimapristupžrtvi.•Kadrazgovaratesažrtvom,slušajteje iostavitejojvremenadavamispričaštasedogodilo.Žrtvemožda treba podsjetiti da one nisu krive za nasilje. Uvijek pitajte žrtvu da li je zabrinuta za svojusigurnost.“Izvor: Eileen Skinnider, “Handbook on effective prosecution responses to violence against womenandgirls”,CriminalJusticeHandbookSeries,(Beč:Uredujedinjenihnacijazadroguikriminal,2014),str.50–51.

3.3. Korištenje usluga psihologa, odnosno Odjeljenja za podršku svjedocima u tužilaštvu prilikom saslušanja žrtve nasilja u porodici kao svjedoka Obrazloženje:

Unajvećembrojupredmetanasiljauporodici,presudanfaktorzauspješnoprocesuiranjeoptužniceidokazivanje krivice optuženog predstavljat će svjedočenje oštećene kao svjedoka. Važno je datužilaštvo oštećenoj od momenta uspostavljanja prvog kontakta pruži sve bitne informacije okrivičnompostupkukakobioštećena imalapotpunije razumijevanje svojeulogeupostupku, toka imogućih ishoda postupka. Značajan broj tužilaštava u Bosni i Hercegovini ima uspostavljenaodjeljenja za podršku svjedocima u kojima rade psiholozi posvećeni radu sa svjedocima i pružanjupsihološkepodrškesvjedocima.Ukolikoovaodjeljenjanisuformiranautužilaštvu–kaoalternativanpristup-tužiocimoguzatražitiuslugepsihologaizdrugihinstitucija(npr.sud,centarzasocijalnirad)koji suposvećeni svomposlu i voljnipružiti stručnupodršku svjedocimau slučajupotrebe.Ovakvapsihološkapodrškajeposebnoznačajnazasvjedoka-oštećenuupredmetunasiljauporodici.

Preporuke:

Prilikomsaslušanjaoštećene-žrtvenasiljauporodicikaosvjedokauprostorijamatužilaštva,potrebnoje osigurati prisustvo psihologa (odnosno koristiti resurse Odjeljenja za podršku svjedocima) radipružanja psihološke podrške oštećenoj, ali i dobijanja kvalitetnijeg iskaza svjedoka i pripremesvjedokazasvjedočenjenaglavnompretresu.

25

Uslučajevimazlostavljanjakaonasiljauporodicipostupajućitužilacbisamoinicijativno,auskladusasopstvenom procjenom, trebao angažovati psihologa kada je oštećena nesigurna, zastrašena ilizbunjena. Prije saslušanja oštećene potrebno je omogućiti psihologu da se adekvatno pripremi zasaslušanjeuvidomukonkretantužilačkispisidokaze,kaoizaprethodnipsihološkiintervjukakobiseutvrdilopsihološkostanjetogsvjedoka.

Tužilaštva koja nemaju uspostavljeno odjeljenje za podršku svjedocima, trebaju preduzeti korakekako bi koristili usluge psihologa koji djeluju u sudu ili centru za socijalni rad; u skladu samogućnostima i ostvarenom institucionalnom saradnjom između tužilaštva i drugih pravosudnihinstitucijailijavnihustanovakojedjelujunapodručjukojepotpadapodnadležnosttužilaštva.

Dobra praksa:Uzpoziv koji se upućuje oštećenoj-svjedoku za saslušanje u prostorijama tužilaštva,oštećenuinformišiteopravunakorištenjeuslugaOdjeljenjazapodrškusvjedocima,odnosnouslugapsihologa u tužilaštvu. Uz poziv dostavite kontakt telefon psihologa, uz uputstvo oštećenoj da popotrebimožekoristitiuslugepsihologaradipripremezasaslušanjeutužilaštvu.

3.4. Dodjela oštećenoj-svjedoku statusa ugroženog svjedoka ili svjedoka pod prijetnjom: donošenje odluke o procesnim mjerama zaštite za svjedoka Obrazloženje:

Dodjelaoštećenoj(žrtvinasiljauporodici),kaosvjedoku,statusaugroženogsvjedokailisvjedokapodprijetnjom i donošenje odluke o procesnim mjerama zaštite za svjedoka doprinosi jačanjupretpostavkedaoštećenakaolicekojeimastatusprivilegovanogsvjedokanećeodbitidasvjedočinasuđenjuprotivoptuženogupredmetunasiljauporodici. Isto tako,preduzimanjemsvihpotrebnih iraspoloživihradnjikojestojenaraspolaganjutužilaštvu,akojezaciljimajupružanjezaštiteipomoćižrtvinasiljauporodici,tužilaštvopostupauskladusastandardomdužnepažnjeusprječavanjudjelanasiljauporodiciipružanjuzaštitežrtvi(obavezujućimeđunarodnopravnistandard).35

Preporuke:

Fazaistrage:Tužilaštvakojaimajupsihologatrebajukoristitiuslugepsihologakaopomoćniresursuradusasvjedokom-oštećenomkojisutraumatiziraniizvršenjemkrivičnogdjelaikojetrebapripremitiza glavni pretres; posebno da im se pažljivo objasni da imaju pravo odbiti svjedočenje, ali da je uinteresu pravde da svjedoče u predmetu nasilja u porodici. Pretpostavka je da će svjedočenje bitikvalitetnijeukoliko se izvršepripremeu istrazi, odnosnoukolikopsiholog razgovara sa svjedokom-oštećenom.

Kadapsihologufaziistrageobavirazgovorsasvjedokom-oštećenompotrebnojenapravitiprocjenupsihološkogstanjaoštećene,avezanozasvjedočenjeoštećene.Nakonštojepsihologizvršiouvidu

35VijećeEvrope–Konvencijaosprečavanjuiborbiprotivnasiljanadženamainasiljauporodici/ Istanbulskakonvencija (CETS 210; 2011. god.) Obaveze država i dužna pažnja: Član 5, Stav 2. Članice će preduzetineophodne zakonodavne odnosno druge mjere da s dužnom pažnjom spriječe, istraže, kazne i osigurajureparacijuzadjelanasiljaobuhvaćenaovomkonvencijomkojaučineakterikojineistupajuuimedržave.

26

spispredmeta i obavio razgovor sa svjedokomnapraviće se službena zabilješka,u skladu sa kojomtužilac raspolaže stručnom procjenom po kojoj može dalje postupati, odnosno predložiti dodjelustatusaugroženogsvjedokailisvjedokapodprijetnjomoštećenoj.

Faza podizanja optužnice: u opravdanim slučajevima, u optužnici treba predložiti da se svjedoku-oštećenoj dodjeli status ugroženog svjedoka ili svjedoka pod prijetnjom. Prethodno je potrebnoizvršititimskovještačenje(vještakneuropsihijataripsiholog)kakobisenapravilaprocjenapsihičkogstanja oštećene, s ciljem utvrđivanja da li je oštećena traumatizirana izvršenim djelom nasilja uporodici.

Dobra praksa: U optužnici, u opravdanim slučajevima, takođe predložite da psiholog iz Odjela zapodršku svjedocima bude prisutan na suđenju vezanom za nasilje u porodici. Na ovaj načinupozoravatesudnapotrebuprisustvapsihologanaglavnompretresu.

Faza glavnog pretresa: U opravdanim slučajevima, kada se radi o teškim krivičnim djelima (npr.zlostavljanjekaonasiljeuporodici)tužilactrebadauputizahtjevsududaseoštećenojkaosvjedokuupredmetunasiljauporodicidodjelistatusugroženogsvjedokailisvjedokapodprijetnjom.

Primjerinekihodprocesnihmjerazaštitezasvjedokakojebibileprimjerenedasetražeurazličitimfazamapostupkavezanogzanasilljeuporodiciuskladusaokolnostimapojedinačnogslučajasu:

o Mjerekojimasesmanjujestrahsvjedokakrozizbjegavanjekontaktasoptuženim:§ Naglavnompretresu-udaljenjeoptuženogizsudnicedoksvjedoksvjedoči;

svjedočenjeputemtehničkihuređajazaprijenosslikeizvuka.o Mjerekojimaseograničavaizloženostsvjedokapsihološkomstresu:

§ Istraga: psihološka podrška za davanje iskaza u tužilaštvu, odnosnopsihološka priprema svjedoka u prostorijama tužilaštva neposredno prijedavanjaiskaza;

§ Glavnipretres:prisustvopsihologakaopodrškasvjedoku;§ Podrška nakon svjedočenja: razgovor psihologa sa svjedokom i psihološka

pomoć.

3.5. Informisanje oštećene o organizacijama civilnog društva, odnosno ustanovama socijalne zaštite koje pružaju specijalizovane usluge podrške žrtvama nasilja u porodici Obrazloženje:

Radipružanjakorisnihinformacijažrtvamanasiljauporodiciopostojećimspecijalizovanimuslugamapodrškekojeimstojenaraspolaganjuuodređenojlokalnojzajednici–poželjnobibilodatužilackojipostupaupredmetunasiljauporodiciraspolažeinformacijamaouslugamapodrškevezanezanasiljeuporodicikojepružajuodgovarajućeorganizacijecivilnogdruštvailijavneustanovesocijalnezaštite(centrizasocijalnirad)ulokalnojzajednici.Uslugepodrškesemoguodnositina:smještajusigurnu

27

kuću za žene i djecu žrtve nasilja u porodici, psihosocijalnu podršku, besplatnu pravnu pomoć ilipravnosavjetovanje.

Preporuka:

U predmetu nasilja u porodici u kojem je oštećena osoba ženskog pola, tužioci će prema potrebiinformisati oštećenu o djelovanju odgovarajuće organizacije civilnog društva ili javne ustanove ulokalnojsredinikojapružaspecijalizovaneuslugepodrškeženamažrtvamanasiljauporodici.

ListaorganizacijacivilnogdruštvauBosniiHercegovinikojepružajuspecijalizovaneuslugepodrškezažene(idjecu)žrtvenasiljauporodici:

1. Banja Luka:FondacijaUdruženeženeBanja Luka,usluga–smještajusigurnukuću,pravnosavjetovanje, psihosocijalno savjetovanje; kontakt podaci - tel: 051 462 146, e-mail:office@unitedwomenbl.org

2. Bihać: Žene sa Une, usluga –smještaj u sigurnu kuću, pravno savjetovanje, psihosocijalnosavjetovanje;kontaktpodaci-tel:037220855,e-mail:zena-una@bih.net.ba

3. Bijeljina: Fondacija Lara Bijeljina, usluga –smještaj u sigurnu kuću, pravno savjetovanje,psihosocijalnosavjetovanje;kontaktpodaci-tel:055290570,e-mail:ngo.lara@teol.net

4. Modriča: Budućnost, usluga –smještaj u sigurnu kuću, pravno savjetovanje, psihosocijalnosavjetovanje;kontaktpodaci-tel:053820700,e-mail:gocalg@gmail.com

5. Mostar: Žena BiH, usluga –smještaj u sigurnu kuću, pravno savjetovanje, psihosocijalnosavjetovanje;kontaktpodaci-tel:036550339,e-mail:zenabih@bih.net.ba

6. Sarajevo:Fondacijalokalnedemokratije,usluga–smještajusigurnukuću,besplatnapravnapomoć,psihosocijalnosavjetovanje;kontaktpodaci-tel:033237240(sigurnakuća),033570560(pravnapomoć),e-mail:shelters.1@bih.net.ba

7. Tuzla: Vive žene, usluga –smještaj u sigurnu kuću, pravno savjetovanje, psihosocijalnosavjetovanje;kontaktpodaci-tel:035224310,e-mail:vivezene@bih.net.ba

8. Zenica:Centarzapravnupomoćženama,usluga-besplatnapravnapomoć;kontaktpodaci-tel:032402049,e-mail:czppzz@gmail.com

9. Zenica: Medica, usluga –smještaj u sigurnu kuću, pravno savjetovanje, psihosocijalnosavjetovanje;kontaktpodaci - tel:032463920 (psihološko ipravnosavjetovalište),e-mail:medica1@bih.net.ba

Centarzasocijalniradkojipružauslugusigurnogsmještajaženamaidjecižrtvamanasiljauporodici:

1. Jajce: Centar za socijalni rad Jajce, kontakt podaci - tel: 030 654 105 , e-mail:czsrjajce@yahoo.com

Napomena:

Kaoštojeranijenavedeno,ženenisujedinekojemogubitioštećeneizvršenjemovogdjela,tesamimtim biti u potrebi za uslugama koje su dostupne u njihovoj lokalnoj zajednici. Na primjer, moždapostojepsiholozikojisuspecijaliziranizapružanjepodrškemuškarcimažrtvamatraume;organizacijekoje pružaju podršku djeci u ranjivim situacijama ili omladinske organizacije koje mogu podržatistarijemaloljetnikekojisuizloženinasilju.Osimtoga,mogupostojatiudruženjakojapružajuuslugežrtvama koje se identifikuju sa nekom manjinskom grupom. Dok ženske nevladine organizacije

28

obično ne pružaju podršku muškarcima (ili djeci), često imaju informacije o pojedincima iliorganizacijamakojetočine.

Iako tužioci nisu obavezni preduzimati ove radnje, ovakav pristup može dramatično poboljšatiiskustvooštećenih licasaodgovoromkrivičnopravnogsistemananasiljeuporodici,kao ipoboljšatišansezabudućomsaradnjomžrtavanasiljauporodicispolicijomitužilaštvom.

IV POSTUPANJETUŽILACAUPREDMETUNASILJAUPORODICI:OPŠTERADNJE

4.1. Standard postupanja u predmetu nasilja u porodici: bez neopravdanog odgađanja Obrazloženje: Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici -Istanbulska konvencija36, koja je obavezujuća za Bosnu i Hercegovinu, kao obavezujući standardpostupanja tužilaštava u predmetima nasilja u porodici nalaže postupanje bez neopravdanogodgađanja.Primjenaovogstandardadovodidobržeprogresijepredmetakrozkrivičnopravnisistem,te shodno tome i bržeg ishoda krivičnog postupka - čime se neposredno doprinosi poboljšanjupoložajaoštećeneupostupku jer seutičenamogućnostbržegpostizanjazaštite i satisfakcije žrtve(kao svrhe kažnjavanja). S druge strane, neažurno postupanje krivičnopravnih subjekata upredmetima nasilja u porodici koje dovodi do brojnih odlaganja i odugovlačenja postupka možeproizvesti efekte daljnje viktimizacije žrtava nasilja u porodici, obzirom na njihovu uzastopnuizloženost kompleksnostimakrivičnogpostupka i jačanje sumnje i nesigurnosti udobijanje zaštite isatisfakcije.Preporuka:Uokviruorganizacijeradautužilaštvima,potrebnojeuvestiopštepovećanjeažurnostiupostupanjutužilacanapredmetimanasiljauporodici.Shodnotome,tužiocitrebajuvoditiračunadaupredmetunasilja u porodici postupaju bez neopravdanog odgađanja. Ovo se posebno odnosi na podizanjeoptužnicenakonprovedenihistražnihradnjipodnadzoromtužilaštvaizastupanjeoptužnicenasudu.

Dobra praksa: Postoje različite prakse postupanja sudova u BiH u vezi sa održavanjem glavnogpretresa:određeni sudoviprvo zakazivanje glavnogpretresanazivajuuvodnim izlaganjem, teondaidusazakazivanjemročištanakojimase izvodedokazi;dokdrugisudoviprilikomprvogzakazivanja36Vijeće Evrope: Istanbulska konvencija (CETS 210, 2011. godina); član 49. „Članice će preduzeti neophodnezakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da se istrage i sudski postupci za sve vidove nasiljaobuhvaćeneKonvencijomprovodebezneopravdanogodgađanja.“

29

glavnog pretresa otvaraju dokazni postupak. U predmetima nasilja u porodici, zaštita i satisfakcijažrtvetrebalabibitiodposebnoginteresaupostupku,tejestogaglavnipretrespotrebnoprovestištoefikasnije.Sciljemažurnijegpostupanjaupredmetimanasiljauporodici,uokvirunadležnostitužioca,ukažitesudunapotrebugrupisanjadokazaikoncentracijuizvođenjadokazanaglavnompretresu.

Sistemskepreporuke:

Potrebno jeda rukovodstva tužilaštavapodrže standardhitnogpostupanjaupredmetimanasiljauporodicikakobiistizaživioupraksi.Korisnobibilodonošenjeobaveznihinstrukcijaupogleduhitnogpostupanja (odnosno postupanja bez neopravdanog odgađanja) u predmetima nasilja u porodiciglavnog federalnog tužioca, odnosno glavnog republičkog tužioca prema glavnim kantonalnimtužiocima,odnosnoglavnimokružnimtužiocima;tedaljeglavnihkantonalnih/glavnihokružnihpremakantonalnim/okružnimtužiocimaupojedinačnimtužilaštvima.

Korisno bi bilo uvođenje odgovarajućeg rješenja (npr. izmjena zakona, prijedlog Visokog sudskog itužilačkogvijećaBiHnadležnimministarstvima)koje seogledau skraćivanju rokovaobavještavanjatužioca od ovlaštenih službenih lica o činjenju krivičnih djela nasilja u porodici: da se u svimpredmetimanasilja u porodici (ne samo zadjela sa zaprećenomkaznom zatvoraprekopet godinazatvora)uvededužnosthitnogobavještavanja(„obavijestitiodmah“).

4.2. Organizacija rada u tužilaštvu na zastupanju optužnica za nasilje u porodiciObrazloženje:

UtužilaštvimauBiH–posebnokadaseradiovećimtužilaštvima–rijetkesusituacijedajedanteistitužilacprovodipostupakupredmetunasiljauporodiciodvremenapočinjenjadjeladopresuđenja(odpočetkadokrajapostupka);odnosnorijetkojeprisustvotzv.„vertikalnog“zastupanjaoptužniceupredmetunasiljauporodici.Kaoposljedicaovoga,mogućejedatužiocikojipostupajuurazličitimfazama postupka (npr. dežurni tužilac koji nadgleda provođenje istražnih radnji, tužilac koji pišeoptužnicu i zastupa je na glavnom pretresu, tužilac koji učestvuje na ročištu na kojem se izvodepojedinačne radnje dokazivanja, tužilac koji preduzima radnje u postupku po žalbi) preduzimajuneujednačeneradnjeidonoserazličiteodluke,npr.uvezisatumačenjemčinjenicaiocjenomdokaza.Sdrugestrane,obziromdauvećinislučajevanepostojispecijalizacijatužilacazaradnapredmetimanasiljauporodici,istotakojemogućedarazličititužiocikojipostupajuuistompredmetuispoljavajurazličito razumijevanjeprirodenasiljauporodici kada se isto ispoljavakaooblik rodno zasnovanognasiljaiuopšterazličitopoznavanjepravnihstandardauoblastizaštiteodnasiljauporodiciizaštiteljudskihpravažena.Upraksi,ovakvostanjemožedovestiiproblemsejavljakadadođedonejednakeprimjenezakonskihpropisaiuopštepropustaukrivičnomgonjenjupočinilacakrivičnogdjelanasiljauporodici.

Preporuke:

30

Praksa rada u „manjim“ tužilaštvima: u mjeri u kojoj je to moguće potrebno je osigurati„vertikalno“ krivično gonjenje u predmetima nasilja u porodici, odnosno zastupanje optužnice upredmetunasiljauporodiciusvimfazamakrivičnogpostupkaodstraneistogtužioca.

Praksa rada u „većim“ tužilaštvima: u mjeri u kojoj je to moguće potrebno je unutar tužilaštvaosiguratiefikasnuinternukoordinaciju irazmjenuinformacijaopredmetunasiljauporodici izmeđutužioca čiji je predmet i tužioca (tužilaca) koji postupa u predmetu u različitim fazama krivičnogpostupka.Ovopodrazumijevadatužilacčijijepredmetnasiljauporodiciufazisuđenjapratipredmetkojizadužujenekidrugitužilacuodržavanjuzakazanogpretresa,uzimazapisniksaglavnihpretresaidajeinstrukcijeopostupanju.

4.3. Podnošenje imovinskopravnog zahtjeva za naknadu štete oštećenoj: prikupljanje dokaza o nanesenoj šteti Obrazloženje:

Popraviluoštećenekaožrtvenasiljauporodiciupućujuseda imovinskopravni zahtjevzanaknaduštete ostvaruju u parničnom postupku.37 Ali, obzirom na stručnu pomoć tužioca koji treba daprikuplja dokaze o nanesenoj šteti, žrtvama nasilja u porodici bi trebalo biti lakše ostvaritiimovinskopravni zahtjev u okviru krivičnog postupka. U parnici žrtve se nalaze u težoj poziciji uodnosunakrivičnipostupakjerpopravilunemajustručnupomoćiprepuštenesusamesebi;temogutrpitidodatnutraumu,viktimizaciju iekonomsketroškove.Nijezapravopoznatoukojojmjerižrtvenasiljauporodicipokrećuparničnipostupak zanaknaduštetenakonzavršetkakrivičnogpostupka.Pretpostavkajedažrtveizuzetnorijetkopokrećuparničnipostupakzanadoknaduštete.Ovodovodidoposljedicedažrtvamanasiljauporodicinijeobezbjeđenakompenzacijazaštetukojusupretrpili.

S druge strane, tužiocima je stavljeno u obavezu da se staraju o imovinskopravnom zahtjevuoštećene i da sudužniprikupljati dokazeo imovinskopravnomzahtjevu. S timuvezi, ispunjavajućisvojuobavezutužilacprilikomsaslušanjaoštećenekaosvjedokaupostupkudužanjeoštećenupitatioimovinskopravnomzahtjevu,odnosnoukojempravcućeistibitipostavljen38.Postavljasepitanjeukojoj mjeri tužioci ispunjavaju svoju obavezu; odnosno prikupljaju dokaze o nanesenoj šteti i udovoljnoj mjeri konkretizuju iste, a kako bi potkrijepili postavljeni imovinskopravni zahtjevoštećene.39

Preporuke:

37Naosnovusaznanjakojaproizilazeizmonitoringasudskihpostupakaupredmetimanasiljauporodici(zavišeinformacija vidiOSCE, Krivična odgovornost i sankcioniranje počinilaca nasilja u porodici), kao i neposrednihrazgovora sa brojnim sudijama i tužiocima u okviru projekta „Rod i pravosuđe“ na ovu temu, nameće sezaključak o nepostojanju sudske prakse u bh. pravosuđu o odlučivanju o postavljenom imovinskopravnomzahtjevuoštećeneupredmetunasiljauporodiciukrivičnompostupku.38Upredmetunasiljauporodiciuvećinislučajevaradiseonaknadinematerijalneštete.39Sljedeći razlozi u praksi pretežnopreovlađuju za nepodizanje optužnica sa postavljenim imovinskopravnimzahtjevom u predmetima nasilja u porodici (prema mišljenju tužilaca koji su izradili priručnik): prilikomutvrđivanja nematerijalne štete dolazi do bitnog odugovlačenja krivičnog postupka; prilikom utvrđivanjanematerijalne štete primjenjuju se pravila parničnog postupka prema kojima tužioci imaju kritički otklon;nadoknada nematerijalne štete je rijetko ostvariva u praksi obzirom na pretpostavljenu nesolventnostoptuženog.

31

U fazi istrage, prije nego oštećena postavi imovinskopravni zahtjev, tužioci bi se trebali uključiti iprocjenitidalijekonkretnaštetanastranioštećenematerijalnailinematerijalna.

U fazi istrage, s ciljemdokazivanjanastanka štete iutvrđivanjavisine štete, tužiocimogunarediti iprovestivještačenje:

• Kada jeupitanjumaterijalna štetapovještaku finansijske struke, kakobi seutvrdila visinaštete;

• Napomena: Postoji mogućnost, a u skladu sa procjenom tužioca u zavisnosti od okolnostikonkretnog slučaja, da se nematerijalna šteta utvrđuje u fazi istrage. U ovom slučaju,dokazivanje nastanka štete i utvrđivanje visine nematerijalne štete može se provesti povještakuneuropsihijatru.40

Po utvrđenoj šteti i postavljenom imovinskopravnom zahtjevu oštećene, tužioci trebaju podićioptužnicusapodnesenimimovinskopravnimzahtjevomzanaknadušteteoštećenoj.

4.4. Uvezivanje prethodnih tužilačkih odluka vezanih za istog osumnjičenog i korištenje ranije pribavljenih dokaza Preporuke:

U slučajevima kada u tužilaštvu postoje prijave/izvještaji o počinjenom krivičnom djelu nasilja uporodicipokojimajeranijepostupanopreporučujesedapostupajućitužilacstekneuviduprethodnodonesene„negativne“tužilačkeodlukevezanezaistogosumnjičenog.Odnosno,preporučujesedaseprethodnodonesenanaredbaoneprovođenju istrage ilinaredbaoobustavi istragekojeseodnosenanasiljeuporodiciuvezujesanaknadno(novo)otvorenomistragompovodomnasiljauporodicizaistogosumnjičenogioštećenu.

Isto tako, tužioci trebaju voditi računaomogućnosti korištenja ranije pribavljenih dokaza u sklopuistrage koja je obustavljena u novo otvorenoj istrazi protiv istog osumnjičenog za djelo nasilja uporodici. Kada tužilac donese naredbu o obustavi istrage, postoji mogućnost ponovnog otvaranjaistrageukolikotužilacdobijenoveinformacijeidokazeopočinjenomkrivičnomdjelu.Istotako,nemapreprekadasekorisneinformacije,odnosnoeventualnidokaziizpredmetaokončanogdonošenjemnaredbeoneprovođenju istragezanasiljeuporodicikoristeunovootvorenompredmetu,odnosnoistrazizanasiljeuporodiciprotivistogosumnjičenog.

4.5. Dostavljanje izvoda iz evidencije za osumnjičenog: kaznena, prekršajna i operativna evidencija 40 Zakoni o krivičnom postupku (FBiH, RS, BD BiH) propisuju da je tužilac dužan prikupiti dokaze oimovinskopravnom zahtjevu u vezi sa krivičnim djelom. Ipak, važno je napomenuti da trenutno ne postojipraksautvrđivanjanematerijalnešteteuvezisakrivičnimdjelomnasiljauporodici.

32

Obrazloženje:

Tužilaštva u Bosni i Hercegovini primjenjuju različite pristupe kod uvezivanja predmeta i imajudrugačije prakse kod zaprimanja svih relevantnih evidencije vezanih za istog osumnjičenog.Npr. unekimtužilaštvimapostojipraksadasepredmetipokojimasepostupaobaveznouvezuju,teutompravcu postoje i obavezne instrukcije glavnih tužilaca, dok u drugim tužilaštvima takva praksa nepostoji.Dalje, unekim tužilaštvimapraksa jedapolicijauz kaznenuevidenciju zaosumnjičeno liceobavezno dostavlja i prekršajnu, kao i operativnu evidenciju za isto lice. U drugim tužilaštvima nepostojiovaobaveza.Važnojezapotencijalnosveobuhvatnosagledavanjekontekstapredmetanasiljauporodiciiprikupljanješirokedokaznegrađedatužilaštvoraspolažesarelevantniminformacijamaizraspoloživihevidencijazaosumnjičenog.

Preporuke-dobrapraksa:

• Postupajući tužilac treba obavezno od policije da zatraži dostavljanje izvoda iz prekršajneevidencijezaosumnjičenog.Ovojeodposebnogznačajajerse,prematrenutnimzakonskimrješenjima,uRepublici Srpskojnasiljeuporodiciprocesuira i kaoprekršaj,dokuFederacijiBosneiHercegovinepostojimogućnostdasenasiljeuporodiciprocesuirakaoprekršajprotivjavnogredaimira.

• Postupajućitužilactrebaodpolicijedazatražiizvodizoperativneevidencijezaosumnjičenog;odnosnopodatakda li jebilo joškakvih izvještajanadležnestanicepolicije (ili centra javnebezbjednosti)prematužilaštvuprotivistogosumnjičenog.

• Postupajući tužilac, u skladu sa mogućnostima, treba od policije da zatraži dostavljanjeizvještajadalijeosumnjičeniranijeprijavljivanzaistailisličnakrivičnadjela.

• Postupajućitužilactrebaodpisarnicetužilaštvazatražitispisaksvihpostupakakojisuvođeniprotivosumnjičenog lica(uključujućiobustave istrage);ukolikonepostojipraksauvezivanjapredmetautužilaštvuprekopisarnice.

• Oštećenamožebitiglavniizvorsaznanjatužiocudalijeranijebilažrtvanasiljauporodici,teukoliko jeste tužilac može od oštećene saznati kojim institucijama/organima je ranijeprijavljivala nasilje kako bi tužilac preduzeo potrebne službene radnje kontaktiranja ovihinstitucija s ciljemprikupljanja traženihpodataka (ovo je posebno značajnoukoliko stanicapolicije ne vodi ažuriranu evidenciju ili ne omogućava davanje izvoda iz operativneevidencije).

4.6.a. Provjera izricanja zaštitne mjere za nasilje u porodici u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici FBiH: uvrštenje u spis predmeta kao dokaz

4.6.b. Provjera izricanja prekršajne sankcije u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici RS: uvrštenje u spis predmeta kao dokaz

33

Obrazloženje:

Upojedinim tužilaštvimau BiH uspostavljena je praksa zaprimanja podataka od policijskih uprava:gdjepolicijauz izvještajopočinjenomkrivičnomdjelunasiljauporodici redovnodostavlja rješenja(prekršajnih odjeljenja) sudova o izrečenim zaštitnim mjerama (FBiH), odnosno prekršajnimsankcijama(RS)protivprijavljenoglica,uskladusaZakonomozaštitiodnasiljauporodici.

Ukolikouodređenomtužilaštvunijeuspostavljenaovakvapraksatužiocikojiformirajuspispredmetanasiljauporodicimoguizvršitiprovjeruunadležnomsudupremamjestuprebivalištaoptuženogdalije sud prema optuženom izrekao trenutno važeću ili raniju zaštitnu mjeru, odnosno prekršajnusankcijuzanasiljeuporodici,uskladusaZakonomozaštitiodnasiljauporodici.

Ovakva sudska odluka može se uvrstiti kao dokaz koji potkrepljuje navode optužnice. Naime,postojanje ove pravne činjenice značajno je za informisanje suda o postojanju historijata vršenjanasiljaodstraneoptuženog(posebnokadajenasiljevršenopremaistojoštećenoj)ipotvrdunasilnogkarakteraoptuženog.Ukonačnici,ovainformacijamožebitiodkoristizasudprilikomodmjeravanjakrivičnopravnesankcijeoptuženomupredmetunasiljauporodici.

Preporuke:

TužiocikojipostupajuupredmetunasiljauporodiciuFederacijiBosne iHercegovinevrše redovneprovjere (u nadležnom sudu prema mjestu prebivališta optuženog) da li postoji sudska odluka upostupku za izricanje zaštitnemjere za nasilje u porodici, a kojom je optuženom izrečena zaštitnamjerazanasiljeuporodiciuskladusaodredbamaZakonaozaštitiodnasiljauporodiciuFBiH.

Tužioci koji postupaju u predmetu nasilja u porodici u Republici Srpskoj vrše redovne provjere (unadležnom sudu premamjestu prebivališta optuženog) da li postoji sudska odluka u prekršajnompostupku kojom je optuženom izrečena prekršajna sankcija za nasilje u porodici, a u skladu saodredbamaZakonaozaštitiodnasiljauporodiciuRS.

Tužiocitrebajuvoditiračunadaovesudskeodlukeuvrsteuspispredmetakaodokazkojipotkrepljujenavodeoptužnice.

Dobra praksa: Od policijske uprave koja je zadužena za nadzor provođenja zaštitnemjere koja jeizrečenaoptuženomzanasiljeuporodicizatražiteslužbenuzabilješkuoprovođenjuzaštitnemjere,tepopotrebikoristitekaopotkrepljujućidokaz.

4.7. Ažuriranje izvoda iz kaznene i prekršajne evidencije optuženog kod proteka dužeg vremenskog perioda između pojedinih faza krivičnog postupkaObrazloženje:

Praksa pokazuje da u pravilu tužioci pribavljaju izvod iz kaznene evidencije optuženogumomentuvođenja istrage protiv osumnjičenog. Ipak, postojimogućnost da od vremena završetka istrage do

34

vremenapodizanjaoptužnice,tezatimdovremenaodržavanjaglavnogpretresa,dođedopromjenekazneneevidencijeoptuženog;naosnovučegaprozilaziposljedicadaprvobitnopriloženaevidencijanepokazujeobjektivnostanjestvaripopitanjuprethodnekažnjivosti.Sdrugestrane,tužiociizuzetnorijetko pribavljaju izvod iz prekršajne evidencije optuženog u predmetu nasilja u porodici, koja jeitekako značajna u kontekstu ovog delikta jer može otkriti prethodno prekršajno kažnjavanjeoptuženog (RS) ili izricanje zaštitnih mjera za nasilje u porodici prema optuženom (FBiH). Ovo jenaročitoznačajnoupredmetimanasiljauporodici,kadapostojimogućnostdaseradiospecijalnompovratniku sa prethodno izrečenom krivičnopravnom sankcijom ili mjerom upozorenja, odnosnoosobipremakojojsu izrečeneprekršajnesankcije/zašti