Prirodna zatita biljaka

U ekolokoj proizvodnji biljke hranimo organskim gnojivom i kvalitetnim kompostom, korov uklanjamo mehanikim putem, biljke prskamo biljnim pripravcima, a zaraeno bilje i voke redovito odstranjujemo.Tako biljka postaje zdravija, otpornija i spremna dati zdrav plod.U borbi protiv tetoina moe pomoi prirodni suivot izmeu nekih biljaka - ako ih posadite jednu blizu druge poveava se njihova snaga i urod te se one bolje tite od nametnika.Na primjer, sadnja mrkve uz luk titi biljke od lukove/mrkvine muhe, a zabijanje grana bazge u tlo slui kao zatita od krtica.Kako biljke imaju ljekovito djelovanje na ljudsko zdravlje, jednako tako mogu pozitivno utjecati i jedna na drugu.Viegodinja istraivanja pokazala su da postoje 3 grupe biljaka koje moete koristiti za zatitu vaeg vrta:Biljke koje ubrzavaju rast, obogauju i gnoje tlo: kopriva

gavez

sjeme i cvijet komoraa

volovski jezik

mladice i lie paradajza

lie cikle

Biljke kojedjeluju protiv nametnika: kopriva

hrastov list skupljen ujesen

list rabarbare

vrati

neem

list bazge

ljupac

pelin

kamilica

i sve biljke koje sadre mnogo tanina (hrastova kora,orahovo lie)

Biljke koje spreavaju bolesti: preslica

brezov list skupljen u jesen

paprat

orlovska paprat

enjak

poriluk

luk

Svenavedene biljke moete koristiti svjee iliosuene. Berite ih neposredno prije cvatnje na sunanim mjestima i po sunanom vremenu.

Usitnite ih i suite na istom, provjetrenom i sjenovitom mjestu.Najbolje ih je prostrijeti u tankom sloju na pocinanu mreu i povremeno ih okretati.

Osuene biljke uvajte u platnenim vreama ili u drvenim sanducima.

1. Aktivirajte tlo

Koristite biljke iz prve grupe kao tekue gnojivo da biste aktivirali ivot u tlu.

Biljkeusitnite i stavite ih u drvene ili glinene posude, moe i plastine, ali nikako metalne.

Napunite posudu do pola inalijte do vrha kinicu ili vodu iz rijeke ili jezera. Voda iz vodovoda zbog prisutnosti klora nije dobra.

Posude stavite na sunce, pokrijte mreicom ili daicama idvaput dnevno promijeajte.

Kada se tekuina pone pjeniti ubacite 1 aku kamenog brana (na 10 litara vode), da sprijeiteneugodne mirise.

Nakon 3-4 dana sunanog vremena, gnojnica je gotova (kad se vie ne pjeni).

Koristite je za zalijevanje tla oko biljaka razrijeenu 1:10 za lisnato ili 1:2 za plodovito povre.

2. Sprijeite nametnike

Biljkeizdruge grupe usitnite i namaite u kinici 1-3 dana, procijedite i njima prskajte povrei voe.

Ovaj pripravak trebateprimijeniti prije nego zapone fermentacija, znai prije nego se na povrini pojavi pjena.

3. Zatitite od bolesti

Biljke iz tree grupe 24 sata namaite u kinici, a zatim u istoj vodi kuhajte 30 minuta.Ostavite pokriveno da se ohladi, procijedite i prskate po biljkama.

Ne zaboravite!Temelj za zdravu i otpornu biljku je zdravo tlo iz kojeg raste i iz kojeg uzima hranu. Dokazano je da nazdravomtluraste manje korova.

Ako u vaem vrtu ne vlada prirodna ravnotea, mogu se pojaviti razne tetoine i bolesti koje vam mogu unititi urod.

Nekoliko prirodnih preparata za suzbijanje bolesti

Pripravak protiv biljnih uijuOsnovni sastojak pripravka protiv biljnih uiju je kopriva.

U 10 l vode, najbolje kinice, potopite 1 kg svjeih, usitnjenih listova koprive ili 100 200 g suhih.

Ostavite pokriveno 24 sata, ne drite due jer se stajanjem smanjuje uinkovitost preparata.

Procijedite i tako dobivenom tekuinom prskajte napadnuto bilje svakih 3 do 5 dana.

Tako pripremljen pripravak moe posluiti i za dohranu biljaka. Kopriva se bere pred samu cvatnju, dok je jo mlada, jer je tada najjaa.

Sredstvo od preslice protiv hre, pepelnice, grinja i crvenog paukaPreslica raste na vlanim stanitima, pa je moete nai u blizini rijeka i potoka. Koristi se protiv hre i pepelnica, grinja i crvenog pauka.

1 kg svjeih preslica potopite u 10 litara vode i ostavite da stoji 24 sata. Zatim lagano prokuhajte 30 minuta.

Kada se tekuina ohladi, razrijedite je vodom u odnosu 1:5 i njome pricajte biljke.

Tekuinu od preslice moete pomijeati sa sredstvom od koprive u odnosu 1:1 i kao takvo koristiti za prskanje biljaka. Poveat ete uinkovitost u borbi protiv nametnika i ujedno nahraniti vau biljku.

Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog lukaOvo sredstvo koristi se protiv grinja i plijesni te u sluaju kada lie postane smee.

500 gr nasjeenog crnog i bijelog luka potopite u 10 litara vode. Kada tekuina prestane pjeniti, razrijedite je desetostrukom koliinom vode te njome prskajte zemlju protiv pljesni.

Od kuhanih ljuski crnog luka moete napraviti i sredstvo za prskanje protiv insekata.

Sredstvo protiv lisnih ui i gljivinih bolestiLisne ui znaju ponekad biti stvarno dosadne. Najlake emo ih odbiti od biljaka ako u blizini oboljele biljke posadimo lavandu ili ubar.

Lisne ui moete mlazom vode odstraniti s biljaka. Taj postupak treba provoditi ujutro kako bi se biljke to prije osuile na suncu.

Ako to ne pomogne, moete upotrijebiti neko od prirodnih sredstava.

Protiv lisnih ui, hre, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kinice) potopite 300 g svjeih listova i cvjetova pelina ili 30 g suhog pelina.

Ostavite pelin da se namae u vodi 2 3 dana, nakon ega je tekuina spremna za prskanje.

Tekue gnojivo od koprivePlastinu ili drvenu posudu napunite do pola koprivom i nalijte vodu do vrha.

Posudu prekrijte mreicom, dva puta dnevno promijeajte tekuinu.

Kada se tekuina pone pjeniti, dodajte aku kamenog brana kako biste neutralizirali neugodan miris.

Kada se otopina prestane pjeniti, gnojivo je gotovo. Koristite ju za polijevanje u odnosu 1:10.

Tekue gnojivo od listova gavezaGavez sadri eljezo, kalcij, kalij, fosfor i mangan. Sve su to mikroelementi potrebni biljkama za normalan rast i razvoj.

Gnojivo od gaveza jaa biljke i obogauje ih mineralima. Priprema se na isti nain kao i gnojivo od koprive.

Nakon nekoliko dana stajanja, kada se prestane pjeniti, smee je boje i neugodnog mirisa koji podsjea na stajski gnoj.

Razrijedite ga vodom u odnosu 1:10.

Kvalitetno gnojivo dobit ete mijeanjem gnojiva od koprive i gaveza u odnosu 1:1.

to jo moe pomoiNeven koji je poznat po svojim ljekovitim svojstvima, izluuje sok koji pomae tlu pri oslobaanju od tetnih tvari.

Korijen kadifice izluuje fitotoksine koji su otrovni za parazitske gljivice, ali i za crve koji unitavaju korijen.

Na mjestima gdje rastu kadifice i neven, u tlu nema zemljinih tetnika, ni gljivica.

Leptira kupusara najbolje ete otjerati iz zelja ako izmeu zeljarica zasadite rajice. Leptiri kupusari ne vole miris paradajza.

Korisne ivotinje pomagai u borbi

Da bismo u vrtu mogli primijeniti bioloku zatitu, ne trebamo tjerati iz vrta sve ivotinje. Nisu nam sve ivotinje neprijatelji.

Vrlo je vano zadrati korisne ivotinje jer one pomau u borbi protiv tetoina.

U procesu suzbijanja tetoina od velike koristi su ivotinje koje se njima hrane.

Najbolji pomagai su ptice, jeevi i abe koji jedu pueve, ali i neki kukci kao to su bubamare, mreokrilke i bogomoljke, koji su prirodni neprijatelji lisnih uiju.

Bubamare i njezine liinke pojedu dnevno i do 400 lisnih uiju.

Da bi bubamare imale to jesti, ne treba unitavati prve lisne ui koje se pojave u proljee, jer e se tako smanjiti broj bubamara kojih ionako ve ima premalo.

Ako ste u mogunosti, za abe je dobro u vlastitom vrtu iskopati malu baru i zasaditi vodeno bilje. abe e nastaniti baru, pa e opasnost od pueva biti puno manja.

Jeste li znali da ptice na dan prikupe i do 30 kg gusjenica i drugih nametnika?

Da biste privukli i zadrali ptice u svom vrtu, postavite im kuicu. Neka otvor kuice bude okrenut prema jugoistoku.

Preko ljeta im osiguravajte dovoljne koliine vode u plitkim posudama, a zimi hranu.

Ptiice e vas rijeiti nametnika u vrtu i svakodnevno vas razveseliti svojim pjevanjem.

U vrtu nalazimo i pauke koji su prirodni neprijatelji muha i komaraca. Grabeljive grinje su prirodni neprijatelji crvenog pauka, ali i nekih drugih tetnih grinja.

Najei nametnici i kako ih se rijeiti

LISNE UITo su mali njeni kukci koji mogu biti krilati ili beskrilni. Boja im ovisi o stadiju razvoja i biljci hraniteljici pa mogu biti od svijetloute i zelene do crne boje.

Hrane se sisanjem biljnih sokova i to na najnjenijim biljnim dijelovima - lisnim izbojima i cvjetnim pupovima.

Izazivaju zastoj u rastu biljke, kovranje listova, iza njih ostaje medna rosa koja kaplje po donjim listovima inei ih ljepljivima, a kasnije pocrne jer se na njima razvijaju gljive aavice.

Napadaju velik broj kultura. Javljaju se u proljee i jesen tijekom toplog i suhog vremena, te nakon obilnih kia.

Ako lisne ui jako napadaju neku biljku to je znak da je poremeena njezina cirkulacija. Ponekad je dovoljno da prekrijemo i prihranimo tlo kod korijena biljke.

Postoje biljke koje su uima naroito privlane. Te biljke moete saditi meu druge biljke da biste ih zatitili od uiju.

Na primjer, sadite salatu i bob meu jagode. Ui e se preseliti na salatu i bob, a jagode e ostati neoteene.

PUEVIPuevi su esti neeljeni gosti u naem vrtu, a njihovih prirodnih neprijatelja jeeva i aba sve je manje.

Puevi najee napadaju zeleno lisnato povre.

Iako spori, vrlo su uporni i vaem povru mogu nanijeti veliku tetu.

Hrane se nou jer im smeta sunce, pa ih je najlake pronai kada padne mrak uz pomo svjetiljke.

Pueva se moete rijeiti uz pomo taloga kave. Naime, puevi ne vole talog kave, jer je u veoj koncentraciji otrovan.

Napadnute biljke zalijevajte talogom kave koji ne samo da e otjerati pueve, ve e i blago gnojiti zemlju i istovremeno tjerati biljne muice.

Budite umjereni u zalijevanju tla talogom od kave jer on podie kiselost tla.

Tlo oko biljaka koje puevi napadaju moete posuti pepelom ili kamenim branom. Kako biste pueve drali to dalje od vaih biljaka ovaj postupak treba ponavljati nakon svake kie.

Pueve odbijaju i neke biljke kao to su dragoljub, kadulja, timijan i ricinus. Zasadite li neku od tih biljaka uz rub gredice, puevi nee napadati vau biljku.

ROVAC

Rovac je jedan od uestalih zemnih tetnika. Omiljena poslastica su mu gomolji i korijenje.

Rovac je nona ivotinja i izlazi na povrinu zemlje samo nou.

Njegov rov nije duboko u zemlji, pa ete ga najlake uhvatiti ako u tlo ukopate posudu s vodom, a sa strane postavite daice koje ga usmjeravaju u posudu.

KRTICAKrtica je korisna ivotinja jer unitava rovce i druge gusjenice i crve, ali istodobno radi krtinjake koji naruavaju estetski izgled vrta.

Krticu ete najlake otjerati ako u tlo ukopate praznu bocu, tako da vrh boce ukopate u otvor njegovog rova, pazei da ne zaepite grlo flae.

Zvukove koje proizvodi vjetar i prazna boca, krtice ne mogu dugo podnositi pa odlaze.

Nauili ste kako prirodnim putem zatititi biljke. Prirodna zatita nee svaki put biti tako efikasna kao kemijska.

Postupak treba ponavljati i nekoliko puta, ali budite strpljivi i puni ljubavi prema biljci. Imajte na umu da je to va doprinos ouvanju okolia, a prvenstveno vaeg zdravlja.