ZAŠTITA PROTIV BOLESTI, ŠTETOČINA I KOROVA

U ovom pogledu najveće su razlike između konvencionalne i eko-proizvodnje

U širokoj eko-ratarskoj proizvodnji zaštita bilja nije toliko ozbiljan problem jer se oslanja

na plodored, gnojidbu i druge preventivne mjere, ali u voćarstvu, povrtlarstvu i

cvećarstvu zaštita bilja je zaista velik problem, naročito u fazi preusmjeravanja na

eko-tehnologiju.

Pitanje!

Zašto je eko-proizvodnja protiv suvremenih pesticida?

Nekada su se u zaštiti bilja i životinja koristili pesticidi prirodnog porijekla koji nisu bili

strano tijelo u prirodi. Njihovu razgradnju mogli su obaviti organizmi sa postojećim

encimatskim sustavom.

Međutim, suvremeni pesticidi su pretežito organsko-sintetičkog porijekla, u

prirodi posve nepoznate supstance, potpuno strana tijela u prirodi. Nema prirodnih

encimatskih sustava za njihovu potpunu razgradnju, nemoguće ih je kontrolirati i

predvidjeti njihovu sudbinu. Ktome su mnogi otrovni za zdravlje ljudi i životinja, a i njihovi

produkti razgradnje često su još opasniji. Poseban su pak problem oni koji se akumuliraju u

organizmu – masnom tkivu, jetri, bubrezima. Poznati su primjeri DDT-a u mlijeku majki

dojilja djece, jer se iz organizma majke vraćaju iz uskladištenih organa..

Poseban je problem perzistentnost (nerazgradivost) pesticida: DDT-a ima čak i danas,

nakon 20 god.

Dalje, pojava rezistentnosti nametnika. Sve su otporniji, doze pesticida rastu.

Dakle?

Zatim, zagađenje okoliša,

- problem ambalaže,

- stradavanje pčela i korisnih organizama

- kancerogena, mutagena djelovanja!

- karence, nepouzdane, svaka država svoje

- tolerance, nepouzdane, svaka država svoje

- kako kontrolirati velike količine hrane

- sva testiranja su na životinjama, a fiziologij čovjeka je nešto

drugo!

- važno! Zemlje u razvoju su žrtve. 75% pesticida koji se koriste u

nerazvijenim zemljama nemaju dozvolu u EU i SAD!,

Pitanje!

Što koristiti umjesto pesticida?

Nit vodilja: "bolje spriječiti nego liječiti“

Dakle, naglasak nije na kurativnim mjerama (liječenje), već na preventivnim,

dakle onim koje spriječavaju i smanjuju napad bolesti i štetočina.To su:

plodored i higijena tla

- može se izbjeći 70%problema s bolestima i štetočinama

- spaljivanje zaraženih ostataka

U SAD, 41% insekticida ide za kukuruz. Kad bi se koristio plodored, 80% bi bila

manja upotreba

U Nizozemskoj: 50% insekticida su nematocidi za sterilizaciju tla; 22 kg aktivne

tvari/ha, a prosjek za EU je 4 kg/ha, SAD – 5,6 kg/ha. Za lukovičasto povrće u

staklenicima troše 120 kg aktivne tvari/ha.

gnojidba i izgradnja humusa

- jaka gnojidba dišikom daje meka, sočna tkiva, neotporna na bolesti i štetočine

- humusna tla, s više od 3% humusa, imaju manje napade nametnika

3. otporne (rezistentne) sorte

Stručna javnost još nije sigurna što je sa "prirodnim" pesticidima koje sadrže

otporne sorte jer su istraživanja proturječna.

Naime, neki istraživači tvrde da otporne sorte imaju više "prirodnih" pesticida

nego li neotporne sintetičkih. Ali, čovjek im se prilagodio! – prirodni su!

Nadalje, otpornost je često puta privremena, jer se i patogeni prilagođavaju.

No, često se u eko-poljoprivredi sorte manje koriste jer ne zadovoljavaju

druge standarde:

ili u uzgoju

ili u organoleptičkim značajkama (izgled!).

Primjer su voćke za gusti nasad, za brzo za brzo rađanje 2 – 3 godine. Eko –

proizvođači preferiraju visoke stablašice, sa rodom od 5 –50 god.

4. Održavanje raznovrsja i biološka zaštita

U eko – proizvodnji prevladava raznovrsje i tu je manje bolesti i štetočina zbog

antagonizma: tu su predatori, paraziti, alelopatija – jedni druge ograničavaju -

"prirodna ravnoteža".

Ili, združena sjetva,

pa"rubne biljke" (hren oko krumpirišta!)

DOZVOLJENA KURATIVNA SREDSTVA U EKO – ZAŠTITI

Ipak, osnovni cilj: održati "ekološku ravnotežu". Samo kao nadopuna može kurativa. Tu

su čak i sredstva koja ne uništavaju štetočine već ih samo "odvraćaju" (kao repelenti)

mirisom, ili remete normalnu reprodukcijsku snagu.

BOTANIČKI PESTICIDI

- poznato je oko 2000 biljaka sa ekstraktima pesticidnog djelovanja

Dvije osnovne skupine:

-botanički pesticidi dobiveni nekom od ekstrakcija neotrovnog, većinom ljekovitog i

začinskog bilja (kopriva, luk, preslica, paprika, kamilica, rabarbara,

pelin, ruzmarin, itd.).

Nisu toksični, te je njima moguće prskati u bilo kojoj fazi razvoja biljke, a

nakon prskanja, tretirane biljke moguće je bez bojazni odmah konzumirati.

Mehanizam djelovanja ove skupine pesticida nije još dovoljno proučen.

Stoga mnogi vjeruju kako većina ovih biljaka niti nema izravnog pesticidnog

učinka, već da se odlikuju neizravnim pesticidnim učinkom:

-u sposobnosti odbijanja, odnosno otežavanja napada patogena,

-u jačanju otpornosti i mehanizma unutar biljke, a kojima se aktivira sposobnost

vlastite obrane (tzv. inducirana otpornost).

Prskanje čajem od preslice (Equisetum arvese) dobro je sredstvo u kontroli gljivičnih

oboljenja

Pelin (Artemisia absinthium) i obični vratič (Chrysanthemum vulgare), biljke su koje se

odlikuju izrazitom gorčinom, zbog čega ih izbjegavaju mnogi insekti

Voluharice, krtice i miševi, štetnici koji su jako osjetljivi na miris bazge (Sambucus

nigra).

Ekstrakt hrena pokazao se učinkovitim u borbi protiv monilije

Preslica Pelin Obični vratič

Bazga Hren

Danas, na tržištu postoje i komercijalni preparati na bazi ove skupine botaničkih

pesticida.

Jedan od najpoznatijih je nedvojbeno, “SPS” (Schumachers Pflanzensaft), komercijalni

preparat (trgovačka imena “Ledax-mikrob“, “Oscorna-Wurtzelstaerkung”), izrađen od

ekstrakta divljeg bilja.

Koristi se kod napada (sive) plijesni i truleži, a naročito se učinkovitim pokazao pri zaštiti

jagoda.

Isti preparat se upotrebljava i prilikom ožiljavanja reznica, te presađivanja presadnica.

“Bio-S” je također komercijalni preparat (trgovačka imena “Ledax-san”, “Oscorna

Pilzvorbeugung”; “Eco Bio-S” i dr.)

Djelotvoran je pri kontroli gljivičnih oboljenja, naročito paleži krumpira i plijesni na

žitaricama.

Od komercijalnih botaničkih preparata, izuzetnim se čini i “Milsana”, a koji je učinkovit

protiv plijesni na povrću i cvijeću.

Ovo je ujedno i jedini, u EU-u registriran botanički pesticid (izuzimljući piretrum)

Botanički pesticidi dobiveni nekom od ekstrakcija otrovnih biljaka

(duhan, buhač, vratič neem, rotenon, deris, kvasija, sabadila, i dr.).

. Budući da su neki od ovih pesticida otrovni za ribe, pčele, toplokrvne životinje i ljude, s

njima je potrebno oprezno rukovati. Ne treba se naime zavarati i vjerovati kako zbog toga

što su ovi ekstrakti biljnog podrijetla, ujedno nisu i otrovi.

Nakon prskanja, poželjno je pričekati 10-20 dana prije konzumacije tretiranih biljaka

Urtica dioica-kopriva Neem Quassia

Anemone hepatica Anemone sylvie Sabadilla

Smilje Žalfija Stolisnik

Uzgoj i izgled Ascophyllum nodosum-alge Kamilica

Derris root Maslačak Odoljen

Ruzmarinus officinalis Reynoutia sachalinensis

Venturia pirina-fuzikladij-kruška Venturia inaequalis-fuzikladij Carpocapsa pomonella

Buhač

Najpoznatiji pesticid (insekticid) iz skupine botaničkih pesticida je svakako piretrum,

ekstrakt buhača, biljke koja raste u Hercegovini i Dalmaciji.

Piretrum djeluje kao kontaktni insekticid i otrovan je kako za štetne, tako i za korisne

insekte.

Danas su pored pesticida na bazi prirodnog piretruma (‘Spruzit Parexan”, “Ledaxin

insect”, i dr.) u proizvodnji i tzv. sintetički piretroidi.

U ekološkoj poljoprivredi prednost se daje prirodnim piretroidima.

Praksa je dokazala da je njihovo djelovanje pojačano ukoliko se tekućini za prskanje doda i

metilni alkohol (0,5%), a prskanje obavi u sumrak, budući da je piretrum fotolabilan i

razgrađuje se pod djelovanjem svjetlosti.

Prskanje čajem od vratića (Tanacetum vulgare), u vrijeme intezivnog leta, uništit će mnoge

insekte, pa čak navodno i zloglasnog jabučnog savijača (Carpocapsa pomonella).

No, i mnogi znanstvenici istočnoeuropskih zemalja, a naročito oni iz tropskih i

suptropskih zemalja također su aktivni u pronalaženju i testiranju botaničkih

pesticida.

Nažalost, njihovi radovi nigdje nisu u cijelosti popisani i sabrani, budući da ih je većina

objavljena u lokalnim ili nacionalnim stručnim i znanstvenim časopisima, koji su teže

dostupni obično na lokalnim jezicima.

Među ovim radovima, svojom vrijednošću se naročito ističu radovi indijskih i nekih

afričkih znanstvenika.

Mnogi slažu da rezultati koje je dobio tim, predvođen brazilskom znanstvenicom

Norohnom, profesoricom zaštite bilja na sveučilištu u São-Paulu, spadaju u

najspektakularnije, ikada objavljene rezultate glede učinkovitosti botaničkih

pesticida.

Ova je brazilska znanstvenica, naime, nakon upornog rada kroz više desetljeća, pronašla

na desetke biljnih ekstrakata koji su učinkoviti protiv mnogobrojnih bolesti i štetnika

. Ipak, vrhunac njenog rada je u otkrivanju nekoliko biljnih ekstrakata koji imaju gotovo

100%-tnu učinkovitost pri suzbijanju virusa (tablica 21).

b) Sapuni

Kao pesticidni (insekticidni) sapuni, mogu djelovati bilo kalijevi, bilo natrijevi sapuni,

na bazi biljnih ili industrijskih masnih kiselina.

No neke smjernice za eko-proizvodnju ipak dozvoljavaju upotrebu samo sapuna na bazi

biljnih masnih kiselina.

Najčešće su u upotrebi kalijevi sapuni (tzv. meki sapun), koji su žućkaste boje i

polutekuće konzistencije (izgledaju kao med).

Insekticidni sapuni, kako se ova sredstva još nazivaju, izuzetno su djelotvorni u suzbijanju

lisnih ušiju (1% otopine su najbolje, a pripremaju se tako da se 10 grama sapuna prvo otopi

u malo tople vode, te nakon toga još doda 10 litara vode i sve skupa dobro izmiješa).

Insekticidni sapuni su inkopatibilni (nije ih moguće miješati) s preparatima na bazi

sumpora, a na nekim biljakama mogu izazvati oštećenja.

c) Preparati na mineralnoj bazi

Najpoznatiji preparati iz ove skupine su zacijelo bakrene soli i preparati na bazi

sumpora.

Ove preparate dozvoljeno je upotrebljavati i u ekološkoj poljoprivredi, s tim da je

upotreba bakrenih sredstava, u svrhu sprečavanja njihove prevelike akumulacije u tlu,

obično ograničena na 3 kg/ha godišnje.

Vodeno staklo (Na2SiO3) djelotvorno je pri suzbijanju biljnih bolesti, a pri toplijim

temperaturama, zbog fitotoksičnosti sumpora služi kao zamjena sumpornim

sredstvima. Primjenjuju se koncentracije od 0,5 do 1% a na krumpiru moguće ga je

upotrijebiti i u nešto višim koncentracijama, 2-3%.

Kalijev premanganat (KMnO4) :1%-tna otopina ovog preparata u vodi djeluje fungicidno,

čak i protiv krastavosti jabuka. Ipak, neke eko-smjernice upotrebu ovog preparata

ograničavaju samo na pripremu fungicidnih kupki za namakanje sjemena.

Soda bikarbona (NaHCO3) .Otopina sode bikarbone u vodi-odličan fungicid.

d) Ulja

a) životinjska, odnosno riblja ulja.

Ova sredstva nemaju izravno pesticidino djelovanje, već prvenstveno repelentno

djelovanje. Debla mladih voćaka i grmova, premazana ribljim uljem odlična su zaštita

od glodavaca.

b) neka biljna ulja, dobivena ekstrakcijom aromatičnog (ružmarin, lavanda, menta itd.)

ili nekog drugog bilja (sezam, suncokret, repica, kukuruz, itd.), također pokazuju

pesticidno djelovanje.

Većina ih ipak ne djeluje kao izravni pesticid, već kao repelent (odbijaju insekte)

Među uljima-pesticidima naročito je zanimljivo repičino ulje i koje se upotrebljava kao

prirodni insekticid, ali, i kao herbicid (komercijalno ime “Agrirob”).

No mišljenja glede učinkovitosti repičinog ulja, bilo kao insekticida, odnosno

herbicida, su podijeljena. Neki naime tvrde kako je ovo samo jedan od trikova kojim se

zemije EU-a žele riješiti viška repičinog ulja.

c) upotreba mineralnih ulja u eko-zaštiti, dozvoljena je većinom eko - smjernica koje

određuju dozvoljena zaštitna sredstva pri eko-gospodarenju.

No, nisu sva mineralna ulja jednake kakvoće i učinka, a ovo ovisi o uljnim

frakcijama koje su u rafinatu.

Treba paziti na fitotoksičnost te imati na umu da nisu kompatibilna sa sumpornim

sredstvima.

e) Propolis

Propolis posjeduje antibakterijsko i antigljivično djelovanje, insekticidno djelovanje, te

da stimulirajuće djeluje i na rast i razvoj biljaka. Preparate na bazi propolisa koristimo u

obliku:

-vodene otopine

(150 g fino samljevenog propolisa moči se, uz povremeno miješanje kroz dva tjedna u

1 l kišnice ili izvorske vode.

Moguće je dodati i 1 g sojinog lecitina, ili bjelanjka jajeta. Nakon dva tjedna

tekućinu je potrebno procijediti kroz filter papir.

-alkoholne otopine (tinkture),

koja se priprema tako da se 300 g propolisa, uz povremeno miješanje moči kroz 20

dana u 850 ml denaturiranog alkohola, pri čemu je također korisno dodati sojin lecitin

ili bjelanjak.

- Zadnjih pet dana otopina se ne miješa, kako bi se upotrebom filter papira olakšalo

odvajanje tekućeg dijela od taloga.

-hidro-alkoholne otopine,

koje dobivamo miješanjem 100 g vodene otopine propolisa s jednakim dijelom tinkture

propolisa, a što se sve otopi u 100 l vode. U svrhu pojačavanja fungicidnog i

insekticidnog učinka na 100 l ove otopine moguće je dodati i 1 vodenog stakla

(natrijevog silikata).

Voće Bolest ili štetnik Upotreba propolisa

Aktinidija Siva plijesan (Botrytis) 0,2% hidro-alkoholna otopina+0,3% močivi sumpor

Lisnate uši 2-3 tretiranja alkoholnom otopinom

Agrumi Antraknoza

(Colletotrichum gloesporoides)

Nakon uklanjanja napadnutih grana provesti 2-3 tretiranja s 0,2%

hidro-alkoholnom otopinom

Plijesan plodova

(Phytophtora citrophtora)

Tretiranje plodova prije ili odmah nakon berbe s 0,1% alkoholnom

otopinom i ostaviti ih da se osuše na zraku

Štitaste uši

(Mytiloccocus beckii, Lepidosaphes

gloverii i druge)

Premazati napadnute grane propolisnim uljem

Maslina Maslinova muha

(Dacus oleae)

Kada se nije na vrijeme zaustavio napad, alkoholnom otopinom od

0,1%+močivi sumpor efikasno se uništavaju jaja maslinove muhe

u unutrašnjosti posla

Rak

(Pseudomonas savastanoi)

2-3 tretiranja s 0,2% hidro-alkoholnom otopinom

Štitaste uši

(Lepidosaphes destefani, Lucaspis

riccae)

Premazati napadnute grane propolisnim uljem

Breskva Kovrčavost

(Taphrina deformans)

Pojavom prvih simptoma provesti višekratna tretiranja alkoholnom

otopinom propolisa (0,2%)+močivi sumpor (0,35%)

Vinova loza Peronospora

(Plasmopara viticola)

Prema meterološkim prilikama provesti brojna tretiranja hidro-

alkoholnom otopinom (0,2%)+močivi sumpor (0,3%)

Siva plijesan

(Botrytis cinerea)

Provesti tretiranja hidro-alkoholnom otopinom (0,2%)+močivi

sumpor (0,2-0,3%) prema meterološkim prilikama

Tablica 22. Upotreba preparata na bazi propolisa u zaštiti voćaka i vinove loze

-smjese hidro-alkoholne otopine propolisa s koloidalnim sumporom.

-propolisnog ulja( samljevenog propolisa u ulju) i hidro-alkoholne otopine.

Za zaštitu većine kultura najčešće se upotrebljavaju smjese hidro-alkoholne

otopine propolisa (0,15-0,2%) s koloidalnim sumporom (0,25-0,3%).

f) Razno

-Ne samo preparatu od poljske preslice, već i nekim drugim biološko-dinamičkim

preparatima se pripisuju pesticidna djelovanja.

Među ovima se ističu preparat “501”, te preparat “505”, koji močen u vodi,

također suzbija neke bolesti.

-pepeo insekata i ostalih životinja.

Preporuku za upotrebu pepela štetnika, kao sredstva za kontrolu štetnika (ali i pepela

sjemena korova za suzbijanje korova), također je dao dr. Rudolf Steiner. Prema

njegovim riječima, ukoliko se zrelo sjemenje korova s neke parcele, svake godine

sakupi i spali, a pepeo razaspe po parceli, nakon četiri godine doći će do značajnog

smanjena zakorovljenosti. Isto vrijedi i za insekte, te ostale štetnike. Ovako

pripravljen pepeo, ne djeluje tako da uništava korove, odnosno štetnike, već “djeluje

tako da sprječava njihovu snagu reprodukcije”.

-voda u kojoj su močeni insekti.

Određeni broj insekata potrebno je skupiti i močiti u vodi kroz nekoliko dana. Ova

voda, koja živim insektima iste vrste “zaudara na smrt”, se zatim razrijedi i njome

prska po napadnutim biljkama.

-dobri rezultati postignuti u kontroli krumpirove zlatice, naročito u ranim fazama

napada.

-“sprejevi kora”

Voda u kojoj se kroz nekoliko dana namakala svježa, ali samljevena kora nekih vrsta

drveća (hrast, orah, jabuka i dr.), može biti odlično sredstvo protiv napada

mnogobrojnih biljnih bolesti.

Moguće je kako “tajna” leži u učinku mikroorganizama - predatora, koji žive na

korama raznog drveća i koji imaju sposobnost regulacije mikroorganizama-uzročnika

biljnih bolesti.

-slično kao spomenuto sredstvo djeluju vjerojatno i “kompostni ekstrakti”,

koji u zadnje vrijeme postaju izuzetno popularni . Ovi, pored mnogobrojnih

mikroorganizama-predatora, sadrže i mnoge druge tvari koje jačaju rast i otpornost

biljaka (vitamini, antibiotici, hormonii, itd.).

-homeopatske otopine.

- Pepeo korova, insekata, alkoholne i druge ekstrakte zaraženih blijaka, biljna

hraniva, metale, hormone, i dr., moguće je razrjeđivati i tzv. homeopatskim

postupkom.

- Ovaj se sastoji u tome da se 1 težinski dio “aktivne supstance” (npr. biljnog

ekstrakta) razrijedi s 9 dijelova otapala (obično vode). Ova otopina koja sadrži

10% “aktivne supstance” i 90% otapala, obično se označava s D1

(“razrjeđenje 1”). Nakon toga se uzme 1 dio ovako pripravljene otopine, ponovo

doda novih 9 dijelova otapala pripremi sljedeća otopina, tzv. D2. Obično su, za

sada iz još neutvrđenih razloga, najučinkovitije otopine D7 ili D8 odnosno

njihovi višekratnici (D14,21,28 ili D16,24,32 itd.).

Prednost homeopatske metode je što zahtijeva izuzetno malo ishodišne

supstance, jeftina je, te daje otopinu koja je prikildna za prskanje.

-prah, glina i dr.

Neke vrste samljevene gline, odnosno prah nekih drugih minerala, također se

upotrebljavaju i u eko-zaštiti bilja.

Načelo učinkovitosti ovih tvari nije još posve razjašnjen, ali se za neke pouzdano

zna da djeluju tako što se njihovi kristalići (“igličice”) zabijaju u dišne organe i

ostale dijelove tijela insekata, odnosno inkorporiraju u biljna tkiva, gdje priječe

prodor mikroorganizama, i ostalih parazita.

Među ovim mineralnim prahovima, djelotvornošću se naročito ističe kieselghur,

diathomacous earth.(dijatomejska zemlja)

“biljni tonici”.

Za neke biljne ekstrakte se pouzdano zna da zapravo ne djeluju niti kao izravni,

ali ni neizravni pesticidi, već da jačaju biljku koja uz njihovu pomoć, sama

postaje otpornija na napad bolesti i štetnika

Među ovima najpoznatiji su, zacijelo, “koprivina juha”, te ekstrakt lišća

smeđih algi (Ascophyllum nosodum), čije je nalazi većinom u Norveškoj.

Ekstrakti ovih algi sadrže jako puno mikroelemenata, vitamina i hormona rasta.

Na tržištu su najpoznatiji “Algifert”, “Polymaris” i “Oscorna Pflanzenstaerkung”.

Preporučuje se upotreba 0,8—1% otopine, a na voću ne više od tri puta, jer plodovi

inače postaju pretvrdi.

-Feromone

(složene organske spojeve, nosioce “kemijskih poruka” u veoma složenim sustavima

komuniciranja među jedinkama živih organizama iste vrste), u eko-poljoprivredi,

dozvoljeno je upotrebljavati samo u obliku mamaca, a ne i za prskanje, budući

da se strahuje kako bi masovna primjena ovih tvari mogla izazvati sveopću

poremetnju, svojevrsnu “smušenost” u prirodi.

-bakterijalni i virusni preparati.

I dok se oko upotrebe najpopularnijeg među ovim preparatima, tzv. Bacillus

thurengiensisa, slažu gotovo svi djelatnici u eko-poljoprivredi, mišljenja oko

upotrebe nekih drugih, poglavito preparata na bazi virusa su još uvijek podijeljena.

Stoga je ove preparate u eko-poljoprivredi moguće koristiti tek nakon odobrenja

nadležnog inspektora, odnosno organizacije koja kontrolira eko- proizvodnju.

-mehanička metoda u zaštiti bilja.

Mnoge štetnike moguće je uspješno kontrolirati i mehaničkim putem, upotrebom

mamaca i zamki, prepreka, i dr. Štoviše neke od ovih moguće je, rukom, ili

posebnim napravama fizički odstranjivati iz napadnutih kultura.

Dozvoljena sredstva za zaštitu bilja sukladno Zakonu o ekološkoj proizvodnji

U ekološkoj proizvodnji bilja i biljnih proizvoda dozvoljeno je rabiti sredstva za zaštitu bilja

sukladno posebnim propisima za zaštitu bilja (bivši EC 2092/91, sadašnja Uredba Komisije (EZ)

889/2008, a na osnovu Uredbe Vijeća (EZ) 834/2007, Prilog II: Pesticidi-sredstva za zaštitu bilja

iz članka 5. stavka 1.)

PROVJERITI UVIJEK I POPIS REGISTRIRANIH SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA

pri MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE!!! (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)

U slučaju bilo kakve nedoumice, provjeriti s Nadzornom stanicom!!!

Naziv Opis, zahtjevi glede sastava,

propisi uporabe

Azadirachtin iz Azadirachta indica

(Neemm)

Insekticid, upotrebljiv samo:

na majčinskim biljkama za proizvodnju usjeva i na roditeljskim

biljkama za proizvodnju drugog materijala za ispitivanje i

vegetativnim pokusima; kod ukrasnih biljaka

Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili tijela.

Pčelinji vosak Upotreba kod rezidbe drveća

Želatina Insekticid

Hidrolizirana

bjelančevina

Mamac

Samo u dozvoljenoj uporabi u kombinaciji s drugim prikladnim

proizvodima iz Priloga 1., odlomak B.(dopuštena mineralna gnojiva i

mikrobiološki aktivatori)

Lecitin Fungicid

Ekstrakt (vodena otopina) iz

Nicotiana tabacum

Insekticid

samo protiv lisne uši kod suptropskih voćaka (npr. naranča, limun) i

tropskih biljaka (npr. banane);

uporaba samo na početku vegetacijskog razdoblja.

Potrebno odobrenje od nadzorne stanice ili tijela, samo za prijelazno

razdoblje

Biljna ulja (npr. ulje od metvice,

crnogorične

smole, kima)

Insekticid, akardicid, fungicid i tvar za ometanje rasta klica

Piretrin ekstrahiran iz buhača

Chrysanthemum

cinerariaefolium

Insekticid

Kvazije ekstrahirana iz Quassia

amara

Insekticid, repelent

Rotenon ekstrahiran iz Deris

spp. i Lonchocarpus spp. i

Terphrosia spp.

Insekticid

Potrebno odobrenje od nadzorne stanice.

B) Mikroorganizmi za biološko suzbijanje štetočinja koji se koriste u zaštiti bilja:

Naziv

Opis, zahtjevi glede sastava, propisi uporabe

Mikroorganizmi

(bakterije, virusi i gljivice)

npr.Bacillus thuringiensis, virus

granuloze itd.

Samo prerađevine, zabranjena upotreba genetski preinačenih

organizama

Tvari koje je dozvoljeno koristiti u zamkama i dispenzerima (raspršivačima)

Zamke i/ili dispenzeri moraju spriječiti dospjevanje tvari u okoliš i

njihov dodir s posađenim kulturama

Zamke je potrebno nakon upotrebe pokupiti i sigurno ukloniti.

Naziv Opis, zahtjevi glede sastava, propisi upotrebe

Diamonijev fosfat Mamac

Samo u zamkama

Metaldehid Limacid

Samo u zamkama sa sredstvom koje odbija krupnije vrste

životinja;

Dozvoljen samo za prijelazno razdoblje.

Feromoni

Pirethroidi

(samo Deltametrin i

Lambda-Cyhalothrin)

Insekticid

Samo u zamkama sa specifičnim mamcima.

Samo protiv Batrocera olae i Ceratitis capitata;

Potrebno odobrenje od nadzorne stanice; samo za prijelazno

razdoblje.

D) Druga sredstva koja se tradicionalno koriste u ekološkoj proizvodnji

Naziv Opis, zahtjevi glede sastava, propisi uporabe

Bakar u obliku bakrenog

hidroksida, bakrenog oksiklorida,

trobaznog bakrenog sulfata,

bakrenog oksida

Fungicid

Potrebno odobrenje od nadzorne stanice ili tijela samo za

prijelazno razdoblje.

Etilen Dozrijevanje banana

Kalijev sapun (mazivi sapun) Insekticid

Kalialaun (kalinit) Usporava sazrijevanje banana

Vapneni sulfat

(kalcijev polisulfid)

Fungicid, insekticid, akaricid

Potrebno odobrenje nadzorne stanice

Parafinsko ulje Insekticid, akaricid

Mineralna ulja Fungicid, insekticid,

samo kod voćaka, loze, maslina i tropskih biljaka (npr. banana)

Samo za prijelazno razdoblje

Potrebno odobrenje od nadzorne stanice

Kalijev permanganat Fungicid, baktericid

Samo kod voćaka, maslina i loze

Kvarcni pijesak Repelent

Sumpor Fungicid, akaricid, repelent

ČIMBENICI KOJI OGRANČAVAJU PRAKTIČNU UPOTREBU I DALJNJI

RAZVITAK EKO-SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA

Tehnološki čimbenici

Premda je danas u literaturi moguće naći brojne savjete “recepte” glede eko-sredstava u

zaštiti bilja, na žalost valjanost ovih informacijaje ograničena. Također treba naglasiti

da je stvarni (originalni) izvor većine ovih informacija nepoznat, te da su mnogi autori

jedni od drugih, iste prepisivali, prethodno ne provjeravajući njihovu stvarnu vrijednost.

Idealno bi bilo kada bi kod svakog od ovih “recepata” znali njegovog “autora” i osnovne

podatke glede metodologije ispitivanja, uključujući:

a) starosnu dob biljke koja se preporučuje;

b) stanište biljke (utvrđeno je naime da biljke porijeklom s raz1ičitih staništa

imaju različito pesticidno djelovanje);

c) da li biljku koristiti u suhom ili svježem stanju;

d) iscrpne naputke glede načina pripreme ekstrakta (metoda ekstrakcije, vrijeme,

potrebne količine biljke i ekstrahirajućeg sredstva, itd.);

e) najbolji način, vrijeme i metoda tretiranja;

f) listu biljnih bolesti i/ili štetnika protiv kojih je sredstvo

učinkovito;

g) razvojnu fazu bolesti odnosno šetnika (npr. jaje, larva, imago, i

sl.) u kojoj je najbolje obaviti tretiranje;

h) mehanizam djelovanja učinkovitosti sredstva;

i) učinak na okoliš (vrijeme razgradnje sredstva, opasnost od

moguće akumulacije u tlu i/ili živim organizmima, učinak na

korisne organizme, itd.);

j) stupanj otrovnosti, te učinak na zdravlje ljudi i živih organizama.

Nažalost, ovi su zahtjevi temeljeni na onom što bi bilo idealno, i za

njihovo bi ostvarenje bilo potrebno detaljno ispitivanje svake

biljke s pesticidalnirn djelovanjem.

Također, proizvodnja eko-sredstava za zaštitu bilja je prilično

rizična, a često puta i neprofitabilna djelatnost.

Tako npr. pri proizvodnji pesticida baziranih na biljnim ekstraktima često puta dolazi do

poteškoća glede održavanja ujednačenosti i kontinuiteta kakvoće proizvoda

I u ekološkoj zaštiti bilja, od izuzetne je važnosti znati pravi trenutak za tretiranje.

a što znači da tretiranje treba provesti:

a) u odgovarajućem trenutku glede razvojnih stadija biljke i nametnika

b) tek nakon što je prethodno određen tzv. ”prag štetnosti”, a ne “prema kalendaru”

Prag “ štetnosti”, pokazuje zapravo “granicu”, odnosno “stupanj zaraze” određenim

nametnikom koju je još uvijek moguće tolerirati.

Kada napad nametnika prekorači “prag štetnosti”, opravdano je, i potrebno je prići

mjerama suzbijanja.

Ipak, valja naglasiti kako oko shvaćanja i definicije “praga štetnosti”, postoje

različita turmačenja.

Tako jedni “prag štetnosti” poistovjećuju s tzv. “ekonomskim pragom štetnosti”, i

tvrde kako je tretman opravdan već onda kada je trošak tretmana jeftiniji od ekonomske

štete koju će prouzrokovati napad nametnika.

Drugi pak tvrde da suzbijanje treba poduzeti tek kada populacija nametnika pređe

“ekonomski prag štetnosti”, za više od 30 do 50% (kod jednogodišnjih kultura), odnosno

za 100% (kod višegodišnjih nasada).

No u zadnje vrijeme, čuju se i prijedlozi kako prilikom određivanja stvarnog “praga

štetnosti” uz ekološke štete, također u obzir treba uzeti i brojnost, te razvojni stadij

korisnih organizama, budući da i ovi znatno utiču na stvarnu štetu koju će nametnici

počiniti.

Za računanje ovih “pragova odluke” potrebno je dobro poznavanje entomologije i

fitopatologije, a u pomoć je nerijetko potrebno pozvati i računala, te složene kompjuterske

modele.

“Pragovi štetnosti”, inače su posebno naznačeni za svaku kulturu, kao i za pojedine stadije

razvoja nametnika (npr. jaje, larva, kukuljica, imago), a moguće ih je pronači u priručnicima

za integralnu zaštitu bilja, odnosno saznati od lokalne savjetodavne službe.

Istaknimo i to, da se u praksi, mnogi eko-poljoprivrednici, za tretiranje odlučuju tek

nakon što je “ekonomski prag” prekoračen za 200%, i to upravo iz raloga što vjeruju

da u njihovim kulturama ima barem 200% više korisnih organizama, negoli u

susjednim, konvencionalnim.

SUKOB INTERESA

Upotreba, te daljnji razvoj sredstava za eko-zaštitu bilja uvelike će ovisti o interesu

industrije pesticida, zahtjevima poljoprivrednika, rezultatima znanstvenih istraživanja

te javnom mijenju (poglavito snazi “zelenih”).

Nažalost, interesi ovih skupina su često puta proturječni, a industrija pesticida,

posjedući kapital je uglavnom ta koja “diktira igru”. Dakako, budući da vrijeme

ipak ne “radi” za njih, industrija pesticida se okreće i alternativama, većinom

proizvodnji pesticida na bazi genetski promijenjenih organizama.

PRAVNE PREPREKE

Ove se u prvom redu odnose na registraciju (dozvolu za upotrebu), ovakvih sredstava,

a čija je procedura istovjetna onoj sintetičkih pesticida.

Dozvola se dobiva nakon istraživanja

Dalje, otežana mogućnost zaštite proizvoda.

Da bi, naime, neki proizvođač dobio pravo na zaštitu svoga proizvoda za botanički pesticid,

morao bi ga prvo patentirati, tj. dokazati kako je isti njegovo vlastito otkriće.

No, kako su biljni ekstrakti npr., za razliku od sintetičkih pesticida poznati već stoljećima i

zapravo “proizvod prirode”, a ne industrije, to nad njima nema prava patentiranja.

Zakon o zaštiti bilja i sredstvima za zaštitu bilja, mnogih zemalja, pa tako i naše

zabranjuje korištenje neregistriranih pesticida.

No, da bi npr. čaj od kamilice dobio legalnu “dozvolu” za upotrebu u zaštiti bilja,

proizvođač ovog pesticida bi trebao obaviti sva istraživanja i analize, jednako kao da se radi

o sintetičkom pesticidu.

Ovo, te cjelokupni postupak registracije čaja od kamilice kao sredstva za zaštitu bilja,

mogao bi koštati i do 30 milijuna maraka.

Drugim riječima, dokle god nije registriran kao “pesticid” prskanje bilja čajem od kamilice

predstavlja pravni prekršaj. U Engleskoj, za ovaj prekršaj treba platiti globu od oko 5000

DEM

No, u nekim zemljama, kao Njemačkoj i Austriji, zakonodavac ipak uviđa da “pravna

država”, može dovesti i do smiješnijih situacija, te proizvođačima botaničkih pesticida,

ukoliko se ne radi o otrovnim biljkama, izdaje posebnu dozvolu za stavljanje u promet

ovih “pesticida”.

Sažimljući sve gore izneseno glede kontrole biljnih bolesti štetnika, možemo reći da se

zaštita bilja u eko-poljoprivredi ne sastoji samo u jednoj mjeri. Naime “ključne su

preventivne mjere koje se, po potrebi dopunjuju kurativnima, a prilikom čega se

koriste većinom prirodna i po okoliš povoljna zaštitna sredstva.

SUZBIJANJE KOROVA

Vrlo su važne preventivne mjere kao:

Dobar plodored sa više djetelinsko – travnih smjesa, krmnog bilja, podusjeva, nadusjeva,

međuusjeva, zelenom gnojidbom, lucerna, konoplja, facelija – neki čak siju korove u usjev

(npr. mrtvu koprivu)

Racionalna gnojidba i obrada tla

dobro fermentirana – zrela organska gnojiva

višefazna obrada tla

eko – proizvođači govore o "noćnoj obradi" (svjetlo inicira neko sjeme na klijanje!)

čak se govori o 70 % smanjenju korova

neki čak pokrivaju plug crnom folijom

Popravka fizikalno kemijskih značajki tla, naročito smanjenje zbijenosti (kompakcije)

- rahlo tlo ima više vrsta korova, sa međusobnom konkurencijom, bez "najgorih" korova

Zastiranje – malčiranje tla

živi

mrtvi malč

Ispaša

izmjena livada i pašnjaka

Stoka, osobito razne vrste, uništavaju korove – npr. svinje ruju tlo i jedu korijenje.

Mehaničko i termičko suzbijanje korova

Uz već poznato još:

-posebno se ističu pljevilice – weederi koje Znaor naziva "štrigl" ili "drljača -

češalj", čak sa krilima koja kopiraju teren (vidi slike, 26)

-četkasti kultivatori (vidi slike 27)

-rotirajuće motike (vidi slike 28)

-plameni kultivatori; sa infracrvenim zrakama (sl. 29)

Slika 26: Drljače češljevi Slika 27. Četkasti kultivator

Slika 28: Rotirajuća motika

Slika 29: Termičko suzbijanje korova