Medicinski fakultet u RijeciZdravstveni turizamKolegij: Povijest zdravstvenog turizmaNastavnik: Prof.dr.sc. Amir MuzurStudent: Mihaela Krki

PRIRODNA BATINA MALOG PRIMORSKOG MJESTA MAJKOVI U DUBROVAKOM PRIMORJU TEMELJ RAZVOJA ZDRAVSTVENOG TURIZMA

Seminarski rad

U Dubrovniku, 06. oujka 2013. godine

SAETAK

Malo primorsko mjesto Majkovi smjeteni 30km od Dubrovnika poznati su po svojoj prirodnoj batini: umama crnike i alepskog bora, piljama, bogatstvu mora i podmorja, izvorima pitke vode, endeminim i ljekovitim biljkama. ume i vegetacija sauvane su zahvaljujui svijesti o nunosti zatite ovog prirodnog krajolika, koji ostavlja snaan dojam na posjetitelja. Blaga klima, zelenilo i mogunost etnji, rekreacije i razgledavanja praktino cijele godine, osiguravaju uvjete za razvoj zdravstvenog turizma. Zagaenja su svedena na minimum, a osigurani su prirodni uvjeti za oporavak u prirodi. Ove prirodne uvjete trebala bi pratiti odreena infrastrukturna potpora, kako bi se omoguio daljnji razvoj za stanovnitvo.

Slika 1. Dubrovako primorje

KLJUNE RIJEI: primorsko mjesto Majkovi, prirodna batina, zdravstveni turizam

UVOD

Majkovisu naselje u Dubrovako-neretvanskoj upaniji. Nalaze se u opini Dubrovako primorje, uz mjesnu cestu Slano -Trsteno, odnosno na trasi stareNapoleonoveceste (Strada Marmont). Od Dubrovnika Majkovi su udaljeni oko 30 km sjeverozapadno.

Arheolokaistraivanja u Majkovima (i irem podruju) napravio je Carl Patsch poetkom prolog stoljea. U knjizi "Prilozi za etnologiju jugoistone Europe"govori o Gradini iznad Slanoga predrimske prolosti i mnogobrojnimgomilama,tumulusimailinekropolamau Majkovima.IlirskaplemenaArdiaeiiPlearaeisu nekada ivjeli na tom podruju (1).

Majkovi kao dio Dubrovakog primorja, teritorij od Kurila (dananjePetrovo Selo) doNeuma,1399.godine dolazi pod vlastDubrovake Republikekoja ga je uspjela kupiti od bosanskog kraljaStjepana Ostojeza 1.500dukata, kuu u Dubrovniku i dubrovako graanstvo. Meutim Dubrovako Primorje je trebalo jo i vojno-diplomatski obraniti u zapletenim prilikama sueljavanja oko dinastikog prijepora u ugarsko-hrvatskom kraljevstvu i njegovih odraza uBosniizmeu1403.i1405.godine. Gredelj, knez Majkova 1399. godine sa seljacima podie bunu protiv nove vlasti te je sa svojom vojskom uhvaen na spavanju i odveden u tamnicu u Dubrovnik. Otada je ovo podruje bilo dio dubrovake drave sve do njene propasti1808.godine. Doavi u posjed toliko eljenog podruja (Terrae nuovae), Dubrovani su pristupili ureenju prilika u novosteenom Primorju. Zateeni bastici, zentiloti, gentiloti razvlateni su i lieni posjeda i ukoliko su eljeli nastaviti ivjeti u Primorju, morali su prihvatitikmetskipoloaj. Republika je zadrala vlasnitvo nad novosteenom zemljom (dominium directum), a posjedovno pravo (dominium utile) je razdijelila svojim graanima. Primorje je postalo nova upravna jedinica, kneija (comitatus, contrata) na elu sknezomkoji je stolovao uSlanome.Knezusu pomagali brojni slubenici: podknezovi, kancelari, sindici, kaznaci, teklii, usticijeri, gajtaci, stimatori i ostali (2). Majkovi kao najvee selo u Primorju, esto se spominje u dubrovakim arhivima, poznati su Majkovski statuti koje je1560.godine napisao kancelar Dubrovake Republike Petrus Franciscus Parisius. Radi se o dvije matrikule namjenjenebratovtinamaDonjih i Gornjih Majkova, napisane su napergamentui sauvane u cijelosti,20. prosinca1560.potvrene od Malog Vijea i spomenute u oporuci Francisca Benedicta de Prima iz1601.godine pod imenima "Sanctae Trinitatis de Maglcoue Dogne" i "Sancti Stephani de Maglcoui Gorgni". U Majkovima postoji vie rimokatolikih crkvi i kapelica:Sv. Stjepan,Sveto Trojstvo,Sv. Petar,Sv. LiberaniSv. Nikola, od kojih su neke zatiene kao kulturno dobro.

U Majkovima se nalaziherpetolokirezervat predloen za zatitu.U rezervatu obitava nekoliko vrsta ivotinja, a najpoznatija je te ujedno najrjea i najugroenijarijena kornjaa(Mauremys rivulata). U neposrednoj blizini Majkova je i stanini rezervat samoniklog oleandra, jedini lokalitet u Hrvatskoj staninog tipa (3).

Sl. 2 Krka lokva u Majkovima stanite rijene kornjae Mauremys rivulata Na podruju Majkova do naih su dana sauvana dva srednjovjekovna grobita, koja imaju svoj kontinuitet do naih dana i spadaju u red bratovtinskih grobalja to nastaju u kasnom srednjem vijeku (4).

Na svakom od bratovtinskih grobita izvorno je bila skupina nadgrobnih spomenika i manja crkva. Dosad nije uoeno vee groblje upskog tipa. U polju kraj dananje upne crkve sv. Trojstva u Donjim Majkovima sauvano je nekoliko steaka. Pregledom terena utvreno ih je pet, i to jedan sanduk i etiri ploe. Na groblju je i vei broj starijih grobnih kamenih ploa, danas naalost zabetoniranih, od kojih su neke moda preraeni steci, jer su vidljivi ostaci ukrasnih traka (5). Takoer, kao spolij susreemo vei broj steaka i njihovih fragmenata ugraenih u postojeu crkvu sv. Stjepana u Gornjim Majkovima i oko nje te na susjednoj bratovtinskoj kui. Veina spomenutih fragmenata steaka je bez ornamentalnog ukrasa. Ispred crkve sv. Trojstva dva su steka ukraena cik-cak bordurom, a na crkvi sv. Stjepana uzidan je fragment steka koji je ukraen prikazom maa i tita. Takoer, na proelju iste crkve kao spolij se nalazi fragment steka koji je vjerojatno neko bio ukraen prikazom strijelca, ali je zbog dje- lovanja vremena taj prikaz izblijedio. U ploniku novoga groblja kraj crkve sv. Stjepana vidljiv je steak s ukrasom pletenice.

Spomenutim motivom maa i tita ukraeni su i steci u blizini Majkova. Naime, jo je 1885. godine Vid Vuleti Vukasovi upozorio da se na Kovaevu brijegu iznad Slanog nalazi starobosansko groblje, veinom uniteno, od kojeg je tada ostalo sauvano 5 steaka. Na jednom od njih Vuleti Vukasovi je kao ukras prepoznao ma sa titom (6). Steak s istim motivom nalazio se u blizini crkve sv. Ivana u Mravinjci (7). Motiv tita i maa, prema Bencu, oznaava neke feudalnostaleke stupnjeve. Na podruju Dubrovakog primorja postoji cijeli niz lokaliteta, tj. nekropola s ovom vrstom nadgrobnih spomenika, na koje je upozorio spomenuti Alojz Benac. Danas je poznato postojanje jo jedne kasnosrednjovjekovne crkve u Majkovima. To je bila crkva sv. Petra u Grbljavi, izgraena u 15. stoljeu, na ijem je mjestu u 19. stoljeu sagraena nova istoimena crkva (8). Majkovi pripadaju mediteranskom klimatskom podruju koje se odlikuje toplim i suhim ljetima te blagim zimama sa znatnim koliinama oborina . Jesensko i zimsko razdoblje je svjee, relativno hladno, bogato kiom i vjetrovima, ali opet toliko blago da je omoguen rast vegetacije. Za vrijeme zime ponekad na brdu koje je udaljeno svega nekoliko kilometara moe se vidjeti snijeg, dok ga u samom mjestu nema. Zbog toga mnoge vrste drvea i grmlja cvjetaju tijekom jesenskog i zimskog razdoblja.

Srednja godinja temperatura zraka iznosi 16.3 C. Snijeg i temperature ispod 0 C su rijetkost i obino iznenade jednom u deset godina.

Zdravstveni turizam obuhvaa ljeilinu medicinu i ljeilini turizam koji se na nekim podrujima u naoj zemlji provodi dugi niz godina, kao primjerice na otoku Loinju. Taj oblik turizma moe se odvijati u medicinskim ustanovama na naoj obali, kao to je Ljeilite u Velom Loinju. Ako uzmemo u obzir prirodne ljekovite imbenike koji se koriste za produeno lijeenje i oporavak, a isto tako za poboljanje, ouvanje i unapreenje zdravlja, bavljenje zdravstvenim turizmom moe se provoditi u turistikim kapacitetima koji imaju osigurane uvjete za tu vrstu turizma. Ovaj nain turizma stoga moe produiti turistiku sezonu, pa aktivan broj mjeseci bavljenja turizmom moe se sa pet poveati na 7 ili 9. Isto tako mogao bi postati razvojni faktor broj jedan, osiguravanjem boravka u malim obiteljskim smjetajima koji bi zadovoljavali minimalne uvjete za ovu vrstu turizma.

Majkovi su jedinstveni i po tome to imaju izvore pitke vode na nekoliko mjesta, koji ni izdaleka nisu iskoriteni, jer nema kaptau koja bi zadovoljila njegov kapacitet. Nikad se nije razmiljalo o moguem navodnjavanju maslinika i vrtova u prostranom polju podno sela ili o moguoj opskrbi seoskih kuanstava tom izvorskom vodom. Izvori su posljedica umovitosti, budui da uma sprjeava oticanje vode u dublje slojeve za vrijeme padanja oborina. Vodenih tokova nema jer nema nepropusne podloge.

Slika 3. Prirodni izvor vode u blizine crkve Sv. Stjepana u Donjim Majkovima

Majkovi imaju oko 400 razliitih biljnih vrsta. Ljekovite biljke koje nalazimo u prirodi bijeli sljez, kim, mala kiica, pirika, komora, mora , gospina trava, kantarion, crni sljez, veliki sljez , metvica, alepski bor, pitoma maslina, obini kaun, pasja rua, divlja rua, rumarin, kupina, ruta, ljekovita kadulja , osljebad, bijeli striak, kopriva, ljubica, konopljika (5). Slika 4. Maslina Slika 5. Rumarin Ljekovite biljke koje nalazimo u vrtovim: prava kamilica, dunja, obini brljan, ilirska perunika, lavanda perin crna bazga krovna uvarkua.

Ispod Majkova, u uvali Banja izvire sumporna voda koja se prije koristila za lijeenje te je bilo planirano da se gradi svojevremeno ljeilite koje nikad nije realizirano. Zanimljivo je da sumporna voda izvire ispod crkve Sv. Nuncijete koju je podigao najbogatiji Dubrovanin Miho Pracat sa Lopuda i kojemu je jedinome kao svome graaninu Dubrovaka Republika podigla spomenik koji se danas nalazi u atriju Kneeva dvora u Dubrovniku. Isto tako je zanimljivo da za vrijeme potresa sumporna voda izlazi na vie mjesta. Vano je napomenuti da je u susjednome selu Orahov do roena jo jedna poznat linost Ruer Bokovi najvei fiziar svoga vremena.

Slika 6. Uvala Banja

Najvii vrh Dubrovakog primorja Neprobi (963m) nalazi se u zaleu Majkova. Svake godine u svibnju mladost organizira tradicionalni planinarski uspon na sami vrh odakle se prua pogled na otoke: Peljeac, Korulu, Elafite, te sve do otoka Hvara.

Slika 7. Neprobi U samom zaleu Majkova nalazi se pilja Vjetrenica koja jo nije do kraja istraena, ali postoje nagaanja da je upravo Vjetrenica najdua pilja u Europi. Ista je bogata sa svim vrstama podzemnog biolokog i ivotinjskog svijeta.

Slika 8. pilja Vjetrenica Dubrovako primorje ima posebnu narodnu nonju, a putem boja pojaseva nonje za vrijeme Dubrovake Republike razlikovali su stanovnici pojedinih naselja. Nonja se danas uglavnom koristi u folklornim skupinama koje nastupaju po Hrvatskoj i Europi, ak i dalje. Tradicionalno se na sveanostima plee kolo Lino uz pratnju ianog instrumenta lijerice.

Slika 9. KUD Lino Primorci

Gotovo nijedan dio Hrvatske nije bio povezan sa svijetom i prekooceanskim zemljama kao Dubrovaka Republika. Za to su zasluni pomorci, te danas gledamo Dubrovnik kao riznicu svega onoga to su prikupljali i donosili u svoj grad.

Majkovi su od davnina poznati po pelarstvu gdje se proizvodi na daleko poznat med od kadulje i vrijeska. Med se koristi za razliita lijeenja. Danas postoji Pelarsko drutvo Majkovi, te se 2013. godine u zgradi bive kole otvara izloba i kuaonica meda za posjetitelje. Isto je tako nadaleko uven majkovski ovji sir kojeg danas naalost gotovo pa i nema.

Moemo zakljuiti kako je mjesto Majkovi u Dubrovakom primorju vrlo bogato prirodnom batinom kojoj su potencijali doista veliki, a mogunosti ni izdaleka nisu iskoritene. Ve danas prilikom posjeta mjestu izletnici veinu vremena provedu u etnji i razgledavanju. Vrijeme posjeta ogranieno je na ljetne mjesece. Mogunosti posjeta daleko su vee, jer ve i samo gledanje vremenske prognoze moe uvjeriti svakoga, u veliku razliku temperature u primorskom i kontinentalnom dijelu Hrvatske. Uz to magle i zagaenja zraka su svedena na minimum. Osim toga, velika je razlika u broju sunanih sati, gotovo da nema dana bez sunca u zimskom periodu, na kontinentu gotovo da nema sunanih dana.

Do danas mjesto Majkovi nije koriteno u svrhu zdravstvenog turizma, a to je prava teta, jer etnje i uivanje u prirodnim vrijednostima mogu se koristiti cijelu godinu. Mnogim ljudima treba promjena zraka i etnja kroz umu bora bez zagaenja zraka. Trebalo bi razviti vei broj smjetajnih kapaciteta kako bi se mogle pruiti usluge boravka veem broju ljudi.

ZAKLJUAK

Primorsko mjesto Majkovi su s jedne strane ispunjeni morem a s druge strane umom, te upravo to ini jedinstven eko sustav i stanite za brojne biljne i ivotinjske vrste. Zatitom i uvanjem ovoga prostora osiguravamo biljni i ivotinjski biodiverzitet u prostoru. Najvie su posjeena u ljetnim mjesecima. Izvori pitke vode posebnost su malenoga mjesta, kao i jedinstvena zelena boja koja daje peat i obiljeje posjetiteljim. ume alepskog bora bujno su rasprostranjene po cijelom mjestu.

Iz svega iznesenog moemo zakljuiti kako su Majkovi bogati prirodnom batinom i pravo podruje na kojemu je mogua djelatnost zdravstvenog turizma. Od etnji prirodom, pjeaenja na uzvienja, etnje stazama, kupanja u ljetnim mjesecima u moru, do razgledavanja prirode barkom. Ne smijemo zaboraviti da gotovo i nema zagaenja, jer nema industrije, a magle i smog su nemogua pojava. Upravo iz tog razloga mjesto je pogodno za posjete tijekom cijele godine.

Primjerenim razvijanjem potencijala koje nudi prirodna batina Dubrovakog primorja mogue je produiti vrijeme posjeta. Blaga klima, ljepota i prednosti prirodnog krajolika, daju mogunosti koje ovjek treba prepoznati i upotrijebiti. Klimatske prilike dozvoljavaju etnje i rekreaciju tijekom cijele godine. Razvojnom strategijom lokalna samouprava mogla bi pomoi lokalnom stanovnitvu koje eli ovakav turizam u svojim objektima. Osim toga, koritenje prirodnih ljekovitih imbenika moglo bi pomoi poboljanju ekonomskih i demografskih prilika maloga mjesta.

Kao to je ve ranije spomenuto mnogim ljudima treba promjena zraka i etnja kroz umu bora bez zagaenja zraka. Sukladno navedenom trebalo bi razviti vei broj smjetajnih kapaciteta kako bi se mogle pruiti usluge boravka veem broju ljudi.

Da bi se sve te prirodne blagodati kao sto je blaga klima, zelenilo i mogunost etnji, rekreacije i razgledavanja praktino cijele godine mogle iskoristiti treba osiguravati uvjete za razvoj zdravstvenog turizma. Tu je najbitnija infrastrukturna potpora, koja bi trebala omoguiti razvoj za stanovnitvo. Prvi zadatak bi bio poveati kapacitet smjetaja da bi se usluge mogle pruiti veem broju ljudi. Zatim, promoviranje putem Turistike zajednice Opine Dubrovako primorje. Uz smjetaj bi se takoer trebala nuditi mediteranska hrana kao to je maslinovo ulje,itariceimahunarke, svjee ili sueno povre, umjerene koliine ribe,mlijenih proizvodaimesa, te rezne priloge izaine, uz pratnjuvina, med, kojima obiluje samo mjesto. Potrebno je osigurati razliite izlete kroz mjesto uz pratnju domaina, kako bi se dobio uvid u povijesne i kulturne znaajke mjesta. Promovirati zdravi nain ivota kroz etnju i rekreacijske programe u prirodi te maksimalno iskoristiti prirodne ljekovite imbenike. Od velikog znaaja bi bilo da se u sklopu ljeilita organizira i terapijsko jahanje na mulama (mazgama) kroz prirodni krajolik. Sve navedeno omoguilo bi malom primorskom mjestu Majkovi u Dubrovakom primorju, koje je vrlo bogato prirodnom batinom i kojoj su potencijali doista veliki, razvoj djelatnosti zdravstvenog turizma.

Da bi se sve navedeno postiglo, odnosno kao prvenstveni cilj omoguio razvitak zdravstvene djelatnosti u Majkovima treba biti uporan. Smatram da bi trebalo slijediti primjer upornosti pomorca i brodovlasnika Miha Pracata. kojemu je put ka ponovnom uspjehu, nakon propasti, legenda pria, pokazala mala uporna guterica. Nakon to ju je gledao kako se dva puta bezuspjeno penje i pada niz zid oeve kue ispred koje je sjedao, a trei put za tren stie do vrha, spoznao je snagu upornosti. I odluio i sam pokuati iznova, te je uspio. Cijelu svoju imovinu Miho Pracat ostavio je Dubrovakoj Republici, iako nije bio plemi nego puanin, jedini je kojemu je Republika u svom tisuljenom trajanju podigla spomenik.LITERATURA

1. Zbornik Dubrovakog primorja i otoka V, Primorac, Znanstveno kulturno prosvjetno drutvo Dubrovnik, Dubrovnik 1995, 156

2. Zbornik Dubrovakog primorja i otoka XIII, Primorac, Znanstveno kulturno prosvjetno drutvo Dubrovnik, Dubrovnik 2001, 63

3. Zbornik Dubrovakog primorja i otoka IX, Primorac, Znanstveno kulturno prosvjetno drutvo Dubrovnik, Dubrovnik 2006, 122-124

4. Zbornik Dubrovakog primorja i otoka X, Primorac, Znanstveno kulturno prosvjetno drutvo Dubrovnik, Dubrovnik 2009, 35

5. A. Ani Vuini, Vjetroelektrana Mravinjac, Dubrovakoneretvanska upanija, Netehniki saetak za javni uvid, Zagreb 2011, 31 34.

6. V. Vuleti Vukasovi, Dopisi, Vjestnik Arkeologikoga Drutva, VII, Zagreb 1885, 121.

7. D. Beriti, Susret sa spomenicima kulture Dubrova- kog primorja (zapadni dio), Zbornik Dubrovakog primorja i otoka, I, Dubrovnik 1986, 430 431.

8. A. Benac, Srednjovjekovni steci od Slivna do epiku- a, Anali Historijskog instituta u Dubrovniku, II, Du- brovnik 1953, 64 82.

9. ugar, I., ed. 1984: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvat- ske, Zavod za zatitu prirode, str. 521, Zagreb.