Pripovijesti Allahovog Poslanika as Elvir Duranovi

Pripovijesti Allahovog Poslanika, a.s.,

Naslov djela: Pripovijesti Allahovog Poslanika, a.s., Priredio: mr. hfz. Duranovi Elvir

Pripovijesti Allahovog Poslanika, a.s.

Recenzija: dr. hfz. Muji Munir

Lektor: Aia ulovi

Dizajn: Almedina Duranovi

Izdava: OO Ilmijje Bugojno Bugojno, 2007./1428 god. po Hidri

~2~


Zaimu, Muharemu i Fadilu za rahmet

~3~


Uvod Hvala pripada Uzvienom Allahu i neka je salavat i selam na Allahovog poslanika, Muhammeda, a.s. Allah, d.., kae: Mi ovjeka stvaramo u najljepem obliku, zatim emo ga u najnakazniji lik vratiti. (Et-Tin, 4-5.) Jedan od kljunih ciljeva islama jeste izgraivanje plemenitih osobina koje e vjernike uvesti u Dennet. Poslanik, a.s., kae:

Drite se istine, jer istina vodi dobroinstvu, a dobroinstvo vodi u Dennet. Neko uvijek govori istinu i tei istini, dok konano kod Allaha ne bude upisan u iskrene. (Muslim) S druge strane, tekstovi iz Kur'ana i Sunneta energino osuuju runa i pokuena svojstva koja mogu biti uzrok ulaska u Vatru. A dobro se uvajte lai, jer la vodi pokvarenosti, a pokvarenost vodi u Dehennem. Neko stalno lae i naginje lai, dok konano i kod Allaha ne bude upisan kao laov, veli Poslanik, a.s., u nastavku hadisa. I pohvalna i pokuena svojstva vrlo teko se rijeima definiu. ta su iskrenost i pouzdanost? ta su pohlepa i oholost? Teko je nai rijei s kojima bi se tano odgovorilo na postavljena pitanja. Radi toga se Poslanik, a.s., posluio istinitim dogaajima koji su se deavali ranijim narodima, a koji detaljno opisuju i definiu oholost, licemjerstvo ili dareljivost. Te poune dogaaje Poslanik, a.s., je prenio u formi pria koje se lahko pamte i odgojno djeluju na ljudsku duu. Sadraj ove knjige ine pripovijesti Allahovog Poslanika, a.s., do kojih smo mogli doi, a koje su zabiljeene u poznatim zbirkama hadisa.mr. hfz. Duranovi Elvir

~4~


Pria o ovjeku koji je dao sadaku bludnici, lopovu i bogatau Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., jednom kazao sljedee: Neki je ovjek odluio jedne noi udijeliti milostinju. Uzeo je sadaku i dao je bludnici, mada nije znao ime se ona bavi. Kada je osvanulo ljudi su poeli govoriti da je data sadaka bludnici. ovjek ree: - Allahu moj, Tebi neka je hvala to dadoh milostinju bludnici. Ponovo u dati sadaku. Sljedee noi ponio je svoju sadaku i stavio je u ruku bogatau. Kada je osvanulo ljudi su rekli: - Data je milostinja bogatau! uvi to, ovjek ree: - Allahu moj, hvala neka je Tebi to sam dao sadaku bogatau. Ponovo u udijeliti milostinju. Naredne noi ponio je sadaku i stavio je u ruku kradljivcu. Kada je osvanulo, ljudi su govorili o tome kako je data sadaka lopovu. ovjek ree: - Allahu moj, hvala neka je Tebi to dadoh milostinju bludnici, bogatau i lopovu. Nakon toga u snu mu je reeno: - Tvoja milostinja je primljena. Moda e bludnica s njom biti zadovoljna, pa nee initi blud; moda e bogata zbog sadake koju je dobio uzeti pouku i poeti dijeliti od onoga to mu je Allah, d.., dao; i moda e se kradljivac zadovoljiti sadakom, pa vie nee krasti.1 Pouke prie: 1. ovjek sudi po onome to je vidi. 2. Ko podijeli sadaku ima za to nagradu bez obzira da li je sadaka dospjela u prave ruke ili ne. 3. Lijepo je ponovo dati sadaku u situaciji kada sadaka ne dospije na pravo mjesto.

11

Buharija i Muslim.

~5~


4. Dijela se cijene prema namjerama. Onaj ko namjerava uini dobro djelo ima za to nagradu, pa makar ga i ne uinio.

Pria o tome kako je Adem, a.s., pozdravio meleke sa selamom Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Allah je stvorio Adema visokog ezdeset arina i rekao mu: 'Idi i nazovi selam onoj grupi meleka i sluaj ta e ti odgovoriti jer to e biti tvoj pozdrav i pozdrav tvojih potomaka.' On im je priao i rekao : - Es-selamu alejkum! a oni su uzvratili Ve alejke-s-selamu ve rahmetullah! Svi koji uu u Dennet bit e visoki poput Adema. Ljudi se od vremena Adema, a.s., do danas po rastu manji i manji.2 Pouke prie: 1. Adem, a.s., bio je visok 60 arina (lakata). 2. Forma islamskog pozdrava je: Es-selamu alejkum, a odgovor na to je: Ve alejkes-selamu ve rahmetullahi. 3. Na pozdrav treba odgovoriti sa ljepim od njega ili istim. 4. Selam je pozdrav koji je ustanovljen prije nego to su stvoreni ljudi. 5. Selam je pozdrav Adema, a.s., i njegovih potomaka ljudi. 6. Adem, a.s., je susretao meleke i s njima razgovarao. 7. Adem, a.s, je prvi koji je pozdravio meleke sa selamom. 8. Svi stanovnici Denneta bit e visoki kao Adem, a.s.

2

Buharija.

~6~


9. Obaveza muslimana prema drugom muslimanu je da ga pri susretu poselami, a obaveza je pozdravljenog da jo ljepe otpozdravi.

Pria o Ademu, a.s. Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Kada je Allah stvorio Adema, a.s., i u njega udahnuo duu, Adem je kihnuo i rekao: - El-hamdu lillahi Hvala Allahu! Allah mu je uzvratio: - Jerhamukellahu - Smilovao ti se Allah! Ademe idi do onih meleka, pa im nazovi selam. Adem, a.s., je priao melekima i rekao im: - Es-selamu alejkum! Odgovorili su: - Ve alejkse-selamu ve rahmetullahi! Kada se Adem vratio, Gospodar mu je rekao: - To je tvoj pozdrav i pozdrav tvojih potomaka. Zatim mu je Allah, drei zatvorene ake, rekao: - Odaberi koju hoe. - Odabirem desnu ruku svoga Gospodara, a obje ruke moga Gospodara su desne i blagoslovljene ree Adem, a.s. Allah ih je tada otvorio, kad u njima bijahu Adem i njegovi potomci. - Gospodaru, ko su ovi ljudi? upitao je Adem. - To su tvoji potomci odgovorio je Allah. Svakoj osobi meu oima je pisalo koliko e ivjeti. Meu njima je bio jedan ovjek, svijetla lica ili meu najsvjetlijim, kome je bilo propisano da ivi samo etrdeset godina. - Gospodaru, ko je ovo? upitao je Adem. - Ovo je tvoj potomak Davud odgovorio je Allah, d.. njemu je propisano da ivi etrdeset godina. - Gospodaru, produi mu ivot zamolio je Adem. - Toliko mu je propisano odgovorio je Allah, d.. Adem, a.s., dodade: - Ja mu od sebe dajem ezdeset godina.

~7~


- Evo tebe, evo njega! rekao je Allah, d.., - a sada, ulazi u Dennet. Adem je boravio u Dennetu koliko je Allah htio, a onda je iz njega izvaden. Adem, a.s., je stalno brojao svoje godine, pa kada mu je doao Melek smrti, on mu je rekao: - Pourio si! Meni je propisano da ivim hiljadu godina? - Jeste, ali ti si od toga svom potomku Davudu dao ezdeset godina rekao je melek. Adem, a.s., je tada porekao, pa porie i njegovo potomstvo. Zaboravio je, pa zaboravlja i njegovo potomstvo. Od tada je nareeno da se zapisuje i da se uzimaju svjedoci.3 Pouke prie: 1. Allah, d.., je stvorio Adema, a.s., od kojeg vode porijeklo ljudi i ene, a ne kako to moderna biologija tvrdi da je ovjek nastao od majmuna. 2. Kada se kihne sunnet je rei: El-hamdu lillahi Hvala Allahu', a onaj koji to uje kazat e: Jerhamukellahu Smilovao ti se Allah. 3. Allah, d.., je propisao sudbinu i ivotni vijek ljudima prije nego to su stvoreni. 4. Davud, a.s., je Allahov poslanik i Njegov miljenik. 5. Melek smrti je razgovarao s poslanicima i odnosio se s njima s potovanjem. 6. Adem, a.s., je ivio hiljadu, a Davud, a.s., stotinu godina. Pria o Nuhovoj, a.s, oporuci

A3

bdullah ibn Amr je rekao: Bili smo sa Boijm Poslanikom, a.s., kada se pojavio neki beduin koji je na sebi imao putniko dube, zakopano brokatom, pa je Poslanik, a.s., rekao: - OvajAhmed.

~8~


ovijek je ponizio ugledne ljude ili je rekao: - eli poniziti ugledne ljude, a uzvisiti neugledne.4 Boiji Poslanik, a.s., je zatim svoje dube prikupio uz tijelo i rekao mu: - Zar takvu odjeu ne nosi onaj koji ne razmilja?! Poslanik, a.s., je zatim rekao: - Kada se Boijem poslaniku Nuhu, a.s., pribliio smrtni as, rekao je svome sinu: - Oporuujem ti sljedee: - Nareujem ti dvije stvari, a zabranjujem ti druge dvije. Nareujem ti da ui La illahe illalah5, jer kada bi sedam nebesa i sedam zemlja stavio na jednu stranu, a La illahe illalah na drugu, strana sa La illahe illalah bi prevagnula, i kad bi sedam zemalja i sedam nebesa bile karike raskinutog lanca rijei La illahe illalah i subhanallahi we bi hamdihi6 bi ih povezale. One povezuju sve stvari i zahvaljujui njima sva stvorenja dobijaju nafaku. A zabranjujem ti irk7 (oboavanje bilo koga osim Allaha) i oholost! rekao je Nuh, a.s. Abdullah zatim nastavlja: - Ja ili neko drugi je upitao: - Bo-iji Poslanie, irk nam je poznat, ali ta je oholost? Da li je to kada neko od nas ima lijepu obuu, sa lijepim ramenovima? - Nije odgovorio je. Ovaj je ponovo upitao: - Da li je to kada neko ima lijep ogrta, pa ga nosi? - Ne odgovorio je Poslanik, a.s. Ovaj je opet upitao: - Da li je to kada neko ima lijepo prevozno sredstvo koje koristi? - Nije odgovorio je on. Ovaj je opet upitao: - Da li je to kada neko ima mno-go prijatelja, pa se oni drue s njim? - Ne odgovorio je. Zatim sam ja, ili je to bio neko drugi upitao: - Boiji Poslanie, pa ta je oholost? Odgovorio je :Zbog nagizdane odjee koju je nosio. Nema boga osim Allaha. 6 Nema Boga sem Allaha i neka je Allah slavljen i hvaljen 7 Idolopoklonstvo ili mnogobotvo. ~9~4 5


- Odbijanje istine i omaloavanje ljudi.8 Pouke prie: 1. Lijepo je prije smrti napraviti oporuku. 2. Mudro pozivanje u islam i ukazivanje na drutvenu izopaenost postie se kroz navoenje primjera. 3. Mukarcima nije dozvoljeno nositi svilu. 4. Idolopoklonstvo je najvei i jedini neoprostivi grijeh. 5. Oholost je jedan od najveih grijeha. 6. Oholost je odbijanje istine i omalovaava-nje ljudi, a ne spada u oholost nositi lijepo odijelo i imati lijepo prevozno sredstvo.

Pria o Ibrahimu, a.s., i njegovom ocu Azeru Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: Ibrahim, a.s., e na Sudnjem danu sresti svog oca Azera na ijem e licu biti praina i zemlja, pa e mu rei: - Zar ti nisam rekao da mi se ne suprostavlja? Otac e mu odgovoriti: - Danas ti se neu suprostavljati. Ibrahim, a.s., e tada rei: - Gospodaru moj, obeao si mi da me nee poniziti na Sudnjem danu. Zar ima veeg ponienja od toga da mi otac bude u Vatri!? Allah, d.., e odgovoriti: - Ja sam nevjernicima zabranio Dennet. Zatim e mu se rei: - Ibrahime ta je to kod tvojih nogu? On e pogledati i vidjeti uprljanu hijenu koju e uzeti za noge i baciti u Vatru.9 Pouke prie:8 9

Ahmed. Buharija.

~

10

~


1. Idolopoklostvo, grijeh koji je poinio Ibrahimov, a.s., otac Azer, je neoprostiv grijeh. 2. Ljubav i prijateljstvo vjernika pripada vjernicima. to se tie nevjernika, prema njima trebamo biti pravedni i ispuniti njihova prava. 3. Na Sudnjem danu nema koristi od roda i porijekla. Ljudi e na Sudnjem danu imati koristi samo od svoje pobonosti i pokornosti. 4. Nevjerstvo i idolopoklonstvo su grijesi koji e ljude uvesti u vatru Dehennema.

Pria o Ibrahimu, a.s., i njegovoj eni Sari Ebu Hurejre je rekao: Ibrahim, a.s., tri puta nije rekao istinu: dva puta radi Allaha, d..,: Ja u se, evo, razboljeti.10 i Ne, nego je to uradio ovaj najvei meu njima.11, a trei sluaj je ovaj: Dok je Ibrahim, a.s., jedne prilike bio sa Sarom, svojom suprugom, nekom vladaru, silnku je reeno da se u blizini nalazi neki ovijek sa izuzetno lijepom enom. On posla po njega, tj., Ibrahima, a.s., i upita ga za Saru: - Ko ti je ona? Ibrahimm, a.s., odgovori da mu je Sara sestra, a zatim ode Sari i ree joj: - Saro, na itavoj Zemlji nema vjernika osim tebe i mene. Ovaj me je pitao za tebe, i ja sam mu rekao da si mi sestra, pa nemoj to porei! Vladar posla po Saru, pa kada ona doe, on prui ruku prema njoj, ali mu se ruka skameni. On joj prestraen ree: - Zamoli Allaha da mi ovo otkloni, pa ti neu nita uiniti! Ona uputi dovu Allahu i on ozdravi. Meutim, on opet poe prema njoj kao i prvi put, ili jo poudnije, pa mu se desi isto. On joj ree: - Zamoli Allaha da mi ovo otkloni, a ja ti neu nita naao uiniti!10 11

Es-Saffat, 89. El-Enbija, 63.

~

11

~


Ona ponovo uputi dovu Allahu, pa on po drugi put ozdravi. Nakon toga silnik pozva svoje sluge i ree im: - Niste mi doveli insana, nego ejtana! On tada pusti Saru da ide i pokloni joj Haderu za slukinju. Kada se ona vratila Ibrahimu, a.s., zatekla ga je u namazu, na kijamu, pa je on iaretom ruke upita: - ta se desilo? - Dobro, hvala Bogu. Allah, d.., je odbio spletku grjenikovu, a on mi je poklonio slukinju odgovorila je. Ebu Hurejre tada ree: - To vam je mati o Sinovi nebeske kie.12 Pouke prie: 1. Allah, d.., je zatitnik vjerovjesnika, njihove asti i njihovih porodica. 2. Allah, d.., je dovoljan onome ko ini dobra djela i ima iskren nijet. 3. Allah, d.., iskuava dobre ljude i ene da bi im podigao stepene u Dennetu. 4. Lijepo je zatitu od iskuenja traiti obavljanjem namaza. 5. Vjernici su braa i Sara je po vjeri sestra Ibrahima, a.s.

Pria o Haderi i Ismailu, a.s.

I12

bn Abas, r.a., je rekao: Prva ena koja je upotrijebila pregau je Ismailova majka. Ona ju je uzela da bi njome od Sare prikrila trudnou. Kada je rodila, Ibrahim, a.s., je poveo nju i Ismaila, koga je dojila, i ostavio ih kod dananje Kabe, pod jednim velikim drvetom iznad Zemzema, u visini Kabe. Tada Mekka nije bila nastanjena i tu nije bilo vode. On ih je ostavio, pred njih je stavio torbu s datulama i mjeinu u kojoj je bila voda, a zatim se okrenuo i poao nazad.Sinovi nebeske kie su Arapi. Buharija i Muslim.

~

12

~


Hadera poe za njim i upita ga: - Ibrahime, kuda ide, a nas ostavlja u ovoj dolini u kojoj nema ive due, niti ieg drugog? Pitala ga je to vie puta, ali se on nije okretao prema njoj, pa mu je rekla: - Da li ti je to Allah naredio? - Da odgovorio je. Ona je tada rekla: - U tom sluaju neemo biti izgubljeni! I vratila se nazad. Ibrahim se sve vie udavaljavao sve dok nije doao do jednog prevoja gdje ga nisu mogli vidjeti. Tu se okrenuo prema Kabi i zamolio ovim rijeima: Gospodaru na, neke svoje potomke sam naselio u dolini u kojoj se nita ne sije, kod tvog asnog hrama, da bi, Gospodaru na, obavljali namaz. Zato daj da srca ljudi tee njima i opskrbi ih plodovima, da bi bili zahvalni.13 Hadera je dojila Ismaila i pila vodu iz mjeine. Kada je u mjeini nestalo vode oednjeli su i ona i njen sin. Vidjevi da se dijete pravija od edi ili je rekao: prevre, nije to mogla vie trpjeti, pa se okrenula prema Safi, najbliem breuljku, i popela se na njega. S njega se okrenula prema dolini i pogledom prela preko nje, ali nije vidjela nikoga. Zatim se spustila sa Safe, i, kada je stigla na sredinu doline, zadigla je rub svoje haljine i potrala onako kako ovjek tri u nevolji, dok nije prela dolinu i dola do Merve, pa se popela i na nju. Odatle je ponovo pregledala dolinu, ali opet nije vidjela nikoga. To je sve ponovila sedam puta. Ibni Abas kae da je Poslanik a.s., rekao: Zato ljudi tre izmeu Safe i Merve Kad se zadnji put popela na Mervu, ula je neki glas, pa u sebi rekla: - uti! Zatim je osluhnula i ponovo ula neki glas, pa je rekla: ula sam te, pa moe li mi pomoi? U tom momentu vidjela je meleka na mjestu Zemzema, kako kopa svojom nogom ili je rekao: krilom, dok se nije pojavila voda. Ona je poela zagraivati vodu i sipati je u mjeinu. Svaki put, kad bi zahvatila, voda bi iknula.13

Ibrahim, 37.Ibrahim, 37.

~

13

~


Ibn Abbas kae da je Boiji Poslanik, a.s., rekao: Neka se Allah smiluje Ismailovoj majci, da je ostavila Zemzem, ili je rekao: da nije zahvaala vodu, Zemzem bi bio jak izvor. Ibn Abbas dalje kae: Kada se Hadera napila vode i zadojila dijete, melek joj je rekao: - Nemoj se bojati da ete biti izgubljeni! Na ovom mjestu bit e Allahov hram, Kaba, koji e sagraditi ovaj djeak i njegov otac. Allah nee dozvoliti da se izgube oni koji ga slijede. Prostor Kabe je bio jedno uzvienje od zemlje, poput breuljka, na koji su nalijetale bujice i krnjile ga s desne i lijeve strane. Njih dvoje su ivjeli tako sve dok pored njih nije naila jedna grupa iz plemena Durhum, ili jedna porodica iz Durhuma dolazei iz Kedea. Kada su oni odsjeli u podnoju Mekke, ugledali su jednu pticu kako krui, pa su rekli: Ova ptica krui iznad vode. Mi odavno poznajemo ovu dolinu i u njoj nema vode. Zato su poslali jednog ili dva izaslanika koji su se uputili tamo. Kad su doli zatekli su Ismailovu majku kod vode, pa su je upitali: - Hoe li nam dozvoliti da se ovdje nastanimo? - Hou rekla je ali nemate pravo na vodu. - U redu sloili su se s njom. Abdulah Ibn Abbas kae da je Poslanik, a. s., rekao: To je Ismailovoj majci dobro dolo jer ona nije voljela samou. Oni su se tu nastanili i poslali po svoje porodice koje su se smjestile s njima, tako da su neki od njih poeli podizati kue. Djeak Ismail je porastao, nauio je arapski jezik, i kad je stasao svidio im se, pa su mu jednu djevojku dali za enu. Ismailova majka je pislije toga umrla. Nakon to se Ismail oenio, Ibrahim, a.s., je doao da ih obie, ali Ismaila nije naao. Upitao je njegovu enu za njega, a ona mu ree: - Otiao je da nam trai hranu. Zatim ju je upitao o tome kako ive i preivljavaju, pa mu je rekla: - Slabo. U tjeskobi smo i nevolji. Kada mu se tako poalila, on joj je rekao: - Kada ti se vrati mu, poselami ga i reci mu da promjeni kuni prag! Kada se Ismail vratio, neto je osjetio, pa je upitao: - Da li nam je neko dolazio?

~

14

~


Odgovorila je: - Jeste, dolazio je takav i takav starac. Pitao je za tebe, pa sam mu rekla gdje si. Pitao me je kako ivimo, pa sam mu rekla da smo u muci i nevolji. Ismail je upitao: - A da li ti je neto poruio? - Jeste rekla je rekao mi je da ti prenesem selam, i da ti kaem da promjeni kuni prag. - To je bio moj otac rekao je Ismail naredio mi je da te razvjenam, pa vrati se svojima! Tako ju je pustio i od nje se razveo. Nakon toga se ponovo oenio s djevojkom iz plemena Durhum. Ibrahim, a.s., nije neko vrijeme navraao, a onda je iznenada doao. Meutim, Ismail, a.s., je ponovo bio odsutan. Ibrahim, a.s., je upitao njegovu enu za njega, a ona mu je odgovorila: - Otiao je da nam trai hranu. Na pitanje kako su i kako ive, ona mu je odgovorila: - Mi smo u dobru i blagostanju. Ona je zatim zahvalila Allahu, d.., a on je upita: - ime se hranite? - Mesom odgovorila je. - A ta pijete? - Vodu odgovorila je. Zatim je Ibrahim, a.s., zamolio Allaha: Boe moj, daj im bereket u mesu i vodi! Muhammed, a.s., je rekao: Oni tada nisu imali ita. Da su ga imali, sigurno bi ga spomenuo u dovi. Ne bi se niko izvan Meke mogao osloniti samo na to dvoje, pa da mu bude dovoljno. Na kraju joj je Ibrahim, a.s., rekao: - Kada ti doe mu, poselami ga i reci mu da uvrsti kui prag. Kada je Ismail, a.s., doao upitao je: - Da li je neko dolazio? - Jeste odgovorila je dolazio nam je jedan starac lijepog izgleda, pa je pohvalivi ga, rekla: - Pitao je za tebe pa sam mu rekla gdje si. Zatim me je pitao kako ivimo, pa sam mu rekla da smo dobro. - A da li ti je neto oporuio? upita Ismail. - Jeste rekla je poselamio te je i naredio ti da uvrsti kuni prag. - To je bio otac rekao je a ti si prag. Naredio mi je da te zadrim.

~

15

~


Zatim Ibrahim, a.s., ponovo nije dolazio. Kada je nakon toga doao, naao je Ismaila kako zarezuje strijele ispod onog velikog drveta, u blizini Zemzema. Kada je ugledao oca, Ismail je ustao pred njim, pa su se pozdravili onako kako dolikuje da uine otac i sin. Ibrahim, a.s., mu je rekao: - Ismaile, Allah, d.., mi je neto naredio. Ismail je rekao: - Uradi to to ti je Gospodar naredio! - A hoe li mi pomoi? upitao je - Pomoi u ti. - Allah, d.., mi je naredio da ovdje sagradim hram rekao je Ibrahim, i pokazao na breuljak koji se uzdizao iznad svoje okoline. Zatim su oni sazidali temelje Kabe. Ismail je donosio kamenje, a Ibrahim zidao, sve dok graevina nije poodmakla u visinu. Tada mu je Ismail donio ovaj kamen (Mekamu Ibrahim) i postavio ga, pa je Ibrahim stao na njega i nastavio zidati, a Ismail mu je dodavao kamenje. Dok su gradili Kabu, govorili su: Gospodaru na, primi ovo od nas, jer Ti, doista, sve uje i sve zna.14 Pouke prie: 1. Ibrahim, Sara i Hadera vrsto su vjerovali u Allaha i oslanjali se na Njega. 2. Ko otkrije ili iskopa izvor u pustinji, on je njegov vlasnik. 3. Lijepo je posluati savjet dobrih roditelja kada su u pitanju brani odnosi.

Pria o sudbini

A14 15

llah, d.., kae: Mi sve s odreenjem stvaramo15 Koji je sve stvorio i kako treba uredio.16 Najbolje je udarce sudbine utei podnositi i o tome ne raspravljati. Ako nas Allah, d.., stavlja na iskuenje onim to namEl-Beqare, 127. El-Bekare, 127.Buharija. El-Qamer, 49. l-kamel-Qamer, 49. 16 El-Furqan, 2. -Furqan, 2. ~ 16 ~


je odredio tada trebamo kazati: Allah, d.., je to odredio, a to Allah, d.., odredi tako i bude. Ako pak uinimo neki grijeh nije doputeno pravdati se za grijeh sudbinom, jer Uzvieni Allah, d.., nije naredio da se ini razvrat. En-Nejsaburi u svom tefsiru biljei sljedeu priu: Neki ovjek upitao je Aliju ibn Ebu Taliba o sudbini, pa mu je hazreti Alija rekao: - To je osjetljivo podruje. Tuda ne idi! ovjek mu ponovo ree: - O zapovjednie pravovjernih, obavijesti me o sudbini. Alija mu ree: - To je skrivena Boanska tajna koja se ne otkriva. ovjek po trei put upita: - O zapovjednie vjernih, reci mi ta je sudbina? Hazreti Alija tada mu ree: - Kai mi ovjee, da li te je Allah, d.., stvorio kako je On elio ili kako si ti htio? ovjek odgovori: - Kako je On htio. - A da li e te Allah, d.., na Sudnjem danu proivjeti kako On eli ili kako ti eli? - upita Alija. - Kako On hoe odgovori ovjek. Alija, r.a, ponovo upita: Reci mi, da li je tvoja volja kao i Boija volja, ili je neovisna od nje, ili je iznad nje? Ako kae da je tvoja volja kao Boija volja, tada si uinio irk. S druge strane, ako kae da je tvoja volja neovisna od Boije volje to znai da moe bez Boije volje. Ako pak kae da je tvoja volja iznad Boije tada tvoja preovladava nad Boijom. Zatim mu ree: - Zar nisi, o ovjee, traio od Allaha spas? - Jesam. - A od ega si traio spas? upita ga Alija da li si traio spas od belaja s kojima si ti iskuan ili od belaja s kojima je kuan neko drugi?

~

17

~


- Traio sam spas od iskuenja koja su mene zadesila odgovori ovjek. - Zar nisi tada rekao: La havle ve la kuwete ill billahil alijjil azim? upita ga Ali. - Jesam. - A zna li ta to znai? ponovo ga upita hazreti Alija. - Ne odgovori ovjek - poui me s onim ime je Allah, d.., tebe pouio. Alija mu ree: Znaenje toga je da ovjek nema snage ni moi da bude pokoran niti neposluan Allahu, osim s Allahom. O ovjee, Allah, d.., daje bolest i lijek. Da li si shvatio? - Shvatio sam odgovori ovjek. - Sada si postao pravi musliman. Ustanite prema svom bratu i uzmite ga za ruku ree hazreti Alija. -----Jedne prilike govorei o sudbini imam Dafer Es-Sadik je rekao: Doista, Uzvieni Allah, d.., eli neto s nama i eli neto od nas. Skrio nam je ta eli s nama, a pokazao nam je ta eli od nas. Zato, nemojte se baviti onim to Allah, d.., hoe s nama, ve se bavite onim to Allah, d.., eli od nas!17 Pouke prie: 1. O sudbini se ne raspravlja. To je Allahova tajna. 2. Od Allaha treba traiti podrku u injenju dobra. 3. Potrebno je razumjeti ta Allah, d.., trai od nas, pa to initi, a kloniti se rasprava o tome ta Allah, d.., eli s nama. 4. Samo Allah, d.., zna sudbinu stvorenja, a ljudi koji tvrde da to znaju, poput raznih gatara i proroka su prevaranti.

17

Nejsaburi u svom tefsiru.

~

18

~


Starica u Dennetu Ebu Musa el-Eari kae: Jedne prilike Vjerovjesnik, a.s., je doao kod nekog beduina koji ga je lijepo ugostio, pa mu je Poslanik, a.s., rekao: - Doi i ti nama. Beduin je, stvarno, nakon nekog vremena doao kod Vjerovjesnika, a.s., koji mu ree: - Reci ta ti treba. - Deva za jahanje i jednogodinja koza za muu mojoj porodici odgovori beduin. Vjerovjesnik, a.s., tada ree: - Zar niste u stanju da uinite kao to je uinila starica od Benu Israila. Ashabi rekoe: - A ta je uinila ta starica? Vjerovjesnik, a.s., ree: Kada je Musa, a.s., krenuo s jevrejima iz Egipta zalutao je i nije mogao nai put, pa je rekao: -Zbog ega smo se izgubili? Meu jevrejima koji su krenuli s njima bilo je znalaca, koji mu odgovorie: - Kada se smrt prikuila Jusufu, a.s., on nas je zakleo Allahom da ne izlazimo iz Egipta, a da njegovo tijelo ne ponesemo sa sobom. - Ko zna gdje se nalazi njegov mezar? upita Musa, a.s. Rekoe mu da neka starica zna. Musa, a.s., naredi da mu dovedu tu staricu. Kada su je doveli on joj ree: - Hoe li mi rei gdje je Jusufov, a.s., mezar? - Hou ree ona ali tek poto mi neto obea. - ta da ti obeam? upita Musa, a.s. - elim da budem s tobom u Dennetu ree starica. On odbi da joj to uini. Meutim, Uzvieni Allah mu objavi da ispuni njen zahtjev. Nakon to je dobila obeanje, starica ih odvede do nekog jezera i ree im da iscrpe vodu iz njega. Poto su to uinili, ona im pokaza Jusufov, a.s., mezar. Kada su iskopali njegovo tijelo i podigli ga na zemlju put im se jasno pokaza i oni nastavie putovanje.1818

Taberani i Ibn Hiban

~

19

~


Pouke prie: 1. Dozvoljeno je kod uvjetovanja traititi bilo ta, osim da se ini haram. 2. Lijepo je traiti od dobrih ljudi da ine dovu za nas. 3. Od vjerovjesnika se ne trai materijalna korist ovog svijeta, ve dobro na ahiretu. 4. Mustehab je pokopati se pored dobrih ljudi. 5. Dozvoljeno je prenijeti tijelo umrlog ako za to postoji potreba ili je to oporuka vjerovjesnika. 6. Vjernici ude da budu s poslanicima u Dennetu. 7. Ova pria je potvrda mudize vjerovjesnika jer se put ukazao tek kada su uzeli tijelo Jusufa, a.s.

Pria o ovjeku koji e propadati u zemlju do Sudnjeg dana Allahov Poslanik, a.s., je rekao: Nekada davno bijae neki ovjek koji je jedne prilike etao zadivljen bujnom kosom i svojim prekrasnim ogrtaima. Iznenada, pod njim se raspukla zemlja i on e u nju propadati sve do Sudnjeg dana.19 Pouke prie: 1. Allah, d.., je Silni i Veliki. On je Uzvieni i Velianstveni. Allah, d.., e unititi onoga ko Ga oponaa u tome. 2. Kazna i nagrada ovjekova primjerena je njegovom djelu. 3. Pokueno je samoisticanje i zaljubljenost u sebe. 4. Putanje krajeva odjee da se iz oholosti vuku po zemlji jedan je od velikih grijeha.

19

Buharija i Muslim.

~

20

~


5. Nee ui u Dennet onaj ko u svom srcu bude imao koliko trun oholosti. 6. Spas je u skromnosti i skruenosti.

Prepirka izmeu Musa, a.s., i Adema, a.s. Omer, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., jedne prilike ispriao sljedeu priu: Musa, a.s., je jedanput zatraio od Allaha: - Gospodaru moj, pokai nam Adema koji je i sebe i nas izveo iz Denneta. Kada mu je Allah pokazao Adema, Musa ga upita: - Jesi li ti Adem? - Jesam odgovorio je. - Jesi li ti onaj u koga je Allah, d.., udahnuo Svoga duha, naredio melekima da mu uine seddu i poduio ga imenima svih stvari? ponovo upita Musa, a.s. - Jesam odgovorio je. - ta te je onda navelo da izvede iz Denneta i sebe i nas? upitao je. Adem, a.s., ga tada upita: - Ko si ti? - Ja sam Musa rekao je. - Jesi li ti onaj Musa, koji je poslan sinovima Israilovim? Jesi li ti onaj s kojim je Allah, d.., govorio iza zastora, bez i jednog posrednika od Njegovih stvorenja. - Jesam odgovorio je. Tada je Adem, a.s., rekao: - Zar mi prigovara za neto to je Allah, d.., ve bio odredio da se desi? Poslanik, a.s., je zatim dodao: Tako je Adem nadgovorio Musaa.20 Pouke prie: 1. Vjerovjesnici ele da to vie ljudi ue u Dennet.20

Ebu Davud.

~

21

~


2. Vjerovjesnici nastoje da ljude udalje od Vatre. 3. Udarce sudbine trebamo strpljivo podnositi nadajui se nagradi od Allaha. 4. Nije dozvoljeno sudbinom pravdati svoje pogreke jer Allah, d.., ne nareuje zlo.

Pria o Musa, a.s., i Hidru Ubej ibn K'ab, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Jednog dana Musa, a.s., je ustao i obratio se sinovima Israilovim. Tom prilikom je upitan koji ovjek je najznaniji, pa je odgovorio: - Ja. Uzvieni Allah, d.., ga je ukorio zbog tih rijei jer nije znanje pripisao Njemu, objavio mu: - Jedan Moj rob na sastavnu dva mora znaniji je od tebe. - Gospdaru moj, kako u ga prepoznati? upitao je Musa. - Uzmi jednu ribu i stavi je u torbu, pa gdje je izgubi tu e ga nai odgovorio je Allah. Musa je uzeo ribu, stavio je u torbu i krenuo sa svojim pomonikom Jouom ibn Nunom. Kada su stigli do neke stijene, spustili su glave i zaspali. Za to vrijeme riba je skakala po torbi, izvukla se iz nje i dograbila mora. Allah, d.., je ribi zaustavio tok vode, pa je voda postala poput lka. Nakon to su se probudili njegov pratilac mu je zaboravio rei ta se desilo s ribom, pa su ostatak dana i noi nastavili putovanje. Sutradan kada je osvanulo, Musa je rekao mladiu: - Daj nam uinu nau jer smo se umorili od ovog naeg putovanja. A Musa, a.s., se nije umorio sve dok nije proao mjesto koje mu je Allah, d.., odredio. Mladi mu je odgovorio: - Vidi, kad smo se kod one stijene svratili, ja sam zaboravio onu ribu, sam ejtan je uinio da je zaboravim i da ti je ne spomenem. Mora da je skliznula u more. Ba udnovato!

~

22

~


Musa i mladi su se zaudili kako je riba skliznula u more, pa mu je Musa rekao: - E, to je ono to traimo! I njih dvojica se vratie putem kojim su bili doli, pratei trag kojim su ranije proli i kod one stijene zatekoe ovjeka zavijenog u odjeu. Musa mu je nazvao selam, a Hidr ga upita: Odakle u tvojoj zemlji selam? - Ja sam Musa odgovorio je doao sam da me poui onome emu si ti ispravno pouen. - Ti sigurno nee moi sa mnom izdrati ree mu onaj i nastavi - O Musa, ja poneto znam od onoga ime me je Allah, d.., pouio, a ti to ne zna, kao to i ti poneto zna od onoga ime je tebe Allah, d.., pouio, a ja ne znam. Musa, a.s., odgovori: - Vidjet e, ako Bog da, da u biti strpljiv i da ti se neu ni u emu protiviti! Hidr mu ree: - Ako e me ve pratiti, onda me ni o emu ne pitaj, dok ti ja o tome prvi ne kaem! I njih dvojica krenue. Ili su obalom mora dok pored njih nije naila laa. Hidr je zamolio da ih prevezu, pa su ih, kada su vidjeli Hidra, prevezli bez ikave nadoknade. Uavi u lau, Hidr je odjednom uzeo sjekiricu i odvalio jednu dasku, pa mu je Musa rekao: - Ljudi su nas besplatno prevezli, a ti si poeo razvaljivati lau, u namjeri da potopi one koji su na njoj? Uinio si, doista, neto vrlo krupno. - Ne rekoh li ti ja ree Hidr da ti, doista, nee moi izdrati sa mnom. - Ne grdi me to sam zaboravio ree Musa i ne ini mi potekoe u ovom mom poslu. To je bio prvi sluaj da je Musa zaboravio. Zatim je vrabac sletio na rub lae i stavio kljun u more, pa je Hidr rekao Musau: Moje i tvoje znanje u odnosu na Allahovo nije nita vee od gutljaja vode to ga je ovaj vrabac uzeo u kljun u odnosu na more. Iskrcavi se s lae, dok su ili obalom, Hidr je ugledao jednog djeaka kako se igra s drugom djecom, pa je uzeo djeaka za glavu, zavrnuo mu vrat i ubio ga. Musa mu ree: - to ubi dijete bezgrijeno, koje nikoga nije ubilo! Uinio si, doista, neto vrlo runo!

~

23

~


- Ne rekoh li ti ja ree Hidr da ti, doista, nee moi izdrati sa mnom. Ovo je bilo upozorenje otrije od prvog, pa je Musa rekao: - Ako te i poslije ovoga za bilo ta upitam, onda se nemoj sa mnom druiti! Eto sam ti se opravdao. I njih dvojica krenue. Kada dooe do nekog grada zamolie stanovnike njegove da ih nahrane, ali oni odbie da ih ugoste. Njih dvojica u gradu naoe neki zid koji tek to se nije sruio, pa ga Hidr prezida i ispravi. Musa mu ree: - Mi smo ovim ljudima doli i zamolili ih, pa nas nisu ni nahranili ni ugostili. Mogao si uzeti za to neku nagradu. - Sada se rastajemo ree Hidr pa da ti objasnim ono zbog ega nisi mogao da se strpi. to se tie one lae, ona je vlasnitvo siromaha koji rade na moru, i ja sam je namjerno otetio, jer je iza njih bio jedan vladar koji je svaku ispravnu lau otimao; to se tie onog djeaka, njegovi roditelji su vjernici, pa smo se pobojali da ih on nee na nasilje i nevjerovanje navratiti, a mi elimo da im Gospodar njihov, umjesto njega, d boljeg i estitijeg i milostivijeg djeaka; a to se onog zida tie, on pripada dvojici djeaka, siroadi iz grada, a pod njim je zakopano njihovo blago. Otac njihov je bio dobar ovjek i Gospodar tvoj eli, iz milosti Svoje, da oni odrastu i izvade svoje blago. Sve to ja nisam uradio po svom rasuivanju. Eto to je objanjenje za tvoje nestrpljenje! ao nam je to se Musa nije jo strpio, pa da nam Allah, d.., ispria njihov sluaj u cijelosti, ree Allahov Poslanik.21 Pouke prie: 1. Kretanje na put radi traenja znanja i podnoenje potekoa su djela koja donose obilnu korist na Sudnjem danu. 2. Ljudima je dato malo znanja. 3. Iznad svakog uenjaka ima neko ko je ueniji od njega.21

Buharija, Muslim i Tirmizi.

~

24

~


4. Lijepo je biti skruen u svakoj situaciji i traiti podrku od Allaha. 5. Uzvieni Allah, d.., ini to hoe i On jedini sve zna. 6. Na putovanju je potrebno odrediti vou kome se ostali trebaju pokoravati. 7. Lijep odgoj postie se privrenou Allahu. 8. Od Allaha je svako dobro i Njemu ga treba pripisati. 9. Na pitanje: Ko je najueniji? lijepo je odgovoriti: Allah, d.. 10. Uenik treba biti strpljiv pri izboru uitelja koji e ga voditi kroz ivot.

Pria o Musau i meleku smrtiEbu Hurejre prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., jedne prilike ispriao sljedeu priu: Melek smrti je doao Musa, a.s., da mu uzme duu, ali, on ga je odgurnuo i udario, Melek se vrati Uzvienom Gospodaru i ree: - Poslao si me ovjeku koji ne eli da umre. Allah, d.., je rekao: - Vrati se i reci mu da stavi ruku na lea vola, pa koliko dlaka pritisne neka za svaku dlaku ivi jo po jednu godinu. Kada mu je to reeno, Musa je upitao: - A ta onda, Gospodaru? - Opet smrt odgovorio je Allah. - Onda neka bude sada odgovorio je Musa, a potom je zamolio Allaha da ga priblii Svetoj zemlji, koliko se kamenom moe dobaciti. Ebu Hurejre kae da je Allahov Poslanik, a.s., rekao Da sam tamo, pokazao bih vam njegov mezar pored puta, kod crvene dine.2222

Buharija

~

25

~


Pouke prie: 1. Vjerovjesnici su viali meleke i s njima razgovarali, pa ak i sa Melekom smrti. 2. Allahov zakon se ne mijenja i on obuhvata i Njegove vjerovjesnike. 3. Mezar Musa, a.s., je u blizini Svete zemlje pored neke crvene dine. 4. Melek moe uzeti ljudski oblik.

Pria o tome kako je Musa, a.s., udarao tapom po kamenuEbu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., jedne prilike kazao sljedee: Musa, a.s., je bio stidljiv ovjek. Odjeu je nosio tako da mu se tijelo nije moglo vidjeti. Neki Izraelani su ga zbog toga uznemiravali govorei: - Ovako se pokriva samo onaj koji na tijelu ima mahanu: ugu, kilu ili neto slino. Uzvieni Allah, d.., je htio osloboditi Musaa od onoga to su mu oni govorili. Jednog dana Musa, a.s., se osamio, skinuo odjeu, stavio je na kamen i poeo se kupati. Kada je zavrio, okrenuo se prema odjei, ali nije bilo ni kamena ni odjee. Musa, a.s., je uzeo tap i poeo traiti kamen govorei: - Moja odjea, kamenu! Moja odjea! Musa je traio kamen i odjeu sve dok nije naiao na jednu grupu Izraelana koji su ga ugledali naga u najljepem liku kakvog ga je Allah, d.., stvorio. Tako ga je Allah, d.., oslobodio onog to su mu oni prigovarali. Nakon toga kamen se pojavio, pa je Musa, a.s., uzeo svoju odjeu i obukao je, a potom je poeo udarati tapom po kamenu. Tako mi Allaha, na kamenu je ostao trag od tri, etiri ili pet udaraca. O tome govore rijei Uzvienog Allaha: O vjernici, ne budite kao

~

26

~


oni koji su Musaa uznemiravali, pa ga je Allah, d.., oslobodio onog to su oni govorili, a on je kod Allaha ugledan.23 Pouke prie: 1. Vjerovjenici su imali najvea iskuenja. 2. Dozvoljeno je vidjeti neko stidno mjesto kada je to potrebno i kako bi se pokazalo da nema mahana. 3. U pria je potvrda mudize Musa, a.s., jer je kamen pokrenut s mjesta kako bi sakrio Muasovu odjeu. 4. Uzvieni Allah, d.., je upotpunio svojstva Svojih poslanika u fizikom, intelektualnom, odgojnom i duhovnom pogledu. 5. Poslanici nisu imali nikakvih mahana. 6. Prilikom otkrivanja stidnih dijelova tijela obaveza je skloniti se od pogleda ljudi. 7. Musa, a.s., je bio izrazito snaan tako da su zbog njegovih udaraca na kamenu ostajali tragovi.

Pria o potopu faraona

I

bn Abas, r.a, kazuje da je Vjerovjesnik, a.s., jedne prilike rekao: Kada je Uzvieni Allah, d.., poeo potapati faraona on je istaknuvi kaiprst povikao: - Vjerujem da nema drugog Boga osim Onog u Kojeg vjeruju sinovi Israilovi. Debrail se tada pobojao da e Allahova milost pretei Njegovu srdbu, pa je svojim krilima poeo zapljuskivati faraonovo lice vodom potapajui ga.24 Pouke prie: 1. Pokajanje roba vrijedi sve dok dua ne pone izlaziti iz tijela.23

El-Ahzab, 69. Buharija, Muslim i Tirmizija. Ibn Ebu Hatim.

24

~

27

~


2. Meleki

su srditi prema idolopoklonicima i nevjernicima. Njihovu najveu srdbu izazivaju ljudi koji za sebe tvrde da su bogovi i gospodari ljudi. 3. Dove vjerovjesnika su primljene. Allah, d.., je primio dovu Musa, a.s., u kojoj je molio da faraona kazni na Ahiretu.

Pria o ovjeku koji je mislio da Allah nee oprostiti grijeniku Dundub ibn Abdullah, r.a., prenosi da je Muhammed, a.s., ispriao sljedeu priu: Neki ovjek je rekao: - Tako mi Boga, Allah, d.., nee oprostiti tom ovjeku! Uzvieni Allah, d.., ree: - Ko je taj koji se kune Mojim imenom da neu oprostiti tom ovjeku? Pa Ja sam mu ve oprostio, a tvoja djela su propala.25 Pouke prie: 1. Nije dozvoljeno rei nekone: Tebi Allah, d.., nee oprostiti! 2. Djela se cijene prema njihovim zavrecima. Koliko ima znalaca u zabludi, a koliko se grijenika pokaje za svoje grijehe. 3. Poboan ovjek ne smije potcjenjivati grijenike gledajui na njih s prezirom.

Pria o ovjeku koji je naao vr zlata u zemlji Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., kazao: Kupio neki ovjek od drugog imanje, pa je radei na njemu pronaao up25

Muslim.

~

28

~


zlata. im je naao zlato, zovnuo je ranijeg vlasnika zemlje i rekao mu: - Ja sam od tebe kupio samo zemlju, a nisam kupio zlato skriveno u njoj. Raniji vlasnik mu ree: - Prodao sam ti zemlju i sve to je u njoj. Oni su tako dugo raspravljali kome e pripasti zlato, te na kraju odluie da potrae savjet od treeg ovjeka. Taj ovjek ih upita: - Imate li djecu? Jedan od njih ree: - Ja imam sina. Drugi odgovori: - Ja imam kerku. ovjek im tada ree: - Vjenajte ih, pa njima dadnite to blago.26 Pouke prie: 1. Kod ranijih naroda emanet i pobonost su bili na veoma visokom nivou. 2. Velika je vrijednost izmiriti ljude koji se prepiru i svaaju. 3. Onome ko ini dobro i drugima eli dobro, Allah, d.., e podariti dobro. 4. Mu i ena zajedniki raspolau imetkom. 5. Pravo blago je bogatstvo due.

Pria o ovjeku koji je uklonio trn s puta

E26 27

bu Hurejre, r.a., kazuje da je Muhammed, a.s., jedne prilike rekao sljedee: Nekada davno bijae neki ovjek koji je prolazei putem naiao na granu od trna koja je smetala prolaznicima. On zastade, odsjee tu granu i odstrani je s puta. Allah, d.., mu je zbog toga zahvalio i oprostio mu.27 Pouke prie:Buharija i Muslim Buharija i Muslim.

~

29

~


1. Ne potcjenjujte nikakvo dobro dijelo bez obzira koliko bilo malo. 2. Za malo djelo uinjeno radi Allaha, d.., slijedi velika nagrada. 3. Uzvieni Allah, d.., je zahvalan na nain kako to dolikuje Njegovoj veliini. 4. Od znakova lijepog odgoja je sklanjanje s puta onoga to smeta prolaznicima.

Pria o Ejubu, a.s., i zlatnim skakavcima

E

bu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., ispriao sljedeu priu: Dok se Ejub, a.s., kupao nag, pred njega je palo jato zlatnih skakavaca. Ejub, a.s., poeo je skakavce trpati u svoju odjeu, pa ga je Uzvieni Gospodar zovnuo: - Ejube, zar te nisam uinio neovisnim od toga? - Jesi, Gospodaru moj, ali mi je potreban Tvoj bereket odgovorio je on.28 Pouke prie: 1. Traiti da se povea Allahovo davanje i Njegov bereket ne spada u pohlepu. 2. Dozvoljeno je da se mukarac kupa nag kada se nalazi u samoi na skrivenom mjestu. 3. Allah, d.., je darivao Svoje vjerovjesnike darovima kakve nije davao drugim ljudima.

Pria o Sulejmanovoj, a.s., presudi

28

Buharija.

~

30

~


E

bu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., ispriao sljedeu priu: Dvije ene su uvale svoja dva tek roena sina, pa ih je jedne prilike napao vuk i jednoj od njih odnio sina. Njih dvije su se posvaale, pa je starija rekla mlaoj: - Vuk je odnio tvog sina! Mlaa je odgovorila: - Ne, nego je odnio tvog! Poto se nisu mogle dogovoriti otile su kod Davuda, a.s., da im presudi. Davud, a.s., je dosudio dijete starijoj eni. Nakon toga otile su kod Sulejmana, a.s., a on je rekao: Dajte mi no da raspolovim dijete, pa neka svaka uzme po pola djeteta. Mlaa ena tada vrisnu: - Nemoj, Allah ti se smilovo, sin je njen! Vidjevi iskrenu majinsku zabrinutost, Sulejman, a.s., je njoj dosudio dijete.29 Pouke prie: 1. Allah, d.., je Sulejmanu, a.s, podario veliku mudrost i razumjevanje. 2. Mudrost i pronicljivost su darovi Uzvienog Allaha koji nisu uslovljeni starou i brojem godina. 3. Prilikom parnice istina moe biti samo na jednoj strani. 4. Dozvoljeno je sudiji da obmani parniare kako bi doao do istine. 5. Dozvoljeno je pobiti presudu nekog sudije ako pri donoenju te presude nisu poduzete sve aktivnosti da bi se dolo do prave istine.

Pria o ovjeku kojeg je na putu presreo melek E29

Buharija.

~

31

~


bu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., ispriao sljedeu priu: Krenuo je neki ovjek da posjeti svoga brata u drugom selu. Allah, d.., poslao je meleka koji ga je, kada se susreo s njim, upitao: - Gdje si krenuo? - Krenuo sam da posjetim svog brata u ovom selu odgovori ovjek. - A ima li kod njega neto zbog ega ide tamo? ponovo upita melek. - Ne odgovori ovjek jedini razlog zbog kojeg mu idem u posjetu je to to ga volim u ime Allaha. Melek mu tada ree: - Ja sam, doista, izaslanik Boiji. On me je poslao tebi da ti kaem da je i On zavolio tebe kao to si ti zavolio svoga brata u Njegovo ime.30 Pouke prie: 1. Lijepo je, Allaha radi, posjeivati prijatelje i druiti se s njima. To moe biti uzrok oprostu grijeha i ulasku u Dennet. 2. Osim vjerovjesnika, meleki su razgovarali i s dobrim ljudima. 3. Meleki mogu uzeti neki drugi lik pored stvarnog i u tom liku pokazati se ljudima. 4. Vjernici su braa. 5. Veza meu braom po vjeri jaa je od veze po srodstvu. 6. Allah, d.., voli ljude koji se vole u Njegovo ime.

Pria o samoubici Dundub ibn Abdullah, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., jedne prilike ispriao sljedeu priu: Bijae meu narodima koji su ivjeli30

Muslim.

~

32

~


prije vas neki ovjek koji je dopao tekih rana. Muke su mu bile toliko teke da ih vie nije mogao trpiti, pa je uzeo no, presjekao vene na ruci i pustivi krv da otee, umro. Kada je to uinio Allah, d.., je rekao: - Moj rob je pourio Meni sa svojim ivotom! Zbog toga Sam mu zabranio Dennet.31 Pouke prie: 1. Brzopletost i nedostatak sabura mogu biti uzrok ulaska u Vatru. 2. Samoubistvo je grijeh koji poinioca vodi u Dehennem. 3. ovjek nije vlasnik svog ivota i nema pravo da mu naudi i da ga upropasti.

Pria o Izraelanu koju je mijenjao Musaov zakon

A

bdurahman ibn Hasene, r.a., kae: Jedne prilike Vjerovjesnik, a.s., se udaljio od nas nosei u ruci koni tit. tit je postavio na zemlju, a potom unuo iza njega i mokrio. Neki ljudi koji su vidjeli ta Vjerovjesnik, a.s., ini rekoe: - Pogledajte, mokri kao to mokre ene. uvi njihov govor Allahov Poslanik, a.s., ree: - Kao da ne znam ta se desilo nekom Izraelaninu. Sinovi Israilovi su, naime, bili duni odsjei dio odjee koji bi poprskali prlikom mokrenja. Jedan od njih poeo im je zabranjivati da to ine, pa ga zbog taga kanjavaju u njegovom mezaru.32 Pouke prie: 1. Obavezno je prilikom vrenja male ili velike nude skriti se od pogleda ljudi. 2. Nemarnost prilikom vrenja male nude moe biti uzrokom patnje u kaburu.31 32

Buharija i Muslim. Nesaija, Ahmed i Ibn Made.

~

33

~


3. Zakon koji je objavljen Musa, a.s., u Tevratu bio je veoma strog. Allah, d.., je nama olakao i dozvolio ienje mokrae vodom. 4. Sunnet je vriti malu nudu uei kako bi se to bolje sauvali od mokrae.

Pria o eni koja je muila maku

A

bdullah ibn Omer, r.a., pripovijeda da je Vjerovjesnik, a.s., ispriao sljedee: Pokazan mi je Dehennem, pa sam vidio kako neku enu iz Benu Israila kanjavaju zbog make. Ona je, naime, zavezala maku nije joj davala hranu i vodu, a nije je pustila ni da se sama hrani zemljinim kukcima i gmizavcima.33 Pouke prie: 1. Lijep odnos prema ivotinjama sastavni je dio vjernikovog morala. 2. Nije dozvoljeno muiti ivotinje glau jer to spada u velike grijehe. 3. Muenje ivotinja dovodi do propasti onoga ko to ini. 4. Nasilje je zabranjeno, pa makar se inilo i ivotinjama. 5. Vlasnik ivotinja duan je da ih hrani. 6. Vjerovjesnik, a.s., je vidio Dehennem i njegove stanovnike.

33

Muslim.

~

34

~


Pria o frizerki faraonove kerke

I

bn Abas, r.a., kae da je Allahov Poslanik, a.s., jedne prilike ispriao sljedeu priu: Kada sam bio na Miradu osjetio sam lijep i prijatan miris. Rekao sam: - Kakav je ovo miris? - To je miris frizerke i njene djece; frizerke koja je eljala faraonovu kerku odgovori Dibril. Jedne prilike dok je eljala faraonovu kerku ispao joj je ealj, pa je rekla: - U ime Boga! - To jest mog oca? upita faraonova ki. Frizerka ree: - Ne, nego Gospodara mog, tvog i tvog oca. Faraonova ki upita: - Zar ti ima nekog drugog gospodara pored mog oca? - Da odgovori frizerka moj, tvoj i Gospodar tvog oca je Uzvieni Allah. Faraon je saznao za to, pa je naredio da mu dovedu frizerku. Kada je dola, rekao joj je: - Zar ti ima nekog drugog gospodara osim mene? - Da odgovori ona moj i tvoj Gospodar je Allah, d.. Faraon tada zapovjedi da donesu veliki bakreni lonac i da ga napune vatrom. Kada se vatra rasplamsala, on naredi da se frizerka i njena djeca bace u nju. Prije nego to su je bacili u vatru ona ree: - Imam jednu elju koju mi moe ispuniti? - ta eli? upita faraon. - Da sakupi moje kosti i kosti moje djece na jedno mjesto ree ona. - On joj to obea, a potom ih faraonovi delati jedno po jedno poee bacati u vatru. Kada je na red dolo njeno dojene, ono je progovorilo: - Izdri majko i nemoj se pokolebati, jer ti si u pravu. Nakon toga Allahov Poslanik, a.s., je rekao: etvero je novoroenadi progovorilo: ovo dijete, Jusufov svjedok, dijete koje je opravdalo Durejda i Isa sin Merjemin.3434

Ahmed, Ibn Hiban, Hakim i Bejheki.

~

35

~


Pouke prie: 1. Srca voa nevjernika kao to su faraon, Haman, Nemrud, Ebu Dehel itd., su tvra od kamena. 2. Kada vjernik shvati ta mu je Allah, d.., pripremio za pokornost Njemu, on postane nepokolebljiv i neustraiv na Allahovom putu. 3. Allah, d.., Svoju svemo pokazuje time to je uinio da dojene progovori kako bi svoju majku uvrstilo na Pravom putu.

Pria o Ebu Regalu Dabir, r.a., je rekao: Kada je Boiji Poslanik, a.s, prolazio pored Hidra,35 rekao je ashabima: 'Nemojte traiti uda! Traio ih je Salihov, a.s., narod, pa su im pokazana. Njihovo je udo bila deva koja je ovuda dolazila, a ovuda odlazila. Oni su prekrili nareenje svog Gospodara i zaklali je, premda je ona pila njihovu vodu jedan dan, a oni njeno mlijeko drugi dan. Oni su je zaklali, pa ih je snaao jedan straan krik kojim je Allah, d.., usmrtio sve koji su bili pod nebeskim svodom, osim jednog ovjeka koji se zatekao u haremu Kabe. - Ko je to bio, Boiji Poslanie? upitali su ashabi. Odgovorio je: - Bio je to Ebu Regal, ali je i njega, kada je izaao iz harema Kabe, zadesilo ono to je zadesilo njegov narod.36 Pouke prie: 1. Damije su najsigurnija sklonita u vrijeme kada se dogaaju prirodne nepogode.35 36

Hidr je mjesto na kojem je obitavao Salihov, a.s., narod, Semud. Ahmed.

~

36

~


2. Nema sigurnosti od Allaha, osim kod Allaha. 3. Allah, d.., je Salihovom, a.s., narodu Semudu pokazao jasan znak u devi koja je davala dovoljno mlijeka za sve. 4. Allah, d.., nije unitio ni jedan narod, a da im prije toga nije poslao poslanika.

Pria o elji Sulejmana, a.s. Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., ispriao sljedeu priu: Sulejman, a.s., je jedne prilike rekao: - Veeras u obii devedeset svojih supruga. Svaka od njih e mi roditi ratnika koji e se boriti na Allahovom putu. Meutim, Sulejman, a.s., nije rekao: Ako Bog da! Te noi obiao je sve svoje ene, ali samo je jedna ena rodila napola sakato dijete. Allahov Poslanik, a.s., je zatim rekao: Da je rekao: Ako Bog da, svaka bi mu ena rodila borca na Allahovom putu.37 Pouke prie: 1. Potrebno je kada se govori o planovima za budunost kazati: Ako Bog da. 2. Kada kaemo: 'Ako Bog da', budunost povjeravamo Allahu, Vlasniku budunosti. 3. Vjerovjesnici su imali veu snagu od obinih ljudi. 4. Allahova volja je iznad volje ljudi.

Pria o iskuenjima Ejuba, a.s.

37

Buharija i Muslim.

~

37

~


E

nes ibn Malik, r.a., kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., jedne prilike ispriao sljedeu priu: Iskuenje Allahovog vjerovjesnika Ejuba trajalo je osamnaest godina. Tokom tog dugog perioda napustili su ga svi, i blinji i dalji, osim dvojice njegove najdrae brae, koji su ga obilazili i tjeili. Jedne prilike jedan od njih ree: - Tako mi Allaha, mora da je Ejjub, uinio nekakav veliki grijeh, kakav na svijetu niko nije uinio, im ga Allah tako dugo iskuava! Drugi ree: - ta bi to moglo biti? Prvi ponovo ree: - Evo ve je prolo osamnaest godina kako mu se Allah, d.., nije smilovao i muku mu otklonio. Kada su mu ponovo doli, jedan od njih se nije mogao strpiti, a da ga ne upita za to, pa je Ejub, a.s., rekao: - Ne znam o emu govori i ta bi to moglo biti, osim to Allah, d.., zna da sam jedne prilike proao pored dvojice ljudi koji su se prepirali zaklinjui se Allahom, pa sam, kada sam se vratio kui, zamolio Allaha da im oprosti, u elji da se Allahovo ime spominje samo kada treba. Kada bi Ejub, a.s., izlazio da obavi nudu njegova ena bi ga dizala i izvodila, a nakon toga vraala natrag. Jednog dana ona je zakasnila, pa je Allah, d.., objavio Ejubu na mjestu gdje je bio: Udri svojom nogom, eto hladne vode za kupanje i pie.38 Kada je ona napokon dola, on joj je priao zdrav i ljepi nego to je bio. Vidjevi ga, ona upita: - Allah te blagoslovio, da li si negdje vidio bolesnog Boijeg poslanika? Tako mi Allaha, nikada nisam vidjela njemu slinijeg ovjeka od tebe iz vremena kada je bio zdrav! On joj ree: - Pa to sam ja, Ejub! Ejub, a.s., je imao dva imanja: za penicu i za jeam. Allah, d.., je nad njegova imanja poslao dva oblaka. Oblak koji je naiao iznad imanja za penicu prosuo je na nj hrpu zlata, a oblak koji je proao nad imanjem za jeam sasuo je na njega srebro.3938 39

.Sad, 42. Ibn Hiban, Ebu Jala.

~

38

~


Pouke prie: 1. Poslanici su imali najvea iskuenja. Poslije njih dobri, pa njima slini. 2. Niko nije poteen od verbalnog uznemiravanja. 3. Poslije potekoe dolazi olakanje.

Pria o oporuci Jahja, a.s.

H

aris el-Eari, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Uzvieni Allah, d.., naredio je Jahjau, a.s., pet stvari, da radi po njima i da naredi Izraelanima da ih se i oni pridravaju. Isa, a.s., je nakon toga rekao Jahjau: - Svemogui Allah, d.., ti je naredio da ini pet stvari i da naredi sinovima Israilovim da ih se i oni pridravaju, pa hoe li da ja obavijestim Izraelane o tome ili e to ti uiniti? Jahja, a.s., mu ree: - Strah me je da bih ja, ako bi ti to uinio, bio kanjen i ponien. Poslije toga Jahja, a.s., je okupio Izraelane u hramu u Jerusalemu, sjeo na istaknuto mjesto i rekao: - Uzvieni Allah, d.., mi je zapovjedio da inim pet stvari i da vama naloim da ih se i vi pridravate: Prvo, Allah, d.., vam je naredio da samo Njega oboavate i da Mu nikoga ravnim ne smatrate. To bi bilo slino kao kada bi ovjek svojim linim sredstvima, novcem ili zlatom, kupio sebi roba, pa ovaj pone raditi, a zaradu davati nekom drugom. Ko bi od vas volio da ima takvog roba? Allah, d.., vas je stvorio i dao vam nafaku, pa samo Njega oboavajte i nemojte Mu ni u emu druga pripisivati. Drugo, naredio vam je da klanjate namaz. Kada obavljate namaz nemojte se okretati! Tree, naredio vam je da postite. Post je ugodniji kod Allaha od mirisa miska.

~

39

~


etvrto, naredio vam je da dajete zekat. Tome je slian ovjek kojeg je zarobio neprijatelj, svezao mu ruke oko vrata i krenuo da ga posjee, a on zamoli: Hoete li da se otkupim? I tako on pone davati i malo i puno dok se potpuno ne iskupi. Peto, naredio vam je da Ga mnogo spominjete jer je to slino ovjeku kojeg neprijatelj pomno prati po njegovom tragu, a on se skloni u zatienu tvravu i tu se skrije. Tako se ovjek samo sa zikrullahom moe sauvati od ejtana. Allahov Poslanik, a.s., zatim ree: I ja vama nareujem pet stvari koje je Allah, d.., meni naredio: zajednitvo (demat), poslunost, pokornost, hidru i borbu na Allahovom putu. Onaj ko se izdvoji iz demata makar i jedan pedalj, skinuo je sa sebe obiljeje islama sve dok se ne vrati. Ko zagovara povratak dahilijetu bit e pretvoren u dehennemsku prainu.40 Pouke prie: 1. Vjerovanje u Boga je osnova islama. Nakon toga slijede islamski arti. 2. Allahova pomo prati zajednicu vjernika, a ko se odvoji od zajednice on je preputen ejtanu. 3. Povratak dahilijjetu - vremenu neznanja, jeste povratak vjerovanjima i obiajima koji se vaili u dahilijjetu. 4. Poslunost i pokornost vladaru osnovne su karakteristike muslimana. 5. Borba na Allahovom putu je vrhunac ibadeta.

Pria o vjerovjesniku koji je molio Allaha da zaustavi Sunce

40

Tirmizi, Ebu Jala, Hakim i Bejheki.

~

40

~


E

bu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., ispriao sljedeu priu: Neki od vjerovjesnika krenuo je na vojni pohod, pa je svome narodu kazao: - Neka sa mnom ne ide onaj koji je upriliio vjananje sa nevjestom i namjerava u branu postelju sa njom, a jo to nije uinio, niti onaj koji pravi kakvu graevinu, a jo je nije dovrio, kao ni onaj koji je kupio steone krave ili deve, pa eka da donesu mlade na svijet. Tako je on krenuo u bitku dok nije, u ikindijsko doba ili priblino njemu, doao do odreenog naselja. Tada je rekao Suncu: - Ti slua Allahovu zapovijed, ali i ja sam pokoran Allahovoj naredbi. Allahu moj, malo mi ga zaustavi! Sunce je zastalo sve dok mu Allah, d.., nije dao pobjedu. Poto sakupie ratni plijen vatra sa nebesa upravi se prema plijenu da ga spali, ali to ne uini. Poslanik ree: - Neko od vas je neto sakrio. Neka mi iz svakog plemena doe po jedan ovjek da se zakune na vjernost. Tako su oni davali prisegu na vjernost sve dok se ruka jednog od njih nije zaljepila za vjerovjesnikovu ruku. On tada ree: - Iz vaeg plemena su oni koji su neto sakrili. Neka mi doe cijelo pleme da mi izrazi vjernost. - Cijelo pleme je dolo i davalo mu prisegu, pa kad se ruka dvojice ili trojice ljudi zaljepila za njegovu, on ree: - Meu vama je onaj ko skriva. Vi ste neto sakrili! - Oni mu onda donesoe neto od zlata, poput kravlje glave, pa to stavie sa ostalim plijenom koji bijae na jednoj istini. Tada s neba sie vatra i sve spri. Ratni plijen nije bio nikome dozvoljen prije nas. Nama je ratni plijen dozvoljen zato to je Uzvieni Allah, d.., vidio nau materijanu slabost i nemo.41 Pouke prie: 1. Ko krene u borbu na Boijem putu neka zaboravi na ljepote dunjaluka koje su ostale iza njega. 2. Ranijim narodima nije bio dozvoljen ratni plijen.41

Buharija i Muslim.

~

41

~


3. Ratni plijen dozvoljen je Muhammedu, a.s., i njegovom ummetu.

Pria o Isa, a.s., i lopovu Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., jedne prilike kazao sljedeu priu: Jedne prilike je Isa, sin Merjemin, ugledao nekog ovjeka kako krade, pa mu je rekao: - Zar krade!? - Ne, tako mi Onoga osim Kojeg drugog Boga nema odgovori ovjek. - Vjerujem u Allaha, a oi su me prevarile ree Isa, a.s.42 Pouke prie: 1. Zakletva Allahovim imenom je najvea zakletva. Ko se zakune Allahom, to je dovoljno da mu se povjeruje. 2. Neizmjerna skruenost pred Allahom i Njegovim imenom bila je glavna odlika vjerovjesnika. 3. Isa, a.s, je bio potpuo predan Uzvienom Allahu. 4. Ko se navikne initi velike grijehe, oni postaju maleni u njegovim oima.

Pria o vjerovjesniku i mravu

E42

bu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., jedne prilike kazao sljedeu priu: Sklonio se neki vjerovjesnik pod jedno drvo, pa ga je ujeo mrav dok se odmarao. On ustade i udalji se iz hlada, a potom naredi da se zapali cijeli mravinjak. Kada je to uinio

Buharija i Muslim.

~

42

~


Allah, d.., mu je objavio: Ta, zar te nije ujeo samo jedan mrav! Spalio si cijelu skupinu stvorenja koja su slavila Allaha, d..43 Pouke prie: 1. Nije dozvoljeno prei granicu pravedonsti prilikom osvete, pa makar se radilo i o ivotinjama. 2. Mrave nije dozvoljeno ubijati, osim ako nas uznemire, ali i tada s mjerom. 3. Sva stvorenja spominju Uzvienog Allaha i veliaju Ga.

Pria o ovjeku koji je od svog prijatelja pozajmio hiljadu dinara

E

bu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., jedne prilike kazao sljedeu priu: Jedan Izraelanin zatraio je od drugog da mu pozajmi hiljadu zlatnika. - Dovedi mi svjedoke kojima u vjerovati ree ovaj. - Dovoljan nam je Bog kao svjedok odgovori zajmotrailac. - Pa daj mi jamca za to ponovo ree zajmodavac. - Allah, d.., nam je dovoljan jamac ree zajmotrailac. - Istinu si rekao ree zajmodavac i dade mu traeniiznos do odreenog vremena. Izraelanin koji je pozajmio novac otplovi u neku daleku zemlju. Kada se prikuilo vrijeme za vraanje duga, on je izlazio na morsku obalu i traio prevozno sredstvo kojim bi se odvezao i na vrijeme vratio dug. Poto se nije imao ime prevesti, uzeo je neko debelo drvo, u njemu izbuio rupu, u nju stavio hiljadu zlatnika i pismo za zajmodavca. Izdubinu je zapeatio i drvo bacio u more rekavi:43

Buharija i Muslim.

~

43

~


- Boe moj! Ti zna da sam ja od tog ovjeka traio u zajam hiljadu zlatnika. On mi je traio svjedoke, a ja sam mu odgovorio da si Ti najbolji svjedok. On se s tim zadovoljio i zatraio od mene jamca. Tada sam mu rekao da si Ti najbolji jamac. On se i s tim sloio i dao mi traeni novac. Ja sam se trudio da pronaem prevozno sredstvo da se prebacim do njega i da mu na vrijeme vratim dug. Meutim, i pored mog silnog nastojanja nisam u tome uspio. Zato svoj dug, dragi Boe, povjeravam Tebi. Kada je izgovorio ove rijei i drvo sa zlatnicima bacio u more, krenuo je natrag u svoje mjesto raspitujui se i dalje o odlasku kakve lae prema gradu u kojem je boravio ovjek koji mu je pozajmio zlatnike. S druge strane mora, zajmodavac je, poto se primakao rok za vraanje duga, izaao na obalu mora iekujui svog dunika. Hodajui obalom sluajno je ugledao kako povrinom mora pluta jedno deblje drvo. On ga uze i ponese kui za loenje. Kada ga je kod kue rasjekao naao je u njemu zlatnike s priloenim pismom svog dunika. Poslije dugo vremena stigao je i sam dunik lino nosei druge zlatnike i rekao mu: - Tako mi Allaha, dugo sam traio bilo kakvo prevozno sredstvo da ti pravovremeno vratim tvoje zlatnike, ali nisam mogao nai nita prije ove lae s kojom sam ti sad doao. - A da li si mi togod ranije poslao? upita zajmodavac. - Rekoh ti da nisam mogao ranije pronai nikakva prevoznog sredstva izuzev ove lae ree dunik. - Allah, d.., mi je isporuio sve to si mi poslao u onom drvetu ree zajmodavac.44 Pouke prie: 1. Meu ranijim narodima vladalo je veliko povjerenje. 2. Dobri Alahovi robovi imali su keramete, posebne poasti od Allaha, d..44

Nesaija.

~

44

~


3. Velika je blagodat osloniti se na Allaha i prepustiti seNjemu. 4. Svoje ovosvjetske obaveze potrebno je na vrijeme izvravati. 5. Pozajmljivanje je vrednije je od sadake.

Pria o ovjeku koji je davao pozajmnice ljudima

E

bu Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Svoen je raun na Sudnjem danu nekom ovjeku od onih koji su ivjeli prije vas, pa nije imao ni jedno dobro djelo. Taj ovjek je bio veoma bogat i drutven, tako da se esto sastajao s ljudima i davao im pozajmnice. Svojim slubenicima je, kada bi ih slao po dug, nareivao da oprataju onima koji nisu bili u mogunosti da vrate. Uzvieni Allah, d.., ree: Mi smo u tome prei od njega. Neka mu bude oproteno!45 Pouke prie: 1. Lijepo je odgoditi rok za vraanje duga onome ko nije u mogunosti da vrati. 2. Sunnet je prilikom vraanja duga i njegove odgode biti velikoduan. 3. Mogue je da ovjek s ispravnom vjerom ue u Dennet ak i ako je inio malo dobrih dijela. 4. Onaj ko oprosti ljudima i Allah e oprostiti njemu.

Pria o oblaku

45

Muslim.

~

45

~


E

bu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., jedne prilike ispriao sljedeu priu: Dok je neki ovjek bio u pustinji, uo je glas na nebu koji nareuje oblaku: - Zalij njivu tog i tog. Oblak se pomjerio i izlio vodu na neki kamenjar. Sva kinica slila se u jarugu. ovjek je pratio kuda voda tee dok nije, pratei je, doao do nekog ovjeka koji je stajao pored svoje njive i motikom razgrtao vodu. ovjek koji je pratio oblak upita zemljoradnika: - Allahov robe kako se zove? On ree: - Tako i tako ponavljajui ime koje je on uo iz oblaka. - A zato me pita o mom imenu? ree zemljoradnik. - uo sam glas iz oblaka, iz kojeg je ova voda, kad kae: Zalij njivu tog i tog, tj. tvoju njivu. ta ti radi s plodovima od nje? upita ovjek. - Poto si to rekao, kazat u ti ta radim. Plodove koje dobijem od nje izmjerim, pa treinu od toga podijelim kao sadaku, drugu treinu pojedemo moja porodica i ja, a treu treinu utroim na njivu odgovori zemljoradnik. U drugom rivajetu stoji: Treinu njenih plodova podijelim siromasima, prosjacima i putnicima.46 Pouke prie: 1. Uzvieni Allah odabrao je neke ljude u odnosu na druge zbog njihovih dobrih dijela. 2. Velika je vrijednost initi dobroinstvo siromasima i putnicima. 3. Zemljoradnja i voarstvo su najbolja zanimanja jer obezbjeuju hranu ljudima. 4. Zekat na poljoprivredne proizvode je obaveza za svakog muslimana. 5. vrsto vjerovanje u Allaha i zahvalnost na blagodatima dovodi do bereketa i poveanja imetka.

46

Muslim.

~

46

~


Pria o Durejdu

E

bu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., jedne prilike ispriao sljedeu priu: Tri su osobe koje su progovorile u kolijeci: Isa, sin Merjemin, dijete koje je opravdalo Durejda i ...47 Durejd je bio jedan veoma poboan ovjek. On se zbog pobonosti povukao u isposniku eliju i u njoj boravio. Jedanput dok je bio na namazu dola je njegova mati i zovnula ga: - Durejde! - Gospodaru moj, moja mati ili namaz? - pitao se u sebi, a potom odluio da nastavi klanjati. Poto joj nije otvorio vrata majka se okrenula i otila. Ona je drugi dan ponovo dola i opet ga zatekla u molitvi. Pozvala ga je: - Durejde! - Moj Gospodaru, mati ili namaz dvoumio se Durejd, a zatim nastavio s molitvom. Ljuta zbog toga to joj nije otvorio majka ree: - Boe moj, nemoj ga usmrtiti sve dok ne vidi lica bludnica! Dok se to deavalo s Durejdom i njegovom majkom Jevreji su pripovijedali o Durejdovoj pobonosti i njegovom ibadetu. Meu njima je bila jedna ena bludnica, ija ljepota se navodila za primjer, koja ree: - Ako hoete ja u vam ga, sigurno, zavesti!? Poslije toga ona je otila kod Durejda i ponudila mu se, ali je on nije ni pogledao. Vidjevi da ga nee moi navesti na grijeni in ona ode kod nekog obanina koji se ponekad sklanjao u njegovu bogomolju i prepustila mu se. Od toga je zatrudnijela i kada je rodila rekla je: - Ovo je Durejdovo dijete! Jevreji tada otioe do Durejda, izvukoe ga van, sruie mu bogomolju i poee ga udarati. - ta vam je? upita on. - Poinio si blud s ovom nevaljalicom rekli su i ona je rodila tvoje dijete.47

Tree dijete je spomenuto u nastavku hadisa.

~

47

~


- Gdje je dijete? upita on. Kada su mu ga donijeli on ree: - Pustite me da klanjam. Poto je klanjao priao je djetetu i prstom ga pritisnuo u stomak. - Ko ti je otac, djeae! upitao ga je. - Taj i taj obanin odgovori dijete. Kada su to vidjeli i uli Jevreji prioe Durejdu i stadoe ga ljubiti i grliti, potirui se rukama koje su ga dodirivale. - Sagradit emo ti bogomolju od zlata i srebra rekoe. - Ne, nego je sagradite od blata kakva je i bila odgovori on. Oni tako i postupie.48 Pouke prie: 1. Osim Isa, a.s., za kojeg Kuran tvrdi da je govorio u beici, progovorila su i neka druga djeca potvrujui na taj nain keramete dobrih ljudi. 2. Dobroinstvo prema roditeljima pree je od obavljanja dobrovoljnog namaza. 3. Uzvieni Allah, d.., prima dovu majke za njeno dijete. 4. Lijepo je prilikom kakve nedae klanjati dobrovoljni namaz i zamoliti Allaha za podrku i pomo.

Pria o dijetetu koje je progovorilo dok je dojilo majku

E48

bu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., kazao sljedee: Jedne prilike dok je neko dijete dojilo svoju majku, naiao je konjanik oaravajueg izgleda na prelijepom konju. Djetetova majka ree: - Boe moj, uini da moj sin bude poput ovoga!Muslim.

~

48

~


Dijete je pustilo majinu dojku, okrenulo se prema jahau, pogledalo ga i reklo: - Boe, nemoj me uiniti poput njega! Zatim se ponovo okrenulo majci i nastavilo dojiti. Nakon toga pored njih su proli neki ljudi s jednom djevojkom, tukui je. - Blud si uinila! Ukrala si! vikali su optuujui je. - Dovoljan mi je Allah! On je najbolji zatitnik! govorila je ona. Vidjevi sve to djeakova majka je rekla: - Boe moj, nemoj mog sina uiniti da bude poput nje! Djeak ostavi dojenje, pogleda djevojku i ree: - Boe moj, uini da budem poput nje! - Oh, oh ree majka proe naoit ovjek i ja rekoh: Boe moj, uini da moj sin bude poput ovoga!, a ti ree: Boe, nemoj me uiniti poput njega! A prooe, evo, s robinjom, sve je tukui i govorei joj: Blud si uinila! Ukrala si!, pa ja rekoh: Boe moj, nemoj mog sina uiniti da bude poput nje!, a ti ree: Boe moj, uini da budem poput nje! Dijete odgovori: - Onaj ovjek je bio silnik i ja sam zato rekao: Boe, nemoj me uiniti poput njega!, a ova djevojka to joj govore: Blud si poinila!, nije blud poinila. I govore joj: Ukrala si!, a nije ukrala. Zato sam ja rekao: - Boe moj, uini da budem poput nje!49 Pouke prie: 1. Opijenost sobom je pokuena i moe ovjeka odvesti u licemjerstvo i nevjerstvo. 2. Onaj kome je uinjena nepravda pod Allahovom je zatitom. Bog e obespravljenima vratiti njihovo pravo. 3. Ko mnogo ui dove u rahatluku, Allah e mu se odazvati u belaju i nedai.49

Muslim.

~

49

~


Pria o trojici ljudi zarobljenih u peini

A

bdullah ibn Omer, r.a., je rekao: uo sam Allahovog Poslanika, a.s., kada je ispriao sljedee: Zaputala se trojica ljudi od prijanjih naroda na daleki put, te ih zatee no pored jedne peine. Oni uoe u nju da prenoe. Meutim, jedna ogromna stijena se odroni i potpuno im zatvori ulaz u peinu. Oni tada jedan drugom rekoe: - Jedini nain da se spasimo iz ove situacije je da zamolimo Allaha, d.., da ukloni ovu stijenu zbog naih dobrih djela to ih uinismo. Prvi od njih tada ree: - Allahu dragi, ja sam imao stare i iznemogle roditelje i nikad nisam prije njih nahranio i napojio svoju djecu, porodicu ili sluge. Jednog dana traio sam bolju pau svome stadu, pa sam se zbog toga veoma kasno vratio kui. Kada sam namuzao mlijeka i odnio ga roditeljima zatekao sam ih kako spavaju. Nezgodno mi je bilo da ih probudim, ali i da prije njih nahranim svoju porodicu i svoje robove, pa sam stajao s posudom u ruci i ekao da se sami probude. Tako sam stajao sve do zore, dok su djeca oko mojih nogu plakala od gladi. Ujutru su se moji roditelji probudili i popili svoj dio mlijeka. Dragi Allahu, ako sam ja to uinio iskljuivo radi Tebe, a ni radi ega drugog, onda nam odmakni ovu stijenu sa ulaza peine! Stijena se malo maknu, ali ne toliko da bi mogli proi pored nje. Drugi ovjek ree: - Allahu dragi, ja sam imao jednu blinju rodicu, koju voljeh vie od svijeta, pa sam poelio s njom biti, ali ona mi to ne dopusti. Jedne godine, zavladala je jaka glad, te mi ona doe i zatrai pomo. Ja joj dadoh 120 zlatnika, ali pod uslovom da mi se dopusti. Ona na to pristade, i kad sam joj se poeo pribliavati, ona zaplaka i ree:

~

50

~


- Boj se Allaha, i ne raskidaj bespravno prsten moje nevinosti! Na te rijei ja sam se odmakao od nje, iako mi je bila najdraa na svijetu, i ostavio joj zlato koje sam joj dao. Allahu dragi, ako sam ja to uradio iskljuivo radi Tebe, spasi nas ove nedae u kojoj se nalazimo! Stijena se malo pomjeri ali ne toliko da bi mogli izai. Trei ovjek ree: - Allahu dragi, ja sam drao najamnike i svima sam odmah zasluenu nagradu plaao, osim jednom ovjeku, koji je otiao sa posla prije prijema svoje plae. Ja sam njegovu plau poteno uloio, tako da se njegov imetak namnoio. Nakon izvjesnog vremena doao je kod mene i zatraio svoju plau koju je zaradio. Ja sam mu nato odgovorio: - Sve to ispred sebe vidi od ovog blaga: deve, stoka, ovce, robovi, sve je tvoje! On mi nato ree: - Robe Boiji, ne izigravaj se sa mnom! - Ne izigravam se sa tobom - rekoh mu zbilja, sve to vidi, sve je tvoje. Kada je vidio da se ne alim on uze svoje blago, a da meni nita nije ostavio. Allahu moj, ako sam to uinio iskljuivo radi Tebe, spasi nas iz ove nevolje koja nas je zadesila! Stijena se tada potpuno pomjeri, pa oni izaoe iz peine i nastavie put.50 Pouke prie: 1. Dozvoljeno je moliti Allaha pozivajui se na svoja dobra djela. 2. Dobroinstvo prema roditeljima je pree od dobroinstva prema ostalim lanovima porodice. 3. Ko ne uini neki grijeh koji je namjeravao uiniti i odustane od toga ima nagradu kod Uzvienog Allaha.50

Buharija i Muslim.

~

51

~


4. Pokajanje brie uinjene grijehe. 5. Strah od Allaha prisutn je u srcu svakog dobrog muslimana. 6. Jedno dobro djelo uinjeno radi Allaha moe biti uzrokom ulaska u Dennet.

Pria o ovjeku koji je naredio da mu spale tijelo poslije smrti

E

bu Hurejre, r.a., kazuje da je Vjerovjesnik, a.s., jedne prilike ispriao sljedee: Bijae meu narodima koji su ivjeli prije vas neki ovjek koji u ivotu nije uinio ni jedno dobro djelo. Kada mu se primakla smrt, naredio je svojoj porodici: - Kada umrem, vi me spalite, a potom jednu polovinu moga pepela prospite po kopnu, a drugu polovinu po moru, jer, tako mi Boga, ako me se Allah, d.., doepa, kaznit e me kako nikoga prije nije kaznio. Nakon to je umro, njegova porodica je uinila onako kako im je on ostavio u amanet. Meutim, Allah, d.., je zapovjedio kopnu da sakupi ono to je prosuto pepela po njemu, i naredio je moru, pa je i ono sakupilo njegov pepeo. Zatim ga je Allah, d.., oivio i upitao ga: - Zato si to uradio? - Gospodaru moj, uradio sam to bojei se Tebe, a Ti to najbolje zna odgovori on. Allah, d.., mu je zbog toga oprostio.51 Pouke prie: 1. Strah od Allaha potie ovjeka da se priprema za Sudnji dan. 2. Allahova milost preovladava Njegovu srdbu. 3. Allah, d.., oprostit e grijehe onome kome On hoe.51

Buharija i Muslim.

~

52

~


4. Uzvieni Allah, d.., moan je oivjeti ljude bez obzira ta oni uinili sa svojim tijelom. 5. Uzvieni Allah, d.., razgovarat e s ljudima na Sudnjem danu. 6. Opruka pri smrti je mustehab.

Pria o ovjeku koji je ubio devedeset devet ljudi

E

bu Seid el-Hudri prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Davno prije vas ivio je jedan ovjek koji je ubio 99 osoba. On je odluio da se pokaje za svoje grijehe, pa je pitao za najuenijeg ovjeka na svijetu. Ljudi su ga uputili na jednog rahiba isposnika. On ode do spomenutog isposnika i ispria mu kako je ubio 99 osoba. Nakon toga upitao ga je da li za njega ima oprosta kod Allaha, d.. Isposnik mu nato ree da za njega nema oprosta. ovjek se tada podie, ubi isposnika i time namiri broj ubijenih na stotinu. Zatim je ponovo upitao za najuenijeg ovjeka na svijetu, pa ga uputie na jednog uenjaka. On je otiao kod njega i ispriao mu da je ubio 100 osoba, a zatim ga upita da li moe uiniti tevbu i nadati se oprostu? Uenjak mu ree: - Svakako. Ko te sprjeava da uini tevbu?! Idi u tu i tu zemlju. U njoj stanuju ljudi koji iskreno Allahu robuju, pa im se i ti pridrui u tom robovanju i nipoto se ne vraaj u svoju sredinu, jer je ona pokvarena. ovjek se uputi ka toj zemlji, ali ga negdje na pola puta zadesi smrt. Oko njega nastade spor izmeu meleka milosti i meleka kazne. Meleki milosti rekoe: - On je doao kao pokajnik od grijeha i svojim srcem predan Allahu! Meleki kazne rekoe: - On nikada nije uinio dobro djelo! Tada ovim melekima prie trei melek, u ljudskom liku, kojeg oni uzee za sudiju. Melek, sudija, ree: - Izmjerite rastojanje

~

53

~


izmeu mjesta u kojem je grijeio i mjesta u kojem je trebao ivjeti u pobonosti, pa kojem od njih bude blii, njemu i pripada. Kada su premjerili razdaljinu, ustanovili su da se pokajnik nalazio jedan pedalj blie zemlji u koju se uputio, pa su ga uzeli meleki milosti.52 Pouke prie: 1. Grijenici ne smiju gubiti nadu u Allahovu milost i oprost grijeha. 2. Allah e oprostiti sve grijehe osim idolopoklonstva. 3. Lijepo je da pokajnik napusti mjesto u kojem je inio grijehe. 4. Uenjak je na veem stepenu od pobonjaka i bolji je od njega. 5. Allahova milost je neograniena i obuhvata sve koji je trae i za njom ude. 6. Djela se cijene prema namjerama. ovjek e imati nagradu za dobro djelo koje je namjeravao uiniti, pa makar ga i ne uinio. 7. Meleki milosti su zadueni za due vjernika, dok su meleki kazne zadueni za due nevjernika i grijenika.

Pria o gubavcu, elavcu i slijepcu

E52

bu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., jedne prilike ispriao sljedee: Uzvieni Allah elio je iskuati trojicu ljudi iz Benu Israila: gubavca, elavca i slijepca, pa im je zbog toga poslao meleka koji e ih iskuati. Doavi gubavcu, melek ga upita: - ta bi ti najvie volio?Buharija i Muslim.

~

54

~


- Volio bih imati lijep ten i kou i da se od mene odstrani guba zbog koje se svijet zgraa odgovori on. Melek ga protrlja po koi i s njega spade sva pogantina, te on dobi lijep ten i kou. Nakon toga melek ga upita: - A ta bi volio od imetka? - Deve odgovori on. Melek mu tada podari jednu steonu devu i ree mu: - Allah ti dao bereketa u njoj! Nakon gubavca, melek otie elavcu, pa mu ree: - ta bi ti najvie volio? - Lijepu kosu i da se od mene odstrani ono zbog ega me svijet izbjegava odgovorio je on. Melek ga protrlja po glavi i on dobi lijepu kosu. - A ta bi najvie volio od imetka? - upita ga melek - Krave odgovorio je. Melek mu dade steonu kravu i ree mu: - Allah ti dao bereketa u njoj! Melek je potom otiao slijepcu i rekao mu: - ta bi ti najvie volio? - Da mi Allah vrati vid, pa da vidim ljude odgovori on. Melek ga potrlja po oima, pa mu Allah vrati vid. - A koji imetak najvie voli? upita ga melek. - Ovce odgovorio je. Melek mu tada dade bremenitu ovcu i ree: - Allah ti podario bereket u njoj! Kako je vrijeme prolazilo kod prve dvojice su se mnoile deve i krave, a kod treeg ovce. Uskoro je prvi imao punu dolinu deva, drugi isto toliko krava, a trei ovaca. Zatim je melek doao gubavcu u liku gubavog ovjeka i rekao mu: - Ja sam siromah. Sve veze na mom putovanju su prekinute i ja danas nemam nikakvog izlaza, osim uz pomo Svemogueg Allaha, a onda tvoju! Molim te, tako ti Onog Koji ti je dao tako lijep ten, kou i imovinu, daj mi jednu devu da pomou nje zavrim putovanje. - Puno je obaveza preda mnom! odgovori mu on. Melek mu tada ree: - Kao da te ja odnekud poznajem! Nisi li ti bio gubavac nad kojim se svijet gadio i siromah si bio, pa ti je Allah sve to sada ima dao!?

~

55

~


- Nikako! Ovo sam ja nasljedio od svojih davnih predaka! odgovori on. - Ako si laov ree melek neka te Allah vrati u prijanje stanje! I bi tako. Potom je melek otiao elavcu u liku elavog ovjeka i kazao mu isto to i prvom, a ovaj mu uzvrati kao i gubavac, pa melek i njemu ree: - Ako si laov, neka te Allah vrati u prijanje stanje! I bi tako. Nakon njih dvojice melek ode slijepcu u liku slijepog ovjeka i ree mu: - Ja sam siromah. Sve veze na mom putovanju su prekinute, tako da ja danas nemam nikakvog izlaza, osim uz pomo Svemogueg Allaha, a onda tvoju! Molim te, tako ti Onog Koji ti je vid povratio, daj mi jednu ovcu da pomou nje zavrim putovanje. - Ja sam ree ovjek bio slijep, pa mi je Allah vratio vid. Stoga, uzmi koliko hoe ovaca, a ostavi koliko hoe! Allaha mi, danas ti, radi Svevinjeg Allaha, nita neu zabraniti. Melek mu tada ree: - Zadri svu svoju imovinu. Vi ste bili iskuavani! Ti si zasluio Allahovo zadovoljstvo, a ona druga dvojica Njegovu srdbu!53 Pouke prie: 1. Vjernik treba stalno biti zahvalan Allahu, d.., na blagodatima koje uiva jer sve su blagodati dar Uzvienog Allaha. 2. Zahvala Allahu treba biti jo vea onda kada nas On izbavi iz kakve nedae i nevolje. 3. Dozvoljeno je ovjeku da kae: Uz Allahovu pomo, a onda tvoju. Meutim, nije dozvoljeno rei: Uz Allahovu i tvoju pomo, jer se na taj nain neko poistovjeuje s Allahom.53

Muslim.

~

56

~


4. Dobroinstvo vodi Allahovom zadovoljstvu, a nezahvalnost i nepriznavanje Boijih blagodati uzrokuju Allahovu srdbu i nezadovoljstvo. 5. Tokom ivota ovjek biva iskuavan sa blagodatima i nedaama. Na blagodatima treba biti zahvalan, a u nedaama strpljiv. 6. Grijesi su meusobno povezani i uzrokuju jedan drugog. krtost je u ovoj prii odvela gubavca i elavca u la. 7. Malo je zahvalnih ljudi.

Pria o djeaku i sihirbazu

S

uhejb, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., jedne prilike ispriao sljedeu priu: Bijae prije vas vladar koji je imao nekakvog arobnjaka. Kada je arobnjak ostario, ree vladaru: - Ja sam ve ostario, pa mi nai kakva mladia da ga pouim sihiru. Vladar mu nae jednog mladia i posla mu ga na poduku. Pored puta kojim je mladi prolazio idui sihirbazu ivo je neki pobonjak. Mladi se svrati kod njega i kad u njegove rijei osta zadivljen. Nakon toga redovno je svraao kod pobonjaka kad god bi iao arobnjaku koji ga je tukao zbog toga to je kasnio. Jedne prilike mladi se poali pobonjaku da ga arobnjak tue, a ovaj mu ree: - Kada te bude strah od arobnjaka, kai da te zadrala porodica, a kada te je strah porodice, reci im da si se zadrao kod arobnjaka.

~

57

~


Tako je inio sve dok jednog dana nije naiao na veliku ivotinju koja je sprijeavala prolaz ljudima. On tada u sebi odlui da testira ko je u pravu, arobnjak ili pobonjak, pa ree: - Danas u saznati ko je bolji, sihirbaz ili pobonjak. Zatim uze kamen i ree: - Allahu moj, ako Ti je uenje pobonjaka drae od onoga emu me pouava arobnjak, usmrti ovu ivotinju da svijet moe proi! Zatim baci kamen, ubi ivotinju i svijet slobodno poe prolaziti. Kada je obavjestio monaha o onome to je uinio, on mu ree: - Sinko moj, ti si danas mene nadmaio. Postigao si, kako mi se ini, takav stepen da e biti stavljen na iskuenje, pa ako se to desi, ne kazuj za mene! Mladi je zatim izlijeio slijepca i gubavca, a lijeio je svijet i od drugih bolesti. Vladarev savjetnik, koji je bio slijep, u za to, pa mu donese mnoge poklone i ree: - Sve ovo je za tebe ako me izlijei! - Ne lijeim ja nikoga. Allah lijei, pa ako ti povjeruje u Allaha, ja u Ga u dovi zamoliti, pa e te On izlijeiti ree mladi. Kraljev savjetnik prihvati vjeru u Allaha, pa ga On izlijei. Nakon toga on ode na prijem kod vladara kao to je i prije iao, a vladar ga upita: - Ko ti je povratio vid? - Moj Gospodar odgovori on, a vladar nastavi: - Ti kao da ima nekog drugog gospodara osim mene!? - I moj i tvoj Gospodar je Allah ree savjetnik. Kralj ga nakon toga stavi na teke muke sve dok on ne otkri mladia. Nakon toga dovedoe mladia pred vladara koji ga upita: - Sinak moj, tvoj sihr je dostigao takav stepen da s njim lijei slijepca i gubavca i ini druga uda!? - Ja ne lijeim nikoga odgovori on jedino Svemogui Allah lijei! Kralj tada i mladia stavi na muke sve dok on ne prokaza pobonjaka. I pobonjaka dovedoe pred kralja koji mu ree: - Napusti svoju vjeru!

~

58

~


On to odbi, a kralj zatrai testeru, pa mu je stavi na razdeljak kose i raspolovi ga tako da na zemlju padoe dvije polovine. Potom bi doveden kraljev savjetnik, pa i njemu bi reeno: - Napusti svoju vjeru! On to odbi, a kralj zatrai testeru, pa mu je stavi na razdeljak kose i uini s njim isto to i sa savjetnikom. Zatim su pred kralja doveli mladia, pa mu kralj ree: - Napusti svoju vjeru! On to odbi, a kralj ga predade grupi svojih ljudi rekavi im: - Vodite ga na to i to brdo i popnite se s njim na vrh, pa ga bacite odozgo ako ne napusti svoju vjeru! Oni ga odvedoe i s njim se uspee na brdo, a on proui dovu: - Moj Allahu, zatiti me od njih! Brdo zadrhta ispod njih, vojnici svi izginue, a mladi se vrati vladaru koji ga upita: - ta se desilo s vojnicima? - Allah me je zatitio od njih odgovori mladi. Kralj ga tada predade drugoj skupini vojnika i ree im: - Vodite ga i ukrcajte ga na amac, a potom ga, a ko ne napusti svoju vjeru, bacite u vodu nasred mora! Oni ga odvodoe. Kada su isplovili nasred mora mladi proui dovu: - Moj Allahu, zatiti me od njih! amac se tada zaljulja i izvrnu, vojnici se podavie, a mladi se vrati vladaru koji ga upita: - ta se desilo s mojim vojnicima? Allah me je zatitio od njih odgovori mladi, a potom ree: - Nee me moi ubiti dok ne postupi onako kako ti ja kaem. - ta treba da uradim? upita kralj. - Sakupi narod na jednom mjestu i razapni me na kakvo stablo, zatim uzmi strijelu iz mog tobolca i stavi je u luk, a potom reci: U ime Allaha, mladievog Gospodara, a zatim odapni strijelu na mene. Ako tako postupi, ubit e me ree mladi. Kralj sakupi narod na jedno mjesto, sveza mladia za stablo, uze strijelu iz njegovog tobolca, stavi je u hvatite luka i ree: U ime Allaha, mladievog Gospodara, a zatim je odape. Strijela pogodi mladia u sljeponicu, on stavi ruku na ranu i preseli na ahiret. Narod koji je sve to posmatrao povika:

~

59

~


- I mi vjerujemo u mladievog Gospodara! I mi vjerujemo u mladievog Gospodara! I mi vjerujemo u mladievog Gospodara! Velikai prioe kralju i rekoe mu: - Vidi ta si uinio! Zar se ovoga nisi najvie plaio! Tvoja strahovanja evo su se obistinila, svi ljudi povjerovae u Allaha! Kralj, bijesan zbog svega to se desilo, naredi da se iskopaju jame na poetku svake ulice. Kada su jame bile iskopane, raspalie lomae u njima i kralj ree: - Ko ne napusti mladievu vjeru bacite ga u vatru ili neka mu bude reeno: Sam ui u nju! Oni su tako inili s ljudima koji su iskreno povjerovali u Allaha sve dok na red nije dola jedna ena nosei dojene u zagrljaju, pa se poe kolebati. Meutim, njeno dijete tada progovori i ree joj: - Izdri majko, ti si na Pravom putu!54 Pouke prie: 1. Iskuenja prate dobre vjernike. To je Allahov zakon koji se ne mijenja. 2. Vjernik ne treba uditi za sukobom s neprijeteljem, ali ako do sukoba doe treba biti strpljiv i ustrajan. 3. Lijek za svaku bolest je od Allaha, d.. 4. U prii je jasna potvrda da su se raniji narodi sluili sihrom, a to je zabranjena nauka. 5. Dozvoljeno je ne rei istinu u situaciji kada e to spasiti sopstveni ili ivot nekog drugog.

Pria o iskuenjima ranijih naroda

H54

abbab ibn Ert, r.a., kae: Idolopoklonici su nas estoko proganjali zbog ega smo se mi poalili Boijem Poslaniku, a.s., dok se on odmarao u hladu Kabe naslonjen na svoj ogrta. RekliMuslim.

~

60

~


smo: - Zar nam nee zatraiti pomo od Allaha!? Zar nee uiniti dovu za nas!? On ree: - Znajte da se meu narodima prije vas deavalo da uzmu ovjeka kojem bi iskopali rupu u zemlji, zatim ga stavili u nju i donijeli pilu kojom bi prerezali njegovu glavu na dva dijela, ili bi mu eljeznim bodljama meso i kou od kosti odvajali, ali sve to ga ne bi natjeralo da promjeni svoju vjeru. Tako mi Allaha, Allah e, uistinu, upotpuniti ovu vjeru tako da e konjanik putovati sam iz Sane do Hadremevta, s kraja na kraj Arapskog poluotoka, ne plaei se nikoga osim Allaha, d.., i vuka za svoje stado. Meutim, vi ste nestrpljivi!55 Pouke prie: 1. Iskuenja prate dobre vjernike. To je Allahov zakon koji se ne mijenja. 2. Nevjernici nemaju milosti prema vjernicima. 3. Sabur je najljepe svojstvo kojim se neko moe okititi. 4. Sljedbenici vjerovjesnika stavljani su na kunje poput vjerovjesnika koje su slijedili. 5. Postojanost i istrajnost u vjerovanju velianstveno je dobro djelo koje je bolje od koritenja olakavajuih okolnosti. 6. Svaki ovjek je stavljen na kunju shodno stepenu vjerovanja. Najvea iskuenja imali su vjerovjesnici, zatim njima slini itd. 7. Pravi put je poploan iskuenjima, nedaama i nevoljama kojima se osnauje vjera u srcu.

Pria o grijeniku koji se kaje za svoje grijehe55

Buharija.

~

61

~


E

bu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., jedne prilike ispriao sljedeu priu: Neki je ovjek uinio grijeh, pa je rekao: - Gospodaru moj, pogrijeio sam! Molim Te oprosti mi! Njegov Gospodar ree: - Moj rob zna da ima Gospodara Koji prata grijehe i Koji kanjava zbog njih. Oprostio sam Svom robu. Prolo je nakon toga neko vrijeme, pa je ovjek opet poinio grijeh. On se ponovo obratio svom Gospodaru i rekao: - Gospodaru moj, opet sam pogrijeio! Molim Te da mi oprosti grijehe! Uzvieni Allah kae: - Moj rob zna da ima Gospodara Koji prata grijehe i Koji kanjava zbog njih. Oprostio sam Svom robu. ovjek je i po trei put uinio grijeh i ponovo se pokajao zbog njega. Uzvieni Allah je tada rekao: - Moj rob zna da ima Gospodara Koji prata grijehe i Koji kanjava zbog njih. Oprostio sam Svom robu. Radi ta hoe, Ja sam ti, ve oprostio.56 Pouke prie: 1. Pria potvruje ispravno stajalite sljedbenika islama. Allah e oprostiti grijehe ovjeku koji se kaje za njih, pa makar uinio grijeh i hiljadu puta. 2. Vjernik e imati veliku nagradu zbog istigfara, traenja oprosta od Allaha. 3. Allahova milost preovladava Njegovu srdbu. 4. Grijehe moe oprostiti i ponititi samo Allah, d.. 5. Ovaj nain tevbe, u kojoj rob priznaje da je uinio grijeh i da ima Gospodara Koji prata grijehe i koji e za njih kazniti, najbolji je nain.

56

Tj. Sve dok poslije grijeha trai oprost. Buharija i Muslim.

~

62

~


Pria o ovjeku koji je napojio ednog psa

E

bu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., jedne prilike ispriao sljedeu priu: Bijae prije vas neki ovjek koji je na putovanju jako oednio. Idui tako naiao je na bunar, spustio se u njega i ugasio e. Kada je izaao iz bunara, ugledao je nekog psa kako plazi jezik i jede blato od ei. Vidjevi to, ovjek u sebi ree: - Ovaj pas je oednio kao to sam i ja bio oednio. Zatim je ponovo siao u bunar, zagrabio vode svojom obuom, iznio je van drei je u zubima i napojio psa. Allah, d.., mu je zahvalio na tome i oprostio mu grijehe. Kada su uli ovu priu, ashabi rekoe: - Allahov Poslanie, zar za dobroinstvo uinjeno prema ivotinjama imamo nagradu? - Za sve ivo sleduje nagrada odgovori Allahov Poslanik, a.s.57 Pouke prie: 1. Vjernik e biti nagraen za dobroinstvo prema ivotinjama. 2. Ne treba potcjenjivati ni najmanje dobro djelo. 3. Milostivi e se smilovati milostivima. 4. Smilujte se onima to su na Zemlji, smilovat e vam se Onaj iznad neba. 5. Poeljno je initi dobroinstvo ljudima bez obzira da li su muslimani ili ne. Ako je ovakva nagrada za dobroinstvo prema psu, kakva je tek nagrada za dobroinstvo prema ovjeku. 6. Allahova milost je neograniena.57

Buharija i Muslim.

~

63

~


Pria o Davudu, a.s., i meleku smrti

E

bu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., jedne prilike ispriao sljedeu priu: Davud, a.s., je bio tako ljubomoran ovjek, da bi, k

Documents

Pripovijesti Allahovog Poslanika as Elvir Duranovi