PRIMJER PROJEKTA PODUZEĆE

VELEUILITE U IBENIKUODJEL MENADMENTSTUDIJ TURISTIKI/INFORMATIKI MENADMENT

FINANCIJSKA ANALIZA I ANALIZA RIZINOSTI POSLOVANJA PODUZEA MONTAER D.O.O.

Zadatak za kolegij FINANCIJSKI MENADMENT

Students:

Mentor: Jelena iara, univ.spec.oec.

ibenik, 2015.

SADRAJ:

STR.

1. PODUZEE MONTAER d.o.o.3.

2. FINANCIJSKA ANALIZA PODUZEA MONTAER d.o.o.4.

2.1. ANALIZA BILANCE PODUZEA MONTAER d.o.o.4.

2.2. ANALIZA RAUNA DOBITI I GUBITKA PODUZEA MONTAER d.o.o.8.

2.3. TIJEK GOTOVINE10.

2.4. FINANCIJSKI OMJERI10.

2.5. OCJENA RIZINOSTI15.

2.6. PROJEKCIJA RAUNA DOBITI I GUBITKA 16.

2.7. PROJEKCIJA NOVANOG TIJEKA16.

3. OPIS PROJEKATA17.

4. ANALIZA PROJEKATA NA TEMELJU METODA OCJENA INVESTICIJSKIH PROJEKATA20.

5. ODABIR NAJPOVOLJNIJE KOMBINACIJE PROJEKATA27.

6. ZAKLJUAK30.

LITERATURA31.

POPIS SLIKA, GRAFIKONA I TABLICA32.

1. PODUZEE MONTAER d.o.o.

Osnovni podaci o poduzeu i

poslovne aktivnosti poduzea

MONTAER d.o.o.

Ime:

Sjedite:OSIJEK

Glavna djelatnost:PROIZVODNJA ELEKTRINIH STROJEVA I APARATA, DN

Kretanje prodaje:Raste

Kretanje profita:Pada

Proizvodi poduzea:

ELEKTROINSTALACIJSKE USLUGE

Kupci:JAVNA PODUZEA I USTANOVE, OBJEKTI U SVIM PROIZVODNIM INDUSTRIJAMA

Trite na kojem djeluje poduzee:5. djelujemo u cijeloj Hrvatskoj

Postotak prodaje ostvaren kroz izvoz:0

Trini segmenti:Da

Plan marketinga:

Da

Prilike poduzea:IZGRADNJA VELIKIH GRAEVINSKIH OBJEKATA

Intenzitet konkurencije:

Osrednji

Trini udio:25

Prodajna cijena u odnosu na konkurenciju:Jednake

Kvaliteta u odnosu na konkurenciju:Kvaliteta je via od konkurentskih

Prednosti proizvoda u odnosu na konkurenciju:TRINI POLOAJ, REPUTACIJA, CIJENE I TROKOVI, KAPACITET, KOMPETENCIJE

Poduzee posluje ve 19 godina i ima izuzetno veliki trini udio od ak 25%. Djeluje na tritu cijele Hrvatske. Znaajan je podatak da prodaja poduzea raste dok mu profit pada. Iako je intenzitet konkurencije osrednji poduzee konkurira kvalitetom koja je via od konkurentske uz iste cijene. Potencijal poduzea oituje se u njegovom trinom poloaju, reputaciji, cijenama i trokovima, kapacitetu i kompetencijama.

2. FINANCIJSKA ANALIZA PODUZEA MONTAER d.o.o.

Financijska analiza poslovanja poduzea Montaer d.o.o. temelji se na horizontalnoj i vertikalnoj analizi Bilance i Rauna dobiti i gubitka, tijeka gotovine, te na analizi financijskih pokazatelja, za period od 2008. do 2010. godine.

2.1. ANALIZA BILANCE PODUZEA MONTAER d.o.o.

Tablica 1. BILANCA PODUZEA MONTAERAKTIVA200820092010

Potraivanja za upisani, a neuplaeni kapital0,00 kn0,00 kn0,00 kn

Dugotrajna imovovina (stalna sredstva)522.652,00 kn673.000,00 kn659.000,00 kn

Nematerijalna imovina0,00 kn0,00 kn0,00 kn

Materijalna imovina522.652,00 kn673.000,00 kn659.000,00 kn

Financijska imovina0,00 kn0,00 kn0,00 kn

Potraivanja0,00 kn0,00 kn0,00 kn

Kratkotrajna imovina6.464.000,00 kn10.828.500,00 kn16.281.000,00 kn

Zalihe622.000,00 kn953.000,00 kn1.544.000,00 kn

Potraivanja5.486.000,00 kn9.864.000,00 kn13.916.000,00 kn

Financijska imovina0,00 kn0,00 kn200.000,00 kn

Novac u banci i blagajni356.000,00 kn11.500,00 kn621.000,00 kn

Plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda0,00 kn0,00 kn0,00 kn

Gubitak iznad visine kapitala -445.000,00 kn-67.300,00 kn0,00 kn

Ukupna aktiva7.431.652,00 kn11.568.800,00 kn16.940.000,00 kn

Izvanbilanni zapisi0,00 kn0,00 kn0,00 kn

PASIVA200820092010

Kapital i rezerve1.152,00 kn27.000,00 kn285.900,00 kn

Upisani kapital499.400,00 kn499.400,00 kn499.400,00 kn

Premije na emitirane dionice0,00 kn0,00 kn0,00 kn

Revalorizacijska rezerva0,00 kn0,00 kn0,00 kn

Rezerve0,00 kn0,00 kn0,00 kn

Zadrana dobit ili preneseni gubitak-2.331.848,00 kn-1.420.700,00 kn-515.000,00 kn

Dobit ili gubitak tekue godine1.833.600,00 kn948.300,00 kn301.500,00 kn

Dugorona rezerviranja za rizike i trokove0,00 kn0,00 kn0,00 kn

Dugorone obveze143.500,00 kn471.800,00 kn369.100,00 kn

Kratkorone obveze7.287.000,00 kn11.070.000,00 kn16.285.000,00 kn

Odgoeno plaanje trokova i prihod buduih razdoblja

Ukupno pasiva7.431.652,00 kn11.568.800,00 kn16.940.000,00 kn

Izvanbilanni zapisi0,00 kn0,00 kn0,00 kn

Tablica 2. VERTIKALNA ANALIZA BILANCE% UKUPNO

AKTIVA200820092010

Potraivanja za upisani, a neuplaeni kapital0,00%0,00%0,00%

Dugotrajna imovovina (stalna sredstva)7,03%5,82%3,89%

Nematerijalna imovina0,00%0,00%0,00%

Materijalna imovina7,03%5,82%3,89%

Financijska imovina0,00%0,00%0,00%

Potraivanja0,00%0,00%0,00%

Kratkotrajna imovina86,98%93,60%96,11%

Zalihe8,37%8,24%9,11%

Potraivanja73,82%85,26%82,15%

Financijska imovina0,00%0,00%1,18%

Novac u banci i blagajni4,79%0,10%3,67%

Plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda0,00%0,00%0,00%

Gubitak iznad visine kapitala -5,99%-0,58%0,00%

Ukupna aktiva100,00%100,00%100,00%

Izvanbilanni zapisi0,00%0,00%0,00%

PASIVA200820092010

Kapital i rezerve0,02%0,23%1,69%

Upisani kapital6,72%4,32%2,95%

Premije na emitirane dionice0,00%0,00%0,00%

Revalorizacijska rezerva0,00%0,00%0,00%

Rezerve0,00%0,00%0,00%

Zadrana dobit ili preneseni gubitak-31,38%-12,28%-3,04%

Dobit ili gubitak tekue godine24,67%8,20%1,78%

Dugorona rezerviranja za rizike i trokove0,00%0,00%0,00%

Dugorone obveze1,93%4,08%2,18%

Kratkorone obveze98,05%95,69%96,13%

Odgoeno plaanje trokova i prihod buduih razdoblja0,00%0,00%0,00%

Ukupno pasiva100,00%100,00%100,00%

Izvanbilanni zapisi0,00%0,00%0,00%

Vertikalna analiza bilance pokazat e koliki je udio pojedinih bilannih stavki u aktivi, odnosno u pasivi za svako od promatranih razdoblja. Premda ne postoji univerzalno pravilo o udjelu pojedinih imovinskih stavki u ukupnoj aktivi, kao i o udjelu kapitala i obveza u ukupnoj pasivi, nepisano je pravilo da se dugotrajna imovina treba financirati iz kapitala ili iz dugoronih obveza. S druge strane, kratkotrajna bi se imovina trebala financirati iz kratkotrajnih obveza. [footnoteRef:1] [1: file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/Bolfek_Stanic_Tokic_Struktura_bilance_kao_pokazatelj_loseg_poslovanja.pdf (preuzeto 21.03.2014.)]

U financijskoj teoriji je postavljeno pravilo kapitalnog pokria prema kojemu bi omjer vlastitog i tueg kapitala trebao biti u omjeru 1:1. Osim toga, tui kapital bi trebao biti rasporeen tako da se 50% odnosi na dugorone obveze, a 50% na kratkorone obveze. U sastavu imovine dugotrajna i kratkotrajna imovina bi trebale takoer imati omjer 1:1. Udio zaliha u kratkotrajnoj imovini ne bi trebao prelaziti polovinu njenog iznosa. Ovakva "idealna" struktura bilance je cilj svakog trgovakog drutva. Stoga je potrebno neprestano pratiti poslovanje preko financijskih izvjetaja.(Bolfek, Stani, Toki, 2011)

Grafikon 1. Vrijednost imovine 2008-2010.

Grafikon 2. Vrijednost izvora imovine 2008-2010.

Na temelju vertikalne analize bilance poduzea Montaer d.o.o. moe se zakljuiti slijedee: Udio dugotrajne imovine u ukupnoj aktivi tijekom promatranog razdoblja biljei pad, dok udio kapitala biljei rast (upisani kapital u strukturi ukupnog kapitala se nije mijenjao, dok se preneseni gubitak tijekom godina smanjivao), to se tie dugoronih obveza one u 2009. biljee rast u odnosu na njihov udio u 2008., ali u 2010. ponovno biljee pad u udjelu u odnosu na stanje u 2009. godini. Udio kratkotrajne imovine tijekom godina raste, dok udio kratkoronih obveza biljei rast udjela u 2009. te pad udjela u 2010. godini. Gubitak iznad visine kapitala u 2008. godini biljei udio od 5,99%, te se u 2009. smanjuje na -0,58% i u 2010. ga vie nema.Na temelju navedenog moe se zakljuiti da se stanje tijekom godina popravlja, jer dolazi do pada gubitka iznad visine kapitala kojeg u 2010. vie nema, te rasta udjela kapitala. Meutim ovo stanje bilance daleko je od zadovoljavajueg s obzirom na nesrazmjer udjela vlastitog kapitala i dugoronih i kratkoronih obveza, te nesrazmjer izmeu dugoronih i kratkoronih obveza, te zbog pada udjela dugotrajne imovine.Kako bi se dobio bolji uvid u strukturu financiranja imovine napravit e se horizontalna analiza bilance.

Tablica 3. HORIZONTALNA ANALIZA BILANCE% PROMJENE

AKTIVA2009/20082010/2009

Potraivanja za upisani, a neuplaeni kapital0,00%0,00%

Dugotrajna imovovina (stalna sredstva)28,77%-2,08%

Nematerijalna imovina0,00%0,00%

Materijalna imovina28,77%-2,08%

Financijska imovina0,00%0,00%

Potraivanja0,00%0,00%

Kratkotrajna imovina67,52%50,35%

Zalihe53,22%62,01%

Potraivanja79,80%41,08%

Financijska imovina0,00%0,00%

Novac u banci i blagajni-96,77%5300,00%

Plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda0,00%0,00%

Gubitak iznad visine kapitala -84,88%-100,00%

Ukupna aktiva55,67%46,43%

Izvanbilanni zapisi0,00%0,00%

PASIVA2009/20082010/2009

Kapital i rezerve2243,75%958,89%

Upisani kapital0,00%0,00%

Premije na emitirane dionice0,00%0,00%

Revalorizacijska rezerva0,00%0,00%

Rezerve0,00%0,00%

Zadrana dobit ili preneseni gubitak-39,07%-63,75%

Dobit ili gubitak tekue godine-48,28%-68,21%

Dugorona rezerviranja za rizike i trokove0,00%0,00%

Dugorone obveze228,78%-21,77%

Kratkorone obveze51,91%47,11%

Odgoeno plaanje trokova i prihod buduih razdoblja0,00%0,00%

Ukupno pasiva55,67%46,43%

Izvanbilanni zapisi0,00%0,00%

Horizontalna analiza bilance daje nam informacije o kretanju imovine, kapitala, obveza itd. Na temelju horizontalne analize bilance poduzea Montaer d.o.o. moe se zakljuiti slijedee: Dugotrajna imovina biljei poveanje u 2009. u odnosu na 2008. godinu za 28,77%, dok u 2010. u odnosu na 2009. biljei pad od -2,08%. Kratkotrajna imovina biljei rast u 2009. Godini u odnosu na 2008. za 67,52%, te 50,35% u 2010. u odnosu na 2009. Gubitak iznad visine kapitala biljei pad u 2009. u odnosu na 2008. godinu za -4,88%, te 100% pad u 2010. u odnosu na 2009. godinu. Kapital biljei rast od 2243,75% u 2009. godini u odnosu na 2008., te 958,89% u 2010. u odnosu na 2009. godinu. Dugorone obveze biljee rast od 228,78% u 2009. godini u odnosu na 2008., te pad od -21,77% u 2010. u odnosu na 2009. godinu. Kratkorone obveze biljee rast od 51,91% u 2009. godini u odnosu na 2008., te 47,11% u 2010. u odnosu na 2009. godinu.S obzirom na navedeno razvidno je kako u 2008. i 2009. godini nije bilo dostatno imovine za pokrie obveza (gubitak iznad visine kapitala - spomenuta pozicija u aktivi bilance vrlo jasno pokazuje nedostatak imovine. Vrlo je vano odmah pri pregledu bilance uvidjeti kako gubitak iznad visine kapitala nije realna pozicija imovine drutva ve je to pozicija aktive koja daje informaciju o iznosu imovine koji nedostaje za podmirenje sve obveze drutva. Takav izgled bilance ustvari pokazuje da su obveze tvrtke vee od njezine imovine), meutim razvidan je pad tog trenda kojeg u 2010. vie nema.Vano je uoiti i trend smanjenja dugotrajne i kratkotrajne imovine. Dugotrajna imovina sastoji se samo od materijalne imovine. Kratkotrajna imovina biljei rast zaliha i potraivanja, dok se stavka Novac na banci i blagajni u 2009. znatno smanjila u odnosu na 2008. godinu (-6,77%), te se isto tako u 2010. znatno poveala u odnosu na 2009. godinu (5300,00%). Pozitivan trend poveanja kapitala popraen je porastom kratkoronih obveza, dok se dugorone obveze poveavaju u 2009., ali u 2010. se smanjuju. U strukturi ove bilance oito je kako postoji ogroman nesrazmjer izmeu imovine i izvora imovine, te unutar izvora imovine izmeu vlastitih i tuih sredstava.

2.2. ANALIZA RAUNA DOBITI I GUBITKA PODUZEA MONTAER d.o.o.

Tablica 4. RAUN DOBITI I GUBITKA PODUZEA MONTAER d.o.o.RAUN DOBITI I GUBITKA200820092010

Poslovni prihodi18.384.906,00 kn34.427.950,00 kn36.316.916,00 kn

Poslovni rashodi15.951.097,00 kn33.307.325,00 kn36.919.527,00 kn

Financijski prihodi1.500,00 kn1.100,00 kn30.900,00 kn

Financijski rashodi340.709,00 kn71.100,00 kn130.960,00 kn

Izvanredni prihodi129.000,00 kn224.000,00 kn3.495.300,00 kn

Izvanredni rashodi 390.000,00 kn326.325,00 kn2.491.129,00 kn

Ukupni prihodi18.515.406,00 kn34.653.050,00 kn39.843.116,00 kn

Ukupni rashodi16.681.806,00 kn33.704.750,00 kn39.541.616,00 kn

Dobit ili gubitak prije oporezivanja1.833.600,00 kn948.300,00 kn301.500,00 kn

Porez na dobit0,00 kn0,00 kn0,00 kn

Ostali porezi0,00 kn0,00 kn0,00 kn

Dobit ili gubitak nakon oporezivanja1.833.600,00 kn948.300,00 kn301.500,00 kn

Tablica 5. VERTIKALNA ANALIZA RAUNA DOBITI I GUBITKA% dobit nakon oporezivanja200820092010

Poslovni prihodi1002,67%3630,49%12045,41%

Poslovni rashodi869,93%3512,32%12245,28%

Financijski prihodi0,08%0,12%10,25%

Financijski rashodi18,58%7,50%43,44%

Izvanredni prihodi7,04%23,62%1159,30%

Izvanredni rashodi 21,27%34,41%826,25%

Ukupni prihodi1009,78%3654,23%13214,96%

Ukupni rashodi909,78%3554,23%13114,96%

Dobit ili gubitak prije oporezivanja100,00%100,00%100,00%

Porez na dobit0,00%0,00%0,00%

Ostali porezi0,00%0,00%0,00%

Dobit ili gubitak nakon oporezivanja100,00%100,00%100,00%

Grafikon 3. Udio pojedinih stavku Rauna dobiti i gubitka u Dobiti nakon oporezivanja 2008-2010. godine

Tablica 6. HORIZONTALNA ANALIZA RAUNA DOBITI I GUBITKA% promjene2009/20082010/2009

Poslovni prihodi87,26%5,49%

Poslovni rashodi108,81%10,85%

Financijski prihodi-26,67%2709,09%

Financijski rashodi-79,13%84,19%

Izvanredni prihodi73,64%1460,40%

Izvanredni rashodi -16,33%663,39%

Ukupni prihodi87,16%14,98%

Ukupni rashodi102,04%17,32%

Dobit ili gubitak prije oporezivanja-48,28%-68,21%

Porez na dobit0,00%0,00%

Ostali porezi0,00%0,00%

Dobit ili gubitak nakon oporezivanja-48,28%-68,21%

Grafikon 4. Kretanje stavki Rauna dobiti i gubitka tijekom godina 2008-2010. godine

Temeljem vertikalne analize rauna dobiti i gubitka poduzea Montaer d.o.o. razvidan je porast udjela Poslovnih prihoda u odnosu na Dobit nakon oporezivanja tijekom svih promatranih godina, kao i Financijskih i Izvanrednih prihoda. Isto tako razvidan je porast udjela Poslovnih i Izvanrednih rashoda u odnosu na Dobit nakon oporezivanja tijekom svih promatranih godina, dok se udio Financijskih rashoda smanjuje u 2009. godini, ali se u 2010. opet poveava.Horizontalnom analizom Rauna dobiti i gubitka moe se uoiti pozitivno kretanje stavki Poslovnih i Izvanrednih prihoda, dok su Financijski prihodi biljeili pad u 2009. u odnosu na 2008. godinu za -26,67%. to se tie rashoda, Poslovni rashodi biljee rast tijekom svih godina, dok Financijski rashodi u 2009. padaju za -79,13% u odnosu na 2008. godinu, te u 2010. Rastu za 84,19% u odnosu na 2009. godinu. Dobit prije i nakon oporezivanja u 2009. pada za -48,28% u odnosu na 2008., dok u 2010. pada za -68,21% u odnosu na 2009. godinu. Iako ukupni prihodi biljee pozitivan rast tijekom svih godina, rashodi jednako prate taj rast to u konanici dovodi do kontinuiranog pada dobiti prije i nakon oporezivanja.

2.3. TIJEK GOTOVINE

Tijek gotovine200820092010

Novani tijek iz poslovnih aktivnosti2.433.809,00 kn1.120.625,00 kn-602.611,00 kn

0,00 kn

Novani tijek iz izvanrednih aktivnosti0,00 kn0,00 kn

Ukupni isti novani tijek2.433.809,00 kn1.120.625,00 kn-602.611,00 kn

Novani tijek prati tijek poslovanja i pokazuje rizine promjene jer tijekom promatranih godina dolazi do opadanja novanog tijeka koji u 2010 iznosi -602.611,00kn.

2.4. FINANCIJSKI OMJERI

Financijski omjeri

200820092010

Koeficijent trenutne likvidnosti0,050,000,04

Koeficijent ubrzane likvidnosti0,050,000,04

Koeficijent tekue likvidnosti0,890,981,00

Koeficijent financijske stabilnosti3,611,351,01

Koeficijent zaduenosti1,001,000,98

Koeficijent vlastitog financiranja0,000,000,02

Koeficijent financiranja

6.450,09427,4758,25

Stupanj pokria 10,000,040,43

Stupanj pokria 20,280,740,99

Povrat novca na kapital-523,10-22,32-2,11

Profitabilnost kapitala, ROE1.591,6735,121,05

Profitabilnost imovine, ROA0,250,080,02

Koeficijent obrta ukupne imovine2,490,002,35

Koeficijent obrta kapitala15.959,121.275,11127,03

Koeficijent obrta kratkotrajne imovine2,863,202,45

Ekonominost ukupnog poslovanja1,010,000,00

Ekonominost poslovanja1,151,030,98

Ekonominost financiranja0,000,020,24

Ekonominost izvanrednih aktivnosti0,330,691,40

Novani tijek prema prihodima0,130,03-0,02

Na temelju dobivenih financijskih omjera zakljuuje se slijedee:

Pokazatelji likvidnostiLikvidnost je svojstvo imovine ili njezinih pojedinih dijelova da se mogu pretvoriti u gotovinu dostatnu za pokrie preuzetih (kratkoronih) obveza. Pokazatelji likvidnosti usporeuju kratkorone obveze s kratkoronim ili tekuim izvorima za podmirivanje kratkoronih obveza. Na temelju svih pokazatelja likvidnosti (trenutne, ubrzane i tekue likvidnosti) jasno je da je poduzee nelikvidno.- Pokazatelj tekue likvidnosti ( tekui odnos, tekui pokazatelj) je: -najbolji pojedinani indikator likvidnosti, -pokazatelj likvidnosti najvieg stupnja -mjeri sposobnost poduzea da podmiri svoje kratkorone obveze On je pokazatelj sigurnosti poslovanja koji je po iskustvenim normama povoljan ako je 2 ili vei od 2. to znai da bi kratkotrajna imovina trebala biti barem dvostruko vea od kratkoronih obveza. Kod poduzea Montaer d.o.o. ovaj pokazatelj je u svim promatranim godinama manji od 2, to ukazuje da poduzee moe ostati bez sredstava za podmirenje kratkoronih obveza, ali je vano uoiti trend njegova poveanja.- Pokazatelj trenutne i ubrzane likvidnosti (odnos kiselosti/brzi test) su pokazatelji brzog odnosa ili tekueg brzog odnosa koji nam govore o mogunosti poduzea da brzo i efikasno reagira, odnosno da u vrlo kratkom roku prikupi novana sredstva za podmirenje dospjelih obveza. To je osobito vano za izvanredne situacije kad se pojavljuje neodgodiva potreba za gotovinom. Brzi test daje bolju mjeru likvidnosti nego tekui odnos, jer su zalihe iskljuene iz tog odnosa iz razloga to je za njihovo pretvaranje u gotovinu potrebno dulje vrijeme i to zavisno od vrste zaliha. ak i ako je iznos naplate potraivanja bio predvidiv kao i iznos realiziranih zaliha, potraivanja su jo uvijek likvidnija imovina od zaliha, jer je potrebno krae vrijeme da ih se pretvori u novac. Ako je realizacija potraivanja sigurnija od realizacije zaliha, potraivanja se smatraju jo likvidnijima. Kod poduzea Montaer d.o.o. pokazatelj trenutne likvidnosti je isto tako nepovoljan u svim promatranim godinama, odnosno manji je od 0,5.Pokazatelj ubrzane likvidnosti je takoer nepovoljan u svim promatranim godinama, odnosno manji je od 1, to govori o visokoj nelikvidnosti potraivanja (koja iz godine u godinu rastu). Pokazatelj financijske stabilnosti daje informaciju o tome koliko se je dugotrajna imovina financirala iz dugoronih sredstava. Pokazatelj je to povoljniji, to je manji od 1, to bi nam trebalo govoriti da se poveava neto radni kapital (razlika izmeu kratkotrajne imovine i kratkoronih obveza). Na temelju dobivenog pokazatelja za poduzee Montaer jasno je da poduzee nije financijski stabilno, meutim i ovdje je vidljiv trend poboljanja pokazatelja koji je u 2010. iznosio 1,01, dok je u 2008 iznosio 3,61. Meutim u svim promatranim godinama vidljiv je nedostatak neto radnog kapitala, te i ovdje dolazi do poboljanja tijekom godina (od -823.000.000 u 2008 do -3.000,00kn u 2010). To je takoer informacija treba li i koliko treba tekuega kapitala dodatno pribaviti kako bi se postigla sigurnost u udovoljavanju tekuim obvezama.

Pokazatelji zaduenostiPokazatelji zaduenosti pokazuju strukturu kapitala i naine na koje poduzee financira svoju imovinu. Oni predstavljaju svojevrsnu mjeru stupnja rizika ulaganja u poduzee, odnosno odreuju stupanj koritenja posuenih financijskih sredstava. Pokazatelj zaduenosti objanjavaju financijsku strukturu i time mjeri dugoroni rizik. Osnovnim pokazateljem zaduenosti ispituje se koliko je od ukupnih sredstava financirano iz tuih izvora. Vee vrijednosti ovog pokazatelja predstavljaju i vei rizik u poslovanju, pa se za uobiajeni standardni odnos smatra da ukupne obveze ne bi smjele biti vee od 50% vrijednosti ukupne aktive. Na temelju ovog pokazatelja kod poduzea Montaer d.o.o jasno je da se poduzee gotovo u cjelokupnom iznosu financira iz tuih izvora (u svim promatranim godinama), to upuuje na visok rizik. Odnosno to je vei odnos duga i ukupne imovine vei je i financijski rizik i obratno. Pokazatelj vlastitog financiranja govore u kojem omjeru vlastito financiranje sudjeluje u poslovanju poduzea. Pokazatelj je to bolji to je koeficijent vei od 0,50, jer onda to znai da se poduzee financira iz vlastitih izvora s vie od 50%. S obzirom na prethodni pokazatelj jasno je da se poduzee gotovo i ne financira iz vlastitih sredstava. Koeficijent financiranja govori kolika je rizinost ulaganja u dotino poduzee. Manji koeficijent = manja rizinost ulaganja. Ovisi o visini glavnice. Promatranjem kretanja ovog pokazatelja kroz godine jasno je smanjenje njegova trenda sa 6.450,09 na 58,25, to ukazuje na poboljanje. Stupanj pokria 1 (zlatno bilanno pravilo) govori koliko dugotrajnu imovinu poduzee financira iz vlastitih izvora/kapitala, odnosno pokazuje vlasniku usklaenost aktive i pasive ime ukazuje da li se pravilno financiralo. Vrijednost ovog pokazatelja trebala bi biti vea ili jednaka 1.U sluaju poduzea Montaer d.o.o. ovaj pokazatelj je u svim promatranim godinama manji od 1, meutim i ovdje je prisutno poboljanje pokazatelja sa 0 u 2008 na 0,43 u 2010 godini. Stupanj pokria 2 (zlatno bankarsko pravilo) govori u kojem omjeru kapital i dugorone obveze sudjeluju u financiranju dugotrajne imovine, odnosno pokazuje ronu usklaenost aktive i pasive ime ukazuje da li se pravilno financiralo. Vrijednost ovog pokazatelja trebala bi biti vea od 1 to bi znailo da je dio dugoronih izvora iskoriten za financiranje kratkotrajne imovineKod poduzea Montaer d.o.o. ovaj pokazatelj je u svim promatranim godinama manji od 1, meutim i ovdje je prisutno poboljanje pokazatelja sa 0,28 u 2008 na 0,99 u 2010 godini. Povrat novca na kapital - sposobnost ostvarivanja novanog toka koji moe izvriti povrat vlastitog kapitala.Ovaj pokazatelj je negativan u svim promatranim godinama, s tim da se i on tijekom godina poboljava sa -523,10 u 2008 na -2,11 u 2010.

Pokazatelji profitabilnosti Profitabilnost kapitala (ROE - return on equity) je najznaajniji pokazatelj profitabilnosti. Na temelju usporedbe rentabilnosti vlastitog kapitala i rentabilnosti ukupne imovine te kamatne stope koja odraava cijenu koritenja tueg kapitala mogue je doi do zakljuaka o stupnju koritenja financijske poluge, o isplativosti koritenja vlastitim ili tuim kapitalom. Ukoliko su stope profitabilnosti vlastitog kapitala vrlo visoke, pa ak i vie od stopa profitabilnosti imovine, poduzeu bi se isplatilo koristiti tuim kapitalom, i obratno. Pokazuje koliko novanih jedinica dobiti poduzee ostvaruje na jednu jedinicu vlastitog kapitala.Kod poduzea Montaer vidimo da je dolo do smanjenja povrata na glavnicu. U 2008 na 1 kn vlastitih sredstava poduzee je ostvarilo 1.591,67 kn dobiti, dok je u 2010 na 1 kn vlastitih sredstava ostvarilo 1,05 kn dobiti. Profitabilnost imovine (ROA - return on assets) je indikator uspjenosti koritenja imovine u stvaranju dobiti. Ovaj pokazatelj pokazuje kolika je intenzivnost imovine poduzea. Kapitalno intenzivne industrije poput proizvodnje automobila zahtijevaju skupu opremu i strojeve i samim time imaju visok stupanj intenzivnosti imovine (isto tako, visoki trokovi odravanja imovine utjecat e na smanjivanje dobiti, a samim time i na niu vrijednost profitabilnosti imovine). Suprotno, agencije za oglaavanje primjerice imaju vrlo nisku intenzivnost imovine jer su njihovi zahtjevi za imovinom minimalni. Iz toga proizlazi kako vrijednost stope povrata imovine uvelike varira ovisno o industriji ili djelatnosti kojom se poduzee bavi. Stopa povrata imovine zapravo predstavlja pokazatelj neto profitabilnosti imovine. to je nia dobit po novanoj jedinici imovine vii je stupanj intenzivnosti imovine, i obrnuto. Uz ostale neizmijenjene uvjete, vea intenzivnost imovine poduzea zahtijevat e vie svote novca za reinvestiranje u poslovanje kako bi se i dalje ostvarivala dobit. Ope pravilo glasi da sve vrijednosti pokazatelja ispod 5% podrazumijevaju visok stupanj intenzivnosti imovine, dok vrijednosti iznad 20% oznaavaju nisku intenzivnost imovine.Stopa povrata na imovinu poduzea Montaer upuuje na pad vrijednosti profitabilnosti imovine. Samo u 2008 godini ovaj pokazatelj je iznad 20% (iznosi 25%), dok je u 2009 vrijednost ovog pokazatelja iznosila 8%, a u 2010 2%. Tako u 2008 na 1 kn uloenu u imovinu generira 0,25 kn neto dobiti, u 2009 godini generira 0,08 kn neto dobiti, a u 2010 godini 0,02 kn neto dobiti. Dakle, s obzirom na pad vrijednosti pokazatelja jasno je da e biti potrebno ulaganje u poslovanje kako bi se i dalje ostvarila dobit.

Pokazatelji aktivnosti Koeficijent obrta ukupne imovine govori koliko puta se ukupna imovina tvrtke obrne u tijeku jedne godine, odnosno koliko tvrtka uspjeno koristi imovinu s ciljem stvaranja prihoda. Ovo je jedan od najee koritenih pokazatelja aktivnosti koji izraava veliinu imovine potrebne za obavljanje stanovite razine prodaje ili, obrnuto, kune iz prodaje koje donosi svaka kuna imovine.Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzea Montaer d.o.o. je u 2008 (2,49) i u 2010 (2,35) bio izrazito visok, tj. iznad 1 to ukazuje na isplativost ulaganja imovine u poslovanje, dok je u 2009 iznosio 0. Dakle nakon pada u 2009 dolazi do znaajnog poboljanja pokazatelja u 2010. Koeficijent obrta kapitala govori koliko puta se kapital tvrtke obrne u tijeku jedne godine, odnosno koliko tvrtka uspjeno koristi kapital s ciljem stvaranja poslovnih prihoda. Izraava kune iz prodaje koje donosi svaka kuna kapitala.Koeficijent obrtaja kapitala poduzea Montaer d.o.o. pokazuje trend pada sa 15.959,12 u 2008 na 127,03 u 2010. To ukazuje na smanjenu aktivnost kapitala. Koeficijent obrta kratkotrajne imovine govori koliko puta se kratkotrajna imovina tvrtke obrne u tijeku jedne godine, odnosno on mjeri relativnu efikasnost kojom poduzee rabi kratkotrajnu imovinu za stvaranje prihoda.Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine poduzea Montaer d.o.o. je u 2008 iznosio 2,86, u 2009 iznosio je 3,20, a u 2010 iznosio je 2,45. Dakle vidljiv je blagi rast aktivnosti kratkotrajne imovine u 2009 koji u 2010 pada.

Pokazatelji ekonominosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Iz toga proizlazi da se ti pokazatelji raunaju na temelju podataka iz rauna dobiti i gubitka. U pravilu pokazatelji bi trebali biti vei od 1, odnosno, to su vei, to vie prihoda ostvarujemo na jedinicu rashoda. Ukoliko je vrijednost pokazatelja ekonominosti manja od 1, to znai da poduzee posluje s gubitkom. Na temelju ovih pokazatelja jasno je kako poduzee ne posluje ekonomino, pogotovo to se tie Ekonominosti ukupnog poslovanja (koja sa 1 pada na 0 u 2010 godini), ekonominosti poslovanja (koja sa 1,15 pada ispod 1 u 2010 godini), ekonominosti financiranja (koja je ispod 1 u svim godinama, ali pokazuje trend rasta). Jedini pokazatelj ekonominosti koji u svom rastu prelazi 1 je ekonominost izvanrednih aktivnosti koja sa 0,33 u 2009 raste na 1,40 u 2010 godini.

Novani tijek prema prihodima pokazuje trend pada sa 0,13 u 2008 na -0,02 u 2010. To ukazuje da novani priljevi ne prate ukupne prihode, to dalje ukazuje na odreene rizine promjene.

2.5. OCJENA RIZINOSTI

Ocjena rizinosti temelji se na Altmanovom Z-scoru i Chesserovom scoru. Ocijene su prikazane u tablici:

Tablica 7. Ocjena rizinosti prema Altmanovom Z-scoru i Chesserovom scoruStavka2008.2009.2010.

Altmanov Z-score2,893,112,18

Chesserov-score1,000,530,10

Altmanov Z-scorePrvi statistiki scoring model za predvianje financijskog neuspjeha u kojemu se koristi multivarijatna statistika (1968.). Skor je mjera koja najbolje diskriminira izmeu uspjenih i neuspjenih poduzea.Zakljuivanje:Donja granina vrijednost 1.23Gornja granina vrijednost 2.90Na temelju Altmanovog Z-scora jasno je da se poduzee nalazi u tzv. sivom podruju to znai da je rije o poduzeu podlonom steaju ali on se nee dogoditi bar unutar godinu ili dvije (kod poduzea Montaer d.o.o. samo u 2009 prelazi gornju granicu (3,11) te u 2010 pada i vraa se unutar granica (2,18)).Za detaljniju analizu uzroka loeg Z-scora potrebni su podaci o Z-scorovima ostalih konkurenata.

Chesserov-scoreu sutini to je model za provjeru kredita. Ima za cilj otkriti neusklaenost s originalnim ugovorom o kreditu. Predvia vjerojatnost ne-plaanja kredita. Za izradu modela upotrebljena je multivarijatna logistika regresija. ako je P>0.5 nee platitiako je P 0.5 hoe platitiChesserov-score se nalazi ispod granice vjerojatnosti od 0,5 u 2010. Dok je u prethodnim godinama bio iznad te granice, meutim razvidan je trend pada (sa 1 na 0,53 te na 0,10) to ukazuje na potencijalnu mogunost vraanja kredita.

Koeficijenti Altmanov Z-score i Chesserov-score upuuju na to da je poduzee na granici rizinog poslovanja, s tim da je vidljiva tendencija poboljanja pokazatelja. Meutim ako bi se nastavo trend pada z-scora to bi uputilo na poveanje rizinosti poslovanja.

2.6. PROJEKCIJA RAUNA DOBITI I GUBITKA

Raun dobiti i gubitka - projekcije2011

Poslovni prihodi38.132.761,80 kn

Poslovni rashodi38.765.503,35 kn

32.445,00 kn

Financijski prihodi

137.508,00 kn

Financijski rashodi

3.670.065,00 kn

Izvanredni prihodi

2.615.685,45 kn

Izvanredni rashodi

41.835.271,80 kn

Ukupni prihodi

41.518.696,80 kn

Ukupni rashodi

316.575,00 kn

Dobit ili gubitak prije oporezivanja

0,00 kn

Porez na dobit

0,00 kn

Ostali porezi

316.575,00 kn

Dobit ili gubitak nakon oporezivanja

Poduzee planira 5% rast u 2011 godini u odnosu na 2010 godinu. S obzirom na kontinuirano poveanje prodaje poduzee ima potencijal za rast, uz uvjet kvalitetnijeg upravljanja imovinom. Nedostatak dugotrajne imovine upuuje na potrebna ulaganja u nju zbog ega bi se mogli poveati financijski rashodi. Ukoliko bi poduzee proirilo svoje usluge te uspjenije naplaivalo svoja potraivanja to bi moglo znaajno promijeniti financijsku sliku.

2.7. PROJEKCIJA NOVANOG TIJEKA

Novani tijek - projekcije

Novani tijek iz poslovnih aktivnosti-723.133,20 kn

Novani tijek iz izvanrednih aktivnosti0,00 kn

Ukupni isti novani tijek-723.133,20 kn

Obzirom na projekciju novanog tijeka poduzee nee biti u mogunosti redovito podmirivati svoje kreditne obveze uz rast od 5%.

3. OPIS PROJEKATA

S obzirom na veliku konkurenciju meu poduzeima koje se bave elektroinstalacijama na podruju Osijeka, uprava poduzea Montaer d.o.o. odluila je poveati svoju ponudu kako bi poveao prihode i postao konkurentnije poduzee od sadanjeg. U skladu s tim na raspolaganju su mu tri mogunosti odnosno tri projekta za koje treba napraviti detaljne financijske analize te temeljem toga donijeti odluku koji od projekata je najisplativiji. Projekti o kojima uprava poduzea razmilja su slijedei:1. Prodaja i montaa mini vjetroelektrana kuanstvima2. Prodaja i montaa mini vjetroelektrana kuanstvima i vjetroelektrana za vea poduzea koja se bave proizvodnjom3. Prodaja, montaa i odravanje vjetroelektrana te savjetovanje i projektiranje

Projekt 1 - Prodaja i montaa mini vjetroelektrana kuanstvimaKako se u dananje vrijeme trite i kuanstva preusmjeravaju obnovljivim izvorima energije menadment je miljenja da bi ovakav poduhvat trebao biti uspjean jer e popularnost za mini vjetroelektranama u budunosti biti jo vea. Na svjetskom tritu se moe primijetiti znaajno poveana ponuda malih vjetroelektarana upravo namijenjenih urbanim i naseljenim sredinama. Takve vjetroelektrane se koriste za postavljanje na kue, na stupove javne rasvjete, u dvorita, a kombinaciju svega toga je mogue vidjeti u nekim novim naseljima koja tee energetskoj neovisnosti od elektroenergetske mree. Male vjetroelektrane imaju i mogu imati puno veu slobodu i nain primjene. Tako na tritu postoje relativno jeftine izvedbe malih vjetroelektrana sa horizontalnom osi vrtnje koji se na prvi pogled samo veliinom razlikuju od velikih megavatnih vjetroelektrana Takvih malih vjetroelektrana na tritu ve sada ima znaajan broj, a pojedinana snaga im varira od par stotina vata, pa sve do 20kW. Preteno ih se moe nai postavljenih na seoskim imanjima i na udaljenim lokacijama od elektrine mree, a na kojima je potrebna opskrba elektrinom energijom, kao npr. napajanje za odailjae ili mobilne stanice. Male vjetroelektrane s vertikalnom osi vrtnje u zadnje vrijeme doivljavaju procvat u smislu ponude. Takvi tipovi vjetroelektrana su iznimno pogodni za instalaciju u urbanim podrujima zbog jako niske razine buke, treperenja i slinih problema koji se povezuju s velikim, pa dijelom i malim vjetroelektrana s horizontalnom osi vrtnje. Godinja koliina proizvedene elektrine energije ovisi o prosjenoj godinjoj brzini vjetra na mjestu gdje je vjetroelektrana instalirana. U nekim podrujima godinja koliina energije moe pokriti do treine godinje potronje kuanstva, odnosno i do 4000 kW. Osim za direktnu potronju u kunom sustavu, proizvedena energija moe se akumulirati u odnosno vjetroagregatima, te se koristiti kada nema vjetra, ili se proizvedena energija moe distribuirati u elektrinu mreu to je izuzetno pogodno za kuanstva koja temeljem toga mogu ostvarivati prihode od proizvodnje vlastite elektrine energije.Poduzee e se u prvoj godini bazirati na prodaju mini vjetroelektrana u primorskim krajevima budui da je to podruje vjetrovitije i da je isplativosti ulaganja u mini vjetroelektrane isplativija nego u podrujima gdje ima jako malo vjetra. U iduem razdoblju poduzee e se postupno osvajati i kontinentalno podruje nudei sofisticiranije modele mini vjetroelektrana koje su osjetljive i na najmanji vjetar. Poduzee e u svojoj ponudi imati slijedee vrste vjetroelektrana: vjetroelektrana AIR 403, AIR marine 403, AIR-x, AIR-x marine i Honeywell WT6500 koje e se postavljati na krovove kua, na stupove javne rasvjete i u dvorita. Cijena navedenih vjetroelektrana kree se od 21.000 do 29.000 kuna ovisno o jaini i koliini proizvodnje elektrine energije.Cijena montae mini vjetroelektrana bit e 2.000,00 kuna.

Slika 1: Mini vjetroelektrana za kunu upotrebu

Projekt 2 - Prodaja i montaa mini vjetroelektrana kuanstvima i vjetroelektrana za vea poduzea koja se bave proizvodnjomOsim prodaje i montae mini vjetroelektrana koje e se postavljati na krovove kua, na stupove javne rasvjete i u dvorita poduzee u ovom se projektu odluilo da postojeu ponudu povea za prodaju i montau vjetroelektrana za poduzea koja se bave proizvodnjom te ele postati neovisni o elektroenergetskoj mrei. Naime vjetroelektrane koje poduzee eli nuditi u svojem asortimanu su: AIR industrial, WHISPER H40, WHISPER H80 i WHISPER H175, a ija cijena se kree od 45.000 do 85.000 kuna ovisno o jaini i proizvodnji elektrine energije. Montaa navedenih vjetroelektrana bit e od 3.000,00 do 4.500,00 kuna.

Slika 2. Vjetroelektrana za proizvodnju vee koliine elektrine energije pogodna za poduzea

Projekt 3 - Prodaja, montaa i odravanje vjetroelektrana te savjetovanje i projektiranjeU treem projektu pored postojee prodaje i montae vrit e se odravanje vjetroelektrana i mini vjetroelektrana, te savjetovanje potencijalnih kupaca o vjetroagregata i mini vjetroelektrana o njihovoj primjeni i isplativosti te projektiranje kupcima koji se odlue kupiti i postaviti vjetroelektranu. Cijena savjetovanja bit e od 350,00 do 700,00 kuna, a projektiranje od 1.000,00 do 2.000,00 kuna ovisno o tome da li se radi o kuanstvu ili poduzeu. Na temelju navedenog poduzee bi prualo kompletnu uslugu to bi znailo potpunu specijalizaciju u ovom podruju poslovanja, a ime bi se u budunosti postigla vea konkurentnost na hrvatskom tritu ponude vjetroagregata i vjetroelektrana.

4. ANALIZA PROJEKATA NA TEMELJU METODA OCJENA INVESTICIJSKIH PROJEKATA

U okviru analize navedenih triju projekata u nastavku e se prikazati:a) Projekcija rauna dobiti i gubitka za sva tri projekta, za iduih 7 godina, za sva tri scenarija (realistian, pesimistian, optimistian).b) Projekcija novanog tijeka za sva tri projekta, za iduih 7 godina, za sva tri scenarija (realistian, pesimistian, optimistian).c) Na temelju projekcija rauna dobiti i gubitka, te novanog tijeka izraunat e se razdoblje povrata, neto sadanja vrijednosti i interna stope povrata svakog projekta za sva tri scenarija.

a) Projekcije rauna dobiti i gubitkaKod projekcije Rauna dobiti i gubitka za Projekte 1, 2, i 3 (P1, P2, P3) projekti se testiraju na tri scenarija - realistian, pesimistian, optimistian. Gdje se kod realistinog scenarija prihodi i rashodi poveavaju za 5%, kod pesimistinog scenarija za 2%, a kod optimistinog za 8%.

Tablica 8. Projekcija rauna dobiti i gubitka za iduih 7 godina za projekt 1 (za sva tri scenarija: optimistian, realistian, pesimistian)Projekt 1 OPTIMISTIAN (8%)

RAUN DOBITI I GUBITKA2011201220132014201520162017

Poslovni prihodi39.825.253,00 43.011.273,2446.452.175,1050.168.349,1154.181.817,0458.516.362,4063.197.671,39

Poslovni rashodi38.998.988,00 42.118.907,04 45.488.419,60 49.127.493,17 53.057.692,63 57.302.308,04 61.886.492,68

Financijski prihodi33.851,47 36.559,58 39.484,35 42.643,10 46.054,54 49.738,91 53.718,02

Financijski rashodi138.329,41 149.395,76 161.347,42 174.255,22 188.195,64 203.251,29 219.511,39

Izvanredni prihodi3.832.941,65 4.139.576,98 4.470.743,14 4.828.402,59 5.214.674,80 5.631.848,78 6.082.396,69

Izvanredni rashodi 2.631.261,72 2.841.762,66 3.069.103,67 3.314.631,96 3.579.802,52 3.866.186,72 4.175.481,66

Ukupni prihodi43.692.046,11 47.187.409,80 50.962.402,59 55.039.394,80 59.442.546,38 64.197.950,09 69.333.786,10

Ukupni rashodi41.768.579,13 45.110.065,46 48.718.870,70 52.616.380,35 56.825.690,78 61.371.746,04 66.281.485,73

Dobit ili gubitak prije oporezivanja1.923.466,98 2.077.344,34 2.243.531,89 2.423.014,44 2.616.855,60 2.826.204,04 3.052.300,37

Porez na dobit

Ostali porezi

Dobit ili gubitak nakon oporezivanja1.923.466,98 2.077.344,34 2.243.531,89 2.423.014,44 2.616.855,60 2.826.204,04 3.052.300,37

Projekt 1 REALISTIAN (5%)


Poslovni prihodi38.232.761,80 40.144.399,89 42.151.619,88 44.259.200,88 46.472.160,92 48.795.768,97 51.235.557,42

Poslovni rashodi37.688.239,0039.572.650,9541.551.283,5043.628.847,6745.810.290,0648.100.804,5650.505.844,79

Financijski prihodi32.497,8534.122,7435.828,8837.620,3239.501,3441.476,4043.550,22

Financijski rashodi133.680,18140.364,19147.382,40154.751,52162.489,10170.613,55179.144,23

Izvanredni prihodi3.679.673,933.863.657,624.056.840,504.259.682,534.472.666,664.696.299,994.931.114,99

Izvanredni rashodi 2.542.825,492.669.966,762.803.465,102.943.638,353.090.820,273.245.361,283.407.629,35

Ukupni prihodi41.944.933,57 44.042.180,25 46.244.289,27 48.556.503,73 50.984.328,92 53.533.545,36 56.210.222,63

Ukupni rashodi40.364.744,6742.382.981,9044.502.131,0046.727.237,5549.063.599,4251.516.779,4054.092.618,37


Porez na dobit

Ostali porezi


Projekt 1 PESIMISTIAN (2%)


Poslovni prihodi36.680.085,1637.413.686,8638.161.960,6038.925.199,8139.703.703,8140.497.777,8841.307.733,44





Izvanredni rashodi2.461.311,272.510.537,492.560.748,242.611.963,212.664.202,472.717.486,522.771.836,25

Ukupni prihodi40.241.501,3541.046.331,3841.867.258,0042.704.603,1643.558.695,2344.429.869,1345.318.466,51

Ukupni rashodi39.070.790,1339.852.205,9340.649.250,0541.462.235,0542.291.479,7543.137.309,3444.000.055,53

Dobit ili gubitak prije oporezivanja1.170.711,221.194.125,451.218.007,961.242.368,121.267.215,481.292.559,791.318.410,98

Porez na dobit

Ostali porezi

Dobit ili gubitak nakon oporezivanja1.170.711,221.194.125,451.218.007,961.242.368,121.267.215,481.292.559,791.318.410,98

Na temelju napravljenih projekcija zakljuuje se kako P1 generira dobit kod svih projekcija, s tim da kod optimistinog scenarija generira najveu dobit.

Tablica 9. Projekcija rauna dobiti i gubitka za iduih 7 godina za projekt 2 (za sva tri scenarija: optimistian, realistian, pesimistian)Projekt 2 OPTIMISTIAN



Poslovni rashodi45.053.420,00 48.657.693,6052.550.309,0956.754.333,8261.294.680,5266.198.254,9671.494.115,36




Izvanredni rashodi 3.039.754,25 kn3.282.934,59 kn3.545.569,35 kn3.829.214,90 kn4.135.552,09 kn4.466.396,26 kn4.823.707,96 kn

Ukupni prihodi51.119.693,9455.209.269,4659.626.011,0264.396.091,9069.547.779,2575.111.601,5981.120.529,72

Ukupni rashodi48.252.978,7352.113.217,0356.282.274,3960.784.856,3465.647.644,8570.899.456,4376.571.412,95


Porez na dobit

Ostali porezi


Projekt 2 REALISTIAN








Ukupni prihodi46.694.872,4849.029.616,1051.481.096,9154.055.151,7656.757.909,3459.595.804,8162.575.595,05

Ukupni rashodi43.972.064,8746.170.668,1248.479.201,5250.903.161,6053.448.319,6856.120.735,6658.926.772,45


Porez na dobit

Ostali porezi


Projekt 2 PESIMISTIAN








Ukupni prihodi44.159.228,2445.042.412,8045.943.261,0646.862.126,2847.799.368,8048.755.356,1849.730.463,30

Ukupni rashodi42.198.068,7343.042.030,1043.902.870,7144.780.928,1245.676.546,6846.590.077,6247.521.879,17


Porez na dobit

Ostali porezi


Na temelju napravljenih projekcija zakljuuje se kako P2 generira dobit kod svih projekcija, s tim da kod optimistinog scenarija generira najveu dobit, te da generira veu dobit od P1 u sva tri scenarija.

Tablica 10. Projekcija rauna dobiti i gubitka za iduih 7 godina za projekt 3 (za sva tri scenarija: optimistian, realistian, pesimistian)Projekt 3 OPTIMISTIAN



Poslovni rashodi45.480.946,00 49.119.421,6853.048.975,4157.292.893,4561.876.324,9266.826.430,9272.172.545,39




Izvanredni rashodi 3.068.599,43 3.314.087,38 3.579.214,37 3.865.551,52 4.174.795,64 4.508.779,29 4.869.481,64

Ukupni prihodi52.142.086,81 56.313.453,76 60.818.530,06 65.684.012,46 70.938.733,46 76.613.832,14 82.742.938,71

Ukupni rashodi48.710.866,34 52.607.735,65 56.816.354,50 61.361.662,86 66.270.595,89 71.572.243,56 77.298.023,05


Porez na dobit

Ostali porezi


Projekt 3 REALISTIAN








Ukupni prihodi47.792.045,4750.181.647,7452.690.730,1355.325.266,6458.091.529,9760.996.106,4764.045.911,79

Ukupni rashodi44.756.891,8546.994.736,4549.344.473,2751.811.696,9354.402.281,7857.122.395,8759.978.515,66


Porez na dobit

Ostali porezi


Projekt 3 PESIMISTIAN








Ukupni prihodi46.694.843,9647.628.740,8448.581.315,6549.552.941,9750.544.000,8051.554.880,8252.585.978,44

Ukupni rashodi44.110.296,7544.992.502,6945.892.352,7446.810.199,8047.746.403,7948.701.331,8749.675.358,51


Porez na dobit

Ostali porezi


Na temelju napravljenih projekcija zakljuuje se kako P3 generira dobit kod svih projekcija, s tim da kod optimistinog scenarija generira najveu dobit, te da generira veu dobit od P1 i P2 u sva tri scenarija. Meutim kako bi se mogao donijeti zakljuak u koji projekt ili kombinaciju projekata se poduzee treba upustiti potrebno je napraviti analize koje slijede u nastavku.

b) Projekcija novanog tijeka za sva tri projekta, za iduih 7 godina, za sva tri scenarija (realistian, pesimistian, optimistian).

Temeljem projekcije Rauna dobiti i gubitka napravljena je projekcija novanog tijeka za sva tri projekta, za iduih 7 godina, za sva tri scenarija (realistian, pesimistian, optimistian), koja je prikazana u nastavku.

Tablica 11. Projekcija novanog tijeka za iduih 7 godina za projekt 3 (za sva tri scenarija: optimistian, realistian, pesimistian)PROJKET 1GODOptimistianRealistian Pesimistian

02.500.000,002.500.000,002.500.000,00

1826.265,00544.522,80200.001,16

2892.366,20571.748,94204.001,18

3963.755,50600.336,39208.081,21

41.040.855,94630.353,21212.242,83

51.124.124,41661.870,87216.487,69

61.214.054,36694.964,41220.817,44

71.311.178,71729.712,63225.233,79

PROJEKT 2GODOptimistianRealistian Pesimistian

04.000.000,004.000.000,004.000.000,00

11.542.126,001.505.961,00851.090,00

21.665.496,081.581.259,05868.111,80

31.798.735,771.660.322,00885.474,04

41.942.634,631.743.338,10903.183,52

52.098.045,401.830.505,01921.247,19

62.265.889,031.922.030,26939.672,13

72.447.160,152.018.131,77958.465,57

PROJEKT 3GODOptimistianRealistian Pesimistian

05.000.000,005.000.000,005.000.000,00

12.046.510,001.773.246,331.376.869,00

22.210.230,801.861.908,651.404.406,38

32.387.049,261.955.004,081.432.494,51

42.578.013,212.052.754,281.461.144,40

52.784.254,262.155.392,001.490.367,29

63.006.994,602.263.161,601.520.174,63

73.247.554,172.376.319,681.550.578,12

Na temelju projekcija novanog tijeka razvidno je da e poduzee biti u mogunosti redovno podmirivati svoje kreditne obveze kod sva tri projekta u sva tri scenarija.

c) Izraun Razdoblja povrata, Neto sadanje vrijednosti i Interne stope povrata svakog projekta za sva tri scenarija.

Temeljem prethodno napravljenih projekcija u nastavku e se ocijeniti svaki projekt prema metodama za ocjenu isplativosti ulaganja u investicijske projekte.

Tablica 12. Neto sadanja vrijednost i razdoblje povrata za projekt 1GODOptimistianRealistian PesimistianDf = 6%NSV OPTNSV REALNSV PESKUM OPTKUM REALKUM PES

02.500.000,002.500.000,002.500.000,001,002.500.000,002.500.000,002.500.000,00

1826.265,00544.522,80200.001,160,9434779.495,28513.700,75188.680,34826.265,00544.522,80200.001,16

2892.366,20571.748,94204.001,180,8900794.202,74508.854,52181.560,321.718.631,201.116.271,74404.002,34

3963.755,50600.336,39208.081,210,8396809.187,70504.054,01174.709,002.682.386,701.716.608,13612.083,55

41.040.855,94630.353,21212.242,830,7921824.455,39499.298,78168.116,203.723.242,642.346.961,34824.326,38

51.124.124,41661.870,87216.487,690,7473840.011,15494.588,42161.772,204.847.367,053.008.832,211.040.814,07

61.214.054,36694.964,41220.817,440,7050855.860,42489.922,49155.667,586.061.421,413.703.796,621.261.631,51

71.311.178,71729.712,63225.233,790,6651872.008,73485.300,58149.793,337.372.600,124.433.509,251.486.865,30

5.775.221,423.495.719,551.180.298,97VRIJEME POVRATA:VRIJEME POVRATA:VRIJEME POVRATA:

3.275.221,42995.719,55-1.319.701,033,5 GODINA4,5 GODINAPREKO 7 GODINA


04.000.000,004.000.000,004.000.000,001,00004.000.000,004.000.000,004.000.000,00

11.542.126,001.505.961,00851.090,000,94341.454.835,851.420.717,92802.915,091.542.126,001.505.961,00851.090,00

21.665.496,081.581.259,05868.111,800,89001.482.285,581.407.314,93772.616,413.207.622,083.087.220,051.719.201,80

31.798.735,771.660.322,00885.474,040,83961.510.253,241.394.038,37743.461,085.006.357,854.747.542,052.604.675,84

41.942.634,631.743.338,10903.183,520,79211.538.748,581.380.887,06715.405,946.948.992,486.490.880,153.507.859,36

52.098.045,401.830.505,01921.247,190,74731.567.781,571.367.859,83688.409,499.047.037,888.321.385,164.429.106,55

62.265.889,031.922.030,26939.672,130,70501.597.362,361.354.955,49662.431,7711.312.926,9110.243.415,425.368.778,68

72.447.160,152.018.131,77958.465,570,66511.627.501,271.342.172,89637.434,3513.760.087,0612.261.547,196.327.244,25


6.778.768,445.667.946,491.022.674,143,1 GODINA3,8 GODINA5,2 GODINE


05.000.000,005.000.000,005.000.000,001,00005.000.000,005.000.000,005.000.000,00

12.046.510,001.773.246,331.376.869,000,94341.930.669,811.672.873,901.298.933,022.046.510,001.773.246,331.376.869,00

22.210.230,801.861.908,651.404.406,380,89001.967.097,541.657.092,071.249.916,684.256.740,803.635.154,982.781.275,38

32.387.049,261.955.004,081.432.494,510,83962.004.212,591.641.459,121.202.750,016.643.790,065.590.159,064.213.769,89

42.578.013,212.052.754,281.461.144,400,79212.042.027,931.625.973,661.157.363,229.221.803,277.642.913,345.674.914,29

52.784.254,262.155.392,001.490.367,290,74732.080.556,751.610.634,291.113.689,1412.006.057,539.798.305,347.165.281,58

63.006.994,602.263.161,601.520.174,630,70502.119.812,541.595.439,621.071.663,1315.013.052,1312.061.466,948.685.456,21

73.247.554,172.376.319,681.550.578,120,66512.159.809,001.580.388,311.031.223,0118.260.606,3014.437.786,6210.236.034,33


9.304.186,166.383.860,973.125.538,213,1 GODINA3,8 GODINA4,6 GODINA

Tablica 15. IRR za projekt 1GDOptimistianDF 33%DF 34%NSV OPT df=33%NSV OPT df=34%Realistian DF 15%DF 16%NSV REAL df=15%NSV REAL df=16%PesimistianDF 1%NSV PES df=1%

02.500.000,001,00001,00002.500.000,002.500.000,002.500.000,001,00001,00002.500.000,002.500.000,002.500.000,001,00002.500.000,00

1826.265,000,75190,7463621.251,88616.615,67544.522,800,86960,8621473.498,09469.416,21200.001,160,9901198.020,95

2892.366,200,56530,5569504.475,21496.973,82571.748,940,75610,7432432.324,34424.902,60204.001,180,9803199.981,55

3963.755,500,42510,4156409.649,04400.546,07600.336,390,65750,6407394.730,92384.610,11208.081,210,9706201.961,57

41.040.855,940,31960,3102332.647,34322.828,18630.353,210,57180,5523360.406,49348.138,47212.242,830,9610203.961,19

51.124.124,410,24030,2315270.119,65260.189,87661.870,870,49720,4761329.066,80315.125,34216.487,690,9515205.980,61

61.214.054,360,18070,1727219.345,28209.705,27694.964,410,43230,4104300.452,29285.242,76220.817,440,9420208.020,02

71.311.178,710,13580,1289178.114,96169.016,19729.712,630,37590,3538274.326,01258.193,88225.233,790,9327210.079,62

IRR=33,50%2.535.603,372.475.875,07IRR=15,50%2.564.804,942.485.629,36IRR=/1.428.005,51

35.603,37-24.124,9364.804,94-14.370,64-1.071.994,49

Tablica 16. IRR za projekt 2GODOptimistianDF 40%DF 41%NSV OPT df=40%NSV OPT df=41%Realistian DF 36%DF 37%NSV REAL df=36%NSV REAL df=37%PesimistianDF 12%DF 13%NSV PES df=12%NSV PES df=13%

04.000.000,001,00001,00004.000.000,004.000.000,004.000.000,001,00001,00004.000.000,004.000.000,004.000.000,01,00001,00004.000.000,004.000.000,00

11.542.126,000,71430,70921.101.518,571.093.706,381.505.961,000,73530,72991.107.324,261.099.241,61851.090,000,89290,8850759.901,79753.176,99

21.665.496,080,51020,5030849.742,90837.732,551.581.259,050,54070,5328854.919,47842.484,44868.111,800,79720,7831692.053,41679.858,88

31.798.735,770,36440,3567655.515,95641.667,491.660.322,000,39750,3889660.048,12645.699,75885.474,040,71180,6931630.262,93613.677,93

41.942.634,630,26030,2530505.683,73491.489,991.743.338,100,29230,2839509.595,97494.879,37903.183,520,63550,6133573.989,46553.939,37

52.098.045,400,18590,1794390.098,88376.460,421.830.505,010,21490,2072393.438,07379.287,11921.247,190,56740,5428522.740,40500.016,07

62.265.889,030,13280,1273300.933,42288.352,661.922.030,260,15800,1512303.757,33290.694,50939.672,130,50660,4803476.067,14451.341,93

72.447.160,150,09490,0903232.148,64220.865,872.018.131,770,11620,1104234.518,53222.795,06958.465,570,45230,4251433.561,15407.405,99

IRR=40,50%4.035.642,093.950.275,35IRR=36,50%4.063.601,763.975.081,85IRR=12,50%4.088.576,273.959.417,15

35.642,09-49.724,6563.601,76-24.918,1588.576,27-40.582,85

Tablica 17. IRR za projekt 3GODOptimistianDF 43%DF 44%NSV OPT df=43%NSV OPT df=44%Realistian DF 34%DF 35%NSV REAL df=34%NSV REAL df=35%PesimistianDF 21%DF 22%NSV PES df=21%NSV PES df=22%

05.000.000,001,00001,00005.000.000,005.000.000,005.000.000,001,00001,00005.000.000,005.000.000,005.000.000,001,00001,00005.000.000,005.000.000,00

12.046.510,000,69930,69441.431.125,871.421.187,501.773.246,330,74630,74071.323.318,161.313.515,801.376.869,000,82640,81971.137.908,261.128.581,15

22.210.230,800,48900,48231.080.850,311.065.890,631.861.908,650,55690,54871.036.928,411.021.623,401.404.406,380,68300,6719959.228,45943.567,84

32.387.049,260,34200,3349816.306,53799.417,971.955.004,080,41560,4064812.518,53794.595,981.432.494,510,56450,5507808.605,81788.884,59

42.578.013,210,23910,2326616.511,23599.563,482.052.754,280,31020,3011636.674,96618.019,091.461.144,400,46650,4514681.634,65659.559,25

52.784.254,260,16720,1615465.616,87449.672,612.155.392,000,23150,2230498.887,10480.681,521.490.367,290,38550,3700574.601,11551.434,78

63.006.994,600,11690,1122351.654,70337.254,462.263.161,600,17270,1652390.919,00373.863,401.520.174,630,31860,3033484.374,49461.035,64

73.247.554,170,08180,0779265.585,37252.940,842.376.319,680,12890,1224306.317,12290.782,651.550.578,120,26330,2486408.315,68385.456,02

IRR=43,50%5.027.650,874.925.927,47IRR=34,50%5.005.563,284.893.081,84IRR=21,50%5.054.668,444.918.519,28

27.650,87-74.072,535.563,28-106.918,1654.668,44-81.480,72

S obzirom na neto sadanju vrijednost, razdoblje povrata i internu stopu rentabilnosti navedenih projekta moe se zakljuiti slijedee: Najveu neto sadanju vrijednost (po diskontnoj stopi od 6% - koja je uzeta kao kamatna stopa) generira projekt 3 i to za sva tri scenarija. Najbre vrijeme povrata (3,1 godina) ostvaruju projekti 2 i 3 u optimistinom scenariju, dok u realistinom scenariju najbre vrijeme povrata ostvaruju takoer projekti 2 i 3 (3,8 godina). Najveu internu stopi rentabilnosti ostvaruje projekt 3 (43,50%) u optimistinom scenariju, dok u realistinom scenariju najveu internu stopu rentabilnosti ostvaruje projekt 2 (36,50%), a projekt 3 u pesimistinom scenariju ostvaruje najvei IRR (21,50%). Projekt 1 u pesimistinom scenariju ostvaruje negativan IRR, te bi se taj projekt u samom poetku trebao odbaciti.Dakle, razvidno je kako su projekti 2 i 3 najisplativiji za poduzee, a kako bi se utvrdilo koja kombinacija projekata je najpovoljnija u nastavku e se provesti daljnje analize.

5. ODABIR NAJPOVOLJNIJE KOMBINACIJE PROJEKATA

Odabir najpovoljnije kombinacije projekata (projekata: 1,2; 1,3; 2,3; 1,2,3) utvrdit e se na temelju oekivane stope povrata (ERR - expectet rate of returne), oekivane stope povrata za portfelj projekata (R), testiranja hipoteza za novani tijek (ima li poduzee dovoljno novca), te koeficijenta difuzije. Te e se odabrati najpovoljnija kombinacija projekata.

Tablica 18. ERR (expectet rate of returne ) i SD (standardna devijacija) za svaki projektERR (expectet rate of returne ) i SD (standardna devijacija) za svaki projekt

Opis P 1P 2P 3

ERR0,1590,3120,338

SD0,0560,0470,037

Tablica 19. ERR za kombinaciju projekataERR za kombinaciju projekata

P 1,2P 1,3P 2,3P 1,2,3

0,23550,24850,32500,2697

Tablica 20. za kombinaciju projekata za kombinaciju projekata

P 1,2P 1,3P 2,3P 1,2,3

0,16650,20590,30140,2898

Tablica 21. Testiranje Casha za kombinaciju projekataIMA LI FIRMA DOVOLJNO CASHA za kombinaciju projekata

OpisP 1,2P 1,3P 2,3P 1,2,3

A3.500.000,003.500.000,003.500.000,003.500.000,00

855.253,071.610.170,731.411.499,391.106.892,29

SD0,10300,09300,08300,1390

CASH25.677.154,6420.320.744,8425.162.657,9417.216.602,22

Tablica 22. koeficijent difuzije za kombinaciju projekataKOEFICIJENT DIFUZIJE za kombinaciju projekata

OpisP1P2P3P 1,2P 1,3P 2,3P 1,2,3

K3.500.000,003.500.000,003.500.000,00

497.678,091.212.828,051.610.170,73

SD0,05600,04700,0370

/k0,14220,34650,4600

s* /k0,00800,01630,0170

d=0,20,00480,00500,00670,0083

d=0,50,01210,01250,01670,0206

d=0,90,02180,02250,03000,0371

Grafikon 5. Oekivane stope povrata za portfelj projekata i ERR

Grafikon 6. Testiranje Cash-a

Grafikon 7. Oekivane stope povrata za portfelj projekata i koeficijenti difuzije

Zakljuak: Kombinacija projekata 2 i 3 ima najvei ERR (0,3250), kao i R (0,3014). to se tie testiranja cash-a/novca, najpovoljnija je kombinacija projekata 1 i 2, a nakon njih 2 i 3 (razlika izmeu kombinacije 1 i 2, te 2 i 3 iznosi 514.496,70 kn). to se tie koeficijenta difuzije, subjektivnom procjenom odreeni su slijedei koeficijenti: 0,2; 0,5; 0,9. Koeficijent difuzije najblii je 1 (to znai da su projekti jako povezani) pri koeficijentu 0,2 kod kombinacije projekata 1,2,3; pri koeficijentu 0,5 isto kod kombinacije projekata 1,2,3, te pri koeficijenta 0,9 takoer kod kombinacije projekata 1,2,3. Nakon toga slijedi kombinacija projekata 2 i 3. Usporedbom R-a i koeficijenta difuzije jasno je da je R vei od svih koeficijenata difuzije.Na temelju navedenog poduzeu se predlae kombinacija projekata 2 i 3.

6. ZAKLJUAK

S obzirom da poduzee Montaer d.o.o. posluje ve 19 godina, te ima izuzetno veliki trini udio od ak 25% koji ostvaruje na tritu cijele Hrvatske izuzetno je vano paljivo analizirati ovo poduzee. Iako je intenzitet konkurencije osrednji poduzee konkurira kvalitetom koja je via od konkurentske uz iste cijene, ali je isto tako poduzee shvatilo da treba proiriti svoje poslovanje. S obzirom da se potencijal poduzea oituje se u njegovom trinom poloaju, reputaciji, cijenama i trokovima, kapacitetu i kompetencijama poduzee se odluilo razmatrati ulaganje u slijedea tri projekta:1. Prodaja i montaa mini vjetroelektrana kuanstvima2. Prodaja i montaa mini vjetroelektrana kuanstvima i vjetroelektrana za vea poduzea koja se bave proizvodnjom3. Prodaja, montaa i odravanje vjetroelektrana te savjetovanje i projektiranje

Na temelju financijske analize poduzea zakljuilo se kako poduzee nije likvidno, nije financijski stabilno, nema dobru financijsku polugu, vrijednosti ROE i ROA mu se smanjuju, pokazuje se poboljanje aktivnosti imovine, te je neekonomino. Ovakva financijska analiza pokazuje da se poduzee nalazi u tekom stanju te da mu je potreban oporavak kroz nova ulaganja. Meutim, s obzirom na navedeno potrebno je paljivo razmotriti to je napovoljnija opcija za poduzee, jer koeficijenti Altmanovog Z-scora i Chesserovog-score upuuju na to da je poduzee na granici rizinog poslovanja, s tim da je vidljiva tendencija poboljanja pokazatelja. Meutim ako bi se nastavo trend pada z-scora to bi uputilo na poveanje rizinosti poslovanja.Kako bi se utvrdila isplativost ulaganja u gore navedene projekte analiza se sa projekcije rauna dobiti i gubitka te novanog tijeka usmjerava na utvrivanje isplativosti ulaganja u projekte temeljem metoda za ocjenu isplativosti ulaganja u investicijske projekte: neto sadanja vrijednost projekta, razdoblje povrata i interne stope rentabilnosti. S obzirom na neto sadanju vrijednost, razdoblje povrata i internu stopu rentabilnosti navedenih projekta zakljuuje se kako su projekti 2 i 3 najisplativiji za poduzee, iako zahtijevaju i najvee ulaganje.Daljnjom analizom eljelo se utvrditi koja kombinacija projekata je najpovoljnija za poduzee. Pa se na temelju oekivane stope povrata (ERR - expectet rate of returne), oekivane stope povrata za portfelj projekata (R), testiranja hipoteza za novani tijek (ima li poduzee dovoljno novca), te koeficijenta difuzije zakljuilo kako je za poduzee najpovoljnija kombinacija projekata 2 i 3.

Kao krajnji zakljuak moe se navesti kako ovo poduzee, s obzirom na njegovu financijsku sliku, bez novih ulaganja i proirivanja svog posla ne bi dugo opstalo i najvjerojatnije bi otilo u steaj. S obzirom da poduzee zapoljava 48 radnika izuzetno je vano da se oporavi. Investiranjem u projekte 2 i 3 poduzee bi postalo jo konkurentnije na tritu te bi dobilo vaan poticaj za uspijeh.

LITERATURA:

1. Belak, V., (1995.), Menadersko raunovodstvo, RRIF-PLUS, Zagreb 2. Bendekovi, D. Pristup procjeni rizika i povrata kod ulaganja u obine dionice. URL: http://hrcak.srce.hr/file/45249 (19.03.2012.). 3. Brkani, V., (2002.), Optimalizacija bilanne strukture, RRIF-PLUS, Zagreb 4. Fraser Donald R., Gup Benton E., Kolari James W., (2001.) Commercial Banking (The Management Of Risk), South-Western College Publishing, Cincinnati 5. Gregurek, M., (2005. ), Analiza i planiranje u poduzeu, Visoka poslovna kola Libertas, Zagreb 6. Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja, (2008.), Narodne novine, broj 30/2008., Zagreb 7. Latkovi, M., (2002.) Upravljanje rizicima: identifikacija, mjerenje i kontrola, Financijska teorija i praksa 8. Milo, D., (2004/2005), Upravljanje financijama, Predavanja i vjebe, Ekonomski fakultet Zagreb 9. Muhar, J., Kolar Furjan, I., (2001), Zavrni raun s analizom, Poslovni zbornik, Zagreb.10. Novak, B., (2002.), Odluivanje i financijsko upravljanje, Ekonomski fakultet Osijek, Osijek 11. Popovi, ., Vitezi, N., (2000.), Revizija i analiza, Sveuilite u Rijeci, Zagreb 12. Sinkley, Joseph F. Jr., (1998.), Commercial Bank Financial Management, Prentice Hall, New Jersey, 13. Skupina autora, (2004.), Temelji raunovodstva i analitika knjigovodstva, RRIF-plus, Zagreb 14. verko, I., (2001.), Mogua primjena povijesne metode rizine vrijednosti pri upravljanju rizicima financijskih institucija u Republici Hrvatskoj, Ekonomski pregled 15. Van Horne, J., C., Wachowicz, J., M., (2002.), Osnove financijskog menadmenta, deveto izdanje, Mate d.o.o., Zagreb 16. Vidui, LJ., Financijski menadment, (2006.), Udbenik sveuilita u Splitu, RRiF d.o.o., Zagreb 17. ager, K.,ager, L., (1999), Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb.

Web izvori:http://www.efos.unios.hr/nsarlija/projekti/

POPSI SLIKA, GRAFIKONA I TABLICA

SLIKESTR.

Slika 1: Mini vjetroelektrana za kunu upotrebu18.

Slika 2. Vjetroelektrana za proizvodnju vee koliine elektrine energije pogodna za poduzea18.

GRAFIKONISTR.

Grafikon 1. Vrijednost imovine 2008-2010.6.

Grafikon 2. Vrijednost izvora imovine 2008-2010.6.

Grafikon 3. Udio pojedinih stavku Rauna dobiti i gubitka u Dobiti nakon oporezivanja 2008-2010. godine 9.

Grafikon 4. Kretanje stavki Rauna dobiti i gubitka tijekom godina 2008-2010. godine 9.

Grafikon 5. Oekivane stope povrata za portfelj projekata i ERR28.

Grafikon 6. Testiranje Cash-a28.

Grafikon 7. Oekivane stope povrata za portfelj projekata i koeficijenti difuzije28.

TABLICESTR.

Tablica 1. BILANCA PODUZEA MONTAER4.

Tablica 2. VERTIKALNA ANALIZA BILANCE5.

Tablica 3. HORIZONTALNA ANALIZA BILANCE7.

Tablica 4. RAUN DOBITI I GUBITKA PODUZEA MONTAER d.o.o.8.

Tablica 5. VERTIKALNA ANALIZA RAUNA DOBITI I GUBITKA8.

Tablica 6. HORIZONTALNA ANALIZA RAUNA DOBITI I GUBITKA9.

Tablica 7. Ocjena rizinosti prema Altmanovom Z-scoru i Chesserovom scoru15.

Tablica 8. Projekcija rauna dobiti i gubitka za iduih 7 godina za projekt 1 (za sva tri scenarija: optimistian, realistian, pesimistian)20.



Tablica 11. Projekcija novanog tijeka za iduih 7 godina za projekt 3 (za sva tri scenarija: optimistian, realistian, pesimistian)23.

Tablica 12. Neto sadanja vrijednost i razdoblje povrata za projekt 124.

Tablica 13. Neto sadanja vrijednost i razdoblje povrata za projekt 2:24.

Tablica 14. Neto sadanja vrijednost i razdoblje povrata za projekt 3:25.

Tablica 15. IRR za projekt 125.



Tablica 18. ERR (expectet rate of returne ) i SD (standardna devijacija) za svaki projekt27.

Tablica 19. ERR za kombinaciju projekata27.

Tablica 20. za kombinaciju projekata27.

Tablica 21. Testiranje Casha za kombinaciju projekata27.

Tablica 22. koeficijent difuzije za kombinaciju projekata27.

31

Documents

PRIMJER PROJEKTA PODUZEĆE