PRIMJER IZRADE VJEŠTAČENJA UPOTREBOM - · PDF filePRIMJER IZRADE VJEŠTAČENJA UPOTREBOM . SOFTVERA . ... vozila je utisnut prema unutrašnjosti vozila, tako da prati oštećenja

PROMET EKSPERT d.o.o. Andrije Hebranga 7, Zadar e.mail: [email protected] web: www.promet-ekspert.hr

PRIMJER IZRADE VJEŠTAČENJA UPOTREBOM

SOFTVERA VIRTUAL CRASH 2.2.

1. UVOD

U ovom praktičnom primjeru prikazana je metodologija izrade vještačenja uz uporabu programa za simulaciju prometnih nesreća Virtual Crash. U radu se može vidjeti razlika između klasičnog načina rada i rada sa upotrebom softvera.

Kratak opis prometne nesreće:

Prometna nesreća se dogodila na nepreglednom raskrižju. Osobni automobil marke „Fiat Bavo“ kretao se po ulici s prvenstvom prolaska gdje vrijedi ograničenje brzine od 50 km/h. Osobni automobil marke „Alfa Romeo“ uključio se sa sporedne ulice na glavnu. Do sudara je došlo na samom raskrižju tih dviju ulica gdje je automobil marke „Fiat Bravo“ svojim prednjim lijevim dijelom vozila udario u središnju bočnu lijevu stranu automobila marke „Alfe Romeo“. Do mjesta sudara, osobni automobil „Fiat Bravo“ je ocrtao tragove kočenja u dužini od 20,5metara.

Potrebno je utvrditi brzinu kretanja vozila okrivljenika YYYYY te uzročno posljedičnu vezu između te brzine i nastale prometne nesreće; uzročno posljedičnu vezu između radnje uključivanja u promet na cestu s prednošću prolaska okrivljenika XXXX i mehanizam nastanka prometne nesreće.

Vještačenje je obavljeno uz pomoć softvera za računalnu simulaciju i rekonstrukciju prometnih nesreća Virtual Crash 2.2.

2. PRIMJER VJEŠTAČENJA

OSNOVNI PODACI O PROMETNOJ NESREĆI Istraživana prometna nesreća dogodila se xx. yy. 20xy. godine oko 04:15 u XY, na

raskrižju ulice Xxxx i ulice Yyyyyy.

U ovoj prometnoj nesreći sudjelovali su:

1. Osobni automobil marke "Alfa Romeo", registarske oznake XY, proizveden 2003. godine, kojim je u vrijeme nesreće upravljao okrivljeni XXXXXX, rođen xx.yy.xxxx. godine, iz XY

mailto:[email protected]


2. Osobni automobil marke "Fiat Bravo", registarske oznake XY, proizveden 1997. godine, kojim je u vrijeme nesreće upravljao okrivljeni YYYY, rođen xx.yy.xxxx. godine, XY.

U trenutku prometne nesreće su se u osobnom automobilu "Fiat Bravo" osim vozača nalazila još tri putnika. Okrivljeni YYYY je upravljao vozilom pod utjecajem alkohola od 0,56 g/kg.

PODACI O KOLNIKU I VREMENSKIM UVJETIMA

Mjesto nastanka ove prometne nesreće nalazi se na četverokrakom raskrižju ulica Xxxx i Yyyyyy. Ulice se sijeku se približno pod pravim kutom, s time da ulica Xxxxx prema raskrižju čini blagi desni zavoj (gledajući u smjeru vožnje osobnog automobila "Fiat Bravo").

Raskrižje je regulirano prometnim znakovima. Na kolniku glavne ulice Xxxxx ispred raskrižja postavljen je prometni znak „Cesta s prednošću prolaska“. Na kolniku sporedne ulice Yyyyy sa sjeverne strane ispred raskrižja postavljen je prometni znak "STOP, obavezno zaustavljanje" i horizontalna oznaka na kolniku „STOP“. Kako se radi o mjestu u naselju, brzina kretanja ograničena je na 50 km/h prema prometnom pravilu. Vozači koji se uključuju u raskrižje sa sjeverne strane ulice Yyyyy za provjeru sigurnog ulaska u raskrižje koriste prometno zrcalo postavljeno na jugozapadnoj strani raskrižja.

Izlaskom na lice mjesta utvrđeno je da uzdužni nagib kolnika ulice Xxxxx prije raskrižja, odnosno na dijelu kolnika gdje je osobni automobil "Fiat Bravo" bio kočen iznosi oko 4 %, te je gledajući u smjeru njegova kretanja izveden u usponu.

Sa sjeverne strane ulice Yyyyyy, u položaju ispred zaustavne linije, preglednost prema ulici Xxxxxx (u smjeru nailaska osobnog automobila „Fiat Bravo“) iznosi najviše 20 metara, bez korištenja zrcala. Upotrebljavajući zrcalo, preglednost iznosi oko 75 metara.

U vrijeme prometne nesreće bila je noć, a mjesto nesreće bilo je dobro osvijetljeno javnom rasvjetom. Kolnik je izgrađen od asfalta, koji je u vrijeme nesreće bio u dobrom stanju, bez vidljivih oštećenja. U vrijeme, ili neposredno prije prometne nesreće padala je kiša, pa je kolnik bio vlažan.

Slika 1. Izgled mjesta nesreće gledano iz smjera

kretanja osobnog automobila "Alfa Romeo"



Slika 2. Izgled mjesta nesreće gledano iz smjera

kretanja osobnog automobila "Fiat Bravo"

Slika 3. Izgled mjesta nesreće gledano iz smjera zapada prema istoku



ANALIZA OŠTEĆENJA NA VOZILIMA

Pri očevidu, oštećenja na predmetnim vozilima opisana su u Zapisniku o očevidu i fotografirana su.

Slika 4. Oštećenja osobnog automobila "Alfa Romeo" nastala u sudaru

Slika 5. Oštećenja osobnog automobila "Fiat Bravo" nastala u sudar

U Zapisniku o očevidu navedena su oštećenja na osobnom automobilu "Alfa Romeo": prednja i zadnja lijeva vrata, lijevi prag, prednji i zadnji bočni jastuci. Prednja lijeva vrata utisnuta su prema unutrašnjosti vozila, s time da se maksimalno ulubljenje nalazi na srednjem i zadnjem dijelu prednjih lijevih vrata vozila. Zadnja lijeva vrata osobnog automobila "Alfa Romeo" su u predjelu prednjeg donjeg dijela utisnuta prema unutrašnjosti vozila. Lijevi prag vozila je utisnut prema unutrašnjosti vozila, tako da prati oštećenja prednjih i zadnjih lijevih vrata. Oštećenja osobnog automobila "Alfa Romeo" prikazana su na slici 4.

U Zapisniku o očevidu navedena su oštećenja osobnog automobila "Fiat Bravo": poklopac motora, prednji lijevi blatobran, motor, prednje lijevo putno svijetlo, prednja ukrasna maska. Detaljnom analizom fotografija oštećenja osobnog automobila "Fiat Bravo" nalazim da je prednji lijevi dio vozila deformiran djelovanjem sile ukoso, približno od prednjeg lijevog prema zadnjem srednjem dijelu vozila. Prednji lijevi blatobran je deformiran



i u prednjem dijelu potisnut unazad i blago u desno. Poklopac motora je deformiran, tako što je prednji lijevi dio potisnut unatrag i u desno. Prednji lijevi dio branika je potisnut unatrag, te je napukao u predjelu lijevog kuta. Oštećenja osobnog automobila "Fiat Bravo" prikazana su na sl. 5.

ANALIZA TRAGOVA I ZAUSTAVNI POLOŽAJI VOZILA

U Zapisniku o očevidu navedeni su pronađeni tragovi nastali zbog ove prometne nesreće, međutim nisu navedene nikakve mjere. Zbog toga će mi kao podloga za vještačenje isključivo poslužiti skica policije koja je izrađena u mjerilu 1:200. U nastavku je na slici br. 6 dana Skica lica mjesta prometne nesreće, izrađena na temelju policijske skice, u koju su ucrtani zatečeni tragovi i položaji predmetnih vozila nakon nesreće.

Idući ulicom Xxxxxx od istoka prema zapadu, odnosno prema raskrižju, položeni su

tragovi kočenja osobnog automobila „Fiat Bravo“ u ukupnoj dužini od 22,4 metara, prikazani na slici br. 6 sa brojem 1. Za daljnju analizu ove prometne nesreće značajan je lom ovih tragova, koji je na slici br. 6 prikazan brojem 2. Dužina tragova kočenja do mjesta njihova loma iznosi 20,5 metara, mjereno od istoka prema zapadu.



Slika 7. Početak tragova kočenja Fiata

Slika 8. Lom traga kočenja Fiata

Na mjestu prometne nesreće pronađeni su tragovi stakla i plastike otpalih sa sudarenih

vozila, koji su na slici br. 6 prikazani brojem 3. Ovi tragovi počinju približno u liniji završetka tragova kočenja, te se pružaju u smjeru zapada u dužini od oko 3,8 metara.

Osobni automobil "Fiat Bravo" nakon nesreće zatečen je u položaju blago dijagonalno u odnosu na zamišljenu uzdužnu os kolnika (na slici br. 6 prikazan s brojem 4), na svojoj lijevoj polovici kolnika, zaustavljen prednjim kotačima na kraju tragova kočenja, a svojim prednjim dijelom okrenut u smjeru zapada.

Osobni automobil "Alfa Romeo" nakon nesreće zatečen je u položaju dijagonalno u odnosu na zamišljenu uzdužnu os kolnika, na južnoj (svojoj desnoj) strani, dok je svojim prednjim dijelom bio okrenut prema istoku (na slici br. 6 prikazan s brojem 5).



MJESTO SUDARA I SUDARNI POLOŽAJI VOZILA

U sudaru je došlo do kontakta između prednjeg lijevog dijela osobnog automobila "Fiat Bravo" i srednjeg dijela lijeve bočne strane osobnog automobila "Alfa Romeo“. Detaljnom i usporednom analizom oštećenja na vozilima nastalih u sudaru, uzevši u obzir smjer i narav deformacija na oba vozila koje su pritom nastupile, proizlazi da su uzdužne osi osobnog automobila "Fiat Bravo" i osobnog automobila "Alfa Romeo" u trenutku sudara međusobno zatvarale kut od oko 43°, čime je određen relativni položaj vozila u sudaru.

Položaj osobnog automobila "Fiat Bravo" u trenutku sudara potpuno je određen lomom tragova kočenja prednjih kotača vozila. Naime, do promjene smjera tragova kočenja dolazi samo na mjestu gdje na vozilo djeluje neka udarna sila, što u konkretnom slučaju predstavlja mjesto sudara s osobnim automobilom "Alfa Romeo".

Poznavajući relativni sudarni položaj vozila, te položaj osobnog automobila "Fiat Bravo" u trenutku sudara u odnosu na kolnik, određen je i apsolutni sudarni položaj vozila, kako je to prikazano na slikama broj 9.a i 9.b, definirano u programu Virtual Crash.

Slika 9.a: Mjesto sudara i sudarni položaji vozila



Slika 9.b: 3D prikaz sudarnog položaja vozila

ODREĐIVANJE BRZINA VOZILA

PODACI O VOZILIMA:

vozilo/barijera: 1 - Alfa Romeo / 156 2.4 JTD; vozač:

duljina [m] 4.430

širina [m] 1.750

visina [m] 1.420

visina težišta iznad zemlje [m] 0.540

masa (prazno) [kg] 1430.000 (1505.000)

moment inercije - X,Y,Z [kgm^2] 627.041 (659.928)

2090.137 (2199.759)

2090.137 (2199.759)

trenje - zemlja 0.500

restitucija - zemlja 0.050

broj osovina 2

predvjes naprijed [m] 0.890

udaljenost težište - prednja osovina [m] 0.940

osovinski razmak 1 - 2 [m] 2.600

širina traga - osovina 1 [m] 1.510


max. kut klizanja - osovina 1 lijevo/desno [deg] 10.000 10.000




vozilo/barijera: 1 - Alfa Romeo / 156 2.4 JTD; vozač:

krutost - osovina 1 lijevo/desno [N/m] 29855.100 29855.100


prigušenje - osovina 1 lijevo/desno [Ns/m] 3358.699 3358.699


masa putnika naprijed [kg] 75.000

masa putnika ostrag [kg] 0.000

masa tereta u prtljažniku [kg] 0.000

masa tereta na krovu [kg] 0.000

ABS Da

adhesion 0.6

vozilo/barijera: 2 - Fiat / Bravo 1.6; vozač:

duljina [m] 4.030

širina [m] 1.760

visina [m] 1.410

visina težišta iznad zemlje [m] 0.540

masa (prazno) [kg] 1050.000 (1305.000)

moment inercije - X,Y,Z [kgm^2] 409.177 (508.548)

1363.922 (1695.161)

1363.922 (1695.161)

trenje - zemlja 0.500

restitucija - zemlja 0.050

broj osovina 2

predvjes naprijed [m] 0.860

udaljenost težište - prednja osovina [m] 0.940

osovinski razmak 1 - 2 [m] 2.540









masa putnika naprijed [kg] 135.000



vozilo/barijera: 2 - Fiat / Bravo 1.6; vozač:

masa putnika ostrag [kg] 120.000

masa tereta u prtljažniku [kg] 0.000

masa tereta na krovu [kg] 0.000

ABS Ne

adhesion 0.6

Za izračun sudarnih brzina vozila korištena je grafičko-analitička metoda za rekonstrukciju toka sudara između dva vozila. Grafički dio ove metode prikazan je na slici broj 10.

Na temelju apsolutnog sudarnog položaja vozila, koji položaj je određen analizom oštećenja odnosno deformacija vozila i tragova pronađenih na mjestu sudara, određeni su pravci brzina kretanja vozila u trenutku primarnog međusobnog kontakta.

Poznavajući položaje vozila u trenutku sudara, te konačne položaje vozila nakon sudara na temelju policijske skice, može se procijeniti kinematika svakog od sudarenih vozila u fazi nakon sudara, tj. od trenutka međusobnog odvajanja pa do trenutka njihovog potpunog zaustavljanja.

Osobni automobil "Alfa Romeo" je od mjesta sudara pa do konačnog zaustavnog položaja nakon sudara odbačen u desno, s time da je rotiran oko vertikalne osi koja prolazi kroz težište, u smjeru suprotno od kretanja kazaljke na satu, za kut od oko °=′ 561β , a težište mu se pomaklo za )(6,21 mS =′ . Na temelju toga nalazim da je osobni automobil "Alfa Romeo" neposredno nakon sudara imao kutnu brzinu od oko

[ ]12

2

11

21

1

21

1 5,16,2

2,122,17,098,0

98,06,081,97,02)(2 −=+⋅⋅

⋅⋅⋅⋅=

′+⋅⋅′

′⋅⋅⋅⋅=′ s

Sliq

gq

β

βµω

dok je translatorna brzina kretanja težišta nakon sudara iznosila oko

[ ]smliqgqV /4

2,122,17,05,1

5,198,06,081,97,022 2

1

21

11

11 =⋅⋅−

⋅⋅⋅⋅=⋅⋅′−

′′⋅⋅⋅⋅

=′ ωω

βµ





gdje je: - 6,0=µ - koeficijent prianjanja između kotača i kolnika za vlažan/mokar kolnik - 1β ′ - kut zaokreta vozila nakon sudara do položaja mirovanja [rad] - 1S ′ - udaljenost između težišta vozila u sudarnom i konačnom položaju - 1i - polumjer inercije vozila - 1l - udaljenost prednje osovine od težišta vozila - q - aritmetička sredina pozitivnog dijela nepotpune sinusoide

Osobni automobil "Fiat Bravo" je od mjesta sudara do konačnog zaustavnog položaja prešao translatorni put u kočenom stanju od )(9,12 mS =′ . Na tom putu je mogao usporavati

usporenjem od ( )22 /9,5 sma =′ , pa su mu neposredno nakon sudara translatorna i kutna brzina

iznosile oko

[ ]smSaV /75,49,19,522 222 =⋅⋅=′⋅′⋅=′

[ ]1

1

22 24,0

5,1975,4 −==

′=′ s

rV

ω

Na temelju prethodne analize i proračuna određeni su pravci brzina kretanja vozila u trenutku sudara, te vektori brzina kretanja vozila neposredno nakon sudara. Ovi pravci brzina vozila prikazani su na slici broj 12 (a).

Sada je, nakon izračunatih translatornih i kutnih brzina vozila nakon sudara, potrebno provjeriti ispravnost izvršenih procjena. Ova provjera provodi se konstrukcijom plana brzina kako je to prikazano na slici broj 12 (b), gdje mora biti zadovoljen uvjet da vektori brzina dodirnih točaka A i B sudarenih vozila, u trenutku maksimalne kompresije, moraju biti međusobno jednaki. Kako se iz plana brzina vidi da je zadovoljen traženi uvjet, odnosno da je

BA VV =

BA rVrV ⋅′+′=⋅′+′ 2211 ωω

može se zaključiti da su procjene u pogledu kinematike vozila nakon sudara ispravno izvršene. To znači da su brzine sudarenih vozila neposredno nakon sudara točno određene, kako po smjeru tako i po veličini.

Poznavajući sada vektore brzina kretanja vozila neposredno nakon sudara, te pravce brzina kretanja vozila u trenutku primarnog međusobnog kontakta, možemo onda, pomoću zakona o količini kretanja sustava, grafičkim načinom rješavanja kako je to prikazano na skici 12 (c), odrediti i brzine kretanja vozila u trenutku sudara.

Količine kretanja vozila neposredno nakon sudara iznose:

[ ]skgmVmK /602041505111 =⋅=′⋅=′

[ ]skgmVmK /75,619875,41305222 =⋅=′⋅=′



Gdje su:

− ( )kgm 15057514301 =+= - masa osobnog automobila "Alfa Romeo" sa vozačem

− )(13056060607510502 kgm =++++= - masa osobnog automobila "Fiat Bravo" sa vozačem i putnicima

Iz balansnog dijagrama impulsa prikazanog na slici broj 12 (c) proizlaze količine kretanja vozila u trenutku sudara:

- količina kretanja osobnog automobila "Alfa Romeo": [ ]skgmK /16601 =

- količina kretanja osobnog automobila "Fiat Bravo": [ ]skgmK /131902 =

Sada je moguće odrediti i brzine kretanja vozila u trenutku sudara:

- brzina osobnog automobila "Alfa Romeo" u trenutku sudara iznosi

[ ] [ ]hkmsmmKV /4/1,1

15051660

1

11 ====

- brzina osobnog automobila "Fiat Bravo" u trenutku sudara iznosi

[ ] [ ]hkmsmmKV /4,36/1,10

130513190

2

22 ====

Provjera – kontrola izračuna izvršena je pomoću računalnog programa za rekonstrukciju i simulaciju prometnih nesreća Virtual CRASH. Programom su dobivene približno iste veličine, sa minimalnim odstupanjima, te se osnovni rezultati daju u nastavku:

vozilo/barijera: 1 - Alfa Romeo / 156 2.4 JTD; vozač: početne vrijednosti završne vrijednosti

veličina brzine (v) [km/h] 6.000 0.000

vodeći kut - X,Y,Z [deg] 0.000 0.000 -29.114 0.000 0.002 33.854

smjer brzine (vni,vnz) [deg] -29.114 0.000 158.349 -0.092

kutna brzina - X,Y,Z (omega) [rad/s] 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000

težište - X,Y,Z [m] 8.367 1.373 0.540 7.366 -0.257 0.532

vozilo/barijera: 2 - Fiat / Bravo 1.6; vozač: početne vrijednosti završne vrijednosti

veličina brzine (v) [km/h] 36.500 0.000

vodeći kut - X,Y,Z [deg] 0.000 0.000 -163.150 0.000 -0.373 -165.898

smjer brzine (vni,vnz) [deg] -163.150 0.000 -65.163 -41.503

kutna brzina - X,Y,Z (omega) [rad/s] 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000

težište - X,Y,Z [m] 10.010 3.311 0.540 6.962 2.658 0.503



tip sudara - automatski / ručno vozilo/barijera 1

vozilo/barijera 2

broj vrijeme [s]

trajanje prodiranja [s]

X Y Z [m]

rest. trenje fi psi [deg]

delta v [km/h]

impuls [Ns]

deformaciona energija [J]

EES [km/h] EES [km/h]

deformacija [m]

deformacija [m]

prije sudara

v [km/h]

omega-z [rad/s]

v [km/h]

omega-z [rad/s]

poslije sudara

v [km/h]

omega-z [rad/s]

v [km/h]

omega-z [rad/s]

delta v [km/h] delta v [km/h]

GEV GEV

ručno 1: Alfa Romeo / 156 2.4 JTD

2: Fiat / Bravo 1.6

1 0.040 0.030

8.014

0.100 0.398

137.219

9.609 5123.261 27589.501

19.081 11.318

0.168 0.051

2.463 5.668 0.060 35.81

0 0.000

0.000

9.825 2.810 21.944 -0.130

0.459 12.255 14.133

0.642 1.249

Slika 11. Simulacija sudara



Slika 12. 3D prikaz simulacije sudara

Grafički dio Virtual CRASH programa izvršio je, temeljem analitičkog izračuna, simulaciju sudara koja je prikazana na slikama 11 i 12. Vozila su programskom simulacijom, u periodu smirivanja nakon sudarnog procesa, a s izračunatim parametrima, dovedena u približan konačni ili zaustavni položaj definiran dokumentacijom očevida što potvrđuje točnost izračuna.

Osobni automobil "Fiat Bravo" ocrtalo je ispred mjesta sudara tragove kočenja u dužini od ( )mSK 5,202 = . Uzevši u obzir stanje kolnika (vlažan) i uzdužni nagib kolnika (+4%), osobni automobil "Fiat Bravo" je u procesu kočenja mogao ostvariti usporenje od oko

( ) ( ) [ ]22 /3,65,2sin5,2cos6,081,9sincos smga =°+°⋅⋅=+⋅⋅= ααµ

gdje je:

− ( )2/81,9 smg =

− 6,0=µ - koeficijent prianjanja između kotača i kolnika za vlažan kolnik

− °= 5,2α - kut uzdužnog nagiba kolnika

Brzina kojom je osobni automobil "Fiat Bravo" bio vožen neposredno prije nego što je vozač poduzeo radnju kočenja iznosila je oko

[ ] [ ]hkmsmVSata

V K /70/45,191,105,203,622

15,03,622

22222

3220 ==+⋅⋅+

⋅=+⋅⋅+

⋅=



Dakle, na temelju dužine tragova kočenja osobnog automobila "Fiat Bravo", uzdužnog nagiba i stanja kolnika, proizlazi da se isti neposredno prije nego je vozač poduzeo radnju kočenja kretao brzinom od oko 70 km/h.

VREMENSKO - PROSTORNA ANALIZA

U nastavku su na slikama broj 13 i 14 dane skice vremensko – prostorne analize, odnosno prikaz nastanka prometne nesreće i na slici broj 15 dijagram vremensko – prostorne analize.

Vrijeme koje je proteklo od trenutka reagiranja vozača osobnog automobila "Fiat Bravo" kočenjem pa do sudara iznosi:

[ ]sa

VtaVtt rdn 41,2

3,61,1015,03,65,045,191

5,0

2

232202 =

−⋅⋅−+=

−⋅⋅−+=

gdje je:

• [ ]sttttr 115,005,08,0321 =++=++=

o 1t - vrijeme reagiranja vozača na kočenje - za prometnu situaciju normalne složenosti iznosi oko 0,8 s

o 2t - vrijeme zakašnjenja u aktiviranju mehanizma za kočenje - u hidrauličkom sustavu za kočenje iznosi 0,05 s

o 3t - vrijeme porasta usporenja - kod putničkih automobila iznosi 0,15 s

Kad je vozač osobnog automobila "Fiat Bravo" odlučio da reagira kočenjem, tad je njegovo vozilo bilo udaljeno od mjesta sudara za oko

[ ]mSVtS krdn 405,2045,1912202 =+⋅=+⋅= Vozač osobnog automobila "Fiat Bravo" YYYYYY poduzeo je radnju kočenja oko 2,41

s prije sudara i na mjestu koje se nalazi oko 40 metara istočnije od mjesta sudara. Položaj osobnog automobila "Fiat Bravo" u trenutku kada vozač reagira kočenjem, položaj koji je određen grafičkim putem iz tragova kočenja, prikazan je na slici br. 13 s oznakom F1.





Slika 14: 3D prikaz nastanka prometne nesreće

Slika 15: Dijagram prostorno – vremenske analize (plava linija – krivulja kretanja osobnog automobila Alfa Romeo, zelena linija – krivulja kretanja osobnog automobila Fiat Bravo)



Zaustavnom putu od ( )mS dn 402 = odgovarala bi brzina kretanja vozila do:

[ ]smtaSataV sdnsg /4,17925,03,6403,62925,03,62 22222

222 =⋅−⋅⋅+⋅=⋅−⋅⋅+⋅=

ili oko: [ ]hkmVg /6,62=

gdje je:

− [ ]stttts 925,0

215,005,08,0

23

21 =++=++=

Iz ovoga proizlazi da bi u datoj situaciji pri istom postupanju radi izbjegavanja nesreće, vozač osobnog automobila "Fiat Bravo" imao tehničku mogućnost za izbjegavanje sudara zaustavljanjem samo da se tad nije vozio većom brzinom od 62 km/h.

Vozilo voženo brzinom od 50 km/h, pri istim uvjetima, zaustavilo bi se forsiranim kočenjem na putu od

[ ]ma

VV

tttSZ 2,28

3,6289,1389,13

215,005,08,0

22

2

2

250

503

2150 =⋅

+⋅

++=

⋅+⋅

++=

pa bi se, u slučaju da je osobni automobil "Fiat Bravo" bio vožen dozvoljenom brzinom i pri istim postupanjem vozača, zaustavio na [ ]mSS Zdn 8,112,2840502 =−=− prije mjesta sudara.

Ako se pretpostavi da je vozač osobnog automobila "Fiat Bravo" reagirao kočenjem najranije što je mogao, tj. u trenutku kada je mogao uočiti prednji dio vozila osobnog automobila "Alfa Romeo", tada bi osobni automobil trebao prednjim dijelom vozila preći zaustavnu liniju za oko 9 metara (položaj A1 na slici br. 13).

Ako se računa sa navedenom pretpostavkom, tada bi od trenutka kada je vozač osobnog automobila „Fiat Bravo“ reagirao kočenjem pa do sudara, osobni automobil „Alfa Romeo“ prešao put od [ ]mS 129211 =−=′′ , prosječnom brzinom od

[ ] [ ]hkmsmtSV

dnpr /18/5

41,212

2

11 ===

′′=

Od trenutka prelaska prednjeg dijela osobnog automobila "Alfa Romeo" preko

zaustavne linije "STOP" ulice Yyyyy do mjesta sudara, vozilo je prešlo put od ( )mS 211 = .

Neposredno prije prelaska osobnog automobila „Alfa Romeo“ preko zaustavne linije pa do sudara prošlo vrijeme od oko

[ ]sVSt

pruk 2,4

521

1

11 ===

U trenutku neposredno prije prelaska prednjeg dijela osobnog automobila „Alfa Romeo“ preko zaustavne linije, osobni automobil „Fiat Bravo“ se nalazio za

( ) ( ) [ ]mVttSS dnukdn 8,7445,1941,22,440202122 =⋅−+=⋅−+=



istočnije od mjesta sudara, odnosno na udaljenosti od oko 85 m od osobnog automobila „Alfa Romeo“. Kako preglednost sa položaja ispred zaustavne linije ulice yyyyyy prema ulici Xxxxx upotrebom prometnog zrcala iznosi oko 75 m (bez zrcala oko 20 m), proizlazi da u trenutku neposredno prije prelaska prednjeg dijela vozila preko zaustavne linije okrivljeni XXXXXX nije imao tehničke mogućnosti uočavanja nailazećeg osobnog automobila „Fiat Bravo“.

U prilogu ovog nalaza i mišljenja dan je CD na kojem je u avi-formatu (omogućuje gledanje na osobnim računalima pomoću standardnih programa) prikazana simulacija i rekonstrukcija predmetne prometne nesreće u 3D, iz nekoliko kutova gledanja i iz kabina predmetnih vozila, gdje se jasno mogu vidjeti kretanja predmetnih vozila neposredno prije i u trenutku prometne nesreće.

Video filmovi: prikaz prometne nesreće 1, prikaz prometne nesreće 2, prikaz prometne

nesreće 3, Alfa Romeo, Fiat, iz kabine Alfa Romeo, iz kabine Fiata.

3. ZAKLJUČAK U prikazanom primjeru jasno se može uočiti razlika između klasičnog načina rada i rada uz punu upotrebu softvera za simulaciju prometnih nesreća. Klasičan način rada je, u odnosu na onaj uz upotrebu softvera, znatno brži za izradu, manje jasan, vizualno nedovoljno prikazan a često i neusporedivo manje točan. Ako vještak želi, može biti i netransparentan i neprovjerljiv. Rad sa softverom pruža mnogo veće mogućnosti pri izradi vještačenja. Rezultati su neusporedivo točniji, provjerljiviji i vizualno jasnije prikazani. Na više načina može se provjeravati rezultat dobiven analitičkim putem,što vještaku predstavlja najbolji put prema postizanju točnog rezultata. Rezultati se mogu predočiti uz brojne tablice, dijagrame, slikovne prikaze i filmove, koji potvrđuju rezultat dobiven proračunom. Zato je rad upotrebom softvera bitno duži za izradu, detaljniji, traži neusporedivo veće znanje, ali čini posebno zadovoljstvo u radu i sigurnost prilikom objašnjenja. Važno je napomenuti da i rad uz upotrebu softvera može biti nejasno, netransparentno i netočno izrađen. Netočno uneseni podaci, pogrešno određeni parametri (trenja, usporenja...), izvođenje sudarnog procesa nerealnim parametrima, nedovoljno znanje pri radu softverom i nepotpuna upotreba softvera dovodi do nejasnih i netočnih rezultata. Zato je zajednički nazivnik za oba načina rada i dalje u punoj mjeri čovjek.


http://youtu.be/MwpUTgkxqO8

http://youtu.be/d8rqRkM0IEU

http://youtu.be/e7Swrpb1kTI

http://youtu.be/e7Swrpb1kTI

http://youtu.be/0f6A5L0VSao

http://youtu.be/QzLSH69oC8w

http://youtu.be/xHWqmUdsUIs

http://youtu.be/bUEC_vJWSJE

Documents

PRIMJER IZRADE VJEŠTAČENJA UPOTREBOM - · PDF filePRIMJER IZRADE VJEŠTAČENJA UPOTREBOM . SOFTVERA . ... vozila je utisnut prema unutrašnjosti vozila, tako da prati oštećenja