PRIGOVORI I PROBLEmI KOD SUDSKo-MEDICINSKoG VJEšTAČENJA

633
Prof. dr. sc. Jozo izmi: Prigovori i problemi kod sudsko-medicinskog vještaenja Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 57, 3/2020, str. 633-655
Prof. dr. sc. Jozo izmi, redoviti profesor u trajnom zvanju, Pravni fakultet Sveuilišta u Splitu
PRIGOVORI I PROBLEmI KOD SUDSKo-MEDICINSKoG VJEšTAENJA1
UDK: 347-948:61 DOI: 10.31141/zrpfs.2020.57.137.633 Izvorni znanstveni rad Primljeno: 1. II. 2020.
Vještak je osoba pozvana da pred sudom, koristei se svojim strunim znanjem, iznese: svoja sadašnja struna zapaanja potrebna za utvrenje sadraja neke relevantne injenice (nalaz) i svoje stajalište o znaenju, vjerovanju, uzrocima i posljedicama odreenih injenica koje bi mogle biti vane za utvrivanje istinitosti u dokazivanju (mišljenje). U radu je autor posebnu pozornost posvetio sudsko-medicinskom vještaenju u parninom postupku, a osobito istaknutim prigovorima i problemima u praksi na tom podruju.
Kljune rijei: vještak, sudsko-medicinsko vještaenje, parnini postupak
I. o PoJMU VJEšTAENJA I VJEšTAKA
Vještaenje je parnina radnja u okviru koje se od strane vještaka, kao osobe koja raspolae posebnim znanstvenim ili strunim znanjem i iskustvom, primjenjuju znanstvena i struna znanja, vještine i metode na injenice koje predstavljaju predmet vještaenja.2
Vještaci (engl. expert witness, surveyers, court experts; njem. Sachverstaendige, Gutachter, Gerichtsgutachter; talij. periti, periti giurati) osobe su koje sudu na temelju svoga strunoga znanja iznose vlastita zapaanja o predmetu vještaenja (nalaz) i svoje zakljuke o odreenim injenicama izvedenima na temelju rezultata toga ispitivanja (mišljenje). Vještak je, dakle, osoba pozvana da pred sudom, koristei se svojim strunim znanjem, iznese: svoja sadašnja struna zapaanja potrebna za utvrenje sadraja neke relevantne injenice (NALAZ) i svoje stajalište o znaenju, vjerovanju, uzrocima i posljedicama odreenih injenica koje bi mogle biti vane za utvrivanje istinitosti u dokazivanju (MIŠLJENJE).3 Tako, primjerice, vještak
1 Podloga za izradu dijela ovoga rada bio je izmijenjeni i zanovljeni rad: IZMI, J., „O vještaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom na vještaenje u podruju medicine“, objavljen u Zb. Prav. fak. Rij. (1991.) v. 32, br. 1, 473-510 (2011).
2 Tako SIJERI-OLI, H. – VULETA, D. – HADIOMERAGI, M., Komentar Zakona o krivinom postupku, Sarajevo, 1999., str. 310.
3 Usp. TRIVA, S. – BELAJEC, V. – DIKA, M., Graansko parnino procesno pravo, Zagreb, 1986., dalje TRIVA, str. 432.
Prof. dr. sc. Jozo izmi Prigovori i problemi kod sudsko-medicinskog vještaenja
634
medicinske struke pomae sudu da utvrdi što je prihvatljivo u redovitoj praksi, a što u posebnim okolnostima, osiguravajui da se profesionalno odreeni standardi u realnim klinikim situacijama aktualno potvrde i usporede sa standardima iskazanima u retorici klinikih vodia. Dri se da uspostavljeni standardni postupci u okviru protokola i vodia dobre prakse jesu primarno relevantni, ali ne mogu biti zamjena za vještaka, pogotovo ako postoje suprotstavljeni vodii razvijeni u razliitim bolnicama.4
Sud treba izvesti dokaz vještaenjem kad je radi utvrivanja ili razjašnjenja kakve injenice potrebno struno znanje kojim sud ne raspolae (Zakon o parninom postupku, „Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, dalje – ZPP, l. 250.). Izvoenje vještaenja ima prednost pred oslanjanjem na struno znanje suda jer se nalaz i mišljenje vještaka podvrgavaju diskusiji i kritici na raspravi na kojoj sudjeluju stranke.5
ZPP sadri samo ope odredbe o vještaenju kojima se, ponajviše, propisuje procesni tijek vještaenja, dok se pravilnost samog vještaenja osigurava postupanjem lege artis, po pravilima odgovarajue znanosti, struke ili vještine, pa je zato nepodesna za (procesno)pravnu regulativu i uope joj ne podlijee.6
Vještak treba pomagati sudu iskljuivo u utvrivanju injenica, a nikada prilikom odluivanja o primjeni pravne norme. Tako sudac ne moe odrediti vještaka za pravna pitanja, niti od vještaka traiti odgovor na pravna pitanja. Vještak se ne moe upuštati u pravna pitanja ni na osobnu inicijativu, niti svoje mišljenje moe utemeljiti na tumaenju pravnih propisa. Predmet vještaenja ne mogu biti propisi koji se trebaju primijeniti na odreeni sluaj, ve samo propusti u ponašanju osoba i primjeni tih propisa.7 Vještak se ne moe izjašnjavati ni o stupnju i postotku krivnje, ve, primjerice, samo o propustima sudionika u prometu koji su u uzronoj svezi s nastankom štete, a zakljuak o doprinosu u nastanku štetnih posljedica donosi sud prema slobodnoj ocjeni (arg. iz l. 223. ZPP-a).8, 9
Ako sam sud moe odreene injenice pojasniti, primjerice obinim raunskim operacijama, pribavljanjem podataka od odreene dravne institucije koja je ovlaštena voditi evidencije i podatke, iscrpnim saslušanjem stranaka i svjedoka i
4 Vidi MUJOVI ZORNI, H., „Znaaj veštaenja lekarske greške u graanskom postupku“, Zbornik radova Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, br. 6, Mostar, 2008., str. 393.
5 Tako TRIVA, str. 434. 6 Usp. KULI, R., „Upis i status vještaka u sudskom postupku“, Pravni ivot, broj 12/1998., str.
229-230. 7 Takvo je stajalište zauzeo VSS u odluci G- 4259/74. od 2. travnja 1974. god., JANKOVI, M. –
JANKOVI, . – KARAMARKOVI, H. – PETROVI, D., Komentar Zakona o parninom postupku, Beograd, 1977., str. 290.
8 Vidi odluku VSS, G- 2074/76., podatak kod RISTI, V. – RISTI, M., Praktikum za parnicu, Beograd, 1989., dalje RISTI, str. 234.
9 U tom je smislu odluka VSS, G- 3174/77., RISTI, str. 235.
635
sl., tada nema potrebe za vještaenjem.10 U nedostatku prigovora nema razloga ni za vještaenje.11 Usto, da bi se utvrdilo zdravstveno stanje stranke, nije uvijek nuno izvesti dokaz medicinskim vještaenjem.12
Vještaci su zamjenjivi jer, u pravilu, na odreenom podruju (suda) postoji više osoba koje posjeduju struna znanja kojima mogu pomoi sudu pri utvrivanju injeninog stanja i izvoenju zakljuaka na temelju izvršenog zapaanja.13 To je i razlog zbog kojega se prema vještacima koji odbiju dati iskaz ne mogu primijeniti sankcije kojima bi ih se prisililo da dadu iskaz.
Sud ocjenjuje nalaz i mišljenje vještaka kao i sve druge relevantne injenice, te nije vezan za zakljuke vještaka.
II. UVJETI ZA oBAVLJANJE PoSLoVA STALNoG SUDSKoG VJEšTAKA
1. Prema odredbi l. 29. Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, dalje – ZS), poslovi sudske uprave obuhvaaju i poslove u svezi sa stalnim sudskim tumaima i vještacima. Tako je ZS-om propisano da stalni sudski vještaci svojim strunim znanjem pruaju sudu uslugu davanja vještakog nalaza i mišljenja (vještaenje) kada je to potrebno radi utvrivanja ili razjašnjenja injenica koje se utvruju u postupku (ZS, l. 125.). Sudsko vještaenje mogu obavljati pravne ili fizike osobe. Kod uvjeta za obavljanje sudskog vještaenja, ZS propisuje da za stalnog sudskog vještaka moe biti imenovana fizika osoba sa završenim odgovarajuim strunim studijem, preddiplomskim ili diplomskim sveuilišnim studijem. Stalnim sudskim vještakom iznimno se moe imenovati i fizika osoba sa završenom srednjom školskom spremom odgovarajue struke. Pravne osobe mogu obavljati sudsko vještaenje samo u okviru svoje registrirane djelatnosti pod uvjetom da to obavljaju njihovi zaposlenici koji ispunjavaju uvjete za imenovanje za stalnog sudskog vještaka kao fizika osoba. Stalne sudske vještake imenuje i razrješava predsjednik upanijskog ili trgovakog suda za svoje podruje. Stalni sudski vještaci imenuju se na vrijeme od etiri godine i mogu biti ponovno imenovani. Imenovani stalni sudski vještaci mogu pruati svoje usluge na podruju cijele Republike Hrvatske. Protiv odluke kojom se zahtjev za imenovanje sudskim vještakom odbija podnositelj ima pravo albe Ministarstvu pravosua u roku od 15 dana od dostave odluke. Protiv rješenja Ministarstva pravosua alba nije dopuštena, ali se moe pokrenuti upravni spor pred nadlenim upravnim sudom.
10 Tako SALAJ, Š., „Uloga vještaka u parninom postupku“, Pravo i porezi, XLIX, 2000., br. 10, str. 52.
11 Vidi odluku Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (dalje – VSFBiH), P-129/98. od 19. kolovoza 1998. god. – Bilten sudske prakse VSFBiH, br. 2/98-10.
12 Usp. odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske (dalje – VSH), Rev-878/88. od 8. veljae 1989. god. – PSP, 44/162.
13 Zamjenjivost vještaka lei u njegovoj strunosti, a nezamjenjivost vještaka u njegovu neposrednom zapaanju. KULI, R., „Upis i status vještaka u sudskom postupku“, Pravni ivot, broj 12/1998., str. 230.
636
upanijski i trgovaki sudovi vode popis stalnih sudskih vještaka imenovanih za njihovo podruje. Popis pravnih osoba koje obavljaju sudsko vještaenje i stalnih sudskih vještaka za sve sudove objavljuje se na internetskoj stranici Ministarstva pravosua (ZS, l. 126.). Sudski vještaci smiju isticati zvanje sudskog vještaka samo kad daju nalaz i mišljenje na zahtjev suda ili zahtjev stranaka radi ostvarenja njihovih prava, a u drugim sluajevima samo po odobrenju predsjednika suda koji ih je imenovao (ZS, l. 127.).
2. Prema Pravilniku o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, broj 38/14, dalje – POSSV), za stalnog sudskog vještaka moe biti imenovana osoba za koju se u postupku imenovanja utvrdi da ispunjava sljedee uvjete: a) da je dravljanin Republike Hrvatske, dravljanin drave lanice Europske unije ili dravljanin drave potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, b) da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, c) da je nakon završenog odgovarajueg studija odnosno odgovarajue škole radila na poslovima u struci i to: najmanje 8 godina ako je završila diplomski sveuilišni studij ili specijalistiki diplomski struni studij, najmanje 10 godina ako je završila odgovarajui preddiplomski sveuilišni studij ili preddiplomski struni studij, najmanje 12 godina ako je završila odgovarajuu srednju školu, a za pojedinu struku nema odgovarajueg preddiplomskog sveuilišnog studija ili preddiplomskog strunog studija odnosno diplomskog sveuilišnog studija ili specijalistikog diplomskog strunog studija, d) da je uspješno završila strunu obuku, e) da ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka (POSSV, l. 2.).
Za stalnog sudskog vještaka ne moe se imenovati osoba za koju postoje zapreke za prijam u dravnu slubu, odnosno osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak po slubenoj dunosti ili koje su proglašene krivima za kaznena djela za koje se kazneni postupak vodi po slubenoj dunosti; kojima je prestala dravna sluba zbog teške povrede slubene dunosti, u razdoblju od etiri godine od prestanka dravne slube; te kojima je prestala dravna sluba zbog toga što nisu zadovoljile na probnom radu, u razdoblju od etiri godine od prestanka dravne slube (arg. Zakon o dravnim slubenicima, l. 49.) ili osoba kojoj je izreena sigurnosna mjera dok traju pravne posljedice osude ili joj je izreena zabrana bavljenja zanimanjem u vrijeme kada trai imenovanje za stalnog sudskog vještaka.
Dravljani drava lanica Europske unije ili drava potpisnica Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru koji su u svojoj matinoj dravi imenovani za stalne sudske vještake u Republici Hrvatskoj obavljaju poslove stalnih sudskih vještaka u skladu s odlukom o imenovanju koju je donijelo nadleno tijelo u njihovoj matinoj dravi, na temelju rješenja Ministarstva pravosua kojim im se odobrava obavljanje poslova sudskog vještaenja za odreeno podruje (POSSV, l. 3.).
Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještaenja: a) ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještaenja za odreeno podruje, što dokazuju rješenjem iz nadlenog sudskog registra, b) ako je utvreno da su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima, što se dokazuje
637
rješenjem o imenovanju za stalnog sudskog vještaka za podruje odreenog upanijskog odnosno trgovakog suda, c) ako za zaposlenike koji su imenovani stalnim sudskim vještacima imaju zakljuen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka (POSSV, l. 4.).
III. PoSTUPAK IMENoVANJA VJEšTAKA
1. Postupak imenovanja stalnih sudskih vještaka pokree se zahtjevom koji se podnosi predsjedniku upanijskog ili trgovakog suda nadlenog prema prebivalištu podnositelja zahtjeva odnosno sjedištu pravne osobe.
Fizika osoba zahtjevu prilae ivotopis te dokaze o ispunjavanju uvjeta za imenovanje, a zahtjevu se moe priloiti i popis objavljenih znanstvenih i strunih radova. Dravljani drava lanica Europske unije ili drava potpisnica Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru duni su navedene dokaze o ispunjavanju uvjeta priloiti u izvorniku ili ovjerenoj preslici te ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik. Ako predsjednik upanijskog odnosno trgovakog suda utvrdi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava propisane uvjete (iz lanka 2. POSSV-a) ili da je zahtjev nepotpun, odbacit e ga rješenjem protiv kojega je dopuštena alba Ministarstvu pravosua u roku od 15 dana od dana dostave rješenja (POSSV, l. 5.).
2. Ako kandidat za stalnog sudskog vještaka ispunjava propisane uvjete, predsjednik odgovarajueg upanijskog odnosno trgovakog suda prije donošenja odluke o imenovanju za stalnog sudskog vještaka treba uputiti kandidata na strunu obuku u odgovarajuu strukovnu udrugu stalnih sudskih vještaka, koja se obavlja prema programu što ga za svaku djelatnost odnosno struku utvruje odgovarajua strukovna udruga. Struna obuka ne moe trajati dulje od jedne godine. Strukovne udruge dune su imenovati mentore za strunu obuku, a za mentora se moe imenovati stalni sudski vještak koji ima najmanje pet godina iskustva u obavljanju poslova sudskog vještaenja. Popis mentora dostavlja se upanijskim i trgovakim sudovima (POSSV, l. 6).
3. Sposobnost kandidata za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka utvruje se na temelju izvješa o provedenoj strunoj obuci kod stalnog sudskog vještaka odgovarajue struke pod ijim je nadzorom kandidat duan obaviti najmanje pet vještaenja i u njima izraditi nalaz i mišljenje.
Nakon obavljene strune obuke, odgovarajua strukovna udruga duna je na temelju izvješa stalnog sudskog vještaka kod kojeg je kandidat bio na strunoj obuci (mentora) u roku od mjesec dana izraditi mišljenje u pisanom obliku o uspješnosti obavljene obuke i osposobljenosti kandidata za obavljanje poslova sudskog vještaenja i dostaviti ga predsjedniku odgovarajueg upanijskog odnosno trgovakog suda. U mišljenju o obavljenoj strunoj obuci mora se navesti naziv suda i poslovni broj svakog predmeta u kojima je kandidat sudjelovao u izradi mišljenja i nalaza, kao i ime i prezime stalnog sudskog vještaka kod kojeg je kandidat obavljao strunu obuku (POSSV, l. 7.).
638
Strukovne udruge dune su upanijske i trgovake sudove izvijestiti o programima strune obuke i godišnjem rasporedu odravanja strune obuke. Nadzor nad provoenjem strune obuke stalnih sudskih vještaka u odgovarajuoj strukovnoj udruzi obavljaju Ministarstvo pravosua i nadleni upanijski odnosno trgovaki sud prema rasporedu kojeg donosi ministar pravosua. O provedenom nadzoru sastavlja se pisano izvješe (POSSV, l. 8.).
4. Prije imenovanja za stalnog sudskog vještaka kandidat je duan predsjedniku upanijskog odnosno trgovakog suda koji je nadlean za njegovo imenovanje dostaviti dokaz o sklopljenom ugovoru o obveznom osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka. Kandidat mora biti osiguran tijekom cijelog razdoblja na koje je imenovan za stalnog sudskog vještaka. Najnia svota osiguranja iznosi 200.000,00 kuna. Navedeno se smisleno primjenjuje i na pravne osobe koje su registrirane za obavljanje vještaenja. Stalni sudski vještak moe se i dodatno osigurati od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka za pojedini sluaj, ovisno o predmetu u kojem obavlja vještaenje. Dravljanin drave lanice Europske unije ili drave potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru moe se osigurati od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka i u svojoj matinoj dravi (POSSV, l. 9.).
5. Nakon završene strune obuke i prikupljenih dokaza o ispunjavanju uvjeta za imenovanje stalnim sudskim vještakom, predsjednik odgovarajueg upanijskog odnosno trgovakog suda odluit e o zahtjevu rješenjem. Stalni sudski vještak imenuje se na vrijeme od etiri godine. Protiv rješenja kojim je odbijen zahtjev za imenovanje stalnim sudskim vještakom dopuštena je alba Ministarstvu pravosua u roku od 15 dana od dostave rješenja (POSSV, l. 10.).14 Nakon proteka vremena na koje je imenovan, stalni sudski vještak moe biti ponovno imenovan na vrijeme od etiri godine. U postupku ponovnog imenovanja stalnog sudskog vještaka, kao i u postupku proširenja podruja vještaenja ve imenovanog sudskog vještaka, vještak nije duan obaviti strunu obuku niti dati prisegu (POSSV, l. 12.).
6. Imenovanoga stalnoga sudskoga vještaka razriješit e predsjednik odgovarajueg upanijskog odnosno trgovakog suda: ako to sam zatrai; ako se utvrdi da nisu postojali odnosno da su prestali postojati uvjeti na temelju kojih je imenovan; ako je na temelju pravomone odluke nadlenog tijela proglašen nesposobnim za obavljanje djelatnosti iz podruja za koje je imenovan; ako mu je na temelju pravomone sudske odluke oduzeta poslovna sposobnost; ako mu je izreena pravomona presuda za kazneno djelo koje je zapreka za prijam u dravnu slubu; ako nesavjesno ili neuredno obavlja povjerene mu poslove vještaenja; ako ne zakljui ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka; ako povrijedi odredbe lanka 17. POSSV-a, odnosno ako ne uva kao tajnu sve ono što je saznao u obavljanju poslova stalnog sudskog vještaka te ako
14 Imenovani stalni sudski vještak daje prisegu pred predsjednikom suda koji ga je imenovao za vještaka. Sadraj prisege glasi:
"Priseem svojom ašu da u povjerena mi vještaenja obavljati savjesno i prema svom najboljem znanju, a svoje nalaze i mišljenja iznijeti tono, potpuno i objektivno, sukladno pravilima struke." Stalni sudski vještak potpisat e prisegu (POSSV, l. 11).
639
istie svojstva stalnog sudskog vještaka na javnim i privatnim površinama te ako se reklamira (osim isticanja uobiajene oznake na adresi sjedišta stalnog sudskog vještaka). Protiv rješenja o razrješenju dopuštena je alba Ministarstvu pravosua u roku od 15 dana od dostave rješenja (POSSV, l. 13.).
IV. VJEšTACI MEDICINSKE STRUKE
1. Za vještaka moe u naelu biti imenovana i osoba koja ima posebno struno znanje iz odreenog podruja medicinske djelatnosti. Lijenik vještak medicinske struke mora se pridravati etikih naela struke sadranih u etikim kodeksima strukovnih udruga, društava i komora te prisege koju je pri imenovanju poloio pred sucem. U tom smislu rad stalnih sudskih vještaka medicinske struke ureen je dodatno i odredbama Kodeksa medicinske etike i deontologije („Narodne novine“, broj 55/08 i 139/15) na nain da je odredbom l. 9. toke 16. propisano da se lijenik vještak medicinske struke mora pridravati etikih naela struke sadranih u etikim kodeksima strukovnih udruga, društava i komora te prisege koju je pri imenovanju poloio pred sucem. Usto, lijenik vještak mora imati znaajno iskustvo i znanje za podruje koje vještai i mora biti upoznat sa suvremenim postignuima u tom podruju.
Medicinsko je vještaenje postupovna radnja u kojoj se medicinski pojmovi i instituti prevode na zakonom zadane institute i kategorije.15 Meutim, sama medicinska strunost nekog lijenika, pa bila ona i iznadprosjena, nikako ne jami da e on i kao vještak zadovoljiti.16 Stoga, svaka osoba koja se namjerava baviti vještaenjem na podruju medicinske djelatnosti, duna je ispunjavati sve (druge) uvjete propisane za stalne sudske vještake. Struna obuka ne moe trajati dulje od jedne godine (POSSV, l. 6.).17
U tom smislu, na temelju lanka 6. i 7. POSSV-a, te lanka 16. Statuta Hrvatske lijenike komore (Narodne novine, broj 55/18.), Skupština Hrvatske lijenike komore na 2. sjednici odranoj 14. prosinca 2019. godine donijela je Pravilnik o strunoj obuci kandidata za stalne sudske vještake (dalje Pravilnik), kojim se ureuje struna obuka te nain i postupak njenog provoenja za lijenike-kandidate za stalne sudske vještake za odgovarajua podruja u medicini (Pravilnik, l. 1.).
Za stalnog sudskog vještaka (medicinske struke) moe se imenovati osoba koja, pored toga što ispunjava uvjete propisane PSSV-om koji vae za sve stalne sudske
15 Tako GNJIDI, . – BILI, R. i dr., Uvod u medicinsko vještaenje u graanskim parnicama, Zagreb, 2008., str. 18.
16 Vidi ZEEVI, D i drugi, Sudska medicina i deontologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2004., str. 222.
17 Odredbama prethodnog Pravilnika o stalnim sudskim vještacima Struna obuka lijenika specijalista s valjanom licencijom Hrvatske lijenike komore ne moe trajati dulje od 6 mjeseci, a lijenika specijalista s valjanom licencijom Hrvatske lijenike komore kojom mu je priznato zvanje primariusa ili koji je u znanstveno-nastavnom zvanju, ne moe trajati dulje od 3 mjeseca. Lijenik specijalist sudske medicine s valjanom licencijom Hrvatske lijenike komore nije duan obaviti strunu obuku (PSSV, l. 6.).
640
vještake, ima vaee odobrenje za samostalan rad (licenciju) izdano od Hrvatske lijenike komore (dalje HLK), te proe izobrazbu koju provodi HLK u skladu s odredbama Pravilnika i Programom strune obuke koji je sastavni dio Pravilnika. Struna obuka ne moe trajati dulje od jedne godine.
2. Struna obuka obavlja se prema programu18 koji utvruje Izvršni odbor Hrvatske lijenike komore (dalje u tekstu: HLK) na prijedlog Povjerenstva za trajnu medicinsku izobrazbu (Pravilnik, l. 2. st. 1.).
Kandidat moe pristupiti strunoj obuci za stalnog sudskog vještaka nakon što ga predsjednik nadlenog suda uputi na strunu obuku, a iznimno strunoj obuci mogu pristupiti i lijenici koji nisu prethodno upueni na strunu obuku od strane predsjednika nadlenog, odnosno lijenici koji pruaju strunu pomo pravosudnim tijelima Republike Hrvatske i ostalim ovlaštenim osobama (eksperti, struni pomonici i slino). Lijenik specijalist sudske medicine s valjanim odobrenjem za samostalan rad (licencijom) nije duan obaviti strunu obuku prije imenovanja stalnim sudskim vještakom, a zaposlenici koji obavljaju poslove vještaenja u zavodima, ustanovama i dravnim tijelima nisu duni obaviti strunu obuku za podruja vještaenja za koja je tim zavodima, ustanovama i dravnim tijelima dano odobrenje za obavljanje poslova vještaenja (Pravilnik, l. 3.).
3. Struna obuka sastoji se od teorijskog i praktinog dijela. 3.1. Teorijski dio provodi se u obliku teaja, a praktini dio obuhvaa rad pod
nadzorom mentora za odgovarajue podruje u medicini (Pravilnik, l. 4.). Teorijski dio strune obuke obuhvaa 20 školskih sati, sukladno programu strune obuke. U teorijskom dijelu kandidat se upoznaje sa zakonskim i podzakonskim propisima RH kojima se ureuju poslovi sudskog vještaenja i s drugim propisima ije je razumijevanje neophodno prilikom obavljanja poslova stalnog sudskog vještaenja, kao i s nainom izrade nalaza i mišljenja vještaka. Po završetku teorijskog dijela strune obuke, kandidat je obvezan pristupiti pisanoj provjeri znanja (test). Uspješnim polaganjem testa kandidat stjee uvjet za pohaanje praktinog dijela strune obuke (Pravilnik, l. 5.).
18 HLK - Program strune obuke kandidata za stalne sudske vještake medicinske struke: TEAJ I. KATEGORIJE: Osposobljavanje lijenika kandidata za stalne sudske vještake medicinske struke. Teorijski dio: 20 predavanja (predavanja u trajanju od 45 minuta), pisana provjera znanja (test). Praktini dio: rad s mentorom, izrada 5 nalaza i mišljenja pod nadzorom mentora. Sadraj teorijskog dijela: 1) OPI DIO – Odredbe Pravilnika o stalnim sudskim vještacima – Etiki kodeks sudskih vještaka – Kodeks medicinske etike i deontologije – Odredbe Zakona o lijeništvu (opi uvjeti za obavljanje lijenike djelatnosti, odobrenje za samostalan rad (licenca), trajna medicinska izobrazba, openito o HLK-u). 2) VJEŠTAENJA U KAZNENOM POSTUPKU – Struktura kaznenog postupka – Utvrivanje injenica u kaznenom postupku (openito o vrstama dokaza uz poseban osvrt na poloaj i ulogu vještaka) – osobe ovlaštene za obavljanje vještaenja – Prava i obveze vještaka – Izuzee vještaka – Sudsko-medicinska vještaenja – Vještaenje raspravne sposobnosti okrivljenika. 3) VJEŠTAENJA U PARNINOM POSTUPKU – Struktura parninog postupka (odredbe Zakona o parninom postupku – prava i obveze vještaka, utvrivanje injenica, izuzee vještaka) – Osnovne odredbe Zakona o obveznim odnosima o šteti – Vještaenje u postupcima naknade štete – primjeri. 4) VJEŠTAENJA ZA POTREBE OSIGURAVAJUIH DRUŠTAVA – Vještaenje u ugovornom osiguranju. 5) IZRADA NALAZA I MIŠLJENJA – Pregled sudskog spisa – Izrada nalaza na temelju medicinske dokumentacije iz sudskog spisa – Izrada mišljenja – Primjeri iz prakse.
641
3.2. Praktini dio strune obuke provodi se kroz praktian rad pod nadzorom mentora, a moe obuhvaati i rad na terenu, pristup na glavnu raspravu ili prikupljanje podataka radi izrade nalaza i mišljenja. Ako je kandidat specijalist ili ui specijalist iz više podruja u medicini za koje je upuen na strunu obuku od strane nadlenog suda, praktini dio strune obuke provodi se samo za jednu od specijalizacija, odnosno uih specijalizacija za koju kandidat istakne primarni interes. Ako kandidat, nakon što je imenovan stalnim sudskim vještakom, nadlenom sudu podnese zahtjev za proširenje podruja vještaenja na novu specijalizaciju ili uu specijalizaciju koju je stekao nakon imenovanja, predsjednik nadlenog suda prije donošenja odluke o proširenju podruja vještaenja zatrait e mišljenje HLK-a o ispunjavanju uvjeta za proširenje podruja vještaenja. Prethodno navedeno mišljenje predsjednik HLK-a donijet e u roku od mjesec dana od dana primitka zahtjeva nadlenog suda za izdavanjem mišljenja (Pravilnik, l. 6).19
Nakon obavljenog praktinog dijela strune obuke, mentor podnosi predsjedniku HLK-a pisano izvješe o provedenoj strunoj obuci na temelju kojega je predsjednik HLK-a duan u roku od mjesec dana po primitku izvješa izraditi pisano mišljenje o uspješnosti obavljene strune obuke i osposobljenosti kandidata za obavljanje poslova sudskog vještaenja. U mišljenju se mora navesti naziv suda i poslovni broj svakog predmeta u kojima je kandidat sudjelovao u izradi mišljenja i nalaza, kao i ime i prezime stalnog sudskog vještaka kod kojega je kandidat obavljao strunu obuku. Mišljenje se dostavlja predsjedniku nadlenog suda, kod kojega je kandidat podnio zahtjev za imenovanje stalnim sudskim vještakom (Pravilnik, l. 14.).
19 U praktinom dijelu strune obuke, mentor je obvezan kandidata pouiti o nainu obavljanja poslova sudskog vještaenja, uputiti ga u nain izrade nalaza i mišljenja, nain prouavanja sudskog spisa, odnosno upoznati ga sa svim vanim pitanjima sudskog vještaenja. Kandidat ima pravo mentoru postavljati pitanja i traiti pojašnjenja odreenih strunih problema kao i na drugi oblik strune pomoi koji proizlazi iz odnosa kandidata i mentora. Tijekom trajanja strune obuke kandidat je obvezan pod nadzorom mentora izraditi pet nalaza i mišljenja (Pravilnik, l. 7.). HLK vodi popis mentora, koji se dostavlja nadlenim sudovima. U popis mentora mogu biti uvršteni oni lijenici koji ispunjavaju uvjete za mentora propisane Pravilnikom. Izvršni odbor HLK-a utvruje popis mentora pod ijim e nadzorom kandidati obavljati praktini dio strune obuke (Pravilnik, l. 9.). Predsjednik HLK-a odlukom imenuje mentora svakom kandidatu. Odluka o imenovanju mentora dostavlja se kandidatu i imenovanom mentoru. (2) Odmah po saznanju o imenovanju mentora, kandidat je duan kontaktirati mentora, suraivati s njime te postupati u skladu s njegovim uputama kroz cijelo vrijeme obavljanja praktinog dijela strune obuke (Pravilnik, l. 10.). Mentor je obvezan prihvatiti provoenje praktinog dijela strune obuke dodijeljenog mu kandidata. Iznimno, mentor moe odbiti provoenje strune obuke dodijeljenog kandidata ukoliko za to postoje objektivni ili opravdani razlozi. O opravdanosti razloga odluuje Predsjednik HLK-a. Mentor koji iz opravdanih razloga ne moe prihvatiti provoenje mentorstva, mora u roku od osam dana od dana primitka odluke o imenovanju, obavijestiti predsjednika HLK-a o razlozima neprihvaanja mentorstva. U sluaju opravdanosti razloga, predsjednik HLK-a donosi odluku o imenovanju novog mentora (Pravilnik, l. 11.). Predsjednik HLK-a moe u tijeku praktinog dijela strune obuke, a na temelju pisane zamolbe kandidata ili mentora, odlukom razriješiti mentora dunosti obavljanja poslova mentorstva ukoliko za to postoje objektivni i opravdani razlozi. Opravdanost razloga za razrješenje procjenjuje predsjednik HLK-a. Odluka o razrješenju mora se donijeti najkasnije u roku od trideset dana od dana zaprimanja zamolbe za razrješenje. U sluaju opravdanosti razloga, predsjednik HLK-a donosi odluku o imenovanju novog mentora. Kandidatu iji je mentor razriješen dunosti obavljanja mentorstva, rok trajanja strune obuke ne tee za vrijeme u kojem je kandidat bio bez mentora, odnosno za vrijeme koje je proteklo od konanosti odluke o razrješenju do konanosti odluke o imenovanju novog mentora (Pravilnik, l. 12.). Mentor ima pravo na naknadu za provoenje praktinog dijela strune obuke kandidata (Pravilnik, l. 13.).
642
4. Nakon provedenog postupka i prikupljenih dokaza, predsjednik odgovarajueg upanijskog odnosno trgovakog suda treba rješenjem odluiti o zahtjevu. Protiv rješenja kojim je zahtjev za imenovanje stalnim sudskim vještakom odreene struke odbijen dopuštena je alba Ministarstvu pravosua u roku od 15 dana od dostave rješenja (arg. PSSV, l. 13.).
V. DILEME KoD SUDSKo-MEDICINSKoG VJEšTAENJA U PRAKSI
U postupku izvoenja dokaza vještaenjem stranke mogu stavljati razne prigovore kako u odnosu na izbor osobe vještaka, njegove kompetentnosti i strunosti, tako i na sami postupak vještaenja i konano na sam nalaz i mišljenje, poglavito ako su oni nepotpuni, nejasni, proturjeni i neobjektivni. Stranka moe prigovoriti i visini troškova vještaenja, ako je zahtjev vještaka za naknadu materijalnih troškova i nagradu pretjerano visok i neobrazloen te nije u skladu s uloenim trudom i utrošenim vremenom s obzirom na obim, vanost i sloenost vještaenja.20
1. Strunost u konkretnom predmetu
Pri izboru vještaka mora se voditi rauna o strunim kvalifikacijama i kvalitetama onoga tko se imenuje vještakom. Zahtjev da vještak posjeduje odreena struna znanja predstavlja prvi i nuni uvjet svakog vještaenja. Ako sud dri da predmet vještaenja nadilazi struna znanja pojedine vrste sudskih vještaka, u jednoj parnici moe biti odreeno više vještaka razliitih struka. Tijekom vještaenja moe se poveati broj vještaka, u pravilu zbog multidisciplinarnoga pristupa utvrivanju ili ocjeni neke vane injenice.
Vještaenje je jedno od najznaajnijih pitanja u parnicama za naknadu štete prouzroene pruanjem medicinskih usluga, meu ostalim i zbog teškoa vezanih uz pronalaenje osobe koja je dovoljno struna, ali i dostatno objektivna za obavljanje te funkcije. Primjerice i zbog toga jer je teško pronai vještake koji (zbog slabije strune/znanstvene kvalifikacije) kvalitetno mogu vrednovati i ocijeniti rad koji su obavili tuenici, vrhunski eksperti u odreenoj medicinskoj djelatnosti/grani. Usto, otvara se i pitanje objektivnosti vještaka, njihove spremnosti da nadiu ogranienja koja namee „profesionalna solidarnost”, „kolegijalnost”, izloenost mogunosti da se sami nau u situaciji osoba iji e se rad ocjenjivati i sl.21 esti su prigovori da imenovani vještaci nemaju subspecijalizaciju i radno iskustvo u konkretnom
20 Tako PAVLOVI, M., O nekim aktualnim pitanjima vještaenja u parninom postupku, rad objavljen na stranici: http://www.iusinfo.hr/Article/Content.aspx?SOPI=CLN20V01D2017B1056&Doc =CLANCI_HR, posjet 22. III. 2020.
21 Vidi DIKA, M., „Rješavanje sporova za naknadu štete zbog lijenike greške“, referat na savjetovanju Medicinski, pravni i ekonomski pogledi na profesionalnu odgovornost u zdravstvu i osiguranje od odgovornosti, Šibenik, listopad 2007., str. 7.
643
predmetu vještaenja, odnosno da vještae rad tuenika-lijenika koji imaju te kvalifikacije.
Iako dosegnuti znanstveni stupanj i titula primarijusa nisu sami po sebi bitni za kvalitetu vještaenja, vještaenje rada tuenika-lijenika koji imaju vei znanstveni stupanj od strane vještaka koji to nemaju, u najmanju ruku izaziva nepovjerenje u provedeno vještaenje.
Navodi se i kako postoje vještaci koji ne raspolau potrebnim vještinama prezentiranja nalaza i mišljenja na glavnoj raspravi pa se dogaa da vještak pod pritiskom pitanja mijenja i usklauje svoj nalaz i mišljenje ili je nesiguran tijekom ispitivanja.
2. objektivnost u konkretnom predmetu
Rad vještaka ne zahtijeva samo iznimno visok standard strunosti – njegova razina kvalifikacije mora biti u skladu s kompleksnošu pitanja koje je podvrgnuto vještaenju – nego takoer i vještakovu neovisnost i nepristranost. Vještak mora ostati neovisan s obzirom na predmet vještaenja i mora biti nepristran s obzirom na odnos s objema strankama.22
Sudski vještaci duni su izbjegavati sukob interesa koji uzrokuju, primjerice, obiteljski odnosi, prijateljske veze, financijski interesi i drugo, kao i uzdravati se od primanja naknada u bilo kojem obliku, za koje se moe pretpostaviti da e posredno ili neposredno imati utjecaj na objektivnost u obavljanju vještaenja. Tijekom vještaenja sudski vještak mora primjenom pravila struke objektivno promatrati i utvrivati injenice, kritiki ih ocjenjivati i razmatrati zahtjeve svih subjekata, te nepristrano izvesti zakljuak. Pri tome treba pratiti i primijeniti suvremena i znanstvena dostignua svoje struke. Naelo objektivnosti od vještaka zahtijeva da njegov pristup bude briljiv, toan i nepristran. To znai nepostojanje osobne zainteresiranosti vještaka za ishod postupka u kojem vještai, da bude kompetentan, neupitne etinosti i profesionalnog stava. Objektivnost trai od vještaka da provede vještaenje na nain da ono bude potpuno, jasno i neproturjeno. Bitna sastavnica individualnosti, postupovne samostalnosti i objektivnosti jest u tome da se vještak u svojemu radu dri svojega autonomnog uvjerenja. Drugim rijeima, mora postupati kao strunjak u okviru pravila struke, a ne svoje personalnosti.23
Iako je objektivnost injenica koja se treba presumirati kod vještaka, ipak se stranke esto ale na neobjektivnost/pristranost vještaka u konkretnom predmetu. Posebno onda kada treba vještaiti rad kolega lijenika, stranke prigovaraju da su vještaci esto pod (svjesnim ili podsvjesnim) utjecajem profesionalne solidarnosti i/ili lane kolegijalnosti.
22 Usp. Smjernice o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima drava lanica Vijea Europe, dokument prilagodio CEPEJ na svom 24. plenarnom sastanku, Strasbourg, 11. – 12. prosinca 2014., str. 4.
23 Tako PAVLOVI, M., O nekim aktualnim pitanjima vještaenja u parninom postupku, rad objavljen na stranici: http://www.iusinfo.hr/Article/Content.aspx?SOPI=CLN20V01D2017B1056&Doc =CLANCI_HR, posjet 22. III. 2020.
644
Štoviše, stranke iskazuju sumnju u nepristranost svih sudskih vještaka medicinske struke, a to dokazuju injenicom da postoji neznatan broj sluajeva iz sudske prakse u kojima je bio utvren lijeniki nemar. Stoga nerijetko trae odreenje inozemnih sudskih vještaka što sud u pravilu odbija s argumentacijom da bi to nepotrebno prolongiralo postupak i prouzroilo daljnje troškove.24
Prigovara se kako se vještaci esto ne mogu osloboditi (svjesnog ili podsvjesnog) razmišljanja da se i sami mogu nai u situaciji da netko vještai njihov rad, odnosno eventualne strune pogreške ili propuste u radu.
U jednom je predmetu protiv Hrvatske, koji je u Strasbourg stigao 2010., utvreno da su vještaci bili zaposleni u istoj zdravstvenoj ustanovi kao i lijenik iji su postupci bili predmetom vještaenja. Okolnost da su vještaci bili zaposleni u istoj ustanovi kao i lijenik, dovoljna je da se dovede u pitanje njihova nepristranost.25
Upravo zbog navedene profesionalne solidarnosti i lane kolegijalnosti ponekad je vrlo teško nai vještaka medicinske struke koji bi trebao vještaiti rad drugog lijenika. Nerijetko su sudovi u takvim situacijama imenovali vještake iz druge drave.
3. Nerazumijevanje izmeu suda i vještaka o predmetu vještaenja
U praksi se dogaa da sudovi, kada odreuju vještaenje, ne odreuju tono što je to vještak duan utvrditi, odnosno koje se injenice ele vještaenjem utvrditi. Takva nepotpuna rješenja o odreivanju vještaenja u konanici rezultiraju time da vještak kod izrade nalaza i mišljenja sam odreuje, odnosno procjenjuje što se to od njega trai u odreenom predmetu. Odredbama l. 258. ZPP-a ureena je tzv. pripremna faza vještaenja, u okviru koje sud mora vještaka upoznati s predmetom vještaenja. U tom e smislu sud pozvati vještaka da predmet vještaenja briljivo razmotri, tono navede sve što opazi i nae i svoje mišljenje iznese savjesno i sukladno pravilima znanosti i vještine. Odreivanje predmeta i opsega vještaenja posebno je znaajno jer neprecizno odreivanje predmeta i opsega vještaenja ili njihov potpuni izostanak, mogu rezultirati potrebom za brojnim dopunama nalaza i mišljenja, a time i nepotrebnim produenjem trajanja postupka te dodatnim troškovima.26
Rukovoenje vještaenjem ogleda se, meu ostalim, i u pokazivanju predmeta vještaenja vještaku. Vještak je vezan uputama i zahtjevima suda, jer je sud naredio vještaenje i dobro mu je poznato na koja struna pitanja trai odgovore. Stoga izmeu suda i vještaka mora postojati stalni kontakt i suradnja, jer to omoguava
24 Usp. BORI, ., „Medicinsko vještaenje u parnicama za naknadu štete zbog lijenikog postupka“, Informator, br. 6582-6583. od 8. i 15. VII. 2019., str. 14.
25 Vidi MRVOŠ PAVI, B., Strasbourg utvrdio teške manjkavosti u radu hrvatskih sudskih vještaka – Ma kakvo vještaenje: U Hrvatskoj na psihijatrijsko lijeenje slali samo – telefonom, podatak na stranici: http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Ma-kakvo-vjestacenje-U-Hrvatskoj-na-psihijatrijsko- lijecenje-slali-samo-telefonom?meta_refresh=true, posjet: 22. III. 2020.
26 Usp. ZEEVI, E., Komentar Zakona o parninom postupku, Sarajevo, 2004., str. 150.
645
davanje dopunskih uputstava vještaku i smjernica za njegov rad. Uz materijal kojim raspolae, vještaku su esto potrebni i drugi podaci koji su poznati sudu. U tom se smislu vještaku mogu davati pojašnjenja, a moe mu se odobriti i razmatranje spisa, o emu konanu odluku donosi sud. U praksi, vještaku se uvijek daje spis na razmatranje jer rješenje o vještaenju obino ne sadri dovoljno podataka o predmetu spora. Usto, uvid u spis od posebnog je znaenja kada se nalaz i mišljenje ne mogu dati na temelju pregleda stvari, odnosno lica mjesta, jer stvari i tragovi više ne postoje, nego se to moe uraditi jedino na temelju pisanih dokaza, iskaza svjedoka ili stranaka, koji se nalaze u spisu. Iz istog razloga predvia se i ovlaštenje vještaka da strankama postavlja pitanja, a time i dunost stranaka da vještaku daju potrebna razjašnjenja. Ako je u predmetu odreeno vještaenje iz razliitih podruja dvaju ili više vještaka, oni mogu jedan od drugog traiti razjašnjenja neophodna za izradu svojih nalaza i mišljenja.27 Vještak moe sudu objasniti svrsishodnost da se vještaenje izvrši izvan onoga što je nareeno, ali konanu odluku o tome donosi sud. Tako, na zahtjev vještaka mogu se izvoditi i novi dokazi da bi se utvrdile okolnosti koje su vane za stvaranje mišljenja vještaka. Primjerice, vještak moe predloiti izvoenje dokaza pribavljanjem predmeta da bi se utvrdile okolnosti koje su vane za stvaranje mišljenja vještaka, a moe prisustvovati i oevidu.28
Uzrok nerazumijevanju izmeu suda i vještaka o predmetu vještaenja esto je posljedica nedovoljnog poznavanja pravne struke od strane vještaka, odnosno nedovoljnog poznavanja medicinske struke od strane vještaka. Tako se teško dolazi do medicinskog objašnjenja standarda koji su sudu potrebni za utvrivanje pravne kvalifikacije i donošenje odluke poput: lijenika pogreška, komplikacija, viša sila, neeljeni ishod, neoekivani ishod i sl.
Dodatni je problem i nepoznavanje strune terminologije (terminus technicus) druge profesije poput: algoritmi, bolniki protokoli, nehaj, umišljaj, neimovinska šteta i sl.
Sve to dovodi do nedostataka u nalogu za vještaenje, odnosno da vještak ne zna što sud od njega trai.
esto su razlog nerazumijevanja i kontradiktorne zakonske odredbe i zastarjela rješenja u relevantnim propisima. Medicinska znanost i praksa ubrzano se razvija pa pravna znanost i praksa, tonije propisi, uvijek kasne u ureenju brojnih novih odnosa i problema koji se javljaju na podruju medicine.
27 Tako KULENOVI, Z. i drugi, Komentari Zakona o parninom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, Sarajevo, 2005., dalje: KULENOVI, str. 288.
28 Vidi DIKA, M. – IZMI, J., Komentar Zakona o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2000., str. 443-444.
646
4. Imenovanje vještaka
Vještaenje obavljaju vještaci koje odreuje parnini sud (ZPP, l. 251. st. 1.).29 Sud je slobodan u odluivanju hoe li odrediti dokazivanje vještaenjem, a iznimka je pravilo o dunosti suda da uzme tumaa.30 Sud treba odluiti o tome koje struke ili specijalnosti treba biti vještak, a treba donijeti odluku i o osobi vještaka.31 Protiv odluke suda kojom se odreena osoba postavlja za vještaka, kao i drugih rješenja koje je sud donio u svezi s time, nije dopuštena alba (v. l. 262. ZPP-a).
Pri izboru vještaka mora se voditi rauna o strunim kvalifikacijama i kvalitetama onoga tko se imenuje vještakom. Obino sud mora imenovati vještaka bez stranaka jer nema suglasnog prijedloga obiju stranaka za kvalificiranog vještaka. U svakom sluaju, ovdje sud treba imenovati vještaka u skladu sa specifinim kriterijima odabira. Vještak mora posjedovati odgovarajuu kvalifikaciju i/ili potrebno iskustvo ili vještine. Kvalifikacija ovisi o podruju strunosti i o specifinom zadatku. Vještaci iz podruja znanosti i istraivanja obino imaju široku strunost. Nadalje, strunost se takoer moe stei praktinim iskustvom. Zahtjevi vezano za kvalifikaciju vještaka stoga variraju ovisno o razliitim profilima posla i dodjeli zadataka.32 Kriteriji koji se trebaju uzeti u obzir prilikom odabira vještaka jesu posjedovanje strunog znanja, nezavisnost i nepristranost vještaka, dostupnost vještaka i posjedovanje tehnikih kapaciteta za provoenje vještaenja, predvidivost troškova vještaenja, prednosti dravljanstva vještaka u zemlji u kojoj se obavlja vještaenje, opredijeljenost vještaka i dokazano iskustvo s ostvarenim rezultatima.
Vještaci se odreuju, ponajprije, iz reda imenovanih sudskih vještaka za odreenu vrstu vještaenja, ali sud nije vezan za listu sudskih vještaka, nego moe po potrebi za vještaka odrediti i drugu osobu.33 Postojanje liste stalnih sudskih vještaka je najrasprostranjeniji nain kontrole strunih referenci i znanja vještaka. Svrha liste stalnih sudskih vještaka je potvrda kompetencije onih osoba koje su odreene da obavljaju razliita vještaenja.
29 Prema stajalištu ranije sudske prakse, utemeljene na suenju u vijeu, okolnost da vještaenje nije obavio vještak kojeg je odredilo raspravno vijee, ve drugi vještak kojem je taj zadatak povjerio predsjednik vijea, moe biti relativno bitna povreda odredaba parninoga postupka. Vidi odluku VSH, Rev- 575/84. od 17. svibnja 1984. god. – PSP, 25/189.
30 Usp. TRIVA-DIKA, str. 526. Odredbe lanka 251., lanka 252. stavka 2., l. 253. do 257, lanka 258. stavka 2. i lanka 262. ZPP-a na odgovarajui se nain primjenjuju i na tumae (ZPP, l. 263.). Odredbama ovoga lanka izjednaeni su procesni poloaj, prava i dunosti tumaa i vještaka. Tumai (njem. Dolmetscher) vrsta su vještaka koji pomau sudu da se sporazumijeva sa sudionicima u postupku koji ne znaju jezik suda ili koji se normalno ne mogu s drugim sporazumijevati. Tuma moe biti samo jedna fizika osoba. Sud mora postaviti tumaa kada saslušava svjedoka koji ne zna jezik na kojem se vodi postupak ili je gluh, nijem i nepismen. Saslušavanje svjedoka i stranaka uz sudjelovanje vještaka- tumaa obvezno je i kad bi se sud mogao sporazumjeti s njima na njihovu jeziku, jer je duan i drugim sudionicima u postupku omoguiti praenje tijeka raspravljanja (TRIVA, str. 439.).
31 Tako i šire o tome kod ŠTIMAC, S., „Pravni aspekt medicinskog vještaenja nematerijalne/ neimovinske štete“, Vještak, god. XXVIII, 2008., broj 1, str. 181-192.
32 Vidi Smjernice o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima drava lanica Vijea Europe, dokument prilagodio CEPEJ na svom 24. plenarnom sastanku, Strasbourg, 11. – 12. prosinca 2014., str. 7.
33 Usp. odluku VSH, Rev-1849/80. od 17. veljae 1981. god. – PSP, 19/205.
647
Upravo zbog toga esti su prigovori samih vještaka medicinske struke da pojedini suci, zlorabei ove ovlasti, uestalo odreuju iste osobe vještaka. Daljnji prigovor je da suci za sve vrste/predmete sudskomedicinskih vještaenja u pravilu uvijek imenuju psihijatre ili sudske medicinare, a ne i sudske vještake medicinare drugih specijalnosti i subspecijalnosti pa ni u onim predmetima koji su upravo iz podruja tih specijalnosti ili subspecijalnosti. Zbog toga neki vještaci, unato velikom broju sudskih predmeta, nikako ne mogu doi na red za obavljanje vještaenja. Treba naglasiti da odabir vještaka nikako ne moe ovisiti o tome je li taj vještak ve imao iskustva u obavljanju vještaenja pa svakako nije opravdano obrazloenje (izgovor) sudaca kako biraju istog vještaka zbog toga jer on ima više iskustva u obavljanju vještaenja, ili zbog toga što su najbolje upoznati s njegovim radom i što su „navikli“ na njegov rad.
Istaknut je i prigovor da sud odreuje pojedine vještake iako unaprijed zna da isti ne posjeduju potrebnu razinu integriteta i da je za takve osobe opepoznato da ne rade prema pravilima struke.
Prigovor sudskih vještaka ide i u smjeru kako suci zlorabe svoje ovlaštenje da ne moraju imenovati vještaka s liste stalnih sudskih vještaka na nain da je takvo odreivanje vještaka kod nekih sudaca postalo pravilo, a ne iznimka.
5. Struno usavršavanje vještaka nakon imenovanja
Strunost vještaka u poslovima izrade nalaza i mišljenja kompleksnijih vještaenja, kakva u veini sluajeva jesu sudsko-medicinska vještaenja, uzrono je povezana s kontinuiranom edukacijom i usavršavanjem vještaka. Meunarodni standardi nalau da vještaci trebaju posjedovati i odravati visoku razinu strunosti i praktinog iskustva te je stoga znaajno da kontinuirano usavršavaju, odravaju i unapreuju svoja struna znanja u podruju koje se odnosi na ulogu i znaaj vještaka u sudskom postupku i pravila parninog postupka, a poseban naglasak treba staviti na podruje unapreenja sposobnosti prezentacije nalaza i mišljenja vještaka na glavnoj raspravi.
U pravilu, svaki stalni sudski vještak duan se struno usavršavati i stjecati struna znanja iz podruja za koja je imenovan stalnim sudskim vještakom. Meutim, esti su prigovori od strane stranaka, punomonika pa i samih sudskih vještaka da imenovani sudski vještaci nakon imenovanja pa sve do kraja mandata ne moraju prolaziti nikakve dodatne provjere ni stjecati nova znanja.
Štoviše, poslije obuke, odnosno nakon imenovanja na odreenom sudu, niti jedan sudski vještak u Hrvatskoj, pa ni oni medicinske struke, nemaju obvezu postati lanom neke strukovne udruge vještaka. Stoga nitko i ne kontrolira rad velikog broja vještaka koji nisu lanovi neke od postojeih udruga sudskih vještaka.
Iako HLK moe organizirati program strunog usavršavanja vještaka koji su ve imenovani stalnim sudskim vještacima (Pravilnik, l. 16), takav vid strunog
648
usavršavanja nije obvezan.34 Zbog toga su esti prijedlozi da se za imenovane sudske vještake mora organizirati i provoditi obvezno permanentno struno obrazovanje i provjera znanja, a posebno iz poznavanja relevantnih pravnih propisa.
Podravamo prijedlog prema kojemu bi Ministarstvo pravosua urno moralo inicirati donošenje Zakona o sudskim vještacima, kojim e se regulirati njihov rad i ustrojiti Komora sudskih vještaka, u kojoj bi lanstvo bilo obvezno, a koja bi nadzirala rad vještaka te sankcionirala one koji nekvalitetno i pristrano obavljaju vještaenje. Donošenjem zakona, i udruivanjem svih vještaka u Komoru sudskih vještaka, ne bi se više dogaalo da se vještai pacijenta a da ga se uope nije vidjelo, dok bi svi oni koji pristrano vještae trajno gubili licenciju za rad.35
Naime, predlae se i uvoenje licencije za stalne sudske vještake sa svim posljedicama permanentnog strunog usavršavanja i skupljanja bodova za obnovu licencije, analogno uvjetima koje moraju ispuniti lijenici prema HLK-u.
6. Neprofesionalnost
Odreeni vještaci duni su iznijeti svoj nalaz i mišljenje (ZPP, l. 253.). Vještaci su duni odgovorno, savjesno, profesionalno i etiki besprijekorno ispunjavati svoje obveze prema naruitelju uz primjenu naela objektivnosti, nepristranosti, i strunog znanja (Etiki kodeks Hrvatskog društva sudskih vještaka, dalje – Kodeks, l. 2.) te poštovati sve zakonske i druge propise, meunarodna pravila i pravila struke (Kodeks, l. 3.).
Na neprofesionalnost imenovanih sudskih vještaka kod obavljanja vještaenja i izrade nalaza i mišljenja naješe ukazuju punomonici stranaka, ali i same stranke pa ak i suci.
Stalni sudski vještaci duni su pridravati se rokova odreenih odlukom kojom im je vještaenje povjereno. Naime, esto se u praksi po prigovoru stranke na nalaz i mišljenje vještaka odreuje vještaenje po drugom vještaku, a da sud nije do kraja iskoristio mogunosti razjašnjenja prigovora stranke s postojeim vještakom. Neisplata ili neaurna isplata honorara vještacima isto tako utjee na duljinu trajanja pojedinog predmeta. este prigovore javnosti da vještaenja dugo traju i da su esto nedovoljno struna i objektivna treba ozbiljno shvatiti ve prilikom imenovanja vještaka.36 Na neprofesionalnost imenovanih sudskih vještaka naješe ukazuje neopravdano kašnjenje vještaka s izradom nalaza i mišljenja.
34 Rješenjem Ministarstva pravosua od 17. sijenja 2019. Hrvatsko društvo za medicinska vještaenja Hrvatskog lijenikog zbora ovlašteno je za provoenje strune obuke kandidata za stalne sudske vještake.
36 Usp. PAVLOVI, M., O nekim aktualnim pitanjima vještaenja u parninom postupku, rad objavljen na stranici: http://www.iusinfo.hr/Article/Content.aspx?SOPI=CLN20V01D2017B1056&Doc =CLANCI_HR, posjet 22. III. 2020.
649
Vještak mora uvijek obrazloiti svoje mišljenje (ZPP, l. 260. st. 2.). Drimo da je vještak duan, osim mišljenja, obrazloiti i svoj nalaz, jer okolnosti koje je vještak zapazio uz pomo znanstvenih pravila i pravila struke nisu uvijek dostupna i zapaanju osoba koje nemaju potrebno struno znanje.37 Ako vještak svoj nalaz i mišljenje dostavlja samo sudu, duan je priloiti i dovoljan broj primjeraka za stranke. Time e strankama omoguiti da temeljito proue nalaz i mišljenje vještaka, te da se pravovremeno pripreme za raspravljanje o rezultatima vještaenja i da pripreme eventualne prijedloge radi dopune vještaenja i razjašnjenja nalaza i mišljenja. Vještak mora svoj nalaz i mišljenje pred sudom dati u jasnom i jednoznanom izriaju, kao i obrazloiti i struno argumentirati svoje mišljenje te navesti izvor podataka kojima se sluio (Kodeks, l. 8.).
Nedostaci u mišljenju vještaka, na koje se ukazuje, postoje: ako u mišljenju vještaka ima proturjenosti, primjerice izmeu mišljenja i injenica za koje se saznalo; ako u mišljenju ima nedostataka, primjerice jer je mišljenje nejasno, nepotpuno ili se odnosi na okolnosti koje nisu predmet vještaenja ili ako se pojavi osnovana sumnja u tonost datog mišljenja.38 Nadalje se kao problem ukazuje i na nedostatke u izraenom nalazu i mišljenju. Primjerice, nalaz i mišljenje su neuredni, nerazumljivi i kontradiktorni, nije obavljen pregled pacijenta nego je mišljenje pisano samo na temelju medicinske dokumentacije i dr. esto se koriste izrazi koji su neodreeni i neodredivi, neprecizni poput: „rana veliine djejeg dlana“, „vidljivo alkoholiziran“, „otprilike“, „vjerojatno“ i sl. Nije rijedak sluaj da vještaci dou nepripremljeni na roište što nepotrebno oduzima vrijeme i prolongira suenje. esto je razlog propustima što vještaci nemaju vremena za kvalitetno vještaenje jer prihvaaju previše vještaenja odjednom. Prigovara se i da su (psihijatrijska) vještaenja osoba provedena bez stvarnog pregleda od strane vještaka-psihijatara, da su nalaz i mišljenje bili temeljeni samo na medicinskoj dokumentaciji iz spisa i telefonskom razgovoru s osobom koju se vještaili i sl.39
Vještak se ne smije upuštati u pravnu ocjenu injenica, tumaenje pravne norme ili u neku drugu aktivnost koja je u iskljuivoj nadlenosti suda. Zadatak koji pred vještaka medicinske struke postavlja sud u parninom postupku redovito je da se oituje o tome koje je ozljede pretrpio ošteenik, kakav oblik i jakost ošteenja zdravlja su nastupili, te da izrazi mišljenje kakve posljedice ošteenik zbog tih
37 Tako ZUGLIA, S. – TRIVA, S., Zakon o parninom postupku, knjiga I-II, Zagreb, 1957., str. 592. 38 Pogrešno ili nepotpuno utvreno injenino stanje razlog je za ukidanje prvostupanjske presude,
a što se tie vještaka, mogui razlozi su: provoenje dokaza vještaenjem po vještaku neodgovarajue struke; nepotpun nalaz i mišljenje vještaka (primjerice, vještak nije uzeo u obzir materijalni dokaz koji se nalazi u predmetu; kontradiktoran nalaz i mišljenje (navoenje dviju ili više injenica koje se meusobno iskljuuju); nerazumljiv nalaz vještaka (iz kojeg nije mogue zakljuiti uz provoenje kojih postupaka je dao svoj nalaz i mišljenje ili vještak koristi strune izraze koje treba pojasniti); nalaz vještaka je netoan (primjerice, u broju i iznosu). KAUZLARI, ., „Stalni sudski vještaci“ (2. dio), Informator, broj 5541. od 14. travnja 2007., str. 9.
650
ozljeda trpi.40 Vještak medicinske struke treba voditi rauna o teini ozljeda, trajanju, kvaliteti i kvantiteti te teini dijagnostikih i terapijskih postupaka, kojima je ošteeni/tuitelj bio izloen tijekom lijeenja, te o kvaliteti ivljenja ošteenika tijekom lijeenja i rehabilitacijskog postupka.41 Što se parnica za naknadu štete tie, zadatak vještaka medicinske struke jest da medicinski rjenik kvalificiraju u onaj pravni, odnosno u ono što pravo podrazumijeva pod „naknadom štete“ (zakonski izrazi), te da tako pomognu i olakšaju sudu u utvrivanju injenica o kojima ovisi osnovanost tubenog zahtjeva.42 Meutim, vještaci nerijetko daju svoje mišljenje i o pravnim pitanjima i pravnim kvalifikacijama što je svakako iskljuivo zadatak suda.
Konano, znaajni su i prigovori na odnos vještaka prema strankama i punomonicima, a odnose se, primjerice, na bahatost vještaka, podcjenjivanje stranaka i punomonika, uskraivanje odgovora na pitanja, profesionalnu netrpeljivost i zavist prema stranci.
Posebno se kao problem istie sklonost i popustljivost vještaka prema osiguravajuim društvima. Pritube se odnose na sumnju u dogovor pojedinih sudskih vještaka s osiguravajuim društvima, kojima je navodno isplativije isplaivati naknade za lake ozljede i lakše posljedice uz mogue naknade pojedincima, nego li isplaivati milijunske iznose pacijentima (radi se o tome da se ne umanjuje teinu ozljede, nego veliinu isplate štete za tu ozljedu), te da nema uope zakonskih normi i kontrole rada vještaka kako bi oni koji savjesno, asno i portvovno rade bili zaštieni od moguih dogovornih vještaka.43
VI. UMJESTo ZAKLJUKA
Vidjeli smo da izravno ukljuene, a time i najbolje upoznate i najzainteresiranije osobe iznose niz primjedbi, ali i korisnih prijedloga, u pogledu obavljanja sudsko- medicinskog vještaenja u parninom postupku. Primjedbe se ponajviše odnose na neprofesionalnost, nestrunost i neobjektivnost/nepristranost vještaka medicinske struke u pojedinim sluajevima; ukazuju na nerazumijevanje izmeu suda i vještaka kod odreivanja predmeta vještaenja kao i na postupak izbora i odreivanja osobe vještaka u konkretnom sluaju, te predlau obvezno permanentno struno usavršavanje vještaka medicinske struke nakon što su postali sudski vještaci. U praksi se navodi niz primjedbi na pravno ureenje i nain odreivanja vještaka medicinske struke. Naime, prigovara se kako neki suci odreuju uvijek istog
40 Usp. ZEEVI, D., i drugi, Sudska medicina i deontologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2004., str. 275.
41 Tako MAROVI, A. – MEDVIDOVI, L. – ŠTIMAC, S., Zaštita prava osobnosti, Split, 2006., str. 82.
42 Vidi ŠTIMAC, S. – MAROVI, A. – ŠARI, J., „Medicinski i pravni kriteriji u postupcima naknade nematerijalne (neimovinske) štete“, Osiguranje, 2010., broj 10., str. 51.
43 Usp. MIHELI, M., “Zaštitite pacijente od vještaka koji umanjuju teinu ozljeda”, podatak na stranici: http://www.glas-slavonije.hr/358982/1/Zastitite-pacijente-od-vjestaka-koji-umanjuju-tezinu- ozljeda, objavljeno 20. oujka 2018., posjet 22. III. 2020.
651
vještaka s liste iako na listi ima više vještaka jednakih kvalifikacija. Nedvojbeno je da vještak mora imati znaajno iskustvo i znanje za podruje koje vještai. U tom smislu lijenici posebno prigovaraju da se vještaenje njihova rada i postojanja eventualnih strunih pogrešaka povjerava vještacima koji nisu iste subspecijalizacije, esto nisu ni iste specijalizacije (vještaenja se povjeravaju sudskim medicinarima/ patolozima i psihijatrima i za druga podruja medicinske djelatnosti) niti imaju strunog iskustva na razini osoba iji rad vještae. Opravdano se prigovara da sudski vještaci medicinske struke od trenutka imenovanja nisu duni obavljati naknadno i permanentno struno usavršavanje na podruju sudskomedicinskog vještaenja i na temelju toga periodino opravdavati svoje imenovanje i drugo.
Drimo kako bi najuinkovitija mjera za rješavanje uoenih slabosti bila donošenje Zakona o sudskim vještacima (i procjeniteljima), kojim bi se regulirao njihov rad i ustrojila Komora sudskih vještaka, u kojoj bi lanstvo bilo obvezno, a koja bi nadzirala rad vještaka te sankcionirala one koji nekvalitetno i pristrano obavljaju vještaenje. Ozakonjenjem rada sudskih vještaka, što je do sada bilo regulirano pravilnicima, omoguit e se standardi i okviri za rad ovih profesija koje EU odavno ima, a to bi svakako bio pravni okvir za osnivanje Komore sudskih vještaka, donošenje etikog kodeksa, jedinstvene tarife usluga, donošenje programa stalnog strunog usavršavanja, izdavanja i obnove licencija i sl.44
Ne treba zanemariti injenicu da se u zadnje vrijeme dogodio niz aktivnosti koje su dovele do znaajnih promjena na podruju sudskog vještaenja što donekle i potvruje osnovanost primjedbi koje su prethodno spomenute. Navedene aktivnosti bile su nune jer se utvrdilo da na podruju (sudsko-medicinskog) vještaenja nisu precizno i sveobuhvatno riješeni status i uvjeti za odreivanje (stalnih) sudskih vještaka te da u samom postupku vještaenja nisu (bile) rijetke nepravilnosti, nestrunost, neodgovornost, neujednaenost kriterija, nerazumijevanje (izmeu suda i vještaka kod odreivanja predmeta i opsega vještaenja te zadatka vještaka), pa i razne zloporabe.
U tom smislu donesen je (novi) PSSV, kojim su ureeni nain utvrivanja uvjeta za obavljanje poslova sudskog vještaenja, njihova prava i dunosti, te visina nagrade i naknade troškova za rad vještaka.
Nadalje, novelama ZPP-a uvedene su neke izmjene i dopune odredaba o vještacima koje, meu ostalim, imaju za cilj pooštriti odgovornost vještaka. Tako je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku („Narodne novine“, broj 88/08.) proširen krug razloga za sankcioniranje vještaka koji neuredno obnaša povjerenu mu dunost, što bi trebalo onemoguiti potencijalna nesavjesna obnašanja vještakih dunosti, sve u cilju breg okonanja parninog postupka, a posebno da ne ovisi više o diskreciji suda hoe li ili ne kazniti vještaka.
Treba spomenuti da je Vrhovni sud donio tzv. Orijentacijske kriterije i iznose za utvrivanje visine pravine novane naknade nematerijalne štete, koji se
44 O vještacima zdravstvene struke i sudsko-medicinskom vještaenju kod IZMI, J., „O vještaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom na vještaenje u podruju medicine“, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilišta u Rijeci (1991.) v. 32, 2011., broj 1, str. 473-510.
652
redovito primjenjuju na sve parnine postupke za naknadu nematerijalne štete u svim stupnjevima suenja, kako na štetne dogaaje koji su se zbili prije, tako i na one koji su se zbili nakon njihova donošenja. Treba ipak imati na umu da su oni doneseni 2002. godine, a da su u meuvremenu bitno porasli troškovi ivota, dok su odštete a time i prava rtava ostale na razini iz 2002. Meu strankama (ošteenima) i njihovim punomonicima smatra se da Vrhovni sud svojom neaktivnošu u pogledu revaloriziranja spomenutih orijentacijskih kriterija ini nepravdu rtvama štetnih dogaaja i drugim odgovornim osobama jer ne plaaju zakonitu i primjerenu odštetu. Dri se kako ove probleme moe riješiti samo što urnija promjena Orijentacijskih kriterija i njihova prilagodba modelu kriterija koji prije svega polazi od teine povrede prava osobnosti. Dodatno, te bi kriterije valjalo izmijeniti i dopuniti i zbog novih okolnosti koje su nastupile na podruju legislative, odnosno zbog donošenja novih ili noveliranja postojeih sistemskih zakona kojima se, meu ostalim, ureuje i podruje vještaenja (primjerice, Zakon o obveznim odnosima, Zakon o sudovima, Zakon o parninom postupku i dr.). Stoga se predlae i trai donošenje novih orijentacijskih kriterija ili da se, kao u veini drugih zemalja, ti kriteriji revaloriziraju svake godine.
Nadalje, spoznalo se da je nuno postojanje tzv. (orijentacijskih) medicinskih kriterija, a posebno da se u praksi primjenjuju jedinstveni kriteriji. Tako se u praksi primjenjuju medicinski kriteriji koji su kompatibilni s pravnim kriterijima Vrhovnog suda i sukladni novoj koncepciji neimovinske štete po odredbama ZOO/2005. Usto, za psihijatrijski dio vještaenja, uvaavaju se tzv. psihijatrijski kriteriji, koji su takoer prilagoeni ZOO/2005. i spomenutim pravnim kriterijima Vrhovnog suda, pa ovako kompletirani orijentacijski medicinski kriteriji u cijelosti odgovaraju potrebama zakonodavstva i sudske prakse, te jame jednakost i sigurnost graanima, a ujedno predstavljaju i zaštitu ošteenicima kod potraivanja neimovinske štete.
Znaajna je i aktivna uloga Hrvatskog društva sudskih vještaka, kao udruge stalnih sudskih vještaka u koju se, radi unapreenja i osiguranja javnog interesa na podruju vještaenja, udruuju sudski vještaci koji u Republici Hrvatskoj za podruje pojedinog upanijskog ili trgovakog suda povremeno ili stalno obavljaju djelatnosti sudskih vještaenja. Glavne aktivnosti te udruge usmjerene su na sudjelovanje u donošenju propisa koji ureuju poloaj sudskih vještaka, kao i permanentno struno usavršavanje lanova. Društvo je donijelo i svoj Etiki kodeks koji sadri moralna naela kao i pravila profesionalne etike kojih se u svom djelovanju trebaju pridravati svi lanovi Društva, kako bi time pridonijeli napretku strunog i objektivnog pristupa svakom sluaju vještaenja i doprinosili unapreenju i ugledu struke unutar koje se provode vještaenja. Društvo redovito tiska asopis „Vještak”, u kojemu se objavljuju znanstveni i struni lanci, tematski vezani uz djelatnost vještaenja, vijesti o aktivnostima koje se provode na razini Društva kao i imenik lanova.45 Drimo da bi jedna od najznaajnijih aktivnosti Društva trebala biti inicijativa za donošenje Zakona o vještacima.
45 Podrobnije na web-stranici http://www.sudski-vjestaci.hr.
653
Što se tie vještaenja od strane vještaka medicinske struke, svjedoci smo da rješavanje brojnih problema, pa i na podruju prava i medicine, nuno zahtijeva multidisciplinarni pristup i specijalizacije. U tom smislu bilo bi korisno da i sud i punomonici u graanskim postupcima usavrše i steknu posebna struna znanja iz onih podruja znanosti koje je u okviru odreene specijalizacije najpotrebnije poznavati, tonije suci iz podruja medicine, a lijenici-vještaci iz podruja prava. Zbog nedostatka organizirane edukacije vještaka, nepostojanja standarda te nepoznavanja elementarnih pravila procesnog prava i drugih propisa, dugo se zapaala velika razlika u ocjenama vještaka,46 što je rezultiralo neujednaenom sudskom praksom, a u krajnjoj liniji i stvaranjem pravne nesigurnosti i povredom naela zakonitosti u parninom postupku. To se posebno odnosi na parnice u kojima je potrebna procjena pravine naknade neimovinske/nematerijalne štete, gdje su medicinska vještaenja nezaobilazna. Specijalizacija bi znaajno poveala mogunost suda da objektivno i pravilno ocjenjuje nalaz i mišljenje vještaka, a bitno bi mu olakšala i izbor vještaka. Suci-specijalisti ne bi morali nekritiki i bezrezervno vjerovati vještacima niti stvarati dojmove o loginosti i strunosti nalaza, nego bi u najveem dijelu mogli faktiki ocijeniti nalaz i mišljenje vještaka i kao takvog ga prihvatiti ili odbaciti.47 Zbog svoje interdisciplinarnosti vještaenje na podruju medicine vrlo je kompleksno, pa zahtijeva od pravnika (sudaca i odvjetnika) barem elementarno poznavanje medicinske problematike, ali i obrnuto. Posebno se akcent postavlja na poznavanje medicinske prakse i visokih standarda i dostignua u podruju medicinske djelatnosti. Osim što bi trebali biti podrobno upoznati s pravnim propisima i pravnom praksom iz podruja zdravstva, pravnici (suci i odvjetnici) trebali bi biti barem na openitoj razini upueni u medicinsku problematiku. Temeljne spoznaje o tome mogli bi stei tijekom studiranja iz kolegija medicinsko (zdravstveno) pravo, sudska medicina i sudska psihijatrija. Na alost, medicinsko/zdravstveno pravo, ne izuava se sustavno kao zasebni obvezni kolegiji na našim pravnim fakultetima, dok se, suprotno, pod raznim nazivima, s razliitim sadrajem i opsegom, te s razliitim nastavnim programima, esto nalaze u studijskim programima medicinskih i nekih drugih strunih, preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija, što drimo iznimno znaajnim i pozitivnim.
46 Tako GNJIDI, . – BILI, R. i dr., Uvod u medicinsko vještaenje u graanskim parnicama, Zagreb, 2008., str. 8.
47 Vidi MAROVI, A. – MEDVIDOVI, L. – ŠTIMAC, S., Zaštita prava osobnosti, Split, 2006., str. 76.
654
POPIS LITERATURE
1. Analiza sistema angaovanja vještaka u predmetima korupcije i organizovanog i privrednog kriminala, USAID-ov projekat pravosua u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2017.
2. BORI, ., „Medicinsko vještaenje u parnicama za naknadu štete zbog lijenikog postupka“, Informator, br. 6582-6583. od 8. i 15. VII. 2019., str. 14.
3. IZMI, J., „O vještaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom na vještaenje u podruju medicine“, objavljen kod Zb. Prav. fak. Rij. (1991.) v. 32, br. 1, 473-510 (2011.).
4. DIKA, M. – IZMI, J., Komentar Zakona o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2000.
5. DIKA, M., „Rješavanje sporova za naknadu štete zbog lijenike greške“, referat na savjetovanju Medicinski, pravni i ekonomski pogledi na profesionalnu odgovornost u zdravstvu i osiguranje od odgovornosti, Šibenik, listopad 2007.
6. GNJIDI, . – BILI, R. i dr., Uvod u medicinsko vještaenje u graanskim parnicama, Zagreb, 2008.
7. JANKOVI, M. – JANKOVI, . – KARAMARKOVI, H. – PETROVI, D., Komentar Zakona o parninom postupku, Beograd, 1977.
8. KAUZLARI, ., „Stalni sudski vještaci“ (2. dio), Informator, broj 5541. od 14. travnja 2007.
9. KULI, R., „Upis i status vještaka u sudskom postupku“, Pravni ivot, broj 12/1998. 10. MAROVI, A. – MEDVIDOVI, L. – ŠTIMAC, S., Zaštita prava osobnosti, Split,
2006., 11. MIHELI, M., Zaštitite pacijente od vještaka koji umanjuju teinu ozljeda, podatak
na stranici: http://www.glas-slavonije.hr/358982/1/Zastitite-pacijente-od-vjestaka- koji-umanjuju-tezinu-ozljeda, objavljeno 20. oujka 2018., posjet 22. III. 2020.
13. MUJOVI ZORNI, H., „Znaaj veštaenja lekarske greške u graanskom postupku“, Zbornik radova Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, br. 6, Mostar 2008,
14. PAVLOVI, M., O nekim aktualnim pitanjima vještaenja u parninom postupku, rad objavljen na stranici: http://www.iusinfo.hr/Article/Content.aspx?SOPI=CLN20 V01D2017B1056&Doc=CLANCI_HR, posjet 22. III. 2020.
15. RISTI, V. – RISTI, M., Praktikum za parnicu, Beograd, 1989. 16. SALAJ, Š., „Uloga vještaka u parninom postupku“, Pravo i porezi, XLIX, 2000.,
br. 10. 17. SIJERI - OLI, H. – VULETA, D. – HADIOMERAGI, M., Komentar
Zakona o krivinom postupku, Sarajevo, 1999.
655
18. Smjernice o ulozi sudskih vještaka u pravosudnim postupcima drava lanica Vijea Europe, Dokument prilagodio CEPEJ na svom 24. plenarnom sastanku, Strasbourg, 11. – 12. prosinca 2014.
19. ŠTIMAC, S. – MAROVI, A. – ŠARI, J., „Medicinski i pravni kriteriji u postupcima naknade nematerijalne (neimovinske) štete“, Osiguranje, 2010., broj 10.
20. ŠTIMAC, S., „Pravni aspekt medicinskog vještaenja nematerijalne/neimovinske štete“, Vještak, god. XXVIII, 2008., broj 1, str. 181-192.
21. TRIVA, S. – BELAJEC, V. – DIKA, M., Graansko parnino procesno pravo, Zagreb, 1986.
22. ZEEVI, D i drugi, Sudska medicina i deontologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2004.
23. ZEEVI, E., Komentar Zakona o parninom postupku, Sarajevo, 2004. 24. ZUGLIA, S. – TRIVA, S., Zakon o parninom postupku, knjiga I-II, Zagreb, 1957.
DILEmmAS OF COURT-mEDICAL EXPERTISE IN PRACTICE
The expert witness is summoned to make use of his expert knowledge before the court: his present expert observations necessary to determine the content of a relevant fact (FINDINGS) and his position on the meaning, belief, causes and consequences of certain facts that may be relevant to the determination truthfulness in proving (OPINION). In the paper, the author paid special attention to forensic expertise in litigation, and especially to the pointed objections and problems in practice in the field.
Keywords: expert witness, forensic expertise, litigation (civil procedure)

Documents

PRIGOVORI I PROBLEmI KOD SUDSKo-MEDICINSKoG VJEšTAČENJA