PRILOG UZ RRiF br. 10/18.noknjižno pravo), autorskog i drugih stvarnih prava, poreznog prava, te ostalih grana prava s kojima u svom svakodnevnom poslovanju dolaze u doticaj poduzet-nici

POSLOVANJE PRORAČUNAI PRORAČUNSKIH KORISNIKA

SADRŽAJ:

PR

ILO

G U

Z R

RiF

br.

10/

18.

RRiF-plus d.o.o., Vlaška 68, ZAGREB • Poštarina plaćena HP-u d.d. u poštanskom uredu 10000 Zagreb – Tiskanica

listopad 2018.

PLANIRANJE

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.Izrada financijskih planova proračunskih korisnika državnog proračuna za razdoblje 2019. – 2021. godine ................................................................................ 3

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.Izrada proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijskih planova njezinih korisnika za 2019. – 2021. godinu ........................................................... 10

RAČUNOVODSTVO

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.Devetomjesečni financijski izvještaji u sustavu proračuna ........................................................................ 25

JAVNA NABAVA

Ante LOBOJA, dipl. iur.Praksa u sustavu javne nabave .................................................................................................................................... 27

PLAĆE

Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., por. savj., ovl. rač., i ovl. rev. Plaće u zdravstvu ................................................................................................................................................................ 37

PROČIŠĆENI TEKSTOVI PROPISA

Priredila: mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i por. savj. Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama ................................................................................. 51

PRIL

OG

SE

ŠALJ

E ZA

SEBN

O O

D T

EMEL

JNO

G Č

ASO

PISA

Prošireno izdanje mjesečnog časopisa

PRAVO I POREZIPozivamo vas da se pretplatite za 2018. godinu na pro-šireno izdanje mjesečnog časopisa Pravo i porezi – stručno pravni časopis za pravnu, poreznu i upravnu praksu iz područja statusnog i postupovnog upravnog prava, radnog i trgovačkog prava, prava trgovačkih društva, obveznog, stvarnog prava (vlasništvo, zemljiš-noknjižno pravo), autorskog i drugih stvarnih prava, poreznog prava, te ostalih grana prava s kojima u svom svakodnevnom poslovanju dolaze u doticaj poduzet-nici i javnopravna tijela.

PiP je već 26 godina značajno strukovno sredstvo prav-nika u gospodarstvu kao i u pravosudnoj praksi, jer sva-ki mjesec kroz stručne članke i službena stajališta poje-dinih ministarstava (ministarstva financija, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva nadležnogza graditeljstvoidr.) te domaću i inozemnu sudsku praksu i odgo-vore na pitanja pretplatnika donosi rješenja konkretnih problema koji se pojavljuju u gospodarstvu i pravosudnoj praksi.

S obzirom na nastalu prazninu u stručnim časopisima, odlučili smo povećati opseg iz područja uprav-nog prava, te smo angažirali i veći broj autora koji su specijalisti iz tog područja.

Uz sve navedeno kao prilog časopisu dva puta godišnje dobivate Pregled propisa – registar svih važ-nih propisa podijeljen prema pravnim područjima, te nekoliko priloga časopisu - uvezane priručnike koji sadrže pročišćene tekstove propisa.

Vrsta pretplate za 12 brojeva

Tiskano izdanjeTiskano +

Internet izdanjeE-pretplata +

Internet izdanje

Cijena1.243,00 kn

(1.100,00 kn + PDV 13%)1.582,00 kn

(1.400,00 kn + PDV 13%)1.375,00 kn

(1.100,00 kn + PDV 25%)

[email protected] ILI NA FAX BROJ: 01/4699-766

Od sada proširujemo sadržaj PIP-a rubrikom NOVOSTI IZ UPRAVNE PRAKSE!

U PRODAJI

ČASOPIS ZA PRAVNU, POREZNU I UPRAVNU PRAKSU

RRIF-plus d.o.o., Vlaška 68, Zagreb Poštarina plaćena HP-u d.d. u poštanskom uredu 10000 Zagreb – Tiskanica

PRAVO I POREZI

9RUJAN 2018.

GODINA XXVIII.

rrif.hr

OBVEZNO PRAVOmr. sc. Andrija ERAKOVIĆ Učinak podnošenja tužbe za zaštitu kolektivnih interesa na zastaru tražbine i utjecaj ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli

UPRAVNO PRAVO dr. sc. Desa SARVANKomunalna infrastruktura / status i upis u zemljišne knjige prema novom Zakonu o komunalnom gospodarstvudoc. dr. sc. Ivan MILOTIĆNovi zakoni o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi i Hrvatskoj poljoprivrednoj komori

UPRAVNO I RADNO PRAVO Marin KARINZasnivanje radnih odnosa u školskim ustanovama u svjetlu novele Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (I.)

FINANCIJSKO PRAVO Martina STEPANIĆ BOŽIĆPovrat nezakonite i nespojive državne potpore u skladu s odlukom Europske komisije

OVRŠNO PRAVO Mirjana SIROVICANovi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (I.)

POREZNO PRAVO prof. dr. sc. Nataša ŽUNIĆ KOVAČEVIĆPrethodni sporazum o transfernim cijenama

RADNO PRAVO Tino BEGOOsobno uvjetovani otkaz ugovora o radu

TUMAČENJA I STAJALIŠTAMINISTARSTVO FINANCIJAPorezna uprava

– Porez na dohodak – Drugi porezi, pristojbe i davanja – Doprinosi za obvezna osiguranja

Carinska uprava – Posebni porezi i trošarine

DOMAĆA SUDSKA PRAKSA I STAJALIŠTAINOZEMNA SUDSKA PRAKSA I STAJALIŠTAPITANJA I ODGOVORI

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 10/2018.LISTOPAD 3

PLANIRANJE

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. UDK 336.12

Izrada financijskih planova proračunskih korisnika državnog proračuna za razdoblje 2019. – 2021. godine

Svake se godine provodi procedura koja u konačnici dovodi do usvajanja državnog proračuna. S obzi-

rom na to da ne postoji poseban propis kojim bi se uredio sustav planiranja državnog proračuna, svake se godine daju upute za njegovu izradu, pri čemu je bitno kako se planiraju financijski planovi proračunskih korisnik dr-žavnog proračuna.

1. UVODPotrebno je istaknuti kako je na državnoj razini

proces planiranja za razdoblje 2019. – 2021. godi-ne započeo već puno prije, i to izradom strateških planova ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije. Upu-tom za izradu strateških planova za razdoblje 2019. – 2021. godine dane su smjernice za njihovu izradu. Strateški su planovi osnova za izradu nacionalnog programa reformi i programa konvergencije, naci-onalnih dokumenata, koje je Republika Hrvatska, kao država članica Europske unije, obvezna dono-siti na godišnjoj razini. I u ovom ciklusu strateškog planiranja za razdoblje 2019. – 2021. godine potreb-no je posebnu pozornost obratiti definiranju novih načina ostvarenja, odnosno reformskih mjera, koji se izravno uključuju u nacionalni program reformi.

U prosincu 2017. godine usvojen je novi Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvo-jem Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 123/17.). Na-vedenim se Zakonom uređuje sustav strateškog pla-niranja Republike Hrvatske (dalje: RH) i upravljanje javnim politikama odnosno priprema, izrada, pro-vedba, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja. Novim se Zakonom uvode i novi akti strateškog planiranja koji uključuju, između ostaloga, i Provedbene pro-grame središnjih tijela državne uprave koji će se prvi put izrađivati u 2020. godini za razdoblje važenja od 1. siječnja 2021. godine.

Vlada Republike Hrvatske je krajem travnja 2018. godine usvojila i Europskoj komisiji dostavila Na-cionalni program reformi RH za 2018. i Program konvergencije RH. Program konvergencije opisu-je makroekonomsku i fiskalnu situaciju te izglede u srednjoročnom razdoblju, definira planove za osiguravanje održivosti javnih financija, a ujedno

predstavlja i makrofiskalni okvir reformskih mjera opisanih u Nacionalnom programu reformi.

U tom smislu, Program konvergencije RH za raz-doblje 2018. – 2021. činio je ključnu stratešku pola-znicu za izradu Smjernica ekonomske i fiskalne po-litike za razdoblje 2019. – 2021. godine, koje je Vlada usvojila 2. kolovoza 2018. godine. Smjernice sadrža-vaju: (1) ciljeve ekonomske politike za 2019. – 2021.; (2) makroekonomski i fiskalni okvir te (3) visinu financijskog plana (limite) po razdjelima državnog proračuna za sljedeće trogodišnje razdoblje, odno-sno 2019. – 2021. Ovogodišnje Smjernice specifične su po tome što, uz standardni sadržaj, daju najave promjena u poreznom sustavu koje bi trebale stupiti na snagu počekom 2019. godine i utjecati na držav-ni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u narednom trogodišnjem razdoblju.

Smjernice su bile osnova za izradu Uputa za izra-du prijedloga državnog proračuna Republike Hrvat-ske za razdoblje 2019. – 2021., koje su objavljene na mrežnim stranicama Ministarstva financija http://www.mfin.hr/hr/priprema-proracuna. Te su Upute namijenjene proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna.

2. SADRŽAJ UPUTA ZA IZRADU PRIJEDLOGA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2019. – 2021. GODINE

Na temelju Smjernica i odredbi Zakona o prora-čunu (Nar. nov., br. 87/08., 136/12. i 15/15.), Ministar-stvo financija izrađuje Upute za izradu prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za razdo-blje 2019.-2021.

Ovogodišnje Upute uz standardni sadržaj koji uključuje osnovne ekonomske pokazatelje iz Smjer-nica, način i rokove dostave financijskih planova proračunskih korisnika državnog proračuna, sa-državaju i napomene uz primjenu Zaključka Vlade o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgo-vačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Podsjetimo, Vlada je na sjednici od 2. kolovoza 2018. donijela Zaključak ko-jim se zadužuju nadležna tijela državne uprave za provedbu svih aktivnosti radi realizacije smanjenja

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 10/2018. LISTOPAD4

broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s jav-nim ovlastima prema utvrđenim rokovima.

Nadalje, Upute obuhvaćaju i način primjene pre-poruka i naloga koje je dao Državni ured za reviziju u Izvješću o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvat-ske za 2017. godinu, a vezani su uz izradu državnog proračuna.

Državni ured za reviziju ustvrđuje kako u poje-dinim slučajevima proračunski korisnici državnog proračuna, putem višegodišnjih aktivnosti planira-nih financijskim planovima, daju izravno sredstva određenim subjektima, a povezanost sa strateškim planom nije vidljiva. S obzirom na to, Državni ured za reviziju predlaže Ministarstvu financija preispi-tati opravdanost takva načina alokacije sredstava državnog proračuna te više pozornosti posvetiti kontroli i analizi aktivnosti koje se financiraju, sa svrhom utvrđivanja povezanosti sa strateškim pla-nom i odgovarajućom pravnom osnovom na temelju koje se aktivnosti planiraju u državnom proračunu.

Nadalje, Državni ured za reviziju predlaže preis-pitati mogućnost uključivanja u državni proračun plana rashoda i izdataka koji se u tekućoj godini financiraju neutrošenim vlastitim prihodima te namjenskim prihodima i primitcima proračunskih korisnika ostvarenima prijašnjih godina, s ciljem mogućnosti kontrole namjenskog iskorištavanja sredstava.

Stoga se Uputama daju dopune dosadašnjeg mo-del planiranja koje uključuju dvije nove kategorije: “donos” i “odnos”, ali isključivo za vlastite i namjen-ske izvore financiranja. Kod tih se izvora rashodi fi-nanciraju iz prihoda koji se ostvare tijekom tekuće godine, ali i prenesenog stanja na računu („donos“) koji se također treba iskazati u financijskom planu, ali ne više kao prihod. S druge strane, vrlo je vjero-jatno da će krajem 2019. godine ostati određeno sta-nje na računu koje se prenosi u sljedeću 2020. godinu („odnos“), a koje se također iskazuje u financijskom planu. Prenesena sredstva na računu također se tre-baju iskazati prema izvorima financiranja.

Nadalje, Upute sadržavaju i posebne napomene vezane uz planiranje pojedinih kategorija rashoda, a ponovo se obrazlažu prijenosi sredstava između proračunskih korisnika unutar državnog proracuna. Dopisima od 31. listopada 2017. (KLASA: 400-06/17-01/271, URBROJ: 513-05-02-17-1) i 14. ožujka 2018. (KLASA: 400-06/17-01/271, URBROJ: 513-05-03-18-3) Ministarstvo financija dalo je uputu svim proračun-skim korisnicima državnog proračuna o pravilnom evidentiranju poslovnih događaja na podskupinama računa 369 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna te 639 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna definiranim Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu te tražilo dostavu podataka o iskazanim sredstvima na mjesečnoj i godišnjoj razini. Unatoč jasnim pra-vilima i uputama danim navedenim dopisima u vezi s načinom evidentiranja, praćenja i usklađivanja prihoda i rashoda na podskupinama računa 369 i 639 od strane proračunskih korisnika državnog pro-računa, Ministarstvo financija i dalje uočava brojne nepravilnosti u evidentiranju prijenosa sredstava između proračunskih korisnika državnog proraču-

na. Stoga se Uputama ponovo aktualiziraju pitanja planiranja prijenosa sredstava između proračun-skih korisnika unutar državnog proračuna.

Nadležna su ministarstva obvezna sastaviti upu-tu i dodijeliti limite svojim proračunskim korisnici-ma, uključujući i treću razinu korisnika. Novost je ove godine da se Upute koje će dostaviti svojim ko-risnicima šalju i Ministarstvu financija na uvid. Na temelju utvrđenih limita proračunski korisnici izra-đuju prijedloge financijskih planova i dostavljaju ih nadležnom ministarstvu, koje na temelju prikuplje-nih prijedloga sastavlja usklađeni prijedlog financij-skog plana.

3. NOVOSTI U METODOLOGIJA IZRADE FINANCIJSKOG PLANA ZA MINISTARSTVA, OSTALE RAZDJELE TE DRUGE PODRUČNE RIZNICE

3.1. DONOS I ODNOSPrihodi i primitci Državnog proračuna Republike

Hrvatske za 2019. godinu usvajaju se na razini pod-skupine (treća razina računskog plana), a za 2020. i 2021. godinu na razini skupine (druga razina račun-skog plana). Međutim, kao i prethodnih godina, u SAP sustav državne riznice unose se na razini odjelj-ka računskog plana (četvrta razina računskog pla-na) prema izvorima financiranja. Ipak, zbog povezi-vanja prihoda i primitaka s izvorima financiranja i kasnijeg praćenja potrošnje po izvorima, proračun-ski korisnici državnog proračuna planiraju pojedine prihode i primitke na razini osnovnog računa ra-čunskog plana (peta razina računskog plana) ili na devetoj razini, u skladu s Veznim tablicama koje će biti dane u prilogu Upute.

Nadležna su ministarstva obvezna uključiti vlastite i namjenske prihode i primitke koje pro-računski korisnici planiraju ostvariti u razdoblju 2019. – 2021. godine u konsolidirani financijski plan razdjela, odnosno Državni proračun Republike Hr-vatske za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. go-dinu, bez obzira na to uplaćuju li korisnici navedene prihode na jedinstveni račun državnog proračuna. U tom dijelu nema novosti, ali je promjena da se od ove godine neutrošeni vlastiti prihodi te namjenski prihodi i primitci unose u SAP sustav državne rizni-ce i na dvije nove namjenske stavke:

Donos – prijenos neutrošenih prihoda iz prethod-ne fiskalne godine i

Odnos – prijenos neutrošenih prihoda u sljedeću fiskalnu godinu.

Donos i odnos unosit će se u SAP sustav državne riznice na jednak način kao da je riječ o vlastitim i namjenskim prihodima. Dakle, za unos plana ne-utrošenih prihoda vrijedit će postavke i način rada koje se odnose na prihode (ista transakcija i uloga s ažuriranim ovlastima).

Donos i odnos ne iskazuju se u okviru razreda 6 i 7 jer nije riječ o prihodima tekuće godine, nego se iskazuje na novoj zbirnoj namjenskoj stavci, bez ra-zrade na razinu odjeljka, ali po izvorima financira-nja. Primjerice, donos neutrošenih prihoda iz pret-hodne godine za izvor financiranja – vlastiti prihodi.

Limit za rashodnu stranu financiranu iz vlastitih i namjenskih izvora financiranja generirat će se u


skladu sa sljedećom formulom: rashod = prihod + donos – odnos.

Rashode za razdoblje 2019. – 2021. godine nad-ležna ministarstva, odnosno tijela nadležna za ko-risnike proračuna (područne riznice), unose u SAP sustav državne riznice na razini odjeljka računskog plana (četvrta razina računskog plana) prema izvo-rima financiranja, dok se Državni proračun Re-publike Hrvatske za 2019. godinu usvaja na razini podskupine (treća razina računskog plana) na kojoj će biti postavljene i kontrole izvršavanja. Projekcije za 2020. i 2021. godinu usvajaju se na razini skupine (druga razina računskog plana).

Kao što je već navedeno, od ove godine plan vla-stitih i namjenskih prihoda ne uključuje samo pri-hode koji se očekuju ostvariti u tekućoj godini nego i neutrošena sredstva iz prethodne godine te proci-jenjenu svotu prihoda koja će ostati neutrošena u tekućoj godini. Slijedom navedenoga, u ovim sluča-jevima prijedlog limita po glavama za rashode po-slovanja i rashode za nabavu nefinancijske imovine koji će se financirati iz ostalih izvora financiranja, a

pod istima se smatraju: vlastiti prihodi, prihodi za posebne namjene, pomoći, donacije te prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i nakna-de s naslova osiguranja, automatski će se generirati na temelju prethodno spomenute formule (rashod = prihod + donos – odnos).

3.2. ANALITIKA EU-ovih PROJEKATASljedeća značajna novost je obveza planiranja

analitike EU-ovih projekata. Proračunski korisnici na pojedinim proračunskim aktivnostima / projek-tima koji se financiraju iz EU-ovih sredstava zbirno planiraju po nekoliko projekata koji sa svojim svota-ma nisu vidljivi u državnom proračunu. Iako se ta-kvim načinom planiranja postigla veća fleksibilnost u izvršavanju EU-ovih projekata, izgubila se infor-macija o tome što se točno financira kroz te zbirne aktivnosti / projekte. Primjerice, u državnom pro-računu na tekućem projektu Operativni program učinkoviti ljudski potencijali jednoga proračunskog korisnika iskazan je plan rashoda s velikom svotom (pogledati sliku).

Šifra Naziv Izvršenje 2016. Plan 2017. Proračun za

2018.

Projekcija proračuna

za 2019.

Projekcija proračuna za

2020.T689035 OP UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI 2014. - 2020.,

PRIORITETI 1, 2 I 5291.311.907 716.964.685 837.577.000 986.208.990 1.077.039.224

31 Rashodi za zaposlene 10.497.098 33.940.000 39.735.000 51.594.000 55.529.000311 Plaće (Bruto) 8.759.107 28.000.000 33.334.000312 Ostali rashodi za zaposlene 248.601 760.000 667.000313 Doprinosi na plaće 1.489.390 5.180.000 5.734.000

32 Materijalni rashodi 1.547.598 27.540.000 29.852.000 45.698.000 38.737.800321 Naknade troškova zaposlenima 204.665 5.554.000 5.801.000322 Rashodi za materijal i energiju 375.487 2.342.000 2.361.000323 Rashodi za usluge 932.879 17.675.000 19.676.000324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 134.000 107.000329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 34.568 1.835.000 1.907.000

35 Subvencije 10.832.413 300.040.000 334.734.000 413.780.000 459.911.604351 Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru 121.641 4.500.000 459.000352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i

obrtnicima izvanjavnog sektora10.710.772 50.460.000 49.751.000

353 Subvencije trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima iz EU sredstava

245.080.000 284.524.000

36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 46.731.888 65.967.000 119.487.000 132.887.000 159.738.820363 Pomoći unutar općeg proračuna 4.976.778 7.939.000 10.867.000366 Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna 1.121.896 1.956.000 7.056.000368 Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava 40.633.213 56.072.000 101.564.000

37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge

111.374.200 253.295.685 272.447.000 270.841.000 295.847.000

371 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja 107.956.307 200.000.000 186.667.000372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 3.417.893 53.295.685 85.780.000

38 Ostali rashodi 108.269.773 22.327.000 26.714.000 39.134.000 45.127.000381 Tekuće donacije 965.391 22.327.000 26.714.000384 Prijenosi EU sredstava subjektima izvan općeg proračuna 107.304.382

41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 112.875412 Nematerijalna imovina 112.875

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.946.063 13.855.000 14.608.000 32.274.990 22.148.000422 Postrojenja i oprema 8.901.000 7.134.000423 Prijevozna sredstva 3.754.000426 Nematerijalna proizvedena imovina 1.946.063 4.954.000 3.720.000


Međutim, taj plan rashoda uključuje plan rasho-da za nekoliko različitih projekata financiranih iz EU-ovih sredstava koji nisu vidljivi u državnom pro-računu.

Kako bi se dobila informacija što se točno finan-cira u okviru zbirnih aktivnosti / projekata, od ove godine obveza je unosa razrade zbirnih aktivnosti / projekata u okviru kojih se provode projekti financi-rani iz EU-ovih sredstava (uključujući izvore finan-ciranja 51 Pomoći EU, 55 Refundacije iz pomoći EU, 56 Fondovi EU i 57 Ostali programi EU) na pojedi-načne podprojekte.

Za unos plana rashoda na te podprojekte u SAP sustavu državne riznice kreirana je nova aplikacija.

U posebnom dijelu državnog proračuna i nadalje će se iskazivati zbirne aktivnosti / projekte, dok će novi analitički prikaz podprojekata biti dan kao in-formacija u dijelu obrazloženja.

4. METODOLOGIJA IZRADE FINANCIJSKOG PLANA ZA PRORAČUNSKE KORISNIKE DRŽAVNOG PRORAČUNA 3. RAZINE

4.1. RAZINE PLANIRANJAProračunski korisnici državnog proračuna treće

razine u cijelosti su sa svim svojim prihodima, pri-mitcima, rashodima i izdatcima uključeni u državni proračun. Prijedlog financijskog plana proračunskog korisnika za razdoblje 2019. – 2021. sastoji se od:

y procjene prihoda i primitaka za 2019. – 2021. godinu

y plana rashoda i izdataka za 2019. – 2021. godinu i y obrazloženja prijedloga financijskog plana.

Ti proračunski korisnici dostavljaju prijedloge fi-nancijskih planova u skladu s uputama koje će dobi-ti od nadležnih ministarstva.

Iako za potrebe unosa planova u SAP sustav dr-žavne riznice, koje za korisnike na konsolidiranoj razini unose nadležna ministarstva, korisnici dr-žavnog proračuna treće razine planiraju:

1. prihode za razdoblje 2019. – 2021. godine na ra-zini odjeljka računskog plana (četvrta razina računskog plana) po izvorima financiranja, a zbog povezivanja prihoda i primitaka s izvori-ma financiranja i kasnijeg praćenja potrošnje po izvorima, pojedine prihode i primitke i na razini osnovnog računa računskog plana (peta razina računskog plana) te na devetoj razini, u skladu s Veznim tablicama danim u Uputama te

2. rashode za razdoblje 2019. – 2021. godine na razini odjeljka računskog plana (četvrta razina računskog plana) prema izvorima financiranja jer njihove planove na konsolidiranoj razini u SAP sustav državne riznice unose nadležna ministarstva.

Međutim, bez obzira na razinu ekonomske klasi-fikacije na kojoj su iskazani prihodi i rashodi u pri-jedlogu financijskog plana dostavljenog nadležnom ministarstvu, upravna vijeća korisnika obvezna su usvojiti financijske planove za 2019. godinu na ra-zini podskupine (treća razina računskog plana), a projekcije za 2020. i 2021. godinu na razini skupine (druga razina računskog plana) jer se i Državni pro-

račun Republike Hrvatske za 2019. godinu usvaja na razini podskupine (treća razina računskog plana), na kojoj će biti postavljene i kontrole izvršavanja, a projekcije za 2020. i 2021. godinu na razini skupine (druga razina računskog plana).

4.2. OBVEZNA PRIMJENA GOTOVINSKOG NAČELA UZ DONOS I ODNOS

Korisnici 3. razine, koji ne uplaćuju vlastite i na-mjenske prihode i primitke na jedinstveni račun državnog proračuna, mjesečno iskazuju ostvarenje i trošenje tih prihoda u sustavu državne riznice, i to prema gotovinskom načelu, jer se državni pro-račun donosi i izvršava prema gotovinskom nače-lu. To znači da se prihod planira u trenutku kada se očekuje naplata, a rashod u trenutku kada treba biti plaćen.

Međutim, u izradi financijskih planova koja su donosila upravna vijeća ti su korisnici u iskaziva-nju rashoda primjenjivali modificirano obračunsko načelo. Prethodne su se godine zbog navedenoga i zbog razlika do kojih je dolazilo u izgledu i sadržaju financijskog plana koje je usvajalo upravno vijeće i onoga konsolidiranog u državnom proračunu, dr-žavnim ustanovama u zdravstvu dala posebna upu-ta. Podsjetimo, kod izrade financijskog plana usta-nova u zdravstvu za razdoblje 2018. – 2020. godine prihodi i rashodi iskazivali su se isključivo prema gotovinskom načelu, a financijski plan koji je usva-jalo upravno vijeće bio je istovjetan prikazu u držav-nom proračunu.

Ove se godine to pravilo uvodi i za sve proračun-ske korisnike 3. razine, a to su ustanove u zdravstvu, muzeji, kazališta i druge ustanove u kulturi, naci-onalni parkovi i parkovi prirode, sudovi, zatvori, centri za socijalnu skrb, sveučilišta, fakulteti, visoke škole, veleučilišta, javni instituti i drugi.

Slijedom navedenoga, kod izrade financijskog plana za razdoblje 2019. – 2021. godine prihodi i rashodi iskazuju se isključivo prema gotovinskom načelu, a financijski plan koji usvaja upravno vijeće mora biti istovjetan prikazu u državnom proračunu.

Kao što je već obrazloženo u dijelu 3. ovoga član-ka za ministarstva i razdjele državnog proračuna, od ove godine i korisnici 3. razine također neutroše-ne vlastite prihode te namjenske prihode i primitke planiraju i na dvije nove namjenske stavke:

– „Donos“ – prijenos neutrošenih prihoda iz prethodne fiskalne godine i

– „Odnos“ – prijenos neutrošenih prihoda u slje-deću fiskalnu godinu.

Način primjene stavki donosa i odnosa primje-reni su u nastavku. Proračunski korisnik državnog proračuna 3. razine ostvaruje značajne vlastite pri-hode davanjem svojih prostora u najam. U prosje-ku je u posljednjih nekoliko godina na računu na dan 31. prosinca ostajala neutrošena svota od 2,0 do 3,0 mil. kuna vlastitih prihoda. Proračunski ko-risnik procjenjuje da će mu s obzirom na obveze koje financira iz vlastitih prihoda i ostvarenje vla-stitih prihoda na temelju ugovora o najmu, na kraju 2018. godine, na računu ostati 2.250.000 kuna pre-ma ovom izvoru financiranja. Ta svota predstavlja stavku donosa u planu 2019. godine. Sva će sredstva


koja je ostvario od nadležnog ministarstva potrošiti do kraja godine. Budući da je u 2019. godini povećao cijenu najamnine, očekuje da će tijekom iduće go-dine ostvariti 30-postotno povećanje vlastitih pri-

hoda te da će stoga iz 2019. u 2020. godinu ponovo prenijeti nepotrošene vlastite prihode, i to u svoti od 2.350.000 kuna. To je stavka odnosa u 2019. godini, a istodobno predstavlja donos u 2020. godinu.

PRIJEDLOG FINANCIJSKOG PLANA ZA 2019. I PROJEKCIJA PLANA ZA 2020. I 2021. GODINUOPĆI DIO

Prijedlog plana za 2019.

Projekcija planaza 2020.

Projekcija plana za 2021.

PRIHODI UKUPNO 32,525,000 35,575,000 39,185,000PRIHODI POSLOVANJA 32,525,000 35,575,000 39,185,000PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE 0 0 0RASHODI UKUPNO 32,425,000 35,425,000 40,635,000RASHODI POSLOVANJA 31,810,000 34,775,000 38,652,584RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU 615,000 650,000 1,982,416RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK 100,000 150,000 -1,450,000




UKUPAN DONOS NEUTROŠENIH PRIHODA IZ PRETHODNE/IH GODINE/a 2,250,000 2,350,000 2,500,000UKUPAN ODNOS NEUTROŠENIH PRIHODA U SLJEDEĆU GODINU -2,350,000 -2,500,000 -1,050,000




PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA 0 0 0IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 0 0 0NETO FINANCIRANJE 0 0 0

VIŠAK / MANJAK + DONOS + ODNOS + NETO FINANCIRANJE 0 0 0

Treba napomenuti da svota donosa sredstava ne mora nužno odgovarati planiranom stanju novča-nih sredstava za izvore financiranja: vlastiti i na-mjenski prihodi i primitci na kraju godine.

Naime, stanje novčanih sredstva može obuhva-ćati sredstva koja nisu prihod tog korisnika, nego predstavljaju isključivo obvezu koja će se podmi-riti iz raspoloživih sredstava na računu, stoga nisu raspoloživa za potrošnju koja će se iskazati na ras-hodnoj strani financijskog plana korisnika. S druge strane, stanje novčanih sredstava može biti manje jer je prethodio odljev sredstava za koji postoji po-traživanje i za koje se očekuje povrat, što znači da će biti raspoloživa za potrošnju koju treba iskazati u financijskom planu. Međutim, u oba slučaja govo-ri se isključivo o sredstvima vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka, uključujući i navedene obveze i potraživanja koja su vezana uz te izvore.

Stoga, planirano stanje donosa treba iskazati tako da se stanje novčanih sredstava za izvore vlastiti i namjenski prihodi i primici uveća za dane depozite, jamčevne pologe i potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo dok, s druge strane, sta-nje novčanih sredstava za izvore vlastiti i namjenski prihodi i primici treba smanjiti za planirane: obve-ze za porez na dodanu vrijednost po naplaćenim izlaznim računima (do kraja godine će se naplatiti od kupca, a neće biti iskazano kao prihod), obveze za primljene predujmove, depozite, jamčevine koji neće postati prihod, obveze za naplaćene tuđe pri-hode i slično.

4.3. DOSTAVA EU-OVIH PROJEKATAUz gotovinsko načelo, “donos” i “odnos” još je

jedna novina u procesu planiranja za naredno tro-

godišnje razdoblje, ali koja neće utjecati na izgled financijskog plana. U svojim financijskim planovi-ma koja usvajaju upravna vijeća i druga upravljačka tijela, proračunski korisnici 3. razine iskazuju poje-dinačno projekte koji se financiraju iz EU-ovih sred-stava. Navedeni se projekti ne vide na taj način u posebnom dijelu državnog proračuna, nego ih nad-ležna ministarstva iskazuju zbirno na aktivnostima / projektima koji se financiraju iz EU-ovih sredsta-va. Takav zbirni prikaz EU-ovih projekata zadržat će se u posebnom dijelu državnog proračuna i u idu-ćem trogodišnjem razdoblju. Međutim, u obrazlo-ženju državnog proračuna želi se dati informacija o pojedinačnim EU-ovim projektima.

S obzirom na to da nadležna ministarstva moraju za proračunske korisnike 3. razine unositi te podat-ke u SAP sustav državne riznice, korisnici su obve-zni nadležnim ministarstvima dostaviti podatke o tim EU-ovim projektima. Način dostave propisat će uputama nadležna ministarstva.

4.4. OBRAZLOŽENJESastavni dio financijskog plana proračunskog ko-

risnike jest i obrazloženje. Prilikom izrade obrazlo-ženja naglasak je potrebno staviti na ciljeve koji se namjeravaju postići i pokazatelje uspješnosti reali-zacije tih ciljeva. Tako obrazloženje ispunjava svoju osnovnu svrhu i predstavlja podlogu za analiziranje rezultata (učinaka) i oblikovanje budućih ciljeva, usmjeravanje djelovanja proračunskog korisnika te osnovu za utvrđivanje odgovornosti.

Sadržaj obrazloženja propisan je čl. 30. Zakona o proračunu u skladu s kojim mora uključivati:

�� Sažetak djelokruga rada proračunskog kori-snika – u uvodnom dijelu obrazloženja pred-


stavlja se korisnik. Opisuju se najznačajniji poslovi i zadatci, obrazlaže opravdanost prijed-loga financijskog plana s obzirom na ukupno predloženu svotu rashoda, odstupanja plana u odnosu na prethodne godine i naglašavaju spe-cifičnosti (primjerice promjene u organizaciji – promjene u broju zaposlenih i sl.);�� Obrazložene programe – u ovom dijelu potreb-no je opisati svaku aktivnost i projekt te nave-sti koliko je sredstava predviđeno za provedbu svake od aktivnosti i projekta u 2019. godini te projekcijama za 2020. i 2021. godini. Kako su prethodne godine usvojene projekcije, u ovom se dijelu obrazlažu po programima (aktivno-stima i projektima) ključna odstupanja u pla-niranim svotama u odnosu na usvojene pro-jekcije. Dodatno se navodi ako je riječ o novom projektu koji se uvodi u 2019. godini;�� Zakonske i druge podloge na kojima se zasni-vaju programi – navodi se postojeća zakonska osnova za provedbu programa, aktivnosti i projekata;�� Ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za pro-vođenje programa – u ovom dijelu obrazlože-nja potrebno je, između ostaloga, pokazati ko-liko je planirano ostvariti prihoda iz svakog od raspoloživih izvora financiranja. U okviru pro-cjene potrebnih sredstava navodi se ishodište i navode se pokazatelji na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za pro-vedbu aktivnosti / projekata. Bitno je naglasiti da korisnici daju projekcije i obrazloženje kre-tanja ključnih varijabli za izračun potrebnih sredstava, primjerice: broj zaposlenih, broj predstava i sl.;�� Izvještaj o postignutim ciljevima i rezultati-ma programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog kori-snika u prethodnoj godini – u ovom dijelu na-vode se programi (aktivnosti i projekti) koji su se provodili i još se provode, izvršenje tih aktiv-nosti i projekata do dana sastavljanja obrazlo-ženja, rezultati aktivnosti za koje je istaknuto da će se mjeriti i sl.;�� Ostala obrazloženja i dokumentaciju.

Uvođenjem programskog planiranja naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom programa, aktivnosti i projekata, umjesto na vrstu i visinu troškova. Time se zahtijeva preuzimanje odgovornosti za rezultate provedbe programa, ak-tivnosti i projekata. Proteklih je godina uočeno kako proračunski korisnici ne shvaćaju u potpunosti važ-nost obrazloženja i njegovu svrhu. Budući da se fi-nancijski plan usvaja za trogodišnje razdoblje, bitno je obrazloženjem postići da proračunski dokumenti pozorno objašnjavaju, od godine do godine, kako su procjene proračunskih stavki i višegodišnje procje-ne povezane s višegodišnjim procjenama iz pret-hodne godine. Dakle, u obrazloženju financijskog plana potrebno je obrazložiti odstupanja od onoga što je prethodne godine projicirano te usvojeno, ali na manje razrađenoj razini, odnosno, potrebno je navesti razloge koji su doveli do razlika u odnosu na projekcije dane prethodne godine.

5. SPECIFIČNOSTI METODOLOGIJE IZRADE FINANCIJSKOG PLANA ZA DRŽAVNE USTANOVE U ZDRAVSTVU

Prošlogodišnjim Uputama posebno je poglavlje posvećeno izradi financijskih planova ustanova u zdravstvu u državnom vlasništvu. Uvedene su dvije ključne novine. Prvo, prihodi i rashodi u financij-skom planu iskazuju se isključivo prema gotovin-skom načelu. Drugo, financijski plan uključuje i pri-kaz stanja obveza.

Slijedom navedenoga kod izrade financijskog pla-na za razdoblje 2018. – 2020. godine prihodi i rashodi iskazivali su se isključivo perma gotovinskom nače-lu, a financijski plan koji je usvojilo upravno vijeće istovjetno je prikazu u državnom proračunu. Isto načelo planiranja prihoda i rashoda zadržava se i kod izrade plana za razdoblje 2019. – 2021. godine.

Novost je da se, kao i za ostale proračunske kori-snike državnog proračuna, i za državne ustanove u zdravstvu uvodi obveza planiranja i unosa neutro-šenih vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka na nove namjenske stavke „donos“ i „odnos“.

To konkretno znači da su učestale situacije da ustanove u zdravstvu financiraju obveze tekuće go-dine prihodima koje ostvare u tekućoj godini, ali i sredstvima koja su prenesena iz prethodne godine. U praksi je također prisutno da se nepotrošeni dio prihoda tekuće godine prenosi u iduću godinu. Na-vedeno je moguće isključivo za izvore financiranja dane u nastavku:

3 VLASTITI PRIHODI31 Vlastiti prihodi4 PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE41 Prihodi od igara na sreću42 Prihodi od spomeničke rente43 Ostali prihodi za posebne namjene5 POMOĆI51 Pomoći EU52 Ostale pomoći i darovnice53 Inozemne darovnice56 Fondovi EU561 Europski socijalni fond (ESF)562 Kohezijski fond (KF)563 Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)564 Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)565 Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

(EPFRR) 6 DONACIJE61 Donacije63 Inozemne donacije7 PRIHODI OD PRODAJE ILI ZAMJENE NEFI-

NANCIJSKE IMOVINE I NAKNADE S NASLOVA OSIGURANJA

71 prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja

8 NAMJENSKI PRIMICI81 Namjenski primici od zaduživanja83 Namjenski primici od inozemnog zaduživanja.Upravo zbog navedene situacije, od ove godine

ustanove u zdravstvu također neutrošene vlastite prihode te namjenske prihode i primitke planiraju i na dvije nove namjenske stavke:

– „Donos“ – prijenos neutrošenih prihoda iz prethodne fiskalne godine i


– „Odnos“ – prijenos neutrošenih prihoda u slje-deću fiskalnu godinu.

Bitno je da se kod planiranja rashoda iz tih izvor financiranja zadovolji formula: rashodi = donos + prihodi – odnos.

Prijedlog financijskog plana ustanove u zdrav-stvu za razdoblje 2019. – 2021. godine i nadalje se sastoji od:

1. Procjene prihoda i primitaka za 2019. – 2021.2. Plana rashoda i izdataka za 2019. – 2021. 3. Plana rashoda i izdataka za 2019. – 2021. 4. Stanja obveza i5. Obrazloženja prijedloga financijskog plana.Za potrebe unosa planova u SAP sustav državne

riznice, koje za ustanove u zdravstvu unosi Mini-starstvo zdravstva, ustanove planiraju:

1) Prihode za razdoblje 2019. – 2021. godine na razini odjeljka računskog plana (četvrta razina ra-čunskog plana) prema izvorima financiranja, a radi povezivanja prihoda i primitaka s izvorima finan-ciranja i kasnijeg praćenja potrošnje po izvorima, pojedine prihode i primitke i na razini osnovnog računa računskog plana (peta razina računskog pla-na) te na devetoj razini, u skladu s Veznim tablicama danim u Uputama (raspoložive su http://www.mfin.hr/hr/priprema-proracuna) i

2) Rashode za razdoblje 2019. – 2021. godine na ra-zini odjeljka računskog plana (četvrta razina račun-skog plana) po izvorima financiranja.

Međutim, upravna vijeća ustanova obvezna su usvojiti financijske planove za 2019. godinu na ra-zini podskupine (treća razina računskog plana), a projekcije za 2020. i 2021. godinu na razini skupine (druga razina računskog plana).

Rashodi u financijskom planu, koji usvaja uprav-no vijeće, moraju biti planirani prema gotovinskom načelu, dakle planiraju se samo oni rashodi koji će biti plaćeni u proračunskoj godini.

Međutim, kako gotovinsko načelo ne daje pot-punu sliku poslovanja proračunskog subjekta, fi-nancijski plan ustanova u zdravstvu sadržava, kao i prethodne godine, i prikaz stanja ukupnih i dospje-lih obveza na kraju prethodne proračunske godine, ali i projekcije stanja obveza na kraju tekuće godine te trogodišnjeg razdoblja za koje se izrađuje plan. Ta se tablica također dostavlja Ministarstvu zdravstva, ali se ne unosi u sustav Državne riznice. Ako se financijskim planom predviđa postojanje stanja dospjelih obveza s 31. prosinca 2019. godine, znači da proračunski korisnik neće biti u stanju podmirivati svoje tekuće obveze s razinom prihoda koje projicira za 2019. godinu. Stoga je, prema Uputi, obvezno u takvim slučajevima uz financijski plan donijeti i akt koji sadržava:

1. analizu i ocjenu postojećega financijskog sta-nja ustanove

2. prijedlog mjera za otklanjanje utvrđenih uzro-ka nastanka negativnog poslovanja te mjera za stabilno održivo poslovanje (to je skup mjera za povećanje visine i/ili strukture prihoda, po-boljšanje naplate potraživanja, racionalizaciju poslovanja radi boljeg iskorištenja kapacite-ta i snižavanja troškova, novu organizacijsku strukturu, promjene u razini zapošljavanja i sl.)

3. akcijski plan provedbe navedenih mjera (s opi-som mjere, načinom provedbe, rokom provedbe, imenom i prezimenom odgovorne osobe) s oče-kivanim financijskim i ekonomskim učinkom.

Akt je potrebno dostaviti i Ministarstvu zdravstva uz sam prijedlog financijskog plana. Upravno vijeće ustanove u zdravstvu uz financijski plan obvezno je usvojiti i navedeni dokument.

Dodatno, a u odnosu na metodologiju danu proš-logodišnjom Uputom i za državne ustanove u zdrav-stvu uvodi se obveza planiranja analitike EU-ovih sredstava, a u skladu s uputama danim u dijelu 4.3. ovoga članka.

Ono što je za ustanove u zdravstvu iznimno bit-no, a spomenuto je na samom kraju dijela Uputa Ministarstva financija namijenjenog zdravstvu, jest osvrt na nalaz Državnog ureda za reviziju, a veza-no uz vlastite prihode koje ostvaruju te ustanove. Državni ured za reviziju na svojim internetskim stranicama objavljuje izvještaje o obavljenim finan-cijskim revizijama proračunskih korisnika, kako dr-žavnog proračuna tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samuprave. Posljednji takvi objavljeni su za financijske revizije kojima su obu-hvaćeni financijski izvještaji i poslovanje ustanova u zdravstvu.

Naime, većina zdravstvenih ustanova ostvaruje vlastite prihode u vrijednosno znatnim svotama, a unutarnjim aktima nije uredila ili nije u cijelosti uredila njihovo ostvarenje i korištenje. Donošenje navedenog akta omogućilo bi kontrolu trošenja tih prihoda u skladu s utvrđenim namjenama. Upu-te Ministarstva financija podsjećaju zdravstvene ustanove na preporuku Državnog ureda za reviziju i potrebu normativnog uređenja iskorištavanja vla-stitih prihoda. Za razliku od nekih djelatnosti kod kojih je nadležno ministarstvo propisom, najčešće podzakonskim aktom, uredilo način iskorištavanja vlastitih prihoda korisnika iz svoje nadležnosti, kao što je to, primjerice, propisalo Ministarstvo kulture za ustanove u kulturi, u sustavu zdravstva to nije uređeno na takav način i stoga je potrebno da svaka institucija to uredi svojim aktom.

6. OBJAVA FINANCIJSKIH PLANOVA Podsjetimo, u skladu s čl. 12. st. 5. Zakona o pro-

računu i čl. 27. Pravilnika o financijskom izvješta-vanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 3/15., 93/15., 135/15., 2/17. i 28/17.), proračunski i izvanproračunski korisnici objavljuju godišnje fi-nancijske izvještaje na svojim internetskim strani-cama najkasnije u roku od osam dana od dana nji-hove predaje. Preporuka je objaviti izvještaje u MS Excel-dokumentu u kojem se i izrađuju, s obzirom na to da skenirani dokumenti (PDF i slični forma-ti) nisu strojno čitljivi. Od ove godine, ministarstva i drugi proračunski korisnici na razini razdjela or-ganizacijske klasifikacije obvezni su provjeriti jesu li proračunski korisnici, kao i izvanproračunski ko-risnici iz njihove nadležnosti, objavili financijske izvještaje za 2017. godinu na svojim internetskim stranicama u propisanom roku.

Postavljaju se sve veći zahtjevi, ali i potreba za ja-čanjem načela transparentnosti, kako bi se stvorili preduvjeti za učinkovitije i inovativnije pružanje


javnih usluga, odnosno upravljanje javnim resursi-ma. Kao i za proces financijskog izvještavanja, tako je i u proces planiranja potrebno ključni proračun-ski dokument, odnosno rezultat tog procesa, u skla-du s ovogodišnjim Uputama, objaviti na internet-skim stranicama.

Dakle, ministarstva i ostali proračunski kori-snici državnog proračun nakon usvajanja držav-nog proračuna od strane Hrvatskog sabora odno-sno upravljačkih tijela, objavljuju svoj financijski plan na svojoj internetskoj stranici.

Da bi se osiguralo ostvarenje načela transparen-tnosti i slobodan pristup informacijama te njihovo povezivanje, preuzimanje i ponovna upotareba, preporučuje se objavljivati financijske planove u formatu pogodnom za daljnju obradu (Word i Excel).

Redovitom objavom podataka o financijskom planu povećat će se kvaliteta objavljenih informaci-ja i građanima osigurati lakša dostupnost svim rele-vantnim informacijama.

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. UDK 336.12

Izrada proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijskih planova njezinih korisnika za 2019. – 2021. godinu

Kao što se planira državni proračun, moraju se planirati i proračuni jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave. Posebitosti tog planiranja s posebnim osvrtom na financijske planove proračunskih korisnika koji su sastavnica proračuna, između ostaloga, predmet su ovog članka. Upozorava se lokalne jedinice na sastavljanje i dostavljanje obveznih uputa za planira-nje podređenim proračunskim korisnicima.

1. UVODNa temelju Smjernica ekonomske i fiskalne poli-

tike za razdoblje 2019. – 2021., koje je Vlada usvoji-la 2. kolovoza 2018. godine, Ministarstvo financija izradilo je, uz Upute za izradu državnog proračuna, i Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave za 2019. – 2021.

Te su Upute objavljene na mrežnim stranicama Ministarstva financija http://www.mfin.hr/hr/lo-kalni-proracuni. Uzimajući kao osnovu te Upute, jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve obvezne su sastaviti upute za svoje proračunske i izvanproračunske korisnike. Prema limitima koji su im dani uputama, jedinice obvezuju korisnike na dostavu financijskih planova, kako bi čelnik je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (načelnik / gradonačelnik / župan) do 15. studenog 2018. godine uputio prijedlog proračuna i projekcija predstavničkom tijelu na donošenje.

Planiranje proračuna jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave (dalje: JLP(R)S) i fi-nancijskih planova njihovih korisnika provodit će se na temelju metodologije propisane Zakonom o proračunu (Nar. nov., br. 87/08., 136/12. i 15/15.) i podzakonskim aktima kojima se uređuje provedba

navedenog Zakona, ponajprije Pravilnikom o pro-računskim klasifikacijama (Nar. nov., br. 26/10. i 120/13.) i Pravilnikom o proračunskom računo-vodstvu i Računskom planu ( Nar. nov., br. 124/14., 115/15., 87/16. i 3/18.). U navedenim propisima nije došlo do promjena koje bi utjecale na drukčiji način izrade proračuna jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave i financijskih planova njihovih korisnika. Ipak, treba istaknuti kako su za proces planiranja uvijek značajne Upute Ministarstva fi-nancija.

Ovogodišnjim Uputama za izradu proračuna je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2019. – 2021. najavljuju se promjene u poreznim propisima za koje je predviđeno da stupaju na snagu 1. siječnja 2019. godine, a utječu na proračune jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave te njihovih korisnika. Podsjetimo, na stranicama predviđenim za javno savjetovanje https://esavje-tovanja.gov.hr/ objavljeni su obrasci prethodne pro-cjene za propise koji čine zakonski okvir nastavka porezne reforme, i to za:

y Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopu-nama Općeg poreznog zakona

y Nacrt prijedloga zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina

y Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuna-ma Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom

y Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o doprinosima

y Nacrtu prijedloga Zakona o trošarinama y Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopu-

nama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza

y Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o porezu na dohodak;


y Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Jednako tako, Upute podsjećaju na potrebu i na-čin sukcesivnog i višegodišnjeg planiranja pokrića manjka iz prethodne (prethodnih) godina, kako za samu jedinicu, tako i za njezine korisnike, ali upu-ćuju i na ispravnu primjenu ekonomske klasifikacije u procesu planiranja.

Smjernice za planiranje decentraliziranih funk-cija i decentraliziranih proračunskih korisnika (ško-la, domova za starije i nemoćne osobe, javnih vatro-gasnih postrojbi, ustanova u zdravstvu i centara za socijalnu skrb) dio su Uputa, kao i svake godine.

2. METODOLOGIJA IZRADE PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE (OPĆEG I POSEBNOG DIJELA)

U skladu s čl. 16. Zakona o proračunu, proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve sastoji se od općeg i posebnog dijela te plana ra-zvojnih programa.

Opći dio proračuna čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja. Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih kori-snika iskazanih po vrstama, raspoređenih u progra-me koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

Člankom 16. Zakona o proračunu nije se detaljni-je zadiralo u izgled općeg i posebnog dijela prora-čuna s obzirom na to da su čl. 4. – 12. istoga Zakona propisana proračunska načela u skladu s kojima se proračun donosi i izvršava. Načela uvjetuju i izgled općeg i posebnog dijela proračuna. Tako je, primje-

rice, kod definiranja općeg dijela proračuna potreb-no zadovoljiti načelo jedinstva i točnosti proračuna koje, između ostaloga, navodi da se u proračunu prihodi i primitci koji pripadaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te svi rashodi i izdatci za pojedine namjene iskazuju prema bru-to-načelu. Nadalje, proračun treba biti uravnotežen. Za pravilno uravnoteženje proračuna uključuju se i viškovi / manjkovi preneseni iz prethodne (pret-hodnih) godine (godina), o čemu najviše i govori ovogodišnja Uputa.

Sadržaj posebnog dijela proračuna skreće pozor-nost na programsku orijentaciju u izradi proračuna. Takav proračun izrađen prema programima trebao bi široj javnosti, građanima i predstavničkim tijelima predočiti što se planira raditi i kako se iskorištavaju raspoloživa sredstva. Planiranje prema programima pretpostavlja da se sredstva dodjeljuju programima, odnosno aktivnostima i projektima, umjesto funkci-jama ili kategorijama rashoda kao u planiranju pro-računa prema ekonomskoj klasifikaciji.

Planovi razvojnih programa predstavljaju strateš-ko-planski dokument jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave stvarajući dobru pretpo-stavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice s proračunskim planiranjem.

Plan razvojnih programa trebao bi se sastojati od: 1. ciljeva razvoja 2. mjera 3. veze s programskom klasifikacijom 4. veze s proračunom 5. pokazatelja rezultata i 6. veze s organizacijskom klasifikacijom.

Cilj Program u proračunu Način ostvarenja cilja

Aktivnost/projekt

u proračunuSredstva Pokazatelj rezultata

Polazna vrijednost Ciljana vrijednost

2018 2019. 2020. 2021.

Cilj 1.1.PROGRAM X

Način ostvarenja 1.1.1.AKTIVNOST A

Pokazatelj rezultata 1.1.1.1.AKTIVNOST BPROJEKT C

Način ostvarenja 1.1.2AKTIVNOST D Pokazatelj rezultata 1.1.2.1.

Pokazatelj rezultata 1.1.2.2.PROJEKTE

Cilj 1.2.

PROGRAM Y Način ostvarenja 1.2.1. AKTIVNOST F

Pokazatelj rezultata 1.2.1.1.PROJEKT GPROJEKT H

PROGRAM Z Način ostvarenja 1.2.2AKTVINOST I

Pokazatelj rezultata 1.2.2.1.AKTIVNOST JPROJEKT K

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave utvrđuje ciljeve razvoja i mjere s pomoću kojih će se ti ciljevi ostvariti. Ciljevi razvoja pred-stavljaju jasan smjer kretanja i djelovanja jedinice tijekom duljeg razdoblja. Mjere obuhvaćaju niz spe-cifičnih aktivnosti, čija je provedba usmjerena po-stizanju određenog cilja razvoja, a njihov redoslijed upućuje na prioritete razvoja jedinice i prioritete pri alokaciji resursa u sljedećem trogodišnjem razdo-blju. Ciljevi i mjere koji se utvrđuju planom razvoj-nih programa trebaju biti kontinuirani, sveobuhvat-ni i takvi da pridonose razvoju jedinice. Naime, iako se plan razvojnih programa donosi za trogodišnje

razdoblje, ciljevi, kao i mjere, upućuje na prioritete jedinice tijekom duljeg razdoblja.

Najčešće jednom utvrđeni ciljevi razvoja i mje-re ostaju nepromijenjeni dulji niz godina, iako su uvijek moguće određene korekcije s obzirom na ra-zvojnu politiku jedinice. Nakon utvrđivanja mjera, aktivnosti odnosno projekti iz proračuna jedinice se, ovisno o svom doprinosu, povezuju s jednom od utvrđenih mjera. Na taj se način ciljevi razvoja jedi-nice reflektiraju u njezinu proračunu tako omogu-ćavajući praćenje izdvajanja sredstava za provedbu pojedinog cilja. Međutim, kako bi se uopće moglo pratiti pridonose li uistinu aktivnosti / projekti i


koliko ostvarenju mjere s kojom su povezani, utvr-đuju se pokazatelji rezultata. Pokazatelji rezultata utvrđuju se na razini aktivnosti / projekta i moraju izravno mjeriti uspješnost provedbe te aktivnosti / projekta.

Kako bi se pratila uspješnost provedbe aktivnosti / projekta, za svaki od pokazatelja rezultata utvrđu-je se polazna vrijednost i ciljne vrijednosti. Polazna vrijednost odnosi se na godinu u kojoj se izrađuje proračun i plan razvojnih programa, dok se ciljne vrijednosti utvrđuju za naredno trogodišnje razdo-blje. Sa svrhom povećanja odgovornosti pročelni-ka pojedinih organizacijskih jedinica za zakonito, namjensko i svrhovito trošenje sredstava, u planu razvojnih programa svaka aktivnost / projekt pove-zuje se s organizacijskom jedinicom u čijoj je nad-ležnosti.

Primjenom novog Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hr-vatske (Nar. nov., br. 123/17.) i uvođenjem novih akata strateškog planiranja od značenja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, plan razvojnih programa gubi svoje značenje. Zbog na-vedenoga je prijedlogom novog Zakona o proračunu predviđeno njegovo ukidanje. Međutim, kako se do kraja ove godine ne očekuje stupanje na snagu no-vog Zakona o proračunu, jer je trenutačno tek obra-zac prethodne procjene za novi Zakona o proračunu na javnom savjetovanju, jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave u obvezi su i ove godine uz opći i posebni dio proračuna za razdoblje 2019. – 2021. godine izraditi i plan razvojnih programa. Međutim, dok je, s jedne strane, novim Zakonom o proračun predviđeno ukidanje plana razvojnih pro-jekata, istodobno se želi ojačati značenje obrazlože-nja i pokazatelja uspješnosti.

2.1. URAVNOTEŽENJE PRORAČUNA BILANČNIM KATEGORIJAMA VIŠKA / MANJKA

Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2019. – 2021. podsjećaju se jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave i na potrebu uključivanje prenese-nog manjka odnosno viška u sam proračun.

Izvjesno je da je u proračun, osim prihoda, primi-taka, rashoda i izdataka potrebno uključiti i predvi-đeni manjak odnosno višak prihoda te i s navede-nim bilančnim kategorijama postići uravnoteženje. Nadalje, očito je da izvori financiranja proračuna nisu isključivo prihodi tekuće godine, nego i viškovi iz prethodnih godina. S druge strane, jedinice koje stvaraju manjkove trebaju proračunom pokazati korekcije pogrešnih odluka iz prošlosti iz kojih su manjkovi proizišli i pronaći načine za njihovo po-kriće. Manjkovi se mogu pokriti ili na teret novih izvora financiranja, odnosno rasta prihoda, ili sma-njenjem ukupne rashodovne strane u visini nastalih manjkova.

Dakle, u Uputi Ministarstva financija iz 2017. i 2018. godine utvrđuje se mogućnost sukcesivnog i višegodišnjeg planiranja pokrića manjka iz pret-hodne (prethodnih) godina kada se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nađu u situaci-ji da im preneseni manjak čini znatan dio ukupnog proračuna, odnosno da ga s obzirom na projekciju prihoda i stvorene obveze ne mogu realno pokriti u godini dana (a da istodobno nastave pružati javna dobra i usluge zadovoljavajuće količine i kvalitete). U takvim je situacijama moguće sukcesivno planirati pokriće manjka tijekom najviše tri naredne godine. U praksi već postoje primjeri takvih postupanja, a tablicom sažetka općeg dijela proračuna u nastavku se pokazuje jedan takav slučaj.

PRIJEDLOG PRORAČUNA GRADA XY ZA 2019. I PROJEKCIJA PLANA ZA 2020. I 2021. GODINUOPĆI DIO




PRIHODI UKUPNO 17,771,000 18,000,300 18,100,980PRIHODI POSLOVANJA 17,271,000 17,550,300 17,700,980PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 500,000 450,000 400,000RASHODI UKUPNO 16,471,000 16,650,300 16,770,980RASHODI POSLOVANJA 15,950,300 16,100,300 16,220,400RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 520,700 550,000 550,580RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK 1,300,000 1,350,000 1,330,000




UKUPAN DONOS VIŠKA/MANJKA IZ PRETHODNE(IH) GODINA -3,980,000 -2,680,000 -1,330,000DIO VIŠKA/MANJKA IZ PRETHODNE(IH) GODINE KOJI ĆE SE POKRITI/RASPOREDITI U RAZDOBLJU 2019. - 2021. -1,300,000 -1,350,000 -1,330,000





VIŠAK / MANJAK + NETO FINANCIRANJE 0 0 0

Napomena: Redak UKUPAN DONOS VIŠKA/MANJKA IZ PRETHODNE(IH) GODINA služi kao informacija i ne uzima se u obzir kod uravnoteženja proračuna, već se proračun uravnotežuje retkom VIŠAK/MANJAK IZ PRETHODNE(IH) GODINE KOJI ĆE SE POKRITI/RASPOREDITI.


U tablici je dan primjer načina prikaza općeg dijela proračuna jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave u slučaju postojanja velikog manjka koji se prenosi iz 2018. u 2019. godinu, a na-mjera je pokriti ga kroz naredno trogodišnje razdo-blje. Jedinica iz primjera procjenjuje da će u 2019. godinu prenijeti 3.980.000 kuna manjka, a podmirit će se u 2019. godini u svoti od 1.300.000 kuna, u 2020. godini u svoti od 1.350.000 kuna i u 2021. godini u svoti od 1.330.000 kuna. Jedan od preduvjeta suk-cesivnog podmirenja manjka kroz naredno trogo-dišnje razdoblje jest pozitivno poslovanje u tekućoj proračunskoj godini. Tako je iz tablice vidljivo kako je sučeljavanjem prihoda i rashoda u 2019. godini, kao i u naredne dvije godine, ostvaren višak priho-da u visini manjka koji se podmiruje u toj godini. Time se proračun dovodi u ravnotežu. Redak UKU-PAN DONOS VIŠKA/MANJKA IZ PRETHODNE(IH) GODINA služi kao informacija o ukupnom manjku koji se prenosi iz jedne u drugu godinu i ne uzi-ma se u obzir kod uravnoteženja proračuna, već se proračun uravnotežuje retkom VIŠAK/MANJAK IZ PRETHODNE(IH) GODINE KOJI ĆE SE POKRITI/RASPOREDITI.

Ako se jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave odluči na sukcesivno podmirenje manjka (na način prikazan u tablici), pri tome se onda uz proračun jedinice donosi i akt koji sadržava:

1. analizu i ocjenu postojećega financijskog sta-nja jedinice

2. prijedlog mjera za otklanjanje utvrđenih uzro-ka nastanka negativnog poslovanja te mjera za stabilno održivo poslovanje (to je skup mjera za povećanje visine i/ili strukture prihoda, po-boljšanje naplate potraživanja, racionalizaciju poslovanja radi boljeg iskorištenja kapacite-ta i snižavanja troškova, novu organizacijsku strukturu, promjene u razini zapošljavanja i sl.)

3. akcijski plan provedbe navedenih mjera (s opi-som mjere, načinom provedbe, rokom proved-be, imenom i prezimenom odgovorne osobe) s očekivanim financijskim i ekonomskim učin-kom.

Model izrade proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave prezentiran proš-logodišnjom Uputom aktualan je i u sljedećem sred-njoročnom razdoblju.

2.2. ISPRAVNA PRIMJENA EKONOMSKE KLASIFIKACIJE U IZRADI PRORAČUNA

Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2019. – 2021. daje se također i pregled nepravilnosti koje su uoče-ne u primjeni ekonomske klasifikacije, kako u plani-ranju pojedinih specifičnih poslovnih događaja tako posljedično i u računovodstvenom evidentiranju.

Prihod od naknade za uređenje voda prihod je Hrvatskih voda, a Hrvatske su vode ovlastile jedi-nice lokalne samouprave da taj prihod prikupljaju u ime i za račun Hrvatskih voda. Jedinice lokalne samouprave prihod od naknade za uređenje voda prikupljaju zajedno s komunalnom naknadom. Pri-hodi od naknade za uređenje voda evidentiraju se na osnovnom računu 23955 – Obveze za naplaćene

tuđe prihode, a ne, kako to evidentiraju neke jedi-nice, na računu 65224 – Naknada za uređenje voda. Obveza za naplaćene tuđe prihode se zatvara u tre-nutku prijenosa sredstava na račun Hrvatskih voda. Navedeno znači da jedinice lokalne samouprave ne planiraju prihod od naknade za uređenje voda u okviru podskupine 652 – Prihodi po posebnim pro-pisima.

Rashodi za projektnu dokumentaciju, usluge konzaltinga i nadzora, koji su povezani s rasho-dima za tekuće i investicijsko održavanje, eviden-tiraju se kao i izvedeni radovi na istom osnovnom računu unutar odjeljka 3232 – Usluge tekućeg i in-vesticijskog održavanja, a planiraju na podskupini 323 – Rashodi za usluge. Međutim, ako su navedeni rashodi povezani s dodatnim ulaganjem, evidenti-raju se i planiraju u okviru razreda / skupine računa 45 – Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini.

Ukupni prihod od poreza na dohodak prikupljen na području jedinice planira se unutar podskupine računa 611 – Porez i prirez na dohodak, uključuju-ći i prema odredbama Zakona o financiranju jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 127/17.) 17 % poreza na dohodak koji se ostvaruje kroz fiskalno izravnanje. Sredstva fi-skalnog izravnanja jedinice primaju na dnevnoj bazi i evidentiraju kao prihod od poreza na dohodak u okviru podskupine računa 611 – Porez i prirez na dohodak, i to kao nenamjenski prihod.

Naknada Poreznoj upravi od 1 % za troškove obavljanja poslova utvrđivanja, evidentiranja, na-plate, nadzora i ovrhe poreza na dohodak planira se kao materijalni rashod u okviru podskupine računa 323 – Rashodi za usluge, a iskazuje na osnovnom ra-čunu 32399 – Ostale nespomenute usluge.

Uočeno je pogrešno evidentiranje vezano za us-luge iznajmljivanja smještaja u turističke svrhe (paušalni porez po krevetu i boravišna pristojba). Paušalni porez po krevetu planira se u okviru pod-skupine računa 611 – Porez i prirez na dohodak, a iskazuje na osnovnom računu 61132 – Porez i prirez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i poste-lja putnicima i turistima.

3. UKLJUČIVANJE VLASTITIH I NAMJENSKIH PRIHODA I PRIMITAKA SVIH PRORAČUNSKIH KORISNIKA U PRORAČUN

3.1. OBVEZA UKLJUČIVANJAU ovogodišnjim Uputama upućuje se na Upu-

te za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz prošle i pretprošle go-dine kojim je detaljno obrazložena obveza uključi-vanja svih prihoda i primitaka, rashoda i izdataka proračunskih korisnika u proračun jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, u skladu s ekonomskom, programskom, funkcijskom, organi-zacijskom i lokacijskom klasifikacijom te izvorima financiranja.

Člankom 48. Zakona o proračunu propisana je obveza uplate namjenskih prihoda i primitaka koje ostvare proračunski korisnici jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave u proračun nad-


ležne jedinice. Namjenski prihodi i primitci jesu pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu JLP(R)S-a, naknade s naslova osiguranja i namjen-ski primitci od zaduživanja i prodaje dionica i udje-la. Nadalje, čl. 52. Zakona o proračunu utvrđuje se obveza uplate vlastitih prihoda proračunskih kori-snika u proračun jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave.

Odlukom o izvršavanju proračuna JLP(R)S-a dana je mogućnost propisivanja izuzeća od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda korisnika u proračun ako jedinica nije stvorila infor-matičke preduvjete za praćenje prihoda i primitaka svojih korisnika te izvršavanje rashoda iz tih izvora. Do prethodne je godine izuzeće od uplate vlasti-tih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika u proračun bilo povezano s izuzećem od planiranja navedenih prihoda u proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Među-tim, Državni ured za reviziju u svojim je preporuka-ma skrenuo pozornost kako mogućnost izuzeća od uplate navedenih prihoda i primitaka proračunskih korisnika u nadležni proračun ne isključuje obvezu njihova planiranja u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ta obveza proi-zlazi iz čl. 16., 17. i 29. Zakona o proračunu. Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve sastoji se, u skladu s čl. 16. Zakona o proračunu, od općeg i posebnog dijela te plana razvojnih pro-grama.

Posebni dio proračuna sastoji se od plana rasho-da i izdataka proračunskih korisnika iskazanih po vrstama, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata. Prema čl. 17. Zakona o prora-čunu, financijski plan proračunskih korisnika čine prihodi i primitci te rashodi i izdatci raspoređeni u programe, koji se sastoje od aktivnosti i projekata. Financijski plan proračunskog korisnika mora obu-hvatiti sve izvore financiranja, što proizlazi iz čl. 29. Zakona o proračunu.

3.2. SPECIFIČNOSTI UKLJUČIVANJA USTANOVA U ŠKOLSTVU, ZDRAVSTVU I SOCIJALNOJ SKRBI

Iz navedenoga proizlazi obveza uključivanja svih prihoda i primitaka, rashoda i izdataka prora-čunskih korisnika u proračun JLP(R)S-a, u skladu s ekonomskom, programskom, funkcijskom, organi-zacijskom i lokacijskom klasifikacijom te izvorima financiranja. Iznimka je učinjena za plaće i ostale rashode za zaposlene osnovnih i srednjih škola, koji se u državnom proračunu iskazuju prema prirodnoj vrsti troška.

Sve vlastite i namjenske prihode ustanova u zdravstvu u vlasništvu jedinica, uključujući i priho-de ostvarene od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, potrebno je planirati u proračunu jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i vlastite te namjenske prihode škola, osim, i na-dalje, plaća te ostalih rashoda za zaposlenike škola.

Dakle, ustanove u zdravstvu i nadalje će fakturira-ti svoje usluge HZZO-u, a HZZO će navedene usluge podmirivati uplatom na račun ustanove. Međutim, bitno je da takav tijek potvrdi i nadležna jedinica lo-

kalne i područne (regionalne) samouprave odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojom ja dana mogućnost propisivanja izuzeće od obveze uplate namjenskih prihoda (a to su i prihodi koje ustanove u zdravstvu ostvare od HZZO-a) te vlastitih prihoda korisnika u proračun, ako jedinica nije stvorila informatičke preduvjete za praćenje prihoda svojih korisnika i iz-vršavanje rashoda iz tih izvora.

Sredstva HZZO-a namijenjena ustanovama u zdravstvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave planiraju u okviru namjenskog izvora financiranja kako bi imali potpunu fleksibilnost u praćenju njihova izvršavanja.

Jedinice lokalne ili područne (regionalne) samo-uprave sredstva koja planiraju doznačiti centrima za socijalnu skrb u skladu s Odlukom o minimalnim financijskim standardima, kriterijima i mjerilima za financiranje materijalnih i financijskih rashoda centara za socijalnu skrb i troškova ogrjeva korisni-cima, koji se griju na drva, iskazuju na podskupini računa 366 – Pomoći proračunskim korisnicima dru-gih proračuna. Sredstva za ogrjev jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazuju na podskupini 372 – Ostale naknade građanima i ku-ćanstvima iz proračuna.

3.3. PRAĆENJE IZVRŠAVANJA Ako JLP(R)S-ovi odlukama o izvršavanju prora-

čuna propišu izuzeće od obveze uplate vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka korisnika u prora-čun, moraju osigurati izvještajno praćenje ostva-rivanja vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka, kao i njihova trošenja. Ti podatci moraju biti uklju-čeni u polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. One jedinice koje posluju putem rizni-ce, izvršavanje tog dijela proračuna prate po riznici, a one koje nisu razvile sustave rizničnog poslovanja, izvršenje prate izvještajno, ručnim evidencijama. Jasno, navedeno praćenje nije jednostavno usposta-viti, a posebice u dijelu prenesenih viškova odnosno manjkova korisnika iz prethodnih godina koje treba uključiti u proračun na jednak način kao i viškove odnosno manjkove same jedinice. Moguće je pratiti ostvarivanje i trošenje vlastitih i namjenskih priho-da i primitaka proračunskih korisnika, izuzetih od uplate na račun proračuna jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, na dva načina:

y provedbom knjigovodstvenih evidencija u glavnoj knjizi proračuna ili

y samo izvještajno.

3.4. PREDUVJETI ZA UKLJUČIVANJE VLASTITIH I NAMJENSKIH PRIHODA I PRIMITAKA PRORAČUNSKIH KORISNIKA U PRORAČUN JEDINICE

Da zaključimo: nekoliko je važnih preduvjeta za cjelovito i kvalitetno uključivanje vlastitih i namjen-skih prihoda i primitaka proračunskih korisnika u proračun jedinice:

1. utvrditi vrste poslovnih događaja i transakcija koje evidentiraju proračunski korisnici i preispi-tati ispravnost njihovih evidencija. To, primjeri-


ce, znači da sve škole jedne županije moraju isti poslovni događaj evidentirati na jednak način i na istom računu računskog plana;

2. napraviti vezne tablice u kojima će se povezati vrsta prihoda s izvorom financiranja. Iz Pra-vilnika o proračunskim klasifikacijama pro-izlaze neke od poveznica, međutim dio ovisi i o uputama i specifičnostima same jedinice. Primjerice, kamate koje proračunski korisnici ostvaruju na svojim računima mogu se pove-zati s više izvora financiranja. Najčešće je to izvor financiranja: vlastiti prihodi, ali ovisno o različitim okolnostima mogu biti i drugi izvori financiranja. Primjer veznih tablica izrađenih za proračunske korisnike državnog proračuna za koje se prikupljanje i potrošnja vlastitih i na-mjenskih prihoda i primitaka prati izvještajno, raspoložive su na internetskoj stranici: http://www.mfin.hr/hr/upute-obrasci-zahtjeva-su-glasnost;

3. definirati programsku klasifikaciju (aktivno-sti i projekte) za proračunske korisnike iz svoje nadležnosti, jer se uključivanjem vlastitih i na-mjenskih prihoda i primitaka korisnika može pokazati potreba za novim aktivnostima i pro-jektima od onih koji su do sada bili sadržani u proračunu;

d) utvrditi način praćenja ostvarivanja vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka te njihova tro-šenja.

4. IZRADA OBVEZNIH UPUTA ZA PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

4.1. SADRŽAJ UPUTA ZA KORISNIKEUpravno tijelo za financije nakon primitka Uputa

Ministarstva financija izrađuje svoje upute za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i dostavlja ih proračunskim i izvanpro-računskim korisnicima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Navedene upute obvezno sadržavaju:1. temeljna ekonomska ishodišta i pretpostavke

za izradu prijedloga proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

2. opis planiranih politika jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave

3. procjenu prihoda i rashoda te primitaka i iz-dataka proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedeće tri godine

4. visinu financijskog plana po proračunskim korisnicima koja sadržava visinu financijskog plana za prethodnu proračunsku godinu i te-kuću proračunsku godinu, te visinu financij-skog plana za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, raspoređenu na: a) visinu sredstava potrebnih za provedbu po-

stojećih programa, odnosno aktivnosti, koje proizlaze iz trenutno važećih propisa i

b) visinu sredstava potrebnih za uvođenje i provedbu novih ili promjenu postojećih pro-grama, odnosno aktivnosti;

3. način pripreme te terminski plan za izradu proračuna i prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave;

4. šifre i nazive zajedničkih programa te aktiv-nosti i projekata u skladu s kojima će korisnici izraditi svoj financijski plan.

Prema Zakonu o proračunu, takve upute za raz-doblje 2019. – 2021. godine obvezni su izraditi svi JLP(R)S-ovi koji imaju proračunske i izvanprora-čunske korisnike.

I jedinice koje kao jedine proračunske korisni-ke imaju mjesne odbore, obvezne su za njih izra-diti upute. Međutim, takve su upute skraćenog sadržaja s ključnim dijelom u kojem se daju limiti za mjesni (mjesne) odbor (odbore).

Naglašavamo da je prvo pitanja iz Upitnika u po-dručju planiranja na koje odgovaraju JLP(R)S-ovi koje u svojoj nadležnosti imaju proračunske i izvanprora-čunske korisnike upravo u vezi s izradom upute za proračunske i izvanproračunske korisnike: Upravno tijelo nadležno za financije jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave nakon primitka uputa za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave od Ministarstva financija izra-dilo je i dostavilo proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave upute za izradu proračuna jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave s limitima odnosno s visinama financijskog plana po proračun-skim korisnicima za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, koje su raspoređene na:

�� visinu sredstava potrebnih za provedbu postoje-ćih programa, odnosno aktivnosti, koje proizla-ze iz trenutno važećih propisa i�� visinu sredstava potrebnih za uvođenje i proved-bu novih ili promjenu postojećih programa, od-nosno aktivnosti.

4.2. IZRADA DVOJNIH LIMITAPrema čl. 27. Zakona o proračunu upravno tijelo

za financije nakon primitka Uputa Ministarstva fi-nancija za izradu proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave izrađuje svoje upu-te za izradu proračuna i dostavlja ih proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave su, prvi put prethodne godine, imale obvezu u navedenim upu-tama svojim proračunskim korisnicima utvrđivali tzv. dvojne limite. To su dodijeljene svote sredstava unutar kojih bi korisnici izrađivali prijedloge finan-cijskih planova.

Jedan se limit utvrđuje ovisno o sredstvima po-trebnim za provedbu postojećih programa, odnosno aktivnosti (koje proizlaze iz trenutačno važećih pro-pisa), a drugi limit ovisno o sredstvima potrebnim za provedbu novih ili promjenu postojećih progra-ma odnosno aktivnosti. Troškovi provedbe postoje-ćih programa odnosno aktivnosti obuhvaćaju troš-kove održavanja postojeće razine usluga, uzimajući u obzir očekivane promjene u broju korisnika i, pri-


mjerice, tekuće troškove kapitalnih projekata, koji će se završiti tijekom planiranog razdoblja. Troškovi novih programa uključuju i troškove promjene ra-zine i vrste usluge, primjerice, u školama uvođenje boravka za djecu.

Iako ovakav pristup izradi limita dodatno: y jača sustav odgovornosti proračunskih korisni-

ka za dodijeljena sredstva potrebna za proved-bu postojećih programa, odnosno aktivnosti

y povećava transparentnost u utvrđivanju troš-kova provedbe novih programa

y smanjuje broj situacija u kojima se otvaraju nove aktivnosti i stvaraju nove obveze u uvjeti-ma u kojima su sredstva osigurana isključivo u visini potrebnoj za provedbu postojećih aktiv-nosti i projekata,

on nije u potpunosti zaživio u praksi.

Ovogodišnjim Uputama ne obrađuje se posebno metodologija izrade dvojnih limita jer je ta tema bila obrađena uputama Ministarstva financija iz pret-hodnih godina. Jasno, obveza izrade dvojnih limita još je aktualna te nije za očekivati da će se za sva-koga proračunskog korisnika utvrđivati dva limita, odnosno da će proračunski okvir omogućavati uvo-đenje novih programa ili projekata kod svih korisni-ka. Ako, primjerice, općina ima dva proračunska ko-risnika kojima se u iduće tri godine neće osiguravati sredstva iz proračuna za nove projekte, bitno je da je to vidljivo u samim Uputama. U nastavku je primjer isječka iz Upute Općine XY namijenjene proračun-skim korisnicima iz njezine nadležnosti:

RKP

Općina XY / Proračunski

korisnik Općine XY

2019. 2020. 2021.

1. limit 2. limit Plan 2019. 1. limit 2. limit Plan 2020. 1. limit 2. limit Plan 2021.

11111 OPĆINA XY

22222Javna vatrogasna postrojba XY 5.244.533 - 5.244.533 5.244.533 1.235.000 6.479.533 5.084.533 - 5.084.533

33333 Muzey XY 1.279.179 30.000 1.309.179 1.310.241 - 1.310.241 1.311.241 - 1.311.24144444 Dječji vrtić XY 9.444.254 - 9.444.254 9.797.010 - 9.797.010 9.883.221 - 9.883.221

55555Dom za starije i nemoćne osobe XY 6.072.700 - 6.072.700 6.286.200 - 6.286.200 6.136.200 - 6.136.200

Obrazloženje: U 2019. godini iz proračunskih prihoda Općine XY

dodijeljen je limit za sve proračunske korisnike Opći-ne za financiranje redovne djelatnosti. Prvi (1.) limit obuhvaća troškove provedbe postojećih programa od-nosno aktivnosti. Kod proračunskog korisnika Muzej XY definiran je i drugi (2.) limit u svoti od 30.000,00 kuna za provedbu nove aktivnosti (izrada i troškovi održavanja web-stranice). U 2020. godini osim do-dijeljenoga prvog limita za obavljanje redovite dje-latnosti proračunskih korisnika Općine XY, Javnoj vatrogasnoj postrojbi XY dodijeljena su dodatna sred-stva (2. limit) u svoti od 1.235.000,00 kuna za nabavu vatrogasnog vozila (cisterne). Napominjemo, premda su u 2019. godini sredstva dodijeljena Muzeju XY za troškove izrade i održavanja web-stranice uključena u drugi limit, u 2020. godini troškovi daljnjeg održa-vanja web-stranice sadržani su u prvom limitu.

5. DOSTAVA PRORAČUNSKIH DOKUMENATA MINISTARSTVU FINANCIJA I PRIMJENA NAČELA TRANSPARENTNOSTI

5.1. DOSTAVA DOKUMENATA MINISTARSTVU FINANCIJA I DRŽAVNOM UREDU ZA REVIZIJU

Uputom se, kao i prethodne godine, daju instruk-cije jedinicama lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave o načinu i obliku dostave proračunskih dokumenata Ministarstvu financija.

U skladu s čl. 40. Zakona o proračunu, načelnik, gradonačelnik i župan obvezni su dostaviti Mini-starstvu financija proračun i projekcije, odluke o iz-vršavanju proračuna te izmjene i dopune proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve u roku od 15 dana od njihova stupanja na snagu.

Više ne postoji obveza dostave navedenih dokume-nata Ministarstvu financija u papirnatom obliku, nego se sam postupak bitno pojednostavljuje. Kako se, u skladu s čl. 12. Zakona o proračunu, proračun i projekcije, izmjene i dopune proračuna te odluka o privremenom financiranju objavljuju u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, jedinice su u obvezi na adresi e-pošte Ministarstva financija: [email protected] poslati link na navedene dokumente objavljene u službenom glasilu, u roku od 15 dana od dana njiho-va stupanja na snagu.

Sve izmjene i dopune proračuna jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave za 2019. godinu koje stupe na snagu tijekom 2019. godine dostavljaju se također u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu i na istu adresu e-pošte.

Iako je već prošlogodišnjim Uputama istaknuto da se svi navedeni dokumenti dostavljaju Nadalje, neki su JLP(R)S-ovi propustili dostaviti plan razvoj-nih programa, koji je obvezni dio proračuna jedini-ca lokalne i područne (regionalne) samouprave, a neki i odluku o izvršavanju proračuna.

Kao i prethodne godine, a za statističke potrebe, u posebnu web-aplikaciju Ministarstva financija „Finan-cijski planovi JLP(R)S“ (raspoloživu na stranci: https://www3.apis-it.hr/wab/servlet/proweb/webjlprs/Lo-gIN) unose se podatci iz proračuna za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu. U istu aplikaciju i na jednak način unosit će se podatci iz svih budućih izmjena i dopuna proračuna za 2019. godinu.

Podatke u aplikaciju treba unositi kontinuirano, najkasnije 15 dana od dana stupanja na snagu sva-koga pojedinog dokumenta planiranja.


5.2. PRIMJENA NAČELA TRANSPARENTNOSTI (ZAKONSKA OBVEZA I VODIČ ZA GRAĐANE)

Uputom se također promiče i načelo transpa-rentnosti. Fiskalnom transparentnošću građanima se osigurava pristup informacijama koje su im po-trebne kako bi mogli ocijeniti političke odluke vla-sti, praćenjem i analizom tih informacija. Da bi se osiguralo ostvarenje načela transparentnosti i slo-bodan pristup informacijama te njihovo poveziva-nje, preuzimanje i ponovna uporaba, preporučuje se objavljivati sve materijale povezane s proračunom i njegove izmjene u formatu pogodnom za daljnju obradu (Word i Excel).

Zakon o pravu na pristup informacijama (Nar. nov., br. 25/13.) u čl. 11. obvezuje JLP(R)S na inter-netsku objavu nacrta općih akata jedinice kojima uređuju pitanja iz svog djelokruga, a kojima se ne-posredno ostvaruju potrebe građana ili druga pita-nja od interesa za opću dobrobit građana i pravnih osoba na njihovu području, odnosno na području njihove djelatnosti (uređenje naselja i stanovanja, prostorno planiranje, komunalna djelatnost i druge javne službe, zaštita okoliša, i drugo), radi provedbe javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnosti, u pravilu u trajanju 30 dana.

Iz navedenoga proizlazi da bi se i prijedlog pro-računa jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i odluka o izvršavanju prora-čuna trebali objaviti na internetskim stranicama jedinice 30 dana prije dostave istih predstavnič-kom tijelu.

Jedan od načina poboljšanja komunikacije gra-đana i lokale i područne (regionalne) samouprave može postati i vodič za građane uz proračune JLP(R)S-a. Vodič se može tiskati i/ili objaviti na mrežnim stranicama. Cilj je vodiča na jednostavan način upo-znati građane s osnovnim pojmovima iz područja financija lokalne i područne (regionalne) samou-prave, sadržajem proračuna, raspoloživim izvorima financiranja i prijedlogom ključnih programa, pro-jekata i aktivnosti koji se u srednjoročnom razdoblju planiraju financirati iz tih izvora.

Kako bi JLP(R)S-ovima olakšalo izradu vodiča, na mrežnim stranicama Ministarstva financija: http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracuni objavljen je je-dinstveni format, odnosno prijedlog sadržaja vodi-ča za građane, koji bi se izrađivao uz prijedlog pro-računa JLP(R)S-a.

6. IZRADA FINANCIJSKIH PLANOVA ZA PRORAČUNSKI I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE ZA RAZDOBLJE 2019. – 2021. GODINE

6.1. SADRŽAJ FINANCIJSKOG PLANA – PLAN PRIHODA I RASHODA

U Uputama Ministarstva financija dan je primjer modela financijskog plana proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve koji proračunski, ali i izvanproračunski korisnici trebaju slijediti u izradi svojih planova za razdoblje 2019. – 2021. godine.

Prijedlog financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave za razdoblje 2019. – 2021. godine u skladu s odredbama Zakona o pro-računu sadržava:

y Procjene prihoda i primitaka iskazane po vr-stama za razdoblje 2019. – 2021. godine.

y Plan rashoda i izdataka za razdoblje 2019. – 2021. godine razvrstanih prema proračunskim klasifikacijama i

y obrazloženje prijedloga financijskog plana.Proračunski i izvanproračunski korisnik JLP(R)

S-a planira prihode i primitke, rashode i izdatke za 2019. godinu na razini podskupine (treća razina ra-čunskog plana), a za 2020. i 2021. godinu na razini skupine (druga razina računskog plana).

Ključna je klasifikacija koja se primjenjuje u izradi financijskog plana ekonomska klasifikacija. Zbog uočenih nepravilnosti u planiranju potrebno je ista-knuti kako u slučaju da proračunski korisnik plani-ra izravno ili putem nadležnog proračuna ostvariti sredstva od proračuna koji mu nije nadležan, prihod planira u okviru podskupine računa 636 – Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan. Tim se računom koriste, primjerice, dječji vrtići ili škole koji su proračunski korisnici grada, a ostvaruju sredstva iz općine za sufinanciranje bo-ravka djeteta u dječjem vrtiću ili sufinanciranje ku-hinje u školi.

Prihodi od zakupa poslovnog prostora planiraju se u okviru skupine računa 64 – Prihodi od imovine (641 – Prihodi od financijske imovine i 642 – Prihodi od nefinancijske imovine), a ne u okviru podskupine računa 661 – Prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga.

Sredstva od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pogrešno se planiraju u okviru pod-skupine računa 663 – Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna, a trebaju se iskazi-vati u okviru podskupine računa 634 – Pomoći od izvanproračunskih korisnika.

Doprinosi i porezi uplaćeni za rad na temelju ugo-vora o djelu ne smiju se iskazivati u okviru podsku-pine računa 311 – Plaće (Bruto) i 313 – Doprinosi na plaće, nego u okviru podskupine računa 323 – Ras-hodi za usluge, na osnovnom računu 32372 – Ugovori o djelu.

Rashodi za službeni put osoba izvan radnog odno-sa, a koji se odnose na upotrebu vlastitog automobi-la u službene svrhe i na troškove smještaja i avionski prijevoz planiraju se u okviru podskupine računa 324 – Naknade troškova osobama izvan radnog odno-sa, a nikako u okviru podskupine računa 321 – Na-knade troškova zaposlenima.

Uz ekonomsku i programsku klasifikaciju, prora-čunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u izradi finan-cijskog plana primjenjuju i klasifikaciju prema izvo-rima financiranja. Izvore financiranja čine skupine prihoda i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdatci određene vrste i utvrđene namjene.

Prihodi i primitci proračuna planiraju se te se ras-poređuju i iskazuju prema izvorima iz kojih potječu. Rashodi i izdatci planiraju se, izvršavaju i računo-vodstveno prate prema izvorima financiranja.

http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracuni

http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracuni


Osnovni izvori financiranja proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave jesu:

1. opći prihodi i primitci2. vlastiti prihodi3. prihodi za posebne namjene4. pomoći5. donacije6. prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske

imovine i naknade s naslova osiguranja i7. namjenski primitci.1. Proračunski i izvanproračunski korisnik u izvor

financiranja opći prihodi i primitci uključuje priho-de koje ostvari iz nadležnog proračuna, a koje pla-nira u okviru podskupine 671 – Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih ko-risnika.

2. Izvor financiranja vlastiti prihodi čine prihodi koje korisnik ostvari obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, a koje mogu obavljati i drugi pravni subjekti izvan općeg proračuna (iznajmljiva-nje prostora, obavljanje ugostiteljskih usluga i sl.).

Vlastiti prihodi iskazuju se u okviru podskupine 661 – Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga.

3. Izvor financiranja prihodi za posebne namjene čine prihodi čije su korištenje i namjena utvrđeni posebnim zakonima i propisima.

4. Izvor financiranja pomoći čine prihodi ostvare-ni od inozemnih vlada, međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU-a, prihodi iz drugih proraču-na te ostalih subjekata unutar općeg proračuna.

U okviru ovog izvora proračunski i izvanprora-čunski korisnici jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave planiraju sredstva koja će ostva-riti iz državnog proračuna ili iz proračuna koji im nisu nadležni.

5. Izvor financiranja donacije čine prihodi ostva-reni od fizičkih osoba, neprofitnih organizacija, tr-govačkih društava i od ostalih subjekata izvan općeg proračuna. Proračunski korisnici ne mogu planirati donacije (podskupina 663) od drugih proračuna i proračunskih korisnika.

6. Izvor financiranja prihodi od prodaje ili zamje-ne nefinancijske imovine i naknade s naslova osigu-

ranja čine prihodi ostvareni prodajom ili zamjenom nefinancijske imovine i od naknade štete s osnove osiguranja, a mogu se iskoristiti samo za kapitalne rashode. Kapitalni rashodi jesu: rashodi za nabavu nefinancijske imovine, rashodi za održavanje nefi-nancijske imovine i dodatna ulaganja u nefinancij-sku imovinu.

7. Izvor financiranja namjenski primitci čine pri-mitci od financijske imovine i zaduživanja čija je namjena utvrđena posebnim ugovorima i/ili propi-sima.

Nadležna jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave treba dati korisnicima upute čiji se prihodi vežu uz koje izvore financiranja. Tako se pri-mjerice kamate koje proračunski korisnici ostvaruju na svojim računima mogu povezivati s više izvora fi-nanciranja. Najčešće su taj izvor financiranja vlasti-ti prihodi, ali ovisno o različitim okolnostima mogu pripadati i namjenskom izvoru financiranja.

To je posebno važno zbog zakonske obveze jedi-nica uključivanja svih prihoda i primitaka, rashoda i izdataka proračunskih korisnika (dakle i njihovih vlastitih te namjenskih prihoda) u proračun jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u skladu s ekonomskom, programskom, funkcij-skom, organizacijskom, lokacijskom klasifikacijom te izvorima financiranja.

6.2. UKLJUČIVANJE PRENESENOG REZULTATA U FINANCIJSKI PLAN

Financijski plan koji uključuje isključivo plan pri-hoda i rashoda bez rezultata poslovanja ne pruža cjelovit financijski okvir za donošenje odluka o bu-dućoj potrošnji i izvorima financiranja. Proračunski korisnici svjesni su potrebe uključivanja rezultata u financijski plan, ali najčešće ne znaju na koji način tehnički to provesti.

Rezultat o kojem govorimo je u računovodstve-nim evidencijama iskazan na podskupini računa 922 – Višak/manjak prihoda. To je onaj rezultat koji je u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, odnosno obrascu PR-RAS, iskazan na AOP oznaci Višak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju odnosno Manjak prihoda i pri-mitaka za pokriće u sljedećem razdoblju.

Isječak iz obrasca PR-RAS

UKUPNI PRIHODI I PRIMICI (AOF1401 + 408) 631 0 0UKUPNI RASHODI I IZDACI (AOF1 402 + 519) 632 0 0VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA (AOP 631 - 632) 633 0 0MANJAK FRIHODA I PRIMITAKA (AOP 632 - 631) 634 0 0

9221 - 9222 Višak prihoda i primitaka - preneseni (AOP 405 - 406 + 629 - 630) 635 0 09222 - 9221 Manjak prihoda i primitaka - preneseni (AOP 406 - 405 + 630 - 629) 636 0 0

Višak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju (AOP 633 + 635 - 634 - 636) 637 0 0Manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju (AOP 634 + 636 - 633 - 635) 638 0 0

191 Unaprijed plaćeni rashodi budućih razdoblja 639

Višak i manjak ne iskazuje se u financijskom pla-nu na računima razreda 6/7 i 3/4, nego se u sam fi-nancijski plan uključuje bilančna pozicija 922 Višak/manjak prihoda.

Činjenica je da je konačni rezultat poslovanja po-znat tek u siječnju godine za koju se donosi finan-cijski plan pa se zbog toga prilikom planiranja tj. izrade financijskog plana u obzir uzima planirani

DOKUPLJENE MINUTE ZA SAVJETE AKTIVIRAJU SE PO PRIMLJENOJ UPLATI


rezultat poslovanja, odnosno njegova procjena re-zultata poslovanja.

U nastavku se daje primjer općeg dijela financij-skog plana jednoga proračunskog korisnika svotom uravnotežiti financijski plan.

PRIJEDLOG FINANCIJSKOG PLANA PRORAČUNSKOG KORISNIKA XY ZA 2019. I PROJEKCIJA PLANA ZA 2020. I 2021. GODINUOPĆI DIO




PRIHODI UKUPNO 8,250,000 10,630,939 11,034,915PRIHODI POSLOVANJA 8,250,000 10,630,939 11,034,915PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE 0 0 0RASHODI UKUPNO 10,321,300 10,630,939 11,034,915RASHODI POSLOVANJA 10,211,300 10,310,493 10,772,661RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU 110,000 320,446 262,254RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK -2,071,300 0 0




UKUPAN DONOS VIŠKA / MANJKA IZ PRETHODNE(IH) GODINA 2.071.300 0 0VIŠAK / MANJAK IZ PRETHODNE(IH) GODINE KOJI ĆE SE POKRITI / RASPOREDITI 2.071.300 0 0






Iz primjera je vidljivo kako proračunski korisnik planira u 2019. godini kao izvor financiranja i pod-mirivanja obveza iskoristiti i preneseni višak iz 2018. (procijenjeni). I preneseni višak potrebno je vezati uz izvor financiranja iz kojeg je proistekao, kao što

je prikazano tablicom u nastavku. Iz isječka iz Plana prihoda i primitaka za 2019. godinu vidljivo je da je proračunski korisnik ostvario višak prihoda iz izvo-ra: vlastiti prihodi.

Izvor prihoda i primitaka

Oznaka rač. iz računskog plana

2019.

Opći prihodi i primici

Vlastiti prihodi

Prihodi za posebne namjene

Pomoći Donacije

Prihodi od nefinancijske

imovine i nadoknade šteta s osnova

osiguranja

Namjenski primici od

zaduživanja

632 74.000641 150.000652 49.400661 5.606.020671 2.345.580683 25.000922 2.071.300

Ukupno (po izvorima) 2.345.580 7.827.320 74.400 74.000 0 0 0

Ukupno prihodi i primici za 2019. 10.321.300

Navedeni plan prihoda i primitaka povezan s izvorima financiranja potrebno je napraviti i za 2020. i 2021. godinu, ali na manje detaljnoj razini ekonomske klasifikacije.

Jasno, proračunski korisnici mogu procijeniti da će 2018. godinu završiti s manjkom prihoda. U tom se slučaju tekuća 2019. godina mora planirati s viš-kom prihoda kako bi se podmirio manjak prenesen iz 2018. godine, na način prikazan u nastavku.

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili

e-mail: [email protected]






PRIHODI UKUPNO 19,001,150 19,500,200 18,700,000PRIHODI POSLOVANJA 17,751,150 18,500,200 18,650,227PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 1,250,000 1,000,000 49,773RASHODI UKUPNO 18,750,650 19,500,200 20,700,000RASHODI POSLOVANJA 17,250,650 18,441,900 18,200,000RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 1,500,000 1,058,300 2,500,000RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK 250,500 0 -2,000,000




UKUPAN DONOS VIŠKA/MANJKA IZ PRETHODNE(IH) GODINA -250,500 0 0VIŠAK/MANJAK IZ PRETHODNE(IH) GODINE KOJI ĆE SE POKRITI/RASPOREDITI -250,500 0 0




PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA 0 0 2,000,000IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 0 0 0NETO FINANCIRANJE 0 0 2,000,000


Napomena: Redak UKUPAN DONOS VIŠKA/MANJKA IZ PRETHODNE(IH) GODINA služi kao informacija i ne uzima se u obzir kod uravnoteženja proračuna, već se proračun uravnotežuje retkom VIŠAK/MANJAK IZ PRETHODNE(IH) GODINE KOJI ĆE SE POKRITI/RASPOREDITI.

Proračunski korisnik procjenjuje da će iz 2018. u 2019. godinu prenijeti manjak u svoti od 250.500 kuna, a pokrit će ga u 2019. godini u cijelosti iz viš-ka prihoda 2019. godine (vidljiv u Računu prihoda i rashoda).

U prošlogodišnjoj Uputi Ministarstva financija prvi se put spominje mogućnost sukcesivnog i vi-šegodišnjeg planiranja pokrića manjka iz prethod-ne (prethodnih) godina za proračunske korisnike JLP(R)S. Iznimno, kada proračunski korisnici dođu u situaciju da im preneseni manjak čini znatan dio ukupnog financijskog plana, odnosno da ga s ob-zirom na projekciju prihoda i stvorene obveze ne mogu realno pokriti u godini dana (a da istodobno nastave pružati javnu uslugu zadovoljavajuće kvali-tete), moguće je sukcesivno planirati pokriće manj-ka tijekom godina.

Primjer sukcesivnog pokrića manjka koji je dan za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samo-uprave u 2.1. dijelu ovoga članka može se u cijelo-sti primijeniti i na proračunskog korisnika. Prora-čunski korisnik koji planira u idućem trogodišnjem razdoblju sukcesivno kroz tri godine podmiriti ku-mulirani gubitak iz 2018. godine uz financijski plan donosi i akt koji sadržava:

1. analizu i ocjenu postojećega financijskog sta-nja institucije

2. prijedlog mjera za otklanjanje utvrđenih uzro-ka nastanka negativnog poslovanja te mjera za stabilno održivo poslovanje (to je skup mjera

za povećanje visine i/ili strukture prihoda, po-boljšanje naplate potraživanja, racionalizaciju poslovanja radi boljeg iskorištenja kapacite-ta i snižavanja troškova, novu organizacijsku strukturu, promjene u razini zapošljavanja i sl.)

3. 3) akcijski plan provedbe navedenih mjera (s opisom mjere, načinom provedbe, rokom pro-vedbe, imenom i prezimenom odgovorne oso-be) s očekivanim financijskim i ekonomskim učinkom.

Dakle, akt donosi tijelo koje usvaja i financijski plan – upravno vijeće, školski odbor ili drugo uprav-ljačko tijelo.

Budući da je financijski plan korisnika dio pro-računa jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave to obvezuje i jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njezino vijeće ili skupštinu na usvajanje tog akta.

Primjenjujući sličnu logiku, proračunski korisnici mogu iznimno sukcesivno planirati trošenje ku-muliranog viška iz prethodne(ih) godine. Primjer je dan u nastavku članka. Međutim, i u tom slučaju upravljačko tijelo mora potvrditi tako postupanje. Akt koji uz financijski plan donosi upravljačko tijelo svakako treba odgovoriti na pitanja nastanka tako značajnog viška, stvaranja mogućnosti za smanje-nje ili ukidanje određenih naknada koje se napla-ćuju za usluge koje pružaju proračunski korisnici te načina i svrhe za koju će se upotrijebiti navedeni višak u zadanom trogodišnjem okviru.






PRIHODI UKUPNO 4,970,000 4,995,020 5,110,270PRIHODI POSLOVANJA 4,920,000 4,990,020 5,100,270PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 50,000 5,000 10,000RASHODI UKUPNO 5,170,000 5,345,020 5,460,270RASHODI POSLOVANJA 4,670,000 4,795,020 4,860,270RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 500,000 550,000 600,000RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK -200,000 -350,000 -350,000




UKUPAN DONOS VIŠKA/MANJKA IZ PRETHODNE(IH) GODINE 900,000 700,000 350,000DIO VIŠKA/MANJKA IZ PRETHODNE(IH) GODINE KOJI ĆE SE POKRITI/RASPOREDITI U RAZDOBLJU 2019. - 2021. 200,000 350,000 350,000





VIŠAK / MANJAK + NETO FINANCIRANJE 0 0 0Napomena: Redak UKUPAN DONOS VIŠKA/MANJKA IZ PRETHODNE(IH) GODINA služi kao informacija i ne uzima se u obzir kod uravnoteženja proračuna, već se proračun uravnotežuje retkom VIŠAK/MANJAK IZ PRETHODNE(IH) GODINE KOJI ĆE SE POKRITI/RASPOREDITI.

Tablicom je dan primjer načina prikaza općeg dijela financijskog plana proračunskog korisnika JLP(R)S u slučaju postojanja znatnog viška koji se prenosi iz 2018. u 2019. godinu, a namjera je pokri-ti ga kroz naredno trogodišnje razdoblje. Korisnik iz primjera procjenjuje da će u 2019. godinu preni-jeti 900.000 kuna viška, a potrošit će ga u 2019. go-dini u svoti od 200.000 kuna, u 2020. godini u svoti od 350.000 kuna i u 2021. godini u svoti od 350.000 kuna. Jedan od preduvjeta sukcesivne potrošnje viš-ka kroz naredno trogodišnje razdoblje jest negativ-no poslovanje u tekućoj proračunskoj godini, kako bi se postiglo uravnoteženje financijskog plana di-jelom prenesenog viška prihoda. Tako je iz tablice vidljivo kako je sučeljavanjem prihoda i rashoda te-kuće godine i u 2019. (200.000 kuna), kao i u 2020. godini (350.000 kuna) te u 2021. godini (350.000 kuna) ostvaren manjak prihoda, i to u visini viška koji se podmiruje u toj godini (koji se vidi iz retka: DIO VIŠKA/MANJKA IZ PRETHODNE(IH) GODINE KOJI ĆE SE POKRITI/RASPOREDITI U RAZDOBLJU 2019. – 2021). Time se financijski plan dovodi u rav-notežu. Redak UKUPAN DONOS VIŠKA/MANJKA IZ PRETHODNE(IH) GODINA služi kao informacija o ukupnom višku koji se prenosi iz jedne u drugu go-dinu i ne uzima se u obzir kod uravnoteženja finan-cijskog plana, nego se financijski plan uravnotežuje retkom DIO VIŠKA/MANJKA IZ PRETHODNE(IH) GODINE KOJI ĆE SE POKRITI/RASPOREDITI.

6.3. OBRAZLOŽENJE FINANCIJSKOG PLANASastavni dio financijskog plana su i obrazloženja.

Uvođenjem srednjoročnoga proračunskog planira-nja te programskog planiranja u skladu s najboljom europskom praksom, naglasak se stavlja na rezulta-te koji se postižu provedbom programa, aktivnosti

i projekata, umjesto na vrstu i visinu troškova čime se zahtijeva preuzimanje odgovornosti korisnika za rezultate provedbe programa. Stoga obrazloženje postaje sve značajnijim dijelom samoga financij-skog plana.

Nadalje, u čl. 30. Zakona o proračunu defini-ran je sadržaj obrazloženja financijskog plana koji predstavlja podlogu za analiziranje rezultata i obli-kovanje budućih ciljeva, usmjeravanje djelovanja proračunskog korisnika, te je osnova za utvrđivanje odgovornosti. Prema odredbama Zakona o proraču-nu obrazloženje treba sadržavati:

y sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika y obrazložene programe y zakonske i druge podloge na kojima se zasni-

vaju programi y usklađene ciljeve, strategiju i programe s doku-

mentima dugoročnog razvoja y ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju

izračuni i ocjene potrebnih sredstava za pro-vedbu programa

y izvještaj o postignutim ciljevima i rezultati-ma programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog kori-snika u prethodnoj godini te

y ostala obrazloženja i dokumentaciju. Koliku važnost ima obrazloženje financijskog

plana govori i činjenica da se pitanjem iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti testira je li obrazloženje izrađeno te sadržava li sve elemente u skladu s čl. 30. Zakona o proračunu.

Kao što je već naglašeno, Zakon o proračunu u čl. 30. obvezuje korisnike na upotrebu i razvoj po-kazatelja uspješnosti koje je potrebno definirati u obrazloženju financijskog plana. Stoga je od velike važnosti da pokazatelji uspješnosti budu integrira-


ni već u sam proces pripreme proračuna, jer njihova upotreba već u ovom dijelu utječe na bolje upravlja-nje resursima. Pokazatelji uspješnosti naglašavaju programe koji nisu dobri i potiču korisnika da pro-pita važnost projekta odnosno aktivnosti te željene rezultate i ciljeve koji će se postići provedbom.

Karakteristika dobrih pokazatelja jest da oni mo-raju biti specifični odnosno da zaista mjere ono što treba mjeriti, ali i da budu mjerljivi u pogledu kvali-tete i/ili količine. Stoga ih je potrebno brojčano iska-zati ili jasno i nedvosmisleno izraziti. Oni će omo-gućiti korisniku praćenje i izvještavanje o napretku i ostvarenju zadanih programa. Bitno je takođert da pokazatelji budu dostupni u okviru prihvatljivih troškova, relevantni u odnosu na definirani cilj i vremenski određeni.

U obrazloženju financijskog plana koristi se dvje-ma vrstama pokazatelja: pokazatelj učinka (outco-me) i pokazatelj rezultata (output). Pokazatelj učinka treba dati informaciju o učinkovitosti, dugoročnim rezultatima te društvenim promjenama koje se po-stižu ostvarenjem cilja, primjerice Postizanje višeg stupnja razvoja kulturnog i umjetničkog stvaralaš-tva. usmjereni su prema konkretnom rezultatu. Mo-raju izravno mjeriti uspješnost pojedinog cilja na koji se odnose te ih je nešto lakše utvrditi za razliku od pokazatelja učinka.

U nastavku se daju primjeri pokazatelja rezultata za pojedine proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave:

Pokazatelj rezultata Definicija Jedinica Polazna

vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2019.) (2020.) (2021.)

Povećanje broja organiziranih

posjeta vrtičkih skupina

kulturnim manifestacijama

Oraginiziranjem posjeta vrtičkih skupina kulturnim manifestacijama

bogati se cjelokupno iskustvo djece u raznolikim aktivnostima,

osobito istraživačko-spoznajnim i specifičnim aktivnostima povezanim

s kulturnom umjetnosti

Broj posjeta dječjim

kazalištima godišnje na

razini dječjeg vrtića

3 Dječji vrtić 6 6 6

Pokazatelj rezultata Definicija Jedinica Polazna vrijednost

Izvor podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2019.) (2020.) (2021.)Povećanje broja učenika

koji su uključeni u različite školske projekte/ priredbe/

manifestacije

Učenike se potiče na izražavanje kreativnosti, talenata i sposobnosti ovakvim aktivnostima

Broj 180 Škola 190 200 210

Pokazatelj rezultata Definicija Jedinica Polazna vrijednost

Izvor podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2019.) (2020.) (2021.)

Povećanje broja umirovljenika uključenih u

kazališne aktivnosti

Povećanjem broja umirovljenika

povećat će se interes ove dobne skupine

za umjetnost i kulturu

Broj umirovljenika 0 Kazalište 10 20 25

Preporuka Ministarstva financija je da nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve za pojedine grupe svojih proračunskih korisnika utvrde nekoliko jedinstvenih pokazatelja. Međutim, ako to ne učine, proračunski su ih korisnici obvezni samostalno definirati. Pojedinima je to jednostav-nije, jer je njihov djelokrug rada takav da je rezultate jednostavno mjeriti, primjerice kazališta ili muzeji. Ponekad je pokazatelje teško odrediti i kod istih pro-računskih korisnika ovisno o njihovim specifično-stima, primjerice njihove veličine.

Dobro strukturirati pokazatelje uspješnosti tre-bao bi biti imperativ. Samo tako definirani poka-zatelji omogućuju kvalitetno praćenje uspješnosti aktivnosti / projekta, koji se financira iz proraču-na. Stoga je vrlo bitno voditi računa da pokazatelj uspješnosti u samom nazivu izražava smjer kreta-nja, bilo da je riječ o povećanju, smanjenju ili čak i održavanju kontinuiteta. Primjerice, pokazatelj In-

tervencija kod požara se obavlja u što kraćem vre-menu trebao bi glasiti Skraćivanje vremena inter-vencije kod požara.

Jednako tako, ako pokazatelj uspješnosti ima, primjerice, brojčano iskazanu polaznu i ciljnu vri-jednost, potrebno je naznačiti o kojoj je brojčanoj jedinici riječ. Broj sam za sebe ništa ne znači, ako uz njega ne stoji jedinica. Primjerice, ako pokaza-telj Skraćivanje vremena obrade i sl. za ciljanu vri-jednost ima 1, potrebno je naglasiti, primjerice, je li riječ o jednom tjednu ili jednom danu. Pokazatelji uspješnosti moraju biti prije svega mjerljivi i nedvo-smisleno izraženi, stoga nikako nije poželjno defi-nirati kao pokazatelj broj učenika ili profesora koji sudjeluju.

Takav je pokazatelj dvosmislen i iz njegove defi-nicije nije jasno je li ciljna vrijednost broj učenika ili broj profesora. Nadalje, pokazatelji uspješnosti ne smiju biti povezani s povećanjem financijskih sred-


stava, nego trebaju biti usmjereni na rezultate aktiv-nosti koji se planiraju postići. Primjerice, povećanje razine sufinanciranja edukacijskih radionica pre-vencije nasilja među mladima ne može biti output, nego output treba biti cilj koji se planira postići, a to je Povećanje broja edukacijskih radionica preven-cije nasilja među mladima (kako bi se to postiglo, bit će potrebno vrlo vjerojatno povećati razinu su-financiranja).

Preporuka Ministarstva financija je da se prili-kom određivanja pokazatelja uspješnosti ciljne vri-jednosti iskazuju kumulativno. Ali ako to nije mogu-će, u opis pokazatelja potrebno je staviti napomenu kako je riječ o godišnjoj vrijednosti. Primjerice, kao ciljna vrijednost pokazatelja uspješnosti Povećanje broja susreta sportskih klubova i sl., za 2019. godi-nu navedeno je devet susreta, za 2020. godinu 11, a za 2021. godinu 15. Iz navedenoga nije jasno hoće li se u svakoj godini realizirati pojedina vrijednost na-vedena za tu godinu ili će ukupni rezultat nakon tri godine biti 25, odnosno 9 u 2019. godini + 11 u 2020. godini + 15 u 2021. godini – kumulativ koji preporu-čuje Ministarstvo financija. Bez obzira na to za koji se način brojčanog iskazivanja pokazatelja uspješ-nosti proračunski korisnik odlučio, bitno je da se to naznači kako bi prilikom čitanja obrazloženja bilo jasno je li riječ o kumulativu ili pojedinačnoj vrijed-nosti.

Pojedinim proračunskim korisnicima nije uvijek lako strukturirati pokazatelje uspješnosti s obzirom na njihovu djelatnost, veličinu i slično. Stoga se u na-stavku daju primjeri za pojedine skupine proračun-skih korisnika, a koji su primjenjivi na većinu takvih ustanova bez obzira na njihovu veličinu ili veličinu jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve u čijoj nadležnosti djeluju te koje je moguće isko-ristiti prilikom izrade financijskog plana proračun-skog korisnika za razdoblje 2019. – 2021. godine.

7. DOSTAVA I USVAJANJE FINANCIJSKIH PLANOVA

Upravna vijeća, školski odbori i ostala uprav-ljačka tijela proračunskih korisnika jedinica (škole, vrtići, knjižnice itd.) obvezni su usvojiti financijski plan do kraja godine, kako bi se od 1. siječnja 2019. godine mogle preuzimati i izvršavati nove obveze. Na temelju zahtjeva nadležne jedinice, proračunski korisnik može izrađivati i prijedlog financijskog pla-na na razini odjeljka (četvrta razina računskog pla-na). Međutim, upravno je vijeće ili drugo upravljač-ko tijelo obvezno usvojiti financijski plan korisnika, a predstavničko tijelo proračun za 2019. godinu na razini podskupine (treća razina računskog plana), a projekcije za 2020. i 2021. godinu na razini skupine (druga razina računskog plana).

U vezi s rokovima usvajanja financijskih plano-va, u praksi proračunskih korisnika čest je slučaj da imaju pripremljen prijedlog financijskog plana, ali plan nije donesen na sjednici upravnog vijeća do kraja tekuće za sljedeću godinu. Još uvijek, kod di-jela proračunskih korisnika, upravna vijeća / škol-ski odbori donose financijske planove početkom godine za tu godinu. Takvo postupanje je velikim dijelom i rezultat objektivnih razloga. Od nadležnog

proračuna ne dobiju se potrebni parametri za izra-du financijskog plana prije početka godine.

Bez obzira na praksu i način rada nadležne jedi-nice, obveza je proračunskih korisnika po Zakonu o proračunu donijeti financijski plan najkasnije do kraja godine za sljedeće tri godine, što bi korisnici trebali imati u vidu prilikom sastavljanja i donoše-nja financijskih planova za razdoblje 2019. – 2021. godine.

Nedonošenje proračuna JLP(R)S-a od strane žu-panijske skupštine, gradskog ili općinskog vijeća do 31. prosinca, ne ograničava proračunskog korisnika JLP(R)S da svoj prijedlog financijskog plana podne-se na donošenje upravnom vijeću / školskom odbo-ru / ostalim upravljačkim tijelima do kraja godine. Upravno vijeće proračunskog korisnika, odnosno ostala upravljačka tijela obvezna su donijeti finan-cijski plan do kraja godine.

Moguće je da će određene dijelove financijskog plana proračunskog korisnika biti potrebno mije-njati zbog novih spoznaja o visini financijskih sred-stava namijenjenih proračunskom korisniku nakon donošenja proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U tom slučaju dijelove financijskog plana donesenog od strane upravnog vijeća i ostalih upravljačkih tijela proračunskih kori-snika potrebno je uskladiti s usvojenim proračunom JLP(R)S tako da se u sljedećoj proračunskoj godini naprave izmjene i dopune financijskog plana. Iz-mjene i dopune financijskog plana provode se pre-ma istoj proceduri prema kojoj se i usvajao financij-ski plan na kraju godine.

U skladu sa Zakonom o proračunu predstavničko tijelo daje suglasnost na prijedlog financijskog pla-na županijske uprave za ceste zajedno s donošenjem proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

8. POSTUPAK IZMJENA I DOPUNA FINANCIJSKOG PLANA PRORAČUNSKIH KORISNIKA

S obzirom na to da se poseban dio proračuna je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sastoji od financijskih planova proračunskih ko-risnika, očita je obveza uključivanja svih prihoda i primitaka, rashoda i izdataka svih proračunskih korisnika u proračun, u skladu s ekonomskom, pro-gramskom, funkcijskom, organizacijskom, lokacij-skom klasifikacijom te svim izvorima financiranja. Navedeno je u skladu s primjenom načela jedinstva i sveobuhvatnosti proračuna.

Prema Zakonu o proračunu i Pravilniku o pro-računskom računovodstvu i računskom planu na-mjenski prihodi i primitci te vlastiti prihodi koje ostvare proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, bez obzira na njihovu uključenost u proračun i sustav riznice, i nadalje ostaju prihodi i primitci proračunskih ko-risnika te se tako i evidentiraju. Prihodi su prihodi proračunskih korisnika jer korisnici njima raspola-žu, odnosno utvrđuju koji će se rashodi podmiriti iz tih izvora.

U skladu sa Zakonom o proračunu namjenski pri-hodi i primitci te vlastiti prihodi uplaćuju se u pro-račun. Odlukom o izvršavanju proračuna moguće


je odrediti izuzeće od obveze uplate tih prihoda i primitaka u proračun. Izuzeće od uplate vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih ko-risnika ne znači izuzeće od planiranja navedenih prihoda u proračunu. U skladu s navedenim ostva-rivanje spomenutih prihoda i primitaka te trošenje rashoda financiranih iz tih izvora, a izuzetih od uplate u proračun, mora se pratiti izvještajno onako kako je utvrdila nadležna jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave.

Tijekom godine moguće su nepredviđene okolno-sti koje dovode do neplaniranih ostvarenja prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračunskih ko-risnika jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave. S obzirom na to da Zakon o proračunu ne propisuje proceduru u ovakvim slučajevima, prora-čunski korisnici dvojili su oko donošenja izmjena i dopuna financijskog plana radi usklađivanja s no-vim ostvarenjem prihoda i primitaka, odnosno ras-hoda i izdataka.

Osnovno je pitanje mogu li upravljačka tijela donositi izmjene i dopune financijskog plana bez prethodne suglasnosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno bez donošenja izmjena i dopuna proračuna jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave.

Kada je riječ o promjenama u financijskom planu proračunskih korisnika koje su vezane uz financi-ranje iz izvora općih prihoda i primitaka, odnosno iz nadležnoga lokalnog proračuna, podrazumijeva se da navedenome nije moguće pristupiti bez su-glasnosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno preraspodjela ili izmjena i dopuna proračuna. Međutim, promjene u financij-skom planu vezane uz „fleksibilne“ izvore (vlastite i namjenske prihode i primitke) moguće je urediti na različite načine. Stoga su jedinice obvezne razraditi proceduru za donošenje izmjena i dopuna financij-

skih planova proračunskih korisnika iz svoje nad-ležnosti. Preporučuje se tu nadležnost propisati od-lukom o izvršavanju proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave.

9. UPUTE ZA DECENTRALIZIRANE KORISNIKEU ovogodišnjim Uputama Ministarstva financija,

kao i svih prethodnih godina, posebno su naglašene upute za izradu financijskih planova decentralizira-nim korisnicima (centrima za socijalnu skrb, usta-novama u zdravstvu, osnovnim i srednjim školama, domovima za starije i nemoćne osobe te javnim va-trogasnim postrojbama), kao i upute njihovim osni-vačima – županijama, gradovima i općinama koji su preuzeli financiranje decentraliziranih funkcija.

Ukupna svota sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih financijskih standarda (bilančnih pra-va) u 2019. godini planiraju se uvećana za najviše 2 % u odnosu na prethodnu 2018. godinu.

Tijela (ministarstva i druga tijela državne upra-ve), koja su nadležna za decentralizirane funkcije, samostalno će odrediti strukturu rashoda unutar zadanih limita za svaku pojedinu decentraliziranu funkciju i u skladu s potrebama krajnjih korisnika (ustanova).

Osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove, usta-nove u zdravstvu u vlasništvu jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, domovi za starije i nemoćne osobe te javne vatrogasne postrojbe svoje prijedloge financijskih planova izrađuju, kao i pret-hodnih godina, prema modelu prijedloga financij-skog plana koji je dan u Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2019. – 2021. Planove dostavljaju isključivo svojim osnivačima – jedinicama lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, u rokovima koje utvrdi nadležna jedinica u svojim uputama o načinu i rokovima izra-de i dostave financijskih planova.

IZDANJE 2017.VII. izmijenjeno i dopunjeno izdanje KNJIGE

RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

(skupina autora)U neprofitnom sustavu u Republici Hrvatskoj, ako se isključe proračuni i proračunski

korisnici, nalazi se više desetaka tisuća pravnih osoba kojima cilj nije stjecanje dobitka. Njih se s računovodstvenog motrišta smatra neprofitnim organizacijama.

S obzirom na to da RRiF plus sustavno prati rad neprofitnih organizacija, one su do sada imale na raspolaganju dosadašnjih šest izdanja knjige kojima su im se s različitih motrišta dale smjernice za rad. U pripremi je novo VII. izdanje knjige „Računovodstvo neprofitnih or-ganizacija“ kojom se želi nastaviti ta tradicija. U ovom izmijenjenom i dopunjenom izdanju istoimene knjige, čije je prethodno izdanje objavljeno 2011. godine, RRiF plus kao izdavač nudi knjigu istovrsnog sadržaja u međuvremenu usklađenog s nastalim promjenama.

U stvaranju ovoga novog izdanja knjige sudjeluje, kao i u dosadašnjim izdanjima, znatan broj stručnih osoba iz različitih područja koji razmatraju neprofitnu organizaciju s motrišta područja kojim se oni profesionalno bave. Time knjiga i jamči svoju dosadašnju sadržajnu i stručnu kvalitetu.

Narudžbu možete poslati na: tel.: 01/ 4699-760 ♦ faks: 01/ 4699-766 ♦ e-pošta: [email protected]


RAČUNOVODSTVO

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. UDK 336.1/336.7

Devetomjesečni financijski izvještaji u sustavu proračuna

Osobe koje primjenjuju proračunsko računovod-stvo ne smiju smetnuti s uma obvezu sastavljanja

i predaje devetomjesečnih financijskih izvještaja. Ro-kovi predaje, obrasci predaje i računovodstveni sustav nisu mijenjani u odnosnu na ono što se primjenjivalo i za prošlogodišnje istovrsne izvještaje.

1. UVODVrijeme je izrade proračuna i financijskih plano-

va, ali ne treba zaboraviti obvezu izrade devetomje-sečnoga financijskog izvještaja.

Podsjetimo, posljednjim izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Ra-čunskom planu (Nar. nov., br. 3/18.) s početka ove godine mijenjao se Računski plan, ali ne tako da utječe na izgled i sadržaj financijskih izvještaja koji se sastavljaju za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2018. godine.

Financijski izvještaji za devetomjesečno razdo-blje sastavljaju se na istim obrascima financijskih izvještaja kojima su koristilo prilikom izrade finan-cijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2018. i polugodišta 2018. godine.

Financijski izvještaji koji se sastavljaju za razdo-blje 1. siječnja do 30. rujna 2018. jesu:

– Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na obrascu: PR-RAS,

– Izvještaj o obvezama na obrascu: OBVEZE i – Bilješke.

Za razliku od financijskih izvještaja koji se pre-daju Financijskoj agenciji (dalje: FINA), Bilješke uz obrazac: PR-RAS koji su obvezni sastaviti državni proračun, proračuni jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave te izvanproračunski korisni-ci državnog proračuna, ne dostavljaju se FINA-i, ni Ministarstvu financija, nego se čuvaju kod obvezni-ka sastavljanja. Proračunski korisnici državnog pro-računa te proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve ne sastavljaju Bilješke za navedeno razdoblje.

Rokovi predaje financijskih izvještaja za razdo-blje od 1. siječnja do 30. rujna 2018. godine ostaju nepromijenjeni, a oni su:

�� za proračune, proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave 10. listopada 2018. godine�� za izvanproračunske korisnike državnog pro-računa i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 22. listopada 2018. godine.

U iščekivanju okružnice Ministarstva financi-ja o sastavljanju i predaji financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2018. godine, u ovom se članku daje kratki podsjetnik na tu obve-zu i pregled uočenih pogrešaka u knjigovodstvenim evidencijama specifičnih poslovnih događaja koje utječu na ispravnost financijskih izvještaja.

2. OBVEZNICI, ROKOVI, OBRASCI I NJIHOVA PREDAJA

Obveznici predaje financijskih izvještaja za raz-doblje od 1. siječnja do 30. rujna 2018. Godine is-ključivo su obveznici iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (uvijek ažuran Re-gistar objavljen je na internetskim stranicama Ministarstva financija), a to su: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski korisnici i izvanproračunski korisnici. Izvanprora-čunski korisnici državnog proračuna su Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Centar za restrukturiranje i prodaju, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatski zavod za zdrav-stveno osiguranje. Izvanproračunski korisnici jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave su županijske uprave za ceste.

Proračunski korisnici državnog proračuna sa-stavljaju i predaju do 10. listopada 2018. godine za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2018. godine:

�9 Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na obrascu: PR-RAS - FINA-i�9 Izvještaj o obvezama na obrascu: OBVEZE – FI-NA-i i nadležnom razdjelu.

Proračunski korisnici državnog proračuna razi-ne razdjela sastavljaju i predaju FINA-i konsolidira-ni Izvještaj o obvezama za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2018. godine do 15. listopada 2018. godine.

Izvanproračunski korisnici državnog proraču-na sastavljaju i predaju FINA-i do 22. listopada 2018. za razdoblje 1. siječnja do 30. rujna 2018. godine:

�9 Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na obrascu: PR-RAS i�9 Izvještaj o obvezama na obrascu: OBVEZE.

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna obvezni su prema Pravilniku o financijskom izvje-štavanju u proračunskom računovodstvu za razdo-blje od 1. siječnja do 30. rujna 2018. godine sastavljati i Bilješke, ali one se ne predaju FINA-i, nego ostaju kod korisnika.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave sastavljaju i predaju FINA-i do 10. listopada 2018. godine za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2018. godine:


�9 Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na obrascu: PR-RAS i�9 Izvještaj o obvezama na obrascu: OBVEZE.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave obvezne su prema Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2018. godine sa-stavljati i Bilješke, ali one se ne predaju FINA-i, nego ostaju kod jedinice.

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave sastavljaju i predaju FINA-i do 10. listopada 2018. godine za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2018. godine:

�9 Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na obrascu: PR-RAS.

Županijske uprave za ceste sastavljaju i predaju FINA-i do 22. listopada 2018. za razdoblje 1. siječnja do 30. rujna 2018.:

�9 Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na Obrascu: PR-RAS.

Vidljivo je da za razliku od proračunskih i izvan-proračunskih korisnika državnog proračuna te jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave, korisnici na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razi-ni ne sastavljaju Izvještaj o obvezama za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2018. godine.

U nastavku daje se kratki pregled obveznika, ob-veza i rokovi predaje financijskih izvještaja za raz-doblje od 1. siječnja do 30. rujna 2018. godine.

OBVEZNIK FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ROK PREDAJAPRORAČUNSKI KORISNICI DRŽAVNOG

PRORAČUNA Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

(obrazac: PR-RAS)Izvještaj o obvezama

(obrazac: OBVEZE)Konsolidirani Izvještaj o obvezama

10. listopada

10. listopada

15. listopada

FINA-i

FINA-inadležni razdjel

FINA-iPRORAČUNSKI KORISNICI JEDINICA

LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (obrazac: PR-RAS)

10. listopada FINA-i

ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima(obrazac: PR-RAS)

22. listopada FINA-i

JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima(obrazac: PR-RAS)

Izvještaji o obvezama(obrazac: OBVEZE) i Bilješke

10. listopada FINA-i(bez Bilješki)

IZVANPRORAČUNSKI KORISNICI DRŽAVNOG PRORAČUNA

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima(obrazac: PR-RAS)

Izvještaji o obvezama(obrazac: OBVEZE) i Bilješke

22. listopada FINA-i(bez Bilješki)

3. UOČENE POGREŠKE U KNJIGOVODSTVENIM EVIDENCIJAMA SPECIFIČNIH POSLOVNIH DOGAĐAJA

Kod sastavljanja financijskih izvještaja bitno je da su proknjižene sve poslovne promjene, događa-ji i transakcije, da su knjiženja obavljena pravilno i ažurno, na temelju vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije, ali i prema propisanom Računskom planu.

Dopisima od 31. listopada 2017. godine (KLASA: 400-06/17-01/271, URBROJ: 513-05-02-17-1) te 14. ožujka 2018. godine (KLASA: 400-06/17-01/271, UR-BROJ: 513-05-03-18-3) Ministarstvo financija dalo je uputu svim proračunskim korisnicima državnog proračuna o pravilnom evidentiranju poslovnih događaja na podskupinama računa 369 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna te 639 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna definiranim Pravilnikom o proračun-skom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 124/14., 115/15. i 87/16.) te tražilo dostavu poda-taka o iskazanim sredstvima na mjesečnoj i godiš-njoj razini.

Unatoč jasnim pravilima i uputama danim nave-denim dopisima u vezi s načinokm evidentiranja, praćenja i usklađivanja prihoda i rashoda na pod-skupinama računa 369 i 639 od strane proračunskih korisnika državnog proračuna, i nadalje se uoača-

vaju brojne nepravilnosti u evidentiranju prijenosa sredstava između proračunskih korisnika državnog proračuna.

Proračunski korisnik – davatelj sredstava eviden-tiranih na podskupini računa 369 treba izvijestiti proračunskog korisnika – primatelja sredstava o na-vedenom načinu evidentiranja sredstava u svojim poslovnim knjigama kako bi ih i proračunski kori-snik primatelj sredstava mogao evidentirati unutar podskupine 639.

S obzirom na brojne upite, uočena je potreba za objašnjavanjem načina evidentiranja rashoda za za-poslene iz skupine 312 Ostalih rashoda za zaposlene u koju se klasificiraju božićnica, regres, otpremnina i ostali slični rashodi.

Izmjenama i dopunama Pravilnika o proračun-skom računovodstvu i Računskom planu s početka godine objašnjeno je kako se ti rashodi (božićnica, regres, otpremnina…) kada su obračunani u svo-ti iznad neoporezive, u poreznom smislu smatraju plaćom, a evidentiraju u cijelosti na odgovarajućim računima podskupine 312 Rashodi za zaposlene. To obuhvaća neto-svotu koju prima zaposlenik (neo-porezivi dio i oporezivi dio) zajedno s obračunanim doprinosima, porezom i prirezom na tu svotu. Ako bi se doprinosi, porez i prirez ili oporezivi dio svote koju prima zaposlenik iskazivali na računima dru-gih podskupina rashoda (primjerice 311 ili 313), po-datci iskazani u financijskim izvještajima davali bi


netočnu sliku stvarnog stanja rashoda za plaće za-poslenih i ostalih rashoda za zaposlene.

Slična se logika primjenjuje i kod, primjerice, do-prinosa i poreza uplaćenih za rad na temelju ugovo-ra o djelu koji se u cijelosti moraju iskazati na raču-nu naknada za ugovore o djelu, a ne pojedinačno na računu rashoda za doprinose i poreza na dohodak zaposlenih.

Rashodi za službeni put osoba izvan radnog od-nosa, a koji se odnose na uporabu vlastitog automo-bila u službene svrhe i na troškove smještaja i avi-onski prijevoz ne evidentiraju se u okviru rashoda za naknade troškova zaposlenima za službena pu-

tovanja, nego na računu naknade troškova osobama izvan radnog odnosa.

Rashodi ostvareni na temelju ispostavljenih mje-sečnih računa poslovne banke za korištenje poslov-nom karticom kojom su plaćene usluge prijevoza, cestarina, parkiranje, smještaj na službenom putu, reprezentacija i drugi troškovi ne mogu u cijelosti biti proknjiženi na računu rashoda za službena pu-tovanja – putni troškovi, nego se evidentiraju, osim na računu službena putovanja, i na odgovarajućim računima materijalnih rashoda iz Računskog plana (reprezentacija i drugo).

JAVNA NABAVA

Ante LOBOJA, dipl. iur.* UDK 331.2

Praksa u sustavu javne nabaveU ovom se članku navodi niz stajališta Državne

komisije za kontrolu postupaka javne nabave u primjeni važećeg Zakona o javnoj nabavi od kojih se po-sebno naglašavaju ona koja se odnose na obrazac ESPD, dostavljanje ažurne dokumentacije, zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda.

1. UVOD1 Važeći Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br.,

120/16., dalje: ZJN 2016) utvrđuje pravila o postupku javne nabave koji provodi javni ili sektorski naruči-telj ili drugi subjekt u slučajevima određenim Zako-nom, radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi robe, radova ili usluga, okvirnog sporazuma te provedbe projektnog natječaja.

Za pravilnu primjenu Zakona o javnoj nabavi i podzakonskih propisa istoga Zakona od iznimne je važnosti praksa koju svojim odlukama stvara Dr-žavna komisija za kontrolu postupaka javne naba-ve, (dalje: Državna komisija), kao žalbeno tijelo koje rješava o žalbama u postupcima javne nabave. U tekstu se analizira više značajnih odluka Državne komisije koje mogu pridonijeti pravilnoj primjeni Zakona o javnoj nabavi, od strane naručitelja i gos-podarskih subjekata, kao primjeri dobre prakse.

Prezentirane odluke žalbenog tijela odnose se na primjenu obrasca ESPD – kao preliminarnog dokaza u postupku javne nabave, zatim institut oslanjanja na sposobnost drugih subjekata, na pitanja dosta-ve i objašnjenja ažuriranih popratnih dokumenata od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovolj-niju ponudu, institut objašnjenja i upotpunjavanja ponuda, zatim na kriterij odabira ponude te neka pitanja vezana za sastavljanje i objavu Zapisnika o

* Ante Loboja, voditelj je Službe za stručnu pomoć u Upravi za politiku javne nabave Ministarstva gospodarstva, poduzetniš-tva i obrta

pregledu i ocjeni ponuda u Elektroničkom oglasni-ku javne nabave RH (EOJN RH) i sl.

2. OBRAZAC ESPD KAO PRELIMINARNI DOKAZ U POSTUPKU JAVNE NABAVE

Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi (ESPD) je osobna izjava gospodarskog subjekta koja predstavlja prethodni (preliminarni) dokaz kojim se zamjenjuju potvrde koje izdaju tijela javne vlasti (npr. ministarstva, sudovi i sl.) ili treće osobe (npr. tijela nadležna za potvrđivanje, tijela za ocjenu su-kladnosti i sl.). To je službena izjava gospodarskog subjekta o vlastitoj prikladnosti, financijskom sta-nju i sposobnosti gospodarskog subjekta, odnosno njegova izjava da se ne nalazi u jednoj od situacija u kojoj se gospodarski subjekti isključuju ili se mogu isključiti, da ispunjava odgovarajuće kriterije za odabir gospodarskog subjekta (uvjeti sposobnosti) i da, prema potrebi, ispunjava objektivna pravila i kriterije koji su određeni u svrhu ograničavanja bro-ja inače kvalificiranih natjecatelja koji će se pozvati na sudjelovanje (u dvostupanjskim postupcima).

Primjer iz prakse: Odabrani ponuditelj je krivo popunio obrazac ESPD u Dijelu II. C: Podaci o osla-njanju na sposobnost drugih subjekata, navodeći da se ne oslanja na sposobnost drugog subjekta, te nije dostavio, iako je bio obvezan dostaviti, i zase-ban obrazac ESPD za tog subjekta.

Naručitelj, Hrvatske šume d.o.o. objavile su 19. travnja 2018. u EOJN RH obavijest o nadmetanju s do-kumentacijom o nabavi, u otvorenom postupku, broj: 2018/S 0F2-0009996, za predmet nabave: PP prosjeke s elementima ceste po grupama.

Žalitelj u žalbi na Odluku o odabiru navodi da je odabrani ponuditelj u ESPD obrascu naveo da se ne oslanja na sposobnost drugog subjekta, međutim iz njegove ponude proizlazi da se oslanja na sposobnost


društva Inženjering G. d.o.o. Navodi da je odabra-ni ponuditelj krivo popunio ESPD, u dijelu II. toč. C: Podaci o oslanjanju na sposobnost drugih subjekata. Također, odabrani ponuditelj nije niti dostavio ESPD obrazac ta tog gospodarskog subjekta.

Toč. 8.2. dokumentacije o nabavi naručitelj je pro-pisao da se gospodarski subjekt može, u postupku jav-ne nabave radi dokazivanja uvjeta tehničke i stručne sposobnosti, osloniti se na sposobnost drugih subje-kata. U toč. 5.1. dokumentacije o nabavi, naručitelj je propisao da ako se gospodarski subjekt oslanja na sposobnost drugog subjekta, obvezan je u ponudi do-staviti ESPD za tog subjekta.

Uvidom u ESPD obrazac odabranog ponudite-lja, u Dijelu II.C: Podaci o oslanjanju na sposobnost drugih subjekata, utvrđeno je da je odabrani ponu-ditelj naveo da se ne oslanja na sposobnost drugih subjekata. Međutim, iz dokumenata dostavljenih u sklopu ažurirane popratne dokumentacije proizla-zi da se odabrani ponuditelj oslanja na sposobnost subjekta Inženjering G. d.o.o., u pogledu zahtjeva tehničke i stručne sposobnosti. Naime, odabra-ni ponuditelj je u svrhu ispunjavanja uvjeta iz toč. 4.2.1.b. dokumentacije o nabavi dostavio Izjavu o tehničkim kapacitetima u kojoj navodi da raspo-laže s traženim strojevima te da su u prilogu ugo-vori o stavljanju resursa na raspolaganje. Uvidom u Ugovor o poslovnoj suradnji, od 3. travnja 2018., između gospodarskog subjekta Inženjering G.d.o.o. i odabranog ponuditelja, utvrđeno je da se u članku 1. navodi da ugovorne strane sporazumno utvrđuju da će za naručitelja, temeljem poziva na nadmeta-nje, nastupati zajedno. U članku 3. Ugovora navodi se da gospodarski subjekt Inženjering G. d.o.o. pri-hvaća obvezu stavljanja resursa odnosno strojeva na raspolaganje odabranom ponuditelju.

S obzirom da je iz navedenih dokumenata razvid-no da se odabrani ponuditelj u pogledu traženja iz toč. 4.2.1.b. dokumentacije o nabavi oslonio na spo-sobnost gospodarskog subjekta Inženjering G. d.o.o., osnovan je navod žalitelja da je odabrani ponuditelj krivo popunio ESPD u Dijelu II.C: Podaci o oslanjanju na sposobnost drugih subjekata. Državna komisija je ocijenila da je odabrani ponuditelj, također, trebao dostaviti zaseban ESPD obrasca za tog gospodarskog subjekta, sve sukladno propisanom u u toč. 5.1. doku-mentacije o nabavi. Žalbeni navod je osnovan.

(Rješenje: KLASA: UP/II-034-02/18-01/495, od 7. kolovoza 2018.)

Primjer iz prakse: Odabrani ponuditelj je ispu-nio opći navod za sve kriterije za odabir (DIO IV. a ESPD-a) u pogledu ispunjenja uvjeta sposobnosti, u kojem je naveo da ispunjava sve tražene kriteri-je za odabir, pa je Državna komisija ocijenila da je odabrani ponuditelj postupio u skladu s objašnje-njem dokumentacije o nabavi.


Žalitelj u žalbi na Odluku o odabiru za grupu 2. i 3. predmeta nabave osporava valjanost ponude

odabranog ponuditelja Turković d.o.o., odnosno os-porava zakonitost pregleda i ocjene ponuda. Navodi da odabrani ponuditelj nije ispunio ESPD obrazac, u dijelu IV. Kriterij za odabir gospodarskog subjekta, A. Sposobnost za obavljanje profesionalne djelat-nosti, stavka 1 (vezano za toč. 4.1. dokumentacije o nabavi) i dijelu IV. C. Tehnička i stručna sposobnost, stavka 1a i 9 (vezano uz toč. 4.2. dokumentacije o na-bavi) i dijelu VI. Završne izjave (nije potpisan ESPD).

Državna komisija je utvrdila da je naručitelj pro-pisao da ponuditelj, između ostaloga, treba popuniti Dio IV.: Kriterij za odabir gospodarskog subjekta, A. Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti – stavka 1., Dio IV. Kriterij za odabir gospodarskog su-bjekta, C. Tehnička i stručna sposobnost – stavka 1a i 9 i Dio VI. Završne izjave: Datum, mjesto i potpis/potpisi.

Uvidom u pojašnjenje dokumentacije o nabavi od 27. travnja 2018. utvrđeno je da je naručitelj naveo da će u pogledu ispunjenja uvjeta sposobnosti prihva-titi i opći navod za sve kriterije za odabir iz ESPD-a. Uvidom u ESPD u odabranoj ponudi utvrđeno je da točno žalitelj navodi da odabrani ponuditelj nije po-punio navedene dijelove ESPD obrasca.

Međutim, kako je odabrani ponuditelj ispunio opći navod za sve kriterije za odabir u pogledu is-punjenja uvjeta sposobnosti, odnosno DIO IV. a ESPD-a, u kojem je naveo da ispunjava sve tražene kriterije za odabir, Državna komisija je ocijenila da je odabrani ponuditelj postupio sukladno pojašnje-nju dokumentacije o nabavi od 27. travnja 2018.

U odnosu na dio VI. ESPD-a: Završne izjave, Dr-žavna komisija je ocijenila da je odabrani ponudi-telj u Završne izjave upisao tražene podatke, čime je potvrdio sadržaj istih. Činjenica da završne izjave nisu potpisane nije od utjecaja na valjanost ponude odabranog ponuditelja. Uz to, odabrani ponuditelj je na traženje naručitelja dostavio ažurirane popratne dokumente, temeljem kojih je naručitelj mogao utvr-diti ispunjenje uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije o nabavi.


Primjer iz prakse: Naručitelj je za dokazivanje činjenice raspolaganja potrebnim resursima dru-gih subjekata propisao dostavu obrasca ESPD za subjekta na čiju se sposobnost oslanja gospodarski subjekt, pa je odabrani ponuditelj dostavom obras-ca ESPD za podugovaratelje dokazao da će resurse koji mu nedostaju imati na raspolaganju.

Naručitelj, HRT, objavio je 4. svibnja 2017. u EOJN RH obavijest o nadmetanju s dokumentacijom o na-bavi u otvorenom postupku, broj objave: 2017/S 0F2-0008493, za predmet: servis i čišćenje miješajućih ku-tija, izmjenjivača topline i klima uređaja.

Na Odluku o odabiru ponude Zrin Matučec d.o.o. Zagreb, žalbu je 21. srpnja 2017. Državnoj komisi-ji izjavio žalitelj, Zajednica ponuditelja KGVH EKO d.o.o. Zagreb i Termo servis d.o.o. Zagreb, koji u bit-nome osporava razloge odbijanja svoje ponude i va-ljanost ponude odabranog ponuditelja.


Žalitelj između ostaloga navodi da odabrani ponu-ditelj koristi tuđe resurse bez da je u ponudi dostavio ikakav dokaz da će resurse zaista imati na raspola-ganju, s obzirom na to da su u ponudi priloženi samo ESPD obrasci za podugovaratelje. (…) Navodi da u ponudi nisu priložene izjave podugovaratelja (Zrin-Matučec; Kemis Termoclean; Ecoklima; i Air tech fa-lility) da stavljaju svoje resurse na raspolaganje oda-branom ponuditelju. Smatra da odabrani ponuditelj nije dokazao da ima sposobnost traženu toč. 3. doku-mentacije, a niti je dostavio dokaz da će resurse koji mu nedostaju imati na raspolaganju. (…)

Naručitelj je toč. 2.3. dokumentacije o nabavi, su-kladno članku 273. ZJN 2016, propisao da se gospo-darski subjekt može u postupku javne nabave radi dokazivanja ispunjavanja kriterija koji su vezani za dokazivanje tehničke i stručne sposobnosti osloni-ti na sposobnost drugih subjekata, u kojem slučaju mora dokazati javnom naručitelju da će imati na raspolaganju potrebne resurse za izvršenje ugovora. Iz nastavka navedene toč. dokumentacije proizlazi da će kao dokaz za subjekta na čiju se sposobnost gospodarski subjekt oslanja (pa time i kao dokaz prihvaćanja obveze drugih subjekata da će resur-se staviti na raspolaganje gospodarskom subjek-tu), ponuditelj u ponudi dostaviti popunjeni ESPD obrazac.

Sukladno navedenome naručitelj je za dokazivanje navedene činjenice propisao dostavu ESPD obrasca za subjekta na čiju se sposobnost oslanja gospodarski subjekt. U konkretnom slučaju, gospodarski subjekti na čiju se sposobnost oslanja odabrani ponuditelj, su-djeluju u postupku javne nabave u svojstvu podugo-varatelja, pa je odabrani ponuditelj dostavom ESPD obrasca za navedene podugovaratelje, dokazao da će resurse koji mu nedostaju imati na raspolaganju. Žal-beni navod ocijenjen kao neosnovan.

(Rješenje: UP/II-034-02/17-01/530, od 4. rujna 2017.)

3. OSLANJANJE NA SPOSOBNOST DRUGIH SUBJEKATA

Važeći Zakon o javnoj nabavi, kao i prethod-ni, daje mogućnost gospodarskim subjektima da, ovisno o okolnostima svakoga konkretnog slučaja odnosno postupka javne nabave, odluče na koji će način sudjelovati u postupku javne nabave – samo-stalno ili u nekoj formi koja uključuje suradnju s drugim subjektima na tržištu. Gospodarski subjekti u praksi najčešće samostalno nastupaju u postupku javne nabave, ako sami ispunjavaju uvjete i zahtjeve naručitelja određene u dokumentaciji o nabavi, od-nosno ako su sami sposobni izvršiti ugovor.

Ali ako je radi ispunjenja uvjeta određenih u do-kumentaciji o nabavi gospodarski subjekt primoran povezati se s drugim subjektima ili zbog podjele ri-zika posla želi nastupiti s drugim subjektima i sl., tada mu na raspolaganju stoje različite forme udru-živanja s drugim subjektima na tržištu (zajednica gospodarskih subjekata; oslanjanje na sposobnost drugih subjekata; angažiranje jednog ili više podu-govaratelja i sl.).

Primjer iz prakse: Državna komisija navodi da ključni stručnjaci, bez obzira na to kod kojeg su po-slodavca trenutačno zaposleni, u ovom postupku nisu resurs tih gospodarskih subjekata (poslodava-ca) u smislu raspolaganja njima, nego resurs dru-gorangirane ZP, kojoj su se u konkretnom slučaju, svojom osobnom izjavom stavili na raspolaganje.

Naručitelj, DHMZ, objavio je 24. srpnja 2018. u EOJN RH poziv na nadmetanje s dokumentacijom o nabavi, u otvorenom postupku, broj: 2017/S 0F2-0015237, za predmet: usluge savjetovanja u provedbi projekta Metmonic.

Žalitelj Pricewaterhouse Coopers Savjetovanje d.o.o., u žalbi na Odluku o odabiru Zajednice ponu-ditelja Projekt jednako razvoj d.o.o. i dr., navodi da drugorangirana zajednica ponuditelja (ZP) nije ispu-nila uvjete tehničke i stručne sposobnosti, budući da je u ponudi dostavila životopise ključnih stručnjaka (KS), iz kojih proizlazi da se prilikom dokazivanja tehničke i stručne sposobnosti ima namjeru osloniti na sposobnost drugih subjekata, što se vidi i iz trenut-no navedenih radnih mjesta odnosno poslodavaca za koje predloženi KS trenutno rade (EMDA, HEP teleko-munikacij, GKP Komunalac), pa su navedeni subjekti (poslodavci) imali obvezu dostave ESPD obrazaca.

Žalitelj dalje navodi da je ponuda drugorangirane ZP trebala biti odbijena iz razloga jer članovi drugo-rangirane ZP, u svojim ESPD obrascima, nisu naveli da se oslanjaju na sposobnost drugih subjekata, niti su navedeni subjekti (poslodavci) na čije resurse se drugorangirana ZP oslanja dostavili ESPD obrasce, kao i da su izjave o raspolaganju stručnjacima, do-stavljene uz životopise dane od samih KS, a ne poslo-davaca kod kojih su KS zaposleni.

Državna komisija je utvrdila da su u ponudi drugo-rangirane ZP dostavljeni ispunjeni ESPD obrasci za sva-kog člana ZP te se u istima u Dijelu II. C.: Podaci o osla-njanju na sposobnost dr. subjekata navodi da se članovi ZP ne oslanjaju na sposobnost drugih subjekata.

U ponudi su dostavljeni životopisi KS3, KS4 i KS5, iz kojih se vidi podatak o trenutnom zaposlenju, te da nisu zaposlenici niti jednog člana ZP. Primjerice KS3 trenutno je zaposlen kod GS EMDA d.o.o. Zatim je utvrđeno da se uz životopise KS3, KS4 i KS5 nalaze potpisane izjave navedenih stručnjaka o ekskluziv-nosti i dostupnosti, u kojoj svaki stručnjak izjavljuje da će biti na raspolaganju drugorangiranoj ZP, u slu-čaju da bude odabrana.

Među strankama je sporno oslanja li se drugo-rangirana ZP na drugog subjekta radi dokazivanja tehničke i stručne sposobnosti.

Toč. 10.2.2. dokumentacije o nabavi propisano je da je ponuditelj dužan u ponudi dostaviti Izjavu ko-jom dokazuje da ima na raspolaganju sve tražene ključne stručnjake koji su, ili će biti, ugovorno vezani za ponuditelja te će biti na raspolaganju ponuditelju za izvršavanje predmetnih usluga.

Također, 25. kolovoza 2017. naručitelj je zapri-mio upit gospodarskog subjekta koji glasi: mora li ponuditelj, u situaciji kada namjerava angažirati stručnjake - kao fizičke osobe pojedince, koji nema-ju pravni entitet za nuđenje radova/usluga/robe na tržištu, ispunjavati zaseban ESPD obrazac za fizič-ke osobe-pojedince. Naručitelj je dao pojašnjenje, u


kojem da se za fizičku osobu pojedinca ne dostavlja ESPD, već je to resurs ponuditelja kojim on raspo-laže putem primjerice ugovora o djelu, te je u tom slučaju dovoljno priložiti osobno potpisanu izjavu o raspoloživosti dotične osobe, kojom se ona osob-no stavlja na raspolaganje ponuditelju, a ponuditelj ga uključuje u vlastiti ESPD obrazac, kao vlastitog stručnjaka kojim raspolaže i za njega odgovara.

S obzirom da se radi dokazivanja tehničke i stručne sposobnosti, u dijelu obrazovne i stručne kvalifikaci-je KS3, KS4 i KS5, drugorangirana ZP ne oslanja na sposobnost drugog subjekta, što je razvidno iz ESPD obrasca svakog člana ZP i izjava predloženih struč-njaka o ekskluzivnosti i dostupnosti, utvrđeno je da drugorangirani ponuditelj u ESPD obrascu nije bio dužan navesti da se oslanja na sposobnost drugih subjekata, niti su gospodarski subjekti, kod kojih su KS3, KS4 i KS5 trenutno zaposleni bili dužni dostaviti ESPD obrazac za sebe, kao niti izjavu o davanju re-sursa na raspolaganje.

Državna komisija navodi da KS3, KS4 i KS5, bez obzira kod kojeg su poslodavca trenutno zaposleni, u ovom postupku nisu resurs tih gospodarskih subjekata (poslodavaca) u smislu raspolaganja njima, već resurs drugorangirane ZP, kojoj su se u konkretnom slučaju svojom osobnom izjavom stavili na raspolaganje, dok dokazivanje načina raspoloživosti (primjerice ugovor o djelu, i sl.) dokumentacijom o nabavi nije traženo, već je naprotiv, kao dokaz tražena izjava ponuditelja kojom izjavljuje da raspolaže svim traženim ključnim stručnjacima koji su ili će biti ugovorno vezani za po-nuditelja. Žalbeni navod je neosnovan.

(Rješenje: KLASA: UP/II-034-02/18-01/902, od 8. veljače 2018.)

4. DOSTAVA, NADOPUNA I OBJAŠNJENJE AŽURIRANIH POPRATNIH DOKUMENATA

Člankom 263. st. 1. ZJN 2016 propisano je da je naručitelj obvezan prije donošenja odluke u postup-ku javne nabave velike vrijednosti, a u postupcima javne nabave male vrijednosti može, od ponudite-lja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu, zatražiti da u primjerenom roku, ne kraćem od pet dana, dostavi ažurirane popratne dokumente, osim ako već posjeduje te dokumente. Smatra se da naru-čitelj posjeduje ažurirane popratne dokumente ako njima ima izravan pristup e-sredstvima komunika-cije putem besplatne nacionalne baze podataka ili putem EOJN RH.

Stavkom 2. istoga članka propisano je da naru-čitelj može pozvati gospodarske subjekte da na-dopune ili objasne zaprimljene dokumente, dok je st. 3. propisano da ako ponuditelj koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu ne dostavi ažurne popratne dokumente u ostavljenom roku ili njima ne dokaže da ispunjava u dokumentaciji o nabavi propisane kriterije za kvalitativni odabir, naručitelj je obvezan odbiti ponudu tog ponuditelja te postupi-ti na opisani način (tj. zatražiti ažurirane popratne dokumente, u skladu sa st.1. istoga članka) u odnosu na ponuditelja koji je podnio sljedeću najpovoljniju ponudu ili poništiti postupak javne nabave, ako po-stoje razlozi za poništenje.

Dakle, taj institut iz Zakona o javnoj nabavi omo-gućava naručitelju da, poštujući načela jednakog

tretmana i transparentnosti, zahtijeva od gospo-darskih subjekata da dopune i razjasne zaprimlje-ne ažurirane popratne dokumente radi uklanjanja formalnih nedostataka i nejasnoća u vezi s doku-mentima i ponudom. Na taj je način omogućeno na-ručitelju da otklanjanjem formalnih nedostataka u dostavljenim dokumentima odabere najbolju ponu-du te ekonomično troši proračunska i/ili druga jav-na sredstva. Pri tome je naručitelj obvezan postupa-ti na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava.

Ako naručitelj ne primjenjuje mogućnost upotpu-njavanja i razjašnjenja ažuriranih popratnih doku-menata, obvezan je obrazložiti razloge u zapisniku o pregledu i ocjeni.

U primjeru koji slijedi Državna je komisija u obra-zloženju svoje odluke objasnila primjenu članka 263. st. 1. – 3. ZJN 2016, iz čega proizlazi da naruči-telj, nakon što je pozvao ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu, na dostavu ažuri-ranih popratni dokumenata, te ga je zatražio nado-punu ili objašnjenje zaprimljenih dokumenata, nije ovlašten ponovno pozivati tog ponuditelja na upot-punjavanje i objašnjenje dostavljenih dokumenata, nego postupiti u skladu sa stavkom 3. članka 263. ZJN 2016, odnosno odbiti ponudu takvog ponudite-lja i pozvati sljedećeg najpovoljnijeg ponuditelja na dostavu ažuriranih popratnih dokumenata, ukoliko takva obveza proizlazi iz stavka 1. članka 263 Zako-na ili iz odredbi dokumentacije o nabavi.

Primjer iz prakse: Naručitelj nije bio ovlašten ponovo pozivati odabranog ponuditelja na upot-punjavanje i pojašnjenje dostavljenih dokumenata već je bio obvezan sukladno čl. 263. st. 3. ZJN 2016 ponudu odabranog ponuditelja odbiti.

Naručitelj, Hrvatske šume, objavio je 21. kolovoza 2017. u EOJN RH obavijest o nadmetanju s dokumen-tacijom o nabavi, u otvorenom postupku, broj: 2017/S 0F2-0016974, za predmet: nabava robe putem opera-tivnog leasinga – šumski kamionski sklop s prikoli-com.

Na Odluku o odabiru ponude ponuditelja Impuls – Leasing d.o.o. žalbu je 12. ožujka 2018. Državnoj komisiji izjavio žalitelj Mercedes Benz Hrvatska d.o.o. Postupajući po predmetnoj žalbi Državna komisija je 2. svibnja 2018. donijela Rješenje, Klasa: UP/II-034-02/18-01/225, kojim je poništena pobijana Odluka o odabiru. Naručitelj je po zaprimanju Rješenja Dr-žavne komisije proveo novi postupak pregleda i ocje-ne ponuda, te je dana 30. svibnja 2018. donio novu Odluku o odabiru kojom je ponovno odabrao ponudu ponuditelja Impuls – Leasing d.o.o. Na novu Odluku naručitelja žalbu je izjavio žalitelj Mercedes Benz Hr-vatska d.o.o.

Žalitelj u žalbi navodi da je Državna komisija – u Rješenju, Klasa: UP/II-034-02/18-01/225, žalbeni navod istoga žalitelja, da odabrani ponuditelj nije dokazao da dobavljač objekta leasinga Auto Hrvat-ska PSC d.o.o. ima status ovlaštenog servisera za hidrauličnu šumsku dizalicu Epsilon Kran GmbH, ocijenila osnovanim. Navodi da naručitelj niti u ponovnom postupku pregleda i ocjene ponuda nije


postupio sukladno članku 263. stavku 3. ZJN 2016, odnosno nije odbio ponudu odabranog ponudite-lja, već je po treći put istoga tražio da u novom roku dostavi potvrdu proizvođača dizalice Epsilon Kran GmbH, iz koje je razvidno da je Auto Hrvatska PSC d.o.o. ovlašteni serviser za ponuđenu hidrauličnu dizalicu. Također navodi da je zbog navedenog je-dan od članova stručnog povjerenstva odbio potpi-sati Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda.

Državna komisija je utvrdila da je toč. 16.3. do-kumentacije o nabavi propisano da ponuditelj mora dokazati da dobavljač objekta leasinga ima status ovlaštenog servisera. Na zahtjev naručitelja, a u svr-hu dokazivanja ove sposobnosti, ponuditelj će biti u obvezi dostaviti potvrdu proizvođača iz koje je razvi-dan status ovlaštenog servisera. Za dokazivanje ove sposobnosti u ESPD - u se ispunjava dio IV.: Kriteriji za odabir gospodarskog subjekta, dio C: Tehnička i stručna sposobnost, toč. 6.

Kao preliminarni dokaz za toč. 16.3. dokumentaci-je o nabavi odabrani ponuditelj je u ponudi dostavio ispunjen ESPD obrazac, Kriteriji za odabir gospodar-skog subjekta, dio C: Tehnička i stručna sposobnost, toč. 6., u kojoj je naveo da status ovlaštenog servisera ima dobavljač objekta leasinga Auto Hrvatska PSC d.o.o. Na zahtjev naručitelja za dostavom ažuriranih popratnih dokumenata temeljem članka 263. stavka 1. ZJN 2016 odabrani ponuditelj je dostavio potvrdu proizvođača kamiona MAN Truck&Bus AG, Nje-mačka, od 18. veljače 2018., u kojoj je navedeno da je Auto Hrvatska PSC d.o.o. ovlašteni serviser za MAN kamione te potvrdu proizvođača šumarskih nado-gradnji i prikolica PK d.o.o. u kojoj je navedeno da je Auto Hrvatska PSC d.o.o. ovlašteni serviser šumarskih nadogradnji i prikolica.

Naručitelj je 20. veljače 2018. pozivom na članak 263. stavak 2. pozvao odabranog ponuditelja da do-stavi potvrdu proizvođača kamiona Epsilon Kran GmbH, kojom dokazuje status ovlaštenog servisera za dizalicu, te je odabrani ponuditelj 23. veljače 2018. dostavio izjavu PK d.o.o. od 22. veljače 2018. u kojoj navodi da se Izjava o servisnoj mreži za šumarsku nadogradnju koju je društvo izdalo 26. siječnja 2018. odnosi i na dizalicu. Nadalje, odabrani ponuditelj je dostavio i Izjavu proizvođača dizalice Epsilon Kran GmbH od 20. veljače 2018. kojom isti potvrđuje da je društvo PK d.o.o. ovlašteni distributer njegovih pro-izvoda osposobljen za pružanje usluga cjelokupnog servisa, održavanja i popravaka, razvoj i vođenje cjelokupne mreže proizvoda na području RH.

U Rješenju Državne komisije, Klasa: UP/II-034-02/18-01/225, navedeno je da ovlaštenje za servis di-zalice dobavljaču objekta leasinga Auto Hrvatska PSC d.o.o. nije izdao proizvođač dizalice Epsilon Kran GmbH, kako je traženo toč. 16.3. dokumentacije o na-bavi, nego ovlašteni distributer za dizalice PK d.o.o. te je navedeno da odabrani ponuditelj nije dokazao da dobavljač objekta leasinga Auto Hrvatska PSC d.o.o. imam status ovlaštenog servisera za dizalicu izdanu od proizvođača dizalice Epsilon Kran GmbH, s ob-zirom da nije dostavio potvrdu proizvođača Epsilon Kran GmbH, nego potvrdu PK d.o.o. koji nije proi-zvođač nego ovlašteni serviser za šumske i reciklažne dizalice. Stoga je žalbeni navod žalitelja da je zbog

navedenog razloga ponudu odabranog ponuditelja naručitelj trebao odbiti temeljem članka 263. stavka 2. ZJN 2016 ocijenjen osnovanim.

Po zaprimanju Rješenja Državne komisije naru-čitelj je 22. svibnja 2018., pozivom na članak 263. stavak 2. ZJN 2016, ponovno uputio ponuditelju Impuls – Leasing d.o.o. poziv na upotpunjavanje odnosno pojašnjenje dostavljenog ažuriranog po-pratnog dokumenta, u smislu da dostavi potvrdu proizvođača dizalice Epsilon Kran GmbH, Austrija, dokaz tražen toč. 16.3. dokumentacije o nabavi, iz kojeg će biti vidljiva direktna veza, odnosno status ovlaštenog servisera - Auto Hrvatska PSC d.o.o., servis za dizalice.

Prema odredbi članka 263. stavka 1. ZJN 2016 javni naručitelj je obvezan prije donošenja odluke u postupku javne nabave velike vrijednosti, a u po-stupcima javne nabave male vrijednosti može, od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu zatražiti da u primjerenom roku, ne kraćem od pet dana, dostavi ažurirane popratne dokumen-te, osim ako već posjeduje te dokumente. Stavkom 2. propisano je da javni naručitelj može pozvati gos-podarske subjekte da nadopune ili objasne te doku-mente. Prema stavku 3. istoga članka ako ponuditelj koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu ne dostavi ažurne popratne dokumente u ostavljenom roku ili njima ne dokaže da ispunjava uvjete iz član-ka 260. stavka 1. točaka 1. – 3. Zakona, javni naru-čitelj obvezan je odbiti ponudu tog ponuditelja te postupiti sukladno stavku 1. ovoga članka u odnosu na ponuditelja koji je podnio sljedeću najpovoljniju ponudu ili poništiti postupak javne nabave, ako po-stoje razlozi za poništenje.

U konkretnom slučaju u odnosu na ponudu oda-branog ponuditelja naručitelj je postupio protivno odredbi citiranog članka 263. stavka 3. ZJN 2016, jer iz prethodno spomenutog Rješenja Državne komisije te iz same odredbe ZJN 2016, proizlazi dužnost odbi-janja ponude ponuditelja ako ne dostavi ažurne po-pratne dokumente ili njima ne dokaže da ispunjava u konkretnom slučaju tražene kriterije za odabir gospo-darskog subjekta.

Dakle, s obzirom na činjenicu da je naručitelj zvao ponuditelja na dostavu ažuriranih popratnih doku-menata, te ga je potom pozvao na nadopunu i objaš-njenje dostavljenih dokumenata, naručitelj nije bio ovlašten ponovo pozivati odabranog ponuditelja na upotpunjavanje i pojašnjenje dostavljenih do-kumenata, već je bio obvezan sukladno članku 263. stavku 3. ZJN 2016 ponudu odabranog ponuditelja odbiti. Stoga je žalbeni navod osnovan.

(Rješenje: KLASA: UP/II-034-02/18-01/508, od 25. srpnja 2018.)

Primjer iz prakse: Žalitelj je u ponudi dostavio posebne ugovorne uvjete koji se odnose na cijenu ponude, način plaćanja, zateznu kamatu za kaš-njenje u plaćanju te jamstveni rok za otklanjanje nedostataka, a koji odstupaju od ugovornih uvjeta određenih u prijedlogu ugovora.

Naručitelj, HEP Proizvodnja d.o.o. objavio je 18. travnja 2017. u EOJN RH obavijest o nadmetanju s


dokumentacijom o nabavi, u otvorenom postupku, broj: 2017/S 0F5-0007063, za predmet nabave: sustav daljinskog očitavanja brojila. Odlukom o odabiru odabrana je ponuda Končar – Elektronika i informa-tika d.d. Zagreb. Državna komisija je po žalbi žalite-lja MC2 d.o.o. Zagreb poništila Odluku o odabiru, te predmet vratila naručitelju na ponovno postupanje. Naručitelj je nakon ponovljenog pregleda i ocjene po-nuda odabrao ponudu MC2 d.o.o. Zagreb. Na novu Odluku o odabiru žalbu je izjavio žalitelj Končar – Elektronika i informatika d.d. Zagreb.

Žalitelj u žalbi u bitnome osporava odbijanje svoje ponude i postupanje naručitelja u postupku pregle-da i ocjene ponuda, navodeći da je netočna i prav-no neutemeljena ocjena naručitelja da su nedostaci, pogreške i nejasnoće u ponudi žalitelja neotklonji-vi. Žalitelj ističe da je nesporno da u sklopu stan-dardnog internog lista žalitelja, uvezanog u ponu-du, postoje određeni nedostaci a koji su prethodno utvrđeni Rješenjem Državne komisije. Međutim, ta okolnost ne upućuje bezrezervno na zaključak da su predmetni nedostaci neotklonjivi, kako to navodi naručitelj. Navodi da je naručitelj propustio utvrditi da je žalitelj dostavio naručitelju prijedlog ugovora potpisan od strane žalitelja, čime je eksplicitno pri-hvatio sve naručiteljeve zahtjeve iz dokumentacije o nabavi. Navodi da je naručitelj nejasnoće u stan-dardnom internom listu trebao otkloniti primjenom instituta pojašnjenja i upotpunjavanja, te da je nave-denim postupanjem povrijedio načelo ekonomične i učinkovite javne nabave.

Državna komisija je utvrdila da je naručitelj odbio ponudu žalitelja kao nepravilnu, s obrazloženjem u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda da je žalitelj u ponudi dostavio posebne ugovorne uvjete koji se od-nose na cijenu ponude, način plaćanja, zateznu ka-matu za kašnjenje u plaćanju te jamstveni rok za ot-klanjanje nedostataka, a koji odstupaju od ugovornih uvjeta određenih u prijedlogu ugovora.

Državna komisija je ocijenila da je u pravu žali-telj kada navodi da je pogrešna ocjena naručitelja da su nedostaci, pogreške i nejasnoće u ponudi žalitelja neotklonjivi. Dakle, uzimajući u obzir činjenicu da je u ponudi dostavljen potpisani Prijedlog ugovora iz dokumentacije o nabavi kao i dokument naziva Po-nuda 278-42.171046/1, kojim se dijelom odstupa od nekih odredaba prijedloga ugovora, isto ne znači da se radi o informacijama u ponudi u odnosu na koje se ne može primijeniti institut iz članka 293. ZJN 2016. Uz to, u pravu je žalitelj kada navodi da bi naručitelj, u slučaju kada je kriterij odabira ponude ekonomski najpovoljnija ponuda na temelju cijene kao jedinog kriterija, kod odluke o korištenju instituta iz članka 293. ZJN 2016, trebao voditi računa o cijeni ponude, jer prema odredbi članka 4. stavka 3. ZJN 2016, naru-čitelj je obvezan primjenjivati odredbe istoga Zakona na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava. Žalbeni navod je osnovan.

(Rješenje: KLASA: UP/II-034-02/18-01/133, od 3. travnja 2018.)

5. OBVEZNE OSNOVE ZA ISKLJUČENJE GOSPODARSKIH SUBJEKATA IZ POSTUPKA JAVNE NABAVE

Naručitelj je obvezan isključiti iz postupka javne nabave gospodarske subjekte koji su sudjelovali u aktivnostima zločinačke organizacije ili koji su bili proglašeni krivima za korupciju, prijevaru, kaznena teroristička djela, pranje novaca ili financiranje te-rorizma i druga kaznena djela propisana čl. 251. st. 1. ZJN 2016. Neplaćanje poreza ili doprinosa za mi-rovinsko i zdravstveno osiguranje također je obve-zujući razlog isključenja iz postupka javne nabave.

Uz to, naručitelji imaju mogućnost isključenja gospodarskih subjekata (čl. 254. ZJN 2016) za koje može dokazati da su nepouzdani jer su, primjerice, prekršili okolišne ili društvene obveze, ili su poči-nili ostale oblike teških profesionalnih propusta, poput kršenja pravila o tržišnom natjecanju ili pra-va intelektualnog vlasništva, ako su takvu moguć-nost predvidjeli dokumentacijom o nabavi. Teški profesionalni propust može dovesti u pitanje inte-gritet gospodarskog subjekta, neovisno o tome ima li on financijsku i tehničke sposobnost za izvršenje ugovora.

Naručitelji imaju mogućnost isključiti natjecate-lje ili ponuditelje čija je izvedba u prethodnim jav-nim ugovorima imala velike nedostatke vezane uz bitne zahtjeve, primjerice, ako natjecatelji ili ponu-ditelji nisu izvršili isporuku ili svoje obveze, ako su isporučeni proizvod ili pružena usluga imali znatne nedostatke zbog kojih su bili neiskoristivi za potrebe kojima su namijenjeni ili ako su se natjecatelji ili po-nuditelji ponašali na neprimjeren način koji dovodi u pitanje njihovu pouzdanost.

Pri primjeni fakultativnih osnova za isključenje, naručitelji trebaju posvetiti osobitu pozornost nače-lu proporcionalnosti. Manje nepravilnosti bi samo u iznimnim okolnostima trebale dovesti do isklju-čenja gospodarskog subjekta. Ipak, ponovljeni slu-čajevi manjih nepravilnosti mogu dati povod sum-nji u pouzdanost gospodarskog subjekta koja može opravdati njegovo isključenje.

Primjer iz prakse: Naručitelj je osnovano isklju-čio ponudu žalitelja s obzirom na to da je izravnim uvidom u javne registre utvrdio da na strani žalite-lja postoji porezni dug.

Naručitelj, Grad Zagreb, objavio je 9. ožujka 2018. u EOJN RH obavijest o nadmetanju s dokumentaci-jom o nabavi u otvorenom postupku, broj objave: 2018/S 0F2-0005891, za predmet nabave: obavljanje poslova elektropriključenja, održavanja i upravljanja priključnim mjestima.

Na Odluku o odabiru ponude ponuditelja Elicom d.o.o., žalbu je izjavio ponuditelj Inki D., obrt za us-luge, vl. H. G., koji u žalbi osporava odbijanje svoje ponude. Navodi da je naručitelj isključio njegovu ponudu temeljem članka 252. stavka 1. ZJN 2016 s obrazloženjem da nije dokazao da ne postoje razlo-zi za isključenje sukladno toč. 3.1.2. dokumentacije o nabavi, odnosno jer nije ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza, s obzirom da iz potvr-de Porezne uprave o stanju duga na dan 25. svibnja

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111TELEFONSKI

SAVJETI


2018. proizlazi da žalitelj duguje iznos od 3.598,47 kn javnih davanja o kojima evidenciju vodi Porezna uprava. Međutim, žalitelj navodi da u konkretnom slučaju nisu postojali razlozi za isključenje žalite-lja iz postupka javne nabave. Žalitelj dalje navodi da je naručitelj postupio suprotno dokumentaciji o nabavi jer nije od žalitelja, kao ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu, zatražio da dostavi ažurirane popratne dokumente, i to po-tvrdu Porezne uprave. Dalje navodi da se navedeni dug odnosi na nedospjelu obvezu predujma poreza na dobit, koji je dospio na naplatu 31. svibnja 2018., a kojeg je žalitelj platio.

Državna komisija je uvidom u EOJN RH utvrdila da je ponuditelj Inki D., u ponudi priložio ispunjeni ESPD obrazac. Također je utvrđeno da je naručitelj 16. svibnja 2018., pozivom na članak 263. stavak 1. ZJN 2016, pozvao žalitelja da dostavi ažurirane po-pratne dokumente u odnosu na osnove za isključenje gospodarskog subjekta: toč. 3.1. dokumentacije o na-bavi. Žalitelj je dostavio dokumente koji se odnose na osnove povezane s kaznenim presudama kao i doka-ze koji se odnose na dokazivanje ispunjavanja uvjeta sposobnosti. Međutim, žalitelj nije dostavio dokaze u smislu toč. 3.1.2. dokumentacije o nabavi u odnosu na postojanje osnova za isključenje, s obzirom na po-reze i doprinose.

Člankom 260. stavkom 5. propisano je da „ako javni naručitelj može dobiti popratne dokumente izravno pristupanjem bazi podataka, gospodarski subjekt u ESPD-u navodi podatke koji su potrebni u tu svrhu, npr. internetska adresa baze podataka, svi identifikacijski podaci i izjava o pristanku, ako je potrebno. Članak 262. stavak 1. ZJN 2016 omoguću-je naručitelju da u bilo kojem trenutku tijekom po-stupka javne nabave, ako je to potrebno za pravilno provođenje postupka, provjeri informacije navede-ne u ESPD-u kod nadležnog tijela za vođenje službe-ne evidencije o tim podacima (npr. kaznena eviden-cija) sukladno posebnom propisu i zatraži izdavanje potvrde o tome, uvidom u popratne dokumente ili dokaze koje već posjeduje, ili izravnim pristupom elektroničkim sredstvima komunikacije besplatnoj nacionalnoj bazi podataka.

Stoga je naručitelj u smislu odredbe članka 262. stavka 1. ZJN 2016 izravnim pristupom e-sredstvi-ma komunikacije besplatnoj nacionalnoj bazi po-dataka putem EOJN RH, pribavio potvrdu Porezne uprave, u kojoj je navedeno da porezni obveznik H. G. na dan 25. svibnja 2018. duguje 3.598,47 kn, s osnove poreza na dobit, te da se potvrda daje u svr-hu provjere osnova za isključenje gospodarskog su-bjekta (članak 252. ZJN 2016). Naručitelj je osnovano primjenom članaka 262. i 263. ZJN 2016, izravnim pristupom bazama podataka utvrdio da na strani žalitelja postoji porezni dug.

Državna komisija ističe da je razvidno da je naru-čitelj dana 16. svibnja 2018. uputio žalitelju zahtjev za dostavom ažuriranih popratnih dokumenata u odnosu na toč.3.1. dokumentacije o nabavi – Obve-zne osnove za isključenje gospodarskog subjekta, a koja toč. dokumentacije se odnosi i na podtoč. 3.1.2. kojom su traženi dokazi da ne postoje osnove pove-zane s plaćanjem poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje.

Vezano za dio žalbenog navoda kojim žalitelj os-porava pribavljenu potvrdu Porezne uprave navode-ći da se predmetni dug odnosi na nedospjelu obvezu predujma poreza na dobit, a koji je dospio na napla-tu dana 31. svibnja 2018. te kojeg je žalitelj, prema njegovim navodima, prije dospijeća platio, Državna komisija ističe da žalitelj ne osporava vjerodostoj-nost nego sadržaj potvrde Porezne uprave, s aspek-ta dospijeća duga koji je u istoj naveden. Stoga Dr-žavna komisija nije ovlaštena u žalbenom postupku odlučivati o zakonitosti dokumenata i isprava koje druga državna tijela izdaju u okviru izvršavanja poslova iz svoje nadležnosti.

Temeljem svega navedenoga, naručitelj je osno-vano isključio ponudu žalitelja s obzirom da je izravnim uvidom u javne registre utvrdio da je na strani žalitelja postoji porezni dug, odnosno obve-zna osnova za isključenje ponuditelja iz članka 252. stavka 1. ZJN 2016. Žalbeni navod je neosnovan.


Primjer iz prakse: Naručitelj nije utvrdio nepo-stojanje obveznih razloga za isključenje za sve čla-nove uprave i nadzornog odbora odabranog ponu-ditelja, pa je postupio suprotno čl. 251. Zakona o javnoj nabavi.

Naručitelj, Autocesta Rijeka Zagreb d.d., objavio je 5. veljače 2018. u EOJN RH obavijest o nadmetanju s dokumentacijom o nabavi, u otvorenom postupku s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s jednim gospodarskim subjektom, broj: 2018/S 0F2-0002641, za predmet nabave: usluga osiguranja imovine.

Na Odluku o odabiru ponude Wiener osiguranje Viena insurance group d.d., žalitelj Croatia osigura-nje d.d., u žalbi, između ostaloga, navodi da se nepo-stojanje osnova za isključenje gospodarskog subjekta dokazuje preliminarno ESPD-om, a kao ažurirani popratni dokument i dostatan dokaz da ne postoje osnove za isključenje gospodarskog subjekta iz po-stupka javne nabave, naručitelj je obvezan prihvatiti izvadak iz kaznene evidencije ili drugog odgovaraju-ćeg registra ili, ako to nije moguće, jednakovrijedni dokument nadležne sudske ili upravne vlasti u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin, u skladu s člankom 265. stavkom 1. toč. 1. ZJN 2016.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja razvid-no je da je odabrani ponuditelj za osobe koje su člano-vi upravnog, upravljačkog odnosno nadzornog tijela, dostavio izvatke iz kaznene evidencije, koje sukladno Zakonu o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evi-denciji i rehabilitaciji, vodi Ministarstvo pravosuđa, a u kojim potvrdama je navedeno da „prema raspoloži-vim podacima iz kaznene evidencije ovoga Ministar-stva“ navedene osobe nisu osuđivane.

Međutim taj se dokument ne može prihvatiti za osobe s tog popisa koje su državljani Republike Au-strije. Naime u Republici Austriji kaznenu evidenciju vodi posebna služba u okviru LANDESPOLIZEIDI-REKTION, Beč, pri čemu su za izdavanje izvatka iz kaznene evidencije nadležne Uprave zemaljske po-licije ili Policijske službe u pojedinim gradovima od-nosno Ured gradonačelnika u gradovima i općinama


koje nemaju LANDESPOLIZEIDIREKTION, ni Upra-ve zemaljske policije.

Na temelju Zakona o kaznenoj evidenciji u Repu-blici Austriji izvadak iz kaznene evidencije može se iz-dati i na zahtjev pojedine fizičke osobe. Shodno tome, odabrani ponuditelj je imao mogućnost za austrijske državljane, članove upravnog odnosno nadzornog tijela dostaviti dokaz u skladu s člankom 265. stav-kom 1. toč. 1. ZJN 2016 - izvadak iz kaznene evidencije države čiji su te osobe državljani. Pošto odabrani po-nuditelj nije tako postupio, nije dokazao nepostojanje osnova za isključenje.

Državna komisija je utvrdila da je odabrani po-nuditelj Wiener osiguranje Viena insurance group d.d. u ponudi dostavio ESPD obrazac, te po javnom bilježniku ovjerene izjave osoba ovlaštenih za za-stupanje gospodarskog subjekta, J.H.M. članice Uprave te B.Š., člana Uprave, koje su u smislu članka 20. stavka 10. Pravilnika o dokumentaciji te ponudi u postupcima javne nabave, dali za sebe, za gospo-darskog subjekta kojeg zastupaju te za ostale člano-ve uprave i nadzornog odbora. U izjavama se navodi da na strani gospodarskog subjekta kao ni članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili osoba koje imaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora gospodarskog subjekta, kako za državljane RH tako i za osobe koje nisu državljani RH, ne posto-je okolnosti iz članka 251. stavka 1. toč. 1. ZJN 2016, odnosno za odgovarajuća kaznena djela koja, prema nacionalnim propisima države čiji je osoba držav-ljanin, obuhvaćaju razloge za isključenje iz članka 57. stavka 1. točaka od (a) do (f) Direktive 2014/24/EU. (…)

U smislu članka 265. ZJN 2016, kao dokaz da ne postoje okolnosti iz članka 251. stavka 1. toč. 1. ZJN 2016 u odnosu na članove upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela odabranog ponuditelja koji su državljani Republike Austrije, naručitelj treba, pr-venstveno kao dostatan dokaz da nisu pravomoćno osuđeni i za odgovarajuća kaznena djela iz članka 57. stavka 1. točaka od (a) do (f) Direktive 2014/24/EU i prema nacionalnim propisima države čiji je osoba državljanin, prihvatiti izvadak iz kaznene evidenci-je ili ako to nije moguće, jednakovrijedni dokument nadležne sudske ili upravne vlasti u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin, kojim se dokazuje da ne postoje osnove za isključenje iz članka 251. ZJN 2016.

S obzirom na to da u žalbenom postupku naru-čitelj nije obrazložio, odnosno dokazao da se do-kumenti iz članka 265. stavka 1. toč. 1. ZJN 2016 ne mogu pribaviti u državi čiji su državljani članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela kao do-kaz u postupku javne nabave ili da ne obuhvaćaju sve okolnosti iz članka 251. stavka 1. toč. 2. ZJN 2016, Državna komisija je utvrdila da naručitelj nije utvr-dio nepostojanje obveznih razloga za isključenje za sve članove upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili osoba koje imaju ovlasti zastupanja, dono-šenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjek-ta, te je time naručitelj postupio suprotno članka 251. ZJN 2016 kao i toč. 24.1. dokumentacije o naba-vi. Žalbeni navod je osnovan.


6. TROŠKOVNIK KAO SASTAVNI DIO PONUDE Naručitelj je obvezan u dokumentaciji o naba-

vi priložiti troškovnik u standardiziranom obliku. Iznimno, naručitelj dokumentaciji o nabavi može priložiti troškovnik u nestandardiziranom obliku pod uvjetom da se troškovnik može ispunjavati elek-tronički (primjerice .xls format). EOJN RH stavlja na raspolaganje obrazac troškovnika u standardizira-nom obliku na način koji omogućava učitavanje i automatski prijenos sadržanih podataka u sustav.

Troškovnik se sastoji od jedne ili više stavaka, a sadržava najmanje sljedeće stupce: 1. tekstualni opis stavke, 2. jedinica mjere po kojoj se stavka obra-čunava, a koja može biti izražena u komadima, jedi-nici mase, drugim mjernim jedinicama ili paušalu, 3. količina stavke (točna ili predviđena), 4. jedinična cijena stavke, 5. ukupna cijena stavke (umnožak ko-ličine i jedinične cijene stavke) i 6. cijena ponude bez poreza na dodanu vrijednost (zbroj svih ukupnih ci-jena stavki).

Primjer iz prakse: Državna je komisija utvrdila da su ponuditelji bili obvezni u stavkama Troškov-nika u kojima se nalaze kompleti, upisati cijenu za komplet, ali i popuniti jedinične cijene za sve pod-stavke unutar kompleta.

Naručitelj, Bolnica, objavio je 27. travnja 2017. u EOJN RH poziv na nadmetanje s dokumentaci-jom o nabavi, u otvorenom postupku, broj: 2018/S 0F2-0011012, za predmet nabave: izvođenje radova na uređenju prostora Zavoda za gastroenterologiju, dnevne bolnice – jednodnevna kirurgija i dnevne bol-nice Zavoda za bolesti srca i krvnih žila.

Na Odluku o odabiru ponude tvrtke Klimaoprema d.d., žalbu je putem sustava e-žalba, 16. srpnja 2018. izjavio žalitelj Tromont d.o.o., kojom se osporava va-ljanost odabrane ponude.

Žalitelj između ostaloga navodi da odabrani po-nuditelj nije popunio sve stavke troškovnika. U po-jašnjenjima dokumentacije naručitelj je naveo da je potrebno upisati jedinične stavke kod kompleta od-nosno jedinične cijene za sve podstavke. Odabrani ponuditelj nije ponudio jedinične cijene niti ukupne cijene pojedinačnih stavki (elemenata kompleta), već samo jedinične cijene i ukupne cijene kompleta: Troškovnik građevinsko – obrtničkih i instalater-skih radova, 1.3.2.; 1.3.3.; 1.3.4.; 6.0.1. do 6.0.5. i 1.2., i sl. Navedeno je u suprotnosti s toč. 2.4. dokumenta-cije o nabavi.

U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da je točno da u kompletima nije ponuđena jedinična niti uku-pna cijena pojedinačnih stavki (elemenata komple-ta) već samo jedinična i ukupna cijena kompleta, ali smatra da isto ne utječe na cijenu ponude niti na va-ljanost ponude odabranog ponuditelja.

Državna komisija je utvrdila da je toč. 2.4. doku-mentacije o nabavi (Troškovnik), naručitelj propisao da ponuditelj mora ispuniti sve stavke (stupce i ret-ke) iz Troškovnika. Ponuditelj treba za svaku stavku Troškovnika ispuniti cijenu stavke po jedinici mjere, ukupnu cijenu stavke i cijenu ponude, bez PDV-a. Ako ponuditelj ne ispuni Troškovnik u skladu sa zahtjevi-ma iz dokumentacije o nabavi ili promijeni tekst ili količine navedene u obrascu Troškovnika, smatrati


će se da je takav Troškovnik nepotpun i nevažeći te će ponuda biti odbijena.

Državna komisija je također utvrdila da su tije-kom roka za dostavu ponuda naručitelju bili upu-ćeni zahtjevi za dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene u vezi s dokumentacijom o nabavi, u kojima su postavljeni upiti treba li u Troškovniku instalacija, u stavkama u kojima se nalaze kompleti, upisivati jedinične cijene ili se stavka nudi samo kao komplet, odnosno moraju li se kod stavaka koje su razložene na podstavke upisivati jedinične cijene za sve podstavke ili je dovoljno upisati samo cijenu za komplet. Naručitelj je jednoznačno odgovorio da je potrebno upisivati i jedinične cijene.

Slijedom navedenoga, Državna komisija je utvrdi-la da su u konkretnom slučaju ponuditelji bili obve-zni popuniti sve stavke Troškovnika, a koju je okolnost naručitelj dva puta potvrdio kroz pojašnjenja doku-mentacije o nabavi, navodeći da je potrebno upisivati jedinične cijene. Dakle, odabrani ponuditelj, propu-stom popunjavanja svih stavki Troškovnika, nije se pridržavanja uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije o nabavi, čime je postupio protivno članku 280. stav-ku 4. ZJN 2016 („Pri izradi ponude ponuditelj se mora pridržavati zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije o na-bavi te ne smije mijenjati ni nadopunjavati tekst do-kumentacije o nabavi“). S druge strane, naručitelj nije pregledao i ocijenio ponudu odabranog ponuditelja u skladu sa zahtjevima iz dokumentacije o nabavi. Sto-ga je žalbeni navod osnovan.


7. EKONOMSKI NAJPOVOLJNIJA PONUDA Kriterij za odabir ponude u postupcima javne na-

bave je ekonomski najpovoljnija ponuda. U skladu sa ZJN 2016, ekonomski najpovoljnija ponuda utvr-đuje se na temelju cijene ili troška, primjenom pri-stupa isplativosti, kao što je trošak životnog vijeka, te može uključivati najbolji omjer između cijene i kvalitete, koji se ocjenjuje na temelju kriterija, uk-ljučujući kvalitativne, okolišne ili društvene značaj-ke, povezanih s predmetom nabave. Kriteriji mogu obuhvaćati na primjer:

1. kvalitetu, uključujući tehničku vrijednost, estetske i funkcionalne značajke i sl.

2. organizaciju, kvalifikacije i iskustvo osoblja angažiranog na izvršenju određenog ugovora, ako kvaliteta angažiranog osoblja može značajno utje-cati na razinu uspješnosti izvršenja ugovora ili

3. usluge nakon prodaje i tehničku pomoć, uvjete isporuke (datum isporuke, rok isporuke i sl.).

Kriteriji za odabir ponude ne smiju biti diskri-minirajući, moraju biti povezani s predmetom na-bave te moraju omogućiti učinkovito nadmetanje. Naručitelj mora odrediti kriterije za odabir ponude na način koji mu omogućava učinkovit pregled i ocjenu ponuda te provjeru informacija dostavljenih od ponuditelja, a u slučaju dvojbe mora učinkovito provjeriti točnost dostavljenih podataka i dokaza u ponudi.

Primjer iz prakse: Naručitelj nije pravilno pri-mijenio čl. 293. st. 1. ZJN 2016. kada je odabranoj ponudi dodijelio bodove na temelju kriterija rok isporuke, jer odabrani ponuditelj izjavu o roku is-poruke nije dostavio u ponudi, nego tek naknadno, što je moglo dovesti do pregovaranja u vezi s krite-rijem odabira ponude.

Naručitelj, Grad Virovitica, objavio je 21. lipnja 2018. u EOJN RH obavijest o nadmetanju s dokumen-tacijom o nabavi, u otvorenom postupku, broj objave: 2018/S 0F2-0016319, za predmet: nabava udžbenika i radnih bilježnica za učenike OŠ. Kriteriji odabira eko-nomski najpovoljnije ponude su: cijena (90 bodova) i rok isporuke (10 bodova).

U žalbi na Odluku o odabiru žalitelj Narodne novine d.d. u bitnome navodi da odabrana ponuda nije sukladna dokumentaciji o nabavi jer nije sadr-žavala Izjavu o roku isporuke, kako je traženo toč. 31. dokumentacije o nabavi. Navodi da je naručitelj pozvao odabranog ponuditelja da naknadno dostavi navedenu izjavu, a trebao je istu ponudu odbiti kao nepravilnu. Također navodi da je naručitelj povri-jedio načelo jednakog tretmana omogućivši oda-branom ponuditelju da u ponudbenom listu ispravi podatak vezan za rok isporuke, jer on predstavlja jedan od kriterija odabira ponude. Još navodi da se od ponuditelja ne može naknadno tražiti da ispravi taj podatak jer na taj način dolazi do pregovaranja u vezi s kriterijem odabira ponude, što je protivno članku 293. stavku 2. ZJN 2016.

Među strankama nije sporno da odabrani ponu-ditelj nije u ponudi dostavio Izjavu o roku isporuke, te da je istu izjavu dostavio naknadno na temelju za-htjeva naručitelja temeljem članke 293. ZJN 2016. Me-đutim, među strankama je sporno je li naručitelj kod pregleda i ocjene ponuda pravilno primijenio članak 293. ZJN 2016.

Državna komisija je utvrdila da je toč. 31. podtoč. 6., dokumentacije o nabavi propisano da ponuda mora sadržavati dokumente potrebne za ocjenu po-nude po kriteriju B (rok isporuke), odnosno Izjavu o roku isporuke robe. Nadalje, žalbeno tijelo ocjenjuje da žalitelj u konkretnom slučaju pogrešno smatra da je zbog nedostavljanja Izjave o roku isporuke naručitelj trebao ponudu odabranog ponuditelja odbiti. S obzirom na to da je Izjava o roku isporuke dokument kojim se dokazuje ponuđeni rok isporuke kao jedan od kriterija za odabir ponude, naručitelj nije bio ovlašten odbiti ponudu već istu rangirati prema kriteriju odabira ponude. Žalbeni navod je u tom dijelu neosnovan.

Državna komisija dalje navodi da nije utvrđeno da je naručitelj tražio odabranog ponuditelja da u po-nudbenom listu ispravi podatak o roku isporuke, niti je odabrani ponuditelj dostavio ispravljeni ponudbe-ni list kako navodi žalitelj. Međutim, Državna komi-sija je utvrdila da naručitelj, u konkretnom slučaju nije pravilno primijenio članak 293. stavak 1. ZJN 2016. Budući da je rok isporuke propisan kao krite-rij za odabir ponude, naručitelj odabranoj ponudi na temelju naknadno dostavljene izjave o roku isporuke nije smio dodijeliti bodove za kriterij roka isporuke, jer odabrani ponuditelj tu izjavu nije dostavio u po-nudi, nego tek nakon pozivanja naručitelja temeljem


članka 293. stavka 1. ZJN 2016, što je moglo dovesti do pregovaranja u vezi s kriterijem odabira ponude.

Slijedom navedenoga, dio žalbenog navoda da je naručiteljevo postupanje protivno članku 293. stavku 2. ZJN 2016 te da naručitelj nije smio naknadno traži-ti dostavu podataka o roku isporuke kao kriterija za odabir ponude je osnovan.

(Rješenje Državne komisije: KLASA: UP/II-034-02/18-01/677, od 27. kolovoza 2018.)

8. ZAPISNIK O PREGLEDU I OCJENI PONUDA U skladu s čl. 76. st. 5. Zakona o općem upravnom

postupku zapisnik sastavljen na način propisan za-konom javna je isprava. Zapisnik je dokaz o tijeku i sadržaju radnje postupka i danih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je stavljena primjedba da nisu pravilno sastavljeni.

Člankom 290. st. 1. ZJN 2016 propisano je da na-kon otvaranja ponuda javni naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz do-kumentacije o nabavi te o tome sastavlja zapisnik. U postupku javne nabave, nakon završetka postup-ka pregleda i ocjene ponuda, imenovani članovi stručnog povjerenstva za javnu nabavu sastavljaju Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda, kojim predla-žu čelniku naručitelja donošenje odluke o odabiru ili odluke o poništenju. Zapisnik o pregledu i ocjeni (konačnih) ponuda dostavlja se javnom objavom u EOJN RH u prilogu odluke o odabiru ili poništenju.

U tom smislu, čl. 28. st. 1. Pravilnika o dokumen-taciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (Nar. nov., br. 65/17.) propisan je sadržaj zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda. Sastavni dio zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda je i popis priloga uz zapisnik.

U primjerima koji slijede naručitelj je Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda dostavio (javnom obja-vom u EOJN RH ) bez priloga koji su njegov sastavni dio. No u prvom primjeru Državna je komisija oci-jenila da, iako je nesporno da je naručitelj dostavio Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda bez priloga koji su njegov sastavni dio, u konkretnom slučaju nisu povrijeđena subjektivna prava žalitelja, dok je u drugom primjeru ista nezakonitost, s obzirom na različito činjenično stanje, predstavljala razlog za poništenje odluke o odabiru naručitelja.

Primjer iz prakse: Državna je komisija ocijenila da, iako je nesporno da je naručitelj dostavio Za-pisnik o pregledu i ocjeni ponuda bez priloga koji su njegov sastavni dio, u konkretnom slučaju nisu povrijeđena subjektivna prava žalitelja s obzirom na to da je naručitelj omogućio žalitelju uvid u cjelokupnu dokumentaciju predmetnog postupka javne nabave.


Žalitelj u žalbi na Odluku o odabiru za grupu 2 i 3 predmeta nabave osporava valjanost ponude odabra-nog ponuditelja Turković d.o.o. te ponude odabranog ponuditelja G. O. Krešo G. R. (grupa 4), odnosno ospo-rava zakonitost pregleda i ocjene ponuda.

Žalitelj navodi da je naručitelj objavio Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda u EOJN RH, koji ne sadrži priloge uz Zapisnik te na taj način postupio suprotno odredbama Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave.

Sukladno članku 28. stavku 1. istoga Pravilnika, zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda između ostaloga, mora sadržavati popis priloga uz zapisnik (zahtje-vi za pojašnjenjem ili upotpunjavanjem informacija ili dokumentacije, zahtjevi za dostavom ažuriranih popratnih dokumenata, zahtjevi za prihvat ispravka računske pogreške, zahtjevi za objašnjenjem izuzet-no niske ponude, dostavljeni dokumenti, pojašnje-nja, objašnjenja, prihvat ispravka, mišljenje stručne službe naručitelja ili neovisne stručne osobe, i sl.). Su-kladno članku 30. stavku 5. Pravilnika („Način izrade i dostava zapisnika“), naručitelj u prilogu odluke o odabiru dostavlja pripadajući zapisnik s prilozima, ako postoje.

Državna komisija ističe da s obzirom na to da je naručitelj nesporno Zapisnik o pregledu i ocjeni po-nuda dostavio bez priloga koji su navedeni kao njegov sastavni dio, postupio je suprotno članku 30. stavku 5. Pravilnika. Međutim, bez obzira na utvrđenu po-vredu, ocjena je Državne komisije da u konkretnom slučaju nisu povrijeđena subjektivna prava žalitelja, s obzirom da iz očitovanja stranaka nesporno proi-zlazi da je naručitelj sukladno članku 310. ZJN 2016, omogućio žalitelju uvid u cjelokupnu dokumentaciju predmetnog postupka javne nabave, pa i u nedostav-ljene priloge zapisnika.


Primjer iz prakse: Naručitelj u Zapisniku o pre-gledu i ocjeni ponuda nije naveo popis priloga te je dostavio Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda bez priloga – zahtjeva za prihvatom računske pogreš-ke, pa je na taj način postupio suprotno čl. 30. st. 5. Pravilnika.

Naručitelj, KBC Osijek, objavio je 27. travnja 2018. u EOJN RH obavijest o nadmetanju s dokumentaci-jom o nabavi, u otvorenom postupku, broj: 2018/S 0F2-0010958, za predmet nabave: prehrambeni pro-izvodi od žitarica (po grupama).

Žalitelj u žalbi na Odluku o odabiru navodi da je Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda izrađen u suprot-nosti s člankom 28. stavkom 1. toč. 33. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima jav-ne nabave, jer ne sadrži popis priloga uz Zapisnik, te da u smislu članka 30. stavka 5. Pravilnika prilozi nisu objavljeni uz isti Zapisnik.

Državna komisija je utvrdila da u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda, koji je objavljen 17. srpnja 2018. u EOJN RH, naručitelj nije naveo popis prilo-ga. Također je utvrdila da je u navedenom Zapisniku naručitelj ustanovio računsku pogrešku u ponuda-ma koje se odnose na grupe 1. i 2. predmeta nabave te je naručitelj ponuditelju AIPK Trgovina d.o.o., za grupu 1. predmeta nabave i ponuditelju Podravka d.d., za grupu 2. predmeta nabave, uputio zahtje-ve za prihvat ispravka računske pogreške, koje su ispravke navedeni ponuditelji prihvatili.

Sukladno članku 28. stavku 1. toč. 33. istoga Pra-vilnika, zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda između


ostaloga, mora sadržavati popis priloga uz zapisnik (zahtjevi za pojašnjenjem ili upotpunjavanjem in-formacija ili dokumentacije, zahtjevi za dostavom ažuriranih popratnih dokumenata, zahtjevi za prihvat ispravka računske pogreške, zahtjevi za objašnjenjem izuzetno niske ponude, dostavljeni dokumenti, pojašnjenja, objašnjenja, prihvat isprav-ka, mišljenje stručne službe naručitelja ili neovisne stručne osobe, i sl.). Sukladno članku 30. stavku 5. Pravilnika („Način izrade i dostava zapisnika“), na-ručitelj u prilogu odluke o odabiru dostavlja pripa-dajući zapisnik s prilozima, ako postoje.

S obzirom na to da naručitelj u Zapisniku o pre-gledu i ocjeni ponuda nije naveo popis priloga te je Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda dostavio bez Zahtjeva za prihvat računske pogreške, postupio je suprotno članku 30. stavku 5. Pravilnika. Svrha na-vedene odredbe Pravilnika je osigurati transparen-tnost provedenog postupka javne nabave i omogućiti ponuditeljima uvid u cjelokupan postupak pregleda i ocjene ponuda. Pošto je naručitelj postupio protivno navedenoj obvezi, žalbeni navod je osnovan.


Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., por. savj., ovl. rač., i ovl. rev. UDK 331.1-336.2

Plaće u zdravstvuSastavnice koje čine plaću radnika u „javnim“ zdrav-

stvenim ustanovama uređene su nizom propisa koji su podložni čestim promjenama, što otežava i inače zahtje-van postupak određivanja temelja za povećanje osnovne plaće odnosno plaće radnika od koje u biti sve polazi.

O kojim je sastavnicama riječ, koji je pravni okvir za nji-hovo uključivanje u izračun plaće te kako obračunati plaću u danim okolnostima, obrazloženo je u ovom članku.

1. UVODObračun plaća zahtjevan je posao ne samo zbog

osjetljivosti vrijednosti koje se dobiju u izračunu nego i zbog uključivanja sastavnica koje čine plaću.

Sastavnice obračuna plaće utvrđene mogu bi ra-znim izvorima radnog prava. Među tim izvorima radnog prava svakako se ističu u području zdravstva kolektivni ugovori. S obzirom na to da je zdravstvo dio područja javnih službi, u obzir se uzima nekoli-ko „razina“ kolektivnih ugovora. Uz te različite ko-lektivne ugovore koji se moraju provesti kako bi se pravilno obračunala plaća, mora se uvažavati i niz „općih“ provedenih propisa, ali i niz „posebnih“, samo zdravstvu namijenjenih provedbenih propisa.

Prema radnom pravu pojmom plaće smatra se ono što pripada radniku (zaposleniku), a to se u stručnoj praksi naziv plaćom bruto I: doprinosi za mirovinsko osiguranje, porez i mogući prirez te ono što pripada radniku „na ruke“.

U ovom se članku obrazlaže obračun plaće u zdravstvu, uz primjere obračuna plaće liječnika i medicinske sestre, s upućivanjem na izvore svih propisa koji utječu na sastavnice obračuna plaće u zdravstvu. Kao sastavni dio članka daje se pregled povećanja plaća, a uz to kao dio ovog priloga daje se i pročišćeni tekst uredbe kojom se određuju ko-eficijenti složenosti poslova u javnim službama čija je sastavnica i dio koji se odnosi na poslove u zdrav-stvenim ustanovama (čl. 2. i 3. te posebne uredbe).

Uz prethodno navedeno, u ovom se članku daje i niz stajališta tijela koja su ovlaštena za tumačenje odgovarajućih kolektivnih ugovora, a koja su pove-zana s načinom utvrđivanja plaće.

Kako bi se obrazložio način obračuna plaće u zdravstvu, najprije će se razmotriti njihovo uređenje u okviru kolektivnog ugovora za javne službe, a tek potom s motrišta kolektivnog ugovora za zdravstvo.

2. JAVNE SLUŽBEZa službenike i namještenike u javnim službama

u području kolektivnih ugovora osnovni (opći) ko-lektivni ugovor koji se primjenjuje je Temeljni kolek-tivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 128/17. i 47/18., dalje: TKU) koji će se primjenjivati do 30. studenog 2021. godine. Prije toga primjenjivao se niz istoimenih kolektiv-nih ugovora.

Ovaj kolektivni ugovor, iako ga je od strane sin-dikata potpisalo samo jedanaest sindikata, primje-njuje se na službenike i namještenike u javnim služ-bama (dalje: SNJS, radnici) na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama (Nar. nov., br. 27/01.).

Taj se Zakon primjenjuje na javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i na javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavo-da za zdravstveno osiguranje.

Za tumačenje TKU-a osnovano je Povjerenstvo za tumačenje TKU-a. I za tumačenje prethodnih TKU-a bila su osnovana povjerenstva. Tumačenje povjerenstva dostavlja se podnositelju upita (a ne svim potpisnicima TKU-a) i objavljuju se na mrež-

PLAĆE


nim stranicama Ministarstva rada i mirovinskog sustava. I do sada su tumačenja povjerenstva koje je bilo osnovano prema prethodno važećem TKU-u objavljivana na istim mrežnim stranicama.1 Tuma-čenja Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinak ko-lektivnog ugovora2. Sjedište Povjerenstva je mjesto predsjednika Povjerenstva3.

Upiti za tumačenje zaprimaju se na adresi Mini-starstva rada i mirovinskoga sustava, Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb, odnosno na adresu e-pošte: [email protected] putem obrasca koji se u obliku Word-dokumenta može preuzeti na po-veznici koja je objavljena na odgovarajućim mrež-nim stranicama4.

U nastavku se daju neka od tumačenja trenutač-nog saziva Povjerenstva u vezi s temom ovog članka.

čl. 4

8., s

taž

kod

isto

g po

slod

avca

23/1

8, o

d 7.

svi

bnja

201

8. Zaposlenicima koji su, pod uvjetima iz čl.48. st.3. TKU-a ostvarili staž u državnoj i javnoj službi, od 1. prosinca 2017. takav ukupno ostvareni radni staž smatra se neprekidnim stažem u javnoj službi (staž kod istog poslodavca) za ostvarivanje radnih i ma-terijalnih prava. Dakle, odredba čl. 48. st.3. TKU-a primjenjuje se od 1. prosinca 2017. godine.Objava 4. srpnja 2018., http://www.mrms.hr/topics/povjerenstvo-za-tumacenje-temeljnog-kolektivnog-ugovora-za-sluzbenike-i-namjestenike-u-javnim-sluzbama/ pristupljeno 21. kolovoza 2018.

čl. 5

0. ,

plać

a

27/1

8, o

d 5.

lipn

ja 2

018.

Radni staž ostvaren u inozemstvu računa se u rad-ni staž za uvećanje plaće od 0,5% pod uvjetom da se isti računa u Republici Hrvatskoj u staž osigu-ranja za mirovinu, odnosno ako je tako regulirano međunarodnim ugovorima (sporazumima) Repu-blike Hrvatske i pojedinih drugih država ili se radi o stažu u zemljama Europske unije nakon 1. srpnja 2013. godine.Objava 3. srpnja 2018., http://www.mrms.hr/topics/povjerenstvo-za-tumacenje-temeljnog-kolektivnog-ugovora-za-sluzbenike-i-namjestenike-u-javnim-sluzbama/ pristupljeno 21. kolovoza 2018.

U nastavku se daju neka tumačenja istoimenog povjerenstva koje je bilo osnovano na temelju pret-hodno važećih istoimenih kolektivnih ugovora koji su sadržavali sadržajno istovrsne odredbe, a koje su sastavnice i TKU-a. Ta tumačenja mogu biti smjer-nice za rješavanje poteškoća koje su se pojavile u vrijeme važenja tih kolektivnih ugovora. U pregle-du su naznačeni odgovarajući istovrsni članci dvaju prethodno važećih istoimenih kolektivnih ugovora: Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12., Dodatak I – 141/12., Dodatak II – 150/13., 153/13. – ispr., dalje u pregledu tih tumačenja: KU) te Kolektivnog ugovo-ra za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 24/17, dalje u pregledu tih tumačenja: TKU 0).

1 http://www.mrms.hr/topics/temeljni-kolektivni-ugovor-za-sluzbenike-i-namjestenike-u-javnim-sluzbama/

2 Tumačenja povjerenstva su dostupna na: http://www.mrms.hr /topics/povjerenstvo-za-tumacenje-temeljnog-kolektivnog-ugovora-za-sluzbenike-i-namjestenike-u-javnim-sluzbama/

3 Trenutno je predsjednik Povjerenstva Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim ško-lama Hrvatske, Trg maršala Tita 4/II, 10000 Zagreb.

4 Npr., https://www.nszssh.hr/servisi.php?what=1&tip=1&id=2&parentid=1&bck=1, pristupljeno 22. kolovoza 2018. godine.

25 K

U, r

adni

odn

os24

TKU

0

65/2

5

Javni natječaj raspisuje se za zasnivanje radnog odnosa za sve poslove u javnim službama, a kako osoba koja se prima na stručno osposobljavanje u javnu službu ne zasniva radni odnos, niti se prijam osoba na stručno osposobljavanje vrši na temelju „Javnog natječaja“, već se isti obavlja na temelju „Javnog poziva“ kojeg objavljuje nadležna služba za zapošljavanje, odredbe čl. 25. TKU-a koje se od-nose na zasnivanje radnog odnosa ne primjenjuju se na kandidate za stručno osposobljavanje.Od 20. lipnja 2013.Objava 23. lipnja 2014. http://www.mrms.hr/pita-nje/clanak-25-tku/

10/2

014

Mora li se objaviti javni natječaj u slučaju kada rad-nik radi na pola radnog vremena, a sada bi nastavio raditi na tom istom poslu puno radno vrijeme?U slučaju kada radnik radi na pola radnog vreme-na, a nastavio bi raditi na tom istom poslu puno radno vrijeme, javni natječaj nije potreban.Objava 23. lipnja 2014. http://www.mrms.hr/pita-nje/clanak-25-tku/

32 K

U, r

adno

vrij

eme

31 T

KU 0

46/2

014

Moraju li radnici koji su zbog smjenskog rada po svo-jem rasporedu radili na blagdan taj blagdan odra-diti, jer drugi koji rade od ponedjeljka do petka nisu morali raditi na blagdan i imaju manje odrađenih sati? Da li manjak na kraju četveromjesečnog razdoblja rasporeda radog vremena ide na teret poslodavca? Da li su radnici taj minus dužni odraditi?Nema nikakvog odrađivanja blagdana. Radnici koji rade u dane blagdana s obzirom na vrstu po-sla koji se mora raditi i na blagdan, a prema svojem rasporedu, jednostavno rade taj dan i za to dobe povećanu plaću (250%).Tzv. minus sati nakon četveromjesečnog raspore-da sukladno članku 46. Zakona o radu (Narodne novine 149/09, 61/11, 82/12, 73/13) idu isključivo na teret poslodavca i radnici ih nipošto ne moraju naknadno odraditi i ti se sati ne smiju voditi kao radnikov minus sati.Objava 23. lipnja 2014. http://www.mrms.hr/pita-nje/clanak-32-tku/

53/2

014

Imaju li radnici u zdravstvu koji rade u smjeni ili tur-nusu pravo na naknadu plaće na blagdan, bez obzi-ra da li prema rasporedu rade ili ne?Da li je mjesečna satnica za sve radnike ista?Radnici koji zbog vrste posla moraju raditi na blag-dan, ne mogu za blagdan dobiti naknadu plaće, jer naknada se dobiva samo kada se iz opravdanog razloga ne radi, nego za blagdan imaju pravo na plaću i to plaću uvećanu za 150 % (ukupno 250%).Radnici u smjenama i turnusu koji na blagdan pre-ma unaprijed utvrđenom rasporedu ne moraju raditi ne dobivaju nikakvu naknadu, jer ako nisu morali raditi ne mogu niti dobiti naknadu. Ovo je istovjetna situacija kao kod radnika koji rade od ponedjeljka do petka u prvoj smjeni, a blagdan padne u subotu ili nedjelju. Tada oni ne dobivaju nikakvu naknadu.Mjesečni fond sati ne mora biti identičan za sve radnike. Mjesečni fond sati nije propisan niti jed-nim propisom, nego je Zakonom o radu (Narod-ne novine 149/09, 61/11, 82/12, 73/13) propisano samo tjedno radno vrijeme.Objava 23. lipnja 2014. http://www.mrms.hr/pita-nje/clanak-32-tku/

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111TELEFONSKI

SAVJETI

http://www.mrms.hr/topics/povjerenstvo-za-tumacenje-temeljnog-kolektivnog-ugovora-za-sluzbenike-i-namjestenike-u-javnim-sluzbama/









KU

, rad

no v

rijem

e31

TKU

0

152/

15Radno vrijeme zaposlenika u javnim ustanovama, uključujući i sustav visokog obrazovanja, ugovo-reno je Temeljnim kolektivnim ugovorom za služ-benike i namještenike u javnim službama i iznosi 40 sati tjedno. Tjedno radno vrijeme raspoređe-no je na pet dana u tjednu, a ne na šest. Suklad-no tome zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati tjedno. Ukoliko zaposlenik radi na dan tjednog odmora poslodavac mu mora osi-gurati korištenje neiskorištenog dijela tjednog od-mora tijekom slijedećeg tjedna.Od 25. ožujka 2015.Objava 23. lipnja 2014. http://www.mrms.hr/pita-nje/clanak-32-tku/

54 K

U, u

veca

nje

plac

e53

TKU

0

67/5

4

Odredbe TKU-a o uvećanju plaće odnose se na sve zaposlenike zaposlene u javnim službama, koji rade u noćnom i smjenskom radu na način da im se osnovna plaća uvećava za rad noću 40% a za smjenski rad 10%.Od 20. lipnja 2013.Objava 23. lipnja 2014. http://www.mrms.hr/pita-nje/clanak-54-tku/

52/2

014

Da li pravo na uvećanje plaće za smjenski rad imaju radnice:1. Profesorica koja u jedan tjedan radi 4 dana poslije-podne, a 1 dan prijepodne, a drugi tjedan obrnuto, 4 dana prijepodne i 1 dan poslije podne?2. Profesorica je ispitni koordinator i u ponedjeljak nema nastavu, a ostale dane radi jedan tjedan u ju-tro a drugi poslijepodne.Obje radnice imaju pravo na uvećanje plaće za smjenski rad. Naime, sukladno stavcima 3. do 5. članka 54. Temeljnog kolektivnog ugovora za služ-benike i namještenike u javnim službama (Narod-ne novine 141/12) smjenski rad je svakodnevni rad zaposlenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji zaposlenik obavlja u prijepod-nevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) tije-kom radnog tjedna. Rad u smjenama je rad zapo-slenika koji mijenja smjene ili naizmjenično obav-lja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca ili rad koji se naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni.Objava 23. lipnja 2014. http://www.mrms.hr/pita-nje/clanak-54-tku/

Radni odnos se u javnim službama zasniva ugo-vorom o radu, na temelju provedenoga javnog na-tječaja čija je objava propisana na mjestima koja su navedena TKU-om. Samo granskim kolektivnim ugovorom može biti isključeno zasnivanje radnog odnosa službenika i namještenika u javnim služba-ma mino javnog natječaja.

2.1. PRAVI OKVIRPravni okvir koji određuje obračun plaće u (jav-

nom) zdravstvu je sljedeći:�¾ Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14. i 127/17., da-lje: ZOR) �¾ Zakon o plaćama u javnim službama (Nar. nov., br. 27/01., dalje: Zakon o plaćama) �� Temeljni kolektivnim ugovorom za službe-nike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 128/17. i 47/18., dalje: TKU)�� Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 29/18.) �9 Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijenti-

ma složenosti poslova u javnim službama (Nar.

nov., br. 25/13., 72/13., 151/13., 9/14., 40/14., 51/14., 77/14., 83/14. – ispravak 77/14., 87/14., 120/14.., 147/14., 151/14., 11/15., 32/15., 38/15, 60/15, 83/15., 112/15., 122/15., 10/17., 39/17., 40/17. – ispr one iz 39/17., 74/17., 122/17., 9/18. i 57/18., dalje: Uredba o radnim mjestima)

Za obračun plaće još su bitne tri uredbe o kojima je riječ u t. 2.3.2. Granski kolektivni ugovor. Pretežiti dio njih ne primjenjuje se za vrijeme važenja KU za zdravstvo.

Poseban je položaj i Zakona o osnovici plaće u javnim službama (Nar. nov., br. 39/09. i 124/09.). Ne primjenjuje se njegova odredba o osnovici koja je u njemu navedena stoga što je nova osnovica za plaće u javnim službama sada utvrđena Temeljnim ko-lektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, 5.421,54 kn (bruto).

2.2. ZAKON O PLAĆAMA U JAVNIM SLUŽBAMAPrema Zakonu o plaćama u javnim službama,

javne službe su javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, Hrvatski zavod za mirovinsko osigura-nje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvat-skog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Plaću službenika i namještenika (dalje: radnika) čini umnožak koeficijenta složenosti poslova rad-nog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za obračun plaće uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.

Što se uračunava u radni staž, odnosno je li pojam radnog staža jednak pojmu mirovinskog staža, Za-kon o plaćama ne objašnjava. S obzirom na to da se u radnu knjižicu upisuje mirovinski staž, smatramo da će u većini slučajeva radni staž biti jednak miro-vinskom stažu.

Taj je pojam protumačilo Povjerenstvo za tuma-čenja Temeljnog ugovora za službenike i namješte-nike u javnim službama, a ono se daje u nastavku.

Da li se prilikom upisa u Registar javnih zaposle-nika unose sljedeći podaci o radnom stažu: volon-tiranje, stručno osposobljavanje za rad, obrtnici, poljoprivrednici, kućanstvo, produženo osiguranje nezaposlenih.

Ova Komisija nije ovlaštena da određuje što se upisuje u Registar javnih zaposlenika.

Međutim, ako se radi o primjeni radnog staža na osnovu članka 51. st. 2. Temeljnog kolektivnog ugo-vora za službenike i namještenike u javnim služba-ma, Komisija je to protumačila u svojem tumačenju broj 7 sa sjednice Komisije od 11. prosinca 2013. koje navodimo:

Prema uglavku članka 51. st. 2. Temeljnog kolek-tivnog ugovora za službenike i namještenika u jav-nim službama (NN 141/12) osnovnu plaću zaposle-nika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Međutim, radni staž nije definiran niti Temeljnim kolektivnim ugovorom a niti bilo kojim propisom.

Stoga se prema mišljenju ove Komisije da bi se radilo o radnom stažu u smislu prava na uvećanje


plaće iz Temeljnog kolektivnog ugovora, trebaju biti ispunjena dva uvjeta: 1. da je to rad za koji su plaće-ni doprinosi, i 2. da se to razdoblje prema propisima mirovinskog osiguranja računa u staž osiguranja, neovisno da li se radi o radu kod poslodavca ili o sa-mostalnom radu.

Sukladno tome u radni staž se ne računa produ-ženo osiguranje te vrijeme nezaposlenosti za koje se vrijeme dobiva naknada od HZZ-a. (tumače-nje 17/2014, objavljeno 23. lipnja 2014. http://www.mrms.hr/pitanje/clanak-51-tku/, pristupljeno: 27. kolovoza 2018.)

Osnovica za obračun plaće se prema trenutač-no važećim propisima utvrđuje TJU-om te iznosi 5.421,54 kn (bruto).

Zakon o plaćama u javnim službama radna mje-sta razvrstava u četiri vrste, ovisno o stručnoj spre-mi koja je potrebna za njihovo obavljanje, kojima je dodijeljen i koeficijent složenosti poslova radnog mjesta. Ujedno Zakon o plaćama utvrdio je i raspon koeficijenata u svakoj od vrsta radnih mjesta.

Tablica 1. Radna mjesta prema Zakonu o plaćama

Vrsta radnog mjesta

Potrebna stručna sprema Raspon koeficijenata

I vrsta visoka stručna sprema od 1,05 do 3,50II vrsta viša stručna sprema od 0,90 do 1,20III vrsta srednja stručna sprema od 0,65 do 1,10

IV vrsta niža stručna sprema ili osnovna škola od 0,50 do 0,75

Navedeno je poštovano u Uredbi o nazivima rad-nih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u jav-nim službama koja je i donesena na temelju čl. 6. st. 2. i čl. 7. st. 1. Zakona o plaćama u javnim službama.

Samo iznimno, i to u nekim okolnostima, za poje-dina radna mjesta u kulturi Vlada RH može donijeti posebnu uredbu.

Zakon o plaćama predviđa dodatak za uspješnost za natprosječne rezultate u radu koji je ograničen. No, kriterije kako utvrditi te natprosječne rezultate i kako ih isplatiti, trebala bi urediti Vlada RH. Prema našim saznanjima za područje javnih službi takva uredba nije objavljena.

Kolektivnim se ugovorima utvrđuju poslovi s po-sebnim uvjetima rada te pravo na posebne dodatke u vezi s tim. Ti dodatci čine plaću.

2.3. ODREDBE KOLEKTIVNIH UGOVORATemeljna prava službenika i namještenika u jav-

nim službama u području kolektivnog pregovaranja uređena su Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 128/17.) i Dopuni Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim služ-bama (Nar. nov., br. 47/18.) – dalje: TKU, temeljni kolektivni ugovor. Uobičajeno je u području javnih službi da se određena područja „dorađuju“ kolek-tivnim ugovorima za određene skupine javnih služi (tzv. granski kolektivni ugovori). Tom vrstom kolek-tivnog ugovora pokrivano je i područje zdravstva.

2.3.1. Temeljni kolektivni ugovor Prema odredbama TKU-a, plaću čini nekoliko sa-

stavnica.

Skica 1. Sastavnice obračuna plaće prema Temelj-nom kolektivnom ugovoru za službenika i namješte-nika u javnim službama (Nar. nov., br. 128/17. i 47/18.)

Osnovna plaća

Dodatci na osnovnu plaću

Plaća

Osnovica za izračun plaće

Uvećano za 0,5% za svaku navršenu godinu

radnog staža

Stimulacija

Dodatci za posebne uvjete rada

Položajni dodaci

Uvećanja plaće

Koeficijent složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen

Osnovica za izračun plaće prema TKU-u je 5.421,54 kn.

Koeficijenti složenosti poslova radnog mjesta na koja je radnik raspoređen uređeni su Uredbom o na-zivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti po-slova u javnim službama. U Uredbu o radnim mje-stima uključeni su i neki od položajnih dodataka.

Iako je i TKU-u predviđeno povećanje osnovne plaće za stimulaciju (smatramo za uspješnost na radu kako se to imenuje u čl. 56. TKU-a), to nije de-taljnije njima objašnjeno. Prema našem mišljenju ne može se ni primijeniti odredba čl. 8. st. 2. Zakona o plaćama jer je trebala uredbom odrediti kriterije za utvrđivanje natprosječnih rezultata rada i načina takve isplate. Prema našim saznanjima takva ured-ba nije donesena.

U nastavku se daju pregled i sadržaj ostalih sastav-nica koje utječu na povećanje plaće. Ponekad je to po-većanje osnovne plaće, a nekad je to povećanje plaće.

Tablica 2. Povećanja plaće prema TKU-u

Čl. TKU-a Uvećanje plaće Mjera uvećanja

53. s

t. 1

Rad noću osnovna plaća za 40 %

Prekovremeni rad osnovna plaća za 50 %

Rad subotom osnovna plaća za 25 %

Rad nedjeljom osnovna plaća za 35 %

Smjenski rad osnovna plaća za 10 %

Dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta

osnovna plaća za 10 %


Čl. TKU-a Uvećanje plaće Mjera uvećanja

53. s

t. 2.

Ako radnik ima određeni znanstveni stupanj

Magistra znanosti osnovna plaća za 8 %

Doktora znanosti osnovna plaća za 15 %

53.

st. 8

. Rad u dane blagdana, neradnih dana i dan Uskrsa

plaća uvećana za 150 %

Poslodavac može imati organizirano radno vrije-me u smjenama, odnosno imati smjenski rad. Na-knada za rad u smjenama radniku se isplaćuje samo za rad u drugoj smjeni.

Prema TKU-u smjenski je rad onaj kod kojeg se radnici izmjenjuju na istim poslovima i istom mje-stu rada. Rad se na tim mjestima, prema rasporedu radnog vremena poslodavca, može obavljati u prvoj smjeni (u prijepodnevnim satima), drugoj smjeni (poslijepodnevnim satima) i trećoj smjeni (u noć-nom dijelu dana). Noćni je rad radnika rad između 22 sata i 6 sati idućeg dana.

Radnik radi u smjenama ako on mijenja smjene ili naizmjenično obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom radnog tjedna ili mjeseca. On radi u smjenama i ako naizmjenično ili najmanje dva rad-na dana u tjednu radi u prvoj i drugoj smjeni.

54 K

U5 , u

veca

nje

plac

e53

TKU

06

Smjenski rad je svakodnevni rad zaposlenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koje obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena), ili noćnom dijelu dana ( treća smjena) tijekom radnog tjedna. Kod smjenskog rada definiranog na mjesečnoj osnovi mora se raditi ili o mijenjanju smje-na ili naizmjeničnom obavljanju poslova u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca ( npr. jedan tjedan uju-tro, tri tjedna popodne). Kod smjenskog rada na tjednoj osnovi zaposlenik naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni.Stoga, tjedan u kojem zaposlenik najmanje dva dana radi u drugoj smjeni i tri dana u prvoj smjeni ( II. i IV. tjedan) smatra se smjenskim radom na tjednoj osnovi te zaposle-niku u tom tjednu pripada pravo na uvećanje plaće za rad u drugoj smjeni. Tjedan u kojem zaposlenik jedan dan radi u drugoj smjeni, a ostala četiri dana u prvoj smjeni ne sma-tra se smjenskim radom ( I. i III. tjedan).Od 10. svibnja 2013.Objava 23. lipnja 2014. http://www.mrms.hr/pitanje/clanak-54-tku/

5 6

Rad po pozivu (prema posebnim propisima je uređen) u osobito opravdanim i neodgodivim sluča-jevima smatra se prekovremenim radom. Tada se u radno vrijeme računa i stvarni rad i vrijeme potreb-no na dolazak na posao i povratak kući.

Svi se dodatci koji su navedeni u čl. 53. TKU-a uključuju (kumuliraju), osim uvećanja na temelju dvokratnog rada i smjenskog rada u istom danu.

Pojam dvokratnog rada nije objašnjen u TKU-u.Uvećanje plaće za rad u turnusu nije predmet

TKU-a, nego je u nadležnosti granskih kolektivnih ugovora. Jednako tako, radna mjesta na kojima će se moći ostvariti poseban dodatak na plaću zbog po-

5 Kolektivni ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12., Dodatak I – 141/12., Dodatak II – 150/13., 153/13. – ispr., dalje u pregledu tumačenja: KU)

6 Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 24/17, dalje u pregledu) tumačenja: TKU 0.

sebnih uvjeta rada sastavnica je granskih kolektiv-nih ugovora.

Plaća se isplaćuje jednom mjesečno, i to najka-snije do petnaestog dana u mjesecu za prethodni mjesec, osim ako nije drukčije ugovoreno nekim drugim radnopravnim aktom. Navedeni je rok, u načelu, propisan i Zakonom o radu.

Upozorava se na nepromijenjenu odredbu kojom je dopušteno da zaposlenik može birati banku putem koje će mu se isplaćivati plaća. Nadalje, poslodavac je obvezan na zahtjev zaposlenika obustaviti (kredit, uzdržavanje, sindikalnu članarinu, osiguranje i sl.), naravno, poštujući odredbe drugih zakona kojima se ograničava ta obveza (npr. Ovršnog zakona).

Posebnih odredaba o plaći koja se daje pripravni-ku koji se osposobljava za samostalni rad za koji se školovao nema u TKU-u. Samo je zapriječeno da se može sklopiti ugovor o radu s pripravnikom koji se zapošljava na radna mjesta IV. vrste.

2.3.2. Granski kolektivni ugovorGranski kolektivni ugovor za zdravstvo je Kolek-

tivni ugovor za djelatnost zdravstva (dalje: KU za zdravstvo) i primjenjuje se od 1. ožujka 2018. godine te nije sklopljen na određeni rok, nego ima neodre-đeni rok važenja s propisanim postupkom za nje-gov otkaz.

Skica 2. Sastavnice obračuna plaće prema Kolek-tivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstve-nog osiguranja (Nar. nov., br. 29/18.)

Osnovna plaća

Dodatci na osnovnu plaću

Plaća

Osnovica za izračun plaće

Uvećano za 0,5% za svaku navršenu godinu

radnog staža

Stimulacija

Dodatci za posebne uvjete rada

(položajni) Dodaci

Uvećanja plaće

Koeficijent složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen

Plaća je, u načelu, strukturirana kao i u TKU-u, s jedinom razlikom, a to je da se uz dodatke koji su njezina sastavnica ne navodi pojam „položajni“.

Posebitost toga kolektivnog ugovora je da ako poslodavac ostvari na tržištu sredstva (smatramo prihode) izvan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (mislimo prema proračunskom pojmov-niku, vlastite prihode), ako posluje pozitivno, može za taj višak prema osnovama i mjerilima utvrđenim svojim aktom, a uz prethodnu suglasnost ministar-


stva nadležnog za zdravstvo, povećati plaće radni-ka. S obzirom na to da nije izrijekom navedeno da to mora biti pozitivan rezultat iz te odnosno tih tržiš-nih djelatnosti, smatramo da bi pozitivan rezultat trebao biti za ukupne djelatnosti isplatitelja.

Osnovica za izračun plaće je ista kako je određe-na i TKU-om, 5.421,54 kn.

Što se uračunava u radni staž, odnosno je li po-jam radnog staža jednak pojmu mirovinskog staža, ne objašnjava ni KU za zdravstvo. S obzirom na to da se u radnu knjižicu upisuje mirovinski staž, sma-

tramo da će u većini slučajeva radni staž biti jednak mirovinskom stažu.

Koeficijenti složenosti poslova radnog mjesta na koja je radnik raspoređen uređeni su Uredbom o na-zivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti po-slova u javnim službama. U Uredbu o radnim mje-stima uključeni su i neki od položajnih dodataka.

Osnovna plaća odnosno plaća uvećava se za rad u nekim okolnostima koje su dane u tabličnom pre-gledu.

Tablica 3. Uvećanje plaće prema TKU-u i KU za zdravstvo (usporedni prikaz) 7 8 9

TKU7 Predmet povećanja Temelj povećanjaKU za

zdravstvo8 Predmet povećanja

53. s

t. 1.

osnovna plaća za 40 % Rad noću

49. st. 1.

osnovna plaća za 40%osnovna plaća za 50 % Prekovremeni rad osnovna plaća za 50%osnovna plaća za 25 % Rad subotom osnovna plaća za 25%osnovna plaća za 35 % Rad nedjeljom osnovna plaća za 35%osnovna plaća za 10 % Smjenski rad

osnovna plaća za 10 % Dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta

53.

st. 2

. osnovna plaća za 8 % Magistra znanosti Ako radnik ima određeni znanstveni stupanjosnovna plaća za 15 % Doktora znanosti

53.

st. 8

.

plaća uvećana za 150 % Rad u dane blagdana, neradnih dana i dan Uskrsa 49. st. 8. plaća uvećana za 150%

Za rad u drugoj smjeni, ako radnik radi u smjenskom

radu9 ili u turnusima49. st. 1. osnovna plaća za 10%

Pripravnost52. st.6.

osnovna plaća za 5%

osnovna plaća za 3 %

16 sati radnim danom

24 sata subotom, nedjeljom i blagdanom

7 Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 128/17. i 47/18.)8 Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 29/18.) 9 Iako se u pojmu razlikuju TKU i KU za zdravstvo, pravo je jednako: za rad u drugoj smjeni uvećanje osnovne plaće je 10 %.

Osim tih dodataka koji su navedeni u kolektivnim ugovorima u području zdravstva, mogle bi se primi-jeniti još tri uredbe:

– Uredba o dodacima na plaće za pojedina radna mjesta zdravstvenih djelatnika srednje i više stručne spreme (Nar. nov., br. 62/02.i 20/03.)

– Uredba o dodacima na plaće za pojedine po-slove zaposlenih u zdravstvu (Nar. nov., br. 20/03. i 47/03.).

– Uredba o dodatku na plaće doktora medicine i doktora stomatologije (Nar. nov., br. 44/05. i 45/05. – ispr.).

U čl. 72. KU za zdravstvo izrijekom je navedeno da se za vrijeme njegove primjene ne primjenjuju prve dvije uredbe, dok to nije navedeno za treću Uredbu. Smatramo da se ona, u biti, na primjenjuje stoga što je za osobe iz te uredbe u KU za zdravstvo, zbog istog razloga koji je navedeni i u toj Uredbi, propisano uvećanje osnovne plaće 12 % (čl. 57. KU za zdravstvo), a ne 10 % kako je utvrđeno tom Ured-bom. S obzirom na to da je povoljnije pravo iz KU za zdravstvo, za namjenu iz te Uredbe primjenjuje se postotak od 12 %.

Iako je pojam smjenskog rada nešto drukčije ure-đen u KU za zdravstvo od onoga kako je on uređen u TKU-u, sadržajno odgovara pojmu rada u smjenama radnika u TKU-u.

Smjenski rad je svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepod-nevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) tijekom mjeseca. Smjenski rad radnika je i kada on mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca (tzv. mjeseč-na osnova). Njime se smatra i rad radnika koji naiz-mjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu od-nosno tjedan dana u mjesecu obavlja rad u drugoj smjeni (tzv. tjedna osnova).

Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrđenom rasporedu radnog vremena poslodavca koji radnik naizmjenično obavlja tijekom tjedna ili mjeseca dnevno u ciklusima 12 (rada) – 24 (odmora) – 12 (rada) – 48 (odmora). Uvećanje plaće za radu u turnusima ostvaruje se za stvarno određene sate u drugoj smjeni, odnosno od 14 do 22 sata.

Noćni rad je, u načelu, u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati u jutro idućeg dana. Iz toga proizla-zi da bi se noći rad mogao odrediti u drukčije sate. TKU to ne predviđa pa je prema njemu noćni rad uvijek u navedenom rasponu vremena.

Prekovremeni rad je svaki rad koji je dulji od predviđenog rada prema rasporedu dnevnoga rad-


nog vremena i svaki sat rada dulji od redovitoga mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni se sati mogu na pisani zahtjev radnika „prevesti“ u kori-štenje slobodnih dana tako da se za svaki prekovre-meni sat odobrava dodatnih 30 minuta (1 sat preko-vremenog rada računa se kao sat i trideset minuta slobodnog vremena).

Redovni mjesečni fond radnih sati (dalje: RMFRS) su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjese-cu na osnovi 40-satnoga radnog tjedna, a za potrebe ovoga kolektivnog ugovora čini ga umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati bez obzira na to ka-kav je raspored radnikova radnog vremena (uklju-čujući npr. i dane blagdana). Za razliku od tog fonda, KU za zdravstvo poznaje i mjesečni fond radnih sati (dalje: MFRS), a čini ga umnožak broja radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati.

Prethodno navedeni dodatci iz čl. 49. KU za zdravstvo međusobno se ne isključuju. Posebno se naglašava da se zbrajaju i dodatci iz njegova st. 1. (noć, prekovremeni, subota, nedjelja, rad u drugoj smjeni) i 8. (rad na dane blagdana, neradnih dana i dan Uskrsa). Napominje se da se svi dodatci u čl. 53. TKU-a uključuju (kumuliraju), osim uvećanja na temelju dvokratnog rada i smjenskog rada u istom danu. No ta je odredba TKU-a za zdravstvo nepri-mjerena jer je dvokratni rad u zdravstvu izrijekom zabranjen (čl. 28. KU za zdravstvo).

KU za zdravstvo poznaje pojmove dežurstva uključivo i za radnike koji su upućeni na specijali-stičku edukaciju ili edukaciju iz uže specijalizacije.

Posebno se uređuje pripravnost te rad po pozi-vu. Naknada za pripravnost utvrđuje se u odnosu na osnovnu plaću radnika (3 % odnosno 5 %), no ako stvarno radi za vrijeme pripravnosti odnosno ako radi po pozivu, ti se sati smatraju prekovremenim radom i tako ih se plaća (uvećanje osnovne plaće za 50 %).

Za ove institute postoje odredbe koje su njima svojstvene, a odnose se na npr. računanje radnog vremena (kako redovitog tako i prekovremenog), dodatka na plaću i dr.

Sastavni dio KU za zdravstvo je i popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih rad-nika koji imaju pravo na dodatak na uvećanje plaće s osnove posebnih uvjeta rada. Dodatci na temelju posebnih uvjeta rada iz čl. 55. KU za zdravstvo ne mogu se na temelju toga istog članka kumulirati, niti se mogu odobriti pripravnicima I., II. i III. vrste.

KU za zdravstvo uređuje i pitanje položajnih do-dataka te u čl. 56. navodi radna mjesta i poslove na kojima se on ostvaruje. Položajni dodatak iz KU za zdravstvo neće se primijeniti na radnike kojima je već u koeficijentima složenosti poslova (prema na-vedenoj Uredbi o radnim mjestima) on sastavni dio koeficijenta.

Prethodna se povećanja (posebni uvjeti i položaj-ni dodatak, čl. 56. st. 1. KU za zdravstvo) ne mogu kumulirati.

Zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi doktori medicine i doktori dentalne medicine ostvaruju dodatak na plaću od 12 % od osnovne pla-će, a ostali zdravstveni i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u postupku dijagnostike i liječenja ostva-ruju dodatak na plaću od 4 % od osnovne plaće. To je vrsta položajnog dodataka.

Primjećuje se da KU za zdravstvo ne predviđa do-datak za odgovarajući znanstveni stupanj (uvećane osnovne plaće za 8 % odnosno 15 %). S obzirom na to da je taj dodatak dio prava koji je ugovoren TKU-om, smatramo da bi se on trebao primjenjivati jer se primjenjuje pravo koje je povoljnije za radnika. Pri tome nije bitno je li to pretpostavka za obavljanje poslova njegova radnog mjesta.

U nastavku se navode dva zanimljiva stajališta Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama koja su donesena na temelju prethodno važećega istoi-menog kolektivnog ugovora (iz 2012. godine).

Sukladno članku 54. Temeljnog kolektivnog ugovo-ra za službenike i namještenike u javnim službama, liječnik na radnom mjestu VSS zdr. radnik specijalist + prim. dr. sc. ima pravo na dodatak za doktorat neo-visno što je doktorat uvjet za radno mjesto. (Tumačenje br. 35/2014, dostupno na: http://www.mrms.hr/pitanje/clanak-54-tku/, pristupljeno, 28. kolovoza 2018.)

Sukladno članku 54. st. 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim služ-bama (Nar. nov., br. 141/12.) pravo na uvećanje pla-će od 8 % pripada isključivo radnicima koji imaju znanstveni stupanj magistra znanosti. Iako prema propisima koji reguliraju sustav visokog obrazovanja i znanosti više ne postoji magistarski znanstveni stu-dij, ovo uvećanje plaće odnosi se na osobe koje su taj stupanj stekli sukladno ranijim propisima.

Pravo na uvećanje plaće od 8 % ne pripada radni-cima koji su završili specijalistički studij i maju aka-demski stupanj sveučilišni specijalist. (Tumačenje br. 51/2014 dostupno na: http://www.mrms.hr/pitanje/clanak-54-tku/, pristupljeno: 28. kolovoza 2018.)

U zdravstvu nema preraspodjele radog vremena.Upućuje se da i „zdravstveni“ koncesionari na

temelju čl. 42. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 150/08. – 22/14. – Odluka USRH) mora pri-likom određivanja plaće zdravstvenog radnika u svome timu usklađivati s odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osi-guranja.

U nastavku se prenose položajni dodatci i posebni uvjeti koji su sastavni dio KU za zdravstvo.

Položajni dodaci

Članak 56.Osnovna plaća uvećat će se radnicima po osnovi

položajnog dodatka na sljedećim radnim mjestima i poslovima:

Položaji I., II. i III. vrste

1.

– glavna sestra/medicinski tehničar klinike

– glavna sestra/medicinski tehničar u zavodu za hitnu medicinu

– glavna sestra/medicinski tehničar u zavodu za jav-no zdravstvo

– glavna sestra/medicinski tehničar u specijalnoj bolnici

– glavna sestra/medicinski tehničar u poliklinikama kao samostalnim ustano-vama

40


Položaji I., II. i III. vrste

2.– glavna sestra, zdravstveni i

nezdravstveni radnik – vo-ditelj odjela (zavoda)

12 % – više u odnosu na dodatak za uvjete rada koji dobivaju zdravstveni radnici u tom odjelu

3. – voditelj odsjeka

8 % – više u odnosu na dodatak za uvjete rada koji dobivaju zdravstveni radnici u tom odsjeku

4. – voditelj tima – voditelj smjene

4 % – više u odnosu na dodatak za uvjete rada koji dobivaju zdravstveni radnici u tom timu

POPIS RADNIH MJESTA I POSLOVA ZDRAVSTVE-NIH I NEZDRAVSTVENIH RADNIKA KOJI IMAJU PRAVO NA DODATAK 10 (posebni uvjeti) (čl. 55. st. 2. KU za zdravstvo) 11

Radna mjesta I. vrste Dodatak %

1.

– liječnik specijalist kirurgije– liječnik specijalist anesteziologije i

reanimatologije (2/3 radnog vremena u operacijskoj dvorani)

– liječnik specijalist urologije – operater– liječnik specijalist maksilofacijalne

kirurgije – operater– liječnik specijalist ortopedije – operater– liječnik specijalist oftalmologije – ope-

rater– liječnik specijalist otorinolaringologije

– operater– liječnik specijalist radiologije – inter-

vencijski radiolog– liječnik specijalist dječje kirurgije – ope-

rater– liječnik specijalist ginekologije i porod-

ništva – operater– doktor dentalne medicine specijalist

oralne kirurgije – operater– liječnik specijalist neurokirurgije – ope-

rater– liječnik specijalist infektologije na odje-

lu i ambulanti za liječenje AIDS-a (2/3 radnog vremena)

– liječnik specijalist koji radi s bolesnici-ma koji se liječe od aktivne TBC (2/311 radnog vremena)

– liječnik specijalist u primjeni citostati-ka ili u izloženosti otvorenom izvoru zračenja (2/3 radnog vremena)

25

– zdravstveni i nezdravstveni radnik na otvorenim izvorima zračenja (2/3 rad-nog vremena)

– liječnik specijalist u jedinici intenziv-nog liječenja (2/3 radnog vremena)

– liječnik u objedinjenom hitnom bolnič-kom prijemu (2/3 radnog vremena)

10 Ne odnosi se na pripravnike I., II. i III. vrste. Ti se dodatci ne mogu kumulirati.

11 Dvjema trećinama radnog vremena smatra se vrijeme koje u tijeku mjeseca radnik provede na obavljanju poslova s posebnim uvjetima

Radna mjesta I. vrste Dodatak %

2.

– liječnik specijalist interne medicine – intervencijski gastroenterolog

– liječnik specijalist interne medicine – intervencijski kardiolog

– intervencijski pulmolog– liječnik u zavodima za hitnu medicinu– liječnik specijalist psihijatrije na za-

tvorenim psihijatrijskim odjelima i na odjelima forenzične psihijatrije

– liječnik specijalist patologije – obdu-cent

– liječnik specijalist citolog– liječnik specijalist sudske medicine– liječnik specijalist u dijagnostici i liječe-

nju pacijenata za koje je potreban 3. i 4. stupanj biozaštite

20

3.– zdravstveni radnik specijalist u bolnici– zdravstveni radnik bez specijalizacije

u bolnici16

4.

– zdravstveni i nezdravstveni radnik u zavodima za javno zdravstvo (2/3 radnog vremena)

– rad s infektima– rad s otrovima

14

5.

– nezdravstveni radnik u bolnici, specijal-noj bolnici i poliklinici kao samostalnoj ustanovi koji sudjeluje u procesu dija-gnostike ili liječenja

12

6.

– zdravstveni radnik u poliklinici i domu zdravlja na poslovima specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite

– liječnik specijalist u državnim zdrav-stvenim za – vodima, županijskim zavodima za javno zdravstvo i Zavodu

10

7.

– radnik koji radi na poslovima kontrole i revizije u Zavodu

– radnik u analitičkoj službi u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu

– zdravstveni radnik u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu

– zdravstveni radnik u ljekarnama– izabrani liječnik u primarnoj zdravstve-

noj zaštiti– voditelj tima– doktor dentalne medicine

12 ili 8 ako rad-nik ostvaruje pravo na do-

datak iz članka 57. ili dodatak iz članka 58. ovoga Ugo-

vora

Radna mjesta II., III. i IV. vrste Dodatak %

1.

zdravstveni radnik:– u intenzivnoj skrbi i operacijskoj

dvorani (instrumentiranje i anestezi-ologija)

– na primjeni citostatika (2/3 radnog vremena)

– na liječenju AIDS-a (2/3 radnog vre-mena)

– na liječenju aktivne TBC (2/3 radnog vremena)

– na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena)

– ing. med. radiologije– nezdravstveni radnik na otvorenim

izvorima zračenja (2/3 radnog vre-mena)

– nezdravstveni radnik koji radi s bole-snicima koji se liječe od aktivne TBC (2/3 radnog vremena)

– nezdravstveni radnik koji radi na on-kološkom odjelu, dnevnoj bolnici ili ambulanti gdje se primjenjuje intrave-nozna terapija citostatika (2/3 radnog vremena)

25



1

– nezdravstveni radnik koji radi na odje-lu ili ambulanti za liječenje AIDS-a (2/3 radnog vremena)

– zdravstveni radnik u hitnom objedi-njenom bolničkom prijemu (2/3 rad-nog vremena)

25

2.

zdravstveni radnik:– u timu s intervencijskim gastroentero-

logom, intervencijskim kardiologom i intervencijskim pulmologom

– u zavodima za hitnu medicinu– hitni prijem gdje nije ustrojen objedi-

njeni hitni bolnički prijem– koji sudjeluje u liječenju i dijagnostici

za koje je potreban 3. i 4. stupanj bio-zaštite

– na neurokirurgiji– na traumatologiji– forenzičnoj psihijatriji– vozač u HMP

20

3.zdravstveni radnik:– na intrahospitalnim infekcijama– u rađaoni

18

4.

zdravstveni radnik– na hemodijalizi– psihijatriji– neurologiji– prosekturi– patronaži– citoskriner – citotehnolog

16

5.

zdravstveni radnik:– medicinska sestra – medicinski tehni-

čar na bol ničkim odjelima– fizioterapeut u specijalnim bolnicama

za medicinsku rehabilitaciju– fizioterapeut na bolničkim odjelima– zdravstveni i nezdravstveni radnik (2/3

radnog vremena):– rad s infektima– rad s otrovima

14

6.zdravstveni radnik (2/3 radnog vremena):– transfuziji– patologiji

13

7.

– zdravstveni radnik u centralnoj steriliza-ciji

– suradnik u rehabilitaciji i resocijalizaciji na psihijatriji

12

8. – zdravstveni radnik u sanitetskom prije-vozu i vozač sanitetskog prijevoza 20

9.

zdravstveni i nezdravstveni radnik u ana-litičkim službama u zavodima za javno zdravstvo i Zavoduzdravstveni radnik:– fizioterapeut– radni terapeut– u poliklinikama– u zavodima za javno zdravstvo– u ljekarnama– u primarnoj zdravstvenoj zaštiti– dentalni tehničar/medicinska sestra

koji radi kod doktora dentalne medi-cine

– bolničar na bolničkim odjelima nezdravstveni radnik:– na poslovima čišćenja u operacijskoj

sali i prosekturi– pomoćno osoblje koje sudjeluje u

njezi– razvozač


datak iz članka 58. Ugovora


10.– vatrogasac i kotlovničar s ATK ispitom– ostala radna mjesta i poslovi I., II., III. i

IV. vrste


datak iz članka 57. ili dodatak iz članka 58.

ovoga Ugovora

Za rad na radnim mjestima koja su obojena i nezdravstvenim radnicima koji ne sudjeluju u pro-cesu dijagnostike i liječenja uvećat će se osnovna plaća za 4 % ako ne ostvaruju položajni dodatak iz čl. 58. KU za zdravstvo.

2.4. PRIMJER OBRAČUNA PLAĆE

2.4.1. Obračun plaće liječnikaU nastavku se daje primjer obračuna plaće liječ-

nika specijalista kirurgije koji služi kao putokaz na-činu utvrđivanja sastavnica njegove plaće, izračuna plaće te obračuna plaće.

U primjeru se ne prikazuje obračunska lista te JOPPD obrazac jer nisu bitni za temu koja je pred-met ovog članka.

U komentarima (napomenama) koji su sastavni dijelovi obračuna navode se bitne informacije za izračun vrijednosti koje se iskazane.

9 Primjer:Liječnik specijalist kirurgije u mjesecu kolovozu

2018. po rasporedu njegovog radnog vremena radio je u samo u prvoj smjeni. Radio je i na dan blagdana, 15. kolovoza.

Dvije subote i nedjelje bio je u pripravnosti, a u jednu nedjelju kada nije bio u pripravnosti morao je raditi po poziv. Taj rad je trajao 6 sati, uključujući do-lazak i odlazak s toga rada.

Liječnik ima navršenih 10 godina radnog staža.Liječnik živi u Zagrebu i ima samo svoj osnovni

osobni odbitak za potrebe oporezivanja porezom na dohodak njegove plaće.

JESTE LI SE PRETPLATILI NA

RRiF ZA 2019?OBAVIJESTI U VEZI

S PRETPLATOM I NARUDŽBAMA:

01/4699-760 mob. 099/4699-760.

ili na: rrif.hr


Skica 3. Pregled sastavnica obračuna plaće uz navođenje izvora njezina povećanja i predmeta uvećanja

UvećanjeFond sati Osnovna plaća Plaća

Redovni mjesečni fond radnih satiMjesečni fond radnih sati

Osnovna plaćaOsnovica za izračun osnovne plaćeKoeficijent složenosti poslovaUvećanje za radni staž

Dodataci na plaćuPrekovremeni rad za 50 %Rad nedjeljom za 35 %Znanstveni stupanj: magistar zananosti za 8 %Za pripravnost: 24 sata subotom, nedjeljom za 5 %Posebni uvjeti rada

Za radna mjesta za 25 %Položajni dodatak

Iznimna odgovornost, doktor medicine Za 12 %Rad u dane blagdana za 150 %

prema čl. 49. st. 10. KU Z



prema čl 53. st. 2. TKU-a

čl. 55. st. 2. KU ZNe mogu se kumulirati s istovrsnim dodatcima iz. čl. 55. KU Z.

prema čl. 57. KU Z

prema čl. 49. st. 8. KU Z.Da je ovaj rad bio prekovremeni, isključio bi se dodatak za prekovremeni rad na temelju čl. 49. st. 12. KU Z

Izvor: Autorica prema odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 29/18.)

Bitno je napomenuti da se ponekad uvećava os-novna plaća, a ponekad plaća.

Izračun povećanja plaće može se provoditi putem povećanja (izvornog) koeficijenta složenosti poslo-va radnog mjesta iz Uredbe o radnim mjestima ili putem postotnog povećanja osnovice koje se pove-

ćava. Izračuni u obje okolnosti gotovo su jednaki odnosno razlika je zanemariva. Kao dokaz te tvrd-nje može poslužiti izračun vrijednosti sata rada uz pomoć uvećanih koeficijenata te usporedni izračun tih istih vrijednosti putem postotnog povećanja od-govarajuće vrijednosti.

Tablica 4. Izračun vrijednosti sata rada za redoviti mjesečni fond radnih sati za kolovoz 2018. godine putem povećanja koeficijenata složenosti radnih mjesta (KSRM) i postotnog povećanja vrijednosti istovrsnog sata rada

Opis Svote % uvećanja osnovne plaće

% uvećanje plaće

KSRM i koefici-jenti uvećanja

plaće

Ukupni koeficijent

Osnovna plaćaOsnovica 5.421,54 Koeficijent složenosti poslova 2,140Uvećanje koeficijenta složenosti radnog mjesta za radni staž 5% 0,107 2,247Osnovna plaća 12.182,20

Redovni mjesečni fond radnih sati (RMFRS) za kolovoz 2018. 184Vrijednost sata RMFRS: osnovna plaća 66,20761076

osnovna vrijednost sata rada za kolovoz 2018. (tzv. satnica) na osnovu RMFRS: osnovna plaća

Opis

Satnica izra-čunana preko

ukupnog koeficijenta

% uvećanja osnovne

plaće

% uvećanje

plaće

KSRM i koeficijen-ti uvećanja

plaće

Ukupni koeficijent

Satnica uveća-na putem %

Dodataci na plaćuPrekovremeni rad 99,31141614 50 % 1,124 3,371 99,31141614Rad nedjeljom 89,38027453 35 % 0,786 3,033 89,38027453Znanstveni stupanj: magistar zananosti 71,50421962 8 % 0,180 2,427 71,50421962Za pripravnost: 24 sata subotom, nedjeljom 69,5179913 5 % 0,112 2,359 69,5179913Posebni uvjeti rada

Za radno mjesto 82,75951345 25 % 0,562 2,809 82,75951345Položajni dodatak

Iznimna odgovornost, doktor medicine 74,15252405 12 % 0,270 2,517 74,15252405Rad u dane blagdana za 150% 1,118 3,258 144,00

66,2076 × 135 %, itd.66,2076 × 150 %

66,2076 + 29,7934 = 96,00103696,001036 × 150 % = 144,00

5.421,54 × 3,371 :184


Izračun vrijednosti sata plaće66,207611 8% 5,296666,207611 25% 16,551966,207611 12% 7,9449

29,793496,001036 144,002

U nastavku se navodi jedan od zaključaka Zajed-ničkog povjerenstva za Tumačenje kolektivnog ugo-vora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osigura-nja koji se primjenjivao 2015. godine.

Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati.

Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjen-skom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u pre-kovremeni rad i tako treba biti plaćeno.

Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zako-na o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim ras-poredom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima.

Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće.

Zaključak broj 153: s 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja odr-žane 21. prosinca 2015. godine12

Izračun povećanja plaće odnosno odgovarajućih sati može biti različit. Bitno je da se poštuju odred-be propisa o uvećanju osnovne plaće radi različitih okolnosti.

Razvidno je da je vrijednost satnice rada različita izračunava li se putem povećanja uvećanja osnov-nog koeficijenta složenosti poslova, u primjeru 2,140, ili povećanjem satnice pripadajućim postot-nim povećanjem osnovne plaće.

12 Preuzeto: http://www.sszssh.hr/gku/ Pristupljeno 10. rujna 2018. godine.

Tablica 5. Izračun plaće liječnika specijalista kirurgije za kolovoz 2018. godine na temelju povećanja vrijed-nosti koeficijenta složenosti radnog mjesta za propisana povećanja plaće odnosno na temelju postotnog pove-ćanja osnovne plaće odnosno plaće za propisana povećanja plaće

Fond sati Dani Sati Ukupno satiRedovni mjesečni fond radnih sati (RMFRS) 23 8 184Mjesečni fond radnih sati (MFRS) 22 8 176

Stvarni radRad u dane blagdana 1 8 8Sati rada po pozivu 6 6Ukupni sati rada 190Sati redovnog rada 176Sati rada na dan blagdana 8Sati prekovremenog rada 6Sati rada nedjeljom 6

Osnovna plaćaOsnovica za izračun osnovne plaće 5.421,54Koeficijent složenosti poslova 2,140Uvećanje za radni staž 0,107 5%Koeficijent uvećan za staž 2,247Svota osnovne plaće 12.182,2004

2,140 × 5 %

5.421,54 × 2,247

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili

e-mail: [email protected]

http://www.sszssh.hr/gku/


Uve

ćanj

a pl

aće:

put

em k

oefic

ijena

ta o

dnos

no p

osto

tnih

pov

ećan

ja

Opi

sKo

efic

ijent

i uv

ećan

jaPo

stot

ci

uveć

anja

Poja

šnje

nje

izra

čuna

Svo

te u

veća

nja

pute

m

koef

icije

nata

Svo

ta u

kupn

og

uveć

anja

i u

kupn

a pl

aća

na te

mel

ju

koef

icije

nata

Poja

šnje

nje

izra

čuna

Svo

te

uveć

anja

pu

tem

po

stot

aka

Poja

šnje

nje

izra

čuna

Svo

ta u

kupn

og

uveć

anja

i

ukup

na p

laća

na

tem

elju

pos

totk

a

Razl

ika

uveć

anja

Dod

atci

na

plać

u: z

a sv

e sa

te ra

da18

4

Znan

stve

ni s

tupa

nj: m

agis

tar z

nano

sti

0,18

008%

975,

8772

97

4,57

60

- 1,3

012

Pose

bni u

vjet

i rad

a

Za ra

dna

mje

sta

0,56

2025

%3.

046,

9055

3.

045,

5501

- 1

,355

4

Polo

žajn

i dod

atak

Izni

mna

odg

ovor

nost

, dok

tor m

edic

ine

0,27

0012

%1.

463,

8158

1

.461

,864

0 - 1

,951

8

Uku

pno:

1,01

205.

486,

5985

5.

486,

5985

5

.481

,990

2 4

,608

3

Sveu

kupn

o17

.668

,798

9 1

7.66

4,19

02

4,6

087

Za p

ripra

vnos

t: 24

sat

a su

boto

m, n

edje

ljom

0,22

4010

%1.

214,

4250

1

.218

,220

0 - 3

,795

1

Vrije

dnos

t sat

a ra

da p

rem

a RM

FRS:

osn

ovic

a29

,464

8913

Vrije

dnos

t sat

a ra

da p

rem

a RM

FRS:

osn

ovna

pla

ća66

,210

0

Vrije

dnos

t sat

a ra

da p

rem

a RM

FRS:

pla

ća96

,026

1

Dod

atac

i na

plać

u: s

amo

za s

ate

rada

za

koje

se

uveć

ava

plać

a

Prek

ovre

men

i rad

1,12

406

198,

7112

19

8,63

Rad

nedj

eljo

m0,

7865

613

9,03

60

139,

041

337,

7472

3

37,6

7

Rad

blag

dano

m3,

2590

150%

81.

152,

3130

1

.152

,313

0

Uku

pna

plać

a20

.373

,284

0 2

0.37

2,39

42

5.42

1,54

: 18

4 sa

ta

0,11

2 (z

a 5

%) ×

2 d

ana

12.1

82,2

0 +

5.48

6,59

5.42

1,54

× 0

,224

0

5.42

1,54

× 1

,012

0

29,4

6 ×

1,12

40 ×

6 s

ati

29,4

6 ×

0,78

65 ×

6 s

ati

66,2

10 ×

50

% ×

6

66,2

10 ×

35

% ×

6

29,4

6489

× 3

,259

0 =

96,0

2608

076

96,0

2608

076

× 8

sati

= 76

8,20

8646

176

8,20

8646

1 ×

150

%

5%×2

dan

a

12.1

82,2

0 : 1

84 s

ata

17,6

68,7

9 : 1

84 s

ata

96,0

261

× 1,

5 ×

8 sa

ti

975,

8772

- 97

4,57

60 it

d

12.1

82,2

004

x 8

% it

d.


Obračun plaćeOsnovica za obračun 20.373,28 Doprinosi MIO

I stup=> 15 % 3.055,99 II stup => 5 % 1.018,66

Ukupno MIO 4.074,66 Dohodak 16.298,62 Osobni odbitak (samo osnovni OO) 3.800,00 Porezna osnovnica 12.498,62 Porez 24 % 2.999,67 Prirez 18 % 539,94 Porez i prirez 3.539,61 Neto primitak 12.759,01 Doprinos za OZO => 15 % 3.055,99 Doprinos za ZZNR => 0,5 % 101,87 Doprinos za zapošljavanje => 1,7 % 346,35 Ukupno doprinosi na plaću 3.504,20 Ukupna javna davanja 11.118,47

2.4.2. Obračun plaće medicinske sestre 9 Primjer:

Medicinska sestara radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u rujnu 2018. godine. U drugoj smjeni je radila 60 sati.

Medicinska sestra ima navršenih 25 godina radnog staža. Živi u Zagrebu i uz svoj osnovni osobni odbitak

za potrebe oporezivanja porezom na dohodak koristi odbitak i za svoje dijete koje još nije završilo svoje re-dovito školovanje.

Koeficijent složenosti poslova radnog mjesta III. vrste, 3. zdravstveni djelatnik: u primarnoj zdrav-stvenoj zaštiti, poliklinikama, javnom zdravstvu, vozač (samo djelatnost hitne medicine) je 0,951.

Ta sestra radi u dopodnevnim i popodnevnim sa-tima te stoga satima rada u drugoj smjeni pripada 60 sati (7,5 sati rada utorkom i četvrtkom, za osam dana), a ostatak od 100 sati je redovit rad.

Ordinacija ima organizirano radno vrijeme pre-ma Pravilniku o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje imaju sklopljeni ugovor o provo-đenju zdravstvene zaštite sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Nar. nov., br. 87/02. i 9/03.).

Prema čl. 58. KU za zdravstvo, zbog iznimne od-govornosti za život i zdravlje ljudi, ostali zdravstveni i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u postupku di-jagnostike i liječenja ostvaruju (položajni) dodatak na plaću od 4 % od osnovne plaće.

Prema čl. 55. st. 2. KU za zdravstvo t. 10., ostala radna mjesta i poslovi III. vrste ostvaruju i dodatak za posebne uvjete rada od 7 % osnovne plaće, a ne 11 % stoga što im pripada i pravo na položajni doda-tak prema čl. 58. KU za zdravstvo.

Postotak povećanja Pojašnjenje izračuna Svote povećanja

i ukupna plaćaOsnovna plaća

Osnovica za izračun osnovne plaće 5.421,54 Koeficijent složenosti poslova 0,951Uvećanje za radni staž 0,118875 12,50%Koeficijent uvećan za staž 1,070Svota osnovne plaće 5.800,37 5.800,37

Položajni dodatakIznimna odgovornost, ostalo zdravstveno osoblje 0,0428 4% 232,015

Posebni uvjeti radaOstala radna mjesta III vrste 0,07489125 7% 406,026Redovni mjesečni fond radnih sati (RMFRS) 160Sati rada u drugoj smjeni 60

Vrijednost sata rada prema RMFRS: osnovica 33,884625Vrijednost sata rada prema RMFRS: osnovna plaća 36,2523Dodataci na plaću: samo za sate rada za koje se uvećava plaća

Rad u drugoj smjeni 0,1069875 10% 217,5139 Ukupna plaća 6.655,9247

0,951 + 0,118875

5.421,54 × 1,070

1,070 × 7 %

1,070 × 10 %

1,070 × 4 %

0,951 × 12,5 %

33,884625 × 0,1069875 × 60 sat

Osnovica za obračun plaće 6.655,93Doprinosi MIO

I stup=> 15 % 998,39II stup => 5 % 332,80

Ukupno MIO 1.331,19Dohodak 5.324,74Osobni odbitak (najviše 5.550,00 kn) 5.324,74Porezna osnovnica -Porez 24 % -Prirez 18 % -Porez i prirez -Neto primitak 5.324,74

Doprinos za OZO => 15 % 998,39Doprinos za ZZNR => 0,5 % 33,28Doprinos za zapošljavanje => 1,7 % 113,15Ukupno doprinosi na plaću 1.144,82Ukupna javna davanja 2.476,01

3. ZAKLJUČAK

Pri obračunu plaća osoba koje rade u zdravstvu, ponajprije onih na koje se primjenjuje poseban zakon kojim se uređuju plaće u javnom području (sektoru), najmanju poteškoću predstavlja obračun javnih davanja koja se na nju moraju obračunati, no


pravi je izazov utvrditi od kojih se sastavnica ona sa-stoji. Naime, postoji niz propisa koji uređuju u kojim okolnostima radniku pripada neko pravo kojim se povećava njegova osnovna plaća ili njegova plaća, a uz to jedan radnik može svaki mjesec raditi u ra-zličitim okolnostima kojima je posljedica povećanje plaće. Radnici stoga često ne rade u istim uvjetima, čemu je posljedica povećanje osnovne plaće odno-sno plaće.

Olakotna je okolnost da se obračun provodi kroz jedinstveni program obračuna plaće, no potreba kontrole tog izračuna i dalje postoji te stoga osobe koje su zadužene pratiti obračun plaće moraju biti upoznate sa sastavnicama obračuna plaće.

U članku se daju dva primjera obračuna plaće koji mogu biti samo putokaz za njihov obračun.

USKORO IZLAZI IZ TISKA! IZDANJE 2018.

OBRAČUN PUTNIH TROŠKOVA I OSTALIH NADOKNADA

Svaka pravna i fizička osoba koja obavlja neku profitnu ili neprofitnu djelatnost ima potrebu za službe-nim putovanjima. U praksi je to najzastupljeniji trošak, pa je kao takav (još k tome besporezan) predmet eksternih i internih kontrola.

Zakonodavac je u posljednjih nekoliko godina učestalo mijenjao propise o neoporezivim isplatama, a sada je u pripremi i nova Odluka o visini i načinu isplate dnevnica i drugim naknadama koje se isplaćuju iz držav-nog proračuna, a koja se u odgovarajućem dijelu odnosi i na gospodarstvo koje ne djeluje u okviru proračuna.

U ovom priručniku na praktičan način objašnjavamo tko ima pravo na dnevnicu, terenski dodatak, loko-vožnju i druge neoporezive naknade. Daju se primjeri obračuna i način isplate (s obzirom na blagajničko poslovanje i ovrhu) domaćih i inozemnih dnevnica i dopustivost priznavanja drugih troškova koji su u vezi sa službenim putovanjem.

Priručnik je namijenjen širokom krugu osoba – od onih koji odlučuju o ovim troškovima do poslovnih tajnica, blagajnika, likvidatora i računovođa – koji završno knjiže te troškove prema nastanku poslovnog događaja.

Planirani rok izlaska iz tiska je listopad 2018. godine.


Priredila: mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i por. savj.

UREDBA O NAZIVIMA RADNIH MJESTA I KOEFICIJENTIMA SLOŽENOSTI

POSLOVA U JAVNIM SLUŽBAMA1

1 Ova uredba donesena je na temelju čl. 6. st. 2. i čl. 7. st. 1. Zakona o plaćama u javnim službama (Nar. nov.,br. 27/01.). Urednički pročišćeni tekst ove uredbe obuhvaća:

- Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br. 25/13.)

- Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br. 72/13.)




- Uredba o izmjenama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br. 51/14.)


- Ispravak Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br. 83/14.)





- Uredbu o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br. 11/15.)

- Uredbu o dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br. 32/15.)








- Ispravak Uredbe o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br. 40/17.)

- Uredba o izmjenama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br. 74/17.)

- Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br. 122/17.)

- Uredbu o izmjeni i dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br. 9/18.)

Članak 1.(1) Jedinstveni nazivi radnih mjesta i koeficijenti slože-

nosti poslova U JAVNIM SLUŽBAMA su:

SLUŽBENICI

a) Položaji I. vrste

1. rukovoditelj (predstojnik, pročelnik) područ-nog ureda ili službe rukovoditelj (načelnik) službe/odjela za unutarnju reviziju 2,134

2. rukovoditelj (načelnik) odjela u središnjem uredu ili službi 1,940

3. rukovoditelj (načelnik) odjela u područnoj službi 1,794

4. rukovoditelj (šef) odsjeka u središnjoj službi 1,6975. rukovoditelj (šef) odsjeka u područnoj službi 1,6496. rukovoditelj (šef) pododsjeka u središnjoj

službi 1,5527. rukovoditelj (šef) pododsjeka u područnoj

službi 1,5038. voditelj odjeljka, voditelj referade i voditelj

ostalih ustrojstvenih jedinica 1,406

b) Položaji II. vrste

1. voditelj (šef) ispostave 1,1642. voditelj (šef) odsjeka 1,1153. voditelj pododsjeka 1,0674. voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica 1,018

c) Položaji III. vrste

1. voditelj odsjeka računovodstvenih poslova 0,9702. voditelj (šef) odsjeka 0,9213. voditelji ostalih ustrojstvenih jedinica 0,873

d) Radna mjesta I. vrste

1. viši unutarnji revizor 1,8432. unutarnji revizor 1,6493. viši inspektor 1,5714. viši upravni savjetnik

viši stručni savjetnik (određene struke) 1,5235. inspektor 1,3296. pomoćni unutarnji revizor 1,2617. voditelj računovodstva upravni savjetnik

stručni savjetnik (određene struke ili za odre-đene poslove) 1,232

8. tajnik ustanove 1,2129. samostalni upravni referent stručni suradnik

(određene struke ili za određene poslove) ostala radna mjesta I. vrste 1,115

e) Radna mjesta II. vrste

1. tajnik ustanove voditelj računovodstva 1,086

2. inspektor revizor kontrolor 1,048

3. viši informatički referent 0,9894. viši upravni referent

viši stručni referent (određene struke ili za određene poslove) ostala radna mjesta II. vrste 0,970

- Uredba o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br. 57/18.)


f) Radna mjesta III. vrste

1. voditelj računovodstva 0,9212. inspektor

revizor kontrolor 0,873

3. upravni referent stručni referent informatički referent računovodstveni referent – financijski knjigovođa 0,854

4. administrativni referent administrativni tajnik računovodstveni referent ekonom 0,824

5. daktilograf ostala radna mjesta III. vrste 0,776

NAMJEŠTENICIa) Položaji II. vrste

1. voditelj ustrojstvene jedinice voditelj radionice 0,892

b) Položaji III. vrste

1. voditelj odsjeka voditelj radionice 0,824

c) Radna mjesta II. vrste

1. radna mjesta II. vrste 0,873d) Radna mjesta III. vrste

1. radna mjesta III. vrste 0,776e) Radna mjesta IV. vrste

1. radna mjesta IV. vrste 0,601(2) Jedinstveni nazivi radnih mjesta i koeficijenti

složenosti poslova iz stavka 1. ovoga članka odnose se na sve javne službe navedene u članku 2. Zakona o plaćama u javnim službama, ako odredbama ove Uredbe nije drukčije određeno.

(3) Na uvjete koje službenici moraju ispunjavati za raspored na radna mjesta iz stavka 1. podstavaka d), e) i f) ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju pro-pisi o državnim službenicima i namještenicima, ako posebnim propisom nije drukčije određeno.

Članak 2.Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti slože-

nosti poslova u ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA su:


1. a) ravnatelj KBC-a i kliničkih bolnica 3,395b) ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno

zdravstvo 3,395c) zamjenik ravnatelja pod 1.a) i 1.b) 3,104

2. a) ravnatelj drugih kliničkih ustanova 3,104b) ravnatelj drugih državnih zdravstvenih

zavoda 3,104c) zamjenik ravnatelja pod 2.a) i 2.b) 2,813

3. a) ravnatelj županijske bolnice 2,813b) ravnatelj županijskog Doma zdravlja i

Doma zdravlja Grada Zagreba 2,813c) ravnatelj županijskog Zavoda za javno

zdravstvo i županijskog Zavoda za hitnu medicinu 2,716

d) zamjenik ravnatelja pod 3.a), 3.b) i 3.c) 2,5224. ravnatelj Doma zdravlja i ljekarničke usta-

nove 2,2795. predstojnik klinike, predstojnik kliničkog

zavodau kliničkoj ustanovi 3,0076. a) pomoćnik ravnatelja pod 1.a) i 1.b) 3,007

b) pomoćnik ravnatelja pod 2.a) i 2.b) 2,7167. a) pomoćnik ravnatelja pod 3.a), 3.b) i 3.c) 2,425

b) pomoćnik ravnatelja pod 4. 1,8918. a) pročelnik kliničkog odjela, pročelnik

zavoda, centra, dnevne bolnice klinike, poliklinike u kliničkoj ustanovi, dr. sc. 2,687

b) pročelnik kliničkog odjela, pročelnik zavo-da, centra, dnevne bolnice klinike, polikli-nike u kliničkoj ustanovi, mr. sc. 2,570

c) pročelnik kliničkog odjela, pročelnik zavo-da, centra, dnevne bolnice klinike, polikli-nike u kliničkoj ustanovi, prim. 2,522

d) pročelnik kliničkog odjela, pročelnik zavo-da, centra, dnevne bolnice klinike, polikli-nike u kliničkoj ustanov 2,444

9. a) voditelj zdravstvenog odjela, voditelj dnev-ne bolnice zavoda, poliklinike u državnoj ustanovi preko 40 zaposlenih, dr. sc. 2,687

b) voditelj zdravstvenog odjela, voditelj dnev-ne bolnice zavoda, poliklinike u državnoj ustanovi preko 40 zaposlenih, mr. sc. 2,570

c) voditelj zdravstvenog odjela, voditelj dnevne bolnice zavoda, poliklinike u držav-noj ustanovi preko 40 zaposlenih, prim. 2,522

d) voditelj zdravstvenog odjela, voditelj dnevne bolnice zavoda, poliklinike u držav-noj ustanovi preko 40 zaposlenih 2,444

10. a) voditelj zdravstvenog odjela, voditelj dnevne bolnice zavoda, poliklinike u držav-noj ustanovi do 40 zaposlenih, dr. sc. 2,638

b) voditelj zdravstvenog odjela, voditelj dnevne bolnice zavoda, poliklinike u državnoj usta-novi do 40 zaposlenih, mr. sc. 2,522

c) voditelj zdravstvenog odjela, voditelj dnevne bolnice zavoda, poliklinike u državnoj usta-novi do 40 zaposlenih, prim. 2,473

d) voditelj zdravstvenog odjela, voditelj dnevne bolnice zavoda, poliklinike u držav-noj ustanovi do 40 zaposlenih 2,406

11. a) voditelj zdravstvene službe u državnom zdravstvenom zavodu 2,716

b) pročelnik zdravstvene službe, pročelnik dnevne bolnice u županijskoj bolnici 2,444

12. a) voditelj zdravstvenog odjela, dnevne bolnice, centra, poliklinike županijske ustanove preko 40 zaposlenih, dr. sc. 2,541

b) voditelj zdravstvenog odjela, dnevne bolni-ce, centra, poliklinike županijske ustanove preko 40 zaposlenih, mr. sc. 2,425

c) voditelj zdravstvenog odjela, dnevne bolni-ce, centra, poliklinike županijske ustanove preko 40 zaposlenih, prim. 2,376

d) voditelj zdravstvenog odjela, dnevne bolni-ce, centra, poliklinike županijske ustanove preko 40 zaposlenih 2,318


13. a) voditelj zdravstvenog odjela, dnevne bolnice, centra, poliklinike županijske ustanove do 40 zaposlenih, dr. sc. 2,493

b) voditelj zdravstvenog odjela, dnevne bolni-ce, centra, poliklinike županijske ustanove do 40 zaposlenih, mr. sc. 2,386

c) voditelj zdravstvenog odjela, dnevne bolni-ce, centra, poliklinike županijske ustanove do 40 zaposlenih prim. 2,328

d) voditelj zdravstvenog odjela, dnevne bolni-ce, centra, poliklinike županijske ustanove do 40 zaposlenih 2,279

14. a) glavna sestra/glavni tehničar državne ustanove 1,659

b) glavna sestra klinike kao samostalne ustanove 1,571

c) glavna sestra/glavni tehničar županijske ustanove 1,571


1. glavna sestra/glavni tehničar u državnoj ustanovi glavna sestra/glavni tehničar u županijskoj ustanovi glavna sestra klinike glavna sestra, zdravstveni djelatnik – voditelj odjela 1,164

c) Radna mjesta I. vrste

1. a) doktor medicine specijalist, uži specijalist dr. sc. u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu 2,361

b) doktor medicine specijalist, uži specijalist mr. sc. u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu 2,336

c) doktor medicine specijalist, uži specijalist prim. u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu 2,317

d) doktor medicine specijalist, uži specijalist u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu 2,298

e) doktor medicine specijalist, uži specijalist dr. sc. 2,330

f) doktor medicine specijalist, uži specijalist mr. sc. 2,270

g) doktor medicine specijalist, uži specijalist prim. 2,210

h) doktor medicine specijalist, uži specijalist 2,140i) doktor medicine specijalist i doktor den-

talne medicine specijalist prim. dr. sc. u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu 2,279

j) doktor medicine specijalist i doktor den-talne medicine specijalist prim. mr. sc. u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu 2,182

k) doktor medicine specijalist i doktor dental-ne medicine specijalist prim. u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu 2,085

l) doktor medicine specijalist i doktor dentalne medicine specijalist prim. dr. sc. 2,153

m) doktor medicine specijalist i doktor dentalne medicine specijalist prim. mr. sc. 2,056

n) doktor medicine specijalist i doktor den-talne medicine specijalist prim. 1,969

2. a) doktor medicine specijalist, doktor dental-ne medicine specijalist, magistar medicin-ske biokemije specijalist, magistar farma-cije specijalist dr. sc. u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu 2,153

b) doktor medicine specijalist, doktor dentalne medicine specijalist, magistar medicinske biokemije specijalist, magistar farmacije specijalist mr. sc. u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu 2,056

c) doktor medicine specijalist, doktor dentalne medicine specijalist, magistar medicinske biokemije specijalist, magistar farmacije specijalist u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu 2,027

d) doktor medicine specijalist, doktor dentalne medicine specijalist, magistar medicinske biokemije specijalist, magistar farmacije specijalist dr. sc. 1,988

e) doktor medicine specijalist, doktor dentalne medicine specijalist, magistar medicinske biokemije specijalist, magistar farmacije specijalist mr. sc. 1,959

f) doktor medicine specijalist, doktor dentalne medicine specijalist, magistar medicinske biokemije specijalist, magistar farmacije specijalist 1,940

g) doktor medicine, doktor dentalne me-dicine, magistar medicinske biokemije, magistar farmacije, na specijalizaciji 1,659

3. a) ugovorni zdravstveni djelatnik primarne zdravstvene zaštite dr. sc. 1,959

b) ugovorni zdravstveni djelatnik primarne zdravstvene zaštite primarijus 1,921

c) ugovorni zdravstveni djelatnik primarne zdravstvene zaštite mr. sc. 1,882

d) ugovorni zdravstveni djelatnik primar-nezdravstvene zaštite 1,794

4. a) nezdravstveni djelatnik voditelj djelatnosti koji sudjeluje u procesu dijagnostike i lije-čenja, dr. sc. u bolnici, državnom zdrav-stvenom zavodu 1,988

b) nezdravstveni djelatnik voditelj djelatno-sti koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, mr. sc. u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu 1,901

c) nezdravstveni djelatnik voditelj djelatnosti koji sudjeluje u procesu dijagnostike i li-ječenja u bolnici, državnom zdravstvenom zavodu 1,824

5. a) doktor medicine, doktor dentalne medicine, magistar medicinske biokemije, magistar farmacije, dr. sc. 1,804

b) doktor medicine, doktor dentalne medicine,magistar medicinske biokemije, magistar farmacije, mr. sc. 1,727

c) doktor medicine, doktor dentalne me-dicine, magistar medicinske biokemije, magistar farmacije 1,659

d) zdravstveni djelatnik u zdravstvenom zavodu 1,659


e) logoped 1,5716. a) nezdravstveni djelatnik koji sudjeluje u

procesu dijagnostike i liječenja, dr. sc. 1,571b) molekularni biolog, biolog, citogenetičar,

psiholog, fonetičar, fizičar, defektolog/edukacijski rehabilitator, koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja 1,571

c) nezdravstveni djelatnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, mr. sc. 1,513

d) nezdravstveni djelatnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja 1,445

7. zdravstveni djelatnik – pripravnik 1,115

d) Radna mjesta II. vrste

1. zdravstveni djelatnik u bolnici, poliklinika-ma, primarnoj zdravstvenoj zaštiti i javnom zdravstvu 1,164

2. nezdravstveni djelatnici – zdravstveni suradnici 1,125

e) Radna mjesta III. vrste

1. zdravstveni djelatnik: na otvorenim izvorima zračenja, citostaticima, liječenju AIDS-a, u jedinici intenzivne skrbi u operaciji (instru-mentiranje, anesteziologija), na hemodijalizi, u rađaonici, hitnoj službi i traumatologiji 1,067

2. zdravstveni djelatnik: u bolnici i kućnoj njezi 1,0183. zdravstveni djelatnik: u primarnoj zdravstve-

noj zaštiti, poliklinikama, javnom zdravstvu, vozač (samo djelatnost hitne medicine) 0,951

f) Radna mjesta IV. vrste

1. bolničar 0,727


nosti poslova u HRVATSKOM ZAVODU ZA ZDRAV-STVENO OSIGURANJE su:


1. rukovoditelj sektora u Direkciji 2,6672. voditelj Regionalnog ureda Zagreb 2,4253. voditelj Regionalnog ureda Split, Osijek i

Rijeka 2,2794. rukovoditelj službe u Direkciji

voditelj područne službe 2,1345. rukovoditelj odjela u Direkciji 2,037


nosti poslova u HRVATSKOM ZAVODU ZA MIRO-VINSKO OSIGURANJE su:


1. predstojnik ureda izvršni koordinator za područne službe predstojnik područne službe 2,279

b) Radna mjesta I. vrste

1. viši stručni suradnik specijalist za mirovinsko osiguranje viši stručni suradnik specijalist (određene struke ili za određene poslove) 1,940

2. stručni suradnik specijalist za mirovinsko osiguranje stručni suradnik specijalist (odre-đene struke ili za određene poslove) 1,697

3. viši projektant informacijskog sustava 1,600

4. samostalni pravni zastupnik 1,5235. viši upravni referent viši stručni suradnik 1,406


1. samostalni stručni referent I. 1,1642. samostalni stručni referent II. 1,048

d) Radna mjesta III. vrste

1. stručni referent I. 0,9202. stručni referent II. 0,873


nosti poslova u HRVATSKOM ZAVODU ZA ZAPO-ŠLJAVANJE su:


1. predstojnik regionalnog ureda 2,2792. voditelj ispostave 1,455


1. viši stručni savjetnik u središnjem uredu 1,620


1. stručni suradnik II. vrste – savjetodavac 1,125


nosti poslova u VISOKIM UČILIŠTIMA I JAVNIM INSTITUTIMA su:


1. dekan, dekan veleučilišta ili visoke škole – redoviti profesor, trajno zvanje – redoviti profesor, prvi izbor – izvanredni profesor – docent – profesor visoke škole, profesor visoke škole u trajnom zvanju ili viši predavača) iznad 500 zaposlenika 3,395b) od 200 do 500 zaposlenika 3,298c) do 200 zaposlenika 3,201

2. dekan fakulteta bez pravne osobnosti – redoviti profesor, trajno zvanje – redoviti profesor, prvi izbor izvanredni profesor – docent 3,152

3. ravnatelj – znanstveni savjetnik, drugi izbor – znanstveni savjetnik, trajno zvanje – znanstveni savjetnik, prvi izbor – viši znanstveni suradnik – znanstveni suradnik 3,298

4. prodekan, prodekan veleučilišta ili visoke škole – redoviti profesor, trajno zvanje – redoviti profesor, prvi izbor – izvanredni profesor – docent – profesor visoke škole, profesor visoke škole u trajnom zvanju – viši predavača) iznad 500 zaposlenika 3,201b) od 200 do 500 zaposlenika 3,152c) do 200 zaposlenika 3,104


5. Prodekan fakulteta bez pravne osobnosti – redoviti profesor, trajno zvanje – redoviti profesor, prvi izbor – izvanredni profesor – docent 3,104

6. pomoćnik ravnatelja – znanstveni savjetnik, drugi izbor – znanstveni savjetnik, trajno zvanje – znanstveni savjetnik, prvi izbor – viši znanstveni suradnik – znanstveni suradnik 3,152

7. pročelnik sveučilišnog odjela – redoviti profesor, trajno zvanje – redoviti profesor, prvi izbor – izvanredni profesor – docent 3,152

8. zamjenik pročelnika sveučilišnog odjela – redoviti profesor, trajno zvanje – redoviti profesor, prvi izbor – izvanredni profesor – docent 3,104

9. pročelnik odsjeka, predstojnik zavoda (više od 20 zaposlenika) – redoviti profesor, trajno zvanje 3,104– znanstveni savjetnik, drugi izbor – znanstveni savjetnik, trajno zvanje 3,104– redoviti profesor, prvi izbor 2,716– znanstveni savjetnik, prvi izbor 2,716– izvanredni profesor 2,328– viši znanstveni suradnik 2,328– docent 2,134– znanstveni suradnik 2,134– profesor visoke škole, profesor visoke škole

u trajnom zvanju 2,134– viši predavač, viši asistent 1,746

10. pročelnik odsjeka, predstojnik zavoda (do 20 zaposlenih)– redoviti profesor, trajno zvanje 3,055– znanstveni savjetnik, drugi izbor – znanstveni savjetnik, trajno zvanje 3,055– redoviti profesor, prvi izbor 2,619– znanstveni savjetnik, prvi izbor 2,619– izvanredni profesor 2,231– viši znanstveni suradnik 2,231– docent 2,037– znanstveni suradnik 2,037– profesor visoke škole, profesor visoke škole

u trajnom zvanju 2,037– viši predavač, viši asistent 1,697

11. voditelj laborat., šef katedre – redoviti profesor, trajno zvanje – znanstveni savjetnik, drugi izbor – znanstveni savjetnik, trajno zvanje 3,007

12. voditelj laborat., šef katedre – redoviti profesor, prvi izbor – znanstveni savjetnik, prvi izbor 2,570

13. voditelj laborat., šef katedre – izvanredni profesor – viši znanstveni suradnik 2,182

14. voditelj laborat., šef katedre – profesor visoke škole, profesor visoke škole u trajnom zvanju – docent – znanstveni suradnik 1,988

15. voditelj laborat., šef katedre – viši predavač – viši asistent 1,746

16. voditelj laborat., šef katedre – predavač – asistent 1,503


1. redoviti profesor – trajno zvanje, znanstveni savjetnik – drugi izbor 2,958

2. redoviti profesor – prvi izbor, znanstveni savjetnik – prvi izbor 2,425

3. izvanredni profesor, viši znanstveni suradnik 2,0374. docent, znanstveni suradnik, viši lektor,

profesor visoke škole, profesor visoke škole u trajnom zvanju 1,843

5. knjižničarski savjetnik, umjetnički savjetnik 1,8436. viši predavač, viši asistent, poslijedoktorand,

viši umjetnički suradnik, viši knjižničar stručni savjetnik u sustavu znanosti i viso-kom obrazovanju 1,600

7. lektor 1,4558. asistent, viši stručni suradnik u sustavu

znanosti i visokom obrazovanju, dipl. knjiž-ničar 1,406

9. stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju 1,261

10. predavač, umjetnički suradnik 1,358


1. viši tehničar, viši laborant 1,0672. knjižničar 1,018


1. laborant, tehnički suradnik 0,9702. pomoćni knjižničar 0,873.

Članak 7.Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti po-

slova u OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA I UČE-NIČKIM DOMOVIMA su:


1. ravnatelj osnovne škole s 851 i više učenika ravnatelj srednje škole sa 601 i više učenika ravnatelj srednje strukovne škole s najmanje 3 programa i s 451 i više učenika ravnatelj učeničkog doma s 231 i više uče-nika ravnatelj ustanove s posebnim programima za djecu s teškoćama s 201 i više učenika ravnatelj srednje škole s učeničkim domom 2,076

2. ravnatelj osnovne škole od 251 do 850 učenika ravnatelj srednje škole od 301 do 600 učenika ravnatelj ustanove s posebnim programima za djecu s teškoćama od 101 do 200 učenika ravnatelj učeničkog doma od 151 do 230 učenika 1,920


3. ravnatelj osnovne škole do 250 učenika ravnatelj srednje škole do 300 učenika ravnatelj ustanove s posebnim programima za djecu s teškoćama do 100 učenika ravnatelj učeničkog doma do 150 učenika ravnatelj osnovne škole s 401 i više učeni-ka, sa završenim preddiplomskim studijem, odnosno s višom stručnom spremom prema ranijim propisima 1,765

4. ravnatelj osnovne škole do 400 učenika, sa završenim preddiplomskim studijem, od-nosno s višom stručnom spremom prema ranijim propisima 1,688


1. učitelj – stručnjak edukacijsko-rehabilitacij-skog profila – savjetnik 1,676

2. učitelj – stručnjak edukacijsko-rehabilitacij-skog profila – mentor 1,532

3. učitelj – stručnjak edukacijsko-rehabilitacij-skog profila 1,385

4. učitelj – stručnjak edukacijsko-rehabilitacij-skog profila – bez položenog stručnog ispita 1,164

5. učitelj, nastavnik, stručni suradnik, odgaja-telj – savjetnik 1,614

6. učitelj, nastavnik, stručni suradnik, odgaja-telj – mentor 1,481

7. učitelj, nastavnik, stručni suradnik, odgajatelj 1,3258. učitelj, nastavnik, stručni suradnik, odgaja-

telj – bez položenog stručnog ispita 1,1249. učitelj, nastavnik, stručni suradnik, odgajatelj –

bez odgovarajuće vrste obrazovanja 1,12410. učitelj sa završenim preddiplomskim sveuči-

lišnim ili preddiplomskim stručnim studijem na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodo-va, učitelj s višom stručnom spremom prema ranijim propisima – savjetnik 1,414

11. učitelj sa završenim preddiplomskim sveuči-lišnim ili preddiplomskim stručnim studijem na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodo-va, učitelj s višom stručnom spremom prema ranijim propisima – mentor 1,337

12. učitelj sa završenim preddiplomskim sveuči-lišnim ili preddiplomskim stručnim studijem na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodo-va, učitelj s višom stručnom spremom prema ranijim propisima 1,235

13. strukovni učitelj sa završenim preddi-plomskim sveučilišnim ili preddiplomskim stručnim studijem, strukovni učitelj s višom stručnom spremom prema ranijim propisima – savjetnik 1,341

14. strukovni učitelj sa završenim preddi-plomskim sveučilišnim ili preddiplomskim stručnim studijem, strukovni učitelj s višom stručnom spremom prema ranijim propisima – mentor 1,254

15. učitelji zatečeni 8. siječnja 1991. godine u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u osnovnoj školi sa završenom učiteljskom školom, kao i učitelji zatečeni 8. siječnja 1991. godine u radnom odnosu na neodređe-no vrijeme u glazbenim i plesnim školama sa završenom glazbenom školom 1,235


1. strukovni učitelj sa završenim preddi-plomskim sveučilišnim ili preddiplomskim stručnim studijem, strukovni učitelj s višom stručnom spremom prema ranijim propisima 1,164

2. strukovni učitelj sa završenim preddi-plomskim sveučilišnim ili preddiplomskim stručnim studijem, strukovni učitelj s višom stručnom spremom prema ranijim propisima – bez položenog stručnog ispita 0,984

3. učitelj sa završenim preddiplomskim sveučiliš-nim ili preddiplomskim stručnim studijem na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova, učitelj s višom stručnom spremom prema rani-jim propisima – bez položenog stručnog ispita 0,984

4. učitelj, nastavnik, stručni suradnik, odgaja-telj – bez odgovarajuće vrste obrazovanja 0,984

5. učitelj koji u plesnim školama izvodi nastavu plesa 1,164

6. učitelj koji u plesnim školama izvodi nastavu plesa – bez položenog stručnog ispita 0,984

7. medicinska sestra/zdravstveni tehničar i fizioterapeut 1,067

8. medicinska sestra/zdravstveni tehničar i fizi-oterapeut – bez položenog stručnog ispita 0,902

9. strukovni učitelj – savjetnik 1,173


1. strukovni učitelj – mentor 1,0902. strukovni učitelj 1,0343. strukovni učitelj – bez položenog stručnog

ispita 0,8634. učitelj, nastavnik, stručni suradnik, odgaja-

telj – bez odgovarajuće vrste obrazovanja 0,8635. suradnik u nastavi 1,0046. službenik koji istovremeno obavlja poslove

voditelja računovodstva i tajnika 0,9997. tajnik školske ustanove prema članku 156.

stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi 0,970

8. medicinska sestra/zdravstveni tehničar 0,9419. medicinska sestra/zdravstveni tehničar – bez

položenog stručnog ispita 0,79510. radnik u školskim radionicama i na škol-

skim dobrima, suradnik u odgoju u učenič-kom domu (noćni pazitelj) 0,776

11. domar, ložač, kuhar, vozač, školski majstor 0,776

e) Radna mjesta IV. vrste

1. Pomoćno-tehnički radnik, spremačica, portir, vratar-telefonist-pazikuća, pomoćni poslovi u kuhinji, čuvarski poslovi, poslovi pranja, glačanja i šivanja 0,601.

Članak 8.Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenata slo-

ženosti poslova u USTANOVAMA SOCIJALNE SKR-BI su:


1. ravnatelj ustanove socijalne skrbi s 201 i više zaposlenih radnika 2,472


2. ravnatelj ustanove socijalne skrbi sa 101 do 200 zaposlenih radnika 2,210

3. ravnatelj ustanove socijalne skrbi s 51 do 100 zaposlenih radnika 2,156

4. ravnatelj ustanove socijalne skrbi do 50 zaposlenih radnika predstojnik podružnice ustanove socijalne skrbi s 20 i više zapo-slenih radnika voditelj dislocirane jedinice ustanove socijalne skrbi s 20 i više zaposle-nih radnika 2,051

5. voditelj Ureda zajedničkih poslova u Centru za socijalnu skrb Zagreb 1,892

6. predstojnik podružnice ustanove socijalne skrbi od 10 do 19 zaposlenih radnika voditelj dislocirane jedinice ustanove soci-jalne skrbi od 10 do 19 zaposlenih radnika 1,794

7. predstojnik podružnice ustanove socijalne skrbi do 9 zaposlenih radnika voditelj dislocirane jedinice ustanove socijal-ne skrbi do 9 zaposlenih radnika 1,655

8. voditelj odjela 1,4929. voditelj stručne cjeline 1,404


1. voditelj odjela voditelj stručne cjeline 1,200


1. voditelj ustrojbene jedinice 1,1002. voditelj odsjeka 1,090


1. savjetnik 1,6762. mentor 1,5323. stručni radnik I. vrste (određene struke ili za

određene poslove) 1,400


1. savjetnik 1,2002. mentor 1,1803. stručni radnik II. vrste (određene struke ili za

određene poslove) 1,160


1. stručni učitelj, suradnik u nastavi – savjetnik 1,1002.stručni učitelj, suradnik u nastavi – mentor 1,0523. medicinska sestra/medicinski tehničar

stručni učitelj, stručni suradnik u odgoju, fizioterapeut, viši asistent u organiziranom stanovanju 1,046

4. radni instruktor, suradnik u odgoju u učenič-kom domu, suradnik u nastavi 0,999

5. bolničar 0,727

NAMJEŠTENICI

a) Radna mjesta III. vrste

1. kuhar u domu socijalne skrbi 1,0042. kućni majstor, domar i drugi radnici na odr-

žavanju s položenim ATK ispitom 0,824

b) Radna mjesta IV. vrste

1. mjegovatelj, asistent u organiziranom stano-vanju, pomoćni radnik, gerontodomaćica 0,750


nosti poslova u USTANOVAMA KULTURE su:


1. intendant Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb 3,395

2. ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, ravna-telj Hrvatskog restauratorskog zavoda, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumen-tacijskog centra Domovinskog rata, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, ravnatelj Javne ustanove Spomen područje Jasenovac 3,250

3. ravnatelji ustanove kulture i zaklade u kulturi kojima je osnivač Republika Hrvatska 2,813

4. pomoćnik intendanta HNK Zagreb (ravnatelji opere, baleta, drame i poslovni ravnatelj), zamjenik ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva, zamjenik ravnatelja Hrvatskog restaurator-skog zavoda, 2,473

5. pomoćnik ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog restaurator-skog zavoda pomoćnik ravnatelja Moderne galerije Zagreb pomoćnik ravnatelja Hrvatskog audiovizual-nog centra pomoćnik ravnatelja Hrvatskog memorijal-no-dokumentacijskog centra Domovinskog rata pomoćnik ravnatelja Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru 2,425


1. šef – dirigent opernog orkestra solist opere – nacionalni prvak glumac – nacionalni prvak instrumentalni solist – nacionalni prvak 3,007

2. voditelj Deska Kreativne Europe – Ureda MEDIA Hrvatske 2,473

3. koncertni majstor opernog orkestra dirigent I redatelj I solist opere – prvak glumac – prvak 2,425

JOŠ PRIMAMO NARUDŽBE !!


4. dirigent II redatelj II dirigent baleta zborovođa vođa dionica solist – vođa violončela harfist timpanist prvi puhači zamjenik koncert – majstora opernog orkestra solist opere – velike i srednje uloge glumac – velike i srednje uloge kostimograf scenograf konzervator savjetnik restaurator savjetnik konzervator – restaurator savjetnik muzejski savjetnik muzejski pedagog savjetnik dokumentarist savjetnik informatičar savjetnik arhivski savjetnik knjižničarski savjetnik savjetnik za marketing, savjetnik za odnose s javnošću 1,843

5. treći puhači 1,6496. viši muzejski pedagog

viši informatičar viši dokumentarist stručni suradnik specijalist u arhivu viši kustos viši arhivist viši knjižničar viši konzervator viši restaurator viši konzervator – restaurator viši filmolog viši voditelj marketinga viši voditelj odnosa s javnošću glazbeni voditelj u baletu umjetnički voditelj opernog, dramskog i baletnog studija dramaturg producent scenskih i izvedbenih umjetnosti solist opere – srednje uloge glumac – srednje uloge oblikovatelj svjetla voditelj scenske tehnike/proizvodnje voditelj rasvjete, tonske i video tehnike voditelj kostimografske opreme voditelj zaštite, energetskog postrojenja i održavanja postrojenja u kazalištu zamjenik vođe dionice, prve violine plesač pjevač – solist vođa udaraljki voditelj slikarne voditelj kiparnice korepetitor stvaratelj lutaka animator lutaka drugi puhači 1,503

7. arhivist specijalist tutti-glazbenici 1,406

8. pijanist četvrti rog inspicijent inspicijent – šaptač pjevač opernog zbora – vođa dionica pjevač opernog zbora – epizodist operetni pjevač voditelj maskersko-vlasuljarske radionice majstor izrade rekvizita majstor kipar majstor slikar plesač suvremenog plesa 1,261

9. snimatelj, snimatelj informatičar 1,23210. kustos

muzejski pedagog arhivist konzervator restaurator konzervator – restaurator diplomirani knjižničar voditelj marketinga voditelj odnosa s javnošću informatičar dokumentarist filmski montažer snimatelj zvučnih izdanja udaraljkaš pjevač opernog zbora voditelj pozornice voditelj rasvjete šaptač slikar, kipar 1,212

11. suradnik konzervatora suradnik konzervatora – restauratora stručni suradnik u ustanovi kulture (određe-ne struke ili za određene poslove) 1,210


1. voditelj tiskare restaurator majstor specijalist viši konzervator tehničar II stupnja specijalist specijalist određene struke 1,164

2. knjižničar asistent scenografa asistent kostimografa majstor tona majstor rasvjete u kazalištu majstor maske u kazalištu majstor vlasuljar u kazalištu fizioterapeut viši kemijski tehničar viši restaurator tehničar specijalist viši arhivski tehničar specijalist viši konzervator tehničar specijalist 1,018

3. suradnik višeg restauratora tehničara speci-jalista suradnik višeg konzervatora tehničara spe-cijalista 1,016

Uvjeti za točke 1. – 3.: Prema posebnim propisima i op-ćim aktima.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

od 800 do 1300

TELEFONSKE

KONZULTACIJErrif.hr



1. restaurator majstor staklopuhač viši konzervator tehničar II stupnja 1,014

2. viši arhivski tehničar viši muzejski tehničar viši fotograf viši preparator viši konzervator tehničar viši restaurator tehničar specijalist suradnik određene struke 0,980

3. suradnik višeg konzervatora tehničara suradnik višeg restauratora tehničara 0,892

4. muzejski tehničar arhivski tehničar preparator konzervator tehničar restaurator tehničar pomoćni knjižničar fotograf tiflografičar korektor čitač korektoru knjigoveža kemijski tehničar 0,873

5. suradnik konzervator tehničar suradnik restaurator tehničar 0,870

Uvjeti za točke 1. – 5.: Prema posebnim propisima i op-ćim aktima.

NAMJEŠTENICI

a) Položaji III. vrste

1. voditelj smjene pozornice u kazalištu

0,873

2. voditelj nadstroplja u kazalištu3. voditelj kazališnih rekvizita, pokućstva i

oružja4. voditelj kazališne tapetarije5. voditelj kazališne stolarije6. voditelj kazališne bravarije7. voditelj ženske ili muške kazališne krojačnice8. voditelj kazališne postolarnice9. voditelj energetike i održavanja u kazalištu10. voditelj vatrogasaca u kazalištu

Uvjeti za radna mjesta 1. – 10.: Provjera zahtijevanih vje-ština i znanja te ostali uvjeti prema općem aktu.

b) Radna mjesta III. vrste

1. majstor tapetar u kazalištu

0,824

2. majstor stolar u kazalištu3. majstor bravar u kazalištu4. majstor ženske ili muške kazališne krojačnice5. majstor kazališne postolarnice6. majstor – regulater kazališne rasvjete7. predradnik ženske ili muške garderobe8. predradnik skladišta kazališnog dekora9. predradnik transporta u kazalištu10. skladištar ženskih ili/i muških kazališnih

kostima11. skladištar kazališne obuće12 majstor radionice kazališnog videa13 pokućstvar – skladištar u kazalištu

0,824

14 predradnik majstor vlasuljar15 masker16 vlasuljar

Uvjeti za radna mjesta 1. – 16.: Provjera zahtijevanih vje-ština i znanja te ostali uvjeti prema općem aktu.

c) Radna mjesta IV. vrste

1 niži preparator, manipulant 0,679

Članak 10.Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti

poslova u HRVATSKOM NARODNOM KAZALIŠTU U ZAGREBU:1. solist baleta – nacionalni prvak 3,0072. solist baleta – prvak

baletni majstor baletni majstor – pedagog 2,425

3. solist baleta – velike i srednje uloge 1,8434. solist baleta – srednje uloge

baletni pedagog koreograf u baletu 1,503

5. član baletnog ansambla 1,212Uvjeti za radna mjesta 1. – 5.: Položena audicija, višego-

dišnji uspješni nastup, ostali uvjeti prema posebnim propi-sima i općem aktu

6. predradnik pozornice voditelj transporta i skladišta dekora u kazalištu 0,892

7. oružar – skladištar u kazalištu skladištar kazališne rekvizite 0,824

8. pokućstvar kostimer ženske/muške garderobe u kazalištu radnik nadstroplja u kazalištu radnik na pozornici u kazalištu vatrogasac 0,776

Uvjeti za radna mjesta 6. – 8.: Provjera zahtijevanih vje-ština i znanja te ostali uvjeti prema općem aktu

Članak 11.Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti slo-

ženosti poslova u ANSAMBLU NARODNIH PLESO-VA I PJESAMA HRVATSKE LADO su:1. umjetnički voditelj plesnog ansambla nacio-

nalnog statusa 2,4252. dirigent – glazbeni voditelj Ansambla LADO 2,134

ČASOPIS ZA PRAVNO-POREZNU I UPRAVNU PRAKSU

PRAVO I POREZI


3. plesni voditelj Ansambla LADO plesač pjevač Ansambla LADO – solist i plesni voditelj plesač pjevač Ansambla LADO – prvak i plesni voditelj plesač pjevač Ansambla LADO – prvak voditelj orkestra Ansambla LADO 1,940

4. plesač pjevač Ansambla LADO – solist glazbenik Ansambla LADO – solist voditelj tehnike Ansambla LADO 1,503

5. plesač pjevač Ansambla LADO – srednje uloge glazbenik Ansambla LADO – voditelj dionice voditelj fundusa i radionice nošnji Ansambla LADO tehničar – ton majstor korepetitor Ansambla LADO 1,261

6. plesač pjevač Ansambla LADO glazbenik Ansambla LADO 1,212

7. garderobijer – krojač Ansambla LADO 1,018Uvjeti za radna mjesta 1. – 7.: Prema općem aktu


slova u HRVATSKOM HIDROGRAFSKOM INSTITU-TU su:


1. ravnatelj Hrvatskog hidrografskog instituta 3,3952. pomoćnik ravnatelja 2,425


1. zapovjednik hidrografskog broda preko 500 BT 1,200


1. zapovjednik hidrografskog broda 1,067d) Radna mjesta I. vrste

1. glavni redaktor pomorskih karata (određene strukeili za određene poslove) voditelj poslova sistemske podrške redaktor hidrografskih originala 1,552

2. redaktor pomorskih karata hidrograf – geodet hidrograf – elektroničar nautičar za sigurnost plovidbe i nautičke publikacije suradnik za tehničku pripremu publikacija oceanolog fizičar fizičar meteorolog oceanolog kemičar oceanolog geolog samostalni sistem. inženjer samostalni projektant GIS-a 1,280


1. redaktor II. vrste 1,1642. prvi časnik na hidrografskom brodu preko

500 BT 1,018 2 drugi časnik na brodu preko 500 BT

pomorski strojar na hidrografskom brodu porivnog stroja snage preko 1000 kW 0,970


1. upravitelj stroja na hidrografskom brodu porivnog stroja snage preko 1000 kW 1,100

2. upravitelj stroja na hidrografskom brodu 1,0183. tehnički suradnik (određene struke ili za

određene poslove) 0,9704. knjigovezac specijalist 0,8545. ofset-strojar

oceanolog III. vrste nautičar III. vrste hidrograf III. vrste (određene struke ili za određene poslove) kartograf III. vrste operater grafičke pripreme kormilar na hidrografskom brodu električar brodski brodski kuhar strojar – mazač 0,824


poslova u AGENCIJI ZA ISTRAŽIVANJE NESREĆA U ZRAČNOM, POMORSKOM I ŽELJEZNIČKOM PRO-METU su:


1. ravnatelj Agencije 3,3952. zamjenik ravnatelja Agencije 3,0073. glavni istražitelj zrakoplovnih nesreća –

voditelj glavni istražitelj pomorskih nesreća – voditelj glavni istražitelj željezničkih nesreća – voditelj 2,910


1. viši istražitelj zrakoplovnih nesreća viši istražitelj pomorskih nesreća viši istražitelj željezničkih nesreća 2,716

2. istražitelj zrakoplovnih nesreća istražitelj pomorskih nesreća istražitelj željezničkih nesreća 2,522


slova u AGENCIJI ZA OBALNI LINIJSKI POMORSKI PROMET su:


1. ravnatelj 3,1042. pomoćnik ravnatelja 2,522


slova u AGENCIJI ZA SIGURNOST ŽELJEZNIČKOG PROMETA su:




1. glavni inženjer 2,5222. inženjer specijalist 2,037


slova u USTANOVAMA ZAŠTITE PRIRODE I OKOLI-ŠA su:


1. ravnatelj ustanove koja upravlja nacionalnim parkom Plitvice i Brijuni 3,007


2. ravnatelj ustanove koja upravlja nacionalnim parkom 2,425

3. pomoćnik ravnatelja iz točke 1. 2,2314. ravnatelj ustanove koja upravlja

parkom prirode 2,1345. pomoćnik ravnatelja iz točke 2.

stručni voditelj ustanove koja upravlja nacionalnim parkom i parkom prirode 1,794

6. glavni nadzornik 1,600


1. glavni nadzornik 1,164

c) Radna mjesta I. vrste

1. tajnik ustanove 1,5032. nadzornik

čuvar prirode 1,261

d) Radna mjesta II. vrste

1. tajnik ustanove 1,1642. nadzornik

čuvar prirode 1,115

e) Radna mjesta III. vrste

1. nadzornik čuvar prirode 0,970

NAMJEŠTENICIa) Radna mjesta II. vrste

1. zapovjednik (upravitelj) broda 1,1642. upravitelj stroja 1,018


1. zapovjednik (upravitelj) broda 1,0672. mornar 0,921

c) Radna mjesta IV. vrste

1. pomoćni mornar 0,727

Članak 16.aPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti po-

slova u HRVATSKOJ AGENCIJI ZA OKOLIŠ I PRIRO-DU su:


1. ravnatelj Hrvatske agencije za okoliš i prirodu 2,7162. pomoćnik ravnatelja Hrvatske agencije

za okoliš i prirodu za okoliš 2,4253. pomoćnik ravnatelja Hrvatske agencije

za okoliš i prirodu za prirodu 2,4254. voditelj ureda ravnatelja Hrvatske agencije

za okoliš i prirodu 1,940


poslova u HRVATSKOM CENTRU ZA RAZMINIRA-NJE su:


1. ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje 3,0072. zamjenik ravnatelja Hrvatskog centra za

razminiranje 2,8133. pomoćnik ravnatelja Hrvatskog centra za

razminiranje 2,425


1. pirotehnički nadzornik – koordinator nadzora poslova razminiranja 1,940

2. interni nadzornik 1,940


1. pirotehnički nadzornik 1,164


1. pirotehničar – voditelj izvida 1,0672. pirotehničar nadglednik 1,0183. pirotehničar 1,0184. operater stroja za razminiranje 0,970


slova u AGENCIJI ZA PRAVNI PROMET I POSREDO-VANJE NEKRETNINAMA su:


1. direktor 3,0072. zamjenik direktora 2,667


slova u REGIONALNOM SREDIŠTU ZA PRUŽANJE POMOĆI I UKLANJANJE POSLJEDICA KATASTRO-FA su:




slova u AGENCIJI ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE su:


1. ravnatelj 3,0072. zamjenik ravnatelja 2,8133. pomoćnik ravnatelja 2,425


slova u AGENCIJI ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH su:


1. pomoćnik ravnatelja 2,425


poslova u AGENCIJI ZA PLOVNE PUTOVE UNUTAR-NJIH VODA su:


1. direktor Agencije 3,0072. pomoćnik direktora 2,8133. glavni nadzorni inženjer 1,794


1. zapovjednik broda 1,0672. strojar unutarnje plovidbe 1,0183. vođa palube 0,8734. nadzornik plovnog puta 0,970


5. zapovjednik broda za obilježavanje 0,9216. pomoćnik na obilježavanju plovnog puta 0,824

Članak 23.Brisan je.


slova u HRVATSKOM ZAVODU ZA NORME su:




slova u HRVATSKOJ AKREDITACIJSKOJ AGENCIJI su:




slova u HRVATSKOJ MATICI ISELJENIKA su:


1. ravnatelj 3,3952. zamjenik ravnatelja 3,1043. tajnik Hrvatske matice iseljenika 2,6194. voditelj podružnice 1,7955. voditelj ureda ravnatelja 1,407


1. glavni urednik časopisa 1,164c) Položaji III. vrste

1. voditelj marketinga voditelj tehničkih poslova 1,067


1. stručni savjetnik – specijalist 1,6982. novinar 1,552

Članak 27.Brisan je.


slova u HRVATSKOJ VATROGASNOJ ZAJEDNICI su:


1. načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice 3,0072. tajnik Operativno-tehničkog stožera 2,085


slova u DRŽAVNOJ ŠKOLI ZA JAVNU UPRAVU su:




1. koordinator 1,746


slova u FONDU ZA OBNOVU I RAZVOJ GRADA VU-KOVARA su:


1. predsjednik Fonda 3,0072. zamjenik predsjednika Fonda 2,5223. potpredsjednik Fonda za ekonomsko praćenje

projekata 2,0374. potpredsjednik Fonda za tehničko praćenje

projekata 2,037b) Radna mjesta I. vrste

1. viši stručni suradnik za financijsko-računo-vodstvene poslove 1,746


slova u PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI su:a) Položaji I. vrste

1. ravnatelj 3,3952. zamjenik ravnatelja 2,716


1. tajnik Pravosudne akademije 2,037Članak 32.

Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti po-slova u ZAVODU ZA VJEŠTAČENJE, PROFESIONAL-NU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM su:


1. ravnatelj 3,3952. zamjenik ravnatelja 2,8133. pomoćnik ravnatelja 2,4254. rukovoditelj službe – viši vještak specijalist 2,4065. rukovoditelj područnog ureda – vještak

specijalist 2,3616. rukovoditelj službe – viši stručni savjetnik

vještak 2,279b) Radna mjesta I. vrste

1. viši vještak – specijalist 2,3612. vještak – specijalist 2,3173. savjetnik ravnatelja 2,2794. viši stručni savjetnik – vještak psiholog

viši stručni savjetnik – vještak socijalni radnik viši stručni savjetnik – vještak rehabilitator viši stručni savjetnik – vještak logoped viši stručni savjetnik – vještak pedagog 1,959

5. viši stručni suradnik specijalist za profesionalnu rehabilitaciju 1,940

6. stručni savjetnik – vještak psiholog stručni savjetnik – vještak socijalni radnik stručni savjetnik – vještak rehabilitator stručni savjetnik – vještak logoped stručni savjetnik – vještak pedagog 1,882

7. viši stručni savjetnik u središnjem uredu 1,6208. viši stručni suradnik 1,406


1. samostalni stručni referent I 1,164


2. samostalni stručni referent II 1,048d) Radna mjesta III. vrste

1. stručni referent I 0,9202. stručni referent II 0,873


slova u AGENCIJI ZA OSIGURANJE RADNIČKIH PO-TRAŽIVANJA U SLUČAJU STEČAJA POSLODAVCA su:


1. ravnatelj 3,201Članak 34.

Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti po-slova u AGENCIJI ZA KVALITETU I AKREDITACIJU U ZDRAVSTVU I SOCIJALNOJ SKRBI su:

a) Položaji I. vrste:



slova u HRVATSKOJ POLJOPRIVREDNOJ AGENCIJI su:




1. savjetnik ravnatelja 2,2312. načelnik službe u središnjem uredu 2,1343. voditelj Središnjeg laboratorija za kontrolu

kvalitete mlijeka 2,1344. viši stručni savjetnik – specijalist 2,1345. viši koordinator 1,9406. koordinator 1,697


1. viši tehnički suradnik 1,0672. viši laborant 1,067


1. laborant tehnički suradnik 1,018

e) Radna mjesta IV. vrste

1. radnik na općim poslovima 0,727Članak 36.

Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u HRVATSKOM CENTRU ZA POLJOPRIVRE-DU, HRANU I SELO su:




1. savjetnik ravnatelja 2,231


slova u HRVATSKOM CENTRU ZA KONJOGOJSTVO – DRŽAVNE ERGELE ĐAKOVO I LIPIK su:


1. ravnatelj 3,0072. pomoćnik ravnatelja 2,4253. upravitelj ergele 2,1344. voditelj uzgoja/tehnolog konjogojstva

voditelj biljne proizvodnje – tehnolog ratar-stva 1,940


1. koordinator koordinator uzgojno selekcijskih mjera u konjogojstvu 1,746

2. stručni savjetnik za trening i obuku 1,232

c) Radna mjesta III. vrste

1. voditelj obuke i treninga u zaprežnom sportu poslovođa Pastuharne; poslovođa Ivandvora, poslovođa ergele Lipik 1,067

2. jahač – vozač jahač – vozač – potkivač jahač – vozač/voditelj turističkog jahanja 0,970

3. radnik u poljoprivredi – traktorist radnik u poljoprivredi – traktorist/vozač kamiona kovač – potkivač tehnički suradnik radnik u konjogojstvu 0,844

NAMJEŠTENICI

a) Radna mjesta III. vrste

1. pomoćni radnik u konjogojstvu 0,727

b) Radna mjesta IV. vrste

1. dežurni radnik u konjogojstvu 0,582


slova u SAVJETODAVNOJ SLUŽBI su:




1. viši koordinator 1,940


slova u HRVATSKOJ AGENCIJI ZA HRANU su:




poslova u AGENCIJI ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJI-ŠTE su:


1. ravnatelj 3,395rrif.hr


2. zamjenik ravnatelja 2,9103. pomoćnik ravnatelja 2,4254. voditelj službe u središnjem uredu 2,134


1. savjetnik ravnatelja 2,2312. arhitekt računalnih aplikacija 1,9883. viši koordinator 1,9404. koordinator 1,6975. viši sistem administrator 1,6976. sistem administrator 1,5237. programer računalnih aplikacija 1,523

c) Radna mjesta III. vrste

1. laborant tehnički suradnik 1,018

Članak 41.(1) Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti

poslova službenika koji rade u strukturi institucija koje su dobile dozvolu za rad od Europske komisije za upravljanje sredstvima Europske unije i u strukturi institucija koje će upravljati strukturnim instru-mentima Europske unije su:


1. ravnatelj Agencije za regionalni razvoj Repu-blike Hrvatske, ravnatelj Agencije za reviziju sustava proved-be programa Europske unije, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih 3,395

2. pomoćnik ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i proje-kata Europske unije (SAFU) 3,298

3. zamjenik ravnatelja Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske, zamjenik ravnatelja Agencije za reviziju su-stava provedbe programa Europske unije, zamjenik ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih 3,104

4. pomoćnik ravnatelja Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske, pomoćnik ravnatelja Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije, pomoćnik ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (nadležan za ustrojstvenu jedinicu zaduženu za financi-ranje i ugovaranje koja je dobila dozvolu za rad Europske komisije za upravljanje sredstvi-ma Europske unije u sklopu IV. komponente IPA-e), pomoćnik ravnatelja Agencije za mobilnost i programe Europske unije (nadležan za ustrojstvenu jedinicu akreditiranu od strane Europske komisije za poslove provedbe programa Europske unije za obrazovanje, mlade, sport i znanost), predstojnik ureda Hrvatskog zavoda za zapo-šljavanje (nadležan za ustrojstvenu jedinicu zaduženu za financiranje i ugovaranje koja je dobila dozvolu za rad Europske komisije za upravljanje sredstvima Europske unije u sklopu IV. komponente IPA-e) 2,910

5. voditelj službe 2,7166. voditelj odjela 2,328


1. savjetnik ravnatelja Agencije za regionalni razvoj 2,231

2. viši stručni savjetnik – specijalist 2,1343. tajnik agencije

viši unutarnji revizor u Agenciji za reviziju sustava provedbe programa Europske unije 2,037

4. viši stručni savjetnik 1,9785. viši koordinator 1,9406. unutarnji revizor 1,8437. stručni savjetnik 1,6008. koordinator 1,7469. stručni suradnik 1,455

(2) Institucije u smislu stavka 1. ovoga članku su: Središ-nja agencije za financiranje i ugovaranje programa i proje-kata Europske unije (SAFU), Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske, Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije i ustrojstvene jedinice Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zadužene za financiranje i ugova-ranje koje su dobile dozvolu za rad Europske komisije za upravljanje sredstvima Europske unije u sklopu IV. kompo-nente IPA-e te ustrojstvene jedinice Agencije za mobilnost i programe Europske unije akreditirane od strane Europske komisije za poslove provedbe programa Europske unije za obrazovanje, mlade, sport i znanost.

(3) Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se samo na službenike raspoređene na radna mjesta na kojima se obav-ljaju poslovi za koje je dana dozvola Europske komisije.

(4) Na osnovne elemente opisa radnih mjesta i uvjete za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju propisi o državnim službenicima.


slova u LEKSIKOGRAFSKOM ZAVODU »MIROSLAV KRLEŽA« su:


1. glavni ravnatelj 3,3952. ravnatelj 3,2983. glavni urednik 3,0074. zamjenik glavnog urednika 2,8135. pomoćnik ravnatelja 2,425pomoćnik glavnog urednika 2,425


1. leksikografski savjetnik, drugi izbor 2,9102. leksikografski savjetnik, prvi izbor 2,4253. viši leksikograf 2,0374. leksikograf, drugi izbor 1,8435. leksikograf, prvi izbor 1,6006. leksikografski suradnik 1,4067. viši stručni suradnik u leksikografiji 1,4068. stručni suradnik u leksikografiji 1,261

rrif.hr



slova u NACIONALNOJ I SVEUČILIŠNOJ KNJIŽICI su:a) Položaji I. vrste

1. glavni ravnatelj 3,2982. ravnatelj razdjela 3,0073. pomoćnik ravnatelja 2,425


1. knjižničarski savjetnik 1,8432. viši knjižničar 1,6003. dipl. knjižničar 1,406


1. knjižničar 1,018


1. pomoćni knjižničar 0,873


slova u HRVATSKOJ AKADEMSKOJ I ISTRAŽIVAČ-KOJ MREŽI CARNet su:




slova u AGENCIJI ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZO-VANJE su:




poslova u NACIONALNOM CENTRU ZA VANJSKO VREDNOVANJE OBRAZOVANJA su:




poslova u POSLOVNO-INOVACIJSKOJ AGENCIJI RE-PUBLIKE HRVATSKE su:




slova u HRVATSKOM MJERITELJSKOM INSTITUTU su:



3. pomoćnik ravnatelja 2,425Članak 49.

Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti po-slova u SREDIŠNJEM REGISTRU OSIGURANIKA su:


1. pomoćnik ravnatelja 2,425b) Radna mjesta I. vrste

1. viši koordinator 1,9402. koordinator 1,697


poslova u HRVATSKOJ AGENCIJI ZA MALO GOSPO-DARSTVO, INOVACIJE I INVESTICIJE (HAMAG – BICRO) su:


1. ravnatelj sektora 2,6192. voditelj Ureda za unutarnju reviziju 2,3283. voditelj službe 2,3284. voditelj odjela 2,134


1. savjetnik uprave 2,3282. viši analitičar 1,9883. viši unutarnji revizor 1,9884. unutarnji revizor 1,8435. analitičar 1,7946. niži analitičar 1,406


1. viši administrator 1,1642. administrator 1,121


1. administrator 1,067Članak 50.a

Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova u HRVATSKOM CENTRU ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO su:

a) Položaj I. vrste

1. ravnatelj 3,230b) Radna mjesta I. vrste

1. savjetnik ravnatelja 2,2502. viši stručni savjetnik 1,9803. koordinator podružnice 1,7204. analitičar 1,640


poslova u AGENCIJI ZA INVESTICIJE I KONKUREN-TNOST su:


1. pomoćnik ravnatelja 2,9102. izvršni koordinator službe 2,619


1. koordinator specijalist 1,9882. koordinator 1,794


3. specijalist 1,455Članak 52.

Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti po-slova u AGENCIJI ZA OPREMU POD TLAKOM su:




slova u AGENCIJI ZA JAVNO-PRIVATNO PARTNER-STVO su:




1. savjetnik ravnatelja 2,134Članak 54.

Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti po-slova u AGENCIJI ZA MOBILNOST I PROGRAME EU-ROPSKE UNIJE su:



Članak 54.aPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti po-

slova u AGENCIJI ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU su:


1. pomoćnik ravnatelja 3,2982. direktor sektora 3,0073. voditelj službe

voditelj regionalnog ureda 2,716b) Radna mjesta I. vrste

1. savjetnik ravnatelja 2,6192. viši stručni savjetnik – specijalist 2,1343. viši unutarnji revizor 2,0374. unutarnji IT revizor

unutarnji revizor 1,8435. viši stručni savjetnik 1,9786. stručni savjetnik 1,600


1. viši stručni referent 1,164d) Radna mjesta III. vrste

1. stručni referent administrativni tajnik 1,067

Članak 54.bZa vrijeme trajanja vježbeničkog staža vježbenik ima

pravo na 85% plaće poslova radnog mjesta najniže složeno-sti njegove vrste i struke.

Članak 54.cPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti po-

slova u JAVNOJ USTANOVI ‘MEMORIJALNI CENTAR DOMOVINSKOG RATA VUKOVAR’ su:1. Ravnatelj 3,395

2. Zamjenik ravnatelja 3,007

Članak 54.dPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti po-

slova u HRVATSKOJ AKADEMIJI ZNANOSTI I UM-JETNOSTI su:


1. tajnik – član Uprave Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 3,395

2. savjetnik predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 3,298

3. pomoćnik tajnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2,813

4. upravitelj muzejsko-galerijske, arhivske, knjižničarske jedinice 1,940

5. upravitelj muzejsko-galerijske zbirke 1,6006. upravitelj znanstveni savjetnik – trajno zvanje 3,0557. upravitelj znanstveni savjetnik – prvi izbor 2,5228. upravitelj viši znanstveni suradnik 2,1349. upravitelj znanstveni suradnik 1,94010. upravitelj viši asistent 1,69811. upravitelj asistent 1,50412. upravitelj viši stručni suradnik 1,504

Članak 54.ePosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti po-

slova u HRVATSKOM ZAVODU ZA PROSTORNI RA-ZVOJ su:


1. ravnatelj Zavoda 3,201

Članak 54.fPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti po-

slova u AGENCIJI ZA OBNOVU OSJEČKE TVRĐE su:


1. ravnatelj Agencije 3,3952. pomoćnik ravnatelja Agencije 2,425

Članak 54.gPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti po-

slova u AGENCIJI ZA OZAKONJENJE NEZAKONITO IZGRAĐENIH ZGRADA su:


1. ravnatelj Agencije 3,3952. rukovoditelj sektora 2,425

Članak 54.hPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti po-

slova u HRVATSKOJ AGENCIJI ZA OBVEZNE ZALIHE NAFTE I NAFTNIH DERIVATA (HANDA) su:


1. predstojnik ureda ravnatelja direktor sektora 3,007

2. voditelj službe 2,7163. voditelj odjela 2,328


1. savjetnik ravnatelja 2,6192. koordinator specijalist 1,9883. viši stručni savjetnik 1,978



1. administrator za praćenje, analizu i izvješta-vanje 1,164

Članak 54.iPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti po-

slova u AGENCIJI ZA UGLJIKOVODIKE su:


1. direktor sektora 3,2012. voditelj službe 2,619


1. viši savjetnik specijalist 2,6192. viši savjetnik 2,134

Članak 54.jPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti po-

slova u CENTRU ZA POSEBNO SKRBNIŠTVO su:


1. ravnatelj Centra za posebno skrbništvo 3,007b) Radna mjesta I. vrste

1. poseban skrbnik Centra za posebno skrbniš-tvo 2,200

Članak 54.kPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti

poslova u AGENCIJI ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJE-CANJA su:


1. glavni ekonomist direktor sektora 3,249

2. predstojnik Ureda Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja voditelj odjela 2,716

3. voditelj odsjeka 2,037b) Radna mjesta I. vrste

1. glavni savjetnik 3,2012. samostalni savjetnik 2,619

3. stariji savjetnik 1,9784. mlađi savjetnik 1,6005. stručni suradnik 1,455

Članak 54.lPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti po-

slova u AGENCIJI ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATA-KA su:


1. načelnik službe 2,920b) Radna mjesta I. vrste

1. viši savjetnik specijalist 2,3302. viši savjetnik 1,9783. savjetnik 1,6004. viši stručni suradnik 1,455

Članak 54.mPosebni nazivi radnih mjesta i koeficijenata složenosti

poslova u USTANOVAMA ZA PRUŽANJE PODRŠKE I USLUGA BRANITELJSKO-STRADALNIČKOJ PO-PULACIJI I DRUGIM OSOBAMA su:


1. ravnatelj 2,4252. zamjenik ravnatelja 2,1533. stručni voditelj 1,7464. predstojnik podružnice 1,600

Članak 55.Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti

Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (»Narodne novine«, br. 38/2001, 112/2001, 62/2002, 156/2002, 162/2003, 39/2005, 82/2005, 133/2005, 30/2006, 118/2006, 22/2007, 112/2007, 127/2007, 124/2011, 142/2011, 77/2012, 98/2012, 112/2012 i 121/2012).

Članak 56.Ova Uredba objavit će se u »Narodnim novinama«, a stu-

pa na snagu 1. ožujka 2013. godine.

AKTUALNO!

Izvješćujemo cijenjene kolegice i kolege da je iz tiska izišao veliki RRiF-ov računovodstveni priručnik, ažuriran i usklađen sa zadnjim promjenama u poreznom i računovodstvenom sustavu. Ovo je u nas najkompetentnija knjiga za praktično knjigovodstvo, kojom se objašnjavaju knjiženja na primjerima brojnih poslovnih događaja.

RAČUNOVODSTVO PODUZETNIKAXI. izmijenjeno i dopunjeno izdanje 2018. i

RRiF-ov RAČUNSKI PLAN ZA PODUZETNIKEXXII. izdanje iz veljače 2018.

Knjigu Računovodstvo poduzetnika i RRIF-ov računski plan za poduzetnike možete naručiti u kompletu po povoljnijoj cijeni od 630,00 kn, (600,00 kn + PDV 5 %).

NOVO! U PRODAJI NOVO!

U nakladi RRiF-a veliki priručnik

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

− Primjena u praksi − VIII. dopunjeno izdanje, lipanj 2018.

Skupina autoraRedakcija: dr. sc. Ljerka MARKOTA

Izvješćujemo strukovnu javnost da je izišao iz tiska naš najveći i najkompletniji priručnik za prak-tičnu primjenu PDV-a. Poslije višegodišnje primjene sustava poreza na dodanu vrijednost prema pravilima poslovanja u EU, RRiF je pripremio novo – značajno dopunjeno izdanje ovog Priručnika. U ovom izdanju prošireni su tekstovi i primjeri kojima se na praktičan način objašnjava primjena PDV-a u Hrvatskoj, ali i u odnosima stjecanja i isporuka iz/u članice EU-a, odnosno kod uvoza ili izvoza u treće zemlje. Postupke oporezivanja bitno je poznavati kako bismo u praksi mogli odrediti poslovni model s kupcima, odnosno dobavljačima dobara i usluga.

Komentare i primjere iz prakse napisali su naši najbolji porezni stručnjaci, a prikazana rješenja su od iznimne koristi pri rješavanju raznih poreznih pitanja.

Knjiga je namijenjena računovođama, poreznim savjetnicima i svima koji se bave ovim poreznim oblikom te studentima visokih škola.

Sa zadovoljstvom možemo preporučiti ovaj naš veliki porezni Priručnik koji je tiskan u tvrdom uvezu te nam možete uputiti svoje narudžbe.

Opseg: 1.588 str.Cijena: 630,00 kn.

Za sve ostale informacije molimo javite se na broj 01/4699-760; mob. 099/4699-766 ili e-poštom: [email protected]

Documents

PRILOG UZ RRiF br. 10/18.noknjižno pravo), autorskog i drugih stvarnih prava, poreznog prava, te ostalih grana prava s kojima u svom svakodnevnom poslovanju dolaze u doticaj poduzet-nici