PRILOG 1 PREPORUKE - Prnjavorac | BiHOva preporuka dokumentovana je i u Strategiji za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini, strate{ki program 1.3.3 Unaprijediti odredbe koje

PRILOG 1PREPORUKE

PRILOG BR. 1PREPORUKE

POGLAVQE 3.: PRAVOSUDNA STRATEGIJA I ZAKONODAVSTVO- O~uvawe uspostavqenog ujedna~enog sistema plata nosilaca pravosudnih funkcija u BiH

je od izuzetnog zna~aja. VSTS je u koordinaciji sa predstavnicima profesionalnezajednice pripremio odgovaraju}e prijedloge izmjena postoje}eg seta zakona o platamasudija i tuìlaca i sa tim u vezi preporu~uje da:

- Parlamentarna skup{tina BiH usvoji Zakon o izmjenama i dopunama Zakona oplatama i drugim nadoknadama u pravosudnim institucijama na nivou BiH,

- Parlament Federacije BiH usvoji Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platama idrugim nadoknadama sudija i tuìlaca u FBiH, uz prethodno usvajawe Zakona oplatama i drugim nadoknadama sudija i tuìlaca u Federaciji BiH koji je nametnuoVisoki predstavnik,

- Narodna skup{tina RS usvoji Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platama idrugim nadoknadama sudija i tuìlaca u RS,

- Skup{tina Br~ko Distrikta BiH usvoji Zakon o izmjenama i dopunama Zakona oplatama i drugim nadoknadama sudija i tuìlaca u Br~ko Distriktu BiH.

POGLAVQE 1.: IMENOVAWA- Jedna od preporuka Radne grupe VSTS-a za politiku imenovawa, ~iji Izvje{taj je VSTS

usvojio krajem 2007. godine, odnosi se na reformu programa za polagawe pravosudnihispita na cijeloj teritoriji BiH, na na~in da isti budu uskla|eni i modernizovani, kakobi mogli pratiti dinami~ne promjene u doma}em zaknodavstvu, kao i promjene u doma}oji me|unarodnoj pravnoj praksi. Potreba za ovom reformom prepoznata je i u Strategijiza reformu sektora pravde u BiH, strate{ka oblast 1.3. Odgovornost iprofesionalizam, ~ija realizacija je tako|e detaqno razra|ena u Akcionom planu zaimplementaciju SRSP-a.

- U vezi sa prethodnom preporukom, a sa ciqem obezbje|ivawa mladog i kvalitetnog kadra,VSTS je, na osnovu iskustava ste~enih prilikom popuwavawa pozicija stru~nihsaradnika u proteklom periodu, do{ao do zakqu~ka da za ove pozicije nema dovoqnozainteresovanih kandidata. Prema informacijama dobijenim iz pravosudnih institucijaista je situacija i sa pripravnicima, zbog ~ega VSTS preporu~uje organima izvr{nevlasti da za ove potrebe obezbijede dovoqna i adekvatna finansijska sredstva, posebnoimaju}i u vidu konstantnu potrebu za imenovawem nosilaca pravosudnih funkcija naosnovnom nivou.

PRILOG 1PREPORUKE

115

POGLAVQE 3.: PRAVOSUDNA STRATEGIJA I ZAKONODAVSTVO- Imaju}i u vidu zna~aj usvajawa jedinstvenog Zakona o tuìla{tvima u FBiH predlaè

se da Federalno ministarstvo pravde, nakon razmatrawa radnog materijala odnosnonacrta Zakona, kojeg je pripremila Radna grupa koju je osnovao VSTS, pokrene proceduruwegovog usvajawa. U postupku daqweg razmatrawa i predlagawa Zakona VSTS ostajeotvoren za svaki oblik saradwe koji moè da doprinese usvajawu {to kvalitetnijeregulative u ovoj oblasti.

POGLAVQE 5.: INFORMATIZACIJA PRAVOSU\A - Potrebno je donijeti odgovaraju}e podzakonske akte koji bi omogu}ili potpunu primjenu

Zakona o elektronskom potpisu i Zakona o elektronskom poslovawu i u informacionomsistemu pravosu|a, {to se prije svega ogleda u mogu}nosti podno{ewa podnesaka sudu uelektronskom obliku, kao i dostavqawu sudskih odluka elektronskim putem.

POGLAVQE 6.: BUXETI- Potrebno je da se uspostave mehanizmi usagla{avawa iznosa sudskih i tuìla~kih

buxeta u fazi predlagawa izme|u VSTS-a, ministarstava pravde i ministarstavafinansija, a kako je to i predvi|eno Akcionim planom za implementaciju Strategije zareformu sektora pravde u BiH.

POGLAVQE 10.: SARADWA TU@ILA[TAVA I POLICIJE - Potrebno je aktivnije u~e{}e nadle`nih ministarstava pravde u provo|ewu navedenih

projektnih aktivnosti.

POGLAVQE 4.: PRAVOSUDNA UPRAVA- Analizom podataka o radu pojedinih sudova i tuìla{tava uo~en je problem velikih

zaostataka u smislu nerije{enih predmeta. Kako bi se ovaj problem rije{io, potrebno jeda predsjednici sudova i glavni tuìoci osmisle i provedu organizacione i drugeinterne mjere koje bi doprinijele efikasnijem kori{tewu postoje}ih qudskih imaterijalnih resursa, a radi obezbje|ivawa vi{eg nivoa aùrnosti ovim sudovima ituìla{tvima.

- U pojedinim sudovima i tuìla{tvima je u proteklom periodu do{lo do zastare jednogbroja predmeta iz subjektivnih razloga. sa obzirom da ovaj vid neaùrnog postupawamoè ozbiqno {tetiti ugledu pravosu|a, potrebno je da predsjednici sudova i glavnituìoci preduzmu sve mjere sa ciqem maksimalnog aùrirawa rada po predmetima ukojima, eventualno, postoji mogu}nost da do|e do zastare.

POGLAVQE 1.: IMENOVAWA- Kako bi se sistemski rije{ilo pitawe obezbje|ivawa odgovaraju}e nacionalne

strukture nosilaca pravosudnih funkcija i najkvalitetnijih kadrova u pravosu|u nateritoriji cijele BiH, VSTS i u ovom Godi{wem izvje{taju nagla{ava potrebu danadle`ni organi vlasti razmotre mogu}nost uvo|ewa nadoknade za odvojeni ìvot od

PRILOG 1PREPORUKE

116

porodice, nadoknade za smje{taj sudija i tuìlaca, koji su imenovani u mjestu koje jeudaqeno od mjesta wihovog prebivali{ta i nadoknade za prevoz. Naime, problemodgovaraju}e zastupqenosti konstitutivnih naroda i Ostalih na pravosudnimpozicijama u Bosni i Hercegovini nije problem koji iskqu~ivo moè da rije{i VSTSbez odgovaraju}e podr{ke zakonodavne i izvr{ne vlasti, jer za rje{ewe ovog problemasnosimo zajedni~ku odgovornost.

- Kako bi se obezbijedila transparentnost postupka i predlagawe kandidata od stranenezavisnog regulacionog tijela u oblasti pravosu|a, potrebno je da se ispitajumogu}nosti uskla|ivawa procedure izbora sudija Ustavnog suda BiH sa postoje}improcedurama izbora sudija ustavnih sudova RS i FBiH. Takvo rje{ewe je i jedan odstrate{kih ciqeva sadrànih u Strategiji za reformu sektora pravde u BiH (SRSP),strate{ka oblast 1.1. Nezavisnost i harmonizacija, ~ija realizacija je detaqnorazra|ena u Akcionom planu za implementaciju SRSP-a, u ~ijoj izradi je u~estvovao iVSTS.

POGLAVQE 2.: DISCIPLINSKI POSTUPCI I DISCIPLINSKO SANKCIONISAWE

- Kako bi se unaprijedio postoje}i disciplinski postupak i obezbijedila wegovajednostavnija primjena, potrebno je da se izmijene i dopune postoje}e odredbe Zakona oVSTS-u koje se odnose na postupak disciplinske odgovornosti. Ova preporukadokumentovana je i u Strategiji za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini,strate{ki program 1.3.3 Unaprijediti odredbe koje se odnose na disciplinskuodgovornost sudija i tuìlaca u okviru Zakona o VSTS-u.

- Potrebno je da nadle`ni organ obezbijedi odgovaraju}a finansijska sredstva u ciquadekvatnog informisawa gra|ana o mandatu VSTS-a i KDT-a, i to finansirawem izradeDVD-a.

POGLAVQE 4.: PRAVOSUDNA UPRAVA- Ve} sada je izvjesno da }e analiza broja nosilaca pravosudnih funkcija u jednom broju

sudova i tuìla{tava dati rezultate koji }e utvrditi potrebe da se broj sudija istru~nih saradnika odnosno tuìlaca pove}a. Kako bi se predstoje}e odluke VSTS-a opove}awu broja pozicija nosilaca pravosudnih funkcija realizovale, neophodno je i danadle`ni organi zakonodavne i izvr{ne vlasti podrè ovaj proces izdvajawem dodatnihbuxetskih sredstava.

POGLAVQE 5.: INFORMATIZACIJA PRAVOSU\A - Uz podr{ku nadle`nih organa izvr{ne vlasti obezbijediti da se u buxetima sudova i

tuìla{tava u ve}oj mjeri ukqu~e kapitalna ulagawa za nabavku nedostaju}e ra~unarskeopreme i softvera, za trajno obnavqawe informacionog sistema u pravosu|u, odràvawepostoje}e opreme i softverskih licenci, kao i za obuku informati~kog i drugog osobqau pravosu|u.

- Potrebno je da zakonodavna, izvr{na i sudska vlast prate novi na~in rada u pravosu|u ida preduzimaju korake na izmjenama zakona, koje su potrebne da omogu}e ili poboq{ajurad pravosudnih institucija u e-okruèwu.

POGLAVQE 6.: BUXETI- Potrebno je da se usvoji zakonski okvir koji }e da omogu}i finansirawe svih

pravosudnih institucija iz maweg broja izvora. Time bi se stvorile pretpostavke zafinansirawe razvoja cjelokupnog pravosudnog sistema na jedinstvenim principima i

PRILOG 1PREPORUKE

117

jasno odre|enim strate{kim pravcima i, analogno tome, obezbje|ivawe jednakogpristupa pravdi svim gra|anima, u skladu sa me|unarodnim standardima.

- Potrebno je da se zakonom osnaì uloga VSTS-a u procesu pripreme, usvajawa iizvr{ewa buxeta, a kako je to i predvi|eno Akcionim planom za implementacijuStrategije za reformu sektora pravde u BiH.

- Potrebno je obezbje|ivati adekvatna buxetska sredstva, u iznosu ne mawem od minimalnopotrebnog prema procjeni VSTS-a, za nesmetan rad i razvoj pravosudnih institucija. Topodrazumijeva pove}awe izdvajawa za materijalne tro{kove i obezbje|ivawe sredstavaza kapitalne investicije, {to }e da omogu}i modernizaciju i informatizacijupravosu|a. Kako je ve} navedeno, obezbje|ivawe adekvatnih buxetskih sredstava tako|epredstavqa strate{ki prioritet u okviru Strate{kog plana VSTS-a.

POGLAVQE 11.: RENOVIRAWE SUDSKIH ZGRADA - U saradwi sa nadle`nim ministarstvima pravde i Pravosudnom komisijom Br~ko

Distrikta BiH potrebno je da se izradi zajedni~ka strategija za finansirawerekonstrukcije sudova i tuìla{tava iz doma}ih, kreditnih i donatorskih sredstava, akako je to predvi|eno Strategijom za reformu sektora pravde u BiH.

PRILOG BROJ 2. - IZVJE[TAJ O RADU REDOVNIH SUDOVA ZA PERIOD OD 1.1.2008. DO 31.12.2008. GODINE: KOMUNALNI PREDMETI

- Visoki sudski i tuìla~ki savjet Bosne i Hercegovine }e pitawu komunalnih predmetau najkra}em roku posvetiti posebnu sjednicu, na kojoj }e izvr{iti analizu preporukaRadne grupe za rje{avawe pitawa komunalnih predmeta i Radne grupe za unapre|eweizvr{nog postupka, kao i rezultata projekata koje implementira sa ciqem rje{avawaovog problema, te }e na zajedni~kom sastanku sa predstavnicima organa zakonodavne iizvr{ne vlasti predloìti mogu}a rje{ewa.

POGLAVQE 7.: EDUKACIJA- Potrebno je obezbijediti adekvatna finansijska sredstva za funkcionisawe centara za

edukaciju sudija i tuìlaca.

POGLAVQE 11.: RENOVIRAWE SUDSKIH ZGRADA - Potrebno je aùrirati postoje}i arhitektonsko-tehni~ki plan za sudove i izraditi

arhitektonsko-tehni~ki plan za tuìla{tva u svrhu procjene neophodnih finansijskihulagawa kako bi se poboq{ali fizi~ki uslovi za rad sudova i tuìla{tava.

PRILOG 1PREPORUKE

118


- Kod svih nosilaca pravosudnih funkcija potrebno je da se unapre|uje svijest oprofesionalnim i eti~kim standardima. Da bi se ostvario taj ciq, preporu~uje se da:

- predsjednici sudova i glavni tuìoci unutar svojih sudova i tuìla{tava predvodediskusije u vezi sa eti~kim i profesionalnim standardima, {to moè da doprineseunapre|ewu standarda postupawa odnosno pona{awa svakog pripadnikaprofesionalne zajednice,

- entitetski centri za edukaciju sudija i tuìlaca, u saradwi sa VSTS-om i KDT-om,pripremaju i provode programe obuke sudija i tuìlaca iz podru~ja poznavawaeti~kih i profesionalnih standarda, tako da svaki nosilac pravosudnih funkcijabude obuhva}en tom obukom barem jednom u dvije godine.

POGLAVQE 7.: EDUKACIJA- Potrebno je da centri za edukaciju sudija i tuìlaca kontinuirano rade na unapre|ewu

programa stru~nog usavr{avawa u skladu sa potrebama polaznika obuka.

- Potrebno je koordinirati donatorsku politiku u oblasti edukacije radi efikasnijegplanirawa i kori{tewa resursa.

POGLAVQE 8.: CENTAR ZA SUDSKU DOKUMENTACIJU - Potrebno je doradom postoje}ih baza pravnih propisa slu`benih glasila u BiH

obezbijediti pristup pravnim propisima putem interneta/WAN mreè.


- Potrebno je da se posveti dodatna pa`wa edukaciji zaposlenih u KDT-u u pogleduadekvatnog postupawa po pritu`bama, posebno ukqu~uju}i vr{ewe administrativnihposlova, te zastupawe disciplinskih predmeta. Stoga se preporu~uje Agenciji zadràvnu slu`bu BiH da obezbijedi adekvatnu obuku zaposlenih u KDT-u koja treba da:

- unaprijedi sposobnost administrativnog osobqa da pravovremeno i kvalitetnopruà podr{ku u postupawu po pritu`bama i disciplinskim predmetima,

- unaprijedi individualne vje{tine potrebne za istraìvawe pritu`bi,

- unaprijedi individualne vje{tine potrebne za zastupawe disciplinskih tu`bi,

- unaprijedi interne procedure i mehanizme koje KDT koristi.

PRILOG 1PREPORUKE

119

POGLAVQE 12.: PROCESUIRAWE PREDMETA RATNIH ZLOÎNA U BOSNI I HERCEGOVINI

- Dràvnom strategijom za rad na predmetima ratnih zlo~ina utvr|ene su strate{ke mjere,institucije i rokovi za wihovo provo|ewe. Provo|ewem strate{kih mjera ispuni}e sepreduslovi za efikasnije postupawe nadle`nih sudova i tuìla{tava u ovim va`nimpredmetima. Stoga je kqu~no da relevantne institucije preduzmu aktivnosti kako bistrate{ke mjere bile pravovremeno realizovane.

PRILOG 1PREPORUKE

120

PRILOG 2IZVJE[TAJ O RADU REDOVNIH

SUDOVA ZA PERIOD OD 1.1.2008. DO 31.12.2008. GODINE

ZBIRNI IZVJE[TAJ O RADUREDOVNIH SUDOVA ZA PERIOD OD 1.1.2008. DO 31.12.2008. GODINE

Izvje{taj o radu sudova u 2008. godini zapo~iwemo pregledom zbirnih rezultata 67 redovnihsudova (Sud Bosne i Hercegovine, 2 vrhovna, 10 kantonalnih, 5 okru`nih, 28 op}inskih, 19osnovnih i 2 suda u Br~ko Distriktu BiH).

Sudovi u Bosni i Hercegovini su tokom 2008. godine ukupno u radu imali 1.418.484 predmeta. Iz2007. godine preneseno je ukupno 636.876 predmeta *, a tokom 2008. godine je zaprimqeno ukupno 781.608predmeta. Nakon rije{enih 846.191 predmeta, u 2009. godinu }e se prenijeti ukupno 572.293 predmeta.

Nadaqe, potrebno je ista}i da gorenavedeni podaci o protoku predmeta u sudovima neukqu~uju podatke o tzv. komunalnim predmetima koji su zasebno prezentirani u ovom prilogu(stranice 201-209).

Tabela 1: Protok predmeta u 67 redovnih sudova u Bosni i Hercegovini tokom 2008. godine -po nivou suda

* Razlika u broju nerije{enih predmeta na kraju 2007. i po~etku 2008. godine, prije svega, je uzrokovanarazli~itim na~inima vo|ewa evidencije prekr{ajnih predmeta u prvostepenim sudovima, o ~emu }ebiti rije~i u dijelu Priloga 2. koji se odnosi na rad op}inskih i osnovnih sudova.

PRILOG 2IZVJE[TAJ O RADU REDOVNIH SUDOVA

123

Sud Br. nerije{enih Br. primqenih Ukupan broj Br. rije{enih Br. nerije{enih

predmeta sa predmeta predmeta u radu predmeta predmeta sa

1.1.2008. tokom 2008. tokom 2008. tokom 2008. 31.12.2008.

I II III = I + II IV V = III - IV

Sud BiH Sarajevo 3.908 4.534 8.442 5.298 3.144

Vrhovni sud FBiH 5.389 4.202 9.591 4.620 4.971

Vrhovni sud RS 2.315 2.325 4.640 2.788 1.852

10 kantonalnih sudova 23.591 37.990 61.581 35.186 26.395

5 okru`nih sudova 5.256 13.387 18.643 15.250 3.393

28 op}inskih sudova 328.544 427.358 755.902 434.260 321.642

19 osnovnih sudova 105.003 173.823 278.826 166.710 112.116

Osnovni sud Br~ko

Distrikta BiH 20.529 40.996 61.525 32.946 28.579

Apelacioni sud Br~ko

Distrikta BiH 234 3.120 3.354 1.654 1.700

Ukupno 494.769 707.735 1.202.504 698.712 503.792

Prekr{ajna odjeqewa

28 op}inskih sudova 87.072 44.026 131.098 94.523 36.575

19 osnovnih sudova 51.826 27.022 78.848 48.931 29.917

Osnovni sud

Br~ko Distrikta BiH 3.209 2.825 6.034 4.025 2.009

Ukupno 142.107 73.873 215.980 147.479 68.501

UKUPNO 636.876 781.608 1.418.484 846.191 572.293

Tabela 2: Procentualan odnos izme|u broja primqenih, rije{enih i nerije{enih predmeta usudovima u BiH

Rimski brojevi nazna~eni dole u tekstu, predstavqaju oznake kolona iz prethodnih tabela.

* I: (V/I)-1 predstavqa odnos relativne promjene broja nerije{enih predmeta sa 31.12.2008.u odnosu na broj nerije{enih predmeta sa 1.1.2008. Procenti prikazani bez predznaka „-”

ukazuju na porast broja nerije{enih predmeta, dok je procentima sa ovim predznakomiskazano umawewe broja nerije{enih predmeta.

** II: IV/II predstavqa odnos broja rije{enih predmeta u odnosu na broj primqenih predmetatokom 2008. godine. Tako je ve}i broj rije{enih predmeta u odnosu na broj primqenihiskazan procentima ve}im od 100% i suprotno, mawi broj rije{enih predmeta u odnosuna priliv iskazan je procentima niìm od 100%.

*** III: V/IV predstavqa odnos broja nerije{enih predmeta sa 31.12.2008 u odnosu na brojrije{enih predmeta u toku 2008. godine i ukazuje na vrijeme potrebno za eliminirawenerije{enih predmeta, uz teoretsku pretpostavku da sudovi u 2009.godini ne}e zaprimatinove predmete.


124

Sud Promjena stawa Koeficijent Broj godina potreban za eliminaciju

nerije{enih predmeta* protoka** nerije{enih predmeta***

I II III

Sud BiH Sarajevo -19,55% 116,85% 0,6

Vrhovni sud FBiH -7,76% 109,95% 1,1

Vrhovni sud RS -20,00% 119,91% 0,7

10 kantonalnih sudova 11,89% 92,62% 0,8

5 okru`nih sudova -35,45% 113,92% 0,2

28 op}inskih sudova -2,10% 101,62% 0,7

19 osnovnih sudova 6,77% 95,91% 0,7

Osnovni sud Br~ko Distrikta 39,21% 80,36% 0,9

Apelacioni sud Br~ko Distrikta 626,50% 53,01% 1,0

Prekr{ajna odjeqewa -51,80% 199,64% 0,5

UKUPNO -10,14% 108,26% 0,7

I STAWE U SUDOVIMA POÊTKOM 2008. GODINE Osnovna karakteristika stawa u sudovima na po~etku 2008. godine bila je da su u strukturi

nezavr{enih predmeta najzna~ajniji udio imali nezavr{eni gra|anski, izvr{ni i prekr{ajnipredmeti. Ovi predmeti su ~inili 74% predmeta koji su prenijeti u rad iz pro{le godine.

Grafikon 1: Struktura nerije{enih predmeta u BiH sudovima sa 1.1. i 31.12.2008. godine – povrsti predmeta

II RAD SUDOVA U BIH TOKOM 2008. GODINEBroj predmeta koji su sudovi primili u rad tokom 2008. godine mawi je za 62.109 predmeta u

odnosu na prethodnu godinu (2007. godine primqeno je 843.717 predmeta, a 2008. godine 781.608).Primarni uzrok maweg priliva je zna~ajno smawewe broja prekr{ajnih predmeta koji suprimqeni u rad. Nadaqe, priliv izvr{nih predmeta u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu bitnoje umawen. Dok je u 2008. godini priliv ove vrste predmeta bio 78.161, godinu ranije zaprimqenoje 107.650 ovih predmeta. Nasuprot tome, u 2008.godini priliv zemqi{no-kwi`nih predmeta jepove}an za 83.264 u odnosu na pro{lu godinu, tako da je ova vrsta predmeta u~estvovala sa 40% uukupnom prilivu u 2008. godini. Tako|er, zabiqeèno je i odre|eno pove}awe priliva predmetana krivi~nom referatu i na registraciji poslovnih subjekata.

U nastavku su, kroz grafikone i tabele, prikazani najva`niji zbirni podaci (koji ukqu~ujui prekr{ajne predmete) o radu sudova tokom 2008. godine.

Grafikon 2: Struktura primqenih predmeta u BiH sudovima tokom 2008. godine – po vrstipredmeta


125

Grafikon 3: Priliv predmeta u BiH sudovima tokom 2008. godine – teritorijalan aspekt

Grafikon 4: Priliv predmeta u BiH sudovima tokom 2008. godine - po kantonima, okruzima iza Br~ko Distrikt BiH


126

Tabela 3: Zbirni podaci o protoku predmeta u sudovima u BiH u okviru pojedinog kantona,okruga, te Br~ko Distrikta BiH tokom 2008. godine


127

Kanton/Okrug/ Br. nerije{enih Br. primqenih Ukupan broj Br. rije{enih Br. nerije{enih

Distrikt Br~ko predmeta sa predmeta predmeta u radu predmeta predmeta sa



Unsko-sanski kanton

1 kantonalni i 5

op}inskih sudova 38.794 52.024 90.818 56.061 34.757

Posavski kanton

1 kantonalni i 1

op}inski sud 3.402 8.099 11.501 8.304 3.197

Tuzlanski kanton

1 kantonalni i 5

op}inskih sudova 75.826 98.738 174.564 96.096 78.468

Zeni~ko-dobojski kanton

1 kantonalni i 6

op}inskih sudova 64.937 92.299 157.236 99.450 57.786

Bosansko-podriw. kanton

1 kantonalni i 1

op}inski sud 4.199 7.539 11.738 9.806 1.932

Sredwebosanski kanton

1 kantonalni i 3

op}inska suda 27.530 62.257 89.787 64.072 25.715

Herceg.-neretv. kanton

1 kantonalni i 3

op}inska suda 61.433 63.700 125.133 73.091 52.042

Zapadnoherceg. kanton

1 kantonalni i 2

op}inska suda 9.061 17.185 26.246 17.283 8.963

Kanton Sarajevo

1 kantonalni i 1

op}inski sud 143.584 96.136 239.720 127.318 112.402

Kanton 10

1 kantonalni i 1

op}inski sud 10.441 11.397 21.838 12.488 9.350

Okrug Bawa Luka

1 okru`ni i 7

osnovnih sudova 98.909 97.166 196.075 105.882 90.193

Okrug Bijeqina

1 okru`ni i 3

osnovna suda 27.525 27.882 55.407 36.225 19.182

Okrug Doboj

1 okru`ni i 4

osnovna suda 17.622 35.610 53.232 35.917 17.315

Okrug Isto~no Sarajevo

1 okru`ni i 3

osnovna suda 8.429 25.516 33.945 24.480 9.465

Okrug Trebiwe

1 okru`ni i 2

osnovna suda 9.600 28.058 37.658 28.387 9.271

Br~ko Distrikt BiH

1 apelacioni i 1

osnovni sud 23.972 46.941 70.913 38.625 32.288

UKUPNO 625.264 770.547 1.395.811 833.485 562.326

Tabela 4: Procentualan odnos izme|u broja primqenih, rije{enih i nerije{enih predmeta uokviru kantona, okruga i Br~ko Distrikta BiH





*** III: V/IV predstavqa odnos broja nerije{enih predmeta sa 31.12.2008 u odnosu na brojrije{enih predmeta u toku 2008. godine i ukazuje na vrijeme potrebno za eliminirawenerije{enih predmeta.


128

Kanton/Okrug/Distrikt Br~ko Promjena stawa Koeficijent Broj godina potreban za eliminaciju


I II III

Unsko-sanski kanton

1 kantonalni i 5 op}inskih sudova -10,41% 107,76% 0,6

Posavski kanton

1 kantonalni i 1 op}inski sud -6,03% 102,53% 0,4

Tuzlanski kanton

1 kantonalni i 5 op}inskih sudova 3,48% 97,32% 0,8

Zeni~ko-dobojski kanton

1 kantonalni i 6 op}inskih sudova -11,01% 107,75% 0,6

Bosansko-podriwski kanton


Sredwebosanski kanton

1 kantonalni i 3 op}inska suda -6,59% 102,92% 0,4

Hercegova~ko-neretvanski kanton


Zapadnohercegova~ki kanton


Kanton Sarajevo


Kanton 10


Okrug Bawa Luka

1 okru`ni i 7 osnovnih sudova -8,81% 108,97% 0,9

Okrug Bijeqina

1 okru`ni i 3 osnovna suda -30,31% 129,92% 0,5

Okrug Doboj


Okrug Isto~no Sarajevo

1 okru`ni i 3 osnovna suda 12,29% 95,94% 0,4

Okrug Trebiwe


Br~ko Distrikt BiH

1 apelacioni i 1 osnovni sud 34,69% 82,28% 0,8

UKUPNO -10,07% 108,17% 0,7

Tabela 5: Protok predmeta u sudovima u BiH tokom 2008. godine - po vrsti predmeta

Tabela 6: Koeficijent protoka predmeta u sudovima u BiH tokom 2008. godine - po vrstipredmeta

Kao i pro{le godine, kolektivni kvalitet rada sudova prikazuje se na osnovu odlukaapelacionih sudova, a kolektivni kvantitet rada sudova na osnovu kolektivne norme (procenatostvarewa orijentacionog mjerila - norme, odnosno orijentacionog broja predmeta koji trebajubiti ura|eni u odre|enom vremenskom periodu). Rije~ je o dva veoma bitna pokazateqauspje{nosti rada sudova, koji govore o stru~nosti i kvalitetu rada nosilaca pravosudne funkcijei wihovoj produktivnosti i efikasnosti.

Tako se kolektivni kvalitet rada sudova utvr|en na osnovu odluka apelacionih sudova, moèprocentualno prikazati na slijede}i na~in - 76% potvr|enih, 11% preina~enih i 13% ukinutihodluka, a kolektivni kvantitet rada sudova izmjeren kolektivnom normom - iznosi 148%ostvarene orijentacione norme.


129

Vrsta predmeta Br. nerije{enih Br. primqenih Ukupan broj Br. rije{enih Br. nerije{enih




Gra|anski predmeti 172.548 122.292 294.840 124.781 170.059

Krivi~ni predmeti 28.619 100.056 128.675 99.718 28.957

Upravni predmeti 13.758 12.998 26.756 14.512 12.244

Izvr{ni predmeti 158.776 78.161 236.937 56.784 180.153

Vanparni~ni predmeti 50.838 54.039 104.877 56.478 48.399

ZK predmeti 67.208 312.168 379.376 318.210 61.166

Registrac. posl. subjekata 2.847 26.041 28.888 26.201 2.687

Prekr{ajni predmeti 142.107 73.873 215.980 147.479 68.501

Ostali predmeti 175 1.980 2.155 2.028 127

UKUPNO 636.876 781.608 1.418.484 846.191 572.293

Referat Koeficijent protoka

Gra|anski predmeti 102,04%

Krivi~ni predmeti 99,66%

Upravni predmeti 111,65%

Izvr{ni predmeti 72,65%

Vanparni~ni predmeti 104,51%

ZK predmeti 101,94%

Registracija posl. subjekata 100,61%

Prekr{ajni predmeti 199,64%

Ostali predmeti 102,42%

UKUPNO 108,26%

Tabela 7: Procentualan odnos potvr|enih, preina~enih i ukinutih odluka u sudovima u BiHtokom 2008. godine

III STAWE U SUDOVIMA BIH NA KRAJU 2008. GODINEAnaliziraju}i koeficijent protoka predmeta na sudovima, kao odnos broja primqenih i

rije{enih predmeta u izvje{tajnom periodu, koji iznosi 108%, moèmo do}i do zakqu~ka da susudovi na svim nivoima u toku pro{le godine uspjeli rije{iti vi{e predmeta nego {to su ihprimili. Naime, sudovi su u tom periodu rije{ili 846.191 predmeta odnosno 64.583 vi{e odukupno primqenog broja predmeta.

Kada je rije~ o rje{avawu predmeta, sudovi su tokom izvje{tajnog perioda rije{ilidvostruko vi{e prekr{ajnih predmeta nego {to su ih primili (koeficijent protoka 200%).Zna~ajan broj prekr{ajnih predmeta zavr{en je procesnim odlukama, odnosno dono{ewemrje{ewa kojima se konstatuje da je nastupila zastara pokretawa i vo|ewa prekr{ajnog postupka(33% rje{ewa koja su donijeli op}inski i osnovni sudovi u prekr{ajnom postupku).

Na izvr{nom referatu je do{lo do odre|enog pove}awa broja nerije{enih predmeta. Tako jena kraju 2007. godine bilo 158.776 nerije{enih izvr{nih predmeta, dok je na kraju 2008. godineovaj broj iznosio 180.153.

Na drugim referatima je, uglavnom, zabiqeèn blagi pad broja nerije{enih predmeta.Odnosno, sudovi su uspjeli da savladaju pro{logodi{wi priliv i da, u mawoj mjeri, smawe svojzaostatak u pogledu broja nerije{enih predmeta.

Moèmo konstatovati da je i ove godine nastavqen trend pove}awa aùrnosti sudova, koji bise u narednoj godini trebao intenzivirati obzirom da se biqeì pad broja primqenih predmeta.

Grafikon 5: Nerije{eni predmeti u BiH sudovima sa 31.12.2008. godine - po kantonima,okruzima i za Distrikt Br~ko BiH


130

Sud Kvalitet rada Kvantitet rada

Potvr|ene Preina~ene Ukinute Prosje~na ostvarena

odluke (%) odluke (%) odluke (%) kolektivna norma

Op}inski sudovi 77,91% 12,31% 9,78% 150,2%

Kantonalni sudovi 76,71% 11,40% 11,89% 151,3%

FBiH ukupno 77,80% 12,22% 9,98% 150,5%

Osnovni sudovi 69,75% 10,62% 19,63% 138,0%

Okru`ni sudovi 72,91% 10,52% 16,57% 134,0%

RS ukupno 70,12% 10,61% 19,27% 137,2%

Osnovni sud Br~ko Distrikta BiH 74,85% 10,55% 14,60% 334,0%

Br~ko Distrikt BiH ukupno 74,85% 10,55% 14,60% 334,0%

Sud BiH 90,34% 5,39% 4,27%

BIH UKUPNO 75,65% 11,47% 12,88% 148,3%

Grafikon 6: Smawewe broja nerije{enih predmeta u BiH sudovima za period od 1.1.2006.godine do 31.12.2008. godine

Sud Bosne i Hercegovine (u daqem tekstu Sud BiH) osnovan je Zakonom o Sudu BiH kojim jeutvr|ena wegova krivi~na, upravna i apelaciona nadle`nost. Sud BiH postupa u predmetimakrivi~nih djela definisanih krivi~nim zakonodavstvom BiH i drugim propisima, odlu~uje potu`bama protiv kona~nih upravnih akata organa i institucija BiH i Br~ko Distrikta BiH,rje{ava imovinske sporove u kojim je jedna od stranaka institucija BiH, odlu~uje po redovnim ivanrednim pravnim lijekovima uloènim na odluke Suda BiH.

Sud BiH je organizovan u tri odjeqewa: krivi~no, upravno i apelaciono. Krivi~no iapelaciono odjeqewe sastoje se iz tri posebna odjela i to: Odjel I za ratne zlo~ine; Odjel II zaorganizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju i Odjel III za sva ostala krivi~na djelaiz nadle`nosti Suda BiH

U Sudu BiH, tokom 2008 godine, funkciju je obavqalo 53 redovnih sudija i jedan dodatni. Odovog broja, me|unarodnih sudija je bilo 15.

Tabela 8: Protok predmeta u Sudu BiH tokom 2008. godine - po odjeqewima


131

Odjeqewe Br. nerije{enih Br. primqenih Ukupan broj Br. rije{enih Br. nerije{enih




Krivi~no odjeqewe 328 1.291 1.619 1.319 300

Upravno odjeqewe 3.365 2.522 5.887 3.218 2.669

Apelaciono odjeqewe 215 721 936 761 175

UKUPNO 3.908 4.534 8.442 5.298 3.144

Tabela 9: Procentualan odnos izme|u broja primqenih, rije{enih i nerije{enih predmeta u






I STAWE U SUDU BIH POÊTKOM 2008. GODINESud BiH na po~etku 2008. godine je imao najve}i broj nerije{enih predmeta u Upravnom

odjeqewu, to jeste 86 % od ukupnog broja nerije{enih predmeta. Pri tome treba imati u vidu dasu me|u nerije{enim predmetima najbrojniji bili predmeti upravnih sporova U i to 43%, dok jebio zna~ajan i broj nerije{enih parni~nih predmeta P , koji je dostigao procenat od 24%.

Grafikon 7: Struktura nerije{enih predmeta u Sudu BiH sa 1.1. i 31.12.2008. godine - poodjeqewima

II RAD SUDA BIH TOKOM 2008. GODINEU 2008. godini Sud BiH je ukupno u radu imao 8.442 predmeta. Iz 2007. godine preneseno je

3.908 predmeta, a tokom 2008. godine je zaprimqeno 4.534 predmeta. Nakon rije{enih 5.298predmeta, u 2009. godinu }e biti preneseno 3.144 predmeta.


132

Odjeqewa Promjena stawa Koeficijent Broj godina potreban za eliminaciju


I II III

Krivi~no odjeqewe -8,54% 102,17% 0,2

Upravno odjeqewe -20,68% 127,60% 0,8

Apelaciono odjeqewe -18,60% 105,55% 0,2

UKUPNO -19,55% 116,85% 0,6

Upore|uju}i ovogodi{we podatke sa prethodnom godinom, moè se konstatovati kako je uSudu BiH do{lo do smawewa broja primqenih predmeta za 19% (sa 5.598 na 4.534), ali isto takoje do{lo i do pove}awa broja rije{enih predmeta za 12% (sa 4.716 na 5.298).

Grafikon 8: Struktura primqenih predmeta u Sudu BiH tokom 2008. godine - po odjeqewima

Grafikon 9: Odnos broja primqenih i rije{enih predmeta u Sudu BiH tokom 2008. godine -po odjeqewima

Koeficijent protoka Suda BiH, kao odnosa broja rije{enih i primqenih predmeta u tokuizvje{tajnog perioda, iznosi 117 %, {to zna~i da je sud rije{io 17% vi{e predmeta od godi{wegpriliva.

Ovaj koeficijent najve}i je na Upravnom odjeqewu i iznosi 128%. Priliv upravnihpredmeta je zna~ajno smawen u odnosu na 2007. godinu, ali su tako|e sudije na ovom odjeqewurije{ile 894 predmeta vi{e u odnosu na pro{lu godinu.


133

Tabela 10: Protok predmeta u Sudu BiH tokom 2008. godine - po vrsti predmeta

Upravno odjeqewe predwa~i u Sudu BiH po broju predmeta u radu, i to 5.887 ili 70% od svihpredmeta u radu. Kako je to ve} ranije istaknuto, u strukturi predmeta ovog odjeqewa najvi{e suzastupqeni U i P predmeti.

Potrebno je 0,8 godina da se eliminiraju postoje}i zaostaci na ovom odjeqewu. U pogledukvaliteta rada Upravnog odjeqewa potrebno je re}i da je ovo odjeqewe imalo 96% potvr|enih,3% preina~enih i samo 1% ukinutih odluka.

Apelaciono odjeqewe je relativno aùrno i na kraju 2008. godine imalo je 175 nerije{enihpredmeta, od ~ega je najve}i broj (88) predmeta drugostepenog gra|anskog postupka (G`) Ina~e,ovo odjeqewe u radu je imalo najvi{e drugostepenih krivi~nih (K`) i drugostepenih gra|anskih(G`) predmeta.

Imaju}i u vidu specifi~nu nadle`nost Krivi~nog odjeqewa, slijedi poseban osvrt na radwegova tri odjela.


134





Krivi~no odjeqewe - odjeqewe I, II i III

K 50 138 188 122 66

Kpp 101 322 423 370 53

Kps 65 181 246 189 57

Kv 2 375 377 374 3

Eks 4 71 75 72 3

Kr 0 31 31 31

Iks 106 155 261 144 117

Km 7 7 6 1

ZZS

KiP

KrN

Kp 0 11 11 11 0

Ukupno 328 1.291 1.619 1.319 300

Upravno odjeqewe

U 1.686 846 2.532 984 1.548

Ur 35 407 442 335 107

R 5 24 29 29

I 344 242 586 548 38

P 956 572 1.528 582 946

@i 339 431 770 740 30

Ukupno 3.365 2.522 5.887 3.218 2.669

Apelaciono odjeqewe

I` 0 128 128 125 3

Uvl 18 57 75 44 31

G` 161 108 269 181 88

Gvl 0 6 6 4 2

P` 14 6 20 11 9

Rev 2 42 44 34 10

K` 13 364 377 354 23

K`k 7 10 17 8 9

Ukupno 215 721 936 761 175

UKUPNO 3.908 4.534 8.442 5.298 3.144

Tabela 11: Protok predmeta u krivi~nom odjeqewu Suda BiH tokom 2008. godine - poodjeqewima

U odnosu na 2007. godinu, u 2008. godini je u Posebnom odjeqewu za ratne zlo~ine (OdjeqeweI) do{lo do pove}awa broja primqenih predmeta ratnih zlo~ina (K), kojih je u 2007. godiniprimqeno 15, a u 2008. godini 28. Tako|e, ove godine je rije{eno 28 K predmeta, {to predstavqapove}awe od 180% u odnosu na pro{lu godinu, kada ih je rije{eno ukupno 10.

[to se ti~e kvaliteta rada, ovo Odjeqewe je imalo 80% potvr|enih, 13% preina~enih i 7%ukinutih odluka. Od ukupno 18 presuda donesenih tokom 2008. godine u okviru prvostepenogkrivi~nog postupka (K), 14 su osu|uju}eg karaktera, a 4 osloba|aju}e. êtiri osu|uju}e presudedonesene su po sklopqenom sporazumu o priznawu krivice.

[to se ti~e Posebnog odjeqewa za organizirani, privredni kriminal i korupciju(Odjeqewe II) evidentno je da je u 2008. godini do{lo do pove}awa priliva predmeta, ali i broja


135





Odjeqewe I - ratni zlo~ini

K 17 28 45 28 17

Kpp 63 85 148 133 15

Kps 21 27 48 27 21

Kv 0 130 130 128 2

Ex

Iks

KrN

Ostalo

Ukupno 101 270 371 316 55

Odjeqewe II - kriminal i

korupcija

K 20 21 41 21 20

Kpp 29 68 97 65 32

Kps 8 25 33 19 14

Kv 0 108 108 108 0

Eks

Iks

Ostalo

Ukupno 57 222 279 213 66

Odjeqewe III - Op{ti

kriminal

K 13 89 102 73 29

Kpp 9 169 178 172 6

Kps 36 129 165 143 22

Kv 2 137 139 138 1

Eks 4 71 75 72 3

Kr 0 31 31 31

Iks 106 155 261 144 117

Km 0 7 7 6 1

ZZS

KiP

KrN

Kp 0 11 11 11 0

Ukupno 170 799 969 790 179

UKUPNO 328 1.291 1.619 1.319 300


136

rije{enih predmeta. U vezi kvaliteta rada, posmatranog po odlukama Apelacionog odjeqewa,77% odluka ovog odjeqewa je potvr|eno, 18% preina~eno i 5% ukinuto.

Najve}i broj postupaka je okon~ano u roku od godinu dana (98%). Posebno je potrebno ista}ikako je u osu|uju}im presudama oduzeta imovinska korist pribavqena krivi~nim djelom uvrijednosti od 1.200.844,09 KM, a ukupna vrijednost izre~enih nov~anih kazni iznosi 559.000,00KM.

Odjeqewe III, koje je nadle`no za procesuirawe djela op}eg kriminaliteta imalo je najvi{epredmeta u radu. Odjeqewe III je zavr{ilo ukupno mawe predmeta u odnosu na 2007. godinu, ali jerije{ilo vi{e prvostepenih predmeta (K). Najve}i je broj osu|uju}ih presuda (94%). [to se ti~ekvaliteta rada, 80% odluka je potvr|eno, 9% preina~eno i 11% ukinuto.

Ukupan iznos izre~enih nov~anih kazni, na osnovu presuda Odjela III, je 100.800,00 KM.

Zakqu~ak

Sud Bosne i Hercegovine je u 2008. godini, a to se naro~ito odnosi na Upravno odjeqewe,napravio odre|eni pomak ka pove}awu nivoa aùrnosti svog rada.Naime, u svim odjeqewima ovepravosudne institucije, na kraju 2008.godine, smawen je broj nerije{enih predmeta u odnosu na31.12.2007. godine. Posebno zna~ajan napredak u ovom smislu zabiqeèn je u radu Upravnogodjeqewa, u kojem je broj rije{enih predmeta u odnosu na 2007. godinu pove}an za 38 %. Na ovajna~in je pove}an stepen aùrnosti odjeqewa na kojem je bio najve}i broj nerije{enih predmeta uproteklim godinama.

Krivi~no i Apelaciono odjeqewe su, u ne{to mawem obimu, smawili zaostatke u pogledubroja nerije{enih predmeta iz svoje nadle`nosti.

Generalno gledaju}i, moè se zakqu~iti da je Sud BiH pove}ao svoju aùrnost, o ~emu govorii ~iwenica da je predvi|eno vrijeme za rje{avawe starih i nerije{enih predmeta smaweno sa 0,8godina u 2007. godini na 0,6 godina u 2008. godini.

Vrhovni sudovi u Bosni i Hercegovini su, na osnovu zakona o sudovima i drugih zakona,stvarno nadle`ni odlu~ivati o redovnim i vanrednim pravnim lijekovima podnesenim protivodluka niìh sudova, te odluka svojih vije}a i rje{avati sukobe nadle`nosti izme|u sudova podsvojom jurisdikcijom, u zakonom predvi|enim slu~ajevima.

U 2007. godini oba vrhovna suda su u radu ukupno imala 14.231 predmeta. Od tog broja iz 2007.godine preneseno je 7.704 predmeta, a u 2008. godini u rad je primqeno 6.527 predmeta. Nakonrije{enih 7.408 predmeta, u rad za 2009. godinu je preneseno 6.823 predmeta.

Tabela 12: Protok predmeta u vrhovnim sudovima tokom 2008. godine - po sudu

Sud Br. nerije{enih Br. primqenih Ukupan broj Br. rije{enih Br. nerije{enih




Vrhovni sud FBiH 5.389 4.202 9.591 4.620 4.971

Vrhovni sud RS 2.315 2.325 4.640 2.788 1.852

UKUPNO 7.704 6.527 14.231 7.408 6.823

I STAWE U VRHOVNIM SUDOVIMA POÊTKOM 2008. GODINEVrhovni sudovi su u 2008. godinu u{li sa najve}im zaostacima na upravnim odjeqewima, koji

su ~inili 54% od ukupnog broja nerije{enih predmeta.

Grafikon 10: Struktura nerije{enih predmeta u vrhovnim sudovima sa 1.1. i 31.12.2008.godine - po odjeqewima

II RAD VRHOVNIH SUDOVA TOKOM 2008. GODINEKao i prethodnih godina, najve}i broj primqenih predmeta su ~inile revizije (Rev), koje

predstavqaju 55 % priliva vrhovnih sudova.

Grafikon 11: Struktura primqenih predmeta tokom 2008. godine - po odjeqewima

Ukupan broj primqenih predmeta u odnosu na 2007. godinu pove}an je sa 5.333 na 6.527, odnosno za 22%.


137

Tabela 13: Protok predmeta u vrhovnim sudovima tokom 2008. godine - po vrsti predmeta

Tabela 14: Procentualan odnos izme|u broja primqenih, rije{enih i nerije{enih predmetau vrhovnim sudovima







138





Gra|ansko odjeqewe

Rev 3.339 3.098 6.437 2.909 3.528

G@ 6 38 44 36 8

P@ 0 1 1 1 0

Gvl 1 13 14 13 1

Ostalo* 20 433 453 413 40

Ukupno 3.366 3.583 6.949 3.372 3.577

Krivi~no odjeqewe

K` 109 825 934 866 68

K`k 22 35 57 36 21

K`` 15 37 52 46 6

Kvl 0 1 1 1 0

Kv 0 42 42 42 0

Kr 2 87 89 86 3

Ostalo* 2 2 4 3 1

Ukupno 150 1.029 1.179 1.080 99

Upravno odjeqewe

U 1.808 13 1.821 1.770 51

U` 836 11 847 405 442

Uvl 23 10 33 16 17

Uvp 1.517 1.733 3.250 621 2.629

Uz 0 0 0 0 0

Ostalo* 4 148 152 144 8

Ukupno 4.188 1.915 6.103 2.956 3.147

UKUPNO 7.704 6.527 14.231 7.408 6.823



I II III

Gra|ansko odjeqewe 6,27% 94,11% 1,1



UKUPNO -11,44% 113,50% 0,9

Tokom 2008. godine ukupno je okon~ano 7.408, predmeta, a ukupan koeficijent protoka, kaoodnos broja primqenih i rije{enih predmeta, je pozitivan i iznosi 114%. Vrhovni sudovi su uovoj godini rije{ili 881 predmet vi{e nego {to su primili na rad, ~ime su smawili brojzaostalih predmeta. Po trenutnoj dinamici rje{avawa, nerije{eni predmeti bi bili rije{eni za0,9 godina.

Gra|anska odjeqewa su u{la u 2008. godinu sa pove}anim zaostatkom u odnosu na brojnerije{enih predmeta sa po~etka 2007. godine. Tako|e, broj primqenih predmeta, i to prije svegapredmeta revizije (Rev) je bio ve}i u 2008. u pore|ewu sa 2007. godinom. Imaju}i navedeneokolnosti u vidu, i pored ~iwenice da su sudije gra|anskih odjeqewa vrhovnih sudova rije{ili22% vi{e predmeta u odnosu na prethodnu godinu, zaostaci na kraju godine su se blago pove}ali.

Broj ukupno rije{enih predmeta krivi~nih odjeqewa je neznatno prema{io priliv ovihpredmeta. Predmeti àlbi na prvostepene odluke kantonalnih/okru`nih sudova (K`) su bilinajzastupqeniji u radu ovih odjeqewa, i ~inili su 79% od ukupnog broja krivi~nih predmeta uradu. Na osnovu raspoloìvih podataka moè se re}i da je broj nerije{enih predmeta krivi~nihodjeqewa na kraju godine dosta mali i da su ova odjeqewa vrlo blizu stawa aùrnosti.

Na upravnim odjeqewima je rije{eno ukupno 2.956 predmeta. [to se ti~e predmeta koji seprocesuiraju u okviru ovih odjeqewa, najve}i broj se odnosi na U predmete - upravne sporove, zakoje su stvarno nadle`ni okru`ni/kantonalni sudovi, a zna~ajan je i broj U` predmeta - àlbi naodluke u upravnom sporu, koje vi{e nisu predvi|ene zakonom kao redovni pravni lijek, {to zna~ida su vrhovni sudovi radili nerije{ene predmete prema ranije vaè}im pravnim propisima.Vidqivo je da su vrhovni sudovi dali prioritet u radu upravo ovim predmetima, pa su onipredstavqali ve}inu ura|enih upravnih predmeta tokom 2008. godine, odnosno 74%. Rezultatovakvog trenda je smawewe broja nerije{enih predmeta sa 4.188 na kraju 2007. godine na 3.147 nakraju 2008.godine.

Kvaliteta odluka niìh instanci po kojima su odlu~ivali sudije ovih sudova u okvirupostupka po izjavqenom pravnom lijeku moè se iskazati na sqede}i na~in: 69% potvr|uju}ih,9% preina~uju}ih i 22% ukidaju}ih odluka..

Grafikon 12: Vrste odluka donesenih u vrhovnim sudovima u okviru postupka po redovnimpravnim lijekovima tokom 2008. godine


139

III STAWE U VRHOVNIM SUDOVIMA NA KRAJU 2008. GODINE

Na po~etku 2008. godine vrhovni sudovi su imali 7.704 nerije{enih predmeta, a u toku godineprimili su novih 6.527 predmeta, tako da su ukupno u radu protekle godine imali 14.231 predmeta,za razliku od 2007. godine u kojoj su u radu imali ukupno 14.965 predmeta.

Sudije oba suda su tokom 2008. godine, rje{avaju}i predmete, uspjeli nadma{iti ukupan brojprimqenih predmeta, rije{iv{i 7.408 predmeta, {to je rezultiralo smawewem brojanerije{enih predmeta na kraju godine. Tako je ukupan broj nerije{enih predmeta tokom 2008.godine smawen za 11%.

Nastavqen je vi{egodi{wi trend promjene strukture nerije{enih predmeta na kraju godine,na na~in da se smawuje udio upravnih, a pove}ava udio gra|anskih predmeta u ukupnom brojunerije{enih predmeta.

Grafikon 13: Prikaz stawa nerije{enih predmeta u vrhovnim sudovima od 1.1.2005. do31.12.2008. godine

U Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine su, tokom 2008. godine, funkciju obavqala22 redovna i 13 dodatnih sudija. Ovaj sud odlu~uje kao apelaciona instanca po odlukama 28op}inskih i 10 kantonalnih sudova koji su zakonom osnovani na podru~ju Federacije BiH. Sud jeorganizovan u ~etiri odjeqewa i to: krivi~no, gra|ansko, upravno i odjeqewe za evidenciju ipra}ewe sudske prakse.


140

Tabela 15: Protok predmeta u Vrhovnom sudu Federacije BiH tokom 2008. godine - po vrstipredmeta

Tabela 16: Procentualan odnos izme|u broja primqenih, rije{enih i nerije{enih predmetau Vrhovnom sudu Federacije BiH





*** III: V/IV predstavqa odnos broja nerije{enih predmeta sa 31.12.2008 u odnosu na brojrije{enih predmeta u toku 2008. godine i ukazuje na vrijeme potrebno za eliminirawenerije{enih predmeta


141





Gra|ansko odjeqewe

Rev 1.830 1.861 3.691 1.715 1.976

G@ 4 28 32 26 6

P@ 0 1 1 1 0

Gvl 1 13 14 13 1

Ostalo* 16 186 202 166 36

Ukupno 1.851 2.089 3.940 1.921 2.019

Krivi~no odjeqewe

K` 64 591 655 604 51

K`k 17 17 34 23 11

K`` 2 7 9 8 1

Kvl 0 1 1 1 0

Kv 0 30 30 30 0

Kr 1 13 14 13 1

Ostalo* 1 2 3 2 1

Ukupno 85 661 746 681 65

Upravno odjeqewe

U 1.445 0 1.445 1.395 50

U` 833 0 833 391 442

Uvl 14 5 19 4 15

Uvp 1.160 1.428 2.588 210 2.378

Uz 0 0 0 0 0

Ostalo* 1 19 20 18 2

Ukupno 3.453 1.452 4.905 2.018 2.887

UKUPNO 5.389 4.202 9.591 4.620 4.971



I II III




UKUPNO -7,76% 109,95% 1,1

Osnovne karakteristike rada Vrhovnog suda Federacije BiH za izvje{tajnu 2008. godinu susqede}e:

− Blago pove}an priliv predmeta u odnosu na 2007. godinu.

− Trend pove}awa broja rije{enih predmeta.

− Trend smawewa broja nerije{enih predmeta na kraju godine, posebno na Upravnomodjeqewu

− Po sudiji je primqeno oko 120, a rije{eno oko 132 predmeta.

− Najve}i broj predmeta primqenih u rad zabiqeèn je na gra|anskim odjeqewima (prilivod 2.089 predmeta).

− Kvaliteta rada niìh sudova po odlukama Vrhovnog suda Federacije BiH: 69%potvr|uju}ih, 8% preina~uju}ih i 22% ukidaju}ih odluka.

Tokom 2008. godine u Vrhovnom sudu Republike Srpske je funkciju obavqalo 16 redovnih i 4dodatne sudije. U okviru svoje nadle`nosti, ovaj sud rje{ava po pravnim lijekovima koji se ulaùna odluke 19 osnovnih i 5 okru`nih sudova. Sud je funkcionalno organizovan u tri odjeqewa:krivi~no, gra|ansko i upravno.

Tabela 17: Protok predmeta u Vrhovnom sudu Republike Srpske tokom 2008. godine - po vrstipredmeta


142





Gra|ansko odjeqewe

Rev 1.509 1.237 2.746 1.194 1.552

G@ 2 10 12 10 2

P@ 0 0 0 0 0

Gvl 0 0 0 0 0

Ostalo* 4 247 251 247 4

Ukupno 1.515 1.494 3.009 1.451 1.558

Krivi~no odjeqewe

K` 45 234 279 262 17

K`k 5 18 23 13 10

K`` 13 30 43 38 5

Kvl 0 0 0 0 0

Kv 0 12 12 12 0

Kr 1 74 75 73 2

Ostalo* 1 0 1 1 0

Ukupno 65 368 433 399 34

Upravno odjeqewe

U 363 13 376 375 1

U` 3 11 14 14 0

Uvl 9 5 14 12 2

Uvp 357 305 662 411 251

Uz 0 0 0 0 0

Ostalo* 3 129 132 126 6

Ukupno 735 463 1.198 938 260

UKUPNO 2.315 2.325 4.640 2.788 1.852

Tabela 18: Procentualan odnos izme|u broja primqenih, rije{enih i nerije{enih predmetau Vrhovnom sudu Republike Srpske





*** III: V/IV predstavqa odnos broja nerije{enih predmeta sa 31.12.2008 u odnosu na brojrije{enih predmeta u toku 2008. godine i ukazuje na vrijeme potrebno za eliminirawenerije{enih predmeta

Osnovne karakteristike rada Vrhovnog suda Republike Srpske za izvje{tajnu 2008. godinu susqede}e:

− Pove}an priliv predmeta u odnosu na 2007. godinu.

− Pove}an broj rije{enih predmeta.

− Trend smawewa broja nerije{enih predmeta na kraju godine, posebno na Upravnomodjeqewu


− Najve}i broj predmeta primqenih u rad zabiqeèn je u okviru gra|anskog odjeqewa(priliv od 1.494 predmeta).

− Kvaliteta rada niìh sudova po odlukama Vrhovnog suda RS: 69% potvr|uju}ih, 12%preina~uju}ih i 19% ukidaju}ih odluka.

ZAKQUÂKNa osnovu postoje}ih statisti~kih podataka, moè se zakqu~iti da je i u 2008. godini u

vrhovnim sudovima nastavqen trend smawewa ukupnog broja nerije{enih predmeta.

Priliv predmeta u vrhovne sudove je zna~ajno porastao u odnosnu na prethodnu godinu, anajvi{e je primqeno predmeta revizija na gra|anskom referatu. Posqedica takvog trenda je dase u strukturi zaostalih predmeta pove}ao broj nerije{enih predmeta revizije, sa 3.339, na kraju2007.godine, na 3.528 na kraju 2008.godine.

Bitno je ista}i da su ovi sudovi tokom godine ukupno rije{ili vi{e predmeta nego proteklegodine. Broj nerije{enih predmeta na kraju godine smawen je za 11,4% u odnosu na kraj 2007. godine.

Ukupno uzev{i moè se konstatovati da su vrhovni sudovi u protekloj godini nastavili sapove}awem svoje aùrnosti.


143



I II III




UKUPNO -20,00% 119,91% 0,7

Kantonalni i okru`ni sudovi u Bosni i Hercegovini su nadle`ni da u prvostepenompostupku postupaju u krivi~nim predmetima u kojima je zakonom propisana kazna zatvora preko10 godina, predmetima upravnih sporova, a u okviru postupka po pravnim lijekovima odlu~uju poàlbama na odluke op}inskih, odnosno osnovnih sudova, te odlu~uju po ostalim redovnim pravnimlijekovima kako je to zakonom propisano.

Tabela 19: Protok predmeta u kantonalnim i okru`nim sudovima tokom 2008. godine - poentitetima

I STAWE U KANTONALNIM I OKRU@NIM SUDOVIMA POÊTKOM 2008. GODINE

Analiziraju}i strukturu nerije{enih predmeta sa kojima su kantonalni i okru`ni sudoviu{li u 2008. godinu, moè se primjetiti da su prenijeli najve}i broj gra|anskih predmeta, 19.463ili 67,5% od ukupnog broje nerije{enih predmeta. Slijede upravni (21,1%) i krivi~ni (11,4%)referat.

Grafikon 14: Struktura nerije{enih predmeta u kantonalnim/okru`nim sudovima sa 1.1. i31.12.2008. godine - po odjeqewima

II RAD KANTONALNIH I OKRU@NIH SUDOVA TOKOM 2008. GODINE

Kantonalni i okru`ni sudovi u Bosni i Hercegovini su u 2008. godini u radu ukupno imali80.224 predmeta. Od tog broja iz 2007. godine preneseno je 28.847 predmeta, a u 2008.godini u rad jeprimqeno 51.377 predmeta. Nakon {to je rije{eno 50.436 predmeta, u 2009. godinu je preneseno29.788 predmeta.

Trend smawewa priliva predmeta iz pro{lih godina je u 2008. godini prekinut prilivom od51.377 predmeta koji predstavqa rast od 10,2% u odnosu od 46.635 predmeta u 2007. godini.

U strukturi primqenih predmeta u 2008. godini, kao i prethodnih godina dominirajugra|anski predmeti (57,5% od ukupnog broja primqenih predmeta).


144

Entitet Br. nerije{enih Br. primqenih Ukupan broj Br. rije{enih Br. nerije{enih




Federacija BiH 23.591 37.990 61.581 35.186 26.395

Republika Srpska 5.256 13.387 18.643 15.250 3.393

UKUPNO 28.847 51.377 80.224 50.436 29.788

Grafikon 15: Struktura primqenih predmeta u kantonalnim i okru`nim sudovima tokom2008. godine - po odjeqewima

U 2008. godini kantonalni i okru`ni sudovi su primili u rad 51.377 predmeta, a rije{ili50.436. Broj nerije{enih predmeta u odnosu na pro{logodi{wi period se pove}ao za 3%.

Upore|uju}i strukturu primqenih predmeta tokom 2008. godine sa strukturom nerije{enihpredmeta na kraju godine, uo~qiv je najve}i zaostatak na gra|anskom referatu, uprkos ~iwenicida je tokom izvje{tajnog perioda na ovom referatu rije{eno najvi{e predmeta (27.680 predmeta).

Do najve}eg procentualnog smawewa broja nerije{enih predmeta do{lo je na krivi~nomreferatu, gdje je broj nerije{enih predmeta smawen za 32,2%. Najvi{e je rije{eno drugostepenihprekr{ajnih predmeta (P`p), 6.562, od ukupno rije{enih 14.540 predmeta na ovom referatu.

Zaostaci na upravnom odjeqewu su neznatno pove}ani u odnosu na proteklu godinu.

Grafikon 16: Protok predmeta u kantonalnim i okru`nim sudovima tokom 2008. - po entitetima


145

Tabela 20: Protok predmeta u kantonalnim i okru`nim sudovima tokom 2008. godine - po vrstipredmeta

Tabela 21: Procentualan odnos izme|u broja primqenih, rije{enih i nerije{enih predmeta ukantonalnim i okru`nim sudovima


* I: (V/I)-1 predstavqa odnos relativne promjene broja nerije{enih predmeta sa 31.12.2008. uodnosu na broj nerije{enih predmeta sa 1.1.2008. Procenti prikazani bez predznaka „-”



146





Gra|ansko odjeqewe

G@ 17.018 23.738 40.756 22.166 18.590

P@ 2.125 3.664 5.789 3.235 2.554

Ostalo* 320 2.157 2.477 2.279 198

Ukupno 19.463 29.559 49.022 27.680 21.342

Krivi~no odjeqewe

K 288 434 722 434 288

RZ 25 10 35 16 19

K` 614 2.854 3.468 2.935 533

Kv 50 1.388 1.438 1.372 66

Kpp 46 1.382 1.428 1.338 90

Kps 58 379 437 381 56

Kr 13 545 558 545 13

Kp 11 100 111 100 11

Km` 2 47 49 47 2

K`k 71 223 294 202 92

Iks` 0 383 383 372 11

Pk` 0 0 0 0 0

P`p* 2.110 5.462 7.572 6.562 1.010

Pvl 0 6 6 5 1

Ostalo* 12 263 275 231 44

Ukupno 3.300 13.476 16.776 14.540 2.236

Upravno odjeqewe

U 6.008 7.984 13.992 7.841 6.151

Uvl 29 47 76 53 23

Uz 6 34 40 35 5

Uvp 12 29 41 25 16

Ostalo* 29 248 277 262 15

Ukupno 6.084 8.342 14.426 8.216 6.210

UKUPNO 28.847 51.377 80.224 50.436 29.788



I II III



Upravno odjeqewe 2,07% 98,49% 0,8

UKUPNO 3,26% 98,17% 0,6

** II: IV/II predstavqa odnos broja rije{enih predmeta u odnosu na broj primqenih predmetatokom 2008. godine. Tako je ve}i broj rije{enih predmeta u odnosu na broj primqenihiskazan procentima ve}im od 100% i suprotno, mawi broj rije{enih predmeta u odnosu napriliv iskazan je procentima niìm od 100%.


Grafikon 17: Odnos broja primqenih i rije{enih predmeta u kantonalnim i okru`nimsudovima tokom 2008. godine - po odjeqewima

Gra|anska odjeqewa su tokom 2008. godine u radu imali najvi{e drugostepenih gra|anskihpredmeta (G`), to jeste 83,1% od ukupnog broja predmeta u radu u toku 2008. godine. Tako|e,najvi{e je rije{eno ovih predmeta, odnosno ukupno 22.166 predmeta, {to predstavqa pove}awe od19,3 % u odnosu na pro{lu godinu. Na osnovu vi{egodi{weg trenda, moè se zakqu~iti da }e G`predmeti u budu}nosti imati jo{ ve}i udio u radu gra|anskih odjeqewa, pogotovo ako se uzme uobzir ~iwenica da }e od 1. jula 2009. godine po~eti sa radom privredni sudovi u RepubliciSrpskoj, tako da }e Vi{i privredni sud biti nadleàn da rje{ava drugostepene gra|anskepredmete u privrednim sporovima (P`), a koji su sada u stvarnoj nadle`nosti okru`nih sudova uRepublici Srpskoj.

[to se ti~e nerije{enih predmeta prenesenih iz 2007. godine u krivi~nim odjeqewima,glavninu nerije{enih predmeta, to jeste 63%, predstavqali su drugostepeni prekr{ajnipredmeti (P`p). Zaostaci u pogledu P`p predmeta, u odnosu na kraj 2007. godine, su na kraju 2008.godine smaweni sa 2.110 na 1.010 predmeta. Jedan od razloga smawewa zaostataka je svakako ismaweni priliv ove vrste predmeta u 2008. godini, koji je proteklih godina bio ve}i zbogpreuzimawa u rad predmeta biv{ih prekr{ajnih sudova od strane redovnih sudova.

I u 2008. godini se nastavio pozitivni trend rje{avawa drugostepenih krivi~nih predmeta(K`) po àlbama na odluke op}inskih/osnovnih sudova u krivi~nim stvarima, u obimu koji je ve}iod priliva, tako da su zaostaci smaweni u odnosu na kraj 2007. godine. Broj rije{enihprvostepenih krivi~nih predmeta (K) odgovarao je broju primqenih predmeta ove vrste. Sudovisu sa dosta visokim stepenom aùrnosti rje{avali predmete prethodnog postupka (Kpp),prethodnog saslu{awa (Kps) i predmete po kojim postupa vanraspravno vije}e (Kv), {to se moèvidjeti iz zanemarqivog broja nerije{enih predmeta ove vrste na kraju izvje{tajnog perioda.

Kantonalni i okru`ni sudovi su u 2008. godini rije{ili 16 predmeta u kojima suprocesuirana lica optuèna za ratne zlo~ine (RZ).

U 2008. godini, od ukupnog broja donesenih presuda u krivi~nim odjeqewima, doneseno je 75%osu|uju}ih.


147

U ukupno 10 krivi~nih predmeta oduzeta je imovinska korist pribavqena krivi~nim djelomi to u vrijednosti od 4.497.258,00 KM. U 20 predmeta izre~ene su nov~ane kazne i to u ukupnojvrijednosti od 70.760,00 KM.

Upravna odjeqewa u svom radu, gotovo iskqu~ivo, postupaju po predmetima upravnog spora(U) uz mawi broj drugih predmeta u radu. Pove}ana dinamika priliva ovih predmeta jeprouzrokovala, i pored pove}anog broja rije{enih predmeta u odnosu na 2007. godinu, neznatnopove}awe broja nerije{enih predmeta na kraju 2008. godine. Tako je na kraju 2007. godine uupravnim odjeqewima okru`nih i kantonalnih sudova bilo ukupno nerije{enih 6.084 predmeta,da bi na kraju 2008. godine taj broj porastao na 6.210, od ~ega je bilo 6.151 predmeta upravnog spora.

Grafikon 18: Odnos broja potvr|enih, preina~enih i ukinutih odluka u kantonalnim iokru`nim sudovima

Ukoliko posmatramo kvalitet odluka kantonalnih i okru`nih sudova, posmatran sa aspektaodluka vrhovnih sudova, moèmo re}i da su imali 75% potvr|enih odluka, 11% preina~enih i24% ukinutih odluka.

III STAWE U KANTONALNIM I OKRU@NIM SUDOVIMA NA KRAJU 2008. GODINE

Na grafikonu 20, vidqiv je blagi porast broja nerije{enih predmeta tokom protekle godine,~ime je prekinut trend smawewa broja nerije{enih predmeta.

S tim u vezi, potrebno je naglasiti da su sudije drugostepenih sudova tokom 2008. godinerije{ili ve}i broj predmeta nego u 2007. godini, a da je pove}awe zaostataka uzrokovanozna~ajnim pove}awem priliva predmeta u odnosu na pro{lu godinu (pove}awe od 10,2%).Najzna~ajnija pove}awa priliva zabiqeèna su u prilivu drugostepenih gra|anskih predmeta,odnosno prilivu predmeta upravnih sporova.


148

Grafikon 19: Prikaz stawa nerije{enih predmeta u kantonalnim i okru`nim sudovima od1.1.2005. do 31.12.2008. godine

U Federaciji Bosne i Hercegovine u 10 kantonalnih sudova, tokom 2008. godine, funkciju jeobavqalo 116 redovnih i 10 dodatnih sudija (ukupno: 126), {to u prosjeku ~ini 12,6 sudija po sudu.

Tabela 22: Protok predmeta u 10 kantonalnih sudova u Federaciji BiH tokom 2008. godine -po vrsti predmeta


149





Gra|ansko odjeqewe

G@ 13.629 19.064 32.693 16.074 16.619

P@ 1.610 2.607 4.217 2.024 2.193

Ostalo* 125 1.370 1.495 1.371 124

Ukupno 15.364 23.041 38.405 19.469 18.936

Krivi~no odjeqewe

K 245 248 493 261 232

RZ 24 6 30 12 18

K` 561 1.984 2.545 2.071 474

Kv 42 985 1.027 975 52

Kpp 22 818 840 790 50

Kps 39 226 265 226 39

Kr 9 431 440 428 12

Kp 6 15 21 11 10

Km` 1 36 37 35 2

K`k 36 121 157 113 44

Iks` 0 260 260 250 10

Pk` 0 0 0 0 0

P`p* 1.966 3.391 5.357 4.422 935

Pvl 0 6 6 5 1

Ostalo* 8 118 126 93 33

Ukupno 2.959 8.645 11.604 9.692 1.912

Upravno odjeqewe

U 5.199 5.973 11.172 5.674 5.498

Uvl 22 34 56 40 16

Uz 6 20 26 24 2

Uvp 12 29 41 25 16

Ostalo* 29 248 277 262 15

Ukupno 5.268 6.304 11.572 6.025 5.547

UKUPNO 23.591 37.990 61.581 35.186 26.395

Tabela 23: Procentualan odnos izme|u broja primqenih, rije{enih i nerije{enih predmetau kantonalnim sudovima






Osnovne karakteristike rada kantonalnih sudova za izvje{tajnu 2008. godinu su sqede}e:

- Trend pove}awa priliva predmeta, posebno u pogledu predmeta drugostepenog parni~nogpostupka (G`)

- Trend pove}awa broja rije{enih predmeta tokom godine.

- Trend pove}awa broja nerije{enih predmeta na kraju godine.

- Trend smawewa broja nerije{enih predmeta drugostepenog prekr{ajnog postupka

- Po sudiji je primqeno oko 302, a rije{eno oko 279 predmeta.

- Najve}i broj primqenih predmeta evidentiran je u okviru gra|anskih odjeqewa (prilivod 23.041 predmeta);

- Prosjek kolektivne norme kantonalnih sudova: 151%

- Kvalitet rada kantonalnih sudova: 77 % potvr|enih odluka, 11% preina~enih i 12%ukinutih odluka

U Republici Srpskoj u 5 okru`nih sudova, tokom 2008. godine, funkciju je obavqalo 61redovnih i 6 dodatnih sudija (ukupno: 67 sudije) {to u prosjeku ~ini 13,4 sudije po sudu.


150



I II III



Upravno odjeqewe 5,30% 95,57% 0,9

UKUPNO 11,89% 92,62% 0,8

Tabela 24: Protok predmeta u 5 okru`nih sudova u Republici Srpskoj tokom 2008. godine - povrsti predmeta

Tabela 25: Procentualan odnos izme|u broja primqenih, rije{enih i nerije{enih predmetau okru`nim sudovima





151





Gra|ansko odjeqewe

G@ 3.389 4.674 8.063 6.092 1.971

P@ 515 1.057 1.572 1.211 361

Ostalo* 195 787 982 908 74

Ukupno 4.099 6.518 10.617 8.211 2.406

Krivi~no odjeqewe

K 43 186 229 173 56

RZ 1 4 5 4 1

K` 53 870 923 864 59

Kv 8 403 411 397 14

Kpp 24 564 588 548 40

Kps 19 153 172 155 17

Kr 4 114 118 117 1

Kp 5 85 90 89 1

Km` 1 11 12 12 0

K`k 35 102 137 89 48

Iks` 0 123 123 122 1

Pk` 0 0 0 0 0

P`p* 144 2.071 2.215 2.140 75

Pvl 0 0 0 0 0

Ostalo* 4 145 149 138 11

Ukupno 341 4.831 5.172 4.848 324

Upravno odjeqewe

U 809 2.011 2.820 2.167 653

Uvl 7 13 20 13 7

Uz 0 14 14 11 3

Uvp 0 0 0 0 0

Ostalo* 0 0 0 0 0

Ukupno 816 2.038 2.854 2.191 663

UKUPNO 5.256 13.387 18.643 15.250 3.393



I II III

Gra|ansko odjeqewe -41,30% 125,97% 0,3



UKUPNO -35,45% 113,92% 0,2



Osnovne karakteristike rada okru`nih sudova za izvje{tajnu 2008. godinu su sqede}e:

− Trend smawewa priliva predmeta.

− Trend smawewa broja rije{enih predmeta.

− Trend smawewa broja nerije{enih predmeta, posebno u pogledu predmeta drugostepenogparni~nog postupka (G`)


− Najve}i broj primqenih predmeta zabiqeèn je u okviru gra|anskih odjeqewa (priliv6.518 predmeta).

− Kvantitet rada okru`nih sudova: 134%

− Kvalitet rada okru`nih sudova: 73% potvr|enih, 10% preina~enih i 17% ukinutihodluka

ZAKQUÂKRezimiraju}i stawe u kantonalnim i okru`nim sudovima u 2008. godini moèmo primjetiti

da je u kantonalnim sudovima, u odnosu na proteklu godinu, do{lo do pove}awa priliva predmetaza 5.603 predmeta. Okru`ni sudovi su, nasuprot tome, zaprimili 861 predmet mawe u odnosu na2007. godinu. Tako je ukupni priliv predmeta u okru`nim i kantonalnim sudovima bio ve}i u2008. godini, u odnosu na 2007. godinu, za 4.742 predmeta.

Okru`ni i kantonalni sudovi su tokom 2008. godine rije{ili mawi broj predmeta nego {tosu ih zaprimili tokom istog perioda, odnosno rije{ili su 50.436 nasuprot 51.377 primqenihpredmeta.

Kao posqedica gore navedenih trendova, do{lo je do pove}awa broja nerije{enih predmetana kraju 2008. godine (kod kantonalnih i okru`nih sudova - zbirno) u odnosu na kraj 2007. godine,~ime je prekinut trend smawewa broja nerije{enih predmeta na sudovima ovog nivoa.

Ukoliko posmatramo koeficijent protoka, kao odnos izme|u broja primqenih i brojarije{enih predmeta na godi{wem nivou, moèmo re}i da je on sasvim zadovoqavaju}i i da iznosi98,2%, a da je naro~ito dobar na krivi~nim odjeqewima gdje iznosi 107,9%.

Generalno posmatrano, moèmo re}i da su kantonalni i okru`ni sudovi relativno aùrni,{to potvr|uje i projekcija prema kojoj bi stare i zaostale predmete bilo mogu}e rije{iti za 0,6godina.


152

Documents

PRILOG 1 PREPORUKE - Prnjavorac | BiHOva preporuka dokumentovana je i u Strategiji za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini, strate{ki program 1.3.3 Unaprijediti odredbe koje