ivot i kola, br. 22 (2/2009.), god. 55.

253

ISPUNJENJE FUNKCIJE KNJIEVNOSTI (I) BOJOM RIJEI

PRIKAZ KNJIGE "BIBLIJA I KNJIEVNOST INTERPRETACIJE"

Ane Pintari

Poznati katoliki publicist Michael O'Brien zapisao je: Moderni se um vie ne oblikuje na temeljima apso-lutnih istina to su ih negdanja drutva drala upisanima u naravni zakon, a koja su nam na jedan eks-plicitniji nain objavljena po kran-stvu. Kranski, dakle, gledano - ali ne sa-mo kranski, u ovim naim prosto-rima stalno ivimo u nevremenu. Donedavni ateistiki drutveni model negirao je, zatirao ili, u boljem sluaju, marginalizirao svaki kran-ski pogled na svijet, svako tumaenje i afirmiranje vjenih istina temeljenih na kranskim naelima. Tako bijae i s knjievnou: djelima i piscima, meu kojima i spisateljici po ijem djelu i nazvasmo skup "Zlatni danci",

bijae pristup u kolu - dakle, u udbe-niku literaturu i nastavne programe - gotovo posve zabranjen; odstranjivali su se oni tekstovi koji su - prema partijskoj doktrini - bili "opijum naroda". No, nakon to se uruio ovaj totalitarni sustav, ubrzo ga zamjenjuje drugi, glo-balizam, "globalni totalitarizam", obi-ljeen nihilizmom i egoizmom, naz-vanom i "kulturom smrti", koliko god sintagma zvuala oksimoronski. Nje-zino se nalije osobito vidi u mladih ljudi. Mladi ljudi izazivaju tjeskobu. Prazni, divlji, s izrazima tupoga prjezira u oima i odbljescima slavodobitne oho-losti ili cinizma. Oni vide svijet kroz porugu, oni svijet mrze. Uronjenost u droge, razvrat i materijalnu pohlepu - jednom rijeju beznae. Ali, kako e svijetu vratiti ljubav oni koji je nisu ni primili?, pita se Zoran Vukman. Zato, eto, knjievnost. Jer, to je ona zapravo? Otrgnue ovjeka od njegova dehumanizirana oblija, udahnjivanje izvorne ovjekove biti - plemenitosti, etikih vrlina, morala. ..A u toj zadai vrlo vano mjesto pripada onim dje-lima koja su temeljena na kranskim naelima i, jo dalje, koja su od tih nala svoje mjesto u kolskoj praksi. Poradi toga je knjiga Ane Pintari Biblija i knjievnost-interpretacije do-brodola (i) u ovom nevremenu. Auto-rica u Uvodu objanjava svoj pristup:

ivot i kola, br. 22 (2/2009.), god. 55.

254

Uinilo mi se kako nedostaje kolska interpretacija knjievnih djela koja se temelje na biblijskoj spoznaji. Od 1990. godine, kada se hrvatske kole otvaraju i prema vjerskim sadrajima, nastavni se programi obogauju knji-evnim djelima s biblijskim moti-vima. Analizom suvremenih nastav-nih ciljeva i postignua, razvidno je kako su biblijski sadraji postali nezaobilazni dio kulture, odgoja i obrazovanja. A. Pintari odluila se stoga na vrlo zahtjevan znanstveni pristup, naime, ne samo da potrai i ukae na bib-lijsko, kransko izvorite nego i da uini valjan izbor iz tih djela; jer, injenica da se, unato spomenutim zatiranjima u naoj novovjekoj civili-zaciji, umjetnost - ovdje, poglavito knjievnost - u viestoljetnom trajanju svjedoi o bogatom inkorporiranju Biblije u knjievnost, usmenu i pisanu. Autorica se odluila za novija djela i autore koji su se nastanili u kolskoj udbenikoj i nastavnoj praksi. Od svjetskih pisaca to su H. C. Andersen, O. Wilde, i K. Wojtila, a od hrvatskih, ona se poblie bavi djelima I. Brli-Maurani, J. Truhelke, A. enoe, V. Nazora, J. Cvrtile, A. B. imia, D. Horvatia i s. Mariangele igri. Izbor, dakle, nije motiviran reprezentativnou, nego joj kriterij bijae stupanj suodnosa s biblijskim, pogla-vito evaneoskim tekstovima. Izmeu svih tih tekstova izdvojiti se moe, ilustracije radi, autoriina interpretacija bajkovite prie Sretni kraljevi/princ Oscara Wildea. A. Pintari uoava temeljnu poveznicu Wildeovog i biblijskog teksta - ljubav - to signira podnaslovima

("Hodoae ljubavi u bajkama Oscara Wildea" i "Vee ljubavi nema nitko od ove - Mali princ"), a onda pak suodnos obilato i uvjerljivo dokumentira nizom sentenci iz evaneoskih tekstova, poglavito Isusovim porukama ljubavi. A to je osnovni motiv i Wildeove bajke, to jest, transformacija sebinosti i samodopadnosti u milosre i ljubav za blinje a potrebne. Pritom, u tom suodnosu, nije vano pievo graan-sko (a)teistiko uvjerenje (ili njegove homoerotske sklonosti), to autorica s pravom posve zaobilazi, nego inje-nica, uz Wildea dosad nikako ili mar-ginalno isticana: njegove bajke, a ne samo spomenuta, imaju raznolika, vrlo transparentna uporita i polazita u biblijskim tekstovima. U prezentiranju temeljne zaokuplje-nosti u knjizi, autorica, razumije se, naglaava etiku narav proimanja, premda ne zanemaruje ni estetsku. Tako, nizom primjera ukazuje da je biblijski tekst bio poticajan i na semantikoj i sintaktikoj razini, ali i u strukturi knjievnoga teksta - u gradnji fabule, postavi likova i njihovim meusobnim odnosima. Time se afir-mira i biblijski tekst jer se pokazuje plodonosno primjenljivim i izvan svoga izvornoga konteksta, ali i knji-evni jer se time osnauje moralno-etika njegova vrijednost, funkcija dakle. K tome, i autorica je svoj diskurs prilagodila temi te, dakle, tema nije motivirajua samo za knjievnika nego i za njezin knjievnozanstveni izriaj. Primjerice: Noa i zvonareva ki doekali su znak i vratili se u zaviaj, ali Josip Cvrtila nije. Ali, sada kada je zatoplilo, a djevojica s uricama stigla i do Hrvatske, moe-mo Cvrtilino zabranjeno knjievno djelo vratiti itateljima (Bajke i prie

ivot i kola, br. 22 (2/2009.), god. 55.

255

Josipa Cvrtile). Pristup autoriin motiviran je praktinim razlozima: kao dugogodi-nji predava na nastavnikim studijima sagledavanju reenoga suodnosa pri-stupila je okom iskusna metodiara i ponudila predloke za kolsku inter-pretaciju navedenih primjera. Pored toga, svako je poglavlje aktualizirala poetski sroenim naslovom koji sai-ma bit proimanja - sluei se pritom gnominim formulacijama biblijskoga teksta - a na kraju svake cjeline pridru-ila je popis literature kao pomo i vodi studentima i nastavnicima. Prema svemu, znanstvenu knjigu Ane Pintari Biblija i knjievnost interpre-tacije obiljeuju dvije krucijalne inje-nice: pisala ju je vrstna metodiarka knjievnosti i, jo vanije, izvrsna poznavateljica Biblije i knjievnosti, poglavito djeje. Zato

ovo djelo ima svoju praktinu, primijenjenu svrhu, a onda pak i znanstvenu kvalitetu. Zavidno poznavanje struke, istoa i stilska jednostavnost, to krasi ovu knjigu Ane Pintari. No, iznad svega, vrijednost pojave te knjige ogleda se u njenoj temeljnoj funkciji. Zapoesmo s O'Brienom pa s njim i zakljuimo: Svaki je narataj pozvan na budnost, opominje irski teolog. A. Pintari svojim e djelom, jamano, "probuditi" ili barem pozvati na drukije promiljanje osnovne funkcije dobroga dijela knjievnosti, posebice djeje. U tome je osnovna vrijednost njezine knjige. Nevremenu usprkos. Odnosno - ba zato!

prof. dr. sc. Stjepan Hranjec

Uiteljski fakultet akovec